Broj 214. Godina V. 14. studenoga 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT43

0,00

•SEK

17,

00•N

OK

17,0

0•D

KK 1

5,50

•GBP

1,3

0

U RACVIAC-u odræ an seminar o integriranju z emalja jugoistoË neEurope u NATO

U laskom u N A TO do novihmoguænosti i veæih odgovornosti

ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 11/12/08 14:06 Page 1

N ajveÊe obiljeæavanje 90. obljetnice zavrπetka I. svjetskog rata od-vijalo se u Varπavi (Poljska) i Verdunu (Francuska). Ipak, moæda jedojmljiviji bio dogaaj u Londonu: tisuÊe ljudi odalo je poËast svi-

ma koji su poginuli u tom golemom ljudskom sukobu. Meu njima su senaπli i Henry Allingham, Harry Patch i Bill Stone, posljednja trojica preæiv-jelih britanskih veterana koji su sudjelovali u sukobu πto je zavrπio pri-

mirjem 11. studenoga 1918.Trojica stogodiπnjaka na pro-slavu su stigli teπko, u invalid-skim kolicima, no bili su na-graeni ustajanjem i gromo-glasnim pljeskom svih nazoË-nih. PomoÊ su im pruæali ak-tivni britanski vojnici posebnoodreeni za njihovu pratnju.

2

LO N DO N

N a priliËno novom ameriËkomratnom brodu USS SanAntonio (krπten 2006.), usi-

drenom u Bahreinu, proteklih je danauoËeno curenje ulja. AmeriËka ratna

mornarica poslala je tim od Ëetrdeset Ëlanova, koji bi trebao popravitikvar. Tiskovina San Antonio Express-News u izdanju od 11. studenoganavodi da je to joπ jedan u nizu pehova koji prate taj brod πto ga jeizgradila tvrtka Northrop Grumman Ship. Naime, problemi su poËeli joπprije no πto je 2000. porinuta njegova kobilica, i to zbog neprovjerenihprograma za raËunalni dizajn broda. Bilo je i kaπnjenja u konstruiranju,pogreπki pri dizajniranju, neuspjeπnih provjera na moru... Sve je to donije-lo golemo prekoraËenje budæeta izgradnje: od zamiπljenih 644 milijunacijena je narasla na 1,8 milijardi dolara!

F rancuski ministar obra-ne Hervé Morin objavioje 10. studenoga da je

postignut veliki napredak uuËvrπÊivanju zajedniËkih voj-nih kapaciteta Europske uni-je. Predstavnici Ëlanica u pos-ljednje su vrijeme potpisali niz

deklaracija i pisama namjere, ukljuËujuÊi i dogovore o nabavi transport-nog zrakoplova, razminiravanju, vojnom satelitskom nadzoru i vjeæbovnimstandardima. U posljednjih godinu dana postignut je veÊi napredak negou prijaπnjih deset, izjavio je ministar trenutaËne predsjedateljice EU-a. Teizjave su znakovite u svjetlu francuskoga buduÊeg potpunog povratka uNATO, koji se oËekuje na samitu u travnju 2009. Povratak je zemlja uvje-tovala pojaËavanjem obrambenih kapaciteta EU-a. Podsjetimo, Charlesde Gaulle je joπ 1966. izvukao Francusku iz vojnog dijela NATO-a.

P oËetak studenogabio je poseban zaËetvoricu novih pi-

lota ameriËkoga ratnogzrakoplovstva. Naime, naSve svete su Daniel Di-ckinson, Marcus McGinn,Ryan Shelhorse i AustinSkelly postali prvi piloti ko-jima Êe prvi lovaËki avion biti F-22 Raptor. Dakle, za razliku od nekih dru-gih, na najmodernijeg lovca neÊe se prebaciti s nekog drugog zrakoplo-va. Obuka je za svakoga ukljuËivala 88 sati simulatorskih vjeæbi, 27 aka-demskih testova i 62 sata leta. Bila je to novost i za njihove instruktore.

14. studenoga 2008.

W ASH IN G TO N

M O SKVA

SAN AN TO N IO

LO S AN G ELES

P ripremio D. VLAHOVIΔ

BRUXELLES

L egendarni konstruktor puπke AK-47 Mihail Kalaπnjikov proslavio je10. studenoga svoj 89. roendan. Naravno, njegovu proslavu nisuzaobiπli mediji, pred kojima je umirovljeni ruski Ëasnik izrazio zado-

voljstvo πto je konstruirao oruæje koje je tijekom desetljeÊa postalo omi-ljenim izborom desetak vojski. “Mislim da sam istinski sretan Ëovjek. Izra-dio sam AK-47 za obranu svoje zemlje, a on nastavlja sluæiti svrsi i razvi-jati se”, izjavio je. Kalaπnjikov je roen u sibirskom selu 1919. godine, a1941. je bio ranjen u njemaËkom napadu na SSSR. Na puπci je poËeo ra-diti 1947., uvidjevπi da su Nijemci u poËetku rata bili mnogo bolje naoru-æani od njegovih suboraca. OdluËio je tomu stati na kraj.

O pet peh! PoË ast trojici

MoD

UK

NATO

S VIJ ET

O dmah u Rap tora!

K ao i ostali ameriËki graani, i mnogi ma-rinci tijekom predstojeÊeg Dana zahval-nosti i BoæiÊa odlaze provesti blagdane

sa svojim obiteljima. No, mnogi od njih nemaju to zadovoljstvo da imajuobitelj. Za njih je u bazi Twentynine Palms u Kaliforniji, u suradnji s civil-nom zajednicom, veÊ prije pokrenut poseban program Usvoji marinca, ko-ji dopuπta lokalnim obiteljima i pojedincima da za blagdane pozovu marin-ce k sebi. Neki od njih ugoπÊuju ih veÊ viπe godina, a pokretaËi progra-ma Ëak se trude i da domaÊini i marinci imaju sliËni kulinarski ukus.

EU nap redak, francuski povratak?

U svoji marincaU

SAF

Ro endan legendeU

SM

C

02 strana vijesti.qxd 11/12/08 14:46 Page 2

Moderna oklopljena vozila (II. dio)

Novi radni tjedan za prve dragovoljne roËnike u redovimaH rvatske vojske poËeo je s novim vojniËkim zadaÊama,ali s istom æeljom s kojom su i odluËili odgovoriti na tajizazov - postati hrvatski vojnici

Od logistiËkog sustava oËekujese da bude uspjeπan u potporiOruæanih snaga u provedbi ope-racija bez obzira na to gdje seone provode. ZzP danas dnevnologistiËki podupire nekoliko misi-ja u kojima sudjeluju pripadnicinaπeg OS-a...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Zemlje u regiji koje veÊ jesu Ëlanice NATO-a,kao i one koje Êe to uskoro postati, time ne

dobivaju samo priliku za svoj razvoj veÊ iodgovornost za ostale zemlje u susjedstvu,zajedniËki je zakljuËak sudionika seminara

S t r a n a 4

E uropski proizvoaËi oklopnih vozila ponudilisu brojne konstrukcije koje zadovoljavaju

oËekivanja mnogih korisnika diljem svijeta tepokazuju kako tradicionalni proizvoaËi sa

Starog kontinenta, unatoË novoj konkurenci-ji, i dalje proizvode vrhunska vozila

S t r a n a 2 1

S t r a n a 8

brigadni general MateOstoviÊ, zapovjednik Za-povjedniπtva za potporu

Naslovnicu snimio Tomislav BR ANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Prve aktivnosti dragovoljnih roËnika

U RACVIAC-u odræan seminar o integriranju zemalja jugoistoËneEurope u NATO

S t r a n a 1 1

03 strana 11/12/08 15:33 Page 3

14. studenoga 2008.4

U sklopu preustroja O S-a, Zapovjedniπtvo za logistikupreustrojeno je u Zapovjedniπtvo za potporu, koje Êeuskoro obiljeæiti svoju godiπnjicu. Tim smo povodom

razgovarali sa zapovjednikom ZzP-a, brigadnim genera-lom Matom O stoviÊem, i to neposredno pred njegov odla-zak na meunarodni logistiËki seminar u organizaciji NA-TO -ova Zapovjedniπtva za operacije u Monsu (KraljevinaBelgija). Na seminaru Êe se raspravljati o funkcioniranjulogistike u podruËju operacija, odnosno o pronalaæenjuoptimalnih modela funkcioniranja logistike u NATO voe-nim operacijama, πto je nama, s obzirom na sve brojnijemeunarodne aktivnosti pripadnika naπih O S-a (meuna-rodne misije, vojne vjeæbe...), iznimno bitno.

Veoma Ëesto se istiËe da je logistiËka sastavnica svihsuvremenih oruæanih snaga odraz ureenosti i organi-ziranosti obrambenog sustava u cjelini. Kako komenti-rate tu tvrdnju?

Sasvim sigurno se mogu sloæiti s tom tvrdnjom. Ako pos-trojba uspjeπno izvrπi zadaÊu, znaËi da je i logistika uspjeπ-no obavila ono πto se od nje zahtijevalo. Ako logistika nijedobro organizirana, ako zahtijevani resursi nisu korisnicimadostavljeni na vrijeme i na predvieno mjesto, zadaÊa neÊebiti izvrπena na odgovarajuÊi naËin. Zato je vrlo vaæno imatidobro organiziran logistiËki sustav, u kojemu sve njegovesastavnice toËno znaju koji dio posla trebaju napraviti, i topo toËno propisanim procedurama u skladu s kojima trebapostupati, i naravno tako da korisnik ima informaciju kadaÊe i gdje dobiti ono πto mu je potrebno za izvrπenje zadaÊe.

Zaπto je bilo nuæno preustrojiti Zapovjedniπtvo za logisti-ku, koje je bilo relativno nova ustrojbena cjelina, u ZzP?

Istaknuo bih kako ta promjena nije bila samo "kozmetiË-ke" prirode. Naime, u podruËju operacije djeluju borbene

postrojbe, postrojbe borbene potpore, ali i postrojbe logis-tiËke i zdravstvene potpore. Kada tome dodamo i funkcijupersonalne potpore, tada govorimo o tri bitne sastavnicekoje danas Zapovjedniπtvo za potporu ima i kroz koje dje-luje podupiruÊi postrojbe O ruæanih snaga R H u obavlja-nju njihovih zadaÊa kako u zemlji tako i u inozemstvu.Upravo je to bitna razlika u odnosu na Zapovjedniπtvo zalogistiku, koje se bavilo iskljuËivo logistiËkom potporom iu tom sklopu opskrbom materijalnim sredstvima, njihovimtehniËkim odræavanjem i prijevozom itd.

Koje su to nove ustrojbene cjeline ZzP-a zaduæene zaobavljanje zadaÊa πto ste ih prethodno spomenuli?

U sastavu ZzP-a ustrojeno je Vojno zdravstveno srediπte,koje je ujedinilo veÊi dio postrojbi koje su pruæale zdrav-stvenu zaπtitu pripadnicima O S-a, kao πto je Institut po-morske i Institut zrakoplovne medicine te veÊi dio ambu-lanti koje Ëine sustav primarne zdravstvene zaπtite u O S-R H. No jedna od najvaænijih zadaÊa Vojnog zdravstvenogsrediπta jest razvoj sposobnosti organizacije i provedbesanitetske potpore postrojbama O SR H u podruËju opera-cija, tzv. razine R O LE -2. Druga ustrojbena cjelina jestSrediπnjica za upravljanje osobljem, Ëija je uloga provoe-nje usvojenih planova pribavljanja osoblja i personalnepotpore pripadnicima O ruæanih snaga u jedinstvenomsustavu personalnog upravljanja.

S obzirom na opseg i sloæenost poslova koje ZzP oba-vlja, imate li dovoljno odgovarajuÊeg i struËnog osoblja?

Nijednu funkciju, nijednu zadaÊu ne moæete obaviti akonemate organizaciju, ako nemate usvojene procedure,sredstva i, naravno, osposobljeno osoblje. Kao πto ste na-veli, s obzirom na brojnost i sloæenost poslova πto ih pos-trojbe ZzP obavljaju, osoblja nikad nemate previπe a i

Leid a P ARLOV, s nimio T omis lav B RAN DT

O d logistiË k og sustav a oË ek uje se da b ude

usp jeπ an u p otp ori O ruæ anih snaga u p rov ed-

b i op erac ija b ez ob z ira na to gdje se one

p rov ode. Z z P danas dnev no logistiË k i p odu-

p ire nek olik o m isija u k ojim a sudjeluju p ri-

p adnic i naπ eg O S -a. N aË in funk c ioniranja lo-

gistik e u p odruË ju op erac ije treb a b iti us-

k la en s logistiË k om dok trinom N A T O -a

B rigadni general M ate O stoviÊ , zapovjednik Zapovjedniπ tva za potporu

U skladu s logistiË komdoktrinom N ATO -a

RA ZG OVOR

04-07 strana 11/12/08 4:16 PM Page 4

14. studenoga 2008.5

maksimalan broj osoblja odreen je ustrojbenim doku-mentima. No, mislim da su postrojbe u najveÊoj moguÊojmjeri popunjene odgovarajuÊim i struËnim osobljem, spo-sobnim izvrπiti dobivene zadaÊe.

Je li i u drugim zemljama logistiËka sastavnica OS-aorganizirana na sliËan naËin?

O d logistiËkog sustava oËekuje se da bude uspjeπan upotpori O ruæanih snaga u provedbi operacija bez obzira nato gdje se one provode. Sve zemlje, pogotovo one male,nastoje πto viπe racionalizirati sus-tav logistike kako bi se smanjili tro-πkovi, a poveÊala uËinkovitost. Uvelikom broju zemalja ustrojena suili se ustrojavaju zapovjedniπtva zapotporu kako bi πto uËinkovitije, uzoptimalnu uporabu resursa, izvrπilizadaÊu potpore svojih O S-a u po-druËju operacija. Sve se viπe na-puπta "klasiËan“ model organizaci-je logistike unutar grana oruæanihsnaga i prelazi se na organizacijulogistike koju karakterizira zdruæe-nost logistiËke organizacije i logis-tiËkog djelovanja. Naravno, svakilogistiËki sustav djeluje u sklopunacionalne dræave i na temelju na-cionalnih propisa, πto neposrednoutjeËe i na njegovu organizaciju.

Je li danas naglasak na stacio-narnoj ili na terenskoj logistici?

Pripadnici postrojbi i zapovjedniπ-tava oËekuju pravodobnu i kvalitet-nu logistiËku i zdravstvenu potporuunutar mirnodopskog razmjeπtaja.Ali, pripadnici i postrojbe naπihO ruæanih snaga danas ne obavljajuzadaÊe samo u zemlji nego i dalekoizvan granica Hrvatske. U tomsmislu i logistika mora biti organi-zirana tako da bude mobilna, ras-porediva tamo kamo se rasporeujuborbene postrojbe i postrojbe borbe-ne potpore. Dakle, odgovor je vrlojednostavan: nijedna manevarskapostrojba neÊe izvrπiti zadaÊu ako usvom sastavu nema logistiku ili akojoj nije dodijeljena logistiËka pos-trojba. Manevarska postrojba morabiti mobilna i rasporediva, a takvamora biti i logistika da bi moglapruæiti zahtijevanu logistiËku potporu postrojbama bilo dase logistiËka i zdravstvena potpora provodi na vjeæbama iliu stvarnim situacijama zaπtite i spaπavanja pruæanjem po-moÊi civilnom stanovniπtvu, ali isto tako i u potpori izvrπe-nja zadaÊa naπih O ruæanih snaga izvan zemlje, bilo da jerijeË o stvarnim operacijama ili vojnim vjeæbama.

Kad je rijeË o pruæanju logistiËke potpore pripadni-cima OS-a u meunarodnim operacijama, ZzP obavlja

veoma odgovornu i kompleksnu zadaÊu, ali isto takoima i veoma vaænu ulogu u potpori zemlje domaÊina.Kako to komentirate?

Da, ZzP danas dnevno logistiËki podupire nekoliko misijau kojima sudjeluju pripadnici naπih O S-a. Kada govorimo oNATO voenim operacijama, naËin funkcioniranja logistikeu podruËju operacije treba biti usklaen s NATO logistiË-kom doktrinom. U tom smislu ZzP je odgovoran za ustroja-vanje tzv. nacionalnog elementa potpore, koji ovo zapovjed-niπtvo ustrojava u suradnji s drugim granama O S-a, u

smislu da imamo potreban brojstruËnog osoblja. Vaæno je naglasitida nije dovoljno ustrojiti takvu lo-gistiËku skupinu i poslati je u po-druËje operacije, veÊ treba osposo-biti osoblje za izvrπavanje zadaÊa uviπenacionalnom okruæju koristeÊise pri tome raznim naËinima osigu-ranja logistiËke i zdravstvene pot-pore πto je pruæa spomenuta doktri-na, naravno po toËno odreenimprocedurama. VeÊ πestu godinuimamo takav element rasporeen uAfganistanu. Putem njega ZzPmoæe pruæiti kompletnu logistiËkupotporu koju naπe postrojbe u misijiISAF trebaju. O rganiziramo i kom-pletan transport, kako ljudi tako isredstava, u sve misije izvan zemljeu koje se upuÊuju postrojbe O S-a teim osiguravamo potrebnu logistiË-ku potporu bilo iz zemlje ili koriπte-njem usluga zemalja specijalista,vodeÊih zemalja u nekom od po-druËja logistike i sl., a sve na teme-lju potpisanih memoranduma o ra-zumijevanju i tehniËkih sporazumaπto ih je MO potpisalo s dræavamaËije oruæane snage djeluju u podru-Ëju operacija, a koje nam mogupruæiti odgovarajuÊu potporu. Nai-me, mi kao mala zemlja nemamotakve resurse da bismo sve logistiË-ke, zdravstvene i druge zahtjeve upodruËju operacija mogli sami rea-lizirati. U Nacionalnom elementupotpore u misiji ISAF imamo trenu-taËno 20 pripadnika logistike kojisvakodnevno organiziraju i provodecjelokupnu logistiËku potporu zanaπe pripadnike na podruËju Afga-nistana. U misiji UNDO F takoer

imamo Ëasnike u zapovjedniπtvu austrijskog kontingenta.Kad je rijeË o potpori zemlje domaÊina (HNS), MO i G S suizradili koncept provedbe potpore zemlje domaÊina uskla-en s NATO doktrinom u tom podruËju i on je u fazi odo-bravanja. Mi smo ga veÊ nekoliko puta provjerili u praksi,na vjeæbama Noble Midas i Medceur, i doπli do spoznajeda je koncept dobro postavljen. U sklopu tog koncepta ZzPima zadaÊu organizirati i koordinirati logistiËku, zdravstve-nu i drugu potporu πto je naπe O ruæane snage ili pak civil-

RA ZG OVOR

O sim sudjelovanja u me unarodnimmisijama, koje joπ aktivnosti na me u-

narodnom planu provodite?Sustav logistike i zdravstva posljednjih je

godina ukljuË en u rad mnogih N ATO -ovihtijela, odbora i radnih grupa. M e u prvi-ma smo se aktivno ukljuË ili u njihov rad.Kroz te oblike suradnje dobili smo prvespoznaje o N ATO -ovoj logistiË koj doktri-ni, politikama, procedurama i standardi-ma, π to nam je omoguÊ ilo da te spozna-je, ali i iskustva mnogih dræ ava, ugradi-mo u naπ koncept logistiË ke potpore.

Dvije smo godine predsjedali N ATO -ovimodborom (SG PLE - Standing G roup of

Partner Logistics Experts) koji se bavi lo-gistiË kim pitanjima π to se javljaju kao

posljedica zajedniË kog djelovanja logis-tiË kih postrojbi dræ ava Ë lanica N ATO sa-veza i dræ ava Ë lanica Partnerstva za miru N ATO vo enim operacijama. Sudjeluje-mo i u radu drugih N ATO -ovih odbora iradnih grupa koje se bave logistikom, a

prije dvije godine bili smo i domaÊ inivaæ ne me unarodne konferencije iz po-druË ja logistike, koju su organizirala trioperativna zapovjedniπ tva N ATO -a. Kaojedini ne-N ATO predstavnik osobno sam

predsjedao jednim odborom koji se baviopitanjima obuke u logistici, i to prije zas-jedanja najviπ e N ATO -ove logistiË ke kon-

ferencije, π to je nesumnjivo bio izrazpriznanja svima nama koji radimo u lo-gistiË kom sustavu na naπ im postignuÊ i-ma. Iznimno dobru suradnju ostvarili

smo i s M akedonijom i Albanijom u sklo-pu AmeriË ko-jadranske povelje, uz sves-rdnu pomoÊ ameriË kih oruæ anih snaga.N aπ a je zadaÊ a da stupanjem u puno-pravno Ë lanstvo nastavimo joπ aktivnijedjelovati u N ATO -ovim tijelima, i to na-

ravno kao ravnopravni Ë lanovi.

04-07 strana 11/12/08 4:16 PM Page 5

614. studenoga 2008.

ne organizacije pruæaju stranim snagama koje na teritorijuR H provode vojne vjeæbe ili prolaze preko naπeg teritorija.To podrazumijeva koordinaciju s mjerodavnim ministarstvi-ma, tijelima dræavne uprave te lokalne uprave i samoupra-ve, javnim i drugim poduzeÊima. Dakle, cilj je da oruæanesnage drugih dræava, koje su kod nas primjerice na vojnimvjeæbama, dobiju onu logistiËku potporu za koju su prosu-dile da im je jeftinije i uËinkovitije ostvariti u R epublici Hr-vatskoj nego da je organiziraju vlastitim kapacitetima, ilinemaju sposobnosti da bi takvu potporu sami organizirali uprovedbi vjeæbi.

Jedna od vaænih sastavnica ZzP-a jest i Srediπte zaobuku i doktrinu logistike u Poæegi. Kako biste ocijeni-li njegovu ulogu i znaËenje u obuci logistiËkog osoblja?

O sposobljeno osoblje od neprocjenjivog je znaËenje zaobavljanje svake zadaÊe. Zbog toga je nadasve vaæno ulogistiËkom i zdravstvenom sustavu da imamo jedno mjes-to gdje Êemo osposobljavati pripadnike O S-a koji rade usustavu logistiËke i zdravstvene potpore. Naπa je obvezada prije nego nekome povjerimo izvrπavanje bilo koje za-daÊe tu osobu osposobimo, i to ne samo za obavljanje pos-lova unutar struke nego i u primjeni pozitivnih propisa iusvojenih procedura te taktiËkih postupaka u sustavu lo-gistiËke i zdravstvene potpore. U sustavu logistike kolajumaterijali i novac, i svatko tko radi u logistici suoËen je sodgovornoπÊu da na optimalan i zakonit naËin upotreblja-va resurse koji su mu povjereni. Upravo zato to Srediπteima vrlo vaæno mjesto u sustavu logistike. O no se takoerbavi i razvojem doktrina, i to ne samo doktrine logistikeveÊ i pojedinih funkcionalnih doktrina kao πto su npr.doktrine prometne ili opskrbne sluæbe itd. Nadalje,Srediπte je i mjesto gdje nastojimo uspostaviti isustav prikupljanja, analiziranja i distribuiranjanauËenih lekcija kao rezultat iskustva iz pro-vedbe logistiËke i zdravstvene potpore postroj-bama u konkretnim operacijama ili vojnimvjeæbama.

Koje biste aktivnosti izdvojili kao prioritetekad je rijeË o modernizaciji i opre-manju logistiËkog sustava?

Potrebe za opremanjem imodernizacijom logistiËkogsustava proistjeËu iz zadaÊakoje obavljamo i postavlje-nih ciljeva. U skladu s DPR -om, naπim provedbenimplanovima toËno smo odre-dili koje segmente trebamoopremiti i koje Êemo spo-sobnosti dobiti realizacijomtih planova. Meu glavnimprojektima opremanja i mo-dernizacije izdvojio bihopremanje odgovarajuÊimmotornim vozilima za reali-zaciju zadaÊa prijevoza lju-di i dobara u terenskim uv-jetima te pokretnim radioni-cama i drugom opremom.

Prije svega opremom koja se upotrebljava u podruËju ope-racija, a odnosi se na terensku opremu za opskrbu gori-vom, za proËiπÊavanje i opskrbu vodom, za pripremu ipodjelu hrane, za izgradnju i odræavanje kampa u kojemsu smjeπtene naπe postrojbe u podruËju operacija itd. Veliki zahtjevan projekt koji u sljedeÊem razdoblju trebamo rea-lizirati jest logistiËko-informacijski sustav koji nam u sva-kom trenutku treba dati informaciju o raspoloæivim ljud-skim i materijalnim resursima. Uz to trebamo realizirati iprojekte vezane uz okrupnjavanje logistiËkih kapaciteta.Neki od tih projekata veÊ se realiziraju, a neki nam tekpredstoje. O Ëekujem da Êe se u sljedeÊem razdoblju veÊapozornost posveÊivati opremanju i modernizaciji logistiË-kog sustava. Ne moæemo imati mobilne i rasporedive ma-nevarske postrojbe i postrojbe borbene potpore ako logisti-ka nije iste razine mobilnosti i rasporedivosti.

Iako ste zapovjednik ZzP-a neπto viπe od pola godine,u logistici ste znatno duæe odnosno od samog poËetkaDomovinskog rata. Mislite li da se danas koristi naoptimalan i najuËinkovitiji naËin logistiËkim kapacite-tima OSRH-a i jeste li zadovoljni onim πto se u logisti-ci do sada napravilo?

Nastojimo naπe zadaÊe obavljati sa πto manjim utroπkomresursa, i to kako ljudskih tako i materijalnih, financijskihi vremenskih. Do sada postrojbe koje podupiremo dnevnoi one koje podupiremo sukladno s dobivenim zapovijedi-ma u pojedinim operacijama dobivaju zahtijevanu logistiË-ku i zdravstvenu potporu. Nastojali smo i nastojimo opti-mizirati potporu i optimalnom organizacijom izvrπiti zada-Êu. Naravno, u svakom sustavu, pa i u ovom, uvijek ima

prostora za poboljπanje. ZadaÊa mojih suradnika imoja jest da u tom smijeru dalje radimo. Svaki

put kad korisnici, postrojbe i zapovjedniπtvakoje podupiremo nemaju primjedbi na naπrad, mi smo svi zadovoljni. Mislim da su ko-risnici kojima pruæamo potporu zadovoljni.Iskoristio bih priliku da se zahvalim na surad-

nji svim djelatnicima Uprave za logistiku, gdjesam radio posljednjih pet godina, kao i svim

kolegama koji su bili odgovorni za logisti-ku po granama, te bivπem zapov-

jedniku ZzL-a generalu PavluKrpanu i cjelokupnom osob-lju koje je ustrojilo ZzL. Mis-lim da se u logistici napravi-lo mnogo. Izradilo se mnogodokumenata koji odreujubuduÊnost logistike, strateπ-ki logistiËki plan i konceptlogistike koji je usklaen sdoktrinom NATO -a. To sudokumenti koji odreujusmjer daljnjeg razvoja logis-tiËkog i zdravstvenog susta-va u naπim O ruæanim sna-gama. Mislim da se ne bis-mo trebali suoËiti s mnogoizazova kada sljedeÊe godi-ne postanemo punopravnomËlanicom NATO -a

RA ZG OVOR

04-07 strana 11/12/08 4:16 PM Page 6

14. studenoga 2008.7

OS RH

U DraganiÊkim Mrzljakima pokraj Karlovca 8. studenoga obilje-æena je 17. godiπnjica pogibije sedamnaestorice pripadnika 129.brigade Hrvatske vojske.

Stradali su tijekom zajedniËkog boravka u baraci koju je u popod-nevnim satima toga dana ratne 1991. raketirao neprijateljski avion.Uz Ëlanove obitelji poginulih, ispred kapelice podignute u spomenna poginule branitelje okupili su se predstavnici lokalnih vlasti ipripadnici braniteljskih udruga, koji su poloæili vijence, a poËast ært-vama na mjestu tragedije odao je i ministar obrane Branko VukeliÊ.Istaknuo je da se ærtvama Ëiji su æivoti utkani u temelje slobode R e-publike Hrvatske treba uvijek pokloniti. Tim povodom sluæena jemisa koju je predvodio vojni ordinarij Juraj Jezerinac. U svojojpropovijedi je, izmeu ostalog, rekao da rat, koliko god mu se dava-li politiËki motivi i razlozi, ostaje misterij u svojoj strahoti te da je onstraπno lice grijeha, najveÊi grijeh sa svim svojim posljedicama.

OJ I

Trojicu predstavnika vjerskih zajednica u R epublici Hrvatskoj koji pastoralno djeluju meu pripadnicima O SR H-a pri-mio je 6. studenoga naËelnik G lavnog stoæera general zbora Josip LuciÊ.

Na susretu su bili predstavnik æidovske vjerske zajednice Bet Israel rabin Kotel Da Don, zatim predstavnik Islamskezajednice i pomoÊnik predsjednika Meπihata imam Aziz HasanoviÊ, te uime R imokatoliËke crkve i Vojnog ordinarijata

vojni kapelan fra Æ arko R elota. Na sastanku u G lavnom stoæeru bio je ipredstavnik Vlade R H, tajnik Komisije za vjerske zajednice Franjo Du-broviÊ, te savjetnik u MO R H-u za vjerske zajednice Mirko ∆ osiÊ, a uzgenerala LuciÊa i suradnike na susretu s predstavnicima vjerskih zajed-nica bio je i ravnatelj HVU-a general pukovnik Mirko © undov. Povodsusretu bio je ovojesenski poËetak predavanja na HVU "Petar Zrinski“u Zagrebu iz podruËja rimokatoliËke, hebrejske i islamske vjere, povijes-ti i kulture, u sklopu kojih bi se polaznici svih razina izobrazbe naVojnom uËiliπtu upoznali s tim religijama. Tijekom susreta razmijenjenasu miπljenja i razliËite ideje. G eneral LuciÊ predloæio je provoenje dva-ju programa, za zapovjednu strukturu i za vojnike, sa svrhom poboljπa-nja vojne izobrazbe i pripreme pripadnika O SR H-a za mirovne misije, ageneral © undov istaknuo je da je Hrvatsko vojno uËiliπte spremno za su-radnju s predstavnicima vjerskih zajednica.

I. MAT O© E VIΔ

PoËetkom studenoga obiljeæene su obljetnice 1. i 9. gar-dijske brigade, legendarnih Tigrova i Vukova.

O samnaesta obljetnica 1. gbr obiljeæena je 5 . studenoga,a tim su povodom kod spomen-obiljeæja u zagrebaËkojvojarni “Croatia“ poloæeni vijenci i zapaljene svijeÊe. Uzbrojna izaslanstva i predstavnike braniteljskih udruga, unazoËnosti oko 35 0 nekadaπnjih pripadnika brigade tegostiju i uzvanika, poËast poginulim Tigrovima odali suizaslanik naËelnika G SO S-a general bojnik Jozo MiliÊeviÊi zapovjednik G ardijske motorizirane brigade brigadirMladen Fuzul. Misno slavlje predvodio je vojni kapelanfra Æ arko R elota u pratnji kapelana Ivana MagdiÊa, a mi-sa zaduπnica sluæena je i u petrinjskoj vojarni “PukovnikPredrag MatanoviÊ“. O biljeæavanje 16. obljetnice 9. gbrodræano je dan prije u vojarni “E ugen Kvaternik“ u G os-

piÊu, gdje je takoersluæena misa za po-ginule, nestale iumrle hrvatske bra-nitelje, a polaganjemvijenaca i paljenjemsvijeÊa odana je po-Ëast svim poginulimpripadnicima te rat-ne brigade Hrvatskevojske. Tim su povo-dom ujedno dodijeljene nagrade i pohvale te promaknuÊapripadnicima bojni G ardijske motorizirane brigade kojenose imena tih legendarnih postrojbi, Tigrovi i Vukovi.

P rired ila M. ALVIR

Sedamnaesta godiπnjica pogibije p rip adnika 129 . brigade H V-a

O biljeæene obljetnice Tigrova i Vukova

Predstavnici triju vjerskih zajednica u G lavnom stoæeru

snim

io D

. K

IRIN

snim

io I

. M

ATO

©EV

I∆

snim

io I

. M

ATO

©EV

I∆

04-07 strana 11/12/08 4:16 PM Page 7

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

14. studenoga 2008.8

U Srediπtu za sigurnosnu suradnju R ACVIAC, u vojar-ni "Vitez Damir MartiÊ" u R akitju 5 . i 6. studenogaodræan je seminar na temu "Promoviranje integrira-

nja zemalja jugoistoËne E urope u NATO ". Na dvodnev-nom seminaru sudjelovalo je viπe od pedeset predstavnikavojnih i civilnih institucija i meunarodnih organizacijazemalja jugoistoËne E urope i πire regije, kao i predstavni-ci NATO -a.

Svrha seminara bila je promicati suradnju izmeu NA-TO -a i jugoistoËne E urope projekcijom kratkoroËnih i du-goroËnih politiËkih odnosa u regiji. Namjera je bila opisatisigurnosne izazove u regiji, naglasiti prednosti suradnjena regionalnoj i globalnoj razini, istaknuti napore zemaljaregije na putu prema NATO -u te predvidjeti buduÊi izgledjugoistoËne E urope na sigurnosnom planu, kao i moguÊenaËine porasta suradnje izmeu Saveza i zemalja u regiji.

Iz razliË itih perspektiva do istog zakljuË kaNa poËetku seminara, sudionike je uime organizatora

pozdravio direktor R ACVIAC-a Nedæad HadæimusiÊ, auvodno izlaganje o regionalnoj i globalnoj perspektiviuloge NATO -a odræao je Hikmet Ç etin, nekadaπnji minis-tar vanjskih poslova Turske i visoki civilni predstavnikNATO -a za Afganistan. » elnik politiËko-vojnog savjeta

NATO -ova stoæera u Sarajevu R ohan Max well go-vorio je o razvojnoj ulozi NATO -a i njegovoj per-cepciji prijetnje nakon Hladnog rata, a predstavnikUprave za euroatlantske integracije i partnerstvo uG lavnom stoæeru NATO -a G abriele Cascone izla-gao je na temu "Zemlje Zapadnog Balkana - odcilja na ploËi do partnera". U svom izlaganju istak-nuo je da su podruËja novog proπirenja NATO -aista ona u kojima je E uropa donedavno proæivlja-vala najdublje krize.

Prvoga dana seminara odræana su i dva okruglastola. © esto proπirenje NATO -a s Albanijom i Hr-vatskom bila je tema prvoga, u sklopu kojega suizlagali albanski predstavnik Pë llumb Q azimi iDavor BoæinoviÊ, dræavni tajnik Ministarstva vanj-skih poslova i europskih integracija te donedavniveleposlanik R H pri NATO -u. Za drugim okruglimstolom govorilo se o najnovijim Ëlanicama Partner-stva za mir te su u tom dijelu izlagali ministarobrane Bosne i Hercegovine Selmo CikotiÊ i dr-

æavni tajnik srbijanskog Ministarstva obrane Zoran JeftiÊ.O Makedoniji, njezinim pretpristupnim pregovorima i za-konskim reformama, kao i o problemu s konstitucionalnimimenom te bivπe jugoslavenske republike, na poËetkudrugog dana seminara govorio je Zoran DabiÊ, a o uloziSE CI-ja prema situaciji u regiji govorio je direktor te re-gionalne inicijative Mitja MoËnik.

Na kraju seminara odræana je skupna rasprava o oËeki-vanjima vezanima uz Ëlanstvo u NATO -u, koju je vodiodekan zagrebaËkog Fakulteta politiËkih znanosti VlatkoCvrtila. Iako se Ëini da su problemi organiziranog krimi-nala i korupcije najveÊi sigurnosni izazovi u regiji, ipak jeova regija prije svega tek koridor, a konaËna destinacijajesu zemlje E uropske unije, tako da te pojave nisu svoj-stvene samo regiji veÊ su globalni problem, zakljuËio jeCvrtila. Svi su se sloæili u tome da je pozitivno okonËanjepregovora u podjednakoj mjeri zasluga pojedine zemlje,ali i politiËka odluka, te su stoga u nastojanjima na reali-zaciji te vaæne stepenice u razvoju demokratskih druπtavapodjednako potrebni vjeπti lobisti kao i reforme vlastitihdruπtvenih poluga. Zemlje u regiji koje veÊ jesu Ëlanice,kao i one koje Êe to uskoro postati, time ne dobivaju samopriliku za svoj razvoj veÊ i odgovornost za ostale zemlje ususjedstvu, zajedniËki je zakljuËak sudionika seminara.

U laskom u N ATO do novih moguænosti i veæih odgovornostiZ em lje u regiji k oje v e Ê jesu Ë lanic e N A T O -a, k ao i one k oje Ê e to usk oro p ostati, ti-

m e ne dob iv aju sam o p rilik u z a s v oj raz v oj v e Ê i odgov ornost z a ostale z em lje u sus-

jedst v u, z ajedniË k i je z ak ljuË ak sudionik a sem inara

N at alija B O» K AJ , s nimio Igor S K E N DE ROVIΔ

U RAC VIAC -u odræ an seminar o integriranju zemalja jugoistoË ne Europe u N ATO

08,09 strana 11/12/08 4:18 PM Page 8

914. studenoga 2008.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

H ikmet Ç etin, nekadaπ nji ministar vanjskih poslova Turske i visoki civilni predstavnik N ATO -a za Afganistan:

Uvijek smo smatrali da trebamo imati ujedinjenu E uropu, vojno i po-litiËki, a to i ostvarujemo u sklopu NATO -a i E U-a. Hrvatska od prvogdana ima vrlo vaænu ulogu za stabilnost i sigurnost u regiji, a i Turskaizvrsno surauje s hrvatskim vlastima, πto mogu potvrditi i kao πefturske diplomacije od 1990. do 1994. godine. O d tada ste napravilimnogo toga dobroga, izmeu ostalog i reforme u vojsci. Vrlo je vaænoda ste veÊ dugo aktivni u mirovnim misijama, a sudjelovanje hrvat-skih vojnika u misiji ISAF u Afganistanu golema je potpora toj zemljiu borbi protiv terorizma. Uostalom, ako mi ne idemo u Afganistan,Aganistan Êe doÊi k nama. Terorizam je globalna pojava pa i odgovormora biti takav, a upravo je uspjeh NATO -ove misije ISAF od presud-ne vaænosti za globalnu sigurnost. NATO nema izbora, mora uspjeti,mora biti vrlo brz i imati veÊu aktivnu ulogu, ne samo u vojnom po-gledu, nego i na podruËju politike pa i ekonomije. © to se Ëlanstva u NATO -u tiËe, pravila igre su jasna - svaka zemljakoja æeli suraivati na podruËju sigurnosti i stabilnosti moæe biti Ëlanica Saveza. NATO i E U su iznimno vaæni za inte-graciju jugoistoËne E urope sa Zapadom te se stoga iskreno nadam i vjerujem da Êe na iduÊem NATO -ovu samitu i Hr-vatska, kao i Albanija, postati punopravna Ëlanica Saveza.

Selmo C ikotiÊ , ministar obrane Bosne i H ercegovine:O vaj seminar, kao i sliËne aktivnosti u regiji, mogu itekako pomoÊi,

ponajprije u pogledu preciznijeg artikuliranja zajedniËkih interesa istavova te mehanizama suradnje zemalja u regiji, koju smatram iz-nimno znaËajnom. R egija je u proteklih nekoliko godina vidno sazre-la, πto najbolje pokazuje to da se uspjeh bilo koje zemlje iz regije sma-tra zajedniËkim. Vaæno je shvatiti da se na podruËju integracijskihprocesa pojedinaËno ne moæe uspjeti. Iako su pristupi pojedinaËni,sve dok se ne naprave odreeni zajedniËki pomaci neÊe biti ni bitnepromjene stanja u regiji. U pogledu euroatlantskih integracija, Bosna iHercegovina zbog svoje specifiËnosti ima posebno naglaπena oËekiva-nja od Ëlanstva u NATO -u i E U. Svi pozitivni procesi koji su uslijedilinakon rata govore o sazrijevanju svijesti o tome da se etniËki interesinajbolje πtite izgradnjom efikasnih dræavnih institucija, koje su sposobne zemlju uvesti u NATO i E U, nakon Ëega Êesvima biti bolje. Za nas u BiH, taj put nema alternative. Svi se slaæemo u tome da je Ëlanstvo u NATO -u i E U-u naπ ne-izbjeæan izbor, razlikujemo se samo u miπljenjima na koji naËin to postiÊi.

Suradnja sa susjedima vrlo je znaËajna, jer i rat i mir dolaze od susjeda. U tom smislu posebno bih istaknuo suradnjuBiH s Hrvatskom i Srbijom, koja se razvija u pozitivnom smjeru, posebno s Hrvatskom, s kojom imamo duæu i sveobu-hvatniju suradnju i nemamo otvorenih pitanja. Takoer, nastojimo iskoristiti pozitivna iskustva πto ih je Hrvatska steklana putu u euroatlantske asocijacije. Vjerujem da je naπa suradnja obostrano korisna i da jedino trebamo razmiπljati ka-ko je dodatno poboljπati i proπiriti.

Zoran JeftiÊ , dræ avni tajnik M inistarstva obrane Republike Srbije:R ACVIAC je posebna institucija i smatram da treba nastaviti s radom,

a fokus bi trebao biti upravo na euroatlantskim integracijama zemalja uregiji i stvaranju odnosno jaËanju sigurnosnog okruæja. R azmjena odre-enih miπljenja i iskustava svakako je korisna. Bez obzira na razlike ustavovima, otvoren razgovor o sigurnosnim pitanjima uvijek je dobrodo-πao. Kao πto je poznato, i Srbija je uπla u Partnerstvo za mir, a kao isvim zemljama u regiji, i nama je ulazak u E U vanjskopolitiËki cilj.

© to se tiËe suradnje s Hrvatskom, mislim da je na vojnom podruËjuizuzetno dobra, u uzlaznoj je putanji i uvjeren sam da Êe se tako inastaviti. Ne vidim tu nikakvih zapreka. Mi veÊ godinama πaljemonaπe predstavnike u R ACVIAC, a suraujemo i na raznim drugim ra-zinama, od sudjelovanja naπih promatraËa na vojnim vjeæbama i raz-nim seminarima u Hrvatskoj do razmjene iskustava u razliËitim segmentima poput πkolovanja kadra, od kadeta do Ëas-nika, ili iz djelokruga rada vojne policije. Smatram da ne bi smjela postojati nijedna zapreka za daljnji razvoj te surad-nje, bez obzira na odreene politiËke razlike. Nama su svakako iskustva Hrvatske vrlo vaæna. Vi ste proπli odreeniproces u kojemu se mi trenutaËno tek nalazimo i stoga smatram da je razmjena znanja i iskustava s kolegama iz Hrvat-ske iznimno korisna, posebno u pogledu izbjegavanja odreenih pogreπaka. O pÊenito, razmjena iskustava u sklopu re-gije iznimno je vaæna, posebno kod integracijskih procesa kroz koje prolazimo u razliËito vrijeme, praveÊi manje-viπe is-te pogreπke. Naπe je dosadaπnje iskustvo pokazalo da su kolege iz MO R H-a otvoreni za suradnju, πto mi jako cijenimote smo i sami spremni ponuditi odreena iskustva i rjeπenja koja bi vama eventualno mogla koristiti.

Marija ALVIR, s nimio Igor S K E N DE ROVIΔ

08,09 strana 11/12/08 4:18 PM Page 9

1 014. studenoga 2008.

U skladu sa strateπkim ciljem ulaska Hrvatske i nje-zinih O ruæanih snaga u Ëlanstvo NATO saveza,na temelju DugoroËnog plana razvoja O SR H-a

2006.-2015 . u tijeku je proces profesionalizacije Hrvat-ske vojske.

U Provedbenom planu upravljanja osobljem O SR H-a, izdruge polovice 2006. godine, predvieno je viπe ispitiva-nja javnog miπljenja. Æ eljeli smo utvrditi zanimanje nova-ka za vojnu sluæbu i dobiti podatke o stavovima premaulasku u dragovoljni roËni sastav ili ugovornu priËuvu te

stavove prema vojsci opÊenito. Prvo takvo ispitivanje pro-vedeno je 2007. godine. I ove je godine provedeno sliËnoispitivanje, a rezultati trebaju posluæiti u izgradnji cjelovi-tog i kvalitetnog sustava privlaËenja potencijalnih kandi-data u razliËite oblike vojne sluæbe.

Ispitivanje je pripremio O dsjek za vojnu psihologiju Per-sonalne sluæbe u suradnji sa Sluæbom za vojnu obvezu.Provoditelji su bili djelatnici ureda za obranu koji obavlja-ju upis u vojnu evidenciju, dok su proπlogodiπnje ispitiva-nje proveli psiholozi zdravstvenih ustanova ovlaπtenih zapregled novaka.

Ispitano je 1440 novaka (5 % predvienih za upis u vojnuevidenciju) u 2008. godini i 1882 novaka (5 % planiranihza novaËke preglede) u 2007. godini. Ispitivanje je prove-deno anonimno te pojedinaËno i skupno, upitnikom JSN-2008 i JSN-2007. Upitnici su sastavljeni na O dsjeku zavojnu psihologiju, a sadræe 29 odnosno 33 pitanja kojimase ispituju stavovi prema ulasku u dragovoljni roËni sas-tav, u ugovornu priËuvu i u djelatnu vojnu sluæbu (uklju-

Ëivo i projekt Kadet) te stavovi prema vojsci opÊenito iprema sigurnosnim integracijama.

Prikupljeni podaci su statistiËki obraeni, raπËlanjeni ipretoËeni u izvjeπÊa, dostavljena relevantnim korisnicima.R ezultati ispitivanja prikazani su i u radovima na godiπ-njim konferencijama hrvatskih psihologa u sklopu vojno-psihologijskog simpozija, na godiπnjem seminaru vojnihpsihologa kao i na 44. meunarodnom simpoziju primije-njene vojne psihologije (44th IAMPS).

Sveukupno, rezultati ispitivanja pokazuju kako meuosamnaestogodiπnjacima prevladava pozitivan opÊi stavprema vojsci (slika 1), a potpora Ëlanstvu u NATO -u rastepa u 2008. godini natpoloviËna veÊina (5 2% ) novaka po-dræava Ëlanstvo (slika 2). © to se tiËe zapoπljavanja u voj-sci, najveÊe zanimanje i dalje vlada za sluæbu u ugovornojpriËuvi, zatim za djelatnu sluæbu te naposljetku za drago-voljnu roËnu sluæbu. R ezultati vezani uz stavove premavojsci pokazuju kako veÊina ispitanih novaka misli da jevojska uglavnom (5 6% ) ili izrazito (27% ) vaæna u druπtvu,vojne teme ih zanimaju malo (49% ), a najveÊi broj ispita-

nih novaka ima uglavnom (64% ) ili izrazito (27% ) poziti-van opÊi stav prema Hrvatskoj vojsci. Takoer, veÊina ispi-tanika smatra da je stav hrvatske javnosti prema Hrvat-skoj vojsci uglavnom pozitivan (66% ).

O vi rezultati su za vojsku iznad oËekivanja s obzirom nadosadaπnje trendove sluæenja vojnog roka i civilne sluæbe,no treba imati na umu da je rijeË o iskazanoj spremnostikoju je u stvarne odluke i ponaπanje moguÊe pretvoriti sa-mo uz daljnja sustavna nastojanja.

B is erk a J AK © IΔ

R e z ultati isp itiv anja p ok az uju k ak o m e u osam naestogodiπ njac im a p rev ladav a p oz iti-

v an op Ê i stav p rem a v ojsc i, a p otp ora Ë lanst v u u N A T O -u raste p a u 2008. godini

natp olov iË na v e Ê ina nov ak a p odr æ a v a Ë lanst v o. © to se tiË e z ap oπ lja v anja u v ojsc i,

najv e Ê e z anim anje i dalje v lada z a sluæ b u u ugov ornoj p riË u v i, z atim z a djelatnu

sluæ b u te nap osljetk u z a dragov oljnu roË nu sluæ b u. R ez ultati v e z ani uz stav o v e p rem a

v ojsc i p ok az uju k ak o v e Ê ina isp itanih nov ak a m isli da je v ojsk a uglav nom (5 6 % ) ili

iz ra z ito (27 % ) v a æ na u druπ t v u …

S tavovi novaka p rema vojnoj sluæbi

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

izrazito pozitivan uglavnom pozitivan izrazito negativanuglavnom negativan

Ne znamPROTIV ulaska Hrvatske u NATO

po

sto

tak

70

60

50

40

30

20

10

0

2007. 2008.

2007. 2008.

SLIKA 1. Osobni stav prema Hrvatskoj vojsci

SLIKA 2. Stav prema ulasku u NATO

po

sto

tak

ZA ulazak Hrvatske u NATO

60

50

40

30

20

10

0

10,11 strana 11/12/08 4:21 PM Page 10

V eÊ drugog dana boravka u po-æeπkoj vojarni prvih 25 0 roËni-ka, koji su od 3. studenoga na

dragovoljnom sluæenju vojnog roka,poËeli su s obukom. Uz uvjeæbava-nje temeljnih radnji poput pozdrav-ljanja i postrojavanja, provedena je iprovjera motoriËkih sposobnosti, akad su se uz sklekove i trbuπnjakejoπ bolje upoznali, uslijedilo je upoz-navanje i osobnog naoruæanja. R oË-nici su imali i prvi zajedniËki izletizvan vojarne. Iπli su najprije u O si-jek, gdje je na gradskom bazenuprovedena provjera njihovih plivaË-kih sposobnosti, a potom i u Vuko-var, gdje su obiπli neka od najzna-Ëajnijih mjesta. Posjetili su Memori-jalno groblje ærtava iz Domovinskograta i kod srediπnjeg kriæa paljenjemsvijeÊe odali poËast svim vukovar-skim ærtvama. Potom su posjetiliSpomen-dom O vËara, kao i mjestomasovne grobnice, gdje su takoerzapalili svijeÊu, a o ratnim zbivanji-ma na tom podruËju govorio im jevukovarski branitelj Petar JanjiÊ. Uvukovarskoj vojarni 204. brigadeHV-a obiπli su Memorijalni centarDomovinskog rata, koji im jepredstavio brigadir Petar ∆ avar, a to-ga su dana zbog cjelodnevnog bo-ravka na putovanju ujedno prvi put

imali priliku jesti pravi vojniËki “cje-lodnevni suhi obrok“, opÊepoznatiCSO . Za kraj prvoga tjedna na od-sluæenju vojnog roka, svim zaintere-siranima omoguÊeno je praÊenje mi-se u kapelici u krugu vojarne, a na-kon nedjeljnog ruËka uslijedio je iprvi izlazak u grad.

Novi radni tjedan za prve drago-voljne roËnike u redovima Hrvatskevojske poËeo je s novim vojniËkimzadaÊama, ali s istom æeljom s ko-jom su i odluËili odgovoriti na tajizazov - postati hrvatski vojnici. Ko-me Êe to i uspjeti, vidjet Êemo nakraju tromjeseËne obuke, koja je no-vost i za njihove nadreene. Stoga izamjenik zapovjednika poæeπkogSrediπta za temeljnu obuku satnikIvica MarkanjeviÊ napominje kakoÊe upravo prvi naraπtaj dragovoljnihroËnika biti prilika da se vidi treba liπto mijenjati. "Do sada smo utvrdilida su iznimno motivirani i svima imje cilj ostati u vojsci", zakljuËio je,dodajuÊi da je to tek preduvjet da biim se ponudio ugovor za sluæbu uO SR H. Treba, dakako, zadovoljitiuvjete i standarde koje zahtijevaposlodavac. Nadajmo se da Êe u to-me i uspjeti, na osobno zadovoljstvoi u korist sluæbe koja svakako zaslu-æuje najbolje.

Marija ALVIR, s nimili Dav or K IRIN i Damir MARIN OVIΔ

N ov i radni tjedan z a p r v e dragov oljne roË nik e u redov im a H r v atsk e v ojsk e p oË eo je s

nov im v ojniË k im z adaÊ am a, ali s istom æ eljom s k ojom su i odluË ili odgov oriti na taj

iz a z o v - p ostati h r v atsk i v ojnic i

Prvi dani u vojsciPrve aktivnosti dragovoljnih roË nika

Tihomir KuzmanoviÊ iz Darde:Moja oËekiva-

nja su viπe negoispunjena, ovdjeje predobro.Svia mi se red idisciplinavojniËkog pozi-va, u kojem sevidim i u buduÊ-nosti. Æ elja mi jesluæiti domovini:to je za menevelika Ëast i ponos.

Renata N emeË ek iz » aglina:O dliËno je, oËekivala sam da Êe biti

joπ napornije i teæe. Prijavila sam sena nagovor ujaka koji je takoer bio uvojsci, a s obzirom na moj pustolovniduh nije me trebalo dugo nagovarati.Dodatna mi je potpora sestra Ivana,

koja je takoerovdje, a obje smodoπle s istim ci-ljem - da ostane-mo u vojsci. Iakosmo u manjini,prihvaÊene smojednako kao i na-πe muπke kolege,koji su pak uvi-jek spremnipomoÊi.

1 1

10,11 strana 11/12/08 4:21 PM Page 11

14. studenoga 2008.1 2

O d brojnih obljetnica koje se obilje-æavaju u Hrvatskoj vojsci i Minis-tarstvu obrane i koje kao sluæbeno

glasilo MO R H-a vjerno pratimo, jednanam je posebno draga. Dakako, rijeË je osedamnaestoj obljetnici Hrvatskog vojni-ka, Ëasopisa koji je poËeo izlaziti sredi-nom studenoga ratne 1991. godine.

H rvatski vojnik za hrvatskog vojnika"UobiËajeno je u svijetu da vojna ministarstva, ili nji-

hove institucije, izdaju glasila sa zadaÊom razmatranjasveukupne problematike vojniπtva i obrane domovine.Takva potreba pojavila se danas i u nas, kad - radiobrane Hrvatske i njezine demokracije - radimo na us-trojstvu hrvatske vojske, i to u posebno teπkim ratnimokolnostima. To su i razlozi pokretanju Hrvatskog vojni-ka", stoji u uvodniku prvoga broja, koji je potpisao ta-daπnji predsjednik dr. Franjo Tuman. Uistom broju objavljena je i poruka minis-tra obrane G ojka © uπka hrvatskim vojni-cima, u kojoj je, meu ostalim, zapisano:"Hrvatski vojnik joπ je jedan oblik naπeborbe za autentiËni i istinit prikaz rataprotiv Hrvatske. O vo je, diËni hrvatskivojnici, vaπe glasilo, to je joπ jedan naporda zaokruæimo sliku o zajedniËkoj namborbi za suverenu i slobodnu Hrvatsku.Vojnik u Slavoniji mora znati πto se do-gaa na bojiπtima u Lici, Dalmaciji, na Baniji i ostalimdijelovima Hrvatske. Nakon rata, u slobodnoj neovisnojdræavi, Hrvatski vojnik bit Êe struËni tjednik koji Êe po-duprijeti vojnu edukaciju."

Tako je i bilo. Tijekom sedamnaest godina, baπ kao i u-kupni obrambeni sustav, mijenjao se i Hrvatski vojnik. UpoËetku je to bio mjeseËnik ponajprije namijenjen hrvat-skim braniteljima pa su ratne teme i re-portaæe s bojiπta diljem Hrvatske bile ne-zaobilazne u svakom broju. No, bilo je tu irazliËitih drugih sadræaja, od povjesnica itema iz podruËja kulture do vojne tehni-ke, za kojom je interes Ëitateljske publikesve viπe rastao. Upravo zato 1995 . godineiz jednog nastaju dva Ëasopisa te Hrvatskivojnik ostaje mjeseËnik i prati uglavnomvojnostruËne teme, a novopokrenuti tjed-

nik Velebit, uz dodatne sadræaje iz povijesti i kulture, po-najprije prati aktualna dogaanja u Ministarstvu obranei O ruæanim snagama. Pet godina poslije gasi se Velebit,a poËinje izlaziti dvotjednik O brana, uglavnom s istomzadaÊom, no znatno poboljπan i osuvremenjen, kako upogledu grafiËkog dizajna tako i sadræajno. Zbog dina-mike dogaanja O brana ubrzo prelazi na tjedni ritam iz-laæenja, dok Hrvatski vojnik i dalje ostaje mjeseËnik. No,potkraj 2004. godine ponovno dolazi do promjena, ovaj

put u drugom smjeru. Dolazi do svojevrsnogspajanja dvaju Ëasopisa te nastaje novi tjed-nik pod starim, poznatim imenom. U æeljida i dalje ostane prepoznatljiv, tjednik za-dræava naziv pod kojim se afirmirao meuciljanom Ëitateljskom publikom pa i πire, a unastojanjima da ispunjava svoju temeljnusvrhu i informira ponajprije djelatnikeMO R H-a i O SR H-a o dogaanjima u susta-vu, nastavlja s tjednim ritmom izlaæenja. Hr-

vatski vojnik u svom novom izdanju i dalje prati aktual-na dogaanja u obrambenom sustavu, a dio sadræaja izpodruËja vojne tehnike i povijesti objavljuje se na inter-netskoj stranici Ëasopisa.

U pripremi je i najnovije, redizajnirano i modernizira-no izdanje. Nova uredniËka koncepcija donosi i novesadræaje, a "stara garda" redakcije se uredno i, nadamose, uspjeπno prilagoava svim promjenama. I dalje pu-

tujemo diljem Lijepe Naπe pa i πire, prati-mo naπe vojnike u zemlji, ali i u inozem-stvu, a posebno su nam snaæni dojmovi izpojedinih mirovnih misija. Uz najdraæenam reportaæe s terena, tu su i brojna iz-vjeπÊa s raznih dogaanja u sustavu te in-tervjui s aktualnim sugovornicima, kao ipojedine stalne rubrike, a uz pomoÊ kvali-tetnih i struËnih vanjskih suradnika uspije-vamo pokriti i mnoge druge sadræaje.

» esto nas kontaktiraju Ëitatelji, iz sustava, ali i izvana, ina razne nam naËine upuÊuju kritike, kako one pozitivnetako i negativne. Slijedom toga i u sklopu moguÊnostikoje nam dopuπta naπ poloæaj uvijek nastojimo biti bolji,a ako je suditi prema proteklih sedamnaest godina, Ëinise da nam to nekako i uspijeva. Ukoliko se vama, pak,Ëini da neutemeljeno i pretjerano sami sebe hvalimo,provjerite kako to rade drugi Ëasopisi ili nas slobodnokontaktirajte - vaπe su kritike uvijek dobrodoπle!

Marija ALVIR

T ijek om sedam naest godina, b aπ k ao i uk up ni ob ram b eni sustav , m ijenjao se i H r v at-

sk i v ojnik , a u p rip rem i je najnov ije, rediz ajnirano i m oderniz irano iz danje. N ov a

uredniË k a k onc ep c ija donosi i nov e sadr æ aje, a "stara garda" redak c ije se uredno i,

nadam o se, usp jeπ no p rilago a v a s v im p rom jenam a

Sedamnaest godina H rvatskog vojnika

U vijek sp remni na p romjene i nove izazove

OBLJ ET NIC A

12-15 strana 11/12/08 4:23 PM Page 12

1 314. studenoga 2008.

U samo Ëetiri tjedna odulaska na top-listu Hrvat-ski top 33 R adio Dalmaci-

je, najnovija obrada pjesme R u-æo crvena u izvedbi Klape Hr-vatske ratne mornarice "SvetiJuraj" iz Splita dospjela je nasam vrh ljestvice, gdje se joπuvijek nalazi, a na prvo mjestopopela se zahvaljujuÊi glasovi-ma sluπatelja.

VeÊ dva tjedna ta se pjesmanalazi i na HrTop 20 Mediaservisa, kao i na Jadranskoj top-listikoju u svom programu emitirajubrojne radiopostaje od Istre do Pre-vlake. Po miπljenju istaknutih glaz-benih struËnjaka koji su presluπalinajnoviji uradak Klape, kao i broj-nih sluπatelja radiopostaja, rijeË je onovom velikom klapskom hitu.Skladba je snimljena u studijuHR M-a u Splitu pod struËnim vod-stvom Marija BoæiÊa, koji je ujednoprogramirao skladbu. G lazbu potpi-suje R oman G ross, a tekst Dubravko© imek. Pjesmu R uæo crvena Ëlanovi

Klape "Sveti Juraj" pjevuπili su veÊna Meunarodnome vojnom hodo-ËaπÊu u Lurd, na kojemu godinamaredovito sudjeluju, a premijerno suje izveli sredinom srpnja u Kaπtel--Starom, na koncertu s Tamburaπ-kim orkestrom HR T-a, nakon Ëegaje ubrzo postala pravi hit, na gole-mo zadovoljstvo svih devet ËlanovaKlape te napose njihova voditeljaMarka BraliÊa, koji najviπe radi napromidæbi i afirmaciji Klape.

U osam godina postojanja Klapaje stekla odreeni ugled, kao i

vjernu publiku. Uz brojne nas-tupe u zemlji i inozemstvu,dosad je izdala sedam nosaËazvuka, a uoËi Valentinova idu-Êe godine planira izdati i os-mi. Novi nosaË zvuka sadræa-vat Êe izbor ljubavnih pjesa-ma, meu kojima i sve popu-larniju R uæu crvenu, a ËlanoviKlape istiËu kako Êe to bitiprigodan dar svim pripadnica-ma O ruæanih snaga povodomDana zaljubljenih.

P o m iπ ljenju istak nutih glaz b enih struË njak a k oji su p resluπ ali taj najnov iji uradak

K lap e, k ao i b rojnih sluπ atelja radiop ostaja, rije Ë je o nov om v elik om k lap sk om h itu,

o Ë em u sv jedoË e i p ojedine top -liste

N ovi uspjeh Klape H RM -a "Sveti Juraj"

S Ruæom crvenom do vrhova top -lista

www.klapa-sveti-juraj.comje nova adresa internetske stra-

nice Klape, na kojoj moæete pro-naÊi sve o njima i njihovu radu,kao i najnovije videosnimke nji-hovih pjesama, meu kojima suZlatne godine, Vilo moja, Croa-tio, iz duπe te ljubim, aktualni

hit R uæo crvena, te mnoge drugepjesme u izvedbi Klape HR M-a

"Sveti Juraj".

Marija ALVIR, s nimio T omis lav B RAN DT

S Ruæom crvenom do vrhova top -listaN ovi uspjeh Klape H RM -a "Sveti Juraj"

12-15 strana 11/12/08 4:23 PM Page 13

1 414. studenoga 2008.

H rvatsku kopnenu vojsku posjetilo je 6. studenoga vi-soko izaslanstvo kopnene vojske oruæanih snagaSavezne R epublike NjemaËke. NjemaËko izaslan-

stvo je predvodio zapovjednik KoV-a general pukovnikHans O tto Budde, a domaÊin mu je bio zapovjednikHKoV-a general pukovnik Mladen Kruljac s najbliæim su-radnicima. Posjet je bio u znaku brojnih aktivnosti kojimasu predstavljene zadaÊe i provedba partnerskih ciljeva teopremljenost naπe kopnene vojske, a njemaËka se strana ipraktiËno mogla uvjeriti u osposobljenost, profesionalnosti motiviranost nekih od najelitnijih sastavnica HKoV-a.

Uvodna prezentacija odræana je u ZapovjedniπtvuHKoV-a u Karlovcu. U pozdravnom govoru general Kru-ljac je izrazio dobrodoπlicu svome njemaËkom kolegi i os-vrnuo se na aktivnosti HKoV-a, stavljajuÊi poseban nagla-sak na sudjelovanje u meunarodnim operacijama. Tako,primjerice, kad je rijeË o sudjelovanju u misiji ISAF u Af-ganistanu, meu pripadnicima hrvatskog kontingenta je82% iz HkoV-a, a svoje snage imaju i u misiji UNDO F naG olanskoj visoravni te u drugim UN misijama. Istaknuo jebogatu bilateralnu i multilateralnu aktivnost naπe kopne-ne vojske te njezino uspjeπno sudjelovanje u brojnim voj-nim vjeæbama bilo u svojstvu organizatora ili sudionika, iuspjeπno obavljanje aktivnosti vezanih uz potporu zemlje

domaÊina. NjemaËka strana se upoznala i s aktiv-nostima 35 0 Vob, smjeπtenom u ogulinskoj vojarni“Sveti Petar”, a razgledali su i njihov TT zbor. Naj-dinamiËniji i najzanimljiviji dio posjeta odvijao sena vojnom poligonu "E ugen Kvaternik", Slunj, gdjeje glavni akter brojnih dogaanja bila PukovnijaVojne policije. Prikazana je osposobljenost vodiËa isluæbenih vojnih pasa, profesionalnost i osposoblje-nost Vojne policije za rjeπavanje visokoriziËnih si-tuacija u motornom vozilu, upad u objekt, a prove-dena su i situacijska gaanja iz samokresa i kratkestrojnice. G eneral Hans O tto Budde, kojemu je ovoprvi sluæbeni posjet HKoV-u, izrazio je zadovoljstvosposobnostima i motivacijom hrvatskih vojnika teupozorio na njihovu izvrsnost i kvalitetan rad u mi-siji ISAF u Afganistanu. R ekao je i kako je posljed-njih godina doπlo do globalizacije sigurnosti, zbogËega se na izazove i danaπnjice i buduÊnosti moæeodgovoriti jedino suradnjom.

Dosadaπnju bilateralnu obrambenu suradnju ocije-nio je izvrsnom te istaknuo nuænost njezina nastavka, i tone samo zato da se vidi kako pripadnici oruæanih snaga na-πih dviju zemalja rade nego i zato πto jedni od drugih mo-æemo mnogo nauËiti. "To je kljuËno i zato sam danas ovdje",rekao je general Budde izraæivπi uvjerenje da Êe se surad-nja nastaviti kako kod nas tako i u NjemaËkoj, na vjeæba-ma, teËajevima i drugim zajedniËkim aktivnostima.

OS RH

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

G eneral H ans O tto B udde, k ojem u je ov o b io p r v i sluæ b eni p osjet H K oV -u, iz ra z io je

z adov oljst v o sp osob nostim a i m otiv ac ijom h r v atsk ih v ojnik a te up oz orio na njih ov u

iz v rsnost i k v alitetan rad u m isiji IS A F u A fganistanu. D osadaπ nju b ilateralnu ob ram -

b enu suradnju oc ijenio je iz v rsnom te istak nuo nuæ nost njez ina nastav k a, i to ne sa-

m o z ato da se v idi k ak o p rip adnic i oruæ anih snaga naπ ih dv iju z em alja rade nego i

z ato π to jedni od drugih m oæ em o m nogo nauË iti

Izaslanstvo N jemaË ke kopnene vojske posjetilo H koV

Jedni od drugih moæemo mnogo nauË iti

N jemaËko izaslanstvo

obiπ lo je i 3 5 0 . V ob

u O gulinu

G eneral B udde i general K ruljac razmijenili su prigodne poklone

12-15 strana 11/12/08 4:23 PM Page 14

14. studenoga 2008.1 5

TreÊu godinu zaredom Uprava za finan-cije i proraËun organizirala je struËni se-minar na temu "O perativno upravljanje fi-nancijskim resursima", ovaj put u hoteluZagreb u Splitu od 6. do 8. studenoga.

Seminar, na kojemu je sudjelovalo 90-akdjelatnika MO R H-a i O SR H-a, otvorio jeravnatelj Uprave za financije i proraËunIvan BrkoviÊ, koji je tom prilikom istaknuovaænost financijske struke u obrambenomsustavu. Na trodnevnom seminaru odræa-no je nekoliko prezentacija, a osim djelat-nika Uprave za financije i proraËun izlaga-li su i predstavnici drugih ustrojbenih cje-lina MO R H-a i O SR H-a: Sluæbe za NATO i PzM, Sluæ-be za ugovaranje i nabavu, Samostalnog odjela za unu-tarnju reviziju, Uprave za logistiku, Uprave za planiranjete Zapovjedniπtva HR M-a i Zapovjedniπtva za potporu.O braene su i teme vezane za pristupanje Hrvatske NA-TO -u s posebnim osvrtom na financijski aspekt, postu-pak preraspodjele i prenamjene s aspekta O SR H-a teimplementacija sustava preraspodjele u LAUS plan. Su-dionici su upoznati s moguÊnostima organizacijskih pro-mjena obrade naloga za sluæbeno putovanje u inozem-stvo te s uvoenjem financijskog upravljanja i kontrole uMinistarstvo obrane s osvrtom na presjek uËinjenog i nadaljnje korake, kao i s novostima u praksi vezanoj uz pri-mjenu novog Zakona o javnoj nabavi i njegovim izmje-nama te s radom u povjerenstvima za odabir najpovoljni-jeg ponuaËa. Bilo je rijeËi i o problematici materijalno-financijskog poslovanja u O SR H te o provedbi godiπnjeg

popisa materijalne imovine. Izloæeni su zakljuËci revizij-skih izvjeπÊa za razdoblje 2007.-2008., utjecaj unutarnjerevizije na razvoj raËunovodstvenih informacijskih susta-va i funkcija upravljanja, a predstavljen je i prijedlogunapreenja informacijsko-financijskog sustava. Poseb-nu pozornost i zanimanje izazvala je prezentacija na te-mu problematike financijske struke u O SR H, u Ëije su seizlaganje i raspravu aktivno ukljuËili brojni sudionici.

Prvi put organizirane su i radionice na temu plaÊa teobrade i financijskog nadzora isprava i platnog prometa,na kojima se raspravljalo o problemima iz prakse. Pre-zentacije i radionice izazvale su veliko zanimanje sudio-nika. O vaj seminar koristit Êe im u rjeπavanju svako-dnevnih operativnih problema, a otvorena je i moguÊ-nost koncipiranja prijedloga za poboljπanje djelotvornos-ti funkcionalnog podruËja financija.

T anja MAJOR

Hrvatski nadnarednik Damir G rguriÊ 31. listopada je pobijedio na teniskom turniru πto su ga u Changcharanu or-ganizirali Litavci, koji vode sedmu rotaciju Provincijskog rekonstrukcijskog tima (PR T-7).

Nagraen je Trofejem litavskog veleposlanika i mnogim Ëestitkama ostalih sudionika. Na turniru se viπe od mjesec da-na natjecalo 19 vojnika iz Hrvatske, Litve i Ukrajine. Po miπljenju sudaca, natjecanje je bilo puno emocija i igara na razi-ni profesionalaca, ali G rguriÊ je bio nepobjediv. No turnir nije jedina aktivnost u kojoj u sklopu PR T-a sudjeluju hrvatskivojnici. Sudjelovali su takoer u hodnji Dancon, koju su proπloga mjeseca organizirali Danci. Sedmorica hrvatskih vojni-

ka uspjeπno su doπli na cilj staze duge 21 kilometar. Za to Êeprimiti potvrde i medalje Dancon. Nadnarednik Damir G rgu-riÊ dio je Hrvatskog sigurnosnog odsjeka pri PR T-7. O smoricahrvatskih vojnika koji djeluju u njemu gotovo su zavrπili svojumisiju u Afganistanu. Dali su sve od sebe tijekom πestomje-seËnog boravka. Bili su zaduæeni za sigurnost baze, osigura-vali pratnju do vaænih sastanaka s lokalnim vlastima provinci-je G ohr, prevozili materijalna sredstva za Afganistance te pro-vodili ostale zadaÊe. "Postali su dio naπeg tima. Sa sigurnoπÊumogu ustvrditi da su hrvatski vojnici ugledni Ëlanovi naπePR T-obitelji", rekao je zapovjednik PR T-7 brigadir R amunasBaronas. U misiji ISAF djeluje sedma rotacija R ekonstrukcij-skog tima provincije G ohr. Jedna od njezinih kljuËnih zadaÊajest potpora lokalnoj vlasti, uspostavljanje sigurnosti i stvara-nje pogodnog okruæenja za obnovu provincije.

R. G AIZUT Y T E

H rvatski vojnici ugledni Ë lanovi PRT-obitelji

O perativno up ravljanje financijskim resursima

MORH I OS RH

snim

io T

. B

RAN

DT

12-15 strana 11/12/08 4:23 PM Page 15

14. studenoga 2008.

RAZVOJNI program Joint LightTactical Vehicle (JLTV), odnosnozdruæeni razvoj lakog taktiËkog vo-zila za potrebe kopnene vojske, ma-rinaca i Zapovjedniπtva za specijal-ne operacije O S SAD-a, zapravo jezamiπljen kao dopuna i djelomiËnazamjena za danaπnje lako vozilo,

popularni Humvee.Krajem listopadapotpisan je ugovor,vrijedan 166 miliju-na dolara, s tri in-dustrijska ugovara-Ëa o iduÊoj fazi raz-voja.

UgovaraËi su tvrt-ke BAE Systems -podruænica G roundSystems Division iz

Santa Clare u Kaliforniji, G eneralTactical Systems (zajedniËka tvrtkakoju su osnovali G eneral Dynamicsi AM G eneral sa sjediπtem u Ster-ling Heightsu u Michiganu) i Lock-heed Martin Systems Integration izO wega u saveznoj dræavi New Y ork.

Svrha je programa JLTV naËiniti

sposobno vozilo velike nosivosti idobre zaπtite za ukrcane vojnike uzistodobno zadræavanje lagane stra-tegijske pokretljivosti, tj. da se mo-gu prevoziti u πto viπe tipova trans-portnih letjelica.

Potpisani ugovor predvia da Êe tarazvojna faza trajati 27 mjeseci, asvaki Êe sudionik morati naËiniti se-dam prototipnih vozila u tri raznekategorije nosivosti te razviti i pri-kazati odgovarajuÊu tovarnu priko-licu.

JLTV bi trebao, kad postane ope-rativan, obavljati razne zadaÊe, odoklopnog transportera, izvidniËkogvozila, zapovjednog vozila, prekovozila za paljbenu potporu pa dologistiËkih zadaÊa.

M. P E T ROVIΔ

1 6

TALIJANSKO ministar-stvo obrane vodi pregovo-re s ameriËkom tvrtkomLockheed Martin za pro-duljenje leasinga viπe-namjenskih lovaËkih avio-na F-16ADF u dodatnih18 mjeseci. Italija je uoæujku 2001. sklopila ugo-vor s kojim je na rok odpet godina (uz moguÊnostdaljnjeg produljenja)unajmila 34 lovaËka avio-na F-16ADF za potrebesvog ratnog zrakoplovstva(Aeronautica Militare Ita-liana), od kojih je 31 tre-nutaËno u uporabi (tri sudoæivjela udes). S tim ugovoromItalija je ugovorila 45 000 sati nale-ta na F-16ADF, od Ëega su dvije lo-vaËke pukovnije (5 . lovaËka pukov-nija iz Cervije i 37. lovaËka pukov-nija iz Trapani-Birgija na Siciliji)dosad realizirale 33 000 sati naleta.

S pregovorima koji su u tijeku Ita-lija kani ishoditi produljenje leasin-ga za polovicu trenutaËne flote F-16ADF, a ugovor bi se prema odre-

enim oËekivanjima mogao sklopitipoËetkom 2009. godine. S takvimproduljenjem leasinga Italija kani37. lovaËkoj pukovniji osigurati 15lovaca F-16ADF, odnosno time kanipopuniti vremensko razdoblje (i osi-gurati razinu operativne spremnostiAeronautica Militare Italiana) dokraja 2012., kada se oËekuje punaoperativna spremnost novonabavlje-nih talijanskih E urofightera.

Italija je naruËila 121 viπenamjen-ski lovaËki avion E urofighter Ty-phoon II, a avioni Êe biti razmjeπte-ni u Ëetiri lovaËke pukovnije. Aero-nautica Militare Italiana trenutaËnoima E urofightere Tranche 1 Block 5 ,a uskoro se oËekuje poËetak isporu-ke 47 E urofightera Tranche 2, od-nosno zakljuËenje ugovora za pre-ostalih 47 E urofightera Tranche 3.

I. S K E N DE ROVIΔ

US

Arm

y

D aljnji razvoj vozila JLTV

Italija p roduljuje leasing F-16 A D F

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 11/12/08 13:51 Page 16

1 714. studenoga 2008.

AMERI»KA kopnena vojska (USArmy) ima posebno istraæivaËkosrediπte Flex ible Display Center zarazvoj fleksibilnih, savitljivih zaslo-na. Prema istraæivaËima tog srediπ-ta, za dvije do tri godine zapoËet Êeterenska testiranja savitljivog zaslo-na. Bit Êe to vaæan korak premaoperacionalizaciji sadaπnjih istraæi-vanja i buduÊoj komercijalizacijitehnologije savitljivih zaslona.

IstraæivaËi su optimisti, oËekuju dase to sve dogodi uskoro, a kolikovaænim dræe svoj rad vidi se i po to-me πto spominju novo “doba savit-ljivih zaslona”. To bi, smatraju, tre-balo omoguÊiti uvoenje zaslona namnoga dosad slabo zastupljena po-

druËja. Temeljna je idejada bi svaki vojnik trebaodobiti svoj zaslon, koji Êemu omoguÊiti maksimal-nu iskoristivost umreæe-nosti. Bitno je da zaslonbude πto otporniji na te-renske uvjete rada, dovoljno velikza prikaz podataka i dovoljno ma-len za svakodnevno noπenje.

Novi bi savitljivi zasloni trebalitroπiti i do deset puta manje energi-je za rad, a zbog same svoje naraviomoguÊit Êe praktiËne zaslone, kojise mogu nositi na tijelu. Jedan odkandidata je zaslon na ruËnomzglobu. Dosadaπnji primjerci, koji setemelje na standardnim, krutim,

LCD matricama, nisu praktiËni niosobito otporni na teπke uvjetekoriπtenja. Sklopivi se pak zaslonmoæe namotati u kuÊiπte kad nije uuporabi i tako omoguÊiti jednostav-no noπenje i aktivaciju kad god seukaæe potreba. TrenutaËno se ispro-bava zaslon naËinjen od savitljivogtankog Ëelika, koji bi trebao osigu-rati trajnost i izdræljivost.

M. P E T ROVIΔ

PO»ETKOM studenoga, u sklopuBoeingove tvornice u St. Louisu, jav-nosti je sveËano predstavljen prviprodukcijski primjerak viπenamjen-skog lovaËkog aviona F-15 SG , koji jeBoeing proizveo za singapursko rat-no zrakoplovstvo. To je prvi od 24naruËena aviona F-15 SG , koji je od-nio pobjedu na singapurskom natje-Ëaju zakljuËenom poËetkom rujna2005 . godine. Tada su Boeingu velikitakmaci bili Dassault sa svojim kan-

didatom R afaleom, E ADS s E uro-fighterom Typhoon II, te Suhoj saSu-35 . Boeingov F-15 tada je nosiooznaku T, a poslije dobio oznaku SG .S novim borbenim lovaËkim avioni-ma Singapur kani zamijeniti svojupostojeÊu zastarjelu flotu viπenam-jenskih lovaËkih aviona McDonnellDouglas A-4SU Super Skyhawk.

Boeingova SG inaËica popriliËnoje sliËna borbenom lovaËkom avio-nu F-15 K, koji je nedavno kupila

Juæna Koreja. Temeljna razlika je taπto F-15 SG ima R aytheonov APG -63(V)3 AE SA (Active E lectronicallyScanned Array) radar umjestoAN/APG -63(V)1 MSA (MechanicalScanned Array) radara, kakav jeugraen na F-15 K. Singapurski F-15 SG opremljen je takoer SNI-PE R -om, ciljniËkim podvjesnikomtreÊe generacije, ciljnikom integri-ranim u pilotsku kacigu, NorthropG rummanovim paketom opreme zaelektroniËko ratovanje AN/ALQ -135 , te datalinkom Link-16, a po-gonsku skupinu Ëine dva G eneralE lectricova motora F110-G E -129potiska 131 kN.

Prema informacijama vezanim uzsingapurski natjeËaj, F-15 SG su na-bavljeni u sklopu DCS programa(Direct Commercial Sale), dok Êe sezrakoplovno naoruæanje nabaviti usklopu FMS programa (Foreign Mi-litary Sale). Tako bi singapurski E a-glovi trebali biti naoruæani s 200projektila AIM-9X Sidewinder, 200projektila AIM-120C AMR AAM, 30projektila AG M-15 4A JSO W, 30projektila AG M-15 4C JSO W, te ve-Êom koliËinom bombi G BU-38JDAM.

I. S K E N DE ROVIΔ

Testiranje savitljivog zaslona

Predstavljen p rvi singapurski F-15S G

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

US

Arm

y

16-19 vijesti 11/12/08 13:51 Page 17

AMERI»KA tvrtka Force Protec-tion objavila je da je dobila noviugovor o isporuci joπ 27 oklopnihvozila Buffalo A2 u izvedenici pa-trolnog vozila za provjeru prometni-ca i uklanjanje eksplozivnih napra-va i mina. Vrijednost ugovora je26,2 milijuna dolara, a kupac jeameriËko ministarstvo obrane.

Force Protection je jedan od ma-njih ameriËkih specijaliziranih pro-izvoaËa, koji su iskustvo stekli pro-izvodnjom jednostavnih namjenskihoklopnih vozila, najËeπÊe baziranihna komercijalnim komponentama.O sim Buffala odmah uoËljivog povelikim dimenzijama, golemim ko-

taËima i robotskoj ruci kojaizvrsno sluæi za pregled sum-njivih objekata sa sigurneudaljenosti, tvrtka nudi i dvamanja vozila, Cougar i Chee-tah.

Buffalo, koji po svojim di-menzijama odnosno masi imoguÊnostima spada uMR AP III kategoriju oklop-nih vozila, pokazao se kao dobrorjeπenje za stalno patroliranje povaænim prometnicama. Cilj je patro-liranja otkriti i provjeriti sumnjiveobjekte uz prometnicu te pokuπatiotkriti i neutralizirati postavljenemine i eksplozivne naprave. Tu po-

sebno do izraæaja dolazi robotskaruka, koja omoguÊava pomniji pre-gled sumnjivog podruËja ili objektauz prometnicu te premjeπtanje ilineutraliziranje naprave na nekidrugi naËin.

M. P E T ROVIΔ

PRVI protuzrakoplovnirazaraË klase Daring,poznat i pod oznakom Ty-pe 45 , okonËao je pos-ljednju seriju ugovornihispitivanja izvrπenih napokusnim plovidbamapod nadzorom brodogra-ditelja BVT Surface Fleet.

Tijekom pet tjedana, vi-πe od 30 operatera simul-tano je rabilo sve ele-mente brodskog u potpu-nosti integriranog komunikacijskogsustava (Fully Integrated Communi-cations System - FICS), ukljuËujuÊisatelitsku komunikaciju, visokofrek-ventne i V/UHF znaËajke. NaruËi-telj, britansko ministarstvo obraneizjavilo je da su ispitivanja pokazalasposobnost iznimno lakog upravlja-nja komunikacijskim sustavom iizuzetan raspon komunikacijskihfrekvencija, obuhvaÊajuÊi uz nave-deno videokonferenciju putem sate-lita izmeu timova na brodu i obali.

StruËnjaci razliËitih profila brodo-graevne kompanije takoer susudjelovali u upoznavanju broda injegovih sustava kako bi se pripre-mila dostava ovog novog razaraËaistisnine 745 0 tona u prosincu ovegodine, kao prvog od πest plovila u

ovoj klasi Ëiji je naruËitelj britanskoministarstvo obrane za potrebe kra-ljevske ratne mornarice.

Preliminarne faze prve serije po-kusnih plovidbi, obavljenih sredi-nom 2007., pokazale su moguÊnostpostizanja maksimalne brzine od31,5 Ëv. Srednja dnevna vrijednostpotroπnje dizelskog goriva iznosi 35m3, πto je jedna Ëetvrtina volumenakojim se inaËe koriste razaraËi Type42 i fregate Type 23 u operativnojsluæbi. Nakon πto ministarstvo obra-ne uvjetno prihvati ugovor - brod uprosincu, uslijedit Êe druga faza is-pitivanja pod nadzorom ministarstvau trajanju 12 mjeseci te aktivnostiintegracije. O Ëekuje se da novi raza-raË prvi put zaplovi u matiËnu lukuPortsmouth 28. sijeËnja 2009., a na-

javljena ispitivanja trajat Êeod veljaËe do svibnja sljede-Êe godine.

Drugi razaraË u klasi,Dauntless, trebao je zapoËe-ti prvu fazu ugovornih po-kusnih plovidbi poËetkomstudenog ove godine. » etvr-ti brod, Dragon, spreman jeza porinuÊe koje je odree-no za 17. studenog u brodo-gradiliπtu u G lasgowu, dokje treÊi razaraË imena Dia-

mond porinut u studenom 2007.U meuvremenu, temeljno brod-

sko naoruæanje koje Ëini protuzraË-ni raketni sustav PAAMS prolazi is-pitivanja ispred juæne francuskeobale. U lipnju, projektil Aster 30presreo je metu Mirach pri dometuod 35 km i visini od 10 000 m.

U parlamentarnom izvjeπÊu objav-ljenom u oæujku ove godine identi-ficiran je pomak rokova za 11 mje-seci te rast troπkova programa nagodiπnjoj razini za oko 345 miliju-na funti (635 milijuna dolara).Ukupna vrijednost brodova u tre-nutku objave izvjeπÊa iznosila je6,46 milijardi funti, πto je gotovomilijardu funti viπe od poËetne pro-jekcije troπkova.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 814. studenoga 2008.

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

D aring okonË ao pokusne p lovidbe

Joπ Buffala na terenu

Forc

e P

rote

ction

16-19 vijesti 11/12/08 13:51 Page 18

1 9

HS SALAMIS, fregata grËke ratnemornarice klase Hydra, uspjeπno jelansirala projektil E volved Sea Spa-row Missile (E SSM) i uniπtila ciljpri dometu od 5 NM. U skladu s na-vodima proizvoaËa, projektiliE SSM posebno su prilagoeni zauniπtavanje nadzvuËnih projektila idjelovanje u priobalnom okruæenjupojaËanih radarskih smetnji. G las-nogovornik kompanije Thales izja-vom je potvrdio da je prilikom ispiti-vanja lansiran tek jedan projektil, noodbio je otkriti bilo kakve pojedino-sti o svojstvima samog cilja kao i tojesu li rabljene ikakve protumjere.

O vo ispitivanje je oznaËilo prvouspjeπno lansiranje E SSM projekti-la s fregata klase Hydra, pri ËemuÊe sve Ëetiri fregate biti prilagoenete modernizirane iluminacijskim ra-darima STIR (Separate Target Illu-mination R adar), koji se uobiËajenorabe za navoenje projektila E SSMna ciljeve. STIR takoer posjedujemoguÊnosti upravljanja paljbom,iluminacijske sposobnosti otkrivanjai praÊenja objekta u zraku, prepoz-navanja kao prijetnje te oznaËava-

nja kao cilja. Sposob-nost paljbe E SSM pro-jektila samo je dio po-boljπanja znaËajki fre-gata klase Hydra, kojesu inicirane 2007., aukljuËile su reintegraci-ju modificiranog susta-va za okomito lansira-nje navoenih projekti-la (G uided Missile Ver-tical Launch System -G MVLS) Mk 48, nuæ-nog za E SSM.

Tijekom 2010. sve Ëe-tiri fregate klase HydraoËekuje modernizacijau sredini operativnogvijeka. Programom Êebiti obuhvaÊena moder-nizacija taktiËkih i komunikacijskihsustava, upravljanja borbenim sus-tavima, monitoringa/praÊenja pu-tem platforme te sadræaja/sredstvaza nadzor brodskih oπteÊenja kao iugradnja unaprijeenog paketa ra-dara.

O Ëekuje se da Êe preostale tri fre-gate, HS Hydra, HS Spetsai i HS

Psara, obaviti ispitivanje paljbe na-kon dogradnje brodskog borbenogsustava na E SSM kapacitete. Uskladu s dogovorenim rokovima,dogradnja na E SSM kapacitetesvih Ëetiriju fregata klase Hydratrebala bi biti okonËana tijekom2009. godine.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

JEDAN od Ëelnika francuskogproizvoaËa borbenih aviona Das-sault poËetkom studenoga izjavio jeda je zapoËela serijska proizvodnjamalog opsega AE SA radara za fran-cuske viπenamjenske lovaËke bor-bene avione R afale. AE SA R BE 2 ra-dare razvila je francuska tvrtkaThales, a njihova serijska integraci-ja na francuske R afale trebala bi za-poËeti 2010. godine. IduÊe godine

Dassault oËekuje sklapanjedodatnog ugovora s fran-cuskom obrambenom agen-cijom za opremanje i naba-vu, na temelju kojega Êe bi-ti pokrenuta proizvodnjaAE SA R BE 2 radara punogopsega u vrijednosti od ne-koliko stotina milijuna eu-ra, πto Êe inaËe biti prove-

deno uz istodobno ugovaranje Ëe-tvrte tranπe od 60 R afalea.

Prvi proizvedeni AE SA R BE 2 ra-dari ujedno Êe sluæiti za daljnje tes-tiranje softverske potpore R afalea zanove radare, πto bi trebalo biti okon-Ëano do poËetka 2010. O ve godineobavljeno je viπe testnih letova R a-falea s prototipom Thalesova AE SAradara. Vrlo brzo su ostvareni zna-Ëajni uspjesi pri izvoenju raznih

misija u zraku, poput komunikacijedva R afalea u zraku i razmjene po-dataka preko datalinka, πto je omo-guÊilo zajedniËko uspjeπno lansira-nje projektila za zajedniËki cilj.

R azvoj AE SA radara za R afaleposljedica je poraza na singapur-skom natjeËaju za novi viπenamjen-ski lovaËki avion, kada je upravonedostatak AE SA radara bio jedanod glavnih razloga R afaleova pora-za odnosno pobjede Boeinga s F-15 SG . Zbog toga je D”l”gation G ”-n”rale pour l’Armement, francuskaobrambena agencija za opremanje inabavu, 2006. pokrenula R afaleR oadmap program, Ëime je dala ok-vir za sljedeÊe modernizacije R afa-lea, πto prije svega podrazumijevaintegriranje AE SA radara.

I. S K E N DE ROVIΔ

14. studenoga 2008.

Rafale dobiva A ES A radare

K lasa H ydra usp jeπno lansirala ES S M

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 11/12/08 13:51 Page 19

Nakon Ëetiri iznimno teπke go-dine za Irak, posljednjih godi-nu dana zabiljeæeno je znatno

smanjenje sektaπkog nasilja i napa-da na ameriËke snage. Joπ je prera-no za zakljuËak da su svrπetak gra-anskog rata i trajni mir na pomolu,ali naznaka trenda ohrabruje. Ana-litiËari smatraju da je razloga viπe:slabljenje sunitskog ustanka,gubljenje utjecaja πijitskih milicija ipad aktivnosti pripadnika Al-Q aideu Iraku, a istodobno znatan napre-dak u jaËanju iraËkih snaga sigur-nosti.

Promatrano kroz prizmu brojeva,ukupno nasilje u Iraku je u padu 90posto u odnosu na crni vrhunac do-segnut u 2006. godini. Tijekom ljet-

nih mjeseci 2008. broj nasilnih smr-ti meu iraËkim civilima iznosio jeoko 700 ljudi mjeseËno. Premda jeta brojka i dalje visoka, znatno jeniæa od bilo kojeg mjeseca u prijaπ-njim godinama rata. U isto vrijemebroj poginulih ameriËkih vojnikapao je sa 70 mjeseËno, koliko ih jeginulo na poËetku 2007. godine, naprosjeËno 25 mjeseËno u jesen2008. godine. I iraËke snage sigur-nosti biljeæe pad broja poginulihpripadnika s dvije stotine na stotinuljudi mjeseËno. Iako je broj izbjeglihi raseljenih koji se vraÊaju svojimkuÊama joπ uvijek zanemariv, brojprotjerivanja civila danas je gotovosveden na nulu. Ako se sadaπnjitrend nastavi, do 2010. godine SAD

Êe moÊi drastiËno smanjiti svojesnage u Iraku, a do 2011. godineameriËki Êe angaæman moÊi bitiprepolovljen.

Irak je od kolovoza 2003. biozapljusnut valom teroristiËkih akci-ja i samoubilaËkih napada razliËi-tih militantnih skupina. G lavninanapada na ameriËke snage dogaa-la se oko sunitskih srediπta Mo-sula, Tikrita i Faludæe, zbog Ëegaje ameriËka vojska poduzela neko-liko velikih vojnih operacija, odkojih je opsegom bila najveÊa opsa-da grada Faludæe u studenom2004.

U posljednjih godinu dana zabiljeæeno je znatno smanjenje sektaπkog nasilja i napada na ameriËke snage u Ira-

ku. Iako se joπ teπko moæe govoriti da je svrπetak sukoba na vidiku, naznaka trenda ohrabruje

Prestanak nasilja na obzoru?

Hrv oje B ARB E RIΔ

S VIJ ET

T ekst u c ijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

14. studenoga 2008.20

20,21 strana 11/12/08 13:54 Page 20

Odjel za vojna vozila tvrtkeIveco dobio je ozbiljne na-rudæbe u proteklih nekoliko

godina za svoje viπenamjensko la-ko vozilo (LMV) 4X 4, koje je dos-tupno u obiËnoj i potpuno okloplje-noj varijanti. Ponuene su dvijeverzije LMV-a: standardna 3,2-me-tarska varijanta nosivosti 2,3 tone,te nova (3,5 -metarska) varijantanosivosti 2,5 tona s Ëetverim vrati-ma i proπirenim straænjim dijelomili kraÊa varijanta s dvojim vratimai moguÊnoπÊu montaæe razliËitihmodula na straænji dio. Modularnioklopni sustav koristi se inovativ-nom tehnikom primijenjenih oklop-nih panela, koje isporuËuje nje-maËka tvrtka IBD Deisenroth, apostavljeni su izmeu vanjske iunutarnje strukture vozila. Varija-

cije zaπtite seæu od razine 1 (strelji-vo kalibra 5 ,5 6 mm i 7,62 mm) pado razine 4 (streljivo kalibra 14,5mm). Svako vozilo ima ojaËanupodnicu, koja πtiti posadu od mina.Za ovu godinu, tvrtka Iveco oËeku-je balistiËku certifikaciju razine 2 iminsko-eksplozivnu certifikacijurazine 3a, a u postupku je poveÊa-nje zaπtite od improviziranih eks-plozivnih naprava. Pokuse vodiIBD-ov Active Defense System, ukojem je prikazan napad raketnimprojektilima te sliËnim prijetnjama.

Talijanska je vojska naruËila 1200vozila u prosincu 2004., a pojavilase potreba za ukupno 25 00 vozila,koja ukljuËuju namjenska, izvidniË-ka, oruæna vozila i vozila za speci-jalne postrojbe. Sva su vozilaopremljena oklopom, izuzevπi 23

koja su unutar prve narudæbe od 66vozila. Tu je joπ i 16 sanitetskih vo-zila baziranih na varijanti s produ-æenim razmakom osovina i skraÊe-nom kabinom, a vozila bi trebala bi-ti isporuËena do prosinca 2008.

Tvrtka BAE Systems Land Sys-tems proizvodi 401 vozilo Panther,uz opciju za joπ 400, Ëime su zado-voljeni uvjeti britanske vojske zanjihovo buduÊe vozilo za vezu i za-povijedanje. Sva Êe vozila bitioklopljena, a 326 bit Êe naoruæanodaljinski upravljanom kupolom R a-fael E nforcer, koja je opremljenastrojnicom kalibra 7,62 mm. Viπeod 100 vozila veÊ je dostavljeno uroku.

T ekst u c ijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

14. studenoga 2008. 21

VOJ NA T EH NIKA

M oderna oklop ljena vozila (II. dio)Europski proizvoaËi oklopnih vozila ponudili su brojne konstrukcije koje zadovoljavaju oËekivanja mnogih korisni-

ka diljem svijeta te pokazuju kako tradicionalni proizvoaËi sa Starog kontinenta, unatoË novoj konkurenciji, i da-

lje proizvode vrhunska vozila

BAE S

yste

ms

P ripremio Marijo P E T ROVIΔ

20,21 strana 11/12/08 13:55 Page 21

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

© to bræe i preciznije (II. dio)Velika potraænja za preciznim, ali ne odveÊ razornim voenim projektilima zrak-zemlja potaknula je razvoj no-

vih inaËica veÊ postojeÊ ih, ali i razvoj potpuno novih projektila

14. studenoga 2008.22

Joπ jedan voeni projektil koji jenastao radi hitnog zadovoljenjapotreba za novim oruæjima za

blisku zraËnu potporu jest britanskiMBDA Brimstone. Brimstone je urazvoju od studenoga 1996. » estose opisuje kao preinaËena inaËicaprojektila Hellfire, ali je u osnovi topotpuno novi projektil. Za razlikuod Hellfirea, Brimstone ima masiv-nije i ËvrπÊe tijelo, milimetarski ra-dar koji omoguÊava naËin djelova-nja “ispali i zaboravi”, te novu dvo-dijelnu bojnu glavu namijenjenuuniπtavanju oklopnih vozila. TvrtkaBoeing (koja s Lockheed Martinomproizvodi Hellfire) osigurava nekepodsustave projektila, a tvrtkaMBDA zaduæena je za proizvodnjuradara i sastavljanje i zavrπnu prov-jeru projektila. Iako svoje podrijetlovuËe iz zahtjeva Hladnog rata zaprotuoklopnim projektilom, Brim-stone je isto tako pogodan za upora-bu u novim, znatno izmijenjenimuvjetima ratovanja, barem po tvrd-

njama MBDA-e. Izvorni Brimstoneprojektil razvijen je da bi uniπtavaovalove sovjetskih tenkova i drugihoklopnih vozila, ali se pokazao nea-dekvatnim za uporabu u suvreme-nim sukobima, pa Ëak i kad je tre-bao uniπtavati oklopna ili neoklop-na vozila. Naime, njegov milimetar-ski radar nema dovoljnu moguÊnostrazluËivanja ciljeva da bi u modu“ispali i zaboravi” mogao samostal-no razlikovati vojna i civilna vozila.Praksa je pokazala i da se ne moæevezati za toËno odreeni cilj, veÊ dau gustom (gradskom) prometu moæepogoditi doslovno bilo koje vozilo.Kako bi moglo iskoristiti barem dioproizvedenih projektila, britanskoministarstvo obrane je pokrenuloprogram modifikacije, koji se zapra-vo ograniËio na zamjenu radarskognovim poluaktivnim laserskim sus-tavom voenja.

Prvi sliËan prijedlog razvoja Brim-stone projektila s laserskim susta-vom navoenja (nazvan Brimstone

II) predloæio je Boeing joπ 2006., alije prijedlog odbaËen zbog nedostat-ka interesa ameriËke vojske. Sadaje isti koncept prihvatilo britanskoratno zrakoplovstvo. Novi je projek-til veÊ integriran u borbeni sustavjuriπnika Tornado G R .4, koji su veÊodreeni za rasporeivanje u Afga-nistan, gdje Êe krajem 2009. zami-jeniti Harriere. Brimstone je duga-Ëak 1,8 metara i ima promjer tijela17,8 centimetara. Masa mu je u tre-nutku lansiranja relativno malih48,5 kilograma. PokreÊe ga snaæanraketni motor na kruto gorivo. Na-kon lansiranja, raketni motor ubr-zava projektil na nadzvuËnu brzi-nu. Motor radi vrlo kratko uz mini-mum dima kako bi se i na taj naËinminimalizirala moguÊnost otkriva-nja poloæaja s kojeg je lansiran.Maksimalni mu je domet 32 kilo-metra.

T ekst u c ijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

P ripremio Domagoj MI» IΔ

22,23 strana 11/12/08 13:57 Page 22

S iniπ a RADAK OVIΔ

VOJ NA POVIJ ES T

Iako se danas ne

smatra naroËito us-

pjeπnim lovaËkim avio-

nom, F-102 D elta

D agger zbog najmanje

dva razloga osigurao

je svoje mjesto u povi-

jesti razvoja lovaËkih

aviona. Jedan je taj da

je upravo F-102A bio

prvi lovaËki avion s

delta krilom koji je

uπao u operativnu

uporabu. D rugi je da

je na njemu letio i

sadaπnji ameriËki

predsjednik George

W . Bush

Utrenutku nastajanja, F-102 jebio najnapredniji lovac, prvisposoban za uËinkovito djelo-

vanje u svim vremenskim uvjetimai za letenje nadzvuËnim brzinama.O sim toga, od samog poËetka raz-vijan je za uporabu voenih projek-tila zrak-zrak. G lavna mu je namje-na bila obrana sjevernoameriËkogkontinenta od sovjetskih bombarde-ra. Naime, nakon okonËanja II.svjetskog rata, ili bolje reËeno prisamom njegovu kraju, odnosi Sjedi-njenih AmeriËkih Dræava i Sovjet-skog Saveza naglo su se pogorπali,posebno kad je postalo jasno daMoskva namjerava trajno okupiratipolovicu E urope. U takvom politiË-kom okruæenju, u listopadu 1947.sovjetsko ratno zrakoplovstvo prvije put javnosti prikazalo svoje naj-novije strateπke bombardere Tupo-

ljev Tu-4, u osnovi kopiju ameriËkihB-29 Superfortes. Bila je to tek na-java novijih, znatno suvremenijihstrateπkih bombardera s mlaznimpogonom. Novoformirano, ili boljereËeno osamostaljeno, ameriËkoratno zrakoplovstvo (dotad je for-malno bilo u sastavu kopnene voj-ske) dobilo je zadaÊu da u najkraÊevrijeme opremi svoje eskadrile lo-vaËkim avionima, koji Êe sovjetskestrateπke bombardere naoruæanenuklearnim oruæjem obarati i prijenego πto stignu do glavnog dijelaSjedinjenih AmeriËkih Dræava. Pos-lije Êe se ta obrana proπiriti i naKanadu. U uæi su izbor novog lovcauπli Curtissov X F-87, NorthropovSF-89 i mornariËki Douglas X F-3DSkyknight.

Kako bi se u πto kraÊem vremenu“zakrpala rupa” u ameriËkoj obra-

ni, 8. listopada 1948. odluËeno jeda Êe se na osnovi Lockheedovaπkolskog aviona TF-80C razviti lo-vac za noÊno djelovanje, F-94A.Kad je u studenom 1948. otkazanugovor za proizvodnju CurtissovaF-87A, 10. sijeËnja 1949. naruËenaje prva serija od 48 NorthropovihF-89A. Istog je mjeseca odobren ipoËetak razvoja F-95 , presretaËkeinaËice F-86A Sabrea (poslije Êeoznaku promijeniti u F-86D). No,North Americanov F-86D Sabre,Northropov F-89 Scorpion i Lock-heedov F-94 imali su jedan velikinedostatak - bili su visoko dozvuËniavioni. Uz to su imali mali borbenipolumjer djelovanja i nije bio mo-guÊ veÊi razvoj.

14. studenoga 2008. 23

T ekst u c ijelosti proËitajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

C onvair F-102 D elta D agger

22,23 strana 11/12/08 13:57 Page 23

H omo Volans, rani hrvatski avijatiË ari 1550 .-1925.

14. studenoga 2008.24

Johan Lasi roen je 1890. godi-ne u hrvatskoj obitelji u mjestuKaÊ (Katy), æupanija BaË-Bo-

drog u danaπnjoj Vojvodini. BaË je uto vrijeme bio u sastavu Ugarske, ataj je kraj iznjedrio najtalentiranijestrijelce u austrougarskoj vojsci.Njoj se Johan prikljuËio 1911. Zani-mao se za avione i letenje pa usko-ro traæi premjeπtaj u odjel zrako-plovstva. Primljen je bez teπkoÊazbog izvrsnog poznavanja tehnike,ali i zbog znanja hrvatskog, maar-skog i njemaËkog jezika. PoËetkomI. svjetskog rata, Lasi je bio pripad-nik austrougarskog zrakoplovstva uvisokom doËasniËkom Ëinu stoæer-nog narednika (stabsfeldwebel). Urujnu 1914. postaje zapovjednikomtehnike (prvi mehaniËar) novoustro-jene eskadrile FliK 6. Ta eskadrilasmjeπtena je na uzletiπtu Igalo uBoki kotorskoj, a djeluje na balkan-skom bojiπtu. Njome je zapovijedaonatporuËnik, a poslije satnik Wil-helm Dvorak.

Bojiπ te drugog redaU sijeËnju 1916., nakon osvajanja

LovÊena, eskadrila FliK 6 premjeπtase u Albaniju na uzletiπte Skadar(Skutari). Lasi je u dijelu postrojbekoji je poslan joπ juænije, na uzletiπ-te Kavai, dvadesetak kilometara ju-gozapadno od Tirane. Balkanskobojiπte je bilo bojiπte drugog reda,zapostavljeno u odnosu na drugabojiπta. Postrojbe su nedovoljno po-punjene, a tehnika je uglavnomzastarjela.

Na uzletiπtu Kavai situacija je bi-la poraæavajuÊa. Lasi kao prvi me-

Leonard E LE R© E K

POD LIS T A K

Johan Lasi - prvi hrvatski zraËni asJohan Lasi, zrakoplovni tehniËar austrougarskog zrakoplovstva, roen u BaËkoj, prvi je hrvatski zraËni as u povi-

jesti. Taj vrhunski strijelac sruπio je 22. kolovoza 1916., zajedno s Juliusom Arigijem, pet talijanskih bombarde-

ra. Time je u samo 30 minuta borbe postao prvi i jedini hrvatski “zraËni as u danu“ u povijesti...

24,25 dossier strana.qxd 11/12/08 14:00 Page 24

haniËar ima pune ruke posla u do-voenju tehnike u letno stanje. Ti-fus i malarija dodatno umanjujubrojnost i upotrebljivost osoblja.Lasi je zbog nedostatka letaËa, ia-ko tehniËar, Ëesto letio u zadnjemsjedalu dvosjeda Hansa-Brande-burg CI kao izvidnik-strijelac. UËetrnaest dotadaπnjih borbenih le-tova stekao je iznimnu vjeπtinu ru-kovanja zrakoplovnom strojnicom.Za svoj doprinos veÊ je tada odli-kovan Srebrnim kriæem za zasluges krunom.

N ezamisliva dva doË asnikaTijekom izvidniËkog leta u zoru 22.

kolovoza 1916., Lasijev zapovjednikCioll uoËio je πest talijanskih dvo-sjednih bombardera dvokrilaca tipa

Farman 34. eskadrile (34. squadri-glia) na prilazu mjestu Piskupi. Zra-koplovi se vraÊaju iz bombarderskognapada u pomorsku bazu DraË iprolaze sjeverno od mjesta Kavai.Pilot Julius Arigi traæi dopuπtenje zauzlijetanje radi presretanja talijan-ske eskadrile. Zahtjev je odbijen jernije bilo raspoloæivih Ëasnika za os-nivanje posade. Naime, po tadaπ-njim krutim pravilima Ëasnik je biozapovjednik zrakoplova, a letio je usvojstvu izvidnika ili korektora top-niËke paljbe te operatera straænjestrojnice. Pilot je pak uglavnom biodoËasnik. Zamisao o dva doËasnikau posadi bila je nezamisliva. JuliusArigi je dva puta ponovio svoj zah-

tjev, ali je oba puta odbijen. Kada jezvuk dolazeÊih talijanskih zrakoplo-va veÊ bio Ëujan, Arigi i Lasi samo-voljno uzlijeÊu. Zrakoplovom Han-sa-Brandenburg CI oznake 61.64.kreÊu ususret talijanskim bombarde-rima. Ubrzo nalaze Talijane i ulijeÊuu formaciju od πest Farmana. Arigipilotira zrakoplovom i rukuje nos-nom strojnicom, a Johan Lasi izstraænjeg sjedala djeluje pokretnomstrojnicom. U 30-minutnoj bitki, kojaje trajala od 7.30 do 8.00 sati, potpu-no razbijaju Talijane zahvaljujuÊi iz-vrsnom Arigijevom pilotiranju, do-tad nevienoj preciznosti strijelcaJohana Lasija. Dva Farmana padajutamo gdje se rijeka Skumbi ulijeva uJadransko more, a joπ tri padaju umore tri kilometra od obale, nedale-

ko od talijanskih torpednih Ëamaca.U toj borbi sudjelovao je i pilot Fri-drich Lang, koji je uzletio iz bazeDraË mornariËkim leteÊim Ëamcemtipa Lohner.

Svi Ëlanovi posada talijanskihbombardera preæivjeli su: spasili suih posade talijanskih brodova. Uposadama Farmana bili su kapetanF. Pesci, koji je ujedno bio zapovjed-nik talijanske 34. eskadrile te kape-tan M. Calosci i A. Viziano.

Nakon povratka u bazu, birokrati-zirano zapovjedniπtvo austrougar-skih zraËnih snaga od postrojbetraæi objaπnjenje o razlozima krπe-nja zapovijedi. Kada su Lasi i Arigisletjeli u Kavai, vijest o njihovu ju-

naπtvu i zraËnim pobjedama veÊ jestigla do nadreenih preko brojnihzemaljskih promatraËa te je dojav-ljena zapovjedniπtvu zraËnih snagau BeËu. Iz BeËa zapovjedniku Ciol-lu stiæe telegramski upit: “Zaπto uzrakoplovu nije bilo Ëasnika?” Ciollse ogluπio o navedeni i ponovljeniupit. Na treÊi uzastopni telegram-ski upit, πalje odgovor: “Svi naπiËasnici u to su vrijeme bili neraspo-loæivi.“

PoË etak puta prema slaviToga dana, 22. kolovoza 1916., Jo-

han Lasi i Julius Arigi postigli supet zraËnih pobjeda, Ëime stjeËustatus zraËnih aseva. Pobjede seupisuju obojici pilota. To je ujednobila prva zraËna pobjeda poslije

proslavljenog zraËnog asa Arigija,koji je na kraju rata bio drugi aus-trougarski as po uspjeπnosti, s 32zraËne pobjede.

Lasi je odlikovan srebrnom meda-ljom za hrabrost 1. klase, visokimodliËjem koje se dodjeljuje za iska-zano junaπtvo u boju. Uskoro zavr-πava pilotsku obuku te krajem kolo-voza 1916. ulazi u sastav austrou-garskih trupa za zrakoplovnu obu-ku, FleT (Fliegerersatztruppe). Ulipnju 1917. nalazi se u obuËnoj es-kadrili Fliegerersatzkompanie 1(FleK 1) kao instruktor letenja iondje ostaje do kraja rata. Pojedi-nosti o njegovu kasnijem æivotu ni-su poznate.

14. studenoga 2008.25

POD LIS T A K

Zrakoplov kojim su Johan Lasi i Julius Arigi postigli peterostruku zraËnu pobjedu u samo trideset minuta borbe

24,25 dossier strana.qxd 11/12/08 14:01 Page 25

26

Iako naslov moæe sugerirati da se u druπtvu i u Crkvi izgubilavrsnost æene, ovdje ipak o tome neÊe biti rijeËi. Naprotiv, svrha jeovih redaka istaknuti vrijednost æene. Istina, zapoËet Êu s citati-ma kojima se nitko ne moæe pohvaliti. Ni oni koji su ih napisali,ni ja koji ih citiram. UnatoË tomu, Ëinim to jer æelim reÊi da je,nadam se, sazrela naπa svijest o ljudskom biÊu - æeni, ravnoprav-noj u svakom pogledu muπkarcu, bez koje ni on sam nije potpunËovjek, te je zbog toga ne treba promatrati kroz eventualne nega-tivnosti, veÊ u njoj treba traæiti æivotnu suputnicu i saveznicu.

Mnoge kulture i poneke religije dugo su vremena æenu smatra-le “niæim“ biÊem, manje vrijednim stvorenjem. Ni sama Biblija,zbog svoje obiljeæenosti patrijarhalnim druπtvenim strukturama,ne moæe se pohvaliti da se o æeni kvalitetno izraæavala. Zbog to-ga nalazimo zapise poput “Bolje je æivjeti pod rubom krova negou zajedniËkoj kuÊi sa æenom svadljivom“ (Izr 21,9) ili “Bolje jeæivjeti u pustinji nego sa æenom svadljivom i gnjevljivom“ (Izr21,19). Ni Pavao, iako razborit i pametan Ëovjek, nije uvijek naæenu gledao onako kako bi se od intelektualca oËekivalo. Piπe:“Ne dopuπtam æeni da pouËava niti da vrπi vlast nad muæem,πtoviπe, neka ostane u skrovitosti“ (1 Tim 2,12-13) ili “Æene ne-ka na sastancima πute! Njima se ne dopuπta govoriti, veÊ neka sepokoravaju kako im Zakon propisuje“ (1 Kor 14,34-35). Ni grË-ka kultura ne razmiπlja o æeni niπta bolje. Promatra je kao opas-nost za muπkarca, a lik Ksantipe ostao je do danas pojam za æe-nu koja zagorËava æivot muæu. Euripid kaæe da je ona “najveÊaod svih glavobolja“. Na tom tragu kreÊu se i krπÊanski mislioci.Tako Jeronim govori o æenama kao o “vratima pakla“, a za To-mu Akvinskoga æena je “promaπeni ili neuspjeli muπkarac“.

Mnogi klasici svjetske knjiævenosti jednako tako nisu znali cije-niti æenu. Shakespeareu je æena Ëudno stvorenje do te mjere dase pita: “Tko je taj koji moæe Ëitati æenu?“ Joπ bolnije zvuËi Mas-senfieldovo razmiπljanje: “Æivot je do same kosti gorak ako jenetko siromah, æena i k tome sam.“ A vrlo zabrinjavajuÊe djelu-je Cervantesova reËenica: “Æena i kokoπ u skitnji se brzo izgube.“Neπto je pokuπao ublaæiti Goethe rekavπi: “Æene bi bile najËarob-nija stvorenja na svijetu kad, padajuÊi u njihov zagrljaj, ne bis-mo padali u njihove ruke.“ Ali nije propustio dodati: “Ma kakoruæno mislio o æenama, nema æene koja o muπkarcu ne misli joπgore.“ I narodna je “mudrost“ gledala kako u svojim izrekamaraniti æenu pa kaæe: “Ima tako susretljivih æena koje muæu rodenasljednika preko posrednika“ ili “Lijepa æena je raj za oËi, pa-kao za duπu, pustinja za dæep“.

Moæda neπto od spomenutoga odgovara istini, ali ovo zasigur-no nisu citati koji bi na ispravan naËin okarakterizirali æenu.Prije bih se sloæio sa sljedeÊim razmiπljanjem: “Sigurno bi naπsvijet bio vidno osakaÊen kad u njemu ne bi bilo Ëudesnih pojavakoje nazivamo supruga, majka, sestra i kÊi, od kojih je svaka ta-ko jedinstvena i dostojna poπtovanja da izgleda nemoguÊe izmis-liti neπto πto bi bilo joπ veÊe“ (Gasset) ili “Gledao sam æenu i cvi-jet. ©to sam ih viπe gledao, viπe sam ih zamjenjivao, manje raz-likovao, a viπe poistovjeÊivao“. Na tom tragu kreÊu se zdravarazmiπljanja danaπnje nedjelje o vrsnoj æeni, o kojoj govori bi-blijski pisac Mudrih izreka kad se pita “tko Êe naÊi vrsnu æenu“jer takva vrijedi “viπe nego biserje“, jer ona muæu “Ëini dobro, ane zlo, u sve dane vijeka svojeg“.

Poπtovana gospodo, osobito muπka populacijo, tom delikatnomBoæjem stvorenju pristupajmo na delikatan naËin, s puno osje-Êajnosti i povjerenja, s puno ljubavi i razumijevanja, s puno sr-ca i poπtenja. Ako tako budemo Ëinili, onda Êe æena pokazati svo-je prave vrijednosti, svoju vrsnost, onda Êe doista vrijediti ona bi-blijska “tko je naπao æenu, naπao je blago“. I ne bilo kakvo blago,veÊ vrednije “nego biserje“. I ne zaboravimo - bez vrsne æene ne-ma ni vrsnog muπkarca. Stoga za kraj jedan pametni citat: “Do-bro i muπkarca i æene u tolikoj je mjeri meuovisno da Êe i jed-no i drugo biti oπteÊeno ako jedno od njih ne bude moglo u danojzajednici pruæiti punu mjeru svojih moguÊnosti“ (Van Eyden).

14. studenoga 2008.

Æ ark o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• hrvatska drama (2008.)• trajanje: 90 min• redatelj: Zrinko Ogresta• distributer: Interfilm & H RT• glume: Leon LuËev (Nikola) ,

J adranka – okiÊ (Maja) , Daria Lorenci (Ana)Laæni æivot i prividni red jedva se odræavaju u kaotiËnom neredu tro-je ljudi i njihove okoline. Strukturirana u pet dana, priËa - dinami-kom mnogobrojnih, likovima prividno povezanih dogaaja - ocrtavaljubavni trokut jednog muπkarca i dvije æene. Takav prividni red æi-vota neminovno Êe se razbiti u sudaru s njihovim pravim æivotimakoji je nepredvidiv...Iza stakla peti je dugometraæni film Zrinka Ogreste i, bez sumnje,najbolji. No, to πto je najbolji ne znaËi da Êete se zabaviti u kinu.Teπka je to priËa o zaËaranom krugu nevjere, u kojem su svi gubit-nici. Ipak, film je privlaËan publici, πto dokazuje i nagrada publikena ovogodiπnjem Motovunu. Prvi put Ogresta je uspio napravitifilm koji nije optereÊen hrvatskom sadaπnjicom. Na pulskom festi-valu, potpuno zasluæeno, trijumfirala je u glavnoj ulozi J adranka– okiÊ, dok je H TV-ov snimatelj Davorin Gecl u igrama iza stakla joπjednom dokazao da se H rvatska u filmskom svijetu najviπe moæeponositi svojim izvanrednim snimateljima. Film je vrlo uspjeπan i os-talim zanatskim aspektima. Ogresta je ostao vjeran i svom kuÊnommontaæeru J osipu Braci Podvorcu, koji je po tko zna koji put svojudarovitost pretoËio u moderan, a kada treba i iznimno dinamiËan,napet film. Iza stakla je joπ jedan dokaz da je hrvatski film u vrlodobroj formi.

Iza stakla (kino)

Leon RIZMAUL

Potraga za vrsnom æenom

U ovom djelu autorica vodi Ëitatelja u Ëudesnu pus-tolovinu na putu oko svijeta kako bi otkrila æivotnupriËu svoje majice kratkih rukava koju je kupila zaπest dolara. PutujuÊi od polja pamuka u zapadnomTeksasu, preko kineske tvornice i trgovinskih pre-govora u Washingtonu pa sve do træiπta rabljenomodjeÊom u Africi, autorica prouËava meunarodnutrgovinu kroz æivotni vijek i put toga jednostavnog proizvoda. KombinirajuÊi zanimljivu priËu i svoje bogato znanje, pokazuje namda i protivnici i pobornici globalizacije previπe pojednostavnjuju svi-jet meunarodne trgovine. RazgovarajuÊi s poslovnim ljudima πi-rom svijeta koji su imali neku ulogu u æivotu njezine majice, autori-ca je bila prisiljena preispitati vlastite pretpostavke o politiËkim,gospodarskim i etiËkim uËincima globalizacije. BuduÊi da je po struci ekonomistica, oËekivala je da Êe je priËa omajici dovesti do otkriÊa neupitnih prednosti slobodne globalne tr-govine i pokazati koliko je antiglobalizacijski pokret u krivu. Umjes-to toga, otkrila je da “ slobodna træiπta” obiËno nisu slobodna, daËak i najveÊi zagovornici slobodne trgovine imaju koristi od njezinaograniËenja, te da ona zapravo najviπe koristi navodnim “ ærtvama”globalizacije. Premda je rasprava o globalizaciji uglavnom usmjere-na na opasnosti odnosno koristi konkurentnih ekonomskih træiπta,autorica otkriva da se æivotna priËa njezine majice tiËe i moÊi i po-litike, jednako kao i træiπta. Kako bi prikazala politiËku i ljudskustranu rasprave o globalizaciji, Pietra Rivoli uzela je za primjer naj-obiËniju majicu. Svojom je priËom pokazala da su u svaki tekstilniproizvod utkani nevjerojatni poslovni potezi, dobra i loπa politika,povijest, a posebice snovi i nadanja stvarnih, æivih ljudi. PriËe tihljudi te priËa o majici koja ih sve povezuje daju dosad najsuptilnijipogled na ekonomiju i politiku globalizacije.

Mirela ME N G E S

Pietra Rivoli: Putovanje jedne majice globalnom ekonomijom, V.B.Z.,Zagreb, 2008.

FILMOT EKA

26 strana 11/12/08 14:53 Page 26

14. studenoga 2008.

VREMEPLOV

27

17. studenoga 1796. Umrla Katarina VelikaNajpoznatija vladarica u ruskojpovijesti, Katarina II. Romanovapoznatija kao Velika, umrla je17. studenoga 1796. u Carsko-me Selu nedaleko od St. Peter-burga. Podrijetlom Njemica ipravim imenom Sofija, bila jekÊi pruskog generala, a joπ unjezinu djetinjstvu odluËeno jeda Êe se udati za ruskog prijes-

tolonasljednika. Stoga je u Ëetrnaestoj godini stigla u Rusi-ju, marljivo uËila ruski jezik, dragovoljno prihvatila pravo-slavlje i uzela ime Katarina. Godine 1745. udala se za budu-Êeg cara Petra III. Romanova. Kada je njezin suprug u uro-ti zbaËen s prijestolja, garda ju je proglasila caricom, a Ka-tarina je ubrzo pokazala kako je upravo za to i roena. Vo-deÊi imperijalistiËku politiku, provela je tri podjele i na kra-ju zbrisala s europskog zemljovida nekad slavno poljskokraljevstvo. Pobijedila je i u dva rata Turke. Kao i njezinisuvremenici, Fridrik Veliki i Marija Terezija, vladala je apso-lutistiËki, no svojim je prosvjetiteljskim idejama stekla veli-ku popularnost te priskrbila nadimak Majka domovine.

18. studenoga 1933. SAD priznao SSSRIako Sjedinjene AmeriËke Dræave izmeudva svjetska rata nisu mnogo marile za do-gaaje u svijetu, predsjednik RooseveltveÊ je na poËetku svoga prvog mandata iznenadio Amerikan-ce: 18. studenoga 1933. njegova je vlada diplomatski prizna-la Sovjetski Savez. Sovjetski ministar Maksim Litvinov osob-no je doputovao u Washington da bi vodio nimalo lake pre-govore. Povijesni je kuriozitet da je, u I. svjetskom ratu po-raæena, NjemaËka veÊ 1920. prva priznala Lenjinovu sovjet-sku Rusiju. U Lenjinovoj diplomaciji glavnu je ulogu u poËet-ku imao bivπi aristokrat, lukavi Georgij »iËerin, kojemu je bi-lo viπe stalo do ruskih dræavnih interesa nego do revolucio-narnih fraza. Njegovi umjereni nastupi Rusiju su predstavlja-li kao zemlju miroljubiva internacionalizma i to je otupilo pro-tukomunistiËku kampanju na Zapadu. »iËerinovim zauzima-njem zaredala su i druga diplomatska priznanja. Najprije sena to 1924. odluËila Velika Britanija, a zatim Italija, Francus-ka i druge dræave. Od velikih sila samo je SAD godinama sta-jao po strani. No, to njegovim industrijalcima nije smetalo uprodaji strojeva i opreme ozloglaπenim boljπevicima. Upravosu oni pritiskali vladu da prizna SSSR, πto je naposljetkuRoosevelt i uËinio 1933.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Prvi svjetski rat zavrπen je 11. stu-denoga 1918. primirjem potpisanim u:A spiljiB VersaillesuC æeljezniËkom vagonu

2. Uime saveznika Velike Britanije iFrancuske primirje je potpisao:A general Charles de GaulleB premijer Georges ClemenceauC marπal Ferdinand Foch

3. Netom prije primirja, njemaËki car Vilim II. je abdicirao i prebjegao u:A NizozemskuB ArgentinuC Italiju

4. U vrijeme potpisivanja primirja njemaËkinaËelnik stoæera bio je:A Erich LudendorffB Paul von Hindenburg C Detlev von Winterfeldt

5. Jedan od savezniËkih potpisnika primirjaimao je vaænu ulogu i u II. svjetskom ratu:A vojnik Edwin EllisonB admiral Rosslyn WemyssC general Maxime Weygand

Rje

πenj

e: 1

c;2c

;3a;

4b;5

c

Leon RIZMAUL

Udanaπnja vremena neki suskloni tvrditi da su ruËni satovipostali neπto mnogo viπe od

sprave koja bi trebala pokazivatitoËno vrijeme. Nazivaju ih ukrasomruke, statusnim simbolom i tko znakako joπ.Kad su u pitanju vojnici, osobito oni

koji mnogo borave na terenu, satovi nisu niπta od statusnonavedenog, nego prije svega prijeko potrebno pomoÊnosredstvo koje mora biti Ëvrsto, izdræljivo i s mnoπtvom do-datnih sadræaja, poput kompasa. Klik na www.broadar-row.net dovest Êe vas na site koji je Izvor vojnih satova. Nastranici Êete naÊi pravo more satova namijenjenih ponajpri-je za vojnu uporabu. Mnogobrojni entuzijasti javljaju se sasvojim opisima, komentarima i, dakako, konkretnim ponu-dama i cijenama. I oni zainteresirani za starije primjerke ta-koer imaju svoj kutak. OdliËno je πto je velik dio fotogra-fija visoke rezolucije, pa se esteti mogu izbliza uvjeriti i u iz-gled satova koji ih zanimaju. Takoer, u ponudi je i velik brojdrugih linkova koji se bave tom tematikom. Ukratko, temaje pokrivena u svakom pogledu, pa site moæemo preporuËi-ti ne samo onima koji bi nosili sat u nekoj akciji nego i svi-ma koji ga jednostavno æele za πminku, jer veÊina primjera-ka i izgleda vrlo dobro...

Domagoj VLAHOVIΔ

www.broadarrow.net

27 strana 11/12/08 14:36 Page 27

28 strana 11/12/08 14:02 Page 28