SadržajUvod.......................................................................................................................................................1

Tipologija naušnica.................................................................................................................................2

Naušnice tipa 14.................................................................................................................................3

Naušnice tipa 15.................................................................................................................................5

Nušnice varijante 15a.....................................................................................................................6

Naušnice varijante 15b...................................................................................................................6

Naušnice varijante 15c...................................................................................................................7

Naušnice varijante 15e...................................................................................................................9

Naušnice tipa 16.................................................................................................................................9

Naušnice tipa 17...............................................................................................................................10

Zaključak...............................................................................................................................................13

Literatura :............................................................................................................................................13

Uvod

Jedan od najznačajnijih elemenata bjelobrdske kulture su naušnice. O njima su pisali jedni od

značajnih arheologa kao što je Brunšmid, Korošec, Čorović – Ljubinković, koja je ujedno

dala i prvu detaljnu analizu naušnica bjelobrdske kulture 1951., zatim Z. Vinski te Nada

Miletić. O postojanju jasno odredivih centara produkcije bjelobrdskog nakita u međurječju

Save, Drave i Dunava pisao je Z. Vinski. Govori o činjenicama u vezi proizvodnje, importa te

raširenosti pojedinih vrsta naušnica te o raznim varijantama oblika naušnica. Detaljnije se

posvetio proučavanju lijevanih četverojagodnih naušnica zbog jedinstvenog nalaza kamenog

kalupa za lijevanje križeva i naušnica. Nađen je na području pristaništa u Sisku. Rađen je od

žućkastog vapnenca, a pronađen je dijelom oštećen. S jedne strane kalupa je urezana

grozdolika naušnica, a na suprotnoj strani je urezan križ, s tim da je dio te strane odlomljen.1

Takav nakit se u užem smislu naziva starohrvatskim, točnije to su 4 primjera naušnica tipa s

četiri jagode te par kavlitetno rađenih naušnica naroskanskog tipa. Ukrašene su filigranskom

tehnikom te imaju svoje radioničko središte na teritoriju hrvatske kneževine iz 9.st. Smatra se

da su tamo bile u upotrebi već u 9.st.te zasigurno u 10. i 11. st. U literaturi se nazivaju

dalmatinsko – hrvatskom nakitnom skupinom. Vinski smatra da su uzor oblikovanju

slavenskih naušnica, nađene su u Kupi kod Siska, bile su bizantski grozdoliki prototipovi

naušnica. Što se tiće samog Siska, najbroniji među ranosrednjovjekovnim nalazima na tom

području je nakit koji se datira od druge polovice 10.st. do poč. 12.st. Najznačajniji od tih

nalaza je karičica sa S nastavkom te grozdolike naušnice. Još nam je važan i ulomak loše

lijevane krnje naušnice te još tri krnja brončana primjerka nedovršenih naušnica iz Siska jer

dokazuju da je vjerovatno na području Siska postojala radionica slavenskih naušnica.2 Kao

još jedan značajan primjer naušnica Vinski je izdvojio nalaz zlatnih naušnica iz Trilja kod

Sinja, datirane bizantskim solidom kasnog 8.st. Prema Istiju takvi luksuzni prototipi služili su

za uzor različitim lokalnim obrtnicima-zlatarima koji su u tehnici lijevanja oponašali

grozdoliki tip naušnica za široku slavensku upotrebu.3 Prema Vinskom postoji nekoliko

tipoloških varijanata grozdolikih naušnica bjelobrdske kulture: naušnice s parom imitiranih

jagoda na karičici kojima prototip nalazi u Kijevskoj Rusi (poznate su pod imenom volinjske

naušnice), zatim naušnice s lunulom na proboj, s manjom lunulom iznad grozdolikih

1 Z. Vinski, 1970, 50.2 Z. Vinski, 1970, 49.3 Ž: Tomičić, 1898, 402.

1

privjesaka, s punom lunulom s češerasto oblikovanim grozdolikim privjeskom te lijevane

naušnice s lunulom i zvjezdolikim privjeskom. 4

Slika 1 Kameni kalup ( Z. Vinski, 1970, 95.)

Slika 2 Kameni kalup (Z. Vinski, 1970, 95.)

Tipologija naušnica

Jednostavniju tipološku shemu naušnica predložio je J. Giesler. Prema toj shemi postoje:

lijevana naušnica sa dvostrukim grozdom tipa 14, lijevana naušnica sa donjim grozdom tipa

15, lijevana naušnica s dvostrukim grozdom i kuglama tipa 16 te naušnica s dvostrukim

grozdom i četiri ukrasna čvora, tipa 17. Ovi tipovi naušnica imaju po nekoliko varijanti, s tim

da je ova Gieslerova tipološka shema naušnica kasnije proširena za još nekoliko varijanti.

4 Ž. TOMIČIĆ, 1989, 402.

2

Grozdolike lijevane naušnice tipa 14 dijele se na tri varijante a, b i c, lunulaste lijevane

naušnice tipa 15 dijele se na pet osnovnih varijanti (a-e), lijevane trojagodne i četverojagodne

naušnice tipa 16 imaju dvije osnovne varijante a i b, te nakraju naušnice volinjskog tipa,

odnosno tipa 17 imaju također dvije varijante a i b.

Naušnice tipa 14

Prema Giesleru grozdolike naušnice tipa 14 dijele u dvije varijante, dok treća varijanta

naušnica 14c pronađena je na nekropoli u Mčvanskoj Mitrovici te na nekropoli Bagruši,

izdvojena je na temelju izduljenog klasolikog privjeska. Što se tiće prve dvije varijante a i b,

varijanti 14a pripadaju grozdolike naušnice koje kvalitetom izrade oponašaju luksuznu

tehniku filigrana i granulacije. Varijanti 14b pripadaju grozdolike naušnice gdje je grozd

rađen rustičnom imitacijom granulacije. Ove vrste naušnica, na prostoru međurječja Mure,

Drave, Dunava i Save, pronađene su na 25 lokaliteta. Najviše njih nađeno je u istočnom dijelu

Slavonije sa Srijemom te u zapadnom dijelu međurječja te u zoni Potkozarja, bosanskog i

hrvatskog dijela Posavine.5 Neki od lokaliteta na kojima su pronađene ove vrste naušnica su:

Novi Banovci, Hrtkovci, Bijelo Brdo 2, Dalj, Vukovar- Lijeva bara, Bagruša itd. Samo kod

nekolicine lokaliteta može se pouzdano odrediti varijanta 14a, odnosno 14b. Varijanta 14a

dokazana je na pet lokaliteta koji se nalaze u zapadnom dijelu međurječja, dok se varijanta

14b očituje na preostalim lokalitetima: Ptuj – Grad, Kloštar Podravski, Zagreb- Kaptol te

Velika Horvatska. Položaj naušnica tipa 14 može se detaljno razmotriti unutar određenih

nekropola kao što Bijelo Brdo II, Vukovar – Lijeva bara, Ptuj-Grad, Gomjenica i Bagruša.

Slika 3 Naušnice tipa 14 (Ž.Tomičić, 1989)

Bijelo Brdo II

5 Ž. TOMIČIĆ, 1989, 409.

3

Na ovoj nekropoli javljaju se naušnice varijante 14b, u grobnoj cjelini 174. Pronađena je

zajedno sa prstenom tipa 31, 32 i 38b, s karičicama s S-petljom tipa I-II, ogrlicom torques tipa

I te ogrlicom đerdan tipa 39-40 i lijevanim dugometom tipa 11. Prema ovim nalazima pripada

završnom dijelu I stupnja bjelobrdske kulture, tj. na početak druge faze.

Vukovar-Lijeva bara

Naušnice tipa 14 na ovoj nekropoli otkrivene su u grobovima 62 i 440. Otkrio ih je Z. Vinski.

Pripadaju fazi Lijeva bara II koja je istovremena s ranom fazom I stupnja bjelobrdske kulture

prema Giesleru.

Slika 4 Vukovar - Lijeva bara, grob 62 (Ž. Demo, 2009, 86-87.)

Ptuj-Grad

Na ovom području naušnice tipa 14 javljaju se u fazama Ptuj I i II. Te dvije faze istovremene

su sa I stupnjem bjelobrdske kulture. Naušnice iz prve faze pronađene su u grobovima 6, 48, i

296. Vrlo rano se pojavlju naušnice tijekom faze Ptuj I, a ona ujedno pokazuje najstarije

oblike bjelobrdske kulture.6 Naušnice tipa 14 iz druge faze, odnosno faze Ptuj II pronalazimo

u grobovima 42, 64, 77, 193, 237. Na ovoj nekropoli naušnice tipa 14 često se javljaju u

kombinaciji sa naušnicama tipa 15 te 17b.7

Gomjenica

Na ovoj nekropoli naušnice tipa 14 javljaju se u prvoj fazi, odnosno u fazi Gomjenica I.

Javljaju se u kombinaciji s karikama I-II. Korištenje naušnica tipa 14 na ovom području

prestaje upotrebom naušnica tipa 15 i 16. Ova nekropola postaje temelj za kronološko

lociranje u početak rane faze I stupnja bjelobrdske kulture.

6 Ž. TOMIČIĆ, 1989, 412.7 Ž. TOMIČIĆ, 1989, 413.

4

Bagruša

Naušnice tipa 14 pojvaljuju se tijekom faze Bagruša II koja je istovremena sa ranom fazom I

stupnja bjelobrdske kulture. U grobovima 26 i 72 javljaju se naušnice tipa 14a i 14b. U grobu

11 javljaja se tip 14b te 14c.

Slika 5 Nušnice tipa 14c, nekropola Bagruša (Ž. Tomičić, 1989, 311.)

Naušnice tipa 15

Ôvaj tip lunulastih naušnica sadrži najveći broj varijanti. Za varijantu 15a karakteristične su

naušnice s roščićem na luku karike. Za varijantu 15b lunulaste lijevane naušnice s ušicom na

lunuli, te sa šišarkastim privjeskom. Varijanti 15c pripadaju lunulaste naušnice s perforiranom

lunulom i često dvojagodnim ili višejagodnim privjeskom. Dok varijanti 15d pripadaju

lunulaste naušnice sa zvjezdolikim privjeskom. I naposljetku naušnice tipa 15e su lunulaste

naušnice sa polumjesećastim ukrasom iznad privjeska.8 Na području međurječja Drave i

Save utvrđeno je 14 nalazišta naušnica tipa 15. Naušnice varijante 15a pronađene su na 4

lokaliteta, varijante 15b na 3 lokaliteta, 15c na 7 lokaliteta, zatim naušnice varijante 15d na

utvrđene su na 3 lokaliteta, te 15e na jednom. Na nekim lokalitetima javlja se po nekoliko

varijanti tipa 15 paralelno (Ptuj, Gomjenica).

8 Ž.TOMIČIĆ, 1989, 407.

5

Slika 6 Naušnice tip 15 (Ž. Tomičić, 1989)

Nušnice varijante 15a

Ovo je tip lunulastih naušnica s perforiranim roščićima na luku karike. Pronađene su u

zapadnom dijelu međurječja te u bosanskoj Posavini. Neka od nalazišta ove varijante su

nekropola Ptuj-Grad. U ovoj nekropoli nađene su u grobu 104 u kombinaciji s drugim

nakitom. Pripadaju fazi Ptuj II koja je istovremena sa završetkom I. stupnja bjelobrdske

kulture. Slijedeće nalazište je groblje Donja Hajdina. Ovdje je pronađen jedan primjerak ove

varijante naušnica s ostatkom bikonične jagode na luku karike, također u kombinaciji s

drugim nakitom. Na nekropoli Gomjenica, u grobu 161 pronađen je par naušnica 15a te uz

njih par naušnica varijante 15c, 16a, tj. par jednojagodnih bikoničnih naušnica te par

oštečenih naušnica s trojagodnim bikoničnim ukrasima. Grob 161 pripada fazi Gomjenica I

koja je istovremena ranoj fazi I. stupnja bjelobrdske kulture.

Naušnice varijante 15b

Ove lunulaste lijevane naušnice s ušicom na lunuli i privjeskom nalik češeru u donjem dijelu

pronađene su na dva lokaliteta, Mačvanskoj Mitrovici i Tučićima. Primjeri naušnica s

Mačvanske Mitrovice predstavlja slučajan nalaz oštećene naušnice tipa 15 b, a isti takav

primjer pronađen je u Tučićima. Prema Ercegović još jedan nalaz potječe sa starohrvatske

nekropole na položaju Medine u selu Plavnu kod Knina. Ujedno navodi sa područja

Podunavlja šest nalazišta ove varijante naušnica te dva lokaliteta na području bugarskog dijela

Podunavlja.9 Na nekropoli Halimba-Cseres sjeverno od Blatnog jezera, u grobu 859 otkriven

je par lijevanih brončanih naušnica varijante 15b. Giesler je ovaj grob uvrstio u najstariji sloj

9 Ž. TOMIČIĆ, 1989, 418.

6

grobova ove nekropole. Nalazima s ove nekropole, posebno denarima Huga od Provanse

(926-945), Giesler je naušnice tipa 15 datirao u u vrijeme oko 950.

Naušnice varijante 15c

U ovu varijantu naušnica spadaju lunulaste naušnice s perforiranom lunulom i često

dvojagodnim ili višejagodnim privjeskom. Ove naušnice utvrđene su na oko 10 lokaliteta.

Najčešće su nalažene u zapadnom dijelu međurječja Drave, Save i Dunava te u bosanskoj

Posavini. Primjeri ovih naušnica potječu sa tri lokaliteta koja nisu sustavno istraživana

(Kloštar Podravski, Sisak i Tučić), te četiri lokaliteta koja su sustavno istraživana (Ptuj-Grad,

Gomjenica, Bagruša te Svete gore na Bizeljskom).

Ptuj-Grad

Primjerak naušnice 15c javlja se u grobu 64. Javlja se u kombinaciji sa dvije lijevane

volinjske naušnice tipa 17b.10 Ujedno je u ovom grobu pronađena i naušnica tipa 14. Grob 64

pripada fazi Ptuj II, istovremenoj fazi završetka I. stupnja bjelobrdske kulture.

Gomjenica

Naušnice varijante 15c dosta su čest nalaz na ovom lokalitetu. Javljaju se u četiri groba.

Grobu 30 , 42, 100, 161. Uz ovu vrstu naušnica pronalaženi su i drugi tipovi naušnica poput

naučnica varijante 16a i 16b, te 17b. Ove grobne cjeline pripadaju fazi Gomjenica I i II,

odnosno I. stupnju bjelobrdske kulture.

Mahovljani

Na nekropoli Mahovljani naušnice 15c pronađene su u 7 grobova (41, 43, 48, 78, 68, 73).

Javlju tijekom dviju faza Mahovljani I i II, također istovremene I. stupnju bjelobrdske kulture

prema Giesleru. Fazi Mahovljani I pripadaju grobovi 48, 41, 43 i 78. Najbogatiji od grobova

je 68 u kojemu su pronađena kombinacija dva para naušnica varijante 15c sa dva para karika s

dvije petlje i jednom šupljom bikoničnom jagodo te ogrlicom tipa 42 od dvodjelnih

privjesaka.11

S. Ercegović bavila se problematikom naušnica varijante 15 c, te prema njoj njihova pojava

može se zabilježiti na sedam lokaliteta u srpskom dijelu Podunavlja, na području

10 Ž.TOMIČIĆ, 1989, 419.11 Ž. TOMIČIĆ, 1989, 421.

7

starohrvatske države na četiri lokaliteta te u bugarskom dijelu Podunavlja također na četiri

lokaliteta. Zatim D. Jelovina navodi primjer naušnice iste varijante koja potječe sa lokaliteta

Biskupija – Crkvina koja je vjerovatno dospjela trgovinom sa područja bjelobrdske kulture.12

Slika 7 Nekropola Mahovljani, grob 48 ( Ž. Tomičić, 1989, 307)

Naušnice varijante 15d

Naušnice varijante 15d su lijevane lunulaste naušnice sa zvjezdolikim privjeskom. Predstavlja

kontinuitet upotrebe naušnica sa zvjezdolikim privjeskom od avarsko-slavenskog vremena

8.st. Oponašale su luksuzno rađene naušnice bizantskog porjekla. Primjeri ovih naušnica

nalaženi su na lokalitetima Novi Banovci, Prozor kod Otočca, Zagreb-Kaptol, Velike

Graduse, Dalj, Ptuj-Grad te Vinča. Prema Beloševiću nalazi naušnica 15d s ovih lokaliteta

datiraju se razdoblje od 10. – 11. st.

Ptuj – Grad

Primjeri naušnica 15c pronađene su u grobu 269. Na temelju pronađenih nalaza, grob 269

pripada fazi Ptuj I, odnosno I. stupnju bjelobrdske kulture (950.g).

Nadalje, nalaze ovih naušnica s lokaliteta Dalj, Novi Banovci te Velike Graduše Korošec je

smjestio u grupu Ia, kao i primjerak naušnice s lokaliteta Biskupija. Primjere nalaza iz Dalja i

Vinče smjestio je u II grupu, a primjere naušnica iz Zagreb-Kaptola i Prozora u III. grupu.

Što tiče nalaza naušnica 15d u zatvorenim arheološkim cjelinama koje omogućavaju

preciznije datiranje, kao primjer možemo uzeti nalaz lijevanih lunulastih naušnica tipa 15d u

nastambi broj 79 ranosrednjovjekovnog lokaliteta Styrmen nad rijekom Jantrom u Bugarskoj

koje se datira u drugu polovicu 7.st. Primjeri su nađeni i u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, te

Rumunjskoj.

12 Ž.TOMIČIĆ, 1989, 422.

8

Naušnice varijante 15e

Posljednja varijanta naušnica tipa 15, oblika su lunulastih naušnica sa polumjesečastim

ukrasom iznad privjeska. Jedini primjerak ove varijante naušnice nađen je na nekropoli

Gomjenici u grobu 21. Prototip ovom primjerku naušnica smatra se par trojagodnih naušnica

sa polumjesečastim ukrasom iznad jagode. Groba cjelina na kojoj je pronađena naušnica 15e

pripada fazi Gomjenica I koja odgovara ranoj fazi I stupnja bjelobrdske kulture prema

Giesleru.

Naušnice tipa 16

Naušnice tipa 16 imaju dvije varijante 16a i b. Varijanta 16a su četverojagodne lijevane

naušnice, dok su varijanta 16b trojagodne lijevane naušnice. Četverojagodne lijevane

naušnice pronalažene su na 11 lokaliteta: Novi Banovci, Sisak, Tučić, Čakovec, Kloštar

Podravski, Vera, Središče ob Dravi, Gomjenica, Mahovljani, Bagruša i Ptuj – Grad.

Slika 8 Nušnice tip 16 ( Ž. Tomičić, 1989)

Ptuj – Grad

Na ovoj nekropoli naušnice tipa 16 javljaju se tijekom dvije faze trajanja nekropole Ptuj I i II.

Iz prve faze je grob broj 100 na kojem je pronađena naušnica ovog tipa. Prva faza ujedno

odgovara ranoj fazi I. stupnja bjelobrdske kulture, dok faza Ptuj II odgovara završetku

I.stupnja bjelobrdske kulture.

Gomjenica

Na nekropoli Gomjenica naušnice tipa 16 pronađene su u grobovima 43 i 161. U grobu 43

pronađena su dva para naušnica varijante 16a, s tim da su kod dvije naušnice pronađene samo

9

s tri jagode, te tako one pripadaju varijanti 16b.13 Primjeri naušnica 16a i 16 b pronađeni su i

u grobu 161. Pronađene su zajedno s naušnicama 15a i 15c. Oba groba pripadaju fazi

Gomjenica I.

Mahovljani

Naušnice tipa 16 na ovoj nekropoli potječu iz faze Mahovljani I. Obje varijante naušnica

pronađene su u grobovia 3 i 30. U grobu 3 je pronađen jedan oštećeni primjer naušnice 16b,

dok je u grobu 30 primje naušnice 16a.

Slika 9 nekropola Mahovljani (Ž. Tomičič, 1989, 310.)

Bagruša

U grobu 125 pronađene su naušnice tpa 16 u paru. Ovaj grob pripada fazi Bagruša II.

Naušnice tipa 17

Naušnice tipa 17 dijele se na dvije varijante 17 a i 17 b. Tip 17a su volinjske naušnice

luksuznije izrađene, rađene od srebra filigranom i s grenulacijom, dok su 17b rustičnije

lijevane naušnice.14 One su jedan od najrasprostranjenijih tipova nakita, odnosno naušnica na

području bjelobrdske kulture. Utvrđena su 24 lokaliteta na prostoru međurječja Drave, Save i

Dunava na kojima su pronalažene naušnice tipa 17. Naušnice varijante 17a pronađene su na 6

lokaliteta, dok su 17b naušnice pronađene na ukupno 18 lokaliteta. Na dva lokaliteta, Bijelo

Brdo II i Vukovar – Lijeva bara, javljaju se ove dvije varijante paralelno. U istočnom dijelu

međurječja su rasprostranjenije naušnice varijante 17a , dok su naušnice varijante 17b

rasprostranjene po čitavom međurječju, najviše na zapadu.

13 Ž.TOMIČIĆ, 1989, 430.14 Ž. TOMIČIĆ, 1989, 408.

10

Slika 10 Naušnice tip 17 (Ž. Tomičić, 1989)

Bijelo Brdo II

U grobu 225 pronađen je ulomak srebrne luksuzno rađene volinjske naušnice, odnosno

naušnice tpa 17a. Ulomak naušnice 17b obješen na karičicu tipa II pronađen je u grobu 46.

Oba groba pripadaju drugoj fazi trajanja nekropole, odnosno završetku I. stupnja bjelobrdske

kulture. Smatra se da je naušnica varijante 17a iz groba 225 import iz Kijevske Rusi.

Vukovar – Lijeva bara

U grobu 66 pronađen je primjer naušnice 17b, izvan uništenog groba u vinogradu na ovom

lokalitetu pronađen je privjesak naušnice 17a. Grob 66 pripada fazi Lijeva bara III, odnosno

završnoj fazi I. stupnja bjelobrdske kulture. Nadalje, u grobu 426 sa strana lubanje ženske

osobe nađena je volinjska brončana naušnica.15

Ptuj – Grad

U fazi Ptuj II javljaju se naušnice varijante 17a, odnosno u I. stupnju bjelobrdske kulture. U

grobovima 193 i 237 uz naušnicu varijante 17a, pronađena je i jedna tipa 14. U grobu 64 uz

naušnicu 17b pronađene su i naušnice tipa 14 i 15. U grobovima 210 i 230 naušnica tipa 17b

pronađena je zajedno sa torquesom tipa I. Naušnice tipa 17b još su pronalažene u grobovima

183, 205, 178 te 204.

Gomjenica

U grobu 30 pronađena je naušnica varijante 17b zajedno sa naušnicom tipa 15. Nušnice tipa

17b pronađene su još u grobovima 192, 125, 216 u kojemu su pronađena tri primjerka

naušnica 17b. U grobu 44 uz dva para naušnica 17b, pronađen je i par naušnica sa tri

bikonične jagode te tri para naušnica sa jednom bikoničnom jagodom između dvije petlje.16 U

15 Ž. TOMIČIĆ, 1989, 436.16 Ž. TOMIČIĆ; 1989, 438.

11

grobu 13 , sa svake strane pokojnice pronađeno je po pet komada naušnica 17b. Naušnice

tipa 17 pripadaju fazi Gomjenica II, odnosno I. stupnju bjelobrdske kulture.

Bagruša u Bosanskoj Posavini

Na ovoj nekropoli varijanta naušnice 17b pronađena je samo u jednom grobu, točnije u grobu

139, u kombinaciji sa naušnicom tipa 14a i prstenom tipa 31. Grob pripada fazi Bagruša III.

Naušnice tipa 17 pronađene su i na lokalitetu Juraj u Trnju te u blizini sela Ciganka kod

Podravske Slatine. Na nekropoli Juraj u Trnju, u grobu 6, pronađena je rustično izrađena

lijevana volinjska naušnica od legure bronce i srebra. Grob 6 pripada kasnoj fazi II. Stupnja

bjelobrdske kulture. Zatim, na nekropoli Ciganka naušnice tipa 17 javljaju se tijekom dviju

faza Ciganka I i II. Prvoj fazi pripadaju grobovi 7 i 11, dok drugoj fazi grobovi 1, 2, 5, 8, 9 i

12. U grobu 11 pronađena su tri primjerka lijevanih naušnica tipa od srebra tipa 17.

Slika 11 Nekropola Ciganka, grob 11 ( Ž. Tomičić, 1989, 350.)

Majs

Naušnice tipa 17b otkrivene su u grobovima 1038 i 1047. U grobu 1038 otkrivena su četiri

para naušnica, dok su u grobu 1047 otkrivena dva para. Javljaju se tijeko tri faze nekropole

Majs I, II i III.

Slika 12 Nekropola Majs, grob 1038 (Ž. Tomičić, 1989, 359.)

12

Zaključak

Kao što je spomenuto u uvodu, naušnice su jedan od najznačajnijih nalaza bjelobrdske

kulture. Neki od poznatih arheologa i istraživača poput Brunšmida, Korošeca, Čorović –

Ljubinković te Vinskog bavili su se problematikom ove vrste nakita. Prema Gieslerovoj

tipologiji naušnice dijelimo na tip 14, tip 15, tip 16 i tip 17. Ovi tipovi naušnica imaju po još

nekoliko varijanti. Naušnice tipa 14 dijele se na tri varijante (a-c), tipa 15 na pet varijanti (a-

e), tipa 16 na dvije varijante (a-b), te naušnice tipa 17 također na dvije varijante (a-b).

Rasprostranjene su na području međurječja Save, Drave i Dunava, a prema Z. Vinskom na

tom području su postojali nekakvi centri prodrukcije tog nakita. Na području Siska pronađeni

je i kameni kalup s urezanom grozdolikom naušnicom te se smatra da je tamo postojala

radionica nakita. Naječšće nekropole s kojih potječu nalazi naušnica ove kulture su : Bijelo

Brdo II, Vukovar – Lijeva bara, Gomjenica, Bagruša, Mahovljani i Ptuj Grad.

Literatura :

Ž. TOMIČIĆ, Arheološka slika međuriječja Mure, Drave, Dunava i Save u svjetlosti

materijalnih izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa, zagreb, 1989

Z. VINSKI, O postojanju radionica nakita starohrvatskog doba u Sisku, Vjesnik arheološkog

muzeja 3, Zagreb

13