NEJEDNAKOSTI I SOCIJALNA

POLITIKA U HRVATSKOJ

Prof. emeritus dr.sc. Vlado Puljiz

Zagreb, 14. lipnja 2016.

JEDNAKOST KAO DRUŠTVENA

VREDNOTA

• Jednakost, uz slobodu, središnja, konstitutivna je vrednota modernog demokratskog društva (predindustrijska društva – “ancien règime” - bila su utemeljena na nejednakosti ljudi)

• Jednakost je zapisana u američkoj Deklaraciji o nezavisnosti iz 1776. te francuskoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina 1789.

• Jednakost, kao i sloboda, središnja je vrednota međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima 20. stoljeća

• Međutim, na ovoj načelnoj, deklarativnoj razini riječ je o apstraktnoj jednakosti, dok u stvarnosti imamo znatne društvene nejednakosti

DRUŠTVENI KONTEKST I

NEJEDNAKOSTI

• U modernim društvims u raznim sferama prisutne su značajne nejednakosti pojedinih kategorija građana

• One su posljedica konkretnih okolnosti, povijesnog nasljeđa odnosno vrijednosnih usmjerenja pojedinih društava i asocijacija

• U francuskoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanima tako je riječ o “korisnoj nejednakosti”, dakle društveno prihvatljivom

• Teoretičar socijalne pravde John Rawls zagovara dva načela socijalne pravde koji se tiču jednakosti građana:

- prvo je načelo jednakosti šansi

- drugo je “načelo diferencije”: razlika u bogatstvu opravdana je ako od nje imaju korist i oni najsiromašniji

• Razlike između društava u kojima dominira liberalna ideologija od onih u kojima je na djelu socijal-demokratska Ideologija

SMANJENJE NEJEDNAKOSTI U

POSLIJERATNOM “ZLATNOM DOBU”

(1945 – 1975)• Smatra se da je poslijeratnih trideset godina (“zlatno

doba”), obilježenih visokim stopama rasta i socijalnom državom, na Zapadu i na Istoku, donijelo osjetno smanjenje socijalnih razlika

• Bile su to godine kejnzijanskog državnog intervencionizma i uspona socijalne države

• Poznati ekonomist Simon Kuznets tim je povodom napisao da “val razvoja nosi sve brodove”

• Tome je doprinijelo svima dostupno obrazovanje i zdravstvena zaštita, što je znatno povećalo životne šanse građana

KRIZA SEDAMDESETIH I RAST

SOCIJALNIH NEJEDNAKOSTI

• Kriza nastala sredinom sedamdesetih godina donijela je jačanje liberalnog koncepta (M. Thatcher, R. Reagan) i povećanje društvenih nejednakosti

• Nakon godina oporavka, kriza je ponovno izbila 2007. –2008. godine i uzrokovala produbljivanje nejednakosti

• O tome nalazimo dramatična upozorenja u knjizi Thomasa Pikettya “Kapital u 21. stoljeću”, koji predlaže svjetski porez na dobit

• Nejednakosti u bogatstvu povećavaju između pojedinih područja svijeta te unutar pojedinih zemalja

• O tome je nedavno zanimljiva izlaganja u Zagrebu imao Branko Milanović, vodeći ekspert Svjetske banke

GLAVNI UZROCI POVEĆANJA

SOCIJALNIH NEJEDNAKOSTI

• Globalizacija, posebno kretanje svjetskog financijskog kapitala te opadanje značenja države – nacije

• Tehnološka (informatička) revolucija koja destruira stari način proizvodnje

• Promjene u svijetu rada, koje donose tercijarizaciju, fleksibilizaciju te prekarizaciju zaposlenosti (tzv.“fluidno društvo”).

• Demografske promjene: opadanje nataliteta, starenje stanovništva, feminizacija radne snage, promjene u obitelji. Tome treba dodati masovne migracije stanovništva prema razvijenom dijelu svijeta

EUROPSKI ODGOVOR NA INTENZIVNE

DRUŠTVENE PROMJENE

• Europska unija imala je različite odgovore na novu društvenu konstelaciju. U tom kontekstu vrijedno je spomenuti Lisabonsku strategiju orijentiranu na društvo znanja i informacija

• Važan je i dokument “Europa 2020” s “Platformom protiv siromaštva i socijalne isključenosti”

• U novim europskim dokumentima velika se pažnja pridaje znanju, obrazovanju, kreativnosti, inovaciji

• Važna je promjena paradigme socijalne države, od pasivne, reparatorne prema aktivnoj, preventivnoj, koja se zasniva na socijalnom investiranju

• Socijalno investiranje podrazumjeva i promjenu paradigme nacionalnog računovodstva, odnosno tretiranje socijalnih izdataka kao produktivne potrošnje

SOCIJALNE NEJEDNAKOSTI U

HRVATSKOJ – RAT I TRANZICIJA

• Nejednakosti su znatnije porasle pred kraj socijalističkog razdoblja, kada je propao implicitni konsenzus vladajuće klase i mase stanovništva (J. Županov)

• Rat je uzrokovao drastičan gospodarski pad (gubitak; jedan godišnji BDP), a potom preraspodjelu nac.bogatstva (pretvorba i privatizacij)

• Nakon rata uslijedio je pritisak gubitničkih slojeva stanovništva za preraspodjelom, ali, s druge strane, pritisak međunarodnih financijskih institucija (MMF i Svjetska banka) za brzim uvođenjem tržišne ekonomije i uključivanjem u svjetske tokove ekonomije i kapitala. Socijalne su razlike stoga porasle

• Rast socijalnih nejednakosti uslijedio je i tijekom posljednje krize, iz koje se postupno s teškom mukom sada izvlačimo

OSNOVNI PODACI O NEJEDNAKOSTIMA

I SIROMAŠTVU U HRVATSKOJ

• Naša saznanja o aktualnim socijalnim nejednakostima u Hrvatskoj relativno su oskudna

• Navodimo bitne podatke za 2014. godinu:

- stopa rizika od siromaštva ...........19,4%

- stopa rizika od siromaštva i socijalne

isključenosti (AROPE)....................29,3%

- Ginijev koeficijent dohotka .............0,302

- izdaci za socijalnu skrb u BDP-u....20,8 %

SLABOSTI PODATAKA O

NEJEDNAKOSTIMA U HRVATSKOJ

• Naši podaci o nejednakostima uglavnom se odnose na dohodovne nejednakosti, dok su zanemarene one druge kategorije raspodjele bogatstva koje na nejednakosti znatno utječu (patrimonijalne,nekretninske, financijske, one koje se odnose na pristup uslugama i slično)

• Izvor podataka su ankete o potrošnji kućanstava, odnosno o dohotku kućanstava

• Stoga je naša osnovna preporuka da treba intenzivirati istraživanja o nejednakostima eda bismo vodili uspješniju borbu za njihovo smanjivanje

NEJEDNAKOSTI U OBRAZOVANJU

• Osobitu pažnju treba obratiti na nejednakosti u obrazovanju.

Podsjetitmo na tri vrste kapitala kojima građani raspolažu: ekonomski, kulturni i socijalni kapital

• Istraživanja pokazuju presudno značenje kulturnog i socijalnog kapitala u socijalnoj mobilnosti

• Primjera radi, istraživanje Karin Doolan pokazalo je da djeca roditelja s manje od četiri godine srednje škole imaju osam puta manje šanse pohađati fakultet od djece čiji su roditelji završili fakultet. Drugi podaci pokazuju još drastičnije razlike

• Kad je riječ o socijalnom kapitalu, treba upozoriti na “Efekt Svetog Mateja”, kojeg je prvi spomenuo Robert Merton u SAD: On otprilike podrazumijeva sljedeće; “Oni koji imaju više će i dobiti u državnoj redistribuciji dohotka, a oni koji imaju manje još će i izgubiti”

PRESUDNO JE ULAGANJE U

OBRAZOVANJE DJECE U RANOJ DOBI

• Ako socijalno investiranje, koje ima više aspekata, predstavlja novu paradigmu, onda je unutar toga bitno ulaganje u djecu u ranoj dobi

• Na to upozoravaju istraživanja Heckmana, Esping -Andersena, Paliera, Bordieua i drugih. Oni smatraju ključnim ulaganja u obrazovanje djece u ranoj dobi

• Nije, dakle, dovoljno u obrazovanju ostvariti “otoke izvrsnosti”, nego je nužno ulagati u cijelu najmlađu populaciju, jer to donosi najveću dobit

• Pritom je kod djece važno razvijati ne samo kognitivne nego i nekognitivne sposobnosti

• Isto tako važno je ulaganje u cjeloživotno učenje

• O tome se u nas nedovoljno vodi računa u reformi škole