Nasilje i nesnošljivost prema Srbima u 2013.SNV Bulletin #2:

SNV | Priručnik standarda vizualnog identiteta

Prošireni logotip | primarni odnos1.4.

Bulletin #2:

Nasilje i nesnošljivost prema Srbima u 2013.

Izdavači: Srpsko narodno vijeće i Vijeće srpske nacionalne manjine grada Zagreba

Zagreb, Gajeva 7 / www.snv.hr

Urednik: Saša Milošević

Autori: Milena Jurišić, Ljubomir Mikić

Summary: Marina Lipovšćak

Grafičko oblikovanje: Finale:dizajnvideozvuk

Tisak: IT Graf

Tiraž: 1000

Podrška: Ured Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Foto: PIXSELL i Jovica Drobnjak

SNV Bulletin je periodično izdanje Srpskog narodnog vijeća

u kojem se donose analize i izvještaji o temama od interesa za Srbe u Hrvatskoj.

Zagreb, juni 2014.

SNV | Priručnik standarda vizualnog identiteta

Prošireni logotip | primarni odnos1.4.

Fotografija na naslovnici: Srpska pravoslavna crkva sv. Blagovještenja (Dubrovnik)

3

Nacionalno zakonodavstvo

Ustav Republike Hrvatske1 propisuje opću zabranu te kažnjivost svakog pozivanja ili poticanja na rat ili uporabu nasilja, na naci-onalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.2

Kazneni zakon3 uređuje zločin iz mržnje kao kazneno djelo po-činjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, naci-onalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opre-djeljenja ili rodnog identiteta druge osobe te propisuje da će se takvo postupanje uzeti kao otegotna okolnost, ako za počinje-no kazneno djelo Zakonom već nije izričito propisano teže ka-žnjavanje.4 Zakonom je uređeno da javno poticanje na nasilje i mržnju predstavlja posebno kazneno djelo protiv javnog reda.5

Zakon o medijima6 jamči slobodu izražavanja i slobodu medija,7 ali istovremeno zabranjuje da se prenošenjem programskih sadr-žaja u medijima potiču ili veličaju nacionalna, rasna, vjerska, spol-na ili druga neravnopravnost ili neravnopravnost na temelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastale na takvim osnovama; da se izaziva nacionalno, rasno, vjersko, spolno ili dru-go neprijateljstvo ili nesnošljivost te neprijateljstvo ili nesnošljivost na temelju spolne orijentacije; te da se potiče nasilje i rat.8

Zakonom o elektroničkim medijima9 uređeno je, između osta-log, da u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije do-pušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskrimi-naciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili soci-jalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazo-vanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima.10

1 NN, 85/10 – pročišćeni tekst

2 Članak 39. Ustava Republike Hrvatske

3 NN, 125/11 i 144/12

4 Vidi članak 87. stavak 21. Kaznenog zakona. Inače, teže kažnjavanje za kaznena djela počinjena iz mržnje Kaznenim zakonom je propisano za teško ubojstvo (članak 111.) , sakaćenje ženskih spolnih organa (članak 116.), tjelesna ozljeda (članak 117.), teška tjelesna ozljeda (članak 118.), osobito teška tjelesna ozljeda (članak 119.), teška kaznena djela protiv spolne slobode (članak 154.) te izazivanje nereda (članak 324.). Nadalje, Zakon propisuje da se kaznena djela prisile (članak 138.) i prijetnje (članak 139.) progone po privatnoj tužbi, osim ako je djelo počinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi.

5 Vidi članak 325. Kaznenog zakona, kojim je propisano: “(1) Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine; (2) Tko organizira ili vodi grupu od tri ili više osoba radi počinjenja djela iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina; (3) Tko sudjeluje u udruženju iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine; (4) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti,

Uvod

Tokom 2012. Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u Hrvatskom saboru i Srpsko narodno vijeće (SNV) informirani su o povećanom broju slučajeva etnički moti-viranog nasilja i nesnošljivosti prema pripadnicima srpske zajed-nice i njihovih institucija u odnosu na prethodno razdoblje. Po-taknuti tim trendom, SDSS i SNV su početkom 2013. započeli pro vođenje pilot-projekta evidentiranja i praćenja slučajeva et-nički motiviranog nasilja, nesnošljivosti i govora mržnje usmje-renih protiv Srba. Uspostavljena evidencija temelji se, prije sve-ga, na podacima prikupljenim po prijavama pojedinaca te onim objavljivanim u medijima.

U ovom se dokumentu opisuju neki slučajevi nasilja, nesnošlji-vosti i govora mržnje prema Srbima te navode ključni nalazi analize informacija koje su SDSS i SNV prikupili tokom 2013. Uka zivanjem na uočene probleme, dokument stavlja nagla sak na potrebu jačanja odgovarajućeg postupanja nadležnih držav-nih tijela te energičnog i jasnog osuđivanja takvih pojava od strane svih, naročito javnih, aktera u društvu.

4

Zakonom o javnom okupljanju11 se sudionicima mirnog okup-ljanja i javnog prosvjeda zabranjuje nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.12

Sukladno Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjeca-njima13 protupravnim se radnjama, za koje su zaprijećene nov-čane ili zatvorske kazne, između ostalih smatraju pokušaj uno-šenja, unošenje i isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazu-je ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regio-nalne ili vjerske pripadnosti; te pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti.14

Nacionalni sustav za praćenje podatakao zločinima iz mržnje

Vlada Republike Hrvatske je u januaru 2010. osnovala među-resornu Radnu skupinu za praćenje zločina iz mržnje, dok je u aprilu 2011. donijela Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje. Protokolom su određene uloge tijela državne uprave i pravosuđa u prikupljanju i obradi podataka o zločinu iz mržnje te je uspostavljen sustav praćenja statističkih podataka. Uloga središnjeg tijela za prikupljanje, objedinjavanje i objavu poda-taka o zločinima iz mržnje te za suradnju s organizacijama ci-vilnoga društva i međunarodnim organizacijama dodijeljena je Uredu Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava naci-onalnih manjina. Razvoj sustava za praćenje zločina iz mržnje pozdravila je Evropska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI).15

Broj kaznenih i prekršajnih djela motiviranihmržnjom u razdoblju 2009. – 2013.

Statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) za raz-doblje 2009. – 2013. ukazuju na različite trendove povećavanja i smanjivanja ukupnog broja evidentiranih kaznenih djela moti-viranih mržnjom te, u okviru njih, broja kaznenih djela motivira-nih etničkom mržnjom.

GodinaUkupan broj

kaznenih djela motiviranih mržnjom

Ukupan broj kaznenih djela motiviranih

etničkom mržnjom

Ukupan broj kaznenih djela motiviranih etničkom

mržnjom prema Srbima

2009.16 32 17 8

2010.17 34 19 -

2011.18 57 10 8

2012.19 26 18 10

2012.20 35 26 19

podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine; (5) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se kazniti.”

6 NN, 59/04, 84/11 i 81/13

7 Članak 3. stavak 1. Zakona o medijima

8 Članak 3. stavak 4. Zakona o medijima

9 NN, 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13

10 Članak 12. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima

11 NN, 128/99, 90/05, 139/05, 150/05, 82/11, 78/12

12 Članak 18. stavak 2. Zakona o javnom okupljanju

13 NN, 117/03, 71/06, 43/09 i 34/11

14 Vidi članak 4. stavak 1. podstavke 5. i 7., članak 39. stavak 1. točka 5. i članak 39.a stavak 1. točka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima

15 Vidi ECRI: Izvješće ECRI-a o Hrvatskoj (četvrti ciklus praćenja) CRI(2012)45., usvojeno 20. juna 2012., točka 35., dostupno na: http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Croatia/HRV-CbC-IV-2012-045-HRV.pdf

16 Isto, točka 34.

17 Vlada Republike Hrvatske: Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu UZPNM za razdoblje od 2011. do 2013. godine, za 2011. godinu, juli 2012., str.68. Dostupno na: http://www.uljppnm.vlada.hr/images/pdf/izvjesce_akcijski_plan_2011.pdf

18 Isto.

19 Vlada Republike Hrvatske: Izvješće o

Prosvjedi u Zagrebu

5

Iz podataka MUP-a je vidljivo da su žrtve kaznenih djela moti-viranih etničkom mržnjom u posljednjih nekoliko godina u naj-većem broju Srbi. Osim kaznenih djela, u 2012. je zabilježeno i ukupno 37 prekšajnih djela motiviranih mržnjom, dok ih je u 2013. bilo 23 (podaci koji se odnose na djela protiv Srba nisu posebno iskazani).21

Postupanje nadležnih tijela po prijavamaza djela motivirana mržnjom u 2013.

Prema službenim podacima za 2013.22, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) je tokom godine postupalo po 57 slučajeva zločina iz mržnje te je podignulo 16 optužnica. Mini-starstvo pravosuđa je izvijestilo da je u rad primljeno ukupno 17 predmeta vezanih uz kaznena djela zločina iz mržnje, od ko-jih je riješeno 14. Po pitanju 23 prekršajna djela vezana uz po-činjenje zločina iz mržnje doneseno je 9 pravomoćnih presuda i izrečeno 8 sankcija, dok je u po jednom slučaju odbačen op-tužni prijedlog, odnosno donesena odbijajuća ili oslobađajuća presuda.

Pregled i analiza podataka SDSS-a i SNV-a za 2013.

SDSS i SNV naglašavaju da su mogućnosti sveobuhvatnog evi-dentiranja i analiziranja stanja predmetnih slučajeva značajno ograničene problemima subjektivne i objektivne prirode. To se naročito odnosi na mogućnost različite pravne kvalifi kacije istog djela, kao i na neprijavljivanje određenog broja incidenata od stra ne žrtava. S tim u vezi, temeljem vlastititih iskustava i sa-znanja, SDSS i SNV ocjenjuju da broj službeno evidentiranih ka-znenih i prekršajnih djela motiviranih etničkom mržnjom prema Srbima treba uzeti u obzir s rezervom. Toj ocjeni u prilog, pri-mjerice, govori i mišljenje ECRI-a “[...] da službeni podaci vezani za rasno motivirano nasilje rijetko odražavaju pravu sliku stvar-nosti te ih treba oprezno tumačiti“, kao i da se ”vjeruje [...] da

se mnogi slučajevi napada na osobe srpske nacionalnosti i Ro-me ne prijavljuju zbog nedostatka temeljnog povjerenja u poli-ciju i pravosuđe.“23

Svaki pojedinačni incident koji uključuje osobe različite etničke pripadnosti nema nužno obilježja kaznenog ili prekršajnog djela temeljenog na iskazivanju etničke mržnje ili nesnošljivosti. Etnič-ku mržnju ili nesnošljivost, kao motiv za počinjenje određenog djela, moguće je sa sigurnošću utvrditi tek provođenjem odgo-varajućeg postupka od strane nadležnih državnih tijela. Svjesni navedenog, SDSS i SNV su pažnju usmjeravali isključivo na one slučajeve kod kojih su činjenice ukazivale na postojanje nagla-šenih indicija o incidentima ili nasilju temeljenim na etničkoj mr-žnji ili nesnošljivosti.

U nastavku slijede pregled i analiza dijela podataka iz eviden-cije SDSS-a i SNV-a o slučajevima etnički motiviranog nasilja, nesnošljivosti i govora mržnje protiv Srba u 2013. Pregled pri-mjera i analiza slučajeva okvirno su podijeljeni u šest temats-kih cjelina:

1) etnički motivirano nasilje i nesnošljivost prema Srbima na po-dručju Općine Voćin;

2) verbalno vrijeđanje i fi zičko nasilje;

3) prijetnje i zastraživanje;

4) oštećivanje i uništavanje imovine, objekata i grobalja;

5) otpor korištenju ćiriličnog pisma i nasilno uklanjanje i uništa-vanje dvojezičnih natpisnih ploča;

6) elementi govora mržnje ili širenja etničke netrepeljivosti u iz-javama javnih osoba.

provedbi Akcijskog plana za provedbu UZPNM za razdoblje od 2011. do 2013. godine, za 2012. godinu, juli 2013., str.68. Dostupno na: http://www.uljppnm.vlada.hr/images/26072013/izvjesce%20o%20provedbi%20ap-a%20za%20provedbu%20uzpnm-a%20-%20za%202012.pdf.

20 Pučka pravobraniteljica: Izvješće pučke pravobraniteljice za 2013., 31. mart 2014., str.30. Dostupno na: http://www.ombudsman.hr/dodaci/Izvje%C5%A1%C4%87e%20pu%C4%8Dke%20pravobraniteljice%20%20za%202013..pdf

21 Dopis Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Klubu zastupnika SDSS-a od 19. marta 2014.

22 Isto.

23 Vidi ECRI: Izvješće ECRI-a o Hrvatskoj (četvrti ciklus praćenja) CRI(2012)45., točka 126.

6

Navedena podjela ne prati zakonsku, kaznenu ili prekršajnu, kvalifikaciju pojedinih djela već služi jednostavnijem prikazu i grupiranju.

Etnički motivirano nasilje i nesnošljivostprema Srbima na području Općine Voćin

Zasebni pregled slučajeva na području Općine Voćin napravljen je kako bi se ukazalo na učestalost slučajeva etnički motiviranog nasilja i iskazivanja nesnošljivosti prema Srbima, koji su se do-godili u relativno kratkom vremenskom razdoblju i na relativno ograničenom geografskom području. Kao takav, pregled sluča-jeva koji slijedi zasigurno dovodi u pitanje utemeljenost uopće-ne procjene nadležnih državnih tijela iz 2011. i 2012. da “[...] u Republici Hrvatskoj ne postoji povećana ugroženost pripadni-ka nacionalnih manjina“ te da ”[...] nisu utvrđeni elementi koji bi ukazivali da se radi o organiziranom nasilju prema pripadnicima nacionalnih manjina, nego je u svim slučajevima zabilježeno da se radi o pojedinačnim incidentima, koji ne ukazuju na ugrože-nost pripadnika nacionalnih manjina na određenom prostoru ili kroz određeno vrijeme.“24

Slučaj 1. Milan Ostojić, povratnik u selo Macute, je 5. juna 2013. usmeno upozorio vlasnika stada ovaca, inače naseljenika s Ko-sova, da ne pušta ovce na njegovu livadu te da će u suprotnom pustiti psa da ih potjera. Nakon upozorenja uslijedile su prijet-nje vlasnika stada da će ubiti i psa i Ostojića. Prijetnja je prijav-ljena policiji, ali je prijava odbačena uz obrazloženje da u pred-metnom slučaju ne postoje elementi kaznenog djela ili prekršaja.

Slučaj 2. Skupina iseljenika s Kosova je 30. jula 2013., u nase-lju Rijenci, pretukla povratnika Milenka Obradovića. Incidentnu je prethodilo Obradovićevo upozorenje napadačima da im ne dozvoljava ispašu stoke na njegovoj zemlji, odnosno uzurpaciju njegove privatne imovine. Inače, dan prije navedenog inciden-

24 Vidi Vlada Republike Hrvatske: Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu UZPNM za razdoblje od 2011. do 2013. godine, za 2012. godinu, str.68.-69. Slično i u Vlada Republike Hrvatske: Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011. do 2013. godine, za 2011. godinu, str. 68.

ta Obradović je bio napadnut sjekirom kada je išao u šumu po drva. Provokacijama napadača Obradović je bio izložen i rani-je, naročito otkad je prije dvije godine počeo obrađivati naslije-đenu zemlju koju su napadači do tada koristili za ispašu stoke. Zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda (puknuća dva rebra, kontuzije po glavi i nogama), Obradović je zadržan na liječenju u Općoj bolnici u Virovitici. Slučaj je prijavljen policiji, a počini-telji djela su po provedenom kaznenom postupku sankcionirani. Prema raspoloživim informacijama, u toku je izvršenje nagodbe o naknadi štete za nanesene tjelesne povrede.

Slučaj 3. Između 1. i 10. avgusta 2013. nepoznate su osobe na-silno ušle u objekt SNV-a u Voćinu i iz njega otuđile osam sob-nih vrata, jedan štok te više prekidača i utičnica za struju, pri če-mu su uništile jedan prozor i na više mjesta oštetili zidove. Protiv nepoznatih počinitelja podnesena je kaznena prijava, a istražni postupak još nije završen.

Slučaj 4. Nepoznati počinitelji su 15. decembra 2013. devasti-rali ogradu i kapiju srpske pravoslavne crkve u Voćinu. Prema raspoloživim informacijama istraga još traje.

Primjeri verbalnog vrijeđanja i fizičkog nasilja

U 2013. je evidentirano još najmanje pet slučajeva fizičkog nasi-lja protiv građana srpske nacionalnosti u ostalim dijelovima Hr-vatske:

1.) Dana 2. februara, u središtu Borova je verbalno i fizički na-padnut sin lokalnog pravoslavnog svećenika. Napadači su bila dvojica sudionika prosvjednoga skupa u Vukovaru “Ne ćirilici”. Protiv napadača je proveden prekršajni postupak te su prekršaj-no kažnjeni.

2.) Dana 17. marta, u Kistanjama je fizički napadnuta skupina

7

učenika Bogoslovije manastira Krka. Napad je izvršila skupina doseljenika s Kosova. Policija je privela napadače. Općinsko dr-žavno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je Vijeću za mladež Općinskog suda u Šibeniku prijedlog za izricanje maloljetničkih sankcija sedmorici maloljetnika iz Kistanja, pod optužbom da su iz mržnje napali osam polaznika Bogoslovne škole. Prilikom na-pada ozlijeđeno je šest polaznika Bogoslovije, od kojih jedan teže, a petorica lakše. Jedan od maloljetnih napadača tereti se za počinjenje djela nanošenja teške tjelesne ozljede iz mržnje, dok su šestorica optužena za djelo nanošenja tjelesnih ozlje-da iz mržnje. “Zamjenik šibenskog državnog odvjetnika za mla-dež predložio je da se trojici maloljetnika izreče odgojna mje-ra iz članka 7. i 12. Zakona o sudovima za mladež, odnosno da im se dosudi pojačana briga i nadzor, uz dnevni boravak u od-gojnoj ustanovi uz posebnu obvezu da se ispričaju ozlijeđenim bogoslovima. Za ostalu četvoricu maloljetnika iz skupine koja je izazvala sukob, državni je odvjetnik zatražio izricanje odgojne mjere pojačane brige i nadzora uz posebnu obvezu da se ispri-čaju oštećenima, no za njih nije zatražen smještaj u odgojnoj ustanovi. Ujedno je u predloženo da se, prema Zakonu o kaze-nom postupku, prema svim maloljetnicima produlji trajanje mje-re opreza, odnosno da im se zabrani posjet manastiru Krka i ši-rem području na udaljenosti ne manjoj od jednog kilometra te da im se zabrani približavanje i uspostavljanje izravne i neizrav-ne veze s napadnutim bogoslovima na udaljenosti ne manjoj od sto metara.“ 25

3.) Dana 22. marta skupina navijača iz Osijeka je verbalno pro-vocirala građane Bijelog Brda (Općina Erdut), inače mjesta s ve-ćinskim srpskim stanovništvom. Incident je završio tučnjavom, pri čemu je troje navijača lakše ozlijeđeno. Policija je privela su-dionike tučnjave, a lokalni mještani Bijelog Brda koji su sudjelo-vali u obračunu su, po provedenoj istrazi i prekršajnom postup-ku, prekršajno kažnjeni zbog remećenja javnog reda i mira. No bez obzira na konačni sudski epilog incidenta, ovaj primjer zasi-

gurno ukazuje na problem neodgovarajuće sigurnosne procje-ne mogućeg incidentnog ponašanja navijača i sličnih skupina te na propust u preveniranju ovakvih incidenata od strane službe-nika MUP-a.

4.) Dana 29. maja, u Vukovaru je verbalno vrijeđan i napadnut predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović. Napadač je istrčao iz obližnjeg kafi ća i počeo udarati po osobnom automobilu pred-sjednika SDSS-a, koji je bio zaustavljen na semaforu, nazivaju-ći pri tome Stanimirovića “četnikom“. Policija je privela počinite-lja, ali nemamo saznanja o daljnjem postupanju nadležnih tijela.

5.) Dana 23. oktobra, u obiteljskoj kući u Plaškom fi zički je na-padnut i pretučen povratnik Milan Pešut, samac od 92 godine, pri čemu mu je otuđeno 300 kuna. Pešut je zbog tjelesnih ozlje-da primljen u bolnicu u Ogulinu. Policija je privela počinitelja i predmet je proslijeđen na postupanje DORH-u.

25 “Državno odvjetništvo za napadače na pravoslavne bogoslove traži odgojne sankcije”, Slobodna Dalmacija, 10. jula 2013. Dostupno na: http://slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/215365/Default.aspx

Grafi t u Rijeci (centar grada)

8

Primjeri prijetnji i zastrašivanja

Zabilježeno je više slučajeva prijetnji i zastrašivanja Srba, poput:

1.) Slučajeva verbalnih napada na povratničke obitelji Bogovac i Vinčić u mjestu Laktace, Općina Vrlika, kojima su početkom mar ta 2013. upućene prijetnje: “Četnici, idite u Srbiju, ovo smo mi dobili u ratu”. Napadači su povratnicima uzurpirali zemlju na kojoj napasaju stoku te su na njoj ostavljali životinjske lešine. Policija je obavila uviđaje i slučajeve prijavila nadležnim tijelima.

2.) Događanja od 2. juna kada je na ulicama Gračaca, po zavr-šetku drugog kruga lokalnih izbora, formirana kolona automo-bila i kamiona iz koje se pjevalo i izvikivalo: “Ubij, zakolji, da Sr-bin ne postoji!“, “Ubij, ubij Srbina!“, “Srbe na vrbe!“, “Stići će vas naša ruka i do Srbije!“ i slično. Prema rasploživim informacija-ma pripadnici policije su bili na licu mjesta i pratili su događanja, ali nisu reagirali. Ipak, u povodu navedenih događanja podne-sena je kaznena prijava, ali nemamo saznanja o daljnjem postu-panju nadležnih tijela.

3.) Slučaja od 11. septembra kada je na obiteljskoj kući Đorđa Novakovića, Srbina iz Kistanja, osvanuo prijeteći grafit: “Ja vam jamčim gospodo platit će te Vukovar “ i “Ne ćirilici“. Slučaj je pri-javljen policiji, a prema raspoloživim informacijama istraga još traje.

4.) Slučajeva ispisivanja grafita: “Srbine, seli se“ i “Ubij Srbina“ na restoranu u vlasništvu Đorđa Pejčića, Srbina iz Vukovara, 6. i 17. novembra. Slučajevi su prijavljeni policiji, a istraga još traje.

5.) Slučaja od 6. novembra kada je na Trgu bana Jelačića u Za-grebu osvanula naljepnica na kojoj je na crnoj podlozi bilo iscr-tano stablo s obješenim tijelima i napisano “Serbian family tree“ (“Srpsko porodično stablo“) i slično.

26 Stavcima 2. i 3. članka 139. Kaznenog zakona uređeno je: 2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. 3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom ili položajem ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

U kontekstu prijetnji i zastrašivanja, navodimo i slučaj od 1. de-cembra kada su ravnateljica i zaposlenici Spomen područja Ja-senovac zaprimili mail sa slikom metka i anonimnom porukom u kojoj ih se naziva antihrvatima i izdajnicima. Ravnateljica Nata-ša Jovičić je na službenu e-adresu zaprimila i poruku s potpisom čelnika Hrvatske čiste stranke prava Josipa Miljka, u kojoj je pisa-lo: “Vi širite četničku propagandu“ i “Takvi kao Vi su samo osta-ci ostataka truleži na hrvatskom nacionalnom tkivu i osuđeni ste na izumiranje i ludilo u koje Vas vodi nezajažljiva i bolesna mr-žnja“. Poruka je, inače, završavala pozdravom: “Za dom spremni“. Prijetnje su prijavljene policiji te je izvršen očevid. Prema našim saznanjima ravnateljica Jovičić je protiv Miljka podnijela kazne-nu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavaka 2. i 3. Kaznenog zakona26. Kaznene su prijave zbog na-vedenog događaja, pozivajući se na kazneno djelo poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona (za sadržaj član-ka vidi fusnotu 5.), podnijele i tri udruge civilnog društva. Među-tim, Općinsko državno odvjetništvo (ODO) u Kutini je nakon pro-vedene istrage, ocjenjujući da iz sadržaja poruke ne proizlaze obilježja kaznenog djela već prekršaja, navedene kaznene prija-ve odbacilo te je Miljka odlučilo teretiti prekršajno i to temeljem odredbi Zakona o suzbijanju diskriminacije!? Naime, ODO u Ku-tini navodi da „ne može izvesti nedvojben zaključak o tome da je navedenom email porukom Josip Miljak ozbiljno prijetio Nata-ši Jovičić da će ju usmrtiti ili da će joj nanijeti kakvo drugo zlo…“ U odnosu na prijavu za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju ODO smatra da slanje e-poruke na privatnu adresu nema nužan element javnosti jer je upravo Nataša Jovičić poruku učini-la dostupnom javnosti, poslavši ju medijima.

Primjeri oštećenja i uništenja imovine, objekata i grobalja

Brojni su bili slučajevi oštećivanja i uništavanja imovine, objeka-ta i grobalja, poput:

9

1) Slučaja paljenja i potpunog uništenja štale u vlasništvu 63-go-dišnje Dare Kraljević u Zmijavcima kod Imotskog, dana 7. febru-ara. To nije prvi slučaj paljevine u Zmijavcima, a ta je štala, ko-ja je žrtvi jedini izvor prihoda, bila paljena i početkom 1990-tih.

2) Oštećenja nadgrobnih ploča i skrnavljenja grobnica na pra-voslavnom groblju u Crnom Potoku u Općini Topusko u dane pravoslavnog Uskrsa, između 5. i 7. maja.

3) Uništenja spomen ploče žrtvama ustaškog zločina u spomen području Jadovno, uvala Slana na otoku Pagu, 18. i 19. jula.

4) Ispisivanja ustaških obilježja, odnosno grafi ta na pravoslav-noj crkvi u Dubrovniku 3. septembra. Gradonačelnik Dubrovni-ka je osudio vandalski čin, a policija je uhapsila počinitelja dok je pisao grafi te.

5) Razbijanja prozora i ubacivanja pirotehničke naprave u pro-storije Vijeća srpske nacionalne manjine u Splitu, dana 4. sep-tembra oko ponoći. Policija je dvojicu osumnjičenih privela na kriminalističko istraživanje.

6) Razbijanja ciglom prednjeg stakla na službenom automobilu SNV-a u Zagrebu, dana 5. septembra. Automobil se nalazio na parkirališnom mjestu gdje ga se uobičajeno parkira.

7) Rušenja spomenika Srbima stradalim za vrijeme ratnih suko-ba 1990-tih i u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja“ u selu Golu-bić kod Knina u noći 12. na 13. septembra.

8) Demoliranja spomenika žrtvama fašizma iz II. svjetskog rata u mjestu Jagodnja Gornja, dana 18. septembra.

Otpor korištenju ćirilice i nasilno uklanjanjei uništavanje dvojezičnih natpisnih ploča

Nasilno uklanjanje i uništavanje dvojezičnih natpisnih ploča sa zgrada državnih tijela, tijela jedinica samouprave i institucija srp-ske manjine bio je najčešći oblik iskazivanja netolerancije i ne-snošljivosti prema Srbima u 2013. Na te je događaje nedvojbe-no utjecalo protivljenje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara ostvarivanju prava na ravnopravnu službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma na području Grada Vukovara. Poticanje

“Stožera“ na uklanjanje dvojezičnih natpisa sa zgrada državnih tijela te antićirilična kampanja koja je krajem godine rezultirala inicijativom za održavanje referenduma usmjerenog na smanji-vanje jezičnih prava pripadnika nacionalnih manjina, kontinuira-no doprinosi širenju netolerancije i nesnošljivosti i na ostale dije-love zemlje. Naime, dvojezične latinično-ćirilične natpisne ploče su u 2013. nasilno uklanjane ili uništavane i na onim područji-ma i s onih institucija na kojima su bile postavljene i (op)staja-le duži niz godina.

Uništeni nadgrobni spomenik srpskim civilima i vojnicima (Golubić, kraj Knina)

10

Tako je tokom godine evidentirano više od 20 slučajeva uklanja-nja i uništavanja dvojezičnih natpisnih ploča, poput: krađe, raz-bijanja ili uništavanja dvojezičnih, latiničnih i ćiriličnih, natpisnih ploča postavljenih na zgradama policije, Porezne uprave i Ure-da državne uprave u Vukovaru, dana 2. septembra; na zgradi Mjesnog odbora Kosovo u Općini Biskupija, dana 6. septembra; na zgradi Općine Krnjak, dana 17. sepetembra; na zgradama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za miro-vinsko osiguranje i Državnog inspektorata u Vukovaru, dana 7. oktobra, te Centra za socijalnu skrb, dana 9. oktobra; na zgradi Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta“ u Zagrebu, dana 9. okto-bra; na zgradama Općine Udbina i Kulturno-informativnog cen-tra “Nikola Tesla“ u Udbini, dana 10. oktobra; na zgradi Općine Vojnić, dana 12. oktobra; na zgradi Općine Biskupija, 13. okto-bra; na zgradi Prekršajnog suda u Vukovaru, dana 24. oktobra;

27 “Zbog ćirilice prekinuta utakmica u Hrvatskoj”, Tportal.hr, 11. septembra 2013. Dostupno na: http://m.tportal.hr/sport/285541/Zbog-cirilice-prekinuta-utakmica-u-Hrvatskoj.html

na prostorijama Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta“ i SDSS-a u Kninu, dana 27. i 29. oktobra; na prostorijama Vijeća srpske nacionalne manjine u Osijeku i Varaždinu, dana 2. i 15. novem-bra; na zgradi Općine Trpinja, dana 19. novembra; na zgradi Srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu “Kantakuzina Katarina Branković“, dana 26. novembra; na zgradi Osnovne škole “Ni-kola Tesla“ u naselju Mirkovci u Gradu Vinkovcima, dana 20. de-cembra i slično. Osim navedenih slučajeva, 9. novembra je za-bilježen i slučaj oštećenja dvojezične natpisne ploče na zgradi Generalnog konzulata Republike Srbije u Rijeci.

Slučajevi javnog iskazivanja netrepeljivosti prema ćiriličnom pi-smu te, s tim u vezi, pripadnicima srpske zajednice zabilježe-ni su u septembru 2013. i u Dubrovniku, u kojem je na ulazu u Grad postavljen transparent “Stop ćirilici u Vukovaru“ s istaknu-tim ustaškim obilježjima; zatim u Zadru, u kojem su u Tuđmano-voj ulici i na zidinama Parka Vladimira Nazora postavljeni tran-sparenti s porukom “Evo vam ćirilica, ubij Srbina“, te u Puli, u kojoj je na jednom nadvožnjaku postavljen transparent “Ne ći-rilici, dobro došli U Pulu“ i “Vukovar nikad neće biti Bykobap“.Na visoku razinu ispolitiziranosti korištenja ćiriličnog pisma u Hrvatskoj ukazao je i slučaj iz Vojnića, u kojem je 10. septem-bra, zbog jednog ćiriličnog transparenta, prekinuta nogometna utakmica između klubova “Petrova Gora“ iz Vojnića i “Krnjak 95“ iz Krnjaka. Naime, skupina navijača kluba “Petrova Gora“, za ko-ji većinom igraju Srbi, istaknula je tokom utakmice ćirilični tran-sparent koji je sadržavao osobnu, nepolitičku i neprovokativnu, poruku jednom sumještaninu. Mediji su prenijeli da je na tran-sparentu bilo napisano: “Zelena 9-ka u ovaj grad vratit će se kad-tad“ te da je njime bila upućena poruka jednom igraču “Pe-trove Gore“, vlasniku kafi ća “Zelena devetka“ u Vojniću koji isti zatvara zbog odlaska u inozemstvo.27 Sudac utakmice je zatra-žio uklanjanje transparenta, što je i učinjeno, ali igrači “Krnjaka 95“, koji su po nacionalnosti uglavnom Hrvati, nisu željeli nasta-viti utakmicu.

Uništena tabla sa ćiriličnim natpisom (Vukovar)

11

Elementi govora mržnje ili širenja etničkenetrepeljivosti od strane javnih osoba

Poseban problem je nepoštovanje zabrane prenošenja i objavlji-vanja programskih sadržaja s elementima rasne i etničke nesno-šljivosti od javnih medija. Zabrinjava čest izostanak odgovara-jućih reakcija i postupanja nadležnih institucija i dijela političkih elita po tim pitanjima. To nerijetko dovodi do toga da javne oso-be neometano i bez komentara voditelja emisija daju izjave s elementima rasne i etničke nesnošljivosti ili mržnje. S tim u ve-zi, SDSS i SNV ukazuju na navode ECRI-a da “[...] lokalni medi-ji, posebno oni koji ciljaju na populaciju koja je blizu ili unutar bivših područja sukoba, još uvijek streme prema neprihvatljivim izjavama i jeziku te iskrivljenom prikazivanju činjenica“, kao i da

“[...] postoji potreba za promjenom rječnika koji koriste javni me-diji, posebno televizija.”28 Kao posljedica nesankcioniranja govo-ra mržnje i iskazivanja ostalih oblika netrepeljivosti u javnosti je učestalo pojavljivanje verbalnog nasilja u svakodnevnom životu. To je naročito primjetno na koncertima, stadionima i drugim jav-nim manifestacijama, a uključuje i ispisivanje grafi ta s nacistič-kom, fašističkom i ustaškom simbolikom na grobljima, crkvama, školama i drugim javnim ili privatnim objektima.

Elementi govora mržnje i etničke netrepeljivosti od strane jav-nih osoba u medijima prepoznati su na primjeru Zdravka Ma-mića, izvršnog dopredsjednika GNK “Dinamo“ iz Zagreba. Ma-mić je u jednoj radijskoj emisiji, u martu 2013., izjavio: “Srbin ne smije biti na čelu ministarstva sporta“, izravno prozivajući aktualnog ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Željka Jo-vanovića. Međutim, nadležni je sud ocijenio da u toj izjavi ni-je bilo elemenata poticanja na etničko nasilje i mržnju prema Srbima, odnosno da je Mamić svojom izjavom iskazao osob-ni animozitet prema ministru Jovanoviću. Mamić je, slijedom navedenog, u decembru 2013. nepravomoćno oslobođen po tužbi zbog navedene izjave.

Elementi govora mržnje i etničke netrepeljivosti u javnosti bili su sastavni dio nekih aktivnosti koje je provodio Stožer za obranu hrvatskog Vukovara. Na primjer, pred održavanje drugog kru-ga lokalnih izbora potkraj maja 2013., “Stožer “ je javno pozivao građane da sami odluče o svojoj sudbini te je, tom prilikom, di-jelio letke kojima je pozivao na borbu protiv ćirilice i „Veća srp-skih opština“. Također, na predizbornim skupovima i ubaciva-njem u poštanske sandučiće građana, “Stožer “ je dijelio letke u kojima je pisalo: “Danas glasamo za ćirilicu ili protiv nje“ te je zastrašivao birače “novom srpskom okupacijom“. O ovim su do-gađajima obaviješteni Državno izborno povjerenstvo, MUP te DORH, a zastupnici SDSS-a su se i javno oglasili održavanjem konferencije za novinare u Hrvatskom saboru.

Izravni ili više-manje prikriveni oblici govora mržnje ili etničke ne-trpeljivosti zabilježeni su i među političarima, uključujući i one koji ne slove za pripadnike desnice ili se barem tako ne percipiraju u široj javnosti. Kao primjer navodimo riječi gradonačelnika Grada Osijeka, Ivice Vrkića, koji je početkom septembra izjavio: “Ćirili-ca se ne može uvesti dok Srbi u Vukovaru ne poštuju Hrvatsku“.29

28 Vidi ECRI: Izvješće ECRI-a o Hrvatskoj (četvrti ciklus praćenja) CRI(2012)45., točka 119.

29 “Ćirilica se ne može uvesti dok Srbi u Vukovaru ne poštuju Hrvatsku”, Večernji list, 4. septembra 2013. Dostupno na: http://www.vecernji.hr/neredi-u-vukovaru/cirilica-se-ne-moze-uvesti-dok-srbi-u-vukovaru-ne-postuju-hrvatsku-608000

“Za dom spremni!” Skandiranje J. Šimunića, hrv. nogometnog reprezentativca, na stadionu u Zagrebu

12

Neprihvatljive se bile i riječi ministra branitelja Predraga Matića koji je, komentirajući događanja u Vukovaru dao sljedeću izja-vu: “Svakako da se sve ovo moglo izbjeći ako je postojala dobra volja obiju strana. Trebalo je sjesti, razgovarati, dogovoriti, pre-govarati, vidjeti... Ponekad zakon ne odgovara svakome i pravo i pravda ne idu često ruku pod ruku. Iako je zakon iznad svega, on se ne mora uvijek kruto provoditi, to govorim pod navodnim znakovima. Može se pronaći rješenje koje odgovara svakome“, kao i: “Naravno da problem u Vukovaru postoji. Mi smo tamo pružili ruku pomirenja. Srpska etnička zajednica, nažalost, nije to uzvratila. Žrtva je prva pružila ruku. I tu je izvorište proble-ma. Jer ćirilica kao ćirilica nije problem, pa koga je pismo uni-štilo?! No konotacija koju nosi ćirilica... u tom dijelu razumijem Vukovarce.“30 Iz navedene bi se izjave moglo iščitati da ministar Matić Srbe u Vukovaru ne smatra stanovnicima Vukovara te da njima smatra samo protivnike ostvarivanja manjinskog prava na dvojezičnost. S tim u vezi, istovremeno pohvaljujući javne osude govora mržnje i netolerancije premijera Milanovića i dijela ista-knutih političara, ukazujemo na stajalište ECRI-a “[...] da mješo-vite poruke koje se šalju zbunjuju javnost i podrivaju pokušaje da se prošlost prevlada“31 te ECRI-evu preporuku „[...] da politi-čare treba ohrabriti da se pobrinu koliko je najviše moguće da se izbjegne neprekidno ponavljanje neprijateljstava na etničkim osnovama.“32

Brojne su neprihvatljive izjave i komentari s naglašenim elemen-tima govora mržnje i etničke netrepeljivosti, naročito prema Sr-bima, zabilježeni na web-portalima, uključujući i one koje mo-deriraju i administriraju neke utjecajne nacionalne medijske kuće.

ZAKLJUČAK

Praćenje i analiziranje etnički motiviranih incidenata i zločina iz mržnje ključne su pretpostavke za primjereno postupanje dr-žavnih institucija nadležnih za suzbijanje i sankcioniranje tih ne-

30 “Matić: Žrtva je prva pružila ruku pomirenja. Srbi nisu uzvratili”, Večernji list, 3. septembra 2013. Dostupno na: http://www.vecernji.hr/neredi-u-vukovaru/matic-zrtva-je-prva-pruzila-ruku-pomirenja-srbi-nisu-uzvratili-607930 31 Vidi ECRI: Izvješće ECRI-a o Hrvatskoj (četvrti ciklus praćenja) CRI(2012)45., točka 116. 32 Isto, točka 117.

gativnih pojava u društvu. Poduzete mjere, međutim, nisu ima-le utjecaj na značajnije smanjivanje broja i intenziteta incidenata u prethodnih nekoliko godina, naročito u odnosu na pripadni-ke srpske zajednice. Naprotiv, njihov se broj u 2013. u značajni-joj mjeri povećao i intenzivirao. Tome su trendu značajno prido-nijele i različite inicijative protiv ostvarivanja prava na korištenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Vukovaru, kao i brojni sluča-jevi nasilnog otpora ostvarivanju tog prava. Primjetno je da su se slučajevi nasilja i govora mržnje protiv Srba, koji su se u pret-hodnom razdoblju uglavnom događali na nekada ratom pogo-đenim područjima, odnosno područjima povratka izbjeglica, u 2013. proširili na gotovo sva područja Hrvatske.

Iako podaci ukazuju da su zločinima iz mržnje najviše izlože-ni upravo Srbi, ocjenjujemo da službeni statistički podaci o bro-ju kaznenih i prekršajnih predmeta vazanih uz zločin iz mržnje prema Srbima ne pokazuju stvarno stanje stvari i stvarne raz-mjere etnički motiviranog nasilja. Primjetno je da kod nekih slu-čajeva prijave nadležnim tijelima bivaju odbačene uz obrazlo-ženje da u predmetnom slučaju ne postoje elementi kaznenog djela ili prekršaja. Neki se slučajevi neprimjereno kvalificiraju kao prekršajna, ili kao kaznena djela manjeg značaja i težine, dok se određena kaznena djela ocjenjuju djelima bez elemenata zlo-čina iz mržnje, unatoč naglašenim indicijama da se radi o dje-lima motiviranim (etničkom) mržnjom ili netolerancijom. Tako-đer, određeni broj slučajeva nikada ne bude prijavljen, najčešće zbog niske razine povjerenja u rad nadležnih tijela ili zbog stra-ha od negativne reakcije većinskog okruženja.

Gotovo svakodnevnom izražavanju negativnih stavova prema Srbima dodatno doprinose neograničavanje i nesankcioniranje govora mržnje te prenošenje i objavljivanje sadržaja s elementi-ma etničke nesnošljivosti u dijelu medija, kao i česti manjak od-govarajuće socijalne osjetljivosti te izostanak energične i jasne osude takvih pojava od strane političara i drugih javnih aktera u

13

društvu. U postupanju nadležnih tijela posebno zabrinjava du-gotrajnost istražnih postupaka, kao i činjenica da počinitelji na-silja nerijetko ostaju neotkriveni i nekažnjeni. Zaključujemo i da propusti u donošenju odgovarajućih sigurnosnih procjena po pitanju mogućeg incidentnog i nasilničkog ponašanja pojedina-ca te nekih skupina doprinose nepostupanju i slabostima nad-ležnih tijela u preveniranju i sprječavanju etnički motiviranog na-silja i učestalog iskazivanja nesnošljivosti prema pripadnicima srpske zajednice u pojedinim područjima.

Etnički motivirano nasilje i iskazivanje nesnošljivosti ugrožava-ju ne samo živote pojedinaca i međunacionalne odnose, već se negativno održavaju i na stanje društva u cjelini. Oni u značaj-noj mjeri negativno utječu na dostignuti stupanj demokratičnos-ti društva te stavljaju na kušnju zaštitu temeljnih demokratskih vrijednosti, uključujući i zaštitu ljudskih prava i vladavinu pra-va. Izgradnja povjerenja u nadležne državne institucije i njiho-vo odgovarajuće, pravovremeno, energično i beskompromisno postupanje u suzbijanju i sankcioniranju kaznenih i prekršajnih djela motiviranih etničkom mržnjom i nesnošljivosti trebaju bi-ti smatrani prioritetima. Višegodišnja iskustva ukazuju da se po-stojeći problemi neće riješiti sami od sebe. Njihovim ignorira-njem ili neodlučnim i neprimjerenim postupanjem nadležnih stvara se dodatni negativni potencijal za njihovo intenziviranje, širenje i nastanak novih problema te ugrožavanje temeljnih vri-jednosti društva, demokracije i vladavine prava.

Unaprjeđenju stanja bi, zasigurno, pridonijelo i puno ostvariva-nje zajamčenog prava na odgovarajuću zastupljenost pripadni-ka nacionalnih manjina u policiji i pravosuđu, naročito na nekada ratom pogođenim područjima. Nužnim se nameće i osmišljava-nje sveobuhvatnih politika i mjera za odgovarajuće upoznava-nje javnosti o pojavnostima i osudama djela vezanih uz zločin iz mržnje i govor mržnje te poticanje na odgovarajuće preventiv-no djelovanje svih aktera u društvu. U tom je smislu stalno po-

trebno naglašavati naročitu ulogu i odgovornost u djelovanju javnih medija, političara i ostalih javnih osoba te akademske za-jednice i organizacija civilnog društva.

Zastava braniteljske udruge (Zagreb)

SNV | Priručnik standarda vizualnog identiteta

Prošireni logotip | primarni odnos1.4.

Violence and intolerance against Serbs in 2013SNV Bulletin #2:

Bulletin #2:

Violence and intolerance against Serbs in 2013 (Summary)

Publishers: Serb National Council & Council of Serb National Minority of City of Zagreb

Zagreb, Gajeva 7 / www.snv.hr

Editor: Saša Milošević

Authors: Milena Jurišić, Ljubomir Mikić

Summary: Marina Lipovšćak

Graphic design: Finale:dizajnvideozvuk

Print: IT Graf

1.000 copies

Support: Croatian Government, Office for Human Rights and National Minorities.

Photo: PIXSELL & Jovica Drobnjak

The Serbian National Council Bulletin is a periodical publication reporting

on the main problems faced by Serbs in Croatia.

Zagreb, June 2014

SNV | Priručnik standarda vizualnog identiteta

Prošireni logotip | primarni odnos1.4.

Front cover photo: Grafitti (“Serbs on willow“), instead of broken table with Cyrillic text.

3

National system for monitoring data on hate crimes

The system in place for recording data on hate crimes compris­es an inter­departmental working group to monitor hate crimes, established by the Croatian Government in January 2010, and the Protocol Applied in Hate Crimes Cases adopted in April 2011. The Protocol defi ned the roles of the state administration and judiciary in collecting and processing data on hate crimes and established a system for monitoring statistical data. The role of the central authority for the collection, integration and publication of data on hate crimes and cooperation with civ­il society organizations and international organizations was as­signed to the Offi ce of the Croatian Government for Human Rights and the Rights of National Minorities. The development of the system for monitoring hate crimes was welcomed by the European Commission against Racism and Intolerance (ECRI).

Data of the Ministry of Interior on the number of crimes motivated by hatred 2009 – 2013

YearTotal number

of crimes motivated by hatred

Total numberof crimes motivated by

ethnic hatred

Total number of crimes motivated by ethnic hatred

towards Serbs

2009. 32 17 8

2010. 34 19 -

2011. 57 10 8

2012. 26 18 10

2012. 35 26 19

The above data shows that victims of crimes motivated by eth­nic hatred have in recent years been mostly Serbs. In addition to crimes, in 2012 a total of 37 misdemeanours motivated by ha­tred were recorded, while in 2013 this number was 23 (data re­lating to crimes committed against Serbs were not specifi cal-ly expressed).

The analysis that follows certainly calls into question the sound­ness of a generalized assessment made by the Croatian author­ities of the years 2011 and 2012, specifi cally that “[ ... ] in the Re public of Croatia there is no increased threat to members of national minorities” and that “[ ... ] there were no identifi ed ele-ments which would indicate that there is organized violence against members of ethnic minorities, but in all cases individual incidents were recorded, which do not indicate a threat to na­tional minorities in a certain area or during a certain time period.”Specifi cally, during 2012 the caucus of the Independent Demo-cratic Serb Party (SDSS ) in the Croatian Parliament and the Serb National Council (SNV) received information about an in­creased number of cases of ethnically motivated violence and intolerance towards members of the Serb community and their insti tutions.

Galvanised by this trend, in early 2013 the SDSS and SNV star ted implementing a pilot project for recording and mo ni ­toring cases of ethnically motivated violence, intoleran ce and hate speech directed against Serbs. The established re cordsare based primarily on the data reported to the poli ce by private individuals and those published in the media. Thisdocument de­scribes some instances of violence, intolerance and hate speech against Serbs and reports key fi ndings of the analysis of informa-tion collected by the SDSS and SNV during 2013.

Relevant national regulation

In terms of the current state of legal regulation of ethnically mo­tivated crimes and violence, intolerance and hate speech, Cro­atian legislation provides defi nitions of and sanctions for these offenses, embodied in various acts ranging from the Constitu­tion, Criminal Code, Media Act and Electronic Media Act to the Public Assembly Act and Act on the Prevention of Violence at Sporting Events.

4

According to the official data for 2013, during the year the Cro­atian State Attorney’s Office (DORH) acted in 57 cases of hate cri mes and filed 16 indictments. The Ministry of Justice report­ed that a total of 17 cases related to hate crimes had been reg­istered, of which 14 have been solved. With regard to 23 misde­meanours relating to the commission of hate crimes, 9 final judgments have been adopted and 8 sanctions issued, while in one case a motion to indict was rejected i.e. a verdict of refusal or acquittal adopted.

Review and analysis of data compiled by SDSS and SNV for 2013

The SDSS and SNV emphasize that the possibility of a compre­hensive recording and analysis of mentioned cases is significant­ly limited by subjective and objective problems. This especially applies to the possibility of different legal definition of the same act, as well as to the failure to report a certain number of inci­dents by victims. In this regard, the SDSS and SNV estimate that the number of officially recorded criminal acts and misdemean­ours motivated by ethnic hatred towards Serbs should be con­sidered with caution. This assessment is supported, for example, by the opinion of ECRI “[ ... ] that official data related to racially motivated violence rarely reflect the reality and should be inter­preted with caution,” and that it “is believed [ ...] that many cas­es of attacks on persons of Serbian nationality and Roma are not reported due to lack of basic trust in the police and judiciary.”

Every single incident involving people of different ethnic origin does not necessarily have the characteristics of a criminal act or misdemeanour based on the expression of ethnic hatred or intolerance. Ethnic hatred or intolerance, as a motive for com­mitting certain acts, can be determined with certainty only by implementing the appropriate procedure by competent pub­lic authorities. Aware of the above, the SDSS and SNV have fo­

cused their attention exclusively on those cases where the facts pointed to the existence of pronounced incidents or violence based on ethnic hatred or intolerance. What follows is an over­view and analysis of certain data from the records of the SDSS and SNV on cases of ethnically motivated violence, intolerance and hate speech against Serbs in 2013. The overview of cases and case analyses are broadly divided into six themes:

1) The separate overview of cases of violence and intoleran­ce towards Serbs in the Voćin municipality is designed to ad­dress the frequency of cases of ethnically motivated violence and intolerance towards Serbs, which occurred in a relatively short period of time and in a relatively limited geographical area: in the first case, Milan Ostojić, a returnee to the village Macute, on 5 June 2013 verbally warned the owner of a flock of sheep, a settler from Kosovo, to not let the sheep on his me adow or he would otherwise allow the dog to chase them away. After the warning, the owner of the flock started threat­ening Ostojić that he would kill both the dog and Ostojić. The threat was reported to the police, but it was rejected on the

Graffiti in the Vrbani quarter of Zagreb

5

grounds that in this case there are elements of a criminal act or offense. In another Voćin case, on 30 July 2013, a group of em-igrants from Kosovo, in the village Rijenci, beat returnee Milen­ko Obradović. The incident was preceded by a warning given by Obradović to the attackers that he did not allow cattle graz-ing on his land; after suffering serious bodily injuries, Obradović was kept for treatment in the Virovitica hospital. The case was reported to the police, and the perpetrators were sanctioned pursuant to the Criminal Procedure Act. In the third Voćin case, between 1 and 10 August 2013 unknown perpetrators forci­bly entered the premises of the SNV in Voćin and stole eight interior doors, one door frame and multiple electrical switch­es and sockets, also destroying one window and damaging walls in several places. Criminal charges were fi led against un-known perpetrators, and the investigation is not yet complete.In the fi fth Voćin case, on 15 December 2013 unknown perpe-trators wrecked the fence and gate of the Serbian Orthodox Church in Voćin. According to the available information, the in-vestigation is still ongoing.

2) In terms of examples of verbal insults and physical vio­lence, in 2013 at least fi ve cases of physical violence against citizens of Serbian nationality in other parts of Croatia were recorded: on 2 February in the centre of Borovo, the son of a local Orthodox priest was verbally and physically assault­ed. The attackers were two participants in the Vukovar pro­test rally called “No to the Cyrillic script”. In the second case, on 17 March, a group of seminarians of the Krka Monastery were physically assaulted in Kistanje. The attack was carried out by a group of settlers from Kosovo. The police detained the attackers. Six seminarians were injured in the attack: one suffered serious and the other fi ve lighter injuries. The sanc-tions which were proposed by the State Attorney’s Offi ce are of mainly educational character, and are yet to be imposed. On 22 March, a group of fans from Osijek verbally provoked

the citizens of Bijelo Brdo in the Erdut Municipality, a village with a Serb majority. The incident ended in a fi ght in which three fans suffered light injuries. The police detained the par­ticipants of the fi ght, and inhabitants of Bijelo Brdo, which par-ticipated in the fi ght were, after the investigation and misde-meanour proceedings, sanctioned for disturbing public peace and order. On 29 May in Vukovar, President of the SDSS Vo-jislav Stanimirović was verbally insulted and attacked. The at-tacker ran out from a nearby cafe and started pounding on the car of Mr Stanimirović, which had stopped at a traffi c light, calling him a “Chetnik”. The police detained the perpetrator, but we have no knowledge of further actions of the compe­tent authorities. On 23 October in a family house in Plaški re­

Slobodna Dalmacija daily: Report on the violence against seminarians of the Krka monastery

6

turnee Milan Pešut, a single man of 92 years of age, was phys­ically attacked and beaten, and his 300 kuna were stolen. Due to bodily injuries Pešut was admitted to the hospital in Ogulin. The police arrested the perpetrator and the case was forward­ed to the State Attorney’s Office.

3) With regard to threats and intimidation of Serbs, sever­al such cases were recorded, such as verbal attacks on return­ee families expressed with exclamations “Chetniks, go to Ser­bia, we won this in the war”, or the appearance of graffiti on family homes or businesses “I guarantee you gentlemen, you will pay for Vukovar”, “No to Cyrillic”, “Serb, move out” and “Kill the Serb”, or the appearance of a sticker in the main square in Zagreb on which a tree was drawn on a black background, with hanging bodies and a sentence “Serbian family tree.” We should also mention the case of 1 December when the direc­tor and employees of the Jasenovac Memorial Area received an e­mail with a picture of a bullet and an anonymous mes­sage in which they are called anti-Croatians and traitors. Direc­tor Nataša Jovičić also received a message in her official e-mail address signed by leader of the Croatian Pure Party of Rights, Josip Miljak, which said: “You are spreading Chetnik propagan­da” and “Such like you are only the remnants of the corrupted Croatian national tissue and are condemned to extinction and madness due to your insatiable and ill hatred.” The message otherwise ended with a salutation: “For Home(land) – Ready!” Interestingly, the Municipal State Attorney’s Office in Kutina, af­ter an investigation, found that the content of the message did not comprise the features of a crime but rather of a misde­meanour, and thus it dismissed the charges and decided to ini­tiate misdemeanour proceedings against Miljak.

4) There are many cases of damage and destruction of prop­erty, buildings and cemeteries, such as the burning and com­plete destruction of a barn owned by an old Serb returnee,

damage to tombstones and desecration of graves in Orthodox cemeteries, destruction of a memorial plaque to victims of the Ustasha crimes in the memorial area Jadovno; printing Ustasha signs or graffiti at an Orthodox church in Dubrovnik (with May­or of Dubrovnik condemning the act of vandalism and the po­lice arresting the perpetrator); breaking windows and throw­ing a pyrotechnic device into the premises of the Council of the Serbian national minority in Split (with the police arresting the two suspects); breaking the windshield on an official car of the SNV in Zagreb with bricks etc.

5) Violent removal and destruction of bilingual signboards from the buildings of state bodies, governments and institu­tions of the Serb minority were the most common form of ex­pressing intolerance against Serbs in 2013. These events were undoubtedly influenced by the opposition of the Headquar­ters for the Defence of Croatian Vukovar to the exercise of the right to equal official use of Serbian language and Cyrillic script in the city of Vukovar. Thus during the year there were more

Graffiti on a playschool in Vukovar

A destroyed tomb of Srb Orthodox Church bishop Teofan Živković

(1825-1890), Plaški

7

than 20 registered cases of removal and destruction of bilin­gual signboards such as theft, destruction or destruction of bi­lingual, Latin and Cyrillic, signboards placed on police buildings, tax administration offi ces, state administration offi ces, local au-thorities’ buildings and Serb cultural centres and Serb minority councils’ buildings.

6) Elements of hate speech or ethnic intolerance spread by public fi gures. A particular problem is the lack of adherence to the prohibition of transmission and airing of programmes with elements of racial and ethnic intolerance by some public me­dia. In this regard, the SDSS and SNV point to the statements of ECRI that “ [... ] local media, especially those that target the population that is close to or within the former confl ict areas, still aspire to unacceptable statements and language and dis­torted account of the facts,” and that” [ ... ] there is a need for change of vocabulary used by the public media, especially tele­vision.” Elements of hate speech and ethnic intolerance in public were part of some of the activities conducted by the Headquar­ters for the Defence of Croatian Vukovar. For example, before holding a second round of local elections in late May 2013, the Headquarters publicly urged citizens to decide their own desti­ny and, on this occasion, handed out leafl ets which called for a struggle against the Cyrillic alphabet and the “Council of Serb municipalities.” Also, at pre­election rallies and via citizens’ mail­boxes, the Headquarters handed out leafl ets that read: “Today we vote for Cyrillic or against it” and intimidated voters with the

“new Serbian occupation.” Unacceptable were also the words of the Minister of Veterans Predrag Matić who, commenting on the events in Vukovar gave the following statement: “Of course, all this could have been avoided if there had been good will on both sides. They should have sat together, talked, negotiated, discussed... Sometimes the law does not suit everyone, and law and justice do not often go hand in hand. Although the law is above all else, it should not always be rigidly enforced, to speak

8

in quotation marks. One can find a solution that suits everyone”, and “Of course there is a problem in Vukovar. We have offered reconciliation there. The Serb ethnic community, unfortunately, did not reciprocate this. The victim was first to hold out a hand. And here is the source of the problem. Because the Cyrillic as Cyrillic is not a problem, who was ever destroyed by a script? But the connotations the Cyrillic carries... in this respect I un­derstand the Vukovar people.” From this statement it could be read that Minister Matić does not consider the Serbs in Vuko­var as residents of Vukovar and that its residents are only those who oppose the realization of minority rights to bilingualism. In this regard, while praising the public condemnation of hate speech and intolerance of Prime Minister Milanović and a part of prominent politicians, we point to the position of ECRI “[ ... ] that mixed messages that are sent confuse the public and un­dermine attempts to overcome the past” and ECRI’s recommen­dation “[ ... ] that politicians should be encouraged to ensure as far as possible the avoidance of constant repetition of hostili­ties on ethnic grounds.”

Conclusion

Monitoring and analysis of ethnically motivated incidents and hate crimes are essential prerequisites for the proper conduct of government institutions responsible for combating and sanc­tioning these negative phenomena in society. Measures taken, however, have had no significant impact on reducing the num­ber and intensity of incidents in the past few years, particularly in relation to the members of the Serb community. On the contra­ry, their number in 2013 significantly increased and intensified. This trend was contributed to significantly by various initiatives against the right to use the Serbian language and the Cyrillic script in Vukovar, as well as numerous instances of violent resist­ance to exercising this right. It is notable that the incidence of vi­olence and hate speech against the Serbs, which in the previous

period mainly occurred in the former war­torn areas, or areas of refugee return, in 2013 spread to almost all areas of Croatia. Although data do indicate that hate crimes are mostly direct­ed at Serbs, our assessment is that the official statistics on the number of criminal and misdemeanour cases relating to hate crimes against Serbs do not show the actual situation and the extent of ethnically motivated violence. It is notable that in some cases filed reports to competent authorities are re­jected on the grounds that there are no elements of a misde­meanour or crime. Some cases are inappropriately qualified as a misdemeanour, or as offenses of minor importance and weight, while certain crimes are evaluated as crimes without the elements of a hate crime, despite pronounced indications that these really are crimes motivated by (ethnic) hatred or in­tolerance. Also, a number of cases are never reported, most­ly due to the low level of confidence in the work of compe­tent authorities or for fear of negative reactions of the majority. Almost daily expressions of negative attitudes towards Serbs are additionally assisted by the lack of limiting and sanctioning of hate speech and transmitting or publishing content with el­ements of ethnic intolerance on the part of the media, as well as a frequent lack of adequate social sensitivity and clear and

A monument to the Serb victims of the war 91-95 in Borovo

9

vigorous condemnation of such phenomena by politicians and other public actors in society. Particularly concerning is the long duration of investigative proceedings, as well as the fact that perpetrators of violence often remain undetected and unpun­ished. This situation would certainly be improved by the full ex­ercise of the guaranteed right to appropriate representation of ethnic minorities in the police and judiciary, particularly in the former war­torn areas. The creation of comprehensive policies and measures for adequate public awareness about hate crimes and hate speech as well as encouraging appropriate preventive action by all actors in society also appears to be necessary. In this sense, the special role and responsibility of the media, poli­ticians and other public fi gures as well as academia and civil so-ciety organizations should never be underestimated.

Police investigation after the attack on the municipality building in Krnjak

A destroyed funeral monument to Serb civilians and soldiers in Golubić, close to Knin

10

Ustasha iconography on the facade of a house in Petrinja: “Long live Ante Pavelić”

11

A protest organized by the NGO “Krug za trg“ advocating the abolition of a Zagreb square’s name (“Marshal Tito Square”)