NEREVIDIRANO GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠ ĆE ACI d.d. ZA

NEREVIDIRANO IZVJEŠĆE o fizičkim i financijskim pokazateljima za 2009. godinu ____________________________________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________________________________________ ACI d.d. – Odjel ekonomsko financijskih poslova veljača 2010.

51410 OPATIJA * M. Tita 151 * CROATIA Tel: - 385/051/271-288 * Fax: - 385/051/271-824

Materijal za javnu objavu

NEREVIDIRANO

GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ACI d.d.

ZA 2009. GODINU

I

IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA



S a d r ž a j:

UVOD .........................................................................................................................1

1. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2009. GODINU

1.1. FIZIČKI POKAZATELJI DJELATNOSTI NAUTIKE .................................... 2 1.2. FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA ACI d.d.U 2009. GODINI .. 8

Račun dobiti i gubitka ................................................................................................ 8

Struktura poslovnih prihoda i rashoda ….... ...................................................... 11

Struktura financijskih prihoda i rashoda ............................................................ 19

Bilanca ACI d.d. .................................................................................................... 26

Izvješće o novčanim tijekovima .............................................................................. 31

Izvješće o promjenama kapitala ............................................................................. 33

Izvješće stanja temeljnog kapitala .......................................................................... 34

Kretanje dionica ...................................................................................................... 35

1.3. EKONOMSKO FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA .............. 36

1.4. ZAPOSLENOST I PLAĆE DJELATNIKA ...................................................... 41

2. IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA ......................................................42

3. KODEKS KORPORACIJSKOG UPRAVLJANJA ............................................. 53

NEREVIDIRANO IZVJEŠĆE o fizičkim i financijskim pokazateljima za 2009. godinu 1 ____________________________________________________________________________________________________________


UVOD Uprava ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB d.d. Opatija (skraćeno ACI d.d.

Opatija) podnosi Godišnje izvješće nadzornom odboru Društva, sukladno članku 250 a

Zakona o trgovačkim društvima (ZTD-a).

Godišnje izvješće obuhvaća razdoblje od 01.01. do 31.12.2009. godine. Vođenje poslova

Društva obavljao je direktor ACI d.d. Opatija Anto Violić koji podnosi ovo Izvješće.

Radi objektivne ocjene kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika poslovanja Društva,

Godišnje izvješće obuhvaća:

1. Financijsko izvješće za 2009. godinu u kojem se prezentiraju:

- fizički pokazatelji djelatnosti nautike,

- financijski pokazatelji kroz temeljna financijska izvješća

(Račun dobiti i gubitka, Bilanca, Izvješće o novčanim tijekovima, Izvješće o

promjeni glavnice, Izvješće stanja temeljnog kapitala)

- kretanje dionica ACI d.d.

- financijski pokazatelji poslovanja Društva

- rezervacije po sudskim sporovima

- zaposlenost i plaće djelatnika

2. Izvješće Uprave o stanju Društva s prijedlogom odluke o rasporedu dobiti

3. Kodeks korporacijskog upravljanja

Ovogodišnje izvješće Društva usklađeno je sa zakonskom regulativom i Standardima

financijskog izvješćivanja i daje realnu sliku financijskog položaja Društva.



1. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2009. GODINU



1.1. FIZIČKI POKAZATELJI DJELATNOSTI NAUTIKE ACI d.d. ZA 2009. GODINU Fizički pokazatelji prikazani su po vrstama nautičkih usluga i to:

- broj brodica na stalnom vezu (godišnji vez u moru, na kopnu, kombinacija

kopno+more, višegodišnji vez i time share)

- broj brod/dana brodova u tranzitu (dnevni vez)

- broj brodica na mjesečnom vezu

Tablice br. 1 i 2 te grafikoni br. 1, 2 i 3 sadrže usporedni prikaz fizičkih pokazatelja djelatnosti

nautike marina ACI sustava po vrstama nautičkih usluga za 2009. godinu s istim razdobljem

2008. godine i planom za 2009. godinu.

Tablica br. 1: FIZIČKI POKAZATELJI DJELATNOSTI NAUTIKE ACI d.d. ZA 2009. GODINU

IZVOR: FIZIČKI POKAZATELJI MARINA ACI SUSTAVA I PLAN ZA 2009. GODINU

OSTVARENJE 2008.

PLAN ZA 2009.OSTVARENJE

2009.OSTVARENJE

2008. PLAN ZA 2009.

OSTVARENJE 2009.

OSTVARENJE 2008.

PLAN ZA 2009.OSTVARENJE

2009.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

1 UMAG 402 402 392 98 98 5.076 4.568 4.672 92 102 76,8 69,1 129,4 168 187

2 ROVINJ 317 317 311 98 98 9.474 8.527 9.160 97 107 97,2 87,5 109,8 113 126

3 PULA 155 155 133 86 86 3.443 3.099 3.034 88 98 24,1 21,7 27,0 112 124

4 POMER 239 280 242 101 86 2.973 2.676 2.267 76 85 141,8 127,6 79,0 56 62

5 OPATIJA 222 222 209 94 94 2.098 2.110 1.415 67 67 348,1 313,3 311,0 89 99

6 CRES 382 382 365 96 96 5.426 4.716 4.744 87 101 75,0 67,5 131,0 175 194

7 S.DRAGA 207 207 202 98 98 1.961 1.765 1.876 96 106 119,3 107,4 159,0 133 148

8 RAB - - - - - 6.637 5.973 6.547 99 110 51,2 46,1 35,0 68 76

9 ŠIMUNI 199 199 189 95 95 2.428 2.185 2.098 86 96 121,0 109,0 97,0 80 89

10 ŽUT - - - - - 6.572 5.915 5.833 89 99 0,0 0,0 1,0 - -

11 PIŠKERA - - - - - 4.503 4.053 4.167 93 103 0,0 0,0 0,0 - -

12 JEZERA 234 234 231 99 99 3.234 2.911 2.707 84 93 63,4 57,1 71,0 112 124

13 VODICE 272 272 269 99 99 6.592 5.933 5.419 82 91 111,0 99,9 92,0 83 92

14 SKRADIN 38 38 66 174 174 10.419 9.377 9.225 89 98 59,0 53,1 14,0 24 26

15 TROGIR 162 162 167 103 103 8.432 7.589 7.654 91 101 67,5 60,8 65,0 96 107

16 SPLIT 291 291 258 89 89 8.422 7.251 6.724 80 93 144,3 129,9 136,2 94 105

17 MILNA 98 98 91 93 93 7.369 6.632 5.994 81 90 45,3 40,8 27,0 60 66

18 VRBOSKA 68 85 89 131 105 2.045 1.841 2.206 108 120 30,7 27,7 47,0 153 170

19 PALMIŽANA - - - - - 16.798 15.118 14.588 87 96 0,0 0,0 0,0 - -

20 KORČULA 57 57 61 107 107 9.537 8.583 8.221 86 96 30,3 27,3 21,0 69 77

21 DUBROVNIK 363 363 351 97 97 12.072 10.865 9.987 83 92 542,5 488,5 402,0 74 82

3.706 3.764 3.626 98 96 135.511 121.685 118.538 87 97 2.148,5 1.934,1 1.954,4 91 101

* godišnji vez (u moru, na kopnu i kombinacija kopno + more), višegodišnji vez i time share

Napomena: u 2008. godini iz ostvarenja stalnog veza izostavljeni su nekomercijalni vezovi

INDEKS 14/12

DNEVNI VEZ (brod/dani)

INDEKS 9/7

INDEKS 9/8

od 01.01.-31.12.

UKUPNO

MJESEČNI VEZ

na dan 31.12.INDEKS

4/2INDEKS

4/3

od 01.01.-31.12.INDEKS

14/13

R.B. MARINA

STALNI VEZ *



Prema prikazu iz tablica br. 1, na stalnom vezu (godišnji vez, višegodišnji vez i time share) na

dan 31.12.2009. godine bilo je 3.626 brodica, što je za 2% manje od ostvarenja prošle godine i

za 4% manje od plana za 2009. godinu.

Prema tablici br. 2, koja sadrži strukturu stalnog veza, evidentno je da najveći udio u stalnom

vezu ima godišnji vez u moru s 91,1%, koji bilježi 2%-tni pad u odnosu na prošlogodišnje

ostvarenje. Godišnji vez na kopnu učestvuje s 8% i za 1% je viši od ostvarenja 2008. godine.

Kombinacija kopno + more s 0,2% učešća u ukupnom godišnjem vezu, bilježi smanjenje za

jednu brodicu, a višegodišnji vez i time share s 0,7% stalnog veza na razini je ostvarenja 2008.

godine.



Ta

blic

a b

r. 2

: US

PO

RE

DN

I PR

IKA

Z S

TR

UK

TU

RE

ST

AL

NO

G V

EZ

A N

A D

AN

31

.12

.20

09

. S IS

TIM

RA

ZD

OB

LJ

EM

20

08

. GO

DIN

E

2008

.20

09.

IND

EX

(3/2

)20

08.

2009

.IN

DEX

(6

/5)

2008

.20

09.

IND

EX

(9/8

)20

08.

2009

.IN

DEX

(1

2/11

)20

09.

2009

.IN

DEX

(1

5/14

)

01

23

45

67

89

1011

1213

1415

16

1U

MA

G3

933

8598

53

600

0 -

44

100

402

392

98

2R

OV

INJ

317

311

980

0-

00

- 0

0-

317

311

98

3P

ULA

155

133

860

0-

00

- 0

0-

155

133

86

4P

OM

ER

220

208

953

186

000

0 -

16

161

0023

924

210

1

5O

PAT

IJA

217

200

921

44

004

51

250

0-

222

209

94

6C

RE

S3

493

3195

32

341

061

0 -

00

-38

236

596

7S

. DR

AGA

180

170

942

732

119

00

- 0

0-

207

202

98

8R

AB0

0-

00

-0

0 -

00

-0

0-

9Š

IMU

NI

157

153

974

236

860

0 -

00

-19

918

995

10

ŽUT

00

-0

0-

00

- 0

0-

00

-

11

PIŠ

KE

RA

00

-0

0-

00

- 0

0-

00

-

12

JEZ

ER

A2

032

0210

03

028

930

0 -

11

100

234

231

99

13

VOD

ICE

2

512

4196

21

281

330

0 -

00

-27

226

999

14

SK

RAD

IN38

6617

40

0-

00

- 0

0-

38

66

174

15

TRO

GIR

1

491

5410

31

212

100

00

- 1

11

0016

216

710

3

16

SP

LIT

275

245

891

613

810

0 -

00

-29

125

889

17

MIL

NA

8278

951

512

800

0 -

11

100

98

91

93

18

VRB

OS

KA

59

7813

28

101

250

0 -

11

100

68

89

131

19

PAL

MIŽ

AN

A 0

0-

00

-0

0 -

00

-0

00

20

KO

RČ

ULA

4647

102

11

141

270

0 -

00

-5

76

110

7

21

DU

BR

OVN

IK2

983

0410

26

346

732

150

00

-36

335

197

3.3

89

3.3

06

98

28

62

90

10

17

68

62

42

41

00

3.7

06

3.6

26

98

GO

DIŠ

NJI

VEZ

NA

KO

PN

UK

OP

NO

+ M

OR

EV

IŠEG

OD

IŠN

JI V

EZ I

TIM

E S

HA

RE

ST

AL

NI V

EZ U

KU

PN

O

UK

UP

NO

RB

AC

I MA

RIN

A

B

RO

J B

RO

DIC

A N

A S

TA

LN

OM

VE

ZU

(

sta

nje

31

.12

.)

GO

DIŠ

NJI

VEZ

U M

OR

U



Grafikon br. 1 sadrži usporedni prikaz ostvarenja broja brodica na stalnom vezu za razdoblje

01.01.-31.12.2009. godine s istim razdobljem 2008. godine.

Na dan 31.12.2009. godine najveći udio, i to od 47% u ukupnom ostvarenju stalnog veza,

imaju marine Umag s 392 brodice ili 10,8% ukupnog ostvarenja stalnog veza, Cres s 365

brodica ili 10% ukupnog ostvarenja stalnog veza, Dubrovnik s 351 brodice ili 9,7% ukupnog

ostvarenja stalnog veza, Rovinj s 311 brodica ili 8,6% ukupnog ostvarenja stalnog veza,

Vodice s 269 brodica ili 7,4% ukupnog ostvarenja stalnog veza te Split s 258 brodica ili 7,1%

ukupnog ostvarenja stalnog veza.

Marine Rab, Žut, Piškera i Palmižana sezonske su marine i ne nude uslugu stalnog veza.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

BR

OJ

BR

OD

ICA

ACI MARINE

Grafikon br. 1: USPOREDNI PRIKAZ OSTVARENJA BROJA BRODICA NA STALNOM VEZUNA DAN 31.12.2009. S 2008. GODINOM(godišnji vez, višegodišnji i time share)

OSTVARENJE na dan 31.12.2008. OSTVARENJE na dan 31.12.2009.



Tijekom 2009. godine ostvareno je 118.538 brod/dana (tranzit), što je za 13% manje od

ostvarenja istog razdoblja prošle godine i za 3% je manje od plana. Do smanjenja je došlo

uslijed manjeg broja posjeta talijanskih nautičara te slabijeg bookinga chartera, čija su plovila

na godišnjem vezu u ACI marinama zbog neisplovljavanja zauzimala mjesto za moguć prijem

tranzita. Poslovna politika Društva usmjerena je na prijem većih plovila, tako da smanjenje

broja brodica nije umanjilo i financijske pokazatelje niti je značajnije utjecalo na uspješnost

poslovanja.

U grafikonu br. 2 prikazana je usporedba ostvarenja broja brod/dana brodica u tranzitu za

razdoblje 01.01.-31.12.2009. s ostvarenjem za isto razdoblje 2008. godine.

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

BR

OJ

BR

OD

/DA

NA

ACI MARINE

Grafikon br.2: USPOREDNI PRIKAZ OSTVARENJA BROJA BROD DANA BRODICA U TRANZITU ZA 2009. S 2008. GODINOM

OSTVARENJE 01.-12.2008. OSTVARENJE 01-12.2009.

U ostvarenju tranzita evidentno odstupaju marina Palmižana s 14.588 brod/dana ili 12,3%

udjela u ukupnom tranzitu, Dubrovnik s 9.987 brod/dana ili 8,4% udjela, Skradin s 9.225

brod/dana ili 7,8%, Rovinj s 9.160 brod/dana ili 7,7% udjela, Korčula s 8.221 brod/dana ili

6,9% udjela, Trogir s 7.654 brod/dana ili 6,5%, Split s 6.724 brod/dana ili 5,7% udjela, Milna s

5.994 brod/dana ili 5,1% udjela, Rab s 6.547 brod/dana ili 5,5% udjela, Žut s 5.833 brod/dana

ili 4,9% udjela te Vodice s 5.419 brod/dana s 4,6% udjela u ukupnom tranzitu.



Usluga mjesečnog veza odobrava se u sezoni u skladu s mogućnostima pojedine marine radi

što boljeg popunjenja kapaciteta marine.

Tijekom 2009. godine ostvareno je 1.954,4 brod/mjeseci što je za 9% manje od ostvarenja

2008. godine i plana. Osim već navedenog smanjenja raspoloživih mjesta za smještaj brodica

na mjesečnom vezu uslijed slabijeg bookinga chartera na smanjenje utječe i duže zadržavanje

gostiju u marinama, kako na stalnom vezu tako i onih u tranzitu, odnosno manje isplovljavanja

zbog čega nije bilo raspoloživih kapaciteta za mjesečni vez.

Grafikon br. 3 sadrži usporedni prikaz ostvarenja broja brod/mjeseci na mjesečnom vezu za

2009. godinu s 2008. godinom.

0

100

200

300

400

500

600

BR

OJ

BR

OD

MJE

SE

CI

ACI MARINE

Grafikon br. 3: USPOREDNI PRIKAZ OSTVARENJA BROJA BROD MJESECI NA MJESEČNOM VEZU ZA 2009. S 2008. GODINOM

OSTVARENJE 01.-12.2008. OSTVARENJE 01-12.2009.

Najveći broj brod/mjeseci ostvarile su marine Dubrovnik s 402 brod/mjeseca ili 20,6% udjela u

ukupnom ostvarenju mjesečnog veza, Opatija s 311 brod/mjeseci ili 15,9% udjela, Split s 136,2

brod/mjeseca ili 7% udjela, Supetarska Draga s 159 brod/mjeseci ili 8,1% udjela, Cres s 131

brod/mjesecom ili 6,7%, te Rovinj s 109,8 brod/mjeseci ili 5,6% udjela u ukupnom ostvarenju

mjesečnog veza.

ACI marine Piškera i Palmižana sezonske su marine i ne nude uslugu mjesečnog veza.



1.2. FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA ACI d.d. ZA 2009. GODINU

Financijski pokazatelji poslovanja ACI d.d. predočit će se prikazom Računa dobiti i gubitka za

2008. godinu te analitičkim prikazom financijskih pokazatelja poslovanja po marinama ACI

sustava. ACI d.d. primjenjuje računovodstvene politike usklađene sa MSFI i MRS te

financijska izvješća realno prikazuju poslovanje Društva u 2009. godini.

RAČUN DOBITI I GUBITKA ZA ACI d.d. ZA 2009. GODINU Račun dobiti i gubitka je dinamičko izvješće u kojem se vrijednosno iskazuju ostvareni

prihodi i rashodi u obračunskom razdoblju s ciljem utvrđivanja rezultata poslovanja.

Društvo je u 2009. godini ostvarilo pozitivan bruto financijski rezultat u iznosu od

22.880.893,34 kune, što je za 8,7 milijuna kuna ili za 62% više od 2008. godine te za 11,4

milijuna kuna ili dvostruko više od plana. Navedena dobit sastoji se od dobitka od poslovne

aktivnosti u iznosu od 20.667.233,87 kuna i dobitka od financijskih aktivnosti u iznosu od

2.213.659,47 kuna. Po odbitku poreza na dobit koji za 2009. godinu iznosi 5.303.854,52 kune

ostvarena neto dobit Društva za 2009. godinu iznosi 17.577.038,82 kune, što je za 59% više

od 2008. godine te za 91% više od neto dobiti planirane za 2009. godinu.

U tablici br. 3 prikazati će se usporedni prikaz Računa dobiti i gubitka za 2009. godinu s

ostvarenjem za isto razdoblje 2008. godine i planom za 2009. godinu.



Tablica br. 3: USPOREDNI PRIKAZ RAČUNA DOBITI I GUBITKA ZA ACI d.d. ZA 2009. S ISTIM RAZDOBLJEM 2008. GODINE I PLANOM

(u kn)

OSTVARENJE 2008.

PLAN 2009.

OSTVARENJE 2009.

2009./08. 2009./Plan

0 1 2 3 4 5 (4/2) 6 (4/3)

A UKUPAN PRIHOD (I+IV) 164.481.989 169.554.213 172.466.148 105 102

B UKUPAN RASHOD (II+V) 150.316.064 158.051.252 149.585.255 100 95

C RAZLIKA - BRUTO DOBIT/GUBITAK 14.165.926 11.502.961 22.880.893 162 199

Porez na dobit 3.128.317 2.300.592 5.303.855 170 231

Neto dobit 11.037.609 9.202.369 17.577.039 159 191

I POSLOVNI PRIHODI 163.175.384 168.247.610 169.056.269 104 100

1 Stalni vez 75.939.066 86.353.482 84.794.803 112 98

2 Mjesečni vez 6.483.050 6.576.172 5.636.232 87 86

3 Dnevni vez 45.007.845 45.828.660 46.234.001 103 101

4 Zakup 11.498.968 10.482.732 11.684.044 102 111

5 Ostale usluge nautičarima 18.204.362 13.960.879 16.552.616 91 119

6 Ostali poslovni prihodi 6.042.094 5.045.685 4.154.574 69 82

II POSLOVNI RASHODI 147.568.948 155.304.137 148.389.036 101 96

1 Materijalni troškovi 11.849.536 13.739.649 11.399.285 96 83

2 Ostali vanjski troškovi usluga 29.286.323 32.278.151 25.852.501 88 80

3 Troškovi osoblja 48.694.250 50.731.407 46.515.291 96 92

4 Amortizacija 32.754.569 34.030.445 34.592.025 106 102

5 Ostali troškovi 9.363.894 10.992.343 9.068.124 97 82

6 Troškovi osiguranja 3.124.147 2.221.580 2.360.452 76 106

7 Pomorsko dobro - koncesija 3.992.740 4.078.236 4.193.984 105 103

8 Vrijednosno usklađenje dug. i krat. imovine 2.412.978 2.000.000 2.608.263 108 130

9 Rezerviranja troškova i rizika 901.232 1.276.875 8.361.338 928 655

10 Ostali poslovni rashodi 5.189.281 3.955.451 3.437.772 66 87

III BRUTO DOBIT/GUBITAK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI (I-II)

15.606.436 12.943.474 20.667.234 132 160

IV FINANCIJSKI PRIHODI 1.306.605 1.306.602 3.409.879 261 261

V FINANCIJSKI RASHODI 2.747.115 2.747.115 1.196.219 44 44

VIBRUTO DOBIT/GUBITAK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI (IV-V)

-1.440.510 -1.440.513 2.213.659 - -154

IZVOR: BILANCA STANJA

R.B. OPIS01.01.-31.12. - NEREVIDIRANO INDEKS



Tablica br. 4 sadrži usporedbu ostvarenih ukupnih prihoda i rashoda te rezultata poslovanja po

marinama ACI sustava za 2008. godinu.

(u k

n)

20

08.

20

09

.2

008

.2

00

9.

200

8.

20

09

.

01

23

45

67

89

10

1U

MA

G1

2.1

83

.89

91

3.0

42

.31

51

07

9

.29

3.0

10

8.7

86

.54

39

52

.89

0.8

88

4.2

55

.77

11

47

2R

OV

INJ

10

.30

2.3

77

11

.33

5.3

30

110

6.3

78

.83

36

.18

6.9

16

97

3.9

23

.54

45

.14

8.4

14

131

3P

UL

A

4.4

07

.94

54

.27

9.4

17

97

3.9

86

.36

74

.57

4.0

76

11

542

1.5

78

-29

4.6

58

-

4P

OM

ER

5.4

79

.83

75

.65

0.2

09

103

4.2

80

.54

34

.36

5.2

08

10

21

.19

9.2

95

1.2

85

.00

11

07

5O

PA

TIJ

A

13

.64

1.8

15

13

.54

9.7

49

99

10

.55

6.8

439

.67

6.1

73

92

3.0

84

.97

23

.87

3.5

76

126

6C

RE

S1

0.5

60

.26

91

1.6

71

.39

81

11

9

.89

3.3

28

9.6

60

.40

59

866

6.9

41

2.0

10

.99

23

02

7C

AF

EE

BA

R

022

0.3

91

-0

23

4.4

71-

0-1

4.0

80

-

8S

.DR

AGA

4

.50

4.6

47

4.8

31

.83

01

07

3

.41

6.2

84

3.3

41

.21

19

81

.08

8.3

63

1.4

90

.61

91

37

9R

AB

2

.15

0.1

14

2.4

53

.06

71

14

2

.28

8.0

30

1.9

78

.83

38

6-1

37

.91

647

4.2

34

-

10Š

IMU

NI

4.1

67

.17

34

.30

0.4

05

103

2.9

74

.48

32

.76

5.3

70

93

1.1

92

.69

01

.53

5.0

35

129

11Ž

UT

2.4

51

.03

42

.51

0.7

75

102

3.0

76

.81

22

.96

0.0

75

96

-62

5.7

78

-44

9.3

01

-

12P

IŠK

ER

A2

.12

3.0

13

1.9

27

.45

591

2

.78

2.0

24

2.6

10

.10

69

4-6

59

.01

1-6

82

.65

1-

13JE

ZE

RA

5.6

32

.93

26

.69

5.6

01

119

5.1

41

.57

55

.88

2.3

19

11

449

1.3

57

813

.28

21

66

14V

OD

ICE

9.5

26

.29

11

0.3

25

.22

91

08

6

.27

1.8

64

6.1

54

.09

29

83

.25

4.4

27

4.1

71

.13

81

28

15S

KR

AD

IN4

.64

0.4

09

5.1

10

.22

41

10

4

.28

4.3

85

3.9

94

.32

09

335

6.0

24

1.1

15

.90

43

13

16T

RO

GIR

8

.78

0.9

96

9.4

06

.55

81

07

5

.45

2.2

60

5.8

18

.89

31

07

3.3

28

.73

63

.58

7.6

66

108

17S

PL

IT

18

.32

6.0

71

19

.74

9.2

53

108

10

.08

4.3

239

.92

4.9

35

98

8.2

41

.74

89

.82

4.3

18

119

18M

ILN

A

5.5

92

.85

44

.88

2.2

65

87

3.6

60

.87

43

.85

6.3

18

10

51

.93

1.9

80

1.0

25

.94

753

19B

RO

DO

RE

MO

NT

1.6

39

.74

392

5.9

12

56

2.1

85

.65

91

.74

9.0

86

80

-54

5.9

16

-82

3.1

74

-

20V

RB

OS

KA

2.0

43

.87

72

.79

6.4

38

137

2.2

44

.35

12

.28

1.9

17

10

2-2

00

.47

451

4.5

21

-

21P

AL

MIŽ

AN

A6

.31

8.4

56

6.7

33

.70

71

07

3

.56

3.1

00

3.7

54

.19

71

05

2.7

55

.35

62

.97

9.5

09

108

22K

ORČ

UL

A

5.6

88

.46

25

.69

3.5

74

100

5.5

29

.79

55

.38

5.3

70

97

158

.66

730

8.2

04

194

23D

UB

RO

VN

IK1

9.5

47

.37

51

9.4

66

.01

01

00

1

2.1

98

.159

12

.48

9.0

321

02

7.3

49

.21

66

.97

6.9

77

95

24C

HA

RT

ER

39

4.5

55

207

.26

953

1

.51

4.7

35

1.0

19

.47

06

7-1

.12

0.1

81

-81

2.2

01

-

16

0.1

04.

14

31

67

.764

.38

2

10

5

12

1.0

57

.63

6

1

19

.44

9.3

36

99

3

9.0

46

.50

74

8.3

15

.04

51

24

25

DR

UŠ

TV

O I

ZS

4.3

77

.84

74

.70

1.7

66

1

07

2

9.2

58

.427

30

.13

5.9

19

10

3 -2

4.8

80

.58

1-2

5.4

34

.15

2-

1

64

.48

1.9

89

17

2.4

66.1

48

10

5

15

0.3

16

.06

4

1

49

.58

5.2

55

1

00

14

.16

5.9

26

22

.88

0.8

93

162

UK

UP

NI R

AS

HO

DI 0

1.0

1.-

31.1

2.

IND

EKS

(6

/5)

RE

ZU

LT

AT

PO

SL

OV

AN

JA

01

.01

.-3

1.1

2.

IND

EKS

(9

/8)

AC

I MA

RIN

E

SV

EU

KU

PN

O

IZV

OR

: BIL

AN

CA

STA

NJA

Tab

ilca

br.

4:

OS

TV

AR

ENI U

KU

PN

I PR

IHO

DI I

RA

SH

OD

I TE

RE

ZU

LTA

T P

OS

LO

VA

NJA

PO

MA

RIN

AM

A A

CI S

US

TA

VA

ZA

RA

ZD

OB

LJ

E 0

1.0

1.-

31

.12

.20

09. G

OD

INE

- n

ere

vid

ira

no

R.B

.M

AR

INE

IND

EKS

(3

/2)

UK

UP

NI P

RIH

OD

I 0

1.0

1.-

31

.12

Analiza sačinjena na temelju parametara, prezentiranih u tablici broj 4 ukazuje da je u

marinama ACI sustava u 2009. godini ostvareno ukupno 167.764.382 kune izravnih prihoda i

119.449.336 kuna izravnih rashoda te je po toj osnovi ostvaren pozitivan financijski rezultat od

48.315.045 kuna.



Povećanjem izravno terećenih prihoda i rashoda marina neizravnim prihodima i rashodima,

nastalih općim poslovanjem, Društvo ostvaruje pozitivan bruto rezultat poslovanja iznosu od

22.880.893,34 kune.

Struktura poslovnih prihoda i rashoda za 2009. godinu

Poslovni prihodi za 2009. godinu iznose 169.056.269 kuna. Za 4% su veći od ostvarenja istog

razdoblja 2008. godine i na razini su planiranih poslovnih prihoda. Poslovni prihodi za 2008.

godinu sadrže prihod od prodaje dijela charter flote u iznosu od 2,4 milijuna kuna, pa je realan

porast u odnosu na proteklu godinu, koji dobijemo po odbitku navedenog iznosa, iznosio 5%.

Grafikon br. 4 prikazuje strukturu poslovnih prihoda prema vrstama usluga za 2008. godinu.

Stalni vez 50%

Mjesečni vez 3%

Dnevni vez27%

Zakup7%

Ostale usluge nautičarima

10%

Ostali poslovni prihodi

3%

Grafikon br. 4: STRUKTURA POSLOVNIH PRIHODA ZA RAZDOBLJE 2009. GODINE

Najveći udio u poslovnim prihodima 2009. godine ima prihod stalnog veza koji sa 50% udjela u

ukupnim poslovnim prihodima bilježi povećanje od 12% u odnosu na 2008. godinu i smanjenje

od 2% od planiranog. Prihod dnevnog veza učestvuje s 27% poslovnih prihoda, što je za 3% je

više od ostvarenja 2008. godine i za 1% je više od planiranih prihoda dnevnog veza za 2009.

godinu.



Slijedi prihod ostalih usluga nautičarima s 10% udjela, uz 9%-tno smanjenje u odnosu na

prošlogodišnji i 19%-tni porast u odnosu na plan. Prihodi zakupa s 7% udjela bilježe povećanje

od 2% u odnosu na prošlogodišnje prihode i za 11% su veći od plana.

Prihod mjesečnog veza s 3% udjela bilježi smanjene od 13% u odnosu na 2008. godinu te

smanjenje od 14% u odnosu na plan. Ostali poslovni prihodi s 3% učešća u poslovnim

prihodima, bilježe smanjenje u odnosu na prošlogodišnje, zbog ranije navedenog prihoda od

prodaje charter flote u 2008. godini. Djelatnost chartera, nakon prodaje charter flote u 2008.

godini svodi se na komercijalnu ekspoloataciju flote jedrilica JOD 35, koje su ranije korištene

isključivo radi organizacije regate Match Race-a.

Tablica br. 5 sadrži usporedni prikaz stalnog, dnevnog i mjesečnog veza za 2009. godinu s

ostvarenjem za isto razdoblje 2009. godine i planom.



Ta

bli

ca b

r. 5

: U

SP

OR

ED

NI

PR

IKA

Z S

TA

LN

OG

, D

NE

VN

OG

I M

JES

EČ

NO

G V

EZA

ZA

RA

ZDO

BL

JE 0

1.01

.-31

.12.

2009

. G

OD

INE

S 2

008.

GO

DIN

OM

I P

LA

NO

M(u

kn)

OS

TV

AR

EN

JE

2008

. P

LA

N Z

A 2

009.

OS

TV

AR

EN

JE

2009

.O

ST

VA

RE

NJE

20

08.

PL

AN

ZA

200

9.O

ST

VA

RE

NJE

20

09.

OS

TV

AR

EN

JE

2008

. P

LA

N Z

A 2

009.

OS

TV

AR

EN

JE

2009

.

01

23

45

67

89

1011

1213

1415

16

1U

MA

G

7.6

95.2

01

8

.565

.034

8.

517.

832

11

1

9

9

1.35

6.44

8 1.

411.

441

1.47

8.32

7

109

105

5

52.9

23

538.

275

384.

297

70

71

2R

OV

INJ

5

.967

.379

6.4

94.2

80

6.47

3.50

9

108

1

00

3.

060.

243

3.09

6.68

43.

319.

472

1

08

1

07

253

.121

25

5.65

237

4.99

8

148

147

3PU

LA

2.7

35.9

62

2

.744

.165

2.

521.

978

9

2

9

2

1.00

0.62

3 1.

066.

980

991.

376

99

93

8

9.67

8 99

.855

88.3

45

99

88

4PO

MER

3

.491

.248

4.0

83.3

40

3.97

9.77

4

114

97

725.

082

726.

710

648.

218

89

89

290

.924

29

3.83

418

0.12

5

62

61

5O

PATI

JA

9.2

12.9

28

9

.952

.371

9.

661.

076

10

5

9

7

59

7.22

4 61

7.88

052

1.09

5

87

84

1.3

67.6

89

1.38

1.36

61.

113.

112

81

81

6C

RES

6

.794

.076

8.0

82.6

45

7.84

6.06

0

115

97

1.

390.

373

1.42

2.86

01.

437.

819

1

03

1

01

293

.250

29

6.18

334

5.37

7

118

117

7S

.DR

AG

A

3.1

21.7

88

3

.407

.097

3.

426.

056

11

0

101

39

0.63

3 39

1.83

843

6.09

6

112

111

2

27.8

44

230.

123

225.

410

99

98

8R

AB

-

-

-

-

-

1.

680.

790

1.71

5.25

21.

905.

341

1

13

1

11

172

.878

1

74.6

07

136.

125

79

78

9Š

IMU

NI

2

.520

.077

2.8

37.3

15

2.87

2.52

3

114

1

01

580.

212

592.

681

591.

180

1

02

1

00

173

.029

1

74.7

60

147.

899

85

85

10Ž

UT

-

-

-

-

-

2.

207.

864

2.24

0.14

42.

221.

485

1

01

99

-

-

18

.307

-

-

11PI

ŠK

ERA

-

-

-

-

-

1.

531.

886

1.55

5.91

81.

544.

142

1

01

99

-

-

-

-

-

12JE

ZER

A

3.6

62.0

02

4

.311

.692

4.

247.

661

11

6

9

9

87

1.97

3 89

3.68

187

9.52

6

101

98

1

39.5

47

143.

733

96.6

97

69

67

13V

OD

ICE

5

.268

.127

5.9

91.6

59

6.29

1.03

9

119

1

05

1.

993.

056

2.01

1.28

51.

854.

466

93

92

253

.596

26

1.20

420

2.06

8

80

77

14S

KR

AD

IN

6

40.4

97

725

.941

1.

112.

865

17

4

153

3.53

1.27

3 3.

592.

489

3.58

6.88

6

102

100

2

17.4

75

223.

999

75.0

01

34

33

15TR

OG

IR

4.2

56.2

40

5

.088

.008

4.

716.

212

11

1

9

3

2.80

6.94

0 2.

869.

063

2.89

8.54

0

103

101

1

29.4

93

133.

378

169.

199

1

31

1

27

16S

PLIT

9

.102

.152

1

0.74

5.09

1

9.

896.

407

10

9

9

2

3.86

5.40

9 3.

924.

909

4.20

4.12

3

109

107

6

14.1

07

641.

529

785.

312

1

28

1

22

17M

ILN

A

1.3

55.2

80

1

.565

.590

1.

607.

968

11

9

103

2.31

6.33

5 2.

357.

907

2.25

0.35

2

97

95

1

08.0

71

111.

313

45.6

96

42

41

18V

RB

OS

KA

979

.781

1.4

51.2

58

1.42

4.04

7

145

98

587.

564

599.

789

780.

645

1

33

1

30

9

4.04

6 95

.927

161.

200

1

71

1

68

19PA

LMIŽ

AN

A

-

-

-

-

-

5.92

4.55

3 6.

012.

966

6.22

8.05

4

105

104

-

-

-

-

-

20K

ORČ

ULA

775

.757

8

90.9

92

94

3.15

2

122

1

06

3.

898.

814

3.95

6.15

93.

802.

301

98

96

124

.061

12

5.35

473

.636

59

59

21D

UB

RO

VN

IK

8.3

60.5

72

9

.417

.005

9.

256.

646

11

1

9

8 4.

690.

550

4.77

2.02

54.

654.

554

99

98

1

.381

.317

1.

395.

081

1.01

3.42

8

73

73

75

.939

.066

8

6.35

3.48

2

84.

794.

803

11

2

9

8 4

5.00

7.84

5 4

5.82

8.66

0 4

6.23

4.00

1

103

101

6.4

83.0

50

6

.576

.172

5.6

36.2

32

87

86

* S

TALN

I VEZ

obu

hvać

a: g

odiš

nji v

ez (

u m

oru,

na

kopn

u i k

ombi

naci

ja k

opno

+ m

ore)

, viš

egod

išnj

i vez

i tim

e sh

are

UK

UP

NO

R.B

.M

AR

INA

ST

AL

NI

VE

Z *

DN

EV

NI

VE

ZM

JES

EČ

NI

VE

Z

od

01.

01.-

31.1

2.IN

DE

KS

14

/12

IND

EK

S

14/1

3IN

DE

KS

4/

2IN

DE

KS

4/

3

od

01.

01.-

31.1

2.IN

DE

KS

9/

7IN

DE

KS

9/

8

od

01.

01.-

31.1

2.



Marine ACI sustava tijekom 2009. godine ostvarile su 84.794.803 kune prihoda stalnog veza,

što je za 12% više u odnosu na 2008. godinu i za 2% je niže od plana. Najviši prihod od

stalnog veza ostvarile su marine Split s 9,9 milijuna kuna, Opatija s 9,7 milijuna kuna,

Dubrovnik s 9,3 milijuna kuna, Umag s 8,5 milijuna kuna, Cres s 7,8 milijuna kuna, Rovinj s

6,5 milijuna kuna te Vodice s 6,3 milijuna kuna.

U 2009. godini ostvareno je 46.234.001 kuna prihoda dnevnog veza, što je za 3% više od istog

razdoblja 2007. godine i za 1% je više od plana. Najviši prihod od dnevnog veza ostvaren je u

ACI marinama Palmižana u iznosu od 6,2 milijuna kuna, Dubrovnik u iznosu od 4,6 milijuna

kuna, Split u iznosu od 4,2 milijuna kuna, Korčula u iznosu od 3,8 milijuna kuna, Skradin u

iznosu od 3,6 milijuna kuna, Rovinj u iznosu od 3,3 milijuna kuna, Trogir u iznosu od 2,9

milijuna kuna, Milna u iznosu od 2,3 milijuna kuna te Žut u iznosu od 2,2 milijuna kuna.

Marine ACI sustava u 2009. godini ostvarile su 5.636.232 kune prihoda mjesečnog veza, što je

za 13% manje od ostvarenja prethodne godine i za 14% je manje od plana. Najviši prihodi od

mjesečnog veza ostvareni su u ACI marinama Opatija s 1,1 milijun kuna, Dubrovnik s 1

milijun kuna, Split 785 tisuća kuna, Umag 384 tisuće kuna, Rovinj 375 tisuća kuna, Cres 345

tisuća kuna, Supetarska Draga s 225 tisuća kuna te Vodice s 202 tisuće kuna prihoda

mjesečnog veza.

Od ukupno ostvarenog poslovnog prihoda, koji za 2009. godinu iznosi 169.056.269 kuna, 35%

ili 59,7 milijuna kuna odnosi se na prihode na domaćem tržištu, dok se 65% ili 109,4 milijuna

kuna odnosi na poslovne prihode ostvarene na stranom tržištu. Prihodi na domaćem tržištu

smanjeni su za 2,7 milijuna kuna, zbog prihoda od prodaje brodica u 2008. godini u iznosu od

2,4 milijuna kuna. Prihodi na stranom tržištu povećani su za 8,5 milijuna kuna u odnosu na

2008. godinu iz čega proizlazi porast ukupnog poslovnog prihoda 2009. godine u iznosu od 5,9

milijuna kuna.



Poslovni rashodi za 2009. godinu iznose 148.389.036 kuna, za 1% su viši u odnosu na 2008.

godinu i za 4% su niži od plana.

Grafikon br. 5 sadrži prikaz poslovnih rashoda za 2008. godinu.

Materijalni troškovi 8%

Ostali vanjski troškovi usluga 17%

Troškovi osoblja 31%

Amortizacija23%

Ostali troškovi 6%

Troškovi osiguranja 2%

Pomorsko dobro -koncesija

3%

Vrijednosno usklađenje dug. i krat. imovine

2%Rezerviranja troškova i

rizika6%

Ostali poslovni rashodi2%

Grafikon br. 5: STRUKTURA POSLOVNIH RASHODA ZA 2009. GODINU

Najveći udio u poslovnim rashodima odnosi se na troškove osoblja s učešćem od 31%.

Amortizacija učestvuje s 23% u ukupnim poslovnim rashodima, ostali vanjski troškovi usluga

učestvuju s 17%, materijalni troškovi s 8%, ostali troškovi i rezerviranja troškova i rizika s po

6%, pomorsko dobro – koncesija s 3%, troškovi osiguranja, vrijednosno usklađenje dugotrajne

i kratkotrajne imovine i ostali poslovni rashodi s po 2% učešća u poslovnim rashodima.



Materijalni troškovi za 2009. godinu iznose 11,4 milijuna kuna, za 4% su niži od prethodne

godine i za 17% su niži od planiranih. Ostali vanjski troškovi usluga iznose 25,9 milijuna kuna,

smanjeni su za 12% u odnosu na 2008. godinu i za 20% su niži od plana.

Troškovi osoblja s 46,5 milijuna kuna smanjeni su za 4% u odnosu na 2008. godinu i za 8% su

niži od planiranih troškova osoblja.

Amortizacija koja za 2009. godinu iznosi 34,6 milijuna kuna za 6% viša u odnosu na prethodnu

godinu i za 2% je viša u odnosu na plan. Sadrži amortizaciju stalnog dijela koncesijske

naknade u iznosu od 851.219 kuna te 33,7 milijuna kuna amortizacije materijalne i ostale

nematerijalne imovine.

(u kn)

OSTVARENJE 2008.

PLAN 2009.

OSTVARENJE 2009.

2009./08. 2009./Plan

0 1 2 3 4 5 6

1. Amortizacija - ukupno 32.754.569 34.030.445 34.592.025 106 102

1.1. Amortizacija koncesije 851.219 851.219 851.219 100 100

1.2. Amortizacija materijalne i ostale nematerijalne imovine 31.903.350 33.179.225 33.740.805 106 102

R.B. OPIS01.01.-31.12. INDEKS

Ostali troškovi za 2009. godinu iznose 9,1 milijun kuna, niži su za 3% u odnosu na 2008.


Troškovi osiguranja s 2,4 milijuna kuna manji su za 24% u odnosu na 2008. godinu i za 6% su

viši od planiranih troškova.

U 2009. godini stalni dio koncesijske naknade u iznosu od 851 tisuće kuna tretira se kao

nematerijalna imovina Društva i amortizira se po stopi od 4,35%. Promjenjivi dio koncesijske

naknade iznosi 2,5% vlastitog prihoda marina ACI sustava i tereti trošak pomorskog dobra. Isti

za 2009. godinu iznosi 4.193.984 kune. Ukupni trošak temeljem koncesijske naknade tj. stalni

dio (u amortizaciji) i promjenjivi dio iste (u pomorskom dobru – koncesiji) iznosi 5.045.203

kune, zbog povećanja prihoda koji čine osnovu obračuna promjenjivog dijela koncesijske

naknade, za 4% je veći u odnosu na isto razdoblje 2008. godine i za 2% je veći od plana.

(u kn)

OSTVARENJE 2008.

PLAN 2009.

OSTVARENJE 2009.

2009./08. 2009./Plan

0 1 2 3 4 5 6

2. Pomorsko dobro - koncesija - ukupno 4.843.959 4.929.455 5.045.203 104 102

2.1. Pomorsko dobro - koncesija (promjenjivi dio naknade) 3.992.740 4.078.236 4.193.984 105 103

2.2. Amortizacija koncesije (stalni dio naknade) 851.219 851.219 851.219 100 100

R.B. OPIS01.01.-31.12. INDEKS



Vrijednosno usklađenje dugotrajne i kratkotrajne imovine za 2008. godinu iznosi 2,6 milijuna

kuna i za 8% je veće od prošlogodišnjeg.

Rezerviranja troškova i rizika za 2009. godinu iznose 8,4 milijuna kuna, od čega je za

otpremnine radnika zbog ukidanja djelatnosti Brodoremonta te ostalih poslovno uvjetovanih

otkaza, rezervirano 996 tisuća kuna, dok rezervacija za sudske sporove iznosi 7,4 milijuna

kuna, od čega se 4,2 milijuna kuna odnosi na glavnicu, a 3,2 milijuna kuna na kamate po

sudskim sporovima.

Ostali poslovni rashodi za 2009. godinu iznose 3,4 milijuna kuna, smanjeni su za 1,7 milijuna

kuna u odnosu na prethodnu godinu i za 13% su niži od planiranih, na što je najveći utjecaj

neamortizirane vrijednosti prodanih brodica u iznosu od 2,4 milijuna kuna u 2008. godini.

Osim navedenog sadrže naknadno utvrđene troškove poslovanja, naknade šteta na imovini i

šteta gostima, otpis materijalne i nematerijalne imovine, neamortiziranu vrijednost

rashodovane, uništene ili otuđene imovine, skrbništvo, darovanje do 2% od ukupnog prihoda i

ostale poslovne rashode.

Tablica br. 6 sadrži usporedni prikaz poslovnih prihoda i rashoda te rezultata poslovanja od

poslovne aktivnosti 2009. godine s 2008. godinom.



U 2009. godini marine ACI sustava i Brodoremont ostvarile su 167.162.199 kuna izravnih

poslovnih prihoda i 119.426.229 kuna izravnih poslovnih rashoda, što rezultira ostvarenjem

pozitivnog poslovnog rezultata od poslovne aktivnosti u iznosu od 47.735.970 kuna. Negativan

financijski rezultat ostvarile su marine Rab, Žut, Piškera, Vrboska te Brodoremont i charter.

Povećanjem izravno terećenih poslovnih prihoda i rashoda marina neizravnim poslovnim

prihodima i rashodima nastalih općim poslovanjem, Društvo ostvaruje dobitak od poslovne

aktivnosti u iznosu od 20.667.234 kune, što je za 5,1 milijun kuna više u odnosu na 2008.

godinu.

(u

kn)

2008

.20

09.

2008

.20

09.

2008

.20

09.

01

23

45

67

89

10

1U

MA

G12

.138

.062

13.0

02.2

4910

7

9.2

84.0

35

8.

785.

370

952.

854.

027

4.21

6.87

914

8

2R

OV

INJ

10.2

81.6

3611

.331

.556

110

6

.373

.796

6.18

6.36

297

3.90

7.84

05.

145.

194

132

3P

ULA

4.

393.

518

4.26

7.36

497

3.9

83.6

34

4.

573.

740

115

409.

884

-306

.376

-75

4P

OM

ER

5.46

9.63

75.

644.

366

103

4

.278

.058

4.36

4.56

610

21.

191.

578

1.27

9.80

010

7

5O

PA

TIJ

A

13.6

11.1

9413

.538

.854

99

10.

548.

157

9.

669.

346

923.

063.

037

3.86

9.50

712

6

6C

RE

S10

.520

.524

11.8

56.0

7411

3

9.8

86.0

42

9.

893.

141

100

634.

482

1.96

2.93

330

9

7S

.DR

AG

A

4.49

2.32

84.

831.

758

108

3

.413

.212

3.34

0.94

998

1.07

9.11

61.

490.

809

138

8R

AB

2.

147.

867

2.44

9.77

911

4

2.2

87.8

46

1.

978.

585

86-1

39.9

7947

1.19

4-3

37

9Š

IMU

NI

4.15

0.60

64.

295.

365

103

2

.969

.457

2.76

4.94

993

1.18

1.14

91.

530.

416

130

10Ž

UT

2.45

0.73

32.

510.

441

102

3

.076

.793

2.95

9.80

896

-626

.060

-449

.367

-

11P

IŠK

ER

A2.

123.

010

1.92

7.21

191

2.7

81.0

90

2.

610.

019

94-6

58.0

80-6

82.8

08-

12JE

ZE

RA

5.62

4.16

56.

686.

735

119

5

.139

.440

5.88

2.13

411

448

4.72

480

4.60

116

6

13V

OD

ICE

9.50

5.54

610

.313

.411

108

6

.267

.639

6.15

3.93

998

3.23

7.90

84.

159.

473

128

14S

KR

AD

IN4.

637.

190

5.10

4.84

011

0

4.2

83.8

96

3.

994.

036

9335

3.29

31.

110.

803

314

15T

RO

GIR

8.

755.

933

9.38

8.11

810

7

5.4

51.1

32

5.

818.

575

107

3.30

4.80

03.

569.

543

108

16S

PLI

T

18.2

88.3

5219

.375

.198

106

10.

073.

539

9.

922.

659

998.

214.

813

9.45

2.54

011

5

17M

ILN

A

5.58

8.39

94.

837.

886

87

3

.659

.608

3.85

5.18

710

51.

928.

790

982.

699

51

18B

RO

DO

RE

MO

NT

1.63

9.74

392

5.91

256

2.1

85.5

86

1.

749.

086

80-5

45.8

43-8

23.1

74-

19V

RB

OS

KA

2.04

0.95

12.

796.

186

137

2

.243

.396

2.28

1.58

410

2-2

02.4

4651

4.60

3-

20P

ALM

IŽA

NA

6.31

8.18

66.

733.

700

107

3

.562

.722

3.75

2.00

610

52.

755.

464

2.98

1.69

410

8

21K

ORČ

ULA

5.

686.

601

5.69

0.47

910

0

5.5

29.0

81

5.

384.

636

9715

7.52

030

5.84

419

4

22D

UB

RO

VN

IK19

.492

.259

19.4

47.4

4610

0

1

2.16

7.09

2

12.4

88.4

9610

37.

325.

167

6.95

8.95

095

23C

HA

RT

ER

394.

479

207.

269

53

1

.514

.613

1.01

7.05

567

-1.1

20.1

34-8

09.7

86-

159.

750.

918

167.

162.

199

1

05

120.

959.

865

1

19.4

26.2

29

99

38.7

91.0

5347

.735

.970

123

24D

RU

ŠT

VO

I Z

S

3

.424

.467

1.89

4.07

1

5

5

2

6.60

9.08

3

28.9

62.8

06

109

-2

3.18

4.61

7-2

7.06

8.73

6-

1

63.1

75.3

84

1

69.0

56.2

69

10

4

14

7.56

8.94

8

148

.389

.036

101

15.6

06.4

3620

.667

.234

132

IZV

OR

: BIL

AN

CA

ST

AN

JA

AC

I MA

RIN

E

SV

EU

KU

PN

O

RE

ZU

LT

AT

PO

SL

OV

AN

JA

01

.01.

-31.

12.

Tab

lica

br.

6:

US

PO

RE

DN

I PR

IKA

Z P

OS

LO

VN

IH P

RIH

OD

A I

RA

SH

OD

A T

E R

EZ

UL

TA

T P

OS

LO

VA

NJA

AC

I d.d

.-a

ZA

RA

ZD

OB

LJE

01.

01.-

31.1

2. 2

009.

S 2

008.

GO

DIN

OM

R.B

.M

AR

INE

IND

EK

S

(3/2

)

PO

SL

OV

NI P

RIH

OD

I

01

.01.

-31.

12.

PO

SL

OV

NI R

AS

HO

DI

01

.01.

-31.

12.

IND

EK

S

(6/5

)IN

DE

KS

(9

/8)



Struktura financijskih prihoda i rashoda ACI d.d. za 2009. godinu Ostvarenje financijskih prihoda i rashoda determinirano je okolnostima na deviznom tržištu,

mjerama monetarne politike države te Ugovorima s bankama kod kojih se društvo zadužuje ili

oročava sredstva.

ACI ostvaruje 65% poslovnih prihoda na stranom tržištu, zbog čega fluktuacija tečaja ima

značajni utjecaj na ostvarenje prihoda, a obzirom na dva dugoročna kredita s deviznom

klauzulom i na ostvarenje rashoda iz financijskih aktivnosti.

Tijekom 2009. godine prosječan tečaj kune prema EURO-u kretao se od 7,36 kn/EURO u

siječnju do 7,29 kn/EURO u prosincu, a u srpnju, kolovozu i rujnu tj. razdoblju kada se

ostvaruju najveći prihodi kretao se oko 7,32 kn/EURO, što je uzevši u obzir navedeno učešće

ostvarenih poslovnih prihoda na stranom tržištu u ukupnim poslovnim prihodima, utjecao na

povećanje prihoda Društva u odnosu na 2008. godinu, kada je tijekom sezone tečaj dosezao

najnižu razinu od 7,13 kn/EURO.

Kretanje prosječnih tečajeva po mjesecima 2009. godine prikazano je u grafikonu br. 6.

7,36

7,43 7,43 7,42

7,36

7,307,32 7,32 7,31

7,24

7,28 7,29

Grafikon br. 6: Kretanje prosječnih tečajeva po mjesecima 2009. godine



Tablice broj 7 i 7a sadrže pregled kreditnih zaduženja ACI d.d. na dan 31.12.2009. godine u

kunama i EUR-ima.

Ukupno kreditno zaduženje Društva Na dan 31.12.2009. godine iznosi 2.184.846,39 EUR-a ili

15.962.922,51 kn.

Iznos od 1.825.725,94 EUR-a ili 13.339.117,04 kune odnosi na nedospjelu obvezu po Ugovoru

s Zagrebačkom bankom. Ugovorna kamatna stopa, koju čine 6 mjesečni EURIBOR važeći dva

dana prije početka svakog obračunskog razdoblja uvećan za 1,5 p.p., kroz 2009. godinu

konstantno je padala. Tijekom 2009. godine EURIBOR se kretao u vrijednosti od 2,17 p.p. u

siječnju do 0,99 p.p. u prosincu. Najviši iznos postigao je u ožujku i to 1,68 p.p što je utjecalo

na obavezu Društva u prosincu (6 mjesečni EURIBOR, važeći dva dana prije početka

obračunskog razdoblja uvećan za 1,5 p.p.). Sukladno kretanju EURIBOR-a, kamatne stope za

podmirenje kreditnih obveza Društva konstantno su se smanjivale i tijekom godine, su iznosile

4,5% u ožujku, 3,18% u lipnju, 2,82% u rujnu i 2,52% u prosincu, što je rezultiralo

smanjenjem kreditnih obaveza Društva tijekom promatranog razdoblja. Grafikon broj 7 sadrži

kretanje 6 mjesečnog EURIBORA te kretanje kamatnih stopa na dugoročne kredite u 2009.

godini.

4,5

3,2

2,8

2,5

2,1761,933

1,681,562 1,465

1,3221,142 1,082 1,018 1,004 0,995 0,992

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Grafikon br. 7: Kretanje 6mj. EURIBORA i kamatnih stopa u 2009. godini

kamatne stope na kredite u 2009. 6mj. EURIBOR



Navedeno je utjecalo na smanjenje financijskih rashoda temeljem kamata po dugoročnim

kreditima, koje ipak bilježe pad u odnosu na proteklu godinu i zbog smanjenja osnovice za

obračun kamata temeljem otplaćene glavnice za dvije rate kredita.

Iznos od 359.120 EUR-a ili 2.623.805 kuna čini obveza prema HBOR-u. Kamatna stopa iznosi

5% godišnje i plaća se po srednjem tečaju NBH na dan dospijeća. HBOR se zaštitio od pada

tečaja primjenom ponderiranog tečaja od 7,245568 u slučaju kada je tečaj na tržištu ispod

navedene razine. Kako tečaj tijekom 2009. godine nije padao ispod ponderiranog iznosa,

klauzula u 2009. godini nije primijenjena.



Tab

lica

br.

7:

PR

EG

LE

D K

RE

DIT

NIH

ZA

DU

ŽE

NJA

AC

I d.d

. na

dan

31.

12.2

009.

GO

DIN

E (

Kn)

GL

AV

NIC

A

KA

MA

TA

U

KU

PN

OG

LA

VN

ICA

K

AM

AT

A

UK

UP

NO

GL

AV

NIC

A

KA

MA

TA

U

KU

PN

O

01

23

45

67

89

1011

1213

1415

1617

1819

20

I.D

UG

OR

OČ

NI K

RE

DIT

I

1.Z

AG

RE

BAČ

KA

BA

NK

A43

.205

.821

,82

25.0

2.19

92.

18.1

2.20

01.

1. E

UR

3.7

83

.231

OD

OB

RE

N

25

.01

.199

3.

KA

O I

NV

. K

RE

DIT

ZA

IZG

RA

DN

JU

DR

UG

E F

AZ

E A

CI

MA

RIN

E

UM

AG

2

. E

UR

76

6.8

73

,30

-O

DO

BR

EN

25

.01

.19

93

. K

AO

INV

. K

RE

DIT

ZA

NA

DO

GR

AD

NJU

AC

I

MA

RIN

E R

OV

INJ

3

. E

UR

26

1.7

58

-

OD

OB

RE

N 2

3.1

0.1

995

KR

AT

.KR

ED

ZA

OS

TA

LE

NA

MJE

NE

4.E

UR

51

1.2

47

-

22

.03

.199

2.

GA

RA

NC

IJA

ZA

RE

VO

LV

ON

G K

RE

DIT

ZA

PR

IPR

EM

U

SE

ZO

NE

SV

E S

PR

IPA

DA

JUĆ

OM

KA

MA

TO

M

3+7

G.

6mj

eurib

or

+1,

5p.p

.*P

OLU

G.

30.0

6.20

11.

22.2

87.8

79,7

10,

0022

.287

.879

,71

8.94

8.76

2,67

666.

698,

039.

615.

460,

7013

.339

.117

,04

0,00

13.3

39.1

17,0

4V

LAD

A R

H

Gen

. dire

ktor

: Jer

e S

lavi

ca

P

reds

. Upr

avno

g od

bora

: Nik

ica

Val

enti ć

2H

BO

R II

14.1

46.4

26,3

815

.03.

1996

.11

.03.

2002

.

KR

ED

ITN

I PR

OG

RA

M

OS

PO

SO

BLJ

AV

AN

JA H

OT

EL.

-TU

R.

KA

PA

CIT

ET

A Z

A P

RIH

VA

T G

OS

TIJ

U

1996

.G.-

ISK

OR

IŠT

EN

ZA

UR

EĐ

EN

JE

MA

RIN

A

8 G

.5%

G.

KV

AR

T.

30.0

9.20

11.

4.13

3.40

8,65

0,00

4.13

3.40

8,65

1.50

9.60

3,18

181.

202,

931.

690.

806,

112.

623.

805,

470,

002.

623.

805,

47V

LAD

A R

H

Gen

. dire

ktor

: T

hom

as J

. G

ozde

cky

Pre

d. N

adzo

rnog

od

bora

: Vla

dim

ir K

ošćec

UK

. DU

GO

ROČ

NI:

57.3

52.2

48,2

026

.421

.288

,36

0,00

26.4

21.2

88,3

610

.458

.365

,85

847.

900,

9611

.306

.266

,81

15.9

62.9

22,5

10,

0015

.962

.922

,51

IIK

RA

TK

OR

OČ

NI K

RE

DIT

I

UK

. KR

AT

KO

ROČ

NI:

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

IIIU

KU

PN

O K

RE

DIT

I

57.3

52.2

48,2

0

26.4

21.2

88,3

60,

0026

.421

.288

,36

10.4

58.3

65,8

584

7.90

0,96

11.3

06.2

66,8

115

.962

.922

,51

0,00

15.9

62.9

22,5

1

PL

AĆ

EN

O U

200

9.R

BK

RE

DIT

OR

U

GO

VO

RE

NI

IZN

OS

KR

ED

ITA

DA

TU

M

OD

OB

RE

NO

G

KR

ED

ITA

DA

TU

M

RE

PR

OG

RA

MA

NA

MJE

NA

KR

ED

ITA

ST

AN

JE N

A D

AN

31.

12.2

009.

U V

J E

T I

ST

AN

JE K

RE

DIT

NIH

OB

VE

ZA

GA

RA

NC

IJA

N

AP

OM

EN

AR

OK

O

TP

LA

TE

KT

A

ST

OP

A

NAČ

IN

OT

PL

AT

ER

OK

D

OS

PIJ

EĆ

A

ST

AN

JE N

A D

AN

31.

12.2

008.



Tab

lica

br.

7a:

PR

EG

LE

D K

RE

DIT

NIH

ZA

DU

ŽE

NJA

AC

I d.d

. na

dan

31.

12.2

009.

GO

DIN

E (

EU

R)

GL

AV

NIC

A

KA

MA

TA

UK

UP

NO

GL

AV

NIC

A

KA

MA

TA

U

KU

PN

OG

LA

VN

ICA

K

AM

AT

A

UK

UP

NO

01

23

45

67

89

1011

1213

1415

1617

1819

20

I.D

UG

OR

OČ

NI K

RE

DIT

I

1.Z

AG

RE

BAČ

KA

BA

NK

A5.

913.

584,

0425

.02.

1992

.18

.12.

2001

.

1. E

UR

3.7

83

.231

OD

OB

RE

N

25.0

1.1

993.

KA

O I

NV

. K

RE

DIT

ZA

IZG

RA

DN

JU

DR

UG

E F

AZ

E A

CI M

AR

INE

UM

AG

2.

EU

R

766.8

73,3

0 -

OD

OB

RE

N 2

5.0

1.1

993.

KA

O

INV

. K

RE

DIT

ZA

NA

DO

GR

AD

NJU

AC

I

MA

RIN

E R

OV

INJ

3.

EU

R 2

61.7

58

-

OD

OB

RE

N 2

3.1

0.1

99

5 K

RA

T.K

RE

D Z

A

OS

TA

LE

NA

MJE

NE

4

.EU

R 5

11.2

47

-

22.0

3.1

992.

GA

RA

NC

IJA

ZA

RE

VO

LV

ON

G K

RE

DIT

ZA

PR

IPR

EM

U

SE

ZO

NE

SV

E S

PR

IPA

DA

JUĆ

OM

KA

MA

TO

M

3+7

G.

6mj

eurib

or

+1,5

p.p.

*P

OLU

G.

30.0

6.20

11.

3.05

0.54

3,75

0,00

3.05

0.54

3,75

1.22

4.81

7,81

91.2

51,0

11.

316.

068,

821.

825.

725,

940,

001.

825.

725,

94V

LAD

A R

H

Gen

. dire

ktor

: Jer

e S

lavi

ca

P

reds

. Upr

avno

g od

bora

: Nik

ica

Val

entić

2H

BO

R II

1.93

6.22

2,43

15.0

3.19

96.

11.0

3.20

02.

KR

ED

ITN

I PR

OG

RA

M

OS

PO

SO

BLJ

AV

AN

JA H

OT

EL.

-TU

R.

KA

PA

CIT

ET

A Z

A P

RIH

VA

T G

OS

TIJ

U

1996

.G.-

ISK

OR

IŠT

EN

ZA

UR

EĐ

EN

JE

MA

RIN

A

8 G

.5%

G.

KV

AR

T.

30.0

9.20

11.

565.

739,

950,

0056

5.73

9,95

206.

619,

5024

.801

,26

231.

420,

7635

9.12

0,45

0,00

359.

120,

45V

LAD

A R

H

Gen

. dire

ktor

: T

hom

as J

. G

ozde

cky

Pre

d. N

adzo

rnog

od

bora

: Vla

dim

ir K

ošćec

UK

. DU

GO

ROČ

NI:

7.84

9.80

6,47

3.61

6.28

3,70

0,00

3.61

6.28

3,70

1.43

1.43

7,31

116.

052,

271.

547.

489,

582.

184.

846,

390,

002.

184.

846,

39

IIK

RA

TK

OR

OČ

NI K

RE

DIT

I

UK

. KR

ATK

OR

OČ

NI:

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

IIIU

KU

PN

O K

RE

DIT

I

7.8

49.8

06,4

7

3.61

6.28

3,70

0,00

3.61

6.28

3,70

1.43

1.43

7,31

116.

052,

271.

547.

489,

582.

184.

846,

390,

002.

184.

846,

39

PL

AĆ

EN

O U

200

9.R

BK

RE

DIT

OR

U

GO

VO

RE

NI

IZN

OS

KR

ED

ITA

DA

TUM

O

DO

BR

EN

OG

K

RE

DIT

A

DA

TU

M

RE

PR

OG

RA

MA

NA

MJE

NA

KR

ED

ITA

STA

NJE

NA

DA

N 3

1.12

.200

9.

U V

J E

T I

ST

AN

JE K

RE

DIT

NIH

OB

VE

ZA

GA

RA

NC

IJA

N

AP

OM

EN

AR

OK

O

TPL

AT

EK

TA

S

TO

PA

N

AČ

IN

OTP

LA

TE

RO

K

DO

SP

IJEĆ

A

ST

AN

JE N

A D

AN

31.

12.2

008.



U tablici broj 8 prikazati će se struktura financijskih prihoda i rashoda ACI d.d. za 2009.

godinu s ostvarenjem 2008. godine.

Tablica br. 8: USPOREDNI PRIKAZ STRUKTURE FINANCIJSKIH PRIHODA I RASHODA ACI d.d. ZA 2009. S 2008. GODINOM

(u kn)

2008. 2009.

0 1 2 3 4 5

1. PRIHOD OD KAMATA 796.614 3.172.037 2.375.422 398

1.1. prihodi od zateznih kamata na osnovu potraživanja od kupaca 185.022 642.537 457.515 347

1.2. prihodi od kamata na oročena sredstva - kunska 0 202.129 202.129 -

1.3. prihodi od kamata na oročena sredstva - devizna 611.592 2.327.371 1.715.779 381

2. POZITIVNE TEČAJNE RAZLIKE 509.991 212.621 -297.369 42

2.1. pozitivne tečajne razlike s osnova potraživanja u inozemstvu 207.937 93.884 -114.053 45

2.2. pozitivne tečajne razlike iz stanja deviza po računima i blagajni 241.472 68.442 -173.030 28

2.3. Pozitivne tečajne razlike iz kreditnih odnosa (dugoročni krediti) 60.581 50.295 -10.286 83

3. NEREALIZIRANI DOBICI FINANCIJSKE IMOVINE 0 25.221 25.221 -

1.306.605 3.409.879 2.103.274 261

1 KAMATE PO KREDITIMA 2.073.563 847.901 -1.225.662 41

1.1. kamate po dugoročnim kreditima 2.073.563 847.901 -1.225.662 41

2. ZATEZNE KAMATE 10.204 36.485 26.281 358

2.1. zatezne kamate po dobavljačima 0 18.780 18.780 -

2.2. ostale zatezne kamate 10.204 17.705 7.501 174

3. NEGATIVNE TEČAJNE RAZLIKE 517.323 311.833 -205.490 60

3.1. negativne tečajne razlike iz obveza za nabave i potraživanja u inozemstvu 318.681 123.174 -195.507 39

3.2.

negativne tečajne razlike na ostalo (npr. iz blagajničkog poslovanja, razlika između kupovnog i srednjeg tečaja banke, razlike na stanjima deviznog računa i devizne blagajne) 198.642 188.659 -9.983 95

4. NEREALIZIRANI GUBICI FINANCIJSKE IMOVINE 146.024 0 -146.024 -

2.747.115 1.196.219 -1.550.896 44

-1.440.510 2.213.659 3.654.170 -

IZVOR: BILANCA STANJA

UKUPNI FINANCIJSKI PRIHODI

UKUPNI FINANCIJSKI RASHODI

BRUTO DOBIT/GUBITAK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

R.B. VRSTA TROŠKA 01.01.-31.12. RAZLIKA

(3-2) INDEKS

(3/2)

Financijski prihodi odnose se na prihode od kamata s učešćem od 93%, pozitivnih tečajnih

razlika s učešćem od 6,3% ukupnih financijskih prihoda te nerealiziranih dobitaka financijske

imovine s učešćem od 0,7% ukupnih financijskih prihoda. Prihodi od kamata sastoje se od

prihoda od zateznih kamata temeljem potraživanja od kupaca te prihoda od kamata na oročena

kunska i devizna sredstva.



Tijekom 2009. godine promijenjena je poslovna politika prihodovanja kamata na oročene

depozite, te se mjesečno prihoduje pripadajuće kamate. Slijedom navedenog prihodovano 875

tisuća kuna kamata na oročena sredstva koja se realno odnose na prethodnu godinu, što je

utjecalo na povećanje prihoda od kamata za navedeni iznos. Prihodi od kamata viši su za 2,4

milijuna kuna. Pozitivne tečajne razlike smanjene su za 297 tisuća kuna u odnosu na

prošlogodišnje. Sadrže pozitivne tečajne razlike s osnova potraživanja u inozemstvu u iznosu

od 114 tisuća kuna i smanjenjem od 55%, pozitivne tečajne razlike iz stanja deviza po

računima i blagajni u iznosu od 68 tisuća kuna i smanjenjem od 72% te pozitivnih tečajnih

razlika temeljem dugoročnog kredita u iznosu od 50 tisuća kuna i smanjenjem od 17%. ACI u

svojoj financijskoj imovini posjeduje dionice Croatia airlines-a, PBZ-a i Zagrebačke banke u

ukupnom nominalnom iznosu od 68.786 kuna. U 2009. godini evidentiran je prihod zbog

nerealiziranih dobitaka financijske imovine u iznosu od 25 tisuća kuna, dok je po istoj osnovi u

2008. godini ostvaren rashod od 146 tisuća kuna.

Ukupni financijski prihodi za 2009. godinu bilježe povećanje od 2,1 milijun kuna ili 161% u

odnosu na 2008. godinu.

Financijski rashodi se odnose na dospjele kamate po dugoročnim kreditima s učešćem od 71%,

zatezne kamate s učešćem od 3%, te negativne tečajne razlike s učešćem od 26% financijskih

rashoda. Kamate po dugoročnim kreditima smanjene su za 1,2 milijuna kuna, a zatezne kamate

su uvećane za 26 tisuća kuna. Negativne tečajne razlike iz potraživanja u inozemstvu smanjene

su za 196 tisuća kuna, dok su negativne tečajne razlike nastale na stanjima na deviznim

računima te ostale negativne tečajne razlike, smanjene za 10 tisuća kuna. Ukupne negativne

tečajne razlike smanjene su za 205 tisuća kuna ili za 40% u odnosu na prethodnu godinu.

Financijski rashodi iz tablice broj 8 smanjeni su za 1,6 milijuna kuna ili za 56% u odnosu na

2008. godinu.

ACI d.d. u 2009. godini bilježi dobitak od financijskih aktivnosti u iznosu od 2,2 milijuna

kuna, što je za 3,7 milijuna kuna više od ostvarenog gubitka od financijskih aktivnosti 2008.

godine, koji je iznosio 1,4 milijuna kuna.



BILANCA ACI d.d. NA DAN 31.12.2009. GODINE

Bilanca kao statičko financijsko izviješće sa stanjem nominalne vrijednosti imovine, obveza i

vlasničke glavnice na dan 31.12.2009. godine za ACI d.d., s usporedbom na isti dan prethodne

godine, prikazana je u tablicama broj 9,10 i 11 te grafikonima broj 8 i 9.

Tablica br. 9: USPOREDNI PREGLED BILANCE NA DAN 31.12.2009. S 2008. GODINOM

(u kn)

2008. 2009.1 2 3 4

AKTIVA

A POTRAŽIVANJA ZA UPISANI KAPITAL 0 0 -

B DUGOTRAJNA IMOVINA 424.221.444 436.245.822 103

1 Nematerijalna imovina 20.952.359 21.041.793 100

2 Materijalna imovina 403.218.122 415.153.065 103

3 Financijska imovina 50.963 50.963 100

4 Potraživanja 0 0 -

5 Odgođena porezna imovina 0 0 -

C KRATKOTRAJNA IMOVINA 41.179.872 42.606.944 103

1 Zalihe 45.641 842.564 1.846

2 Potraživanja 11.115.267 8.152.322 73

3 Financijska imovina 27.169.158 32.606.592 120

4 Novac u banci i blagajni 2.849.806 1.005.466 35 D PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

2.571.902 2.542.041 99

1 Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 0 0 -

2 Obračunati prihodi nedospjele naplate 2.571.902 2.542.041 99

E GUBITAK IZNAD KAPITALA 0 0 -

F UKUPNO AKTIVA 467.973.218 481.394.807 103

G IZVANBILANČNI ZAPISI 0 0 -

PASIVA

A KAPITAL I REZERVE 357.954.106 375.531.144 105

1 Temeljni (upisani) kapital 399.816.000 399.816.000 100

2 Kapitalne rezerve 0 0 -

3 Rezerve iz dobiti 0 0 -

4 Revalorizacijske rezerve 0 0 -

5 Zadržana dobit - preneseni gubitak -52.899.503 -41.861.895 79

6 Dobit - gubitak poslovne godine 11.037.609 17.577.039 159

7 Manjinski interes 0 0 -

B REZERVIRANJA 10.872.879 16.717.054 154

C DUGOROČNE OBVEZE 34.049.536 22.658.983 67

D KRATKOROČNE OBVEZE 26.774.687 23.039.892 86

E ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

38.322.010 43.447.735 113

F UKUPNO PASIVA 467.973.218 481.394.807 103

G IZVANBILANČNI ZAPISI 0 0 -

STAVKE INDEKS

(2009./2008.)

01.01.-31.12.



Tablica br. 10 sadrži strukturu aktive i pasive bilance ACI d.d. na dan 31.12.2009. godine.

Tablica br. 10: STRUKTURA BILANCE ACI d.d. NA DAN 31.12.2009. GODINE

(u kn)

90,6 78

436.245.822 100 375.531.144 100

Nematerijalna imovina 21.041.793 5 Temeljni (upisani) kapital 399.816.000 106

Materijalna imovina 415.153.065 95,2 Zadržana dobit - preneseni gubitak -41.861.895 -11

Financijska imovina 50.963 0,01 Dobit - gubitak poslovne godine 17.577.039 5

8,9

42.606.944 100

Zalihe 842.564 2

Potraživanja 8.152.322 19,1

Financijska imovina 32.606.592 76,5

Novac u banci i blagajni 1.005.466 2,4

OBRAČUNATI PRIHODI NEDOSPJELE NAPLATE

2.542.041 0,5 PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA 43.447.735 9

UKUPNO AKTIVA 481.394.807 100 UKUPNO PASIVA 481.394.807 100

AKTIVA PASIVA

DUGOTRAJNA IMOVINA KAPITAL I REZERVE

KRATKOTRAJNA IMOVINA REZERVIRANJA 16.717.054 3

DUGOROČNE OBVEZE 22.658.983 5

KRATKOROČNE OBVEZE 23.039.892 5

Grafikon br. 8 sadrži strukturu aktive na dan 31.12.2009. godine.

DUGOTRAJNA IMOVINA

90,6%

KRATKOTRAJNA IMOVINA

8,9%

PLAĆENI TR. BUDUĆEG

RAZDOBLJA I OBRAČUNATI

PRIHODI0,5%

Grafikon br. 8: STRUKTURA AKTIVE NA DAN 31.12.2009.



Dugotrajna imovina u iznosu od 436.245.822 kune čini 90,6% ukupne imovine Društva. U

strukturi dugotrajne imovine materijalna imovina u iznosu od 415 milijuna kuna zastupljena je

s 95,2%, a povećana je za 3% u odnosu na prethodnu godinu. Nematerijalna imovina iznosi 21

milijun kuna, čini 5% dugotrajne imovine i na razini je 2008. godine. Uključuje vrijednost za

stalni dio koncesije do 2030. godine, odnosno 0,7 kuna po m2 površine u iznosu od 17,9

milijuna kuna, ulaganja u software te ulaganja na tuđoj imovini. Dugotrajna financijska

imovina iznosi 51 tisuću kuna, a čini 0,01% ukupne dugotrajne imovine i na razini je 2008.

godine.

Kratkotrajna imovina u iznosu od 42.606.944 kune, čini 8,9% ukupne imovine Društva. Sastoji

se od zaliha, potraživanja, financijske imovine i novca u banci i blagajni. Zalihe čine 2%

kratkotrajne imovine. Potraživanja u iznosu od 8,2 milijuna kuna čine 19% ukupne

kratkotrajne imovine od čega se 6,8 milijuna kuna odnosi na potraživanja od kupaca, 307

tisuća kuna na potraživanja od države i drugih institucija, 39 tisuća kuna na potraživanja od

zaposlenika, te 996 tisuća kuna na potraživanja od izdavatelja kreditnih kartica i ostala

potraživanja. Kratkotrajna financijska imovina iznosi od 32,6 milijuna kuna i čini 76,5%

učešća u ukupnoj kratkotrajnoj imovini od čega se 32,5 milijuna kuna odnosi na oročene

depozite, a 94 tisuće kuna na sudjelujuće interese temeljem posjedovanja dionica Zagrebačke i

Privredne banke te Croatia Airlinesa. Novac u banci i blagajni u iznosu od 1 milijun kuna čini

2,4% ukupne kratkotrajne imovine i za 75% je manji od prošlogodišnjeg. Ukupna kratkotrajna

imovina veća je za 3% u odnosu na proteklu godinu.



Grafikon br. 9 sadrži strukturu pasive na dan 31.12.2009. godine.

DUGOROČNE OBVEZE

5%

DUGOROČNA REZERVIRANJA

3%

KRATKOROČNE OBVEZE

5%

KARITAL I REZERVE

78%

ODGOĐENO PLAĆANJE

TROŠKOVA I PRIHOD

BUDUĆEGA RAZDOBLJA

9%

Grafikon br. 9: STRUKTURA PASIVE NA DAN 31.12.2009.

Pasiva Društva na dan 31.12.2009. godine sastoji se od kapitala i rezervi u iznosu od 375,5

milijuna kuna sa 78% udjela, prihoda budućeg razdoblja u iznosu od 43,4 milijuna kuna sa 9%

udjela, dugoročnih obveza u iznosu od 22,7 milijuna kuna sa 5% udjela, kratkoročnih obveza u

iznosu od 23 milijuna kuna sa 5% udjela te rezerviranja u iznosu od 16,7 milijuna kuna ili 3%

ukupne pasive za 2009. godinu.

Temeljni kapital Društva iznosi 399.816.000 kuna i podijeljen je na 111.060 redovnih dionica

oznake ACI-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa 3.600 kuna.

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja za 2009. godinu iznose 43,4 milijuna

kuna ili 9% ukupne pasive, za 13% su povećani u odnosu na 2008. godinu, a odnose se na

obračunate prihode budućeg razdoblja u iznosu od 39 milijuna kuna, obveze za kratkoročna

rezerviranja za gubitke po sudskim sporovima u iznosu od 2,8 milijuna kuna, obveze za

kratkoročna rezerviranja za otpremnine u iznosu od 1,4 milijuna kuna te obračunati troškovi

refundacije šteta u iznosu od 307 tisuća kuna.

Dugoročna rezerviranja odnose se na dugoročna rezerviranja za gubitke po započetim sudskim

sporovima, iznose 16,7 milijuna kuna, za 54% su povećana u odnosu na 2008. godinu te čine

3% ukupnih izvora sredstava.



Struktura ukupnih obveza Društva na dan 31.12.2009. godine prikazane su u tablici broj 11.

Ukupne dugoročne i kratkoročne obveze iznose 45,7 milijuna kuna, smanjene su za 25% ili

15,1 milijun kuna u odnosu na prošlu godinu. Čine 10% ukupnih izvora sredstava.

Dugoročne obveze iznose 22,7 milijuna kuna, čine 5% ukupne pasive i za 33% su smanjene u

odnosu na 2008. godinu. Sadrže obveze za koncesijsku naknadu do 2030. godine u iznosu od

17,9 milijuna kuna, obveze temeljem dugoročnih kredita i to prema Zagrebačkoj banci u iznosu

od 4,4 milijuna kuna i HBOR-u u iznosu od 1,1 milijun kuna te obveze za depozite zakupaca u

iznosu od 72 tisuće kuna.

Ukupne kratkoročne obveze Društva na dan 31.12.2009. iznose 23 milijuna kuna ili 5%

ukupne pasive i za 14% su niže u odnosu na prošlogodišnje. Sadrže obveze po dugoročnim

kreditima s dospijećem u roku od godinu dana u iznosu od 10,4 milijuna kuna, obveze prema

dobavljačima u iznosu od 4,6 milijuna kuna, obveze za poreze i doprinose u iznosu od 5,8

milijuna kuna, obveze prema zaposlenima u iznosu od 2,1 milijun kuna, te obveze za

predujmove kupaca i ostale kratkoročne obveze s 130 tisuća kuna.

Tablica br. 11: USPOREDNI PREGLED STRUKTURE UKUPNIH OBVEZA ACI d.d. NA DAN 31.12.2009. S 31.12.2008. GODINE

(u kn)

0 1 2 3 4

1. Dugoročne obveze

1.1. Obveze za koncesiju na pomorskom dobru 17.867.787 17.016.940 95

1.2. Zagrebačka banka 13.372.393 4.445.815 33

1.3. HBOR 2.630.351 1.124.488 43

1.4. Obveze za depozite zakupaca (dugoročne) 179.005 71.739 40

ukupne dugoročne obveze 34.049.536 22.658.983 67

2. Kratkoročne obveze

2.1. Obveze prema dobavljačima 8.068.881 4.619.706 57

2.2. Obveze po dugorčnim kreditima koji dospijevaju u roku od godine dana 10.418.545 10.392.619 100

2.3. Obveze za poreze i doprinose 5.230.853 5.795.929 111

2.4. Obveze prema zaposlenima 2.751.969 2.101.292 76

2.5. Obveze za predujmove kupaca 273.710 113.564 41

2.6. Ostale kratkoročne obveze* 30.729 16.781 55

ukupne kratkoročne obveze 26.774.687 23.039.892 86

UKUPNE OBVEZE (dugoročne + kratkoročne) u kn: 60.824.223 45.698.874 75

RB OPISINDEX (3/2)

stanje na dan 31.12.2008.

stanje na dan 31.12.2009.



IZVJEŠĆE O NOVČANIM TIJEKOVIMA Tablica broj 12 sadrži zakonski obrazac tijeka novca s usporednim pregledom novčanih

primitaka i novčanih izdataka 2009. godine s istim razdobljem 2008. i planom.

Početni saldo iznosi 29.950.178 kuna dok završni saldo iznosi 33.518.052 kune iz čega

proizlazi da je tijekom 2009. godine došlo do neto povećanja novca i novčanih ekvivalenata u

iznosu od 3.567.874 kune.

U 2009. godini ostvareni su novčani primici u iznosu od 215.680.777 kuna, što je 4% više u

odnosu na ostvarenje 2008. godine i plana. Od toga 99,9% odnosno 215,5 milijuna kuna odnosi

se na primitke od poslovnih aktivnosti, koji su porasli za 8%. Primici od investicijskih

aktivnost iznose 164 tisuće kuna i učestvuju u ukupnim novčanim primicima s 0,01%.

Novčani primici od poslovne aktivnosti za 8% su viši od prošlogodišnjih i za 4% su viši u

odnosu na plan, a odnose se na primitke od kupaca, primitke od osiguranja za naknadu šteta te

ostale novčane primitke. Novčani primici od investicijskih aktivnosti za 2009. godinu u iznosu

od 164 tisuće kuna, za 7,6 milijuna kuna su niži od prošlogodišnjih, zbog novčanog primitka

od prodaje brodica u 2008. godini i za 3% su viši od planiranih.

U 2009. godini ostvareni su novčani izdaci u iznosu od 212.112.904 kune što je za 5% više od

ostvarenja 2008. godine i za 8% je manje u odnosu na plan. Od toga se na novčane izdatke od

poslovnih aktivnosti odnosi 154,1 milijun kuna što čini 72,6%, na novčane izdatke od

investicijskih aktivnosti 47,7 milijuna kuna ili 22,4% ukupnih novčanih izdataka, a na novčane

izdatke od financijskih aktivnosti 10,4 milijuna kuna ili 5% ukupnih novčanih izdataka za

2009. godinu. Novčani izdaci od poslovnih aktivnosti odnose se na izdatke dobavljačima,

novčane izdatke za zaposlene, izdatke za osiguranje za naknade šteta, izdatke za kamate,

izdatke za poreze i ostale novčane izdatke, za 1% su niži od prošlogodišnjih i za 10% su niži od

plana. Novčani izdaci od investicijskih aktivnosti odnose se na novčane izdatke za kupnju

dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, za 32% su viši od 2008. godine i za 6% su niži

od planiranih izdataka. Novčani izdaci od financijskih aktivnosti uključuju novčane izdatke za

otplatu glavnice kredita u iznosu od 10,4 milijuna kuna, za 3% su niži od prošlogodišnjih i na

razini su plana.



Tablica br. 12: USPOREDNI PREGLED NOVČANIH PRIMITAKA I IZDATAKA ACI d.d. 2009. GODINE S 2008. GODINOM I PLANOM – zakonski obrazac

(u kn)

2008. PLAN 2009. 2009.

1 2 3 4 5 6 7

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od kupaca 196.745.163 203.939.938 211.982.327 108 104 8.042.389

2. Novčani primici od tantijema, naknada, provizija i sl. 0 0 0 - - -

3. Novčani primici od osiguranja za naknadu šteta 896.442 950.172 1.136.340 127 120 186.168

4. Novčani primici s osnove povrata poreza 0 0 0 - - -

5. Ostali novčani primici 1.440.123 1.480.000 2.397.671 166 162 917.671

I. Ukupno novčani primici od poslovnih aktivnosti 199.081.728 206.370.111 215.516.338 108 104 9.146.227

1. Novčani izdaci dobavljačima 58.373.290 72.216.596 63.747.934 109 88 -8.468.662

2. Novčani izdaci za zaposlene 53.253.409 59.247.791 51.463.292 97 87 -7.784.499

3. Novčani izdaci za osiguranje za naknade šteta 3.677.913 3.198.874 3.658.082 99 114 459.208

4. Novčani izdaci za kamate 2.257.078 890.621 847.901 38 95 -42.720

5. Novčani izdaci za poreze 26.067.313 20.183.626 24.505.548 94 121 4.321.922

6. Ostali novčani izdaci 12.220.222 14.815.404 9.842.367 81 66 -4.973.037

II. Ukupno novčani izdaci od poslovnih aktivnosti 155.849.225 170.552.913 154.065.124 99 90 -16.487.789

A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 43.232.503 35.817.198 61.451.214 142 172 25.634.016

A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 0 0 0 - - -

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 7.788.401 160.000 164.439 2 103 4.439

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih instrumenata 0 0 0 - - -

3. Novčani primici od kamata 0 0 0 - - -

4. Novčani primici od dividendi 0 0 0 - - -

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 0 0 0 - - -

III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 7.788.401 160.000 164.439 2 103 4.439

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 36.025.620 50.550.204 47.657.856 132 94 -2.892.348

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 0 0 0 - - -

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 0 0 0 - - -

IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 36.025.620 50.550.204 47.657.856 132 94 -2.892.348

B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 0 0 0 - - -

B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 28.237.219 50.390.204 47.493.417 168 94 -2.896.787

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih financijskih instrumenata 0 0 0 - - -

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i drugih posudbi 300.000 0 0 - - -

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 0 0 0 - - -

V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 300.000 0 0 - - -

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 10.359.366 10.418.545 10.389.923 100 100 -28.622

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 0 0 0 - - -

3. Novčani izdaci za financijski najam 0 0 0 - - -

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 0 0 0 - - -

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 300.000 0 0 - - -

VI. Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti 10.659.366 10.418.545 10.389.923 97 100 -28.622

C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 0 0 0 - - -

C2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 10.359.366 10.418.545 10.389.923 100 100 -28.622

Ukupno povećanje novčanog tijeka 43.232.503 35.817.198 61.451.214 142 172 25.634.016

Ukupno smanjenje novčanog tijeka 38.596.585 60.808.749 57.883.340 150 95 -2.925.409

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 25.314.260 29.950.178 29.950.178 118 100 0

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 4.635.918 -24.991.551 3.567.874 118 100 28.559.425

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata 0 0 0 - - -

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 29.950.178 4.958.627 33.518.052 112 676 28.559.425

* Primici s osnove kamata i dividendi mogu se razvrstati kao i poslovne aktivnosti (MRS 7 Dodatak A)

NAZIV POZICIJE 01.01.-31.12.

INDEX (4/2)

INDEX (4/3)RAZLIKA

(4-3)



IZVJEŠĆE O PROMJENAMA KAPITALA

U tablici br. 13 dat je izvještaj o promjenama kapitala za 2009. godinu. Tablica br. 13: IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA ACI d.d. ZA 2009. GODINU

(u kn)

R.B. POZICIJA 31.12.2008. 31.12.2009.

0 1 2 3

1 Upisani kapital 399.816.000 399.816.000

2 Kapitalne rezerve - -

3 Rezerve iz dobiti - -

4 Zadržana dobit ili preneseni gubitak -52.899.503 -41.861.895

5 Dobit ili gubitak tekuće godine 11.037.609 17.577.039

6 Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine - -

7 Revalorizacija nematerijalne imovine - -

8 Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju - -

9 Ostala revalorizacija - -

10 Ukupno kapital i rezerve - -

11 Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje - -

12 Tekući i odgođeni porezi (dio) - -

13 Zaštita novčanog tijeka - -

14 Promjene računovodstvenih politika - -

15 Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja - -

16 Ostale promjene kapitala - -

357.954.106 375.531.144UKUPAN KAPITAL I REZERVE

Kako je evidentno iz predočene tablice ukupan kapital Društva u iznosu od 399.816.000 kuna

smanjen je za iznos akumuliranih gubitaka prethodnog razdoblja od 41.861.895 kuna, a uvećan

je za ostvarenu neto dobit u 2009. godini u iznosu od 17.577.039 kune tako da sveukupan

kapital i rezerve na dan 31.12.2009. godine iznose 375.531.144 kune.



IZVJEŠĆE STANJA TEMELJNOG KAPITALA ACI d.d.

Izvješće stanja temeljnog kapitala usklađeno je s stanjem u SDA na dan 31.12.2009. godine i

prikazano je u tablici broj 14.

Tablica br. 14: IZVJEŠĆE STANJA TEMLJNOG KAPITALA NA DAN 31.12.2009. GODINE

DIONIČARBROJ

DIONIČARAUKUPAN BROJ

DIONICANOMINALNI IZNOS

(kn)

UDIO U TEMELJNOM KAPITALU (%)

HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJUNapomena:1. HFP - skrbnik na dionicama DAB-e 82.701 HZMO-a 362 2. HFP - imatelj dionica 4.850

1 87.913 316.486.800 79,158%

PATTING d.o.o. 1 7.685 27.666.000 6,920%Mali dioničari 472 6.628 23.860.800 5,968%RH, VLADA, SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM

1 4.396 15.825.600 3,958%

Zagrebačka banka d.d. (PICTET ET CIE) 1 1.389 5.000.400 1,251%Raiffeisenbank Austria d.d. (zbirni skrbnički račun za DP)

1 1.269 4.568.400 1,143%

Bahovec Srečko 1 741 2.667.600 0,667%Ministarstvo financija 1 491 1.767.600 0,442%Zagrebačka banka d.d. (zbirni skrbnički račun za Unicredit Bank Austria AG)

1 191 687.600 0,172%

Biuk Slavko 1 184 662.400 0,166%Vukelić Ivan 1 173 622.800 0,156%

UKUPNO 482 111.060 399.816.000 100,000%

prosijek /broj dioničara/ 230 829.494 0,207%

Od ukupno 111.060 dionica ACI d.d. 79% ili 87.913 dionica u vlasništvu je Hrvatskog fonda

za privatizaciju, mali dioničari vlasnici su 14% dionica Društva dok je preostalih 7% u

vlasništvu PATTING d.o.o.-a.



KRETANJE DIONICA ACI d.d. U 2009. GODINI

Redovne dionice ACI d.d.-a kotiraju na Zagrebačkoj burzi pod oznakom ACI-R-A. Početkom

2008. godine ostvarile su tržišnu cijenu od 13.000 kuna, dok je tržišna cijena na kraju godine

iznosila 7.900 kuna. Iz navedenog proizlazi negativan trend kretanja tržišne vrijednosti dionica

Društva. Isto nije uzrokovano negativnim trendovima poslovanja Društva ili poremećajima u

poslovanju već globalnim kretanjima na tržištu kapitala.

Obzirom da Društvo još uvijek ima teret kumuliranih gubitaka iz ranijih razdoblja, još uvijek

ne isplaćuje dividendu dioničarima.

6.000

4.529

2.990

3.9903.700

3.350

3.896

3.3503.153 3.300

3.0302.800

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

Grafikon br. 10: KRETANJE TRŽIŠNE CIJENE DIONICA ACI d.d. U 2009. GODINI



1.3. EKONONOMSKO FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA

U nastavku će se dati usporedni pregled osnovnih financijskih pokazatelja uspješnosti

poslovanja kroz prikaz likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti ekonomičnosti i profitabilnosti

poslovanja ACI d.d. 2009. s 2008. godinom te analiza ukupnog prihoda marina po zaposlenom

i prihod nautike po vezu i to usporedno s ostvarenjem za 2008. godinu.

Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost pokazuje sposobnost poduzeća da pravodobno ispunjava dospjele kratkoročne

obveze, dok je solventnost sposobnost poduzeća da trajno ispunjava sve dospjele obveze.

Najznačajniji pokazatelji su koeficijenti tekuće, trenutne i ubrzane likvidnosti i koeficijent

financijske stabilnosti, a prikazati će se u tablici broj 15.

Tablica br. 15: POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

2008. 2009.

0 1 2 3 4

1 koeficijent tekuće likvidnosti = kratkor. imovina/kratkoročne obveze 1,54 1,85 120

2 koeficijent trenutne likvidnosti = novac/kratkoročne obveze 0,11 0,04 41

3koeficijent ubrzane likvidnosti = novac i kratk. fin. Imovina+potraživanja/kratkoročne obveze 1,54 1,81 118

4 koeficijent financijske stabilnosti = dug. imovina/(kapital +dugoročne obveze) 1,08 1,10 101

R.B. OPIS 01.01.-31.12. INDEKS

(2009./2008.)

Koeficijent tekuće likvidnosti omjer je tekuće imovine i kratkoročnih obveza, a govori o novcu

i svoj imovini koja se u roku jedne godine može unovčiti. U 2009. godini iznosi 1,85, dok je u

2008. godini iznosio 1,54. To ukazuje da je tijekom 2009. došlo do 20%-tnog rasta likvidnosti.

Koeficijent trenutne likvidnosti omjer je novca i kratkoročnih obveza, a koeficijent ubrzane

likvidnosti omjer je novca, kratkotrajne financijske imovine i potraživanja s kratkoročnim

obvezama. Likvidnost Društva 2009. godine mjerena koeficijentom trenutne likvidnosti pala je

za 59%. Razlog tome je politika Društva da se sva slobodna novčana sredstva prebacuju na

oročene depozite, čime se ostvaruju dodatno financijski prihodi, čime je, pored ostaloga,

porasla likvidnost mjerena koeficijentom ubrzane likvidnosti, za 18% u odnosu na prethodnu

godinu.

Koeficijent financijske stabilnosti omjer je dugotrajne imovine i kapitala uvećanog za

dugoročne obveze. U 2009. godini iznosi 1,10 i ukazuje na blago povećanje stabilnosti u

odnosu na prethodnu godinu.



Tijekom 2008. evidentno je da je Društvo ostvarilo zadovoljavajuće pokazatelje likvidnosti s

njihovim porastom u odnosu na prethodnu godinu, poslovalo je likvidno, odnosno u svakom

trenutku je bilo u mogućnosti podmiriti sve svoje obaveze bez dodatnih zaduživanja. Obveze

su podmirivane po dospijeću.

Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti odraz su strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz

tuđeg kapitala (obveza) te kakav je odnos tuđeg kapitala i vlastitog kapitala (glavnice).

Najznačajniji pokazatelji zaduženosti su koeficijent zaduženosti, koeficijent vlastitog

financiranja, koeficijent financiranja te koeficijent pokrića troškova kamata, a prikazati će se u

tablici broj 16.

Tablica broj 16: POKAZATELJI ZADUŽENOSTI

2008. 2009.

0 1 2 3 4

1 koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ukupna aktiva (imovina) 0,13 0,09 73

2 koeficijent vl. financiranja = vl. kapita(glavnica)/ukupna aktiva (imovina) 0,76 0,78 102

3 koeficijent financiranja = ukupne obveze/ vl. kapital (glavnica) 0,17 0,12 72

4 koeficijent pokrića troškova kamata=dobit prije poreza +kamate/financijski tr. 5,91 19,84 336


(2009./2008.)

Koeficijent zaduženosti daje informaciju koliki je dio imovine financiran iz vlastitih sredstava.

U 2009. godini koeficijent zaduženosti iznosi 0,19 i označava da je 9% imovine financirano iz

tuđih izvora, što je za 27% manje u odnosu na 2008. godinu.

Mjereno koeficijentom vlastitog financiranja za 2009. godinu, iz vlastitih sredstava

financirana je imovina u 78%-tnom obujmu, što je za 2% više od 2008. godine.

Koeficijent financiranja omjer je ukupnih obveza i vlastitog kapitala. U 2009. godini iznosi

0,12, što je za 28% manje u odnosu na 2008. godinu, kada je iznosio 0,17. Navedeno pokazuje

tendenciju smanjenja udjela ukupnih obveza u vlastitom kapitalu što nadalje ukazuje na

smanjenje rizičnosti ulaganja u poslovanje Društva u 2009. godini.

Koeficijent pokrića troškova kamata razmatra koliko puta su kamate pokrivene iznosom iz

bruto dobiti. U 2009. godini ovaj koeficijent iznosi 19,84 i trostruko je viši od prošlogodišnjeg,

što ukazuje na povećanje pokrića tj. smanjenje zaduženosti u odnosu na 2008. godinu.



Ostvareni pokazatelji zaduženosti govore o pozitivnim tendencijama poslovanja. Društvo sve

više imovine financira iz vlastitih izvora, poboljšala se struktura pasive, smanjuje se

zaduženost i općenito se smanjuje rizičnost ulaganja u Društvo.

Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti upućuju na učinkovitost upravljanja imovinom Društva tj. brzinu

cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Najčešće se koriste koeficijenti obrtaja ukupne

imovine, koeficijent obrta potraživanja te isti iskazan u danima, a prikazani su u tablici broj 17.

Tablica br. 17: POKAZATELJI AKTIVNOSTI

2008. 2009.

0 1 2 3 4

1 koeficijent obrtaja uk. imovine= uk. prihod/uk. imovina 0,35 0,36 102

2 koeficijent obrta potraž.= prihod od prodaje/potraživanja 14,68 20,74 141

3 koeficijent obrta potraživanja u danima 25 18 71


(2009./2008.)

Koeficijent obrtaja ukupne imovine u 2009. godini iznosi 0,36 i u porastu je za 2% u odnosu

na 2008. godinu, što ukazuje na brži obrt ukupne imovine.

Koeficijent obrtaja potraživanja omjer je prihoda od prodaje i potraživanja. U 2009. godini

iznosi 20,74 i za 41% je viši u odnosu na 2008. godinu. Smanjenje koeficijenta govori o

skraćenju trajanja naplate potraživanja, što dodatno potkrepljuje i isti izražen u danima s 18

dana u odnosu na prošlogodišnjih 25 dana, što znači da se naplata potraživanja ubrzala za 7

dana ili 29% u odnosu na naplatu u 2008. godini.

Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti predstavljaju odnos prihoda i rashoda, odnosno pokazuju koliko se

prihoda ostvaruje po jedinici rashoda. Tablica broj 18 sadrži ekonomičnost ukupnog

poslovanja, ekonomičnost poslovne aktivnosti te ekonomičnost financiranja.

Tablica br. 18: POKAZATELJI EKONOMIČNOSTI

2008. 2009.

0 1 2 3 4

1 ekonomičnost ukupnog poslovanja= uk.prihodi/ uk.rashodi 1,09 1,15 105

2 ekonomičnost poslovne aktivnosti= prihodi posl. akt/ rashodi posl. aktivnosti 1,11 1,14 103

3 ekonomičnost financiranja= financijski prihodi/ financijski rashodi 0,48 2,85 599


(2009./2008.)



Ekonomičnost ukupnog poslovanja u 2008. godini s koeficijentom 1,15 za 5% je povećana u


Ekonomičnost poslovne aktivnosti u 2009. godini, koja je najzanimljivija s aspekta analize

ekonomičnosti poslovanja Društva, iznosi 1,14 i za 3% je viša u odnosu na 2008. godinu.

Ekonomičnost financiranja u 2009. godini iznosi 2,85 i bilježi povećanje u odnosu na 2008.

godinu, zbog ranije objašnjenih prihodovanja kamata po oročenim depozitima u 2009. godini.

Pokazatelji profitabilnost

Najznačajniji pokazatelji profitabilnosti su neto profitna marža, ROA – povrat na imovinu,

ROE povrat na kapital, zarada po dionici, knjigovodstvena vrijednost dionice te njena zadnja

transakcijska cijena, a prikazati će se u tablici broj 19.

Tablica br. 19: POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

2008. 2009.

0 1 2 3 4

1 NPM - neto profitna marža (neto dobit/prihod*100) 7% 10% 152

2 ROA - povrat na imovinu (neto dobit/aktiva*100) 2,4% 3,7% 155

3 ROE - povrat na kapital (neto dobit/kapital i rezerve*100) 3,1% 4,7% 152

4 EPS - zarada po dionici (neto dobit/broj dionica) 99,38 159,70 161

5 BVPS - knjigovodstvena vrijednost dionice (kapital/broj običnih dionica) (u kn) 3.252 3.412 105

6 PPS - zadnja transakcijska cijena (u kn) 7.900 2.800 35


(2009./2008.)

Neto profitna marža (NPM) predstavlja omjer profitabilnosti koji pokazuje koliki dio ukupnih

prihoda Društvo zapravo zadržava u obliku neto dobiti tj. dobiti nakon oporezivanja za 2009.

godinu iznosi 10% što je za 52% više od 2008. godine.

Povrat na imovinu (ROA) pokazuje koliki iznos profita Društvo može ostvariti temeljem

jedinice imovine u svom vlasništvu. Za 2009. godinu ROA iznosi 3,7%, što je za 55% više od

2008. godine.

Povrat na kapital (ROE) otkriva koliki profit Društvo generira koristeći novac koji su

dioničari investirali u njega. U 2009. godini ROE iznosi 4,7%, što je za 52% više od 2008.

godine.

Zarada po dionici (EPS) prikazuje koliko je kuna neto profita dioničar zaradio po jednoj

dionici i za 2009. godinu iznosi 159,7, što je za 61% više od prošlogodišnje zarade po dionici.



Knjigovodstvena cijena dionice (BVPS) predstavlja ukupnu vrijednost imovine koju bi

dioničari teoretski primili u slučaju likvidacije Društva, za 2009. godinu iznosi 3.412 kune za

5% je viša od prošlogodišnje, dok je zadnja transakcijska cijena u 2009. godini u iznosu od

2.800 kuna, niža za 65% u odnosu na istu za 2008. godinu. Ova činjenica nije proizašla iz

negativnih kretanja u poslovanju Društva, što potvrđuju prethodno obrađeni pokazatelji koji

iskazuju pozitivne smjerove poslovanja, već je to rezultat, kako je već navedeno, globalnih

kretanja na tržištu kapitala.

Svi navedeni pokazatelji evidentno iskazuju rast u odnosu na prethodnu godinu, što govori o

tendenciji daljnjeg porasta profitabilnosti Društva.



1.4. ZAPOSLENOST I PLAĆE DJELATNIKA

Podaci o zaposlenosti temeljeni su na evidenciji kadrovske službe i službe obračuna plaća.

U tablici broj 20 prikazano je usporedno kretanje broja zaposlenih i prosječnih neto plaća na

bazi sati rada tijekom 2009. godine.

Prosječan broj zaposlenih prema satima rada u 2009. godini iznosio je 363 djelatnika,

uključujući i sezonske djelatnike, što je za 3% manje od prosjeka 2008. godine.

Prosječna neto plaća djelatnika na bazi sati rada u 2009. godini na nivou ACI d.d., ostvarena je

u iznosu od 6.059 kuna, što je na razini 2008. godine.

Tablica br. 20: USPOREDNO KRETANJE BROJA ZAPOSLENIH I PROSJEČNIH NETO PLAĆA U ACI d.d. 2009. S 2008. GODINOM (na bazi sati rada i na bazi stvarnog broja zaposlenih)

2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

1 SIJEČANJ 349 344 99 5.605 5.765 103 360 358 99 5.403 5.525 102

2 VELJAČA 348 344 99 5.540 5.752 104 362 357 99 5.326 5.527 104

3 OŽUJAK 351 344 98 5.674 5.846 103 365 357 98 5.442 5.618 103

4 TRAVANJ 360 349 97 5.600 5.865 105 378 363 96 5.319 5.623 106

5 SVIBANJ 378 362 96 5.618 6.549 117 391 375 96 5.376 6.322 118

6 LIPANJ 397 386 97 6.348 6.501 102 413 405 98 6.102 6.196 102

7 SRPANJ 413 395 96 6.275 6.156 98 425 410 96 6.084 5.931 97

8 KOLOVOZ 415 397 96 6.322 6.393 101 416 400 96 6.144 6.176 101

9 RUJAN 399 381 95 6.436 6.232 97 388 373 96 6.618 5.921 89

10 LISTOPAD 373 356 95 6.611 6.128 93 373 363 97 6.323 5.833 92

11 STUDENI 359 349 97 6.403 5.753 90 364 360 99 6.315 5.577 88

12 PROSINAC 351 347 99 6.481 5.771 89 359 361 101 6.232 9.602 154

374 363 97 6.076 6.059 100 383 374 98 5.890 6.154 104

broj zaposlenih na zadnji dan u mjesecu

01.01.-31.12.

PROSJEČNA NETO PLAĆA (u kn) INDEX

(12/11)

BROJ ZAPOSLENIH INDEX (9/8)

PROSJEČNA NETO PLAĆA (u kn) INDEX

(6/5)

ACI-prosjek

INDEX (3/2)

BROJ ZAPOSLENIH MJESECI RB

na bazi sati rada

Temeljem zahtjeva Vlade RH od rujna 2009. godine za smanjenjem bruto mase plaće za 10% ciljem

racionalizacije poslovanja javnih poduzeća, odnosno društva u pretežito državnom vlasništvu, Uprava

je ispoštovala zahtijevano te je od rujna započela s postupnim smanjenjem.

Prosječno isplaćena plaća za prosinac tako je 11% bila manja od plaće isplaćene prethodne godine. Na

nivou godine smanjenje ukupne mase plaće iznosilo je 2 milijuna kuna, odnosno 4% manje od prošle

godine te 8% manje od plana.



2. IZVJEŠĆE UPRAVE O STANJU DRUŠTVA



2.1. IZVJEŠĆE UPRAVE ACI d.d. O STANJU DRUŠTVA

Nakon uspješno završene 2008. godine u kojoj je ostvarena neto dobit od 10 milijuna kuna, za

novu poslovnu godinu društvu ACI d.d. Opatija moralo se pripremiti u skladu s trenutačnom

situacijom na sveopćem gospodarskom planu. Početak recesije bio je evidentan već u

prethodnoj godini kada se smanjio broj tranzita, koji kao kategorija usluge po prihodu čini 27%

udjela u ukupnim poslovnim prihodima. Svjesna te činjenice Uprava Društva nastojala se što

bolje pripremiti za nadolazeću sezonu, u smislu kvalitete pružanja usluga, zadovoljenja

zakonske regulative i nastavka strategije razvoja sustava.

Planiranje prihoda za 2009. godinu baziralo se na saznanju da se potražnja za uslugama

godišnjeg veza nije smanjila te se u poslovnom planu predvidjelo isključivo cjenovno

povećanje. Kod tranzita procijenjeno je 10%-tno smanjenje fizičkog prometa te u skladu s time

i promjenom cijena i financijska realizacija. Mjesečni vez je kategorija usluge koja čini tek 3%

udjela u ukupnim poslovnim prihodima i odobrava se ovisno o raspoloživosti kapaciteta u

pojedinim marinama, radi njihova što boljeg iskorištenja. Na nivou 2009. predvidjelo se

njihovo 10%-tno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Plan prihoda od zakupa poslovnih

prostora smanjen je u odnosu na 2008. godinu, ne zbog realnog smanjenja poslovnih prihoda

od zakupa, već zbog direktnog terećenja zakupaca za neke režijske troškove kao što su

električna energija, voda, telefon, komunalna naknada te spomenička renta. U tom su smislu

planirano je smanjenje troškova Društva za ove kategorije troškova.

Od 2006. godine pokrenut je ciklus ulaganja, čiji je osnovni cilj oplemenjivanje i razvoj

infrastrukture cjelokupnog sustava radi što kvalitetnije ponude usluga i organizacije poslovnog

procesa, zaštite sigurnosti vlastite i tuđe imovine i ljudi, kao i zahtjeva zakonske regulative i

standarda. U proteklom se trogodišnjem razdoblju uložilo u sustav oko 120 milijuna kuna, bez

dodatnih vanjskih izvora financiranja i bez ugrožavanja kako vlastite likvidnosti, tako ni

likvidnosti poslovnih partnera. U skladu s zacrtanom razvojnom poslovnom politikom, za

2009. godinu planiralo se uložiti u poslovanje sustava 67 milijuna kuna, isključivo iz vlastitih

izvora.

ACI je društvo čije je poslovanje sezonskog karaktera. Nautička turistička sezona započinje s

Uskrsom, a time i početak prihodno uzlazne faze. Obnavlja se velik dio ugovora o godišnjem

vezu, a obzirom da nautičari vrše pripremu plovila za njihovo korištenje, rastu i ostale nautičke



usluge. Prihodi od tranzita počinju značajnije rasti koncem svibnja, odnosno početkom lipnja.

Prihodno najintenzivniji dio godine, odnosno prava sezona započinje od srpnja pa do konca

rujna, a završava koncem listopada.

Društvo je u 2009. godini ostvarilo pozitivan bruto financijski rezultat u iznosu od

22.880.893,34 kune, što je za 8,7 milijuna kuna ili za 62% više od 2008. godine te za 11,4

milijuna kuna ili dvostruko više od plana. Navedena dobit sastoji se od dobitka od poslovne

aktivnosti u iznosu od 20.667.233,87 kuna i dobitka od financijskih aktivnosti u iznosu od

2.213.659,47 kuna. Po odbitku poreza na dobit koji za 2009. godinu iznosi 5.303.854,52 kune

ostvarena neto dobit Društva za 2009. godinu iznosi 17.577.038,82 kune, što je za 59% više

od 2008. godine te za 91% više od neto dobiti planirane za 2009. godinu.

Poslovni prihodi za 2009. godinu iznose 169.056.269 kuna. Za 4% su veći od ostvarenja istog

razdoblja 2008. godine i na razini su planiranih poslovnih prihoda. Poslovni prihodi za 2008.

godinu sadrže prihod od prodaje dijela charter flote u iznosu od 2,4 milijuna kuna, pa je realan

porast u odnosu na proteklu godinu, koji dobijemo po odbitku navedenog iznosa, iznosio 5%.

Osnovne djelatnosti, kojima Društvo ostvaruje 80% ukupnih poslovnih prihoda su usluge od

godišnjeg, dnevnog te mjesečnog veza.

Fizičko ostvarenje usluga za vezove ne prati recipročno i financijsko. Kod svih kategorija

usluga veza evidentiran je pad fizičkog prometa, dok su financijski pokazatelji porasli

značajnije od prosječnog povećanja cijene veza. Negativni razlog fizičkog smanjenja prometa

je recesija, koja se nazirala već prethodne godine, posebice u dijelu tranzita zbog slabijeg

bookinga chartera za oko 20-30%, što osim činjenice da charter gosti ne idu u tranzit, charter

plovila ostaju u matičnim marinama i ne oslobađaju vezove za prijem drugih tranzita. Slična je

situacija i kod ostalih godišnjaka koji ostaju u matičnim lukama i ne isplovljavaju. S druge

strane, sve je veća pojava sidrenja u divljim sidrištima i privezištima, što posebice prouzrokuje

pad tranzita na području Kornata.

Ovo je kategorija koja definitivno uzrokuje i pad financijskog prometa. No pozitivna je strana

fizičkom smanjenju plovila povećanje dužine plovila, odnosno sve veći broj većih plovila, kojim

se ostvaruju značajno veći prihodi.

Stalni vez čini 50% udjela u ukupnim poslovnim prihodima. U 2009. godini fizičko ostvarenje

stalnog veza bilo je 2% manje u odnosu na prethodnu godinu, no kod financijskih pokazatelja

bilježi povećanje od 12% u odnosu na 2008. godinu i smanjenje od 2% od planiranog. Prosječno

povećanje cijena za 2009. godinu iznosilo je 8%, što evidentno potkrjepljuje prethodno



navedenu tezu o povećanju metraže plovila. Marine ACI sustava tijekom 2009. godine ostvarile

su 84.794.803 kune prihoda stalnog veza.

Prihod dnevnog veza učestvuje s 27% poslovnih prihoda. U 2009. godini ostvareno je

46.234.001 kuna prihoda dnevnog veza, što je za 3% više od istog razdoblja 2008. godine i za

1% je više od plana. Istovremeno su fizički pokazatelji dnevnog veza manji u odnosu na

prethodnu godinu za 13%.

Prihod mjesečnog veza s 3% udjela u ukupnim poslovnim prihodima, ostvaren je u iznosu od

5.636.232 kune, bilježi smanjene od 13% u odnosu na 2008. godinu te smanjenje od 14% u

odnosu na plan. Fizički promet smanjen je za 9% u odnosu na prethodnu godinu.

Prihod ostalih usluga nautičarima s 10% udjela, ostvaren je u iznosu od 16.552.616 kuna uz 9%-

tno smanjenje u odnosu na prošlogodišnji i 19%-tni porast u odnosu na plan.

Prihod zakupa s 7% udjela ostvaren je u iznosu od 11.684.044 kune, bilježi povećanje od 2% u

odnosu na prošlogodišnji prihod i za 11% je veći od plana.

Ostali poslovni prihodi s 3% učešća u poslovnim prihodima, ostvareni su u iznosu od 4.154.574

kune i bilježe smanjenje u odnosu na prošlogodišnje, zbog ranije navedenog prihoda od prodaje

charter flote u 2008. godini.

Od ukupno ostvarenog poslovnog prihoda, koji za 2009. godinu iznosi 169.056.269 kuna, 35%

ili 59,7 milijuna kuna odnosi se na prihode na domaćem tržištu, dok se 65% ili 109,4 milijuna

kuna odnosi na poslovne prihode ostvarene na stranom tržištu. Prihodi na domaćem tržištu

smanjeni su za 2,7 milijuna kuna, zbog prihoda od prodaje brodica u 2008. godini u iznosu od

2,4 milijuna kuna. Prihodi na stranom tržištu povećani su za 8,5 milijuna kuna u odnosu na

2008. godinu iz čega proizlazi porast ukupnog poslovnog prihoda 2009. godine u iznosu od 5,9

milijuna kuna.

Poslovni rashodi za 2009. godinu iznose 148.389.036 kuna, za 1% su viši u odnosu na 2008.


Društvo je postupilo u skladu s preporukom Vlade RH za racionalizacijom poslovanja i

štednjom na svim razinama i znatno smanjilo neke kategorije poslovnih rashoda. Predviđene

uštede trebale su iznositi minimalno 5,6 milijuna kuna, no u konačnici su ostvarene u iznosu od

11,4 milijuna kuna. Upravo je ovo u najvećem dijelu doprinijelo znatnom povećanju dobiti za

2009. godinu.



Najveći udio u poslovnim rashodima odnosi se na troškove osoblja s učešćem od 31%.

Troškovi osoblja s 46,5 milijuna kuna smanjeni su za 4% u odnosu na 2008. godinu i za 8% su

niži od planiranih troškova osoblja.

Materijalni troškovi za 2009. godinu s 8%, iznose 11,4 milijuna kuna, za 4% su niži od

prethodne godine i za 17% su niži od planiranih. Ostali vanjski troškovi usluga sa 17% udjela,

iznose 25,9 milijuna kuna, smanjeni su za 12% u odnosu na 2008. godinu i za 20% su niži od

plana. Ostali troškovi u iznosu od 9 milijuna kuna čine 6% smanjeni su za 3% i 18% su manji

od plana.

Troškovi osiguranja s 2,4 milijuna kuna i 2% udjela, manji su za 24% u odnosu na 2008.

godinu i za 6% su viši od planiranih troškova. Ostali poslovni rashodi sa također 2% ili 3,4

milijuna kuna smanjeni su za 34% te su za 13% manji od plana.

Amortizacija učestvuje s 23% u ukupnim poslovnim rashodima, za 2009. godinu iznosi 34,6

milijuna kuna za 6% viša u odnosu na prethodnu godinu i za 2% je viša u odnosu na plan.

Sadrži amortizaciju stalnog dijela koncesijske naknade u iznosu od 851.219 kuna te 33,7

milijuna kuna amortizacije materijalne i ostale nematerijalne imovine. Porast amortizacije

nastao je isključivo zbog porasta vrijednosti imovine uslijed značajnog ulaganja u imovinu

Društva, a ne zbog porasta amortizacijskih stopa. Sveukupne investicije u materijalnu i

nematerijalnu imovinu u 2009. godini iznosile su 47,7 milijuna kuna, što je 32% više u odnosu

na proteklu godinu.

Vrijednosno usklađenje dugotrajne i kratkotrajne imovine u iznosu od 2,6 milijuna kuna te 2%

udjela u poslovnim rashodima veće je za 8% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je kategorija

za koju se očekuje da će do konačnog revidiranog izvješća biti izmijenjena, obzirom da sadrži

ispravke vrijednosti za potraživanja od kupaca starija od 120 dana, a koja će se po njihovu

plaćanju do konca završnog godišnjeg obračuna biti prikazani kao prihod, u skladu s

zakonskom regulativom, odnosno utvrđenom računovodstvenom politikom.

U 2009. godini stalni dio koncesijske naknade u iznosu od 851 tisuće kuna tretira se kao

nematerijalna imovina Društva i amortizira se po stopi od 4,35%. Promjenjivi dio koncesijske

naknade iznosi 2,5% vlastitog prihoda marina ACI sustava i tereti trošak pomorskog dobra. Isti

za 2009. godinu iznosi 4,2 milijuna kuna. Ukupni trošak temeljem koncesijske naknade tj.

stalni dio (u amortizaciji) i promjenjivi dio iste (u pomorskom dobru – koncesiji) iznosi 5

milijuna kuna, zbog povećanja prihoda koji čine osnovu obračuna promjenjivog dijela

koncesijske naknade, za 4% je veći u odnosu na isto razdoblje 2008. godine i za 2% je veći od

plana.



Rezerviranja troškova i rizika za 2009. godinu iznose 8,4 milijuna kuna, od čega je za

otpremnine radnika zbog ukidanja djelatnosti Brodoremonta te ostalih poslovno uvjetovanih

otkaza, rezervirano 996 tisuća kuna, dok rezervacija za sudske sporove iznosi 7,4 milijuna

kuna, od čega se 4,2 milijuna kuna odnosi na glavnicu, a 3,2 milijuna kuna na kamate po

sudskim sporovima.

ACI d.d. u 2009. godini bilježi dobitak od financijskih aktivnosti u iznosu od 2,2 milijuna

kuna, što je za 3,7 milijuna kuna više od ostvarenog gubitka od financijskih aktivnosti 2008.

godine, koji je iznosio 1,4 milijuna kuna. Ukupni financijski prihodi za 2009. godinu u iznosu

od 3,4 milijun kuna bilježe povećanje od 2,1 milijun kuna ili 161% u odnosu na 2008. godinu.

Financijski rashodi u iznosu od 1,2 milijuna smanjeni su za 1,6 milijuna kuna ili za 56% u


ACI ostvaruje 65% poslovnih prihoda na stranom tržištu, zbog čega fluktuacija tečaja ima

značajni utjecaj na ostvarenje prihoda, a obzirom na dva dugoročna kredita s deviznom

klauzulom i na ostvarenje rashoda iz financijskih aktivnosti.

Tijekom 2009. godine prosječan tečaj kune prema EURO-u kretao se od 7,36 kn/EURO u

siječnju do 7,29 kn/EURO u prosincu, a u srpnju, kolovozu i rujnu tj. razdoblju kada se

ostvaruju najveći prihodi kretao se oko 7,32 kn/EURO, što je uzevši u obzir navedeno učešće

ostvarenih poslovnih prihoda na stranom tržištu u ukupnim poslovnim prihodima, utjecao na

povećanje prihoda Društva u odnosu na 2008. godinu, kada je tijekom sezone tečaj dosezao

najnižu razinu od 7,13 kn/EURO.

Ukupno kreditno zaduženje Društva na dan 31.12.2009. godine iznosi 2.184.846,39 EUR-a ili

15.962.922,51 kn.

Iznos od 1.825.725,94 EUR-a ili 13.339.117,04 kune odnosi na nedospjelu obvezu po Ugovoru

s Zagrebačkom bankom. Ugovorna kamatna stopa, koju čine 6 mjesečni EURIBOR važeći dva

dana prije početka svakog obračunskog razdoblja uvećan za 1,5 p.p., kroz 2009. godinu

konstantno je padala. Tijekom 2009. godine EURIBOR se kretao u vrijednosti od 2,17 p.p. u

siječnju do 0,99 p.p. u prosincu. Najviši iznos postigao je u ožujku i to 1,68 p.p što je utjecalo

na obavezu Društva u prosincu (6 mjesečni EURIBOR, važeći dva dana prije početka

obračunskog razdoblja uvećan za 1,5 p.p.). Sukladno kretanju EURIBOR-a, kamatne stope za

podmirenje kreditnih obveza Društva konstantno su se smanjivale i tijekom godine, su iznosile

4,5% u ožujku, 3,18% u lipnju, 2,82% u rujnu i 2,52% u prosincu, što je rezultiralo

smanjenjem kreditnih obaveza Društva tijekom promatranog razdoblja. Navedeno je utjecalo

na smanjenje financijskih rashoda temeljem kamata po dugoročnim kreditima, koje ipak bilježe



pad u odnosu na proteklu godinu i zbog smanjenja osnovice za obračun kamata temeljem

otplaćene glavnice za dvije rate kredita.

Iznos od 359.120 EUR-a ili 2.623.805 kuna čini obveza prema HBOR-u. Kamatna stopa iznosi

5% godišnje i plaća se po srednjem tečaju NBH na dan dospijeća. HBOR se zaštitio od pada

tečaja primjenom ponderiranog tečaja od 7,245568 u slučaju kada je tečaj na tržištu ispod

navedene razine. Kako tečaj tijekom 2009. godine nije padao ispod ponderiranog iznosa,

klauzula u 2009. godini nije primijenjena

Početni novčani saldo u 2009. godini iznosio je 29.950.178 kuna, dok je završni saldo

33.518.052 kune, iz čega proizlazi da je tijekom 2009. godine došlo do neto povećanja novca i

novčanih ekvivalenata u iznosu od 3.567.874 kune.

U 2009. godini ostvareni su novčani primici u iznosu od 215.680.777 kuna, što je 4% više u

odnosu na ostvarenje 2008. godine i plan.

U 2009. godini ostvareni su novčani izdaci u iznosu od 212.112.904 kune što je za 5% više od

ostvarenja 2008. godine i za 8% je manje u odnosu na plan. Od toga se na novčane izdatke od

poslovnih aktivnosti odnosi 154,1 milijun kuna što čini 72,6%, na novčane izdatke od

investicijskih aktivnosti 47,7 milijuna kuna ili 22,4% ukupnih novčanih izdataka, a na novčane

izdatke od financijskih aktivnosti 10,4 milijuna kuna ili 5% ukupnih novčanih izdataka za

2009. godinu.

Izvršen je rebalans plana i preispitana nužnost nekih planiranih ulaganja.

Prvotno planiranih 67 milijuna kuna ulaganja u sustav za 2009. godinu,obzirom na zahtijevanu

štednju i racionalizaciju poslovanja, rebalansom je umanjeno na 56,3 milijuna kuna, od čega je

udio konca godine ugovoreno 55,3 milijuna kuna, odnosno 98% od rebalansa plana. Od toga su

najveća ulaganja ugovorena za marinu Pomer u iznosu od 14,5 milijuna kuna, gdje se izvršilo

proširenje lukobrana i promjena svih pontona, u marini Pula 7,1 milijuna kuna, gdje su se

također promijenili svi pontoni, sanirao obalni zid i rekonstruirala elektro energetska mreža, u

marini Cres 3 milijuna, gdje su obnovljeni apartmani, fasade, preuređen caffe bar kojim

upravlja ACI te formiran jedriličarski centar za organizaciju komercijalnih regata, u marini

Milna 3,6 milijuna kuna, gdje su se rekonstruirale sanitarije i elektro energetska mreža, u

marini Split 5,3 milijun kuna, gdje su obavljeni radovi na tehničkom servisu, izrađena

osmatračnica u korijenu lukobrana, a ugovorena je i nadogradnja poslovne zgrade u korjenu



lukobrana, u marini Opatija 2,2 milijuna kuna, gdje je ugovorena ugradnja novih vrata na

lukobranu i automatska rampa za glavni ulaz te su nabavljena nova hidraulična kolica za vuču

plovila. U marini Trogir ugovoreno je 1,9 milijuna kuna, gdje se izvršila adaptacija i

prenamjena prostora restorana koji će biti ponuđeni u zakup. U svim ostalim marinama izvršila

su se ulaganja u oplemenjivanje sustava, nabavu opreme za poboljšanje poslovnog procesa,

usklađivanja s propisanim standardima i zakonskom regulativom te pripremom dokumentacije

i potrebnih dozvola za daljnja ulaganja.

ACI će u narednom razdoblju nastaviti s politikom ulaganja, odnosnom oplemenjivanja

sustava.

Tijekom 2009. evidentno je da je Društvo ostvarilo zadovoljavajuće pokazatelje likvidnosti s

njihovim porastom u odnosu na prethodnu godinu, poslovalo je likvidno, odnosno u svakom

trenutku je bilo u mogućnosti podmiriti sve svoje obaveze bez dodatnih zaduživanja. Obveze

su podmirivane po dospijeću. Obzirom na veći porast prihoda u odnosu na rashode, rastu i

pokazatelji ekonomičnosti te istovremeno profitabilnosti poslovanja.

Društvo sve više imovine financira iz vlastitih izvora, poboljšala se struktura aktive i pasive,

odnosno povećava se vrijednost imovine, a smanjuje se zaduženost, što općenito se smanjuje

rizičnost ulaganja u Društvo.

Tržišna cijena dionica Društva krajem 2008. godine iznosila je 7.900 kuna, dok je tržišna

cijena na kraju 2009. godine iznosila 2.800 kuna. Negativan trend kretanja tržišne vrijednosti

dionica Društva nije uzrokovan negativnim trendovima poslovanja Društva ili poremećajima u

poslovanju već globalnim kretanjima na tržištu kapitala.

Obzirom da Društvo još uvijek ima teret kumuliranih gubitaka iz ranijih razdoblja, još uvijek

ne isplaćuje dividendu dioničarima.

Koncem 2008. godine, odnosno sa 01.01.2009. godine, protiv Društva se vodilo ukupno 48

sudskih sporova u ukupnoj vrijednosti od 41.252.051,66 kuna.

Društvo je do 2009.g. reguliralo većinu pitanja koja su nastala u ranijim periodima. Tijekom

2009. godine nastavilo se u smjeru rješavanja problematike koja je nastala u ranijim

razdobljima, a koja je i u ovoj godini mogla imati negativni financijski efekt na Društvo.



Njihovo rješavanje odnosilo se na:

- Rješavanje sudskih sporova

- Ugovori o koncesijama za ACI marine do 2030. godine

- Nerazriješeno pitanje korištenja upravne zgrade Vile Istranka

- Pitanje odnosa s povezanim Društvom Osejava

- Reguliranje pitanja poslovnog odnosa s INA-om

Pri rješavanju postojeće bitne problematike potrebno je istaći sljedeće:

Aktivno se i dalje nastavlja s rješavanjem sudskih sporova pokrenutih protiv Društva. Tijekom

2009. godine protiv Društva pokrenuto je novih 6 sporova u ukupnoj vrijednosti od

1.975.708,58 kuna. Po preporuci odvjetničkog ureda, povećana je vrijednost ranije započetih

sporova za 2.545.032,35 kuna. Okončano je 9 sudskih sporova u iznosu od 2.548.873,30 kuna.

Na dan 31.12.2009. godine protiv Društva se vodi još 44 sudska spora, čija vrijednost iznosi

27.361.249,20 kuna. Od toga je za 17 sporova, za koje se pouzdano pretpostavlja da će biti

izgubljeni, izvršena rezervacija u sveukupnom iznosu od 19.508.184,56 kuna, što predstavlja

71,3% sveukupne vrijednosti sporova. Za preostalih 27 sporova, koji čine 28,7% sveukupne

vrijednosti sporova, pretpostavka je da će konačni ishod završiti u korist Društva.

Temeljem Odluke Vlade RH o izmjeni Odluka o koncesiji pomorskog dobra za luke nautičkog

turizma Pula, Rab, Šimuni, Žut, Skradin, Trogir, Mlina, Vrboska, Palmižana i Korčula, od

siječnju 2007. godine ACI d.d. je potpisao koncesijske ugovore do 31. prosinca 2030. godine.

Time su usklađeni koncesijski rokovi svih marina ACI sustava, izuzev za marinu Piškera, čija

je koncesija istekla 29. prosinca 2003. godine. Obzirom da se u marini Piškera ACI i dalje

obavlja gospodarsku djelatnost, nastavlja se i sa podmirivanjem koncesijskih obveza po

prethodno ugovorenim uvjetima. Ostatak neamortizirane vrijednosti imovine marine Piškera

koncem 2009. godine iznosi 4,4 milijuna kuna, čijim bi se gubitkom opteretio financijski

položaj Društva. Za marinu Piškera nastavljaju se pregovori o produženju koncesijskog

korištenja.

Društvo je nastavilo s aktivnostima po pitanju reguliranja korištenja upravne zgrade Vile

Istranke. Tijekom svibnja 2007. godine dostavljeni su računi na ime najma poslovne zgrade za

period od 2002. do 2006. godine u ukupnom iznosu od 2,4 milijuna kuna, a ujedno su se počeli



redovno mjesečno ispostavljati računi za tekuće razdoblje. Sa Središnjim državnim uredom za

upravljanje državnom imovinom, a uz konsultacije s Državnim odvjetništvom, pokrenuti su

pregovori radi priznavanja dijela troškova ulaganja te kompenzaciju s najmom. Prema procjeni

ACI d.d je u upravnu zgradu uložio oko 2 milijuna kuna. Od Središnjeg državnog ureda za

upravljanje državnom imovinom dobivena je Odluka Povjerenstva za imovinu Vlade RH od

21. listopada 2009. godine kojom se utvrđuje stanje duga za neplaćanje zakupnine za razdoblje

12/2000 – 12/2006. godine u iznosu od 2.414.861,17 kuna, dok se na ime nužnih i korisnih

troškova priznaje ulaganje Društva u prostor upravne zgrade u iznosu od 1.940.854,37 kuna. U

prosincu 2009. Komisija Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom

konačno je donijela Odluku o priznanju navedenih ulaganja, a u skladu s navedenim ACI je po

toj Odluci uplatio milijun kuna na ime podmirenja sveukupnih troškova s naslova neplaćanja

zakupnine za razdoblje 12/2000 - 12/2006. U poslovnim knjigama evidentiran je poslovni

događaj i temeljem toga proknjižen je za ACI prihod u iznosu od milijun kuna.

Tijekom svibnja Uprava je održala sastanak s Fondom za privatizaciju radi rješavanja

problematike društva Osejava. Prema mišljenju Državnog odvjetništva, obzirom da ACI

prilikom pretvorbe nije prikazao poslovne udjele u Osejavi u poslovnim knjigama, prema Čl.

47. Zakona o privatizaciji, društvo Osejava prešlo je u vlasništvo Fonda za privatizaciju. ACI

je po tom Rješenju postupio i izvršio promjene u smislu smanjenja financijske imovine,

odnosno udjela u povezanim društvima u iznosu od 1,2 milijuna. Po konsultaciji sa pravnim

savjetnicima i stručnjacima, a obzirom na datiranje duga od kratkoročnog kredita, temeljem

kojih ACI duguje 1,2 milijuna kuna obaveze po tom kreditu apsolutno su zastarjele te su se u

tom smislu izvršile promjene u poslovnim knjigama. Knjiženja nisu izazvala nikakve

ekonomske efekte, a provedena su kroz usklađivanja iz prethodnih razdoblja, obzirom da

promjene i nisu vezane za 2009. godinu, već su nastale u prethodnim razdobljima.

Tijekom 2009. godine nastavljeno je s rješavanjem problematike poslovnog odnosa ACI-INA.

Na području koncesijskog područja dodijeljenog ACI-u posluje 7 benzinskih crpki (Vodice,

Jezera, Trogir, Vrboska, Milna, Cres i Dubrovnik). Svi ugovori o poslovnoj suradnji su istekli,

izuzev za benzinsku crpku Cres, od listopada 2006. godine. Koncem 2008. godine konačno je

potpisan ugovor o poslovnoj suradnji, koji pokriva razdoblje od 2003. do konca 2008. godine.

Po tom ugovoru ACI je fakturirao 5,2 milijuna kuna INA-i. Naplata je bila otežana, no

potraživanje je u cijelosti naplaćeno. Prilikom sklapanja ugovora pretpostavljalo se da će za



naredno razdoblje biti sklopljen novi ugovor o poslovnoj suradnji u obliku podkoncesije.

Međutim. INA-a se ponovo pokazala kao vrlo inertna organizacija te još uvijek nije regulirano

pitanje nastavka poslovne suradnje. Koncem 2009. sklopljen je aneks Ugovoru iz 2008. godine

za 2009. godinu pod istim uvjetima, temeljem kojega ACI potražuje od INA-e ukupno 1,7

milijuna kuna. U tijeku su pregovori za reguliranje daljnjeg nastavka poslovne suradnje.

Recesija koja je najavljena nije imala imati značajan utjecaj na poslovanje Društva, izuzev

djelomično kod tranzita, zbog pada bookinga chartera. Pretpostavka je da će slično biti i u

sljedećoj godini. Potražnja za stalnim vezom, koji predstavlja 50% ostvarenja ukupnih prihoda

Društva, i dalje je u porastu. Prema provedenim istraživanjima u Jadranu nedostaje oko 15.000

vezova. Sve je veća potražnja za vezovima za smještaj mega jahti. Politika Društva u protekle

tri godine bila je usmjerena na njegovo saniranje i revitaliziranje. Postojeći kapaciteti su

obnovljeni i rekonstruirani, čime je poboljšana kvaliteta ponude klijentima, što je omogućilo

stvaranje dodatnih prihoda i u konačnici poslovanje s dobiti. Program razvoja, koji je bio

prezentiran koncem 2005. godine, ostvaren je i javlja se nužnost pokretanja novog razvojnog

ciklusa. Vizija razvoja Društva za daljnje razdoblje orijentirana je na proširenje postojećih

kapaciteta u marinama Opatija, Split i Dubrovnik te na izgradnju novih marina u kojima bi bio

omogućen smještaj za mega jahte. U tom se smislu pojavljuju dva osnovna pitanja i to

ishođenje potrebnih dozvola za gradnju te financiranje novog investicijskog ciklusa. Prema

analizama financijskog položaja Društva, koje je sačinio Ekonomski fakultet iz Zagreba,

vlastita sredstva koja Društvo ostvaruje nisu dostatna za financiranje novog razvojnog ciklusa.

Novi razvojni ciklus moguće je financirati putem bankovnih kredita ili emisijom vrijednosnica,

odnosno emisijom obveznica ili pak dionica, uz novu dokapitalizaciju Društva. Polazišna je

pretpostavka da bi za financiranje daljnjeg petogodišnjeg razdoblja u smislu proširenja

kapaciteta za naveden tri marine bilo potrebno pribaviti minimalno 330 milijuna kuna. Pitanje

ishođenja potrebnih dozvola predstavlja još i veći problem od samog financiranja. Obzirom na

sporost administracije te nepostojanje potrebnih prostornih i urbanističkih planova, ishođenje

potrebnih dozvola od strane lokalne samouprave i države, kako za širenje i dogradnju

postojećih, tako i izgradnju novih marina, je vrlo kompleksno. Sve to odgađa početak gradnje,

čime ACI trpi izravne štete jer nije u mogućnosti ostvarivati dodatne prihode, odnosno profit.

Obzirom da je razvidno da je nautički turizam i te kako profitabilna djelatnost, sa sve

kompleksnijom i zahtjevnijom potražnjom, nastupio je upravo pravi trenutak za pokretanje



aktivnosti u svrhu realizacije planova za proširenje kapaciteta sustava i stvaranja mogućnosti

smještaja mega jahti.

Realizacijom nove faze investicijskog ciklusa ACI bi ostvario još snažniju poziciju na

nautičkom tržištu, rast ukupnog prihoda, profita, zapošljavanje te međunarodnu

prepoznatljivost i time iskoristio sve pogodnosti koje mu pruža Jadran kao vrlo tražena

nautička destinacija.



3. KODEKS KORPORACIJSKOG UPRAVLJANJA



KODEKS KORPORACIJSKOG UPRAVLJANJA

UVOD - CILJEVI I OSNOVNA NAČELA

Adriatic Croatia International Club d.d. Maršala Tita 151 iz Opatije (dalje u tekstu: Društvo),

kao poslovni subjekt, razvija se i djeluje u skladu s dobrom praksom korporativnog

upravljanja, te nastoji svojom poslovnom strategijom, poslovnom politikom, ključnim internim

aktima i poslovnom praksom doprinijeti transparentnom i učinkovitom poslovanju i

kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u kojoj djeluje.

Cilj ovog Kodeksa je uspostaviti visoke standarde korporacijskog upravljanja i transparentnosti

poslovanja Društva radi olakšanja pristupa kapitalu uz niže troškove, obzirom da su jasno

definirane procedure korporacijskog upravljanja, koje se temelje na prepoznatljivim

međunarodnim standardima, jedan od osnovnih kriterija za donošenje odluke o investiranju.

Ciljevi i načela korporacijskog upravljanja Društva izvode se iz sljedećih principa:

- načelo jednakog postupanja prema dioničarima

- obveze i odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora Društva

- obavještavanje i transparentnost

- izbjegavanje sukoba interesa.

Svako tumačenje odredaba ovog Kodeksa ima se rukovoditi u prvome redu postizanjem

navedenih ciljeva i poštivanjem spomenutih načela.



JAVNO OBJAVLJIVANJE PODATAKA

Pored obavještavanja koje je Društvo dužno obavljati prema važećim propisima, Društvo

povremeno obavještava javnost i o ostalim značajnim pitanjima.

2.1. Osnovna načela javne objave

Sve kategorije informacija Društvo će objavljivati na jasan i nedvosmislen način, pri čemu će

koristiti izričaj razumljiv ciljanoj skupini, te omogućiti jednak i pravovremen pristup

informacijama svim zainteresiranim stranama.

Sve informacije koje mogu biti od utjecaja na donošenje odluke o ulaganju u vrijednosne

papire Društva, bit će objavljene odmah i istovremeno svim osobama koje bi za to mogle biti

zainteresirane, obuhvaćajući u jednakoj mjeri i pozitivne i negativne informacije, sve s ciljem

da se primatelju informacija omogući potpuno razumijevanje i pravilna ocjena stanja Društva.

Društvo će svaku promjenu vezanu uz kategorije informacija koje javno objavljuje, objaviti u

najkraćem mogućem roku od dana saznanja za promjenu. Informacije će biti pravovremeno

objavljene i obuhvaćat će sadržaje koji će omogućiti dioničarima izvršavanje njihovih prava uz

potpuno i pravodobno poznavanje svih bitnih činjenica za donošenje pravilne odluke, a prema

dnevnom redu glavne skupštine.

Za sadržaj i pravovremenost objave svih kategorija informacija odgovorna je Uprava društva.

2.2. Povlaštene (neobjavljene) informacije i postupanje s upućenim osobama

Korištenje povlaštenih informacija koje nisu javno objavljene apsolutno je zabranjeno svima

kojima su takve informacije dostupne, obzirom da bi to moglo dovesti do nepoštene prednosti

osobe koja raspolaže povlaštenim informacijama (upućenika) prilikom trgovanja vrijednosnim

papirima Društva, neovisno o tome da li se povlaštenim informacijama koristi sam upućenik ili

neka treća osoba temeljem informacija dobivenih od upućenika.

Korištenja povjerljivih informacija odnosi se na sve dioničare, članove uprave, članove

nadzornog odbora, vanjske savjetnike društva kao i sve osobe koje se s obzirom na svoje

pozicije u društvu i izvan društva, smatraju osobama kojima su dostupne povlaštene

informacije.



Društvo će iz tog razloga uspostaviti:

- mehanizme kojima će se osigurati da se osobama koje raspolažu ili dolaze u dodir s

povlaštenim informacijama pojasni priroda i značaj tih informacija i ograničenja s time u vezi,

kao i

- nadzor nad protokom povlaštenih informacija i njihovom mogućom zloporabom.

JEDNAKOST POSTUPANJA PREMA DIONIČARIMA

Prava i obaveze dioničara Društva proizlaze iz važećih hrvatskih propisa, Statuta i ovog

Kodeksa koji je u interesu uspostavljanja otvorene komunikacije s dioničarima o razvoju

poslovanja i ciljevima društva. Kako bi se svim dioničarima omogućilo ostvarivanje njihovih

prava i obaveza, Društvo će omogućiti ostvarivanje jednakosti postupanja prema svim

dioničarima na sljedeći način:

- Načelo jednakog položaja dioničara, što znači da je broj glasova koji dioničaru pripadaju u

glavnoj skupštini odgovara njegovom sudjelovanju u temeljnom kapitalu društva.. Ako više

dioničara stekne jednu dionicu, oni će prava iz takve dionice ostvarivati kao ovlaštenici na

nedjeljivom pravu, preko zajedničkog punomoćnika.

- Ograničenja prava glasa, što znači da će Društvo, u slučaju da izdaje dionice bez prava glasa,

odnosno, s ograničenjima prava glasa, javno i pravodobno objaviti sve relevantne podatke o

sadržaju svih prava koja proizlaze iz takvih dionica kako bi se ulagateljima omogućilo

donošenje pravilne odluke o kupnji tih vrijednosnih papira.

- Različite vrste dioničara, u kojem slučaju će Društvo postupati na jednak način i pod

jednakim uvjetima prema svim dioničarima, neovisno o broju dionica kojima raspolažu, zemlji

njihova porijekla te njihovim drugim svojstvima. To se posebno odnosi na dužnost jednakog

tretmana individualnih i institucionalnih investitora.

- Pravodobna i kvalitetna distribucija informacija (dostupnost u poslovnim prostorijama) koja

omogućuje svim dioničarima izvršavanje njihovih prava uz potpuno i pravodobno poznavanje

svih bitnih činjenica za donošenje pravilne odluke na glavnoj skupštini.



- Promjene kapitala, raspolaganje i stjecanje vlastitih dionica i prava prvokupa dioničara u

odnosu na predmet odlučivanja u kojem slučaju će Društvo omogućiti svim dioničarima

sudjelovanje u povećanju temeljnog kapitala društva razmjerno njihovim udjelima u

dotadašnjem temeljnom kapitala društva, i to u obliku prenosivih vrijednosnih papira u kojima

je sadržano takvo pravo na prvokup, kako bi se zaštitili interesi dioničara koji u trenutku

izdavanja ne mogu upisati i kupiti nove dionice. Kada društvo stječe ili otpušta vlastiti dionice

(trezorske dionice) dužno je to činiti na otvorenom tržištu i na način kojim se ne povlašćuju

pojedini dioničari ili investitori ili skupine dioničara odnosno investitora.

- Opunomoćenici, što znači da će Društvo olakšavati dioničarima glasovanje putem

opunomoćenika. U tom smislu, izdavanje punomoći će biti krajnje pojednostavljeno i bez

strogih formalnih zahtjeva, osim onih predviđenih zakonom odnosno Statutom.

- Uvjeti za sudjelovanje - društvo će poticati sudjelovanje dioničara na skupštini pri čemu nije

dopušteno dioničarima postavljati uvjete, osim onih predviđenih zakonom ili statutom.

- Dividenda - Prilikom isplate dividende Društvo neće favorizirati pojedine dioničare.

Svaka odluka o isplati dividende ili predujma dividende sadržavat će i datum na koji osoba

koja je dioničar stječe pravo na isplatu dividende i datum ili razdoblje kada se isplaćuje

dividenda.

TIJELA

ORGANI DRUŠTVA

Organi Društva koji osiguravaju provedbu dobre prakse korporacijskog upravljanja su:

- Glavna skupština

- Nadzorni odbor

- Uprava



4.1. GLAVNA SKUPŠTINA

Glavna skupština je organ odlučivanja u dioničkom društvu putem kojeg dioničari ujedno

sudjeluju u nadzoru i kontroli nad Društvom, te ostvaruju svoja prava glasa i djelovanja na

glavnoj skupštini.

Odluke definirane zakonom odnosno Statutom Društva koje su od bitnog utjecaja na stanje

imovine, financijski položaj, rezultate poslovanja, vlasničku strukturu i upravljanje Društvom,

donose se isključivo u Skupštini Društva propisanom većinom glasova.

4.1.1. Saziv glavne skupštine

Uprava društva je dužna sazvati jednu godišnju redovnu skupštinu tijekom svake poslovne

godine.

Izvanredna skupština će se sazvati kada god to zahtijevaju interesi Društva.

Prilikom sazivanja skupštine, uprava društva je dužna odrediti datum prema kojem će se

utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno za ostvarivanje prava glasa u

skupštini društva.

4.1.2. Posebni zahtjevi vezani uz izvješća koja se podnose glavnoj skupštini

- Izvješća koja podnosi nadzorni odbor

Nadzorni odbor podnosi glavnoj skupštini izvješće u kojem će, pored sadržaja izvješća

propisanog zakonom, ocijeniti ukupnu uspješnost poslovanja Društva, rad uprave društva, kao i

iznijeti poseban osvrt na svoju suradnju s upravom.

Također, nadzorni odbor je dužan upoznati skupštinu s eventualnim postojanjem sukoba

interesa na strani nekog od svojih članova i članova uprave, kao i mjere poduzete s tim u svezi.



- Izvješće o stanju Društva

Izvješće o stanju Društva mora biti sastavljeno na jasan i pregledan način, uključivati sve

aspekte poslovnih aktivnosti tijekom cijele godine u odnosu na prethodne godine, te izražavati

točan, potpun i pošten prikaz imovine i rashoda, financijskog položaja Društva kao i plan

budućeg poslovanja.

4.2. NADZORNI ODBOR

4.2.1. Zadaci i odgovornosti

Glavni zadaci nadzornog odbora Društva su:

- imenovanje i opoziv uprave,

- nadzor nad radom uprave u vođenju poslova društva

- podnošenje izvješća o obavljenom nadzoru.

Nadzorni odbor Društva ima nadležnosti definirane zakonom, Statutom Društva i ovim

Kodeksom, u izvršavanju kojih, ovisno o vrsti, ostvaruje aktivnu, tj. izvršnu ulogu, daje

suglasnost na odluke uprave, odnosno ima savjetodavnu i nadzornu ulogu.

Kako bi nadzorni odbor mogao uspješno ostvarivati svoje zadatke i nadležnosti, sve podloge za

odlučivanje moraju biti u konzistentnom, međusobno usporedivom formatu, transparentne,

dokumentirane i razumljive, te moraju biti članovima dostavljene u primjerenom roku koji će

omogućiti njihovo upoznavanje s materijom o kojoj se odlučuje.

Mandat članova nadzornog odbora nije obvezujući, što znači da svaki član nadzornog odbora

Društva dužnost obavlja potpuno samostalno i na vlastitu odgovornost, neovisno o tome tko ga

je predložio ili imenovao.

Ako je član nadzornog odbora izložen pritisku ili ograničenjima od strane većinskog dioničara

ili bilo kojih drugih osoba, a kojima se utječe na obavljanje njegovih dužnosti, dužan je o tome

obavijestiti nadzorni odbor, te usprkos tome zauzeti nezavisno stajalište prilikom glasovanja, ili

dati ostavku, ovisno o tome što okolnosti nalažu.



Ukoliko neki član nadzornog odbora smatra da kod njega ili kod drugog člana postoji sukob

interesa glede odlučivanja u konkretnom predmetu, dužan je o tome odmah izvijestiti nadzorni

odbor.

Članovi nadzornog odbora obavljat će svoju dužnost s pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Član nadzornog odbora mora biti u

mogućnosti posvetiti se svojim dužnostima u nadzornom odboru sve vrijeme potrebno za

ispravno i kvalitetno obnašanje dužnosti.

Nadzorni odbor će donijeti svoja unutarnja pravila rada, s time da ona ne smiju ograničavati

slobodu svakog pojedinog člana na samostalno djelovanje. Niti jedan dokument nadzornog

odbora ne smije sprječavati ili ograničavati pojedinog člana u postupanju u skladu sa zakonom,

no ujedno svaki će član izbjegavati zlouporabu svojih ovlasti i uvijek će nastojati uskladiti svoj

rad s drugim članovima nadzornog odbora.

4.2.2. Sastav nadzornog odbora

Nadzorni odbor Društva sastoji se od najmanje tri člana.

Članovi nadzornog odbora Društva trebaju udovoljavati odgovarajućim standardima glede

obrazovanja i profesionalnog iskustva, te moraju imati visoke moralne standarde i biti u

mogućnosti odvojiti potrebno vrijeme za obnašanje funkcije člana nadzornog odbora.

Prilikom imenovanja, svaki pojedini član nadzornog odbora će se upoznati s poslovanjem

Društva, s ulogom nadzornog odbora u funkcioniranju Društva te s njegovim osobnim pravima

i obvezama.

4.3. UPRAVA

4.3.1. Zadaci i odgovornosti

Uprava Društva vodi poslove društva samostalno i na vlastitu odgovornost, te donosi sve

odluke isključivo prema vlastitoj prosudbi. U vođenju poslovanja Društva, uprava obavlja

poslove definirane zakonom, statutom Društva i drugim internim aktima, a u skladu s

odredbama ovog Kodeksa.



Postojanje suglasnosti ili upute drugih tijela Društva ne isključuje odgovornost uprave za

vođenje poslovanja pozornošću urednog gospodarstvenika.

Uprava je dužna uvijek djelovati isključivo u korist Društva i dioničara, vodeći računa o

interesima zaposlenika i šire zajednice, s ciljem povećanja vrijednosti Društva.

Uprava će težiti najvećoj mogućoj nezavisnosti u odnosu na pojedine dioničare, grupe

dioničara ili nositelje interesa, te moraju biti svjesni da, jednom imenovani, odgovaraju svim

dioničarima Društva.

Ako je Uprava izložena pritisku ili ograničenjima od strane dioničara ili članova nadzornog

odbora kojima se utječe na obavljanje njegovih dužnosti, mora zauzeti nezavisno stajalište

prilikom donošenja odluke, ili dati ostavku, ovisno o tome što okolnosti nalažu.

Uprava ne može prenositi svoje ovlasti vođenja poslovanja društva na bilo koje drugi organ

društva. Davanje prokure se ne smatra prijenosom ovlasti vođenja poslovanja društva.

Uprava može, kada se za to ukaže potreba, tražiti savjete stručnjaka (pravnih savjetnika,

revizora, poreznih i kadrovskih stručnjaka) kako bi dobili određene savjete o važnim pitanjima.

Uprava je odgovorna za provođenje i učinkovitost odluka koje donosi.

Uprava odgovara za štetu nastalu kao posljedica kršenja dužnosti, osim ukoliko se dokaže da

pošteno i savjesno obavlja svoje dužnosti.

4.3.2. Sastav uprave

Upravu Društva čini Direktor.



5. ODNOSI UPRAVE, NADZORNOG ODBORA I DRUŠTVA

5.1. Suradnja i odnos između nadzornog odbora i uprave

Nadzorni odbor i uprava Društva dužni su potpuno surađivati u najboljem interesu društva, te

zajednički raspravljati i postići sporazum o strateškim odrednicama poslovanja društva.

Uprava Društva je dužna pravodobno i cjelovito izvješćivati nadzorni odbor o svim

činjenicama i okolnostima koje mogu biti od utjecaja na poslovanje, financijski položaj i stanje

imovine društva, te dati pristup svim potrebnim podacima i spisima potrebnim za obavljanje

njihovih nadležnosti.

5.2. Nagrade članovima uprave i nadzornog odbora

Naknada članovima nadzornog odbora i upravi Društva adekvatno će odraziti vrijeme, trud i

iskustvo povezano s njihovim funkcijama, te će biti određena na način da ne ugrožava njihovu

sposobnost da donose odluke u najboljem interesa Društva i njegovih dioničara.

Članovi nadzornog odbora mogu biti nagrađeni za svoj rad, i tu naknadu će na prijedlog

uprave ili odbora za nagrađivanje, odrediti dioničari na glavnoj skupštini.

Direktor Društva će biti plaćen prema svom radu i tu nagradu određuje Nadzorni odbor

Društva.

Pri određivanja visine i primjerenosti nagrada članovima uprave uvažavat će se naročito:

- opseg nadležnosti pojedinog člana uprave,

- osobnu uspješnost u obavljanju poslova,

- veličinu i financijsko stanje društva,

- gospodarsko okruženje u kojem društvo posluje,

- uspješnost društva u odnosu na druga društva iste poslovne djelatnosti,

- ispunjavanje strateških i godišnjih planova,

- nagrade članovima uprava u povezanim društvima.



5.3. Sukobi interesa

Sukob interesa postoji kod člana nadzornog odbora odnosno kod člana uprave, koji nije

neutralan u odnosu na predmet odlučivanja ili se iz činjenice njegove povezanosti sa drugim

društvima, osobama ili poslovima može pretpostaviti da može imati interese koji nisu

istovremeno nužno i interesi društva te može utjecati na donošenje odluke na temelju interesa

ili sklonosti koji se nužno ne podudaraju s interesima društva.

Članovi nadzornog odbora, odnosno uprave, ne smiju donositi odluke na temelju osobnih

interesa ili na temelju interesa osoba s kojima imaju bliske odnose.

5.4. Poslovi između društva i članova uprave, odnosno članova nadzornog odbora

Svi poslovi u kojima sudjeluju članovi uprave, odnosno članovi nadzornog odbora ili s njima

povezane osobe i društvo ili s njime povezane osobe bit će na tržišnoj osnovi, posebice glede

rokova, kamata, jamstava i sl., i bit će navedeni u izvješćima društva u skladu s pozitivnim

propisima.

Sve ugovore ili sporazume između člana nadzornog odbora i društva prethodno će odobriti

nadzorni odbor.

6. NEZAVISNI VANJSKI REVIZOR

Društvo je svjesno značaja i uloge revizije za uspješnost korporacijskog upravljanja i

zakonitost te transparentnost u odvijanju svih poslovnih procesa u društvu.

Društvo je dužno imati nezavisne vanjske revizore kao važan instrument korporacijskog

upravljanja, kako bi se osiguralo da financijska izvješća adekvatno odražavaju stvarno stanje

Društva u cjelini.

Nezavisnim vanjskim revizorom će se smatrati revizor koji nije vlasnički ili interesno povezan

s Društvom te ne pruža, sam ili putem povezanih osoba, nikakve druge usluge Društvu.



Nezavisni vanjski revizori su dužni, na što jasniji mogući način i nedvojbeno, izraziti svoje

mišljenje o tome da li financijska izvješća koja priprema uprava adekvatno odražavaju stanje

kapitala i financijsko stanje Društva te rezultate za određeno vremensko razdoblje.

Postupci koje provodi revizorska tvrtka moraju odražavati njihovu nezavisnost i objektivnost,

osobito ukoliko u okviru iste revizorske tvrtke zaposlenici pružaju i druge profesionalne,

naročito savjetodavne usluge.

U slučaju postojanja okolnosti koje ukazuju na mogućnost ugrožavanja nezavisnosti revizora,

nadzorni odbor je dužan preporučiti skupštini angažiranje novih poslovnih savjetnika ili

revizora.

7. GODIŠNJI UPITNIK

U svojem godišnjem izvješću Društvo će navesti da li se pridržavalo svih preporuka navedenih

u ovom Kodeksu.

Ovaj Kodeks i njegove preporuke se temelje na principu “postupi ili objasni”, tj. ukoliko

Društvo odstupi ili ne primjenjuje neku od preporuka ovog Kodeksa, mora u godišnjem

upitniku dati objašnjenje zbog čega je do neprimjene ili odstupanja došlo.

Documents

NEREVIDIRANO GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠ ĆE ACI d.d. ZA