SVEUILITE U DUBROVNIKU Studij Sestrinstva 114

Sveuilite u Dubrovniku

PRIJEDLOG strunog preddiplomskog PROGRAMASestrinstvo

Dubrovnik, srpanj, 2007.

Ovaj plan i program identian je planu i programu studija Sestrinstva koje izvodi Zdravstveno Veleuilite u Zagrebu. Taj program je ve recenziran te je Zdravstveno Veleuilite dobilo dopusnicu za njegovo izvoenje.Studij Sestrinstva koje prijavljuje Sveuilite u Dubrovniku zajedniki je studij sa Zdravstvenim Veleuilitem iz Zagreba. Nositelj studija je Zdravstveno Veleuilite, a izvodi se na Sveuilitu u Dubrovniku i u Opoj bolnici Dubrovnik.

UVOD

RAZLOZI ZA POKRETANJE STUDIJA

Suvremeni razvoj znanosti i prateih disciplina, visoke tehnologije, veliki prirast stanovnika u gradovima i opa migracija stanovnitva uvelike su utjecali na nain ivota suvremenog ovjeka. Optereenja koja se zbog toga postavljaju pred pojedince, obitelji i itave zajednice odraavaju se na zdravlje i zdravstveno stanje, te ustroj zdravstvenog sustava.U prijelaznim godinama treeg tisuljea na listama najeih bolesti prevladavaju kronine nezarazne bolesti, maligne bolesti, traumatizam, ali primijeen je i porast novih zaraznih bolesti. U procesima lijeenja i zdravstvene njege uvedeni su visoki tehnoloki standardi. Utvreno je da tehnologizacija, a u ovom sluaju i medikalizacija esto dovode do dehumanizacije, to je duboko ukorijenjena znaajka zdravstvene zatite visoko razvijenih zemalja. Kao protutea, posljednjih desetljea javlja se pokret usmjeren na zdravlje i njegovo unapreenje iji je pokreta Svjetska zdravstvena organizacija. Bitne odrednice projekta Zdravlje za sve do 2010. godine su unapreenje i ouvanje zdravlja kroz znanje, slobodno odluivanje i odgovornost, te osiguravanje kvalitete ivljenja u zdravlju i bolesti (WHO European Health 21 WHO Regional Committee for Europe, Copenhagen, 1998. )Jedna od najvanijih preporuka WHO je i ostvarenje Cilja 18 - "Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu," Do 2010. godine, sve zemlje lanice EU trebaju osigurati svim zdravstvenim radnicima u sustavu zdravstva, ali i u drugim srodnim podrujima, posjedovanje odgovarajuih znanja, stavova i sposobnosti u svrhu ouvanja i promaknua zdravlja. Kako je naglasak stavljen na sustavno obrazovanje svih profila zdravstvenih radnika, Minhenskom deklaracijom/WHO 2000 su postavljene odrednice budueg obrazovanja medicinskih sestara. Vodei se naelima Minhenske deklaracije na kojoj kolski programi moraju biti usklaeni s potrebama struke i podvrgnuti kontroli kvalitete i evaluaciji, jasno je da, nama u Hrvatskoj predstoje ozbiljne intervencije u sustavu obrazovanja medicinskih sestara.Predstojea reforma zdravstva predvia: kategorizaciju bolnica, kategorizaciju odjela, zdravstvene standarde, razliite vrste zdravstvenog osiguranja i sl., to e zahtijevati i bitno drugaije profesionalne profile medicinskih sestara.Prema preporukama i standardima Svjetske zdravstvene organizacije i Europske zajednice, na svim razinama zdravstvene zatite potrebne su strune i obrazovane medicinske sestre.U skladu s tim, hrvatsko zdravstvo treba medicinske sestre koje e vladati elementarnim znanjima i vjetinama zdravstvene njege, ali i visokoobrazovane medicinske sestre u podruju upravljanja i rukovoenja, javnog zdravstva i kolovanja (samoreprodukcija). Izmeu te dvije toke (medicinska sestra pomonica diplomirana medicinska sestra) otvara se niz drugih mogunosti kolovanja ili usmjerenja, posebice kad je rije o sloenim ili najsloenijim specijalizacijama na podruju zdravstvene njege.Programi kolovanja, kao i razvoj sestrinstva kao profesije, moraju biti usklaeni sa svjetskim standardima.Meunarodni savjet medicinskih sestara (ICN) definira medicinsku sestru kao osobu koja je zavrila program ope izobrazbe za medicinske sestre i nadleni organ drave joj je (mu je) dozvolio obavljati zdravstvenu njegu. Meunarodna organizacija rada definirala je profesionalnu medicinsku sestru kao osobu koja je obrazovana, osposobljena i ovlatena za obavljanje visokosloenih i odgovornih funkcija (ILO, 1977.).Zdravstvena njega (sestrinska skrb) je struno podruje rada medicinske sestre: Uloga medicinske sestre je pomo pojedincu, bolesnom ili zdravom u obavljanju aktivnosti koje doprinose zdravlju, oporavku, ili mirnoj smrti, a koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje. V. Henderson, 1966.Zdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje ovjekovih reakcija na aktualne i potencijalne zdravstvene probleme. American Nurses Association, 1980.

Meunarodni savjet sestara definira ovlasti medicinske sestre, te navodi da je ona ovlatena:

obavljati sve zadatke ope sestrinske prakse ukljuujui unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti i direktnu njegu oboljelih ili onesposobljenih ljudi svih uzrasta u zdravstvenim ustanovama i zajednici; obavljati zdravstveno odgojne aktivnosti djelovati u potpunosti kao ravnopravan lan zdravstvenog tima provoditi edukaciju i nadzor medicinskih sestara i pomonog osoblja za njegu biti ukljuena u istraivake aktivnosti.

Opi ciljevi programa pripremiti studenta za sposobno i odgovorno obavljanje zdravstvene njege zasnovane na etikim naelima te ga usmjeriti cijeloivotnom obrazovanju. Sredinje mjesto u zdravstvenoj njezi treba imati pojedinac, njegova obitelj i drutvena zajednica u cjelini.

pripremiti studenta za rad s pojedincem, njegovom obitelji i drutvenom zajednicom, potujui razliitosti, kulturu i etniku pripadnost.

osposobiti studenta za obavljanje zdravstvene njege na razliitim radnim mjestima koja su predviena razinom obrazovanja. Zdravstvena njega mora biti zasnovana na dokazima (evidence based care). Znanja potrebna za provoenje zdravstvene njege potrebno je razvijati kroz znanstveni rad, kako bi se postigli najvii standardi prakse

osposobiti studenta za timski rad i suradnju sa svim strunjacima ukljuenim u sve oblike promicanja zdravlja, lijeenje i zdravstvenu njegu

student mora dobiti najviu razinu obrazovanja, integrirana znanja iz teorije i prakse, kako bi se mogao profesionalno razvijati kroz razliite oblike cijeloivotnog obrazovanja.

Specifini ciljevi:

razvijati specifina znanja, vjetine i stavove za primjenu zdravstvene njege kod bolesnog ili zdravog pojedinca, njegove obitelji i drutvene zajednice u cjelini

razvijati znanja, vjetine i stavove za mogunost dobre procjene potreba za zdravstvenom njegom, za izbor najbolje strategije razvoja, upravljanje, koordinaciju i evaluaciju zdravstvene njege u razliitim situacijama, i na razliitim radnim mjestima.

razvijati znanja, sposobnosti i stavove potrebne za rad na promjenama unutar drutvene zajednice u svrhu promicanja zdravlja i sprjeavanja bolesti

razvijati vjetinu kritike analize, sinteze i evaluacije zdravstvene njege

razvijati sposobnost donoenja odluka u/ ili o postupcima u zdravstvenoj njezi u nepredvienim okolnostima

razvijati sposobnosti prepoznavanja i odreivanja sloenih problema, te pronalaenja moguih putova za njihovo rjeavanje

Najvanija podruja uenja:

Javno zdravstvo/promicanje zdravlja, zdravstvena zatita, zdravstveni odgoj, obrazovanje bolesnika Opa i specijalna zdravstvena njega Bihevioralne znanosti Biologijske znanosti Komunikacijske vjetine Etiki i pravni aspekti profesije Informatika i informatika tehnologija Upravljanje i rukovoenje Istraivaki rad

DOSADANJA ISKUSTVA PREDLAGAA U PROVOENJU EKVIVALENTNIH ILI SLINIH PROGRAMA

Obrazovanje medicinskih sestara je trajan proces koji slui osobnom i profesionalnom razvoju. Prve kole za medicinske sestre su otvorene u Engleskoj sredinom 19. stoljea, a prva kola za medicinske sestre pomonice u Zagrebu, 1921. godine. 1923. godine rjeenjem Ministarstva zdravlja, kola je dobila naziv Dravna kola za medicinske sestre pomonice. 1927. godine osnovana je kola narodnog zdravlja, te je nakon toga kola za sestre pomonice pripojena koli narodnog zdravlja. Na osnovi zakona iz 1930., od kolske godine 1930./1931. kola traje tri godine ( ukljuen je i pripravni teaj ). Poetkom II svjetskog rata kola je iseljena iz svojih prostorija, to je dovelo do gubitka kvalitete nastave i osipanja broja uenica. 1945. godine kola mijenja naziv u kola za medicinske sestre. Kroz nekoliko sljedeih godina otvorene su kole za medicinske sestre u Rijeci, ibeniku, Osijeku, Splitu, i jo jedna u Zagrebu, u Vrapu. Od 1949. godine kola traje 4 godine, a od 1950. tri godine, uz uvjet da polaznice prethodno zavre 6 razreda gimnazije. Zaslugom prof. dr. Andrije tampara, kola je 1953. pripojena Medicinskom fakultetu te je osnovana Via kola za medicinske sestre. Polaznice kole su trebale imati zavrenu srednju kolu sa poloenom maturom. kola je trajala 6 semestara, odnosno tri godine. U suradnji s Viom kolom prof.dr. Andrija tampar je razvio program trosemestralnog postdiplomskog obrazovanja za sestre u koli narodnog zdravlja. Postdiplomski studij je kvalificirao sestre za glavne sestre zdravstvenih ustanova, voditeljice odjela, sestre nastavnice i dr. Studij je, medicinskim sestrama, davao razinu zavrenog fakulteta.Donoenjem Zakona o srednjim kolama,1959. prestaje vrijediti Zakon o viim kolama, pa vie kole postaju srednje kole.Via kola za medicinske sestre u trajanju od dvije godine ( 4 semestra ) se ponovo otvara 1966. kolovanje se odvija na dva odsjeka/usmjerenja: dispanzersko - patronanom i smjeru bolnike njege. 1984. godine Via kola za medicinske sestre se udruila s Medicinskim fakultetom u Zagrebu, u jedinstvenu znanstveno nastavnu ustanovu. Na studijskim odsjecima medicinskih sestara kolovale su se vie medicinske sestre bolnikog smjera, dispanzersko - patronanog smjera, ginekoloko - opstetrikog smjera, oftalmolokog smjera te smjera za medicinske sestre dijetetiarke.Praenjem i evaluacijom nastave stekli su se uvjeti za uvoenje jedinstvenog programa za izobrazbu medicinskih sestara, s naglaskom na nastavu iz podruja zdravstvene njege. U skladu sa razvojnim pravcima sestrinstva u naprednim zemljama svijeta, 1999. godine u Vioj koli za medicinske sestre osnovan je Kabinet za zdravstvenu njegu kao posebna znanstveno-nastavna jedinica, s pripadajuim katedrama.Od 1999. godine obrazovanje medicinskih sestara na Studiju sestrinstva Visoke zdravstvene kole traje 3 godine/6 semestara.

Osnovna izobrazba u sestrinstvu u Europi i svijetu je formalno priznat program studija koji je temelj za opu sestrinsku praksu, ulogu voenja kao i za kasnije obrazovanje na specijalnim i zahtjevnijim podrujima zdravstvene njege. Osnovnom izobrazbom smatra se program redovitog studija u trajanju od najmanje tri godine.

MOGUI PARTNERI IZVAN VISOKOKOLSKOG SUSTAVA KOJI SU POKAZALI INTERES ZA NJEGOVO POKRETANJE

OTVORENOST STUDIJA PREMA POKRETLJIVOSTI STUDENATA

Studij je otvoren za prihvat studenata s drugih visokokolskih ustanova u dravi i inozemstvu iji su programi velikim dijelom kompatibilni s programom studija sestrinstva nae visokokolske ustanove, (diploma supplement).

OSTALI RELEVANTNI ELEMENTI I PODACI

OPI DIO

NAZIV STUDIJA

Struni studij sestrinstva

NOSITELJ STUDIJA I IZVOA STUDIJA

Nositelj studija je Zdravstveno Veleuilite iz Zagreba, a izvodi se na Sveuilitu u Dubrovniku i Opoj bolnici Dubrovnik.

TRAJANJE STUDIJA

3 godine (VI semestara)

UVJETI UPISA NA STUDIJ

Zavren program etverogodinje srednje kole i razredbeni ispit. Razredbeni ispit na studiju sestrinstva provodi se sukladno odluci Nastavnikog vijea visokokolske ustanove.

KOMPETENCIJE I OSPOSOBLJENOST ZAVRENIH STUDENATA

Po zavretku studija diplomanti e biti pripremljeni za obavljanje sestrinske prakse jer e :

imati primjerena znanja iz biolokih i humanistikih znanosti, znanja o ljudskom rastu i razvoju, o konceptu zdravlja i unapreenja zdravlja, znanja iz patofiziologije razliitih zdravstvenih problema, znanja o principima uenja i poduavanja, komunikaciji i ostala relevantna znanja potrebna za obnaanje sestrinske prakse

biti sposobni upozoriti na etike dimenzije zdravstvene skrbi u kadrovskim propustima, nepostojanje politike skrbi, povredu pacijentovih prava, nedostatnosti opreme, lijekova i sl., koja ukljuuje pravedno postupanje prema pacijentima u odnosu na druge

vladati vjetinama sestrinske prakse kao to su: primjena procesa sestrinske skrbi, komunikacija sa tienicima i lanovima tima, voenje sestrinske dokumentacije, osiguravanje sigurnosti i udobnosti tienika, primjena principa poduavanja i uenja, organiziranje sestrinske skrbi za razliite pacijente, primjenjivanje principa donoenja odluka, kritikog miljenja i rjeavanja problema, primjena principa socijalne pravde, sudjelovanje u provoenju dijagnostikih i terapijskih postupaka, sagledavanje cjelokupne pacijentove situacije (obiteljske, psiholoke, duhovne, socijalne) vezane uz skrb za pacijenta

usvojiti profesionalno ponaanje koje se oituje: obavljanjem zadataka i primjenom onih intervencija za koje ovlateni, prepoznavanjem vlastitih potreba za nastavak uenja, sposobnou funkcioniranja kao odgovorni lanovi zdravstvenog tima, profesionalnim ponaanjem u odnosu na ostale suradnike, zatitom interesa vlastite struke, prepoznavanjem i potrebom strukovnog udruivanja, prakticiranjem i unapreivanjem standarda sestrinske prakse.

2.5.1. Kompetencije zavrenih studenata

Po zavretku studija diplomanti e imati usvojena znanja i vjetine za obavljanje sestrinske prakse te e biti sposobni:

raditi po naelima jedinstvene sestrinske skrbi potujui individualnost tienika, primjenjujui holistiki pristup i partnerski odnos;primijeniti proces sestrinske skrbi, tj. izvriti procjenu potreba za zdravstvenom njegom, postaviti ciljeve i odrediti prioritete, planirati i implementirati adekvatne postupke (izvoenje) te evaluirati i po potrebi modificirati plan njege;voditi sestrinsku dokumentaciju i ocijeniti rezultateorganizirati sestrinsku skrb za razliite korisnike u razliitim zdravstvenim i socijalnim ustanovama kao i u njegovim domovima i nadzirati njezino provoenje;pratiti rast i razvoj ovjeka kroz sve ivotne cikluse i poduzimati aktivnosti koje doprinose unapreenju rasta i razvojasuvereno vladati znanjima i vjetinama koje doprinose unapreenju zdravlja, te poduzimati aktivnosti koje slue odravanju dobrog zdravlja i zatiti od bolesti pojedinca, obitelji i zajedniceprocijeniti potrebe za edukacijom i primijeniti naela i tehnike poduavanja pojedinca, obitelji i zajednice;primijeniti adekvatnu komunikaciju sa tienicima, obiteljima, lanovima tima i drugimabrinuti se za odravanje zdrave i sigurne okoline u kojoj korisnik boravi i sprijeiti sve rizikevladati znanjem i vjetinama praenja zdravstvenog stanja bolesnika i ivotno ugroenih i intervenirati sukladno ovlastimasudjelovati u planiranju i provoenju dijagnostikih i terapijskih zahvata koji su ordinirani i provode se pod nadzorom lijenikaukljuiti se i djelovati u zdravstvenom timu na svim razinama zdravstvene zatite, kao i suraivati u multidisciplinarnom timurukovoditi timom zdravstvene njege, organizirati i rukovoditi sestrinskom slubom na svim razinama zdravstvene zatiterazvijati profesionalan odnos i odgovornost, ponaati se sukladno zakonskim, moralnim i etikim normamazalagati se za poboljanje standarda sestrinske prakseprepoznati vlastite potrebe i mogunosti daljnjeg uenja, pratiti srodne znanosti i znanja primjenjivati u struci, pratiti istraivanja u sestrinstvu i sudjelovati u njima;sudjelovati u obrazovanju sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika, a po potrebi i ostalih.---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Profesionalna kompetencija u podruju zdravstvene njege sastoji se od slijedeih skupina aktivnosti:

Procjene prikupljanjem, analize, interpretacije i predstavljanja podataka Planiranja zdravstvene njege Provoenja zdravstvene njege Provoenja osnovne i specijalne njege Provoenja intervencija zdravstvene njege/algoritmi Brige o okoliu Evaluacije, izvjetavanja i dokumentiranja pruene zdravstvene njege Promocije zdravlja i zdravstvenog obrazovanje Koordinacije zdravstvenom njegom na mikro i makro razini Organizacije, upravljanja i definiranja politike na mikro i makro razini Nadziranja i upravljanja kvantitetom i kvalitetom zdravstvene njege Unapreivanja profesionalne kompetencije na makro razini.

( WHO Declaration, Munchen,2000. )

2.5.2. Osposobljenost zavrenih studenata

Diplomanti e u potpunosti biti osposobljeni za gore navedene kompetencije.

2.5.3. Mogunost nastavka kolovanja

Diplomanti e moi nastaviti kolovanje na drugim visokokolskim ustanovama biomedicinskog usmjerenja iji su programi velikim dijelom sukladni s programom zavrenog studija u zemlji i inozemstvu (diploma supplement).STRUNI ILI AKADEMSKI NAZIV ILI STUPANJ KOJI SE STJEE ZAVRETKOM STUDIJA

Baccalaureus sestrinstva (u skladu sa Zakonom o strunom nazivlju i akademskom stupnju)

OPIS PROGRAMA

POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS- BODOVA

POPIS PREDMETA STUDIJA SESTRINSTVA

r.b.PREDMETPSVUKECTS1.Anatomija 300154532.Biofizika, biokemija i osnove radiologije30003033.Dijetetika300154534.Epidemiologija30003035.Farmakologija30003026.Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi301504537.Fiziologija30003038.Informatizacija i administracija u zdravstvenoj njezi300154549.Izborni predmet *3003060410.Javno zdravstvo4501560411.Klinika medicina I750075512.Klinika medicina II300030313.Klinika medicina III600060514.Klinika medicina IV300030315.Klinika medicina V300030316.Klinika propedeutika3001545317.Klinike vjebe zdravstvene njege003303301518.Komunikacijske vjetine1503045319.Koordinacija i supervizija zdravstvene njege4504590620.Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja30151560321.Mikrobiologija s parazitologijom3001545322.Osnove istraivakog rada u sestrinstvu30153075423.Osnove zdravstvene njege4530901651124.Patofiziologija300030325.Patologija300030226.Proces zdravstvene njege453030105727.Razvojna psihologija1501530228.Sociologija300030229.Strani jezik060060430.Zdravstvena njega djeteta45090135931.Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika15154575532.Zdravstvena njega majke i novoroenetaI, II30090120833.Zdravstvena njega odraslih I, II750901651134.Zdravstvena njega odraslih III, IV45060105735.Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama15151545336.Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika I,II301560105637.Zdravstvena njega u zajednici I, II303045105738.Zdravstvena psihologija3001545339.Zdravstveno i socijalno zakonodavstvo3000302

UKUPNO126024012152715180

IZBORNI PREDMETI

9.1.Bioloke osnove ponaanja150153029.2.Psihologija boli150153029.3.Rad s grupom u sestrinstvu150153029.4.Zdravstvena njega djeteta u jednici intenzivnog lijeenja150153029.5.Zdravstvena njega onkolokih bolesnika150153029.6.Zdravstvena njega umiruih bolesnika15015302

1. GODINA STUDIJA2. GODINA STUDIJA3. GODINA STUDIJA

1. SEMESTAR2. SEMESTAR3. SEMESTAR4. SEMESTAR5. SEMESTAR6. SEMESTARr.b.PREDMETPSVPSVPSVPSVPSVPSV1.Anatomija 30

15

2.Biofizika, biokemija i osnove radiologije30

3.Dijetetika30

15

4.Epidemiologija

30

5.Farmakologija

30

6.Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi

3015

7.Fiziologija30

8.Informatizacija i administracija u zdravstvenoj njezi

30

15

9.Izborni predmet

15

15

15

1510.Javno zdravstvo

30

15

1511.Klinika medicina I

75

12.Klinika medicina II

30

13.Klinika medicina III

60

14.Klinika medicina IV

30

15.Klinika medicina V

30

16.Klinika propedeutika

30

15

17.Klinike vjebe zdravstvene njege

120

120

9018.Komunikacijske vjetine

15

30

19.Koordinacija i supervizija zdravstvene njege

30

3015

1520.Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja

301515

21.Mikrobiologija s parazitologijom30

15

22.Osnove istraivakog rada u sestrinstvu

30153023.Osnove zdravstvene njege301545151545

24.Patofiziologija

30

25. Patologija

30

26.Proces zdravstvene njege301515151515

27.Razvojna psihologija15

15

28.Sociologija

30

29.Strani jezik

15

15

15

15

30.Zdravstvena njega djeteta

30

4515

45

31.Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika

151545

32.Zdravstvena njega majke i novoroeneta

15

4515

45

33.Zdravstvena njega odraslih I,II

45

4530

45

34.Zdravstvena njega odraslih III,IV

30

3015

3035.Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama

151515

36.Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika

15153015

3037.Zdravstvena njega u zajednici I,II

15153015151538.Zdravstvena psihologija

30

15

39.Zdravstveno i socijalno zakonodavstvo

30

UKUPNO225451201956022531515165135302851806018021030240

390480495450420480

UKUPNO870945900NASTAVNI PLAN STUDIJA SESTRINSTVA

NASTAVNI PLAN PO GODINAMA STUDIJA SESTRINSTVA

PRVA GODINA STUDIJA

1. GODINA STUDIJA

1. SEMESTAR2. SEMESTARUKUPNOECTSr.b.PREDMETPSVECTSPSVECTS

1.

Anatomija 30

153

32.Biofizika, biokemija i osnove radiologije30

3

33.Dijetetika30

153

34.Epidemiologija

30

336.Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi

3015

337.Fiziologija30

3

38.Informatizacija i administracija u zdravstvenoj njezi

30

15449.Klinike vjebe zdravstvene njege I

1205510.Komunikacijske vjetine

15

303311.Razvojna psihologija15

152

212.Mikrobiologija s parazitologijom30

153

313.Osnove zdravstvene njege301545415154571114.Patofiziologija

30

3315.Patologija

30

2216.Proces zdravstvene njege30151521515155717.Strani jezik

15

1

15

12

UKUPNO2254512024195602253660

390

480

UKUPNO870

DRUGA GODINA STUDIJA

2. GODINA STUDIJA

3. SEMESTAR4. SEMESTARUKUPNOECTSr.b.PREDMETPSVECTSPSVECTS

1.Farmakologija30

2

23.Izborni predmet I

15

15224.Klinika medicina I75

5

55.Klinika medicina II

30

336.Klinika propedeutika30

153

37.Klinike vjebe zdravstvene njege II

120558.Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja

301515339.Sociologija30

2

210.Strani jezik

15

1

15

1211.Zdravstvena njega djeteta I,II30

45415

455912.Zdravstvena njega majke i novoroenetaI,II15

45415

454813.Zdravstvena njega odraslih I,II45

45630

4551114.Zdravstveno i socijalno zakonodavstvo30

2

215Zdravstvena psihologija30

153

3

UKUPNO3151516532135302852860

495

450

UKUPNO945

TREA GODINA STUDIJA

3. GODINA STUDIJA

5. SEMESTAR6. SEMESTARUKUPNOECTSr.b.PREDMETPSVECTSPSVECTS

1.Izborni predmet II

15

15222.Javno zdravstvoI,II30

215

15243.Klinika medicina III

60

554.Klinika medicina IV30

3

35.Klinika medicina V

30

336. Klinike vjebe zdravstvene njege III

90557.Koordinacija i supervizija zdravstvene njege30

30415

15268.Osnove istraivakog rada u sestrinstvu

301530449.Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika1515455

510.Zdravstvena njega odraslih III, IV30

30415

303711.Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama1515153

312.Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika151530315

303613.Zdravstvena njega u zajednici151530415151537

UKUPNO1806018028210302403260

420

480

UKUPNO900

OPIS PREDMETA

1. ANATOMIJASEMESTARPSVECTS

130-153Okvirni sadraj predmetaKolegij ukljuuje stjecanje znanja iz ope anatomije i fiziologije te znanja iz podruja grae i funkcije pojedinih organskih sustava. Opa anatomija i funkcijska organizacija ljudskog tijela, graa i funkcija lokomotornog sustava (kosti, zglobovi, miii), elektrofiziologija (membranski i akcijski potencijal), krvne stanice, imunitet i zgruavanje krvi, graa i funkcija krvoilnog sustava (srce, krvne i limfne ile), graa i funkcija dinog sustava, graa i funkcija uropoetskog sustava, graa i funkcija probavnog sustava te metabolizam, graa i funkcija lijezda sa unutarnjim luenjem, graa i funkcija genitalnog sustava, graa i funkcija ivanog sustava, osjetila. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudent e usvojiti znanja vezana uz ope pojmove o morfologiji i ustrojstvu pojedinih anatomskih struktura, organa i organskih sustava. Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja anatomije i histologije nadovezuju se sva ostala preTklinika i klinika prouavanja nuna u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaPredavanja i sekcijske vjebe, a usvojena znanja se provjeravaju kolokvijima.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Keros, P.,Peina, M., Ivani-Kouta, M.: Temelji anatomije ovjeka, Medicinska biblioteka, Zagreb, 1999.2. Guyton & Hall.: Medicinska fiziologija, deseto izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1.Krmpoti-Nemani, J. Anatomija ovjeka, JUMENA Zagreb, 1990.

Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje3 ECTS bodova nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu studenata / praktino i teorijsko uenje /evaluacija studenata.

Nain polaganja ispitaUsmeni i pismeni ispitNain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaKontinuirana provjera znanja / kolokviji po nastavnim temama u tijeku praktinog dijela nastave.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje, kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

2. BIOFIZIKA, BIOKEMIJA I OSNOVE RADIOLOGIJESEMESTARPSVECTS

130--3Okvirni sadraj predmetaBiofizikalni i biokemijski principi osnovnih tjelesnih funkcija, od molekulne razine do razine organa i cijelog tijela;usvajanje bazinih znanja dijagnostike radiologije; specifinosti rada u sferi ionizirajueg zraenja i zatita od istoga;fizikalni zakoni i njihova veza s funkcioniranjem biolokog sustava; metode medicinske dijagnostike; temeljna znanja o kemijskoj grai, biokemijskim i energetskim promjenama; regulacija metabolikih procesa u organizmu zdravog ovjeka.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudent e usvojiti znanja vezana uz ope pojmove o biofizikalnim i biokemijskim principima osnovnih tjelesnih funkcija, od molekulne razine do razine organa i cijelog tijela; bazinu dijagnostiku radiologiju; specifinosti rada u sferi ionizirajueg zraenja i zatitu od istog; fizikalne zakone i njihovu vezu s funkcioniranjem biolokog sustava; metode medicinske dijagnostike; temeljna znanja o kemijskoj grai, biokemijskim i energetskim promjenama; regulaciji metabolikih procesa u organizmu zdravog ovjeka.Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja biofizike, biokemije i osnova radiologije nadovezuju se sva ostala pretklinika i klinika prouavanja nuna u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaFrontalna i problemska nastava. Sustavno praenje usvajanja znanja tijekom problemske nastave.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Eterovi, D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Jankovi i D. Eterovi: Fizikalne osnove i kliniki aspekti slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 2. traus, B.. Medicinska biokemija. Medicinska naklada, Zagreb, 1992

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Pope JA: Medical Physics (2. edition). Heinemann, Oxford, 1998. 2. Eterovi, D: Prirunik za vjebe iz biofizike, Katedra za biofiziku i znanstvenu metodologiju MF Split (k. god. 1999./2000.) Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje3 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu studenata / teorijsko uenje /evaluacija studenata.

Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

3. DIJETETIKA SEMESTARPSVECTS

130-153Okvirni sadraj predmetaUpoznavanje s nainom pravilne prehrane; preventivni i kliniki pristup pravilnoj prehrani; upoznavanje i savladavanje metoda za ocjenu stanja uhranjenosti; mjere za ocjenu i unapreenje prehrane; javnozdravstveni aspekt prehrambenih poremeaja, deficita te bolesti uzrokovane pretjeranim unosom hrane; mjere za ocjenu i unapreenje drutvene prehrane; prehrana u posebnim uvjetima.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudenti e usvojiti znanja vezana uz: prehranu i njezin utjecaj na zdravlje, znaenje pravilne prehrane za pojedine faze razvoja organizma; naela pravilne prehrane, normative;.metabolizam, potrebe i biokemijsku funkciju hranjivih i zatitnih komponenti (proteini, lipidi, ugljikohidrati, minerali, oligoelementi, vitamini), bolesti nepravilne prehrane;naela planiranja drutvene prehrane (u jaslicama, vrtiima, kolskim restoranima, domovima za djecu, akim i studentskim domovima, domovima za stare osobe, javnim restoranima), prehranu u bolnicama, rehabilitacijskim ustanovama, rekreacijskim centrima, turistikim i sportskim objektima, HACCP-e i norme kvalitete, te osnove zakonske regulative u tom podruju. Studenti e nauiti potrebnu vrstu namirnica i kalorijske vrijednosti potrebne kod odreenih kroninih bolesti te e nauiti izraivati jelovnike prema vrsti bolesti i kronolokoj dobi zdravog i bolesnog pojedinca.Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja dijetetike nadovezuju se svi ostali kliniki kolegiji i kolegiji iz podruja zdravstvene njege nuni u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaFrontalna i problemska nastava. Sustavno praenje usvajanja znanja tijekom problemske nastave. Praktina nastava se izvodi pod stalnim nadzorom nastavnika/provjera postupaka prema dobivenim smjernicamaPopis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. ivkovi, R. Dijetetika, Zagreb; Medicinska naklada, 2002 2.Turi, V. HACCP i higijena namirnica, Zagreb; VT 2000Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Matasovi, D. Hrana, prehrana i zdravlje. FOVIS, Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja)2. Sadler, M. ur. Encyclopedia of Human Nutrition. Academic Press Books, London, 1998 (sinopsisi odabranih poglavlja)Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje3 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koji su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu studenata / teorijsko i praktino uenje /evaluacija studenata.

Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

4. EPIDEMIOLOGIJA SEMESTARPSVECTS

230--3Okvirni sadraj predmetaU dijelu ope epidemiologije naglasak je stavljen na epidemioloke pojmove i epidemioloka mjerenja za njihovo jasno razumijevanje i primjenu. Segment primarne i sekundarne prevencije zaraznih bolesti dok su kod nezaraznih bolesti mjere prevencije glavna poglavlja opeg dijela.Specijalna epidemiologija obuhvaa najznaajnija podruja zaraznih i nezaraznih bolesti. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudenti e usvojiti znanja vezana uz:epidemioloki pristup bolestima; osnove epidemiolokih pojmova; epidemioloke metode; spreavanje zaraznih bolesti (primarna prevencija); suzbijanje zaraznih bolesti;primarnu prevenciju kroninih nezaraznih bolesti; sekundarnu prevenciju kroninih nezaraznih bolesti, tercijarnu prevenciju kroninih nezaraznih bolesti; jatrogena oboljenja, crijevne zarazne bolesti;respiratorne zarazne bolesti bakterijske; respiratorne zarazne bolesti virusne; zoonoze; prijenosne bolesti ,spolno prenosive bolesti; kardiovaskularne bolesti; maligne neoplazme; eernu bolest; bolesti sustava za kretanje. Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja epidemiologije nadovezuju se svi ostali kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nuni u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaFrontalna i problemska nastava. Sustavno praenje usvajanja znanja tijekom problemske nastave. Praktina nastava se izvodi pod stalnim nadzorom nastavnika uz provjeru postupaka prema dobivenim smjernicama (vjebe se odvijaju u higijensko-epidemiolokim odjelima Zavoda za javno zdravstvo koji se nalaze pri domovima zdravlja).Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Babu, V. i sur. Epidemiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 19972. Ropac, D. i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti, Medicinska naklada, Zagreb, 2003. .Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Babu, V. i sur. Epidemioloke metode, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje3 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koji su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu studenata / teorijsko i praktino uenje /evaluacija studenata.

Nain polaganja ispitaPismeni i usmeniNain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

5. FARMAKOLOGIJA SEMESTARPSVECTS

330--2Okvirni sadraj predmetaPo zavretku kolegija student e znati osnove farmakologije, znaaj prepoznavanja neeljenih i tetnih djelovanja lijekova te brze i odgovarajue intervencije pri pojavi simptoma anafilaksije.

Osnovne nastavne jedinice:Opa farmakologija;Antimikrobni lijekovi; Istraivanje i kliniko ispitivanje lijekova; Alergijske reakcije;Toksinost lijekova; Analgetici i farmakologija boli; Primjena lijekova u pojedinim organskim poremeajima (kardiovaskularni, probavni, sredinji i autonomni ivani sustav te bubreg);Racionalna farmakoterapijaRazvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudent e kroz niz predavanja ovladati osnovnim farmakolokim pojmovima, mahanizmima djelovanja lijekova, imbenicima farmakolokog odgovora te uoiti osobitosti primjene lijekova u pojedinim organskim poremeajima. Nadalje, bit e sposoban razluiti neeljena i tetna djelovanja lijekova, prepoznati simptome anafilaktine reakcije te razumjeti farmakokinetiku i farmakodinamiku lijekova s kojima e se najee susretati u svojoj praksi (analgetika, antimikrobnih lijekova, antihistaminika, lokalnih anestetika i drugih).Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata, koristei tehnika dostignua dostupna u multimedijalnoj dvorani Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba (nastavna baza Visoke zdravstvene kole).Provjera znanja temelji se na pismenom i usmenom ispitu.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Sadraj predavanja dostupan je studentima na web stranici Zavoda www.publichealth-zagreb.hr i na korisnikoj stranici prim. dr. sc. Josipa uliga na www.vmskola.hr.Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Vrhovac, B. i Reiner . (ur), Farmakoterapijski prirunk, 3. izdanje, Med-Ekon, Zagreb, 2000.2. Vrhovac B. i sur, Interna medicina, 2. izdanje, Naprijed, Zagreb, 1997.3. Medicinska farmakologija, grupa autora, Medicinska naklada, Zagreb, 1993.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje2 boda nosi ukupno optereenje studenta, koje ukljuuje sudjelovanje studenta na predavanjima i vjebama, pripremu te zadovoljavajuu prezentaciju usvojenog znanja na pismenom i usmenom ispitu.

Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

6. FILOZOFIJA I BIOETIKA U ZDRAVSTVENOJ NJEZI SEMESTARPSVECTS

23015-3Okvirni sadraj predmetaEtika, moral, bioetika, deontologija, medicinska deontologija. Poeci medicinske etike i deontologije (Hipokratova prisega, Moses Maimonides, Amatus Lustianus, Thomas Perrcival).Deklaracije, rezolucije na etikoj razini obvezatne za sva nacionalna lijenika udruenja. Pregled povijesti etikih uenja. Podjela etikih uenja (etika vrline, Kantova etika dunosti, kranska etika vrline, deontoloka etika, etika skrbi. Sustav moralnih vrijednosti - moralne osobine linosti (vladanje sobom, odnos prema bolesniku, njegovoj obitelji, suradnicima). Profesionalna etika i sestrinstvo (etiki kodeks - ICN, HUMS, Komora medicinskih sestara RH). Etika u sestrinskim interakcijama. Etike dvojbe suvremene medicine zdravstvene njege. Potovanje ljudskog ivota od zaea do smrti. Eutanazija. Medicinska sestra zagovornik ivota.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modul Po zavretku kolegija student e biti sposoban:opisati etiku kao filozofsku disciplinu, opisati i objasniti poetke medicinske etike i deontologije, opisati i objasniti podjelu etikih uenja (etika vrline, Kantova etika dunosti, kranska etika vrline, deontoloka etika, etika skrbi ) opisati, objasniti i primjenjivati profesionalnu etiku i sestrinstvo (etiki kodeks),opisati, objasniti i primijeniti naela sestrinske etike - etiki kodeks medicinskih sestara, opisati, objasniti i zauzeti pozitivan stav u raznim etikim dvojbama u sestrinskoj praksi,opisati, objasniti i primijeniti deklaraciju o ljudskim pravima, pravima bolesnika, objasniti vanost i uvati profesionalnu tajnu, promovirati i potivati prava ovjeka, djeteta i bolesnika.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava. Pri tome se sustavno provjerava usvojeno znanje.Obvezatna je izrada seminarskog rada.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. vajger, A. ur.: Medicinska etika, priruno tivo. II. izdanje, Sveuilite u Zagrebu Medicinski fakultet, Zagreb, 1995.2. Znidari, . Medicinska etika I. Centar za bioetiku FTIDI Zagreb, Zagreb 2004.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Matuli, : Bioetika, Centar za bioetiku, zagreb, 2004.2. Orekovi, S., Babi, S. Pravo na ivot, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1991.

Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje3 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu studenata / teorijsko uenje i izrada seminarskog rada.

Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

7. FIZIOLOGIJASEMESTARPSVECTS

130--3Okvirni sadraj predmetaKolegij ukljuuje stjecanje znanja iz ope fiziologije, te znanja iz podruja grae i funkcije pojedinih organskih sustava. Opa anatomija i funkcijska organizacija ljudskog tijela, graa i funkcija lokomotornog sustava (kosti, zglobovi, miii), elektrofiziologija (membranski i akcijski potencijal), krvne stanice, imunitet i zgruavanje krvi, graa i funkcija krvoilnog sustava (srce, krvne i limfne ile), graa i funkcija dinog sustava, graa i funkcija uropoetskog sustava, graa i funkcija probavnog sustava te metabolizam, graa i funkcija lijezda sa unutarnjim luenjem, graa i funkcija genitalnog sustava, graa i funkcija ivanog sustava, osjetila. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudent e usvojiti znanja vezana uz ope pojmove o morfologiji i ustrojstvu pojedinih anatomskih struktura, organa i organskih sustava. Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja anatomije i histologije nadovezuju se sva ostala pretklinika i klinika prouavanja nuna u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaPredavanja i sekcijske vjebe, a usvojena znanja se provjeravaju kolokvijima.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Guyton & Hall.: Medicinska fiziologija, deseto izdanje, Medicinska naklada Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje3 ECTS bodova nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu studenata / praktino i teorijsko uenje /evaluacija studenata.

Nain polaganja ispitaUsmeni i pismeni ispitNain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaKontinuirana provjera znanja / kolokviji po nastavnim temama u tijeku praktinog dijela nastave.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje, kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

8. INFORMATIZACIJA I ADMINISTRACIJA U ZDRAVSTVENOJ NJEZISEMESTARPSVECTS

230-154Okvirni sadraj predmetaI - Osobno raunalo i Windows operacijski sustav, MS Office: Explorer, Word, Excel, PowerPoint, internet web pretraivai, elektronika pota.II - Priroda i vrste administracije u sestrinstvu, upravljanje administrativnim postupcima, komunikacijski procesi u administraciji, bolnika administracija, struktura bolnica i bolnikih odjelaRazvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulNakon zavrenog kolegija student e moi samostalno koristiti raunalo u svakodnevnom radu to ukljuuje rad u editoru teksta, tabelama, bazi podataka, uporabu elektronike pote i internet pretraivaa.

II Nakon zavrenog kolegija student e stei osnovna znanja iz administracije u sestrinstvu, metodama primjene administrativnih postupaka, znaenjima komunikacijskih procesa, vrstama bolnike i izvanbolnike administracije, strukturi bolnica i bolnikih jedinica.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava. Pri tome se sustavno provjerava usvajanje znanja. Vjebe se izvode u informatikoj uionici ( demonstracija i uvjebavanje).Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. MS Explorer on line pomo2. MS Word on line pomoPopis literature koja se preporuuje kao dopunska1. MS Excel on line pomo2. MS PowerPoint on line pomoBodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje4 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko i praktino uenje. Nain polaganja ispitaPismeni ispit, uvjet za polaganje ispita je poloen kolokvij iz informatizacije i administracije u zdravstvenoj njezi.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

9. IZBORNI PREDMET

9.1. BIOLOKE OSNOVE PONAANJA SEMESTARPSVECTS

415-152Okvirni sadraj predmetaFunkcionalna organizacija u mozgu. Lateralizacija mozga uloga lijeve i desne mozgovne polutke. Uloga pojedinih renjeva. Neurobiologija spavanja i biolokih ritmova. Neurobiologija emocija i spolnosti. Neurobiologija viih kognitivnih funkcija: pamenja, jezika i govora, panje i prostornih sposobnosti. Smetnje kognitivnih i drugih funkcija koje nastaju nakon oteenja mozga. Plastinost mozga kod normalnog razvoja i nakon oteenja. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulSavladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban razumjeti neurobioloke osnove ponaanja, analizirati ulogu lijeve i desne mozgovne polutke te pojedinih renjeva u odreenim funkcijama, razumjeti procese biolokih ritmova i spavanja, emocija i spolnosti i njihovu bioloku osnovu. Sadraj predmeta omoguit e studentu razumijevanje kognitivnih funkcija pamenja, jezika, govora, panje i prostornih sposobnosti i njihove neuralne osnove. Student e biti sposoban razlikovati smetnje kognitivnih i drugih funkcija koje nastaju nakon oteenja mozga te razumjeti ulogu plastinosti mozga kod normalnog razvoja i nakon oteenja. Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaPredavanja i metodike vjebe.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaPinel, J.P. Bioloka psihologija. Jastrebarsko, Naklada Slap, 2002. (poglavlja 8, 10, 11, 12 i 15)Popis literature koja se preporuuje kao dopunskaJuda, M., Kostovi, I.: Temelji neuroznanosti. Zagreb, MD, 1997.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje2 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko i praktino uenje Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

9.2. PSIHOLOGIJA BOLI SEMESTARPSVECTS

415-152Okvirni sadraj predmetaVrste boli. Uzroci i reakcije na bol. Teorije boli. Bol kao osobno iskustvo. Ponaanje u boli. Korisna i nekorisna bol. Mjerenje boli postupci i tehnike mjerenja, mjerenje u djece. Psiholoke odrednice boli psihika stanja i bol. Paradoksalni oblici boli. Sociokulturalne odrednice boli sociodemografska i kulturna obiljeja i bol. Psiholoke metode suzbijanja boli. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulSavladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban:spoznati sloenost bolnog doivljaja; znati raspoznati pojedine vrste boli; prepoznati oblike ponaanja u boli; upoznati utjecaj psiholokih i sociokulturalnih imbenika na bol; upoznati i primijeniti postupke za mjerenje boli, upoznati i primijeniti psiholoke postupke za suzbijanje boli.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaPredavanja i metodike vjebe.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Havelka, M. i Despot-Luanin, J. Psihologija boli, Zagreb, Medicinski fakultet, 1991.2. Havelka, M., Luanin, D. i Ivanec, D. O boli. U: M. Havelka (ur.) Zdravstvena psihologija, 159-208. Jastrebarsko, Naklada Slap, 1998.Popis literature koja se preporuuje kao dopunskaBodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje2 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko i praktino uenje Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

9.3. RAD SA GRUPOM U SESTRINSTVUSEMESTARPSVECTS

415-152Okvirni sadraj predmetaGrupa: osnovni pojmovi, definicije, podjele.Grupna dinamika i grupni procesi: ciljevi, norme, kohezivnost, uloge.Voenje grupe: tipovi voditelja, vjetine voditelja, donoenje odluka, evaluacija grupnog rada.Vrste grupa u sestrinstvu: terapijske; institucionalne orijentacijske, resocijalizacijske, motivacijske, prisjeanja; terapijske aktivnosti; samopomoi, obrazovne; diskusijske; komunikacijske.Specifinosti rada s grupama osoba s razliitim zdravstvenim problemima.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulSavladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban:analizirati komunikaciju u grupi, razumjeti imbenike koji djeluju na grupnu dinamiku, znati razlikovati vrste grupa i prepoznati stadij razvoja grupe; primijeniti grupni rad u klinikom okruenju; usporediti rad s razliitim grupama bolesnika u sestrinskoj skrbi.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaPredavanja i metodike vjebe.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Ajdukovi, M., Grupni pristup u psihosocijalnom radu, Zagreb, Drutvo za psiholoku pomo. 1997.Popis literature koja se preporuuje kao dopunskaBodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje2 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko i praktino uenje Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

9.4. ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA U JEDINICI INTENZIVNOG LIJEENJA SEMESTARPSVECTS

615-152Okvirni sadraj predmetaKolegij ukljuuje praktino iskustvo, promovira sadraje koji doprinose ozdravljenju i oporavku vitalno ugroenog djeteta. Usmjeren je na imbenike koji vitalno ugroavaju zdravlje djeteta te na zdravstvenu njegu vitalno ugroenog djeteta. Takoer ukljuuje sadraje koji se odnose na komunikaciju s djetetom i roditeljima u jedinici intenzivnog lijeenja, ublaavanje boli kod vitalno ugroenog djeteta te umirueg djeteta, odnose s roditeljima kao i skrb medicinske sestre u zdravstvenoj njezi djeteta s posebnim zdravstvenim potrebama.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulNa kraju uspjeno zavrenog kolegija student e samostalno demonstrirati znanje i vjetine kao i primjerene stavove u njezi vitalno ugroenog djeteta. Ukljuena je i sposobnost procjene potreba, planiranja, provedbe i evaluacije u zdravstvenoj njezi vitalno ugroenog djeteta u jedinici intenzivnog lijeenja kao i uinkovita komunikacija s djetetom i njegovom obitelji. Student se osjeajno suoava sa zdravstvenom njegom vitalno ugroenog djeteta te umiruim djetetom u jedinici intenzivnog lijeenjaOblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava. Pri tome se sustavno prati usvajanje znanja. Vjebe se izvode u jedinicama za intenzivno lijeenje djece (demonstracije i vjebanje ).Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Mardei, D. i sur. Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb, 2000.2. Audy Kolari, Lj i sur. Anestezija i intenzivno lijeenje novoroenadi, kolska knjiga, Zagreb, 1994.Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Zergollern, Lj., i sur.: Pedijatrija 1,2. Naprijed, Zagreb, 1994.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje2 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko i praktino uenje Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

9.5. ZDRAVSTVENA NJEGA ONKOLOKIH BOLESNIKASEMESTARPSVECTS

615-152Okvirni sadraj predmetaU kolegiju naglasak se stavlja na individualiziran i holistiki pristup bolesniku oboljelom od maligne bolesti te lanovima njegove obitelji. Opisuje se zdravstvena njega bolesnika s naglaskom na najee sestrinske dijagnoze i komplikacije koje se javljaju kao nuspojave lijeenja. Kolegij je usmjeren i na rano otkrivanje malignih bolesti, promoviranje zdravih stilova ivota koji smanjuju rizik nastanka malignih bolesti. Studenti su upoznati s postupcima samozatite pri primjeni raznih terapijskih metoda u lijeenju malignih bolesti. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulOpe kompetencije:procjenjivanje stanja pacijenta i utvrivanje potreba za zdravstvenom njegom;planiranje i provoenje individualizirane zdravstvene njege sukladno specifinim potrebama onkolokih bolesnika;kontinuirana evaluacija i dokumentiranje provedene zdravstvene njege; nadzor i praenje kvalitete zdravstvene njege.Specifine kompetencije: nakon zavrenog kolegija student e samostalno pokazati znanje i razumijevanje problematike stanja onkolokih bolesnika vezano uz:utvrivanje potreba za zdravstvenom njegom osnovne ljudske potrebe; planiranje i provoenje zdravstvene njege kod bolesnika; evaluiranje i dokumentiranje zdravstvene njege; sudjelovanje u planiranju i provoenju dijagnostikih i terapijskih postupaka; primjenu postupaka vlastite zatite pri terapijskim i dijagnostikim postupcima; ukljuivanje i djelovanje unutar multidisciplinarnog tima. Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava. Pri tome se sustavno provjerava usvajanje znanja. Vjebe se izvode na klinikim odjelima ( demonstracija i uvjebavanje).Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Yasko, J.M. Medicinska njega bolesnika sa simptomima vezanim uz kemoterapiju. Reston: Sveuilite u Pittsburghu, 1983. 2. ukljek, S. Zdravstvena njega onkolokih bolesnika- Nastavni tekstovi, Visoka zdravstvena kola, 2002. Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Vrhovac, B. i sur. Interna medicina. Zagreb, Naprijed, 1997. (odabrana poglavlja)2. amija, M. Onkologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje2 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko i praktino uenje Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

9. 6. ZDRAVSTVENA NJEGA UMIRUIH BOLESNIKASEMESTARPSVECTS

615-152Okvirni sadraj predmetaU kolegiju je ukljuena teorijska i praktina primjena znanja usmjerena na zdravstvenu njegu bolesnika u terminalnom stadiju bolesti s posebnim naglaskom na holistiki, sistematski i indivdualizirani pristup tijekom boravka u bolnici ,ali i nakon otpusta kui.Obzirom na terminalni stadij bolesti i palijaciju simptoma, bolest se reflektira na bolesnikov ivot, njegovu obitelj, zajednicu, zato je u sadraj kolegija ukljuena nadgradnja znanja iz zdravstvenih njega s posebnim naglaskom na kvalitetu ivota, komunikaciju, rjeavanje i ublaavanje simptoma i patnje bolesnika, te ukljuivanje obitelji u skrb.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudent e znati objasniti filozofiju i principe hospicija i palijativne skrbi, te mogunosti integracije u razliita podruja s utjecajem na kvalitetu njege na kraju ivota; identificirati potrebu suradnje unutar lanova tima prepoznati ulogu medicinske sestre kao lana tima; objasniti viestruku ulogu medicinske sestre u provoenju kvalitetne zdravstvene njege u terminalnoj fazi bolesti ;objasniti vanost procjene, planiranja i provoenja sestrinskih intervencija u preveniranju i ublaavanju simptoma u palijativnoj skrbi s ouvanjem dostojanstva umirueg i njegove obitelji.Student e biti osposobljen za provoenje zdravstvene njege u zadnjem stadiju ivota.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava. Pri tome se sustavno provjerava usvajanje znanja.Vjebe se izvode na klinikim odjelima i ustanovama za palijativnu skrb (demonstracije, vjebanje).Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Ozimec, . Zdravstvena njega umiruih bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 2002. Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Jui, A. i sur: Hospicij i palijativna skrb, kolska knjiga, Zagreb, 1995.2. Fukar, G. Uvod u sestrinske dijagnoze. Zagreb, HUSE, 1996.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje2 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko i praktino uenje Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

10. JAVNO ZDRAVSTVO I,IISEMESTARPSVECTS

5,645-154Okvirni sadraj predmetaDefiniranje zdravstva i sustava zdravstvene zatite, initelji koji utjeu na zdravlje, zdravlje za sve, unapreenje zdravlja, zdravstvene potrebe i zdravstveni zahtjevi, zdravstveno stanje stanovnitva, populacijska dinamika i demografska obiljeja. Zdravlje pojedinaca i zajednice, imbenici rizika za zdravlje, zdravstveno gospodarstvo. Metode drutvene intervencije na podruju socijalne sigurnosti, nezaposlenost i zdravlje; socijalne potrebe i socijalna zatita, suzatita i samozatita. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulNakon zavrenog kolegija studenti e stei sljedea znanja i vjetine: mogunost ocjene zdravstvenog stanja stanovnitva;odabir primjerenih intervencija kod kroninih bolesti; znanja i vjetine za planiranje i evaluacija zdravstvene zatite, primjenu standarda i normativa, ocjenu kvalitete rada i struni nadzor, analizu medicinske dokumentacije. Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja javnog zdravstva nadovezuju se svi ostali kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nuni u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava. Pri tome se sustavno provjerava usvajanje znanja, vjebe se izvode na odjelima Zavoda za javno zdravstvo (demonstracija i uvjebavanje ).Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Jaki, , Kovai L. i sur. Socijalna medicina, Zagreb, Medicinska naklada, 2000.2. Jonji, A. i sur. Socijalna medicina, Vitagraf Rijeka, 2002.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska3. Kesi, B. ivot i zdravlje, Zagreb, 1993.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje4 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske i praktine nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko i praktino uenje. Nain polaganja ispitaUsmeni ispit uz predoenje dnevnika rada s vjebi i pisanih seminara.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

11. KLINIKA MEDICINA ISEMESTARPSVECTS

375--5Okvirni sadraj predmetaPredmet se sastoji od interne medicine, infektologije, neurologije i dermatologije.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulVidi: znanja prema pojedinim kolegijimaOblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava, sustavno praenje usvajanja znanja.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVidi: preporuena literatura prema kolegijimaPopis literature koja se preporuuje kao dopunskaVidi: preporuena literatura prema kolegijimaBodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje5 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni ispit. Uvjet za polaganje ispita je poloeni kolokviji iz interne medicine, neurologije, infektologije i dermatologije. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

11.1. INTERNA MEDICINA2. godina, 3. semestar Predavanja - 35

Okvirni sadraj predmetaObrauju se najznaajnije bolesti cirkulacijskog, respiracijskog, digestivnog, urogenitalnog, endokrinog, hematopoetskog i lokomotornog sustava s aspekta: etiologije, klinike slike i tijeka bolesti, dijagnostikih pretraga, lijeenja, prognoze i komplikacija. Onkologija. Gerijatrija. Hitna stanja.

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudenti e stei znanja iz interne medicine (kardiologija, gastroenterologija, endokrinologija, kl. imunologija i reumatologija, nefrologija, pulmologija; poseban osvrt na hitna stanja u internoj medicini). Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja interne medicine nadovezuju se svi ostali kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nuni u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava sustavno praenje usvajanja znanja. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Morovi-Vergles, J., Odabrana poglavlja iz klinike imunologije, reumatologije i alergologije nastavni tekstovi, VZ, Zagreb, 2002.2. Vrhovac, B. i sur. Interna medicina. Naklada Ljevak Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Vincelj, J., Odabrana poglavlja iz kardiovaskularnih bolesti. kolska knjiga Zagreb, 1998. 2. uevi, B., Odabrana poglavlja iz pulmologije nastavni tekstovi. VZ, Zagreb, 2002.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenjeU ukupno optereenje studenata u ukljueni su sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni kolokvij.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja kolokvija . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

11.2. INFEKTOLOGIJA2. godina, 3. semestar Predavanja 15

Okvirni sadraj predmetaCrijevne zarazne bolesti; antropozoonoze i bolesti prirodnih arita; bakterijske i nebakterijske infekcije dinih puteva; virusni hepatitis, infekciozna mononukleoza i CMV infekcije; osipne zarazne bolesti; imunologija; naela antimikrobne terapije i profilakse; vakcinacija.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudenti e ovladati osnovnim naelima nastanka i prijenosa zaraznih bolesti.upoznati i razumjeti patogenezu zaraznih bolesti, patohistoloke promjene koje dovode do simptoma zaraznih bolesti, prepoznati ope i specijalne simptome zaraznih bolesti, detaljno upoznati kliniku sliku, laboratorijsku dijagnostiku, lijeenje i mjere prevencije najeih zaraznih bolesti.Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja infektologije nadovezuju se svi ostali kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nuni u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava sustavno praenje usvajanja znanja.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1.Kuzman, I., Schonwald, S., Infektologija za medicinske sestre, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Beus, I., kerk, V., Infektologija za stomatologe, Graphis, Zagreb 2002.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenjeU ukupno optereenje studenata u ukljueni su sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni kolokvij.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modula Uspjenost polaganja kolokvija . Pismena evaluacija nastave /studentiIzvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

11.3 NEUROLOGIJA2. godina, 3. semestar Predavanja - 15

Okvirni sadraj predmetaUzroci neurolokih bolesti, ivotne navike, rizini imbenici, te kako ih sprijeiti;dijagnostika neurolokih bolesti poremeaja i stanja Dijagnostike aparature i tehnike, neuroloke bolesti kao jedan od vodeih uzroka smrti u Hrvatskoj i Europi;hitna stanja u neurologiji; ostale neuroloke bolesti;metode lijeenja i primjena lijekova u neurologiji;neurologija i granina podruja; udio nesrea na poslu i profesionalnih bolesti u neurolokim poremeajima.

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudenti e ovladati osnovnim naelima nastanka neurolokih bolesti bolesti.upoznati i razumjeti patogenezu neurolokih bolesti, patohistoloke promjene koje dovode do simptoma neurolokih bolesti, prepoznatiati e ope i specijalne simptome neurolokih bolesti, detaljno upoznati kliniku sliku, laboratorijsku dijagnostiku, lijeenje i mjere prevencije najeih neurolokih bolesti. Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja neurologije nadovezuju se svi ostali kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nunu obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava sustavno praenje usvajanja znanja. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Brinar, V. i sur. Neurologija, kolska knjiga, Zagreb, 1994.Popis literature koja se preporuuje kao dopunskaBodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenjeU ukupno optereenje studenata u ukljueni su sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni kolokvijNain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja kolokvija . Pismena evaluacija nastave /studentiIzvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

11. 4. DERMATOLOGIJA2. godina, 3. semestar Predavanja - 10

Okvirni sadraj predmetaUvod u dermatovenerologiju, graa koe, temeljne napomene o eflorescencijama, temeljni podaci iz dermatoloke anamneze i statusa, pregled temeljnih podataka o dijagnostikim metodama u dermatologiji, temeljna naela dermatoloke terapije; eflorescencije; temeljno o modelima nastanka oteenja koe, parazitarne bolesti, piodermije, ee virusne bolesti koe, tuberkuloza koe, dermatomikoze, seboroika skupina dermatoza, bolesti kose i vlasita, bulozne dermatoze, bolesti vezivnog tkiva, poremeaji pigmentacije, poremeaji keratinizacije, preosjetljivost na lijekove, urtikarijska skupina bolesti, kontaktni dermatitis, posljedice kronine venske insuficijencije donjih udova, dermatoloka onkologija, spolno prenosive bolesti. Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulStudenti e ovladati osnovnim naelima nastanka dermatolokih bolesti;upoznati i razumjeti patogenezu dermatolokih bolesti, patohistoloke promjene koje dovode do simptoma dermatolokih bolesti, prepoznati e ope i specijalne simptome dermatolokih bolesti, detaljno upoznati kliniku sliku, laboratorijsku dijagnostiku, lijeenje i mjere prevencije najeih dermatolokih bolesti. Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja dermatologije nadovezuju se svi ostali kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nuni u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava sustavno praenje usvajanja znanja.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Dobri, I. i sur. Dermatovenerologija. Zagreb, Grafoplast 1999.Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Lipozeni, J. Dermatovenerologija. Zagreb, Medicinska naklada 2004.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenjeU ukupno optereenje studenata u ukljueni su sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni kolokvij.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja kolokvija . Pismena evaluacija nastave za studenteIzvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

12. KLINIKA MEDICINA IISEMESTARPSVECTS

430--3Okvirni sadraj predmetaPredmet se sastoji od pedijatrije.( u opisu kolegija )Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulVidi: Opis kolegijaOblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava. ( sustavno praenje usvajanja znanja )Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaVidi: Opis kolegijaPopis literature koja se preporuuje kao dopunskaVidi: Opis kolegijaBodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenjeU ukupno optereenje studenata u ukljueni su sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

12.1. PEDIJATRIJAII. godina, 4. semestar - Predavanja 30, Ukupno: 30

Okvirni sadraj predmetaU kolegiju su posebno istaknuta razvojna doba djeteta od zaea, antenatalnog i postnatalnog perioda do adolescencije. Prihvatiti tezu da je prema Konvenciji o pravima djeteta definirana dob djeteta do 18 godina.Pored normalnog razvoja i odstupanja, posebno se razmatra pristup i pomo bolesnom djetetu u smislu kako rano prepoznati bolest, odnosno sprijeiti daljnji nastavak komplikacija i posljedica. Naglaava se vanost komunikacije i uvaavanja djeteta i njegovih roditelja u prevenciji i lijeenju djece te stvaranju pozitivnog ozraja u institucijama koje pruaju zdravstvenu skrb djeci (ambulante i bolnice).Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulPo zavretku kolegija studenti e: usvojiti znanja, vjetine i stavove o osiguranju optimalnog rasta i razvoja djece i posebno ulogu medicinske sestre u ostvarivanju tog cilja;prepoznati znaaj imbenika koji povoljno i nepovoljno utjeu na taj razvoj te na vrijeme otkriti poremeaje i bolesti koji remete taj razvoj;u postupcima prema zdravom i bolesnom djetetu primijeniti holistiki pristup;poseban naglasak staviti na ulogu medicinske sestre u individualnom i timskom pristupu u prevenciji bolesti i pomoi bolesnom djetetu.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava sustavno praenje usvajanja znanja. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Mardei,D. i sur. Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb, 2000. odabrana podruja2. vel,I. i Grguri, J. Zdravstvena zatita djece, kolska knjiga, Zagreb, 1996. odabrana podruja

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. vel,I. i Grguri, J. Zdravstvena zatita kronino bolesnoga djeteta, Barbat, Zagreb, 1998 - odabrana podruja2. Audy Kolari, Lj i sur. Hitna stanja u pedijatriji, kolska knjiga, Zagreb,2001 odabrana podruja Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenjeU ukupno optereenje studenata u ukljueni su sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni ispit.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

13. KLINIKA MEDICINA IIISEMESTARPSVECTS

660--5Okvirni sadraj predmetaPredmet se sastoji od kirurgije, ginekologije i porodnitva, otorinolaringologije i oftalmologije.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulVidi: Znanja i vjetine prema pojedinim kolegijima Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava sustavno praenje usvajanja znanja.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispitaLiteratura je navedena pojedinano u kolegijima.Popis literature koja se preporuuje kao dopunskaLiteratura je navedena pojedinano u kolegijima.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje5 ECTS boda nosi ukupno optereenje studenata u koje su ukljueni sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje Nain polaganja ispitaPismeni ispit. Uvjet za pristupanje ispitu su poloeni kolokviji iz kirurgije, ginekologije i porodnitva, otorinolaringologije i oftalmologije.Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja ispita . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

13.1. KIRURGIJA 3. godina, 6. semestar Predavanja 35, Ukupno: 35

Okvirni sadraj predmetaU kolegiju se teite stavlja na stjecanje medicinskog znanja o kirurgiji kao struci te o temeljnim postavkama kirurkog lijeenja bolesnika. Studenti e stei uvid u povijest razvoja kirurgije kao struke, obnoviti prije steeno znanje iz anatomije te patofiziologije kirurkih bolesti, znanja i vjetine o metodologiji i praksi prepoznavanja, odnosno dijagnostici kirurkih bolesti te o nainima kirurkog lijeenja, kako o opim principima tako i o specifinim postupcima u pojedinim granama kirurgije.

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulNakon zavrenog kolegija student e stei znanje iz osnova kirurke dijagnostike i terapije. Znanje e se sastojati u razumijevanju anatomskih i fiziolokih postavki kirurke prakse. Student e stei uvid u simptomatologiju, patologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i terapiju glavnih kirurkih bolesti; bit e osposobljen za elementarne vjetine prepoznavanja simptomatologije i znakova kirurkih bolesti, tj. osnova fizikalnog pregleda bolesnika i prepoznavanja osnovnih simptoma. Svrha stjecanja znanja i vjetina je sposobnost prikupljanja pouzdanih i relevantnih podataka u procesu lijeenja bolesnika, te sudjelovanje u procesu kirurkog lijeenja.Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja kirurgije nadovezuju se svi ostali srodni kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nuna u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre. Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava sustavno praenje usvajanja znanja. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Bradi, I. i sur. Kirurgija. Medicinska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Prpi, I. Kirurgija za medicinare, kolska knjiga Zagreb, 1995.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1.Prpi, I. Kirurgija za vie medicinske kole. Medicinska naklada, Zagreb, 1996.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenjeU ukupno optereenje studenata u ukljueni su sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni kolokvij.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja kolokvija . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

13.2 GINEKOLOGIJA I PORODNITVO3. godina, 6. semestar Predavanja 15, Ukupno: 15

Okvirni sadraj predmeta Djeja ginekologija, menstruacijski ciklus, trudnoa i poroaj, s njihovim najeim poremeajima kao i njihovim temeljnim i najeim patofiziolokim mehanizmima. Patomorfologija genitalnih organa. Ginekoloki i opstetriki pregled, ginekoloke bolesti, simptomi, lijeenje, maligna oboljenja , simptomi, dijagnostika, lijeenje i prevencija, kontracepcija.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulNakon zavrenog kolegija student e stei znanje iz osnova ginekoloko opstetrike dijagnostike i terapije. Znanje e se sastojati u razumijevanju anatomskih i fiziolokih postavki ginekoloko opstetrike prakse. Student e stei uvid u simptomatologiju, patologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i terapiju glavnih ginekolokih bolesti; bit e osposobljen za elementarne vjetine prepoznavanja simptomatologije i znakova ginekolokih bolesti, odnosno bolesti koje nastaju u trudnoi tj. osnove fizikalnog pregleda bolesnika i prepoznavanja osnovnih simptoma. Studenti e stei znanja vezana uz trudnou i poroaj, odnosno komplikacije trudnoe i poroaja. Svrha stjecanja znanja i vjetina je sposobnost prikupljanja pouzdanih i relevantnih podataka u procesu lijeenja bolesnika te sudjelovanje u procesu ginekoloko opstetrikog lijeenja.Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja ginekologije i porodnitva nadovezuju se svi ostali srodni kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nuni u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjere znanjaNastava se izvodi u obliku predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata / problemska nastava sustavno praenje usvajanja znanja.Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita1. Ljubojevi, N. Ginekologija i porodnitvo. Visoka zdravstvena kola, Zagreb, 2005. 2. Draani A. i sur. Porodnitvo izabrana poglavlja. kolska knjiga, Zagreb, 1994.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska1. Randi, Lj, Andolek L. Planiranje obitelji izabrana poglavlja. Otokar Kerovani, Rijeka, 1984.2. imuni V. i sur. Ginekologija izabrana poglavlja. Medicinska biblioteka, Zagreb, 2001.Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenjeU ukupno optereenje studenata u ukljueni su sati teorijske nastave i sati provedeni u samostalnom radu/ teorijsko uenje. Nain polaganja ispitaPismeni i usmeni kolokvij.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta i/ili modulaUspjenost polaganja kolokvija . Pismena evaluacija nastave za studente.Izvedbu programa prati anonimna anketa o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i rada predavaa. Ocjenjuju se izlaganje sadraja, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, novi sadraji i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe. Na kraju nastavne godine radi se evaluacija prolaznosti i ocjena studenata.

13.3. OTORINOLARINGOLOGIJA3. godina, 6. semestar Predavanja - 5

Okvirni sadraj predmetaOtologija - upale vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, endokranijske i egzokranijske komplikacije kroninih upala srednjega uha, kljenuti linoga ivca, vrste nagluhosti i njihovi uzroci, degenerativne bolesti srednjega i unutarnjega uha, tumori, traume Rinologija - upale nosa i sinusa, alergologijski aspekti nosa i paranazalnih sinusa, sinobronhijalni i bronhosinusni sindrom, trauma nosa, deformacije nosne pregrade, epistaksa, REKASFaringologija - upale drijela i grla, tumori, Plummer-Winsonov sindrom, strana tijela, ekologijski aspekti bolesti drijela, interdisciplinarni pristup kroninim smetnjeme u drijelu i grlu, fonijatrijska problematikaHitna stanja u ORL - traheotomija, njega traheotomiranog bolesnika, konikotomija, prva pomo, Heimlichov hvat, jaa krvarenja, guenje.Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za predmet i/ili modulNakon zavrenog kolegija student e stei znanje iz osnova dijagnostike i terapije u podruju otorinolaringologije. Znanje e se sastojati u razumijevanju anatomskih i fiziolokih postavki otorinolaringoloke prakse . Student e stei uvid u simptomatologiju, patologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i terapiju glavnih otorinolaringolokih bolesti bolesti; bit e osposobljen za elementarne vjetine prepoznavanja simptomatologije i znakova otorinolaringolokih bolesti, tj. osnova fizikalnog pregleda bolesnika i prepoznavanja osnovnih simptoma. Svrha stjecanja znanja i vjetina je sposobnost prikupljanja pouzdanih i relevantnih podataka u procesu lijeenja bolesnika te sudjelovanje u procesu lijeenja u podruju otorinolaringologije.Temeljne spoznaje u ovom podruju e omoguiti daljnja prouavanje i saznanja u tijeku studija. Na znanja iz podruja otorinolaringologije nadovezuju se svi ostali srodni kliniki kolegiji i kolegiji iz zdravstvene njege nuni u obavljanju poslova i zadataka medicinske sestre.Oblici provoenja nastave i nain provjer