NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 03

PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske, pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin ‚obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu’ koji se unutar Zakona spominje...

Tomislav Marjanović[email protected]

ll Člankom 6. stavkom 5. konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost (KPZ o PDV-u) definirano je kako se poreznim obveznicima ne smatraju tijela državne vlas-ti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, komo-

re te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubi-ru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u ok-viru svog djelokruga ili ovlasti. Međutim, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porez-ni obveznici, dovelo do znat-nog narušavanja načela tržiš-nog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakci-ja ta se tijela smatraju porez-nim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama.

Dakle, ako navedena javna ti-jela jednu od djelatnosti nave-denu u Dodatku I. ovoga Zako-na, u kojem se navodi - između ostalog - isporuka vode, plina, električne energije i grijanja, obavljaju u zanemarivom op-segu, tada se ne smatraju po-reznim obveznicima. Odred-ba je jasna, ali niti jednim član-

kom nije određeno koliki je to konkretno razmjer poslovan-ja u financijskom smislu tj. do koje granice npr. Grad Zagreb za proizvodnju električne ener-gije iz vlastitih solarnih elektra-na postavljenih na zgradi Gra-dske uprave može prihodovati, a da za isporučenu električnu energiju i prihodom koji je na osnovu toga stekao i dalje bu-de oslobođen odnosno pos-tane obveznikom PDV-a. PDV je prihod Državnog proraču-na Republike Hrvatske, pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin ‚oba-vljanja djelatnosti u zanema-rivom opsegu’ koji se unutar Zakona spominje.

Isporuka plina, električne energije i promet zlatom u okviru konačnog prijedloga Zakona o PDV-uTEMA BROJA Pravedno bi bilo jasno odrediti što znači termin ’obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu’...

Cijeli članak pročitajte u:TEMI BROJA

NETnacionalni energetskit j e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 03 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

FOTO: ENERGO MEDIA

ll Strategija energetskog razvitka Hrvatske predviđa značajno korištenje OIE u proizvodnji električne energije i postavlja cilj od 140 MW instalirane snage u elektranama na biomasu do 2020. godine odnosno 420 MW instalirane snage u elektranama na bi-omasu do 2030. godine. Stranica 08

SPECIJALĐuro Đaković: Industrijska proizvodnja kogene-racijskih postrojenja

NACIONALNE VIJESTI

TOMISLAV ŠERIĆ:Prioritet Uprave je ’HEP - Suvremena i djelotvorna tvrtka’

Stranica 04

ABB razvio novu tehnologiju za punjenje električnih autobusaMEĐUNARODNE VIJESTIStranica 10

Vijeme je za izgradnju Thermae Hortus Croatiae – Vrta HrvatskeKOMENTARIStranica 14

TJEDAN 03 | LIPANJNET

2 NEWS

U energetskom aspektu spominju se tri primjera i to kategorizirana u sljedeće tri tematske cjeline - Niskougljična industrija, Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine te Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije...


ll Ministarstvo zaštite oko-liša i prirode i Program Ujedin-jenih naroda za razvoj (UNDP) nedavno su na stručnom sku-pu predstavili Okvir za izradu Strategije niskougljičnog raz-voja (LEDS) za Hrvatsku, na ko-jem su zajednički radili od si-ječnja 2012. Okvir će poslužiti kao podloga za izradu Strate-gije niskougljičnog razvoja Hr-vatske sa sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050.

"Hrvatska u svom razvoju želi trostruku dobit: ekonomski rast, društveni razvoj i očuvan okoliš. Strategija niskougljič-nog razvoja vodi nas bliže tom cilju", rekao je tom prigodom ministar zaštite okoliša i priro-de Mihael Zmajlović te dodao da je ideja o nužnosti odabira između zaštite okoliša i gos-podarskog razvoja pogreš-na te da zaštita okoliša i rad na ublažavanju klimatskih promjena mogu biti genera-tori gospodarskog rasta i za-log zelene budućnosti.

Izrada LEDS-a obaveza je Hr-vatske kao buduće članice Eu-ropske unije koja je postavi-la ambiciozan cilj smanjen-ja emisija CO2 za 20 posto do 2020. te kao potpisnice Okvir-ne konvencije UN-a o promjeni klime. Niskougljični razvoj ni-je samo obaveza već i prilika za

Hrvatsku. Prema analizi UNDP-a iz 2010., usredotočenost na korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinko-vitost u konačnici može doves-ti do kreiranja 80.000 "zelenih" radnih mjesta.

Na tom je skupu zaključeno da smanjenje emisije stakle-ničkih plinova predstavlja iza-zov, ali i priliku za povećan-je konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Na-glašeno je i da koncept puta prema niskougljičnom konku-rentnom razvoju, temeljen na osnovnim načelima održivog razvoja koji podrazumijeva ra-vnotežu društvenih, gospo-darskih i okolišnih ciljeva, ne-ma alternative. Okvir za izradu Strategije niskougljičnog raz-voja Republike Hrvatske do 2050. godine utvrđuje smjer-nice vezane uz ciljeve, vizije i prioritetne mjere te instrumen-te provedbe Strategije. Ukazu-je na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske su-radnje i participacije svih dio-nika, nužnost stručnih analiza kao i snažne političke volje.

Kako bi oblikovali Okvir za Strategiju, više od 200 stručn-jaka iz državnih institucija, akademske zajednice i civil-nog društva aktivno je sudje-lovalo na dva nacionalna savje-tovanja te sedam sektorskih ra-dionica za promet, poljoprivre-du, energetiku i industriju, gos-podarenje otpadom, korišten-je zemljišta, promjene u ko-rištenju zemljišta i šumarstvo, zgradarstvo i turizam.

Strategija niskougljičnog raz-voja traži korjenite promjene u obrascima ponašanja, na oso-bnoj, korporativnoj i društve-noj razini. Na njenoj izradi i pro-vedbi nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU,

a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova.

U sklopu stručnog skupa održana je i panel rasprava na temu "Niskougljični razvoj kao prilika za hrvatsko gospo-darstvo i otvaranje novih rad-nih mjesta", na kojoj su sudje-lovali stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode te dru-gih relevantnih institucija. Su-dionicima skupa predstavljeni su i primjeri dobre prakse nisk-ougljičnog razvoja u Hrvatskoj kao poticaj za daljnje djelovan-je. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Mario Obrdalj održao je prezentaciju na temu puta prema niskougljičnom razvoju Hrvatske.

U energetskom aspektu spo-minju se tri primjera i to ka-tegorizirana u sljedeće tri te-matske cjeline - Niskougljična industrija, Mjere energetske efikasnosti u objektima kultur-ne baštine te Ruralna elektrifi-kacija obnovljivim izvorima energije. U današnjem bro-ju Nacionalnog energetskog tjednika donosimo primjere dobre prakse za sve navedene tematske cjeline.

Niskougljična industrija

Niskouglj ična industr i ja znači tranziciju prema nisk-ougljičnim tehnologijama uz primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvo-ra energije. Pri tome se potiču inovativni i učinkoviti pristupi korištenja novih i postojećih tehnologija što je i prilika za iskorak postojeće industrije (npr. brodogradnja u razvoju vjetroturbina) ili razvoj novih grana industrije u području biomase, recikliranja ili proiz-vodnje energije iz otpada i sin-

tetskih plinova. Solana Pag je pokrenula projekt zamjene ko-rištenja mazuta kao primarnog energenta sa šumskom bioma-som. Kotao na biomasu je ispo-ručila hrvatska firma, a domaće firme su odradile i građevinske radove. Potpisan je ugovor s Hrvatskim šumama, a šumska biomasa se nabavlja iz obližn-jih šumarija Hrvatskih šuma. Sezona proizvodnje soli traje maksimalno pola godine, ali bi se uz konkurentniju i jeftini-ju proizvodnju energije sezo-na mogla i produžiti. Period po-vrata investicije se procjenju-je na 3 godine. "Mazut je pre-skup i da se nismo odlučili na ovaj projekt, Solana Pag bi se zatvorila", objasnio je Josip No-vosel, iz tvrtke investitora.

Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine

Gospodarenje energijom u javnim zgradama je opće prihvaćena praksa u zgra-darstvu, no postoji i potreba za očuvanjem zgrada proglaše-nih kulturnom baštinom. U Re-gistru kulturnih dobara Repu-blike Hrvatske ukupno je upi-sano 4930 trajno i 564 preven-tivno zaštićena dobra gradi-teljske baštine. U praksi posto-je dobri primjeri gdje su "pomi-reni" strogi zahtjevi konzerva-tora sa suvremenim rješenji-ma koja štede energiju. Barokni dvorac Lužnica, nedaleko Za-prešića, pripada prvoj spome-ničkoj kategoriji. U sklopu pro-jekta "Zeleni dvorac" u dvorac je ugrađena geotermalna diza-lica topline koja koristi energi-ju tla za grijanje i hlađenje pros-tora. Niži troškovi za energiju su omogućili održivo poslovan-je i prenamjenu dvorca. Pro-jektom se u zimskim mjeseci-ma ostvaruju mjesečne ušte-de od oko 40.000 kuna u odno-su na grijanje na plin. "Samos-tan se u Buškom Blatu grijao

Sektor OIE i energetske efikasnosti mogao bi stvoriti 80.000 radnih mjestaUNDP Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije podrazumijeva uvođenje električne energije u ruralna i izolirana područja, korištenjem energije sunca, vjetra, malih vodotokova ili biomase. Za izolirana ruralna područja, elektrifikacija obnovljivim izvorima energije je jeftinija od "tradicionalne" elektrifikacije...

ll INA - INDUSTRIJA NAFTE, d.d. održala je Redovnu glav-nu skupštinu Društva na ko-joj je bilo prisutno 9.830.706 glasova ili 98,3% od ukup-no 10.000.000 glasova. Na Skupštini su potrebnom veći-nom glasova, međuostalim, donesene odluke o dopu-ni djelatnosti kompanije, us-vojen je potpuni tekst Statu-

ta INA, d.d., dana je razrješni-ca članovima Uprave i Nadzor-nog odbora za poslovnu godi-nu 2012. te je donesena odluka o izboru revizora. Dioničarima su na Skupštini prezentirana Konsolidirana i nekonsolidira-na financijska izvješća za 2012. s izvješćem neovisnog revizo-ra, Izvješće o stanju Društva i INA Grupe u 2012. te Izvješće

Nadzornog odbora o obavlje-nom nadzoru u 2012. U skladu s predloženim, Glavna skupšti-na je donijela odluku o isplati dividende dioničarima u ukup-nom iznosu od 343.6 milijuna kn, odnosno 34,36 kn po dio-nici. Datum kada će dioničari stječi pravo isplate dividen-de je 17. lipnja 2013. Dividen-da će se isplatiti u novcu. [T.M.]

INA INA: Dioničarima isplata od 343.6 milijuna kuna

FOTO: ENERGO MEDIA

3LIPANJ | TJEDAN 03NET

NEWSNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

W WF Za veća ulaganja u obnovljivu energiju

WWF najavljuje da počinje globalnu kampanju kojom želi potaknuti značajne investicije vlada i međunarodnih financijskih institucija u sektor OIE, u ukupnom iznosu od 40 milijardi dolara.


ll Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pokre-nula je novu međunarodnu kampanju pod sloganom "Iskoristite svoju energiju", u kojoj poziva vlade i svjetske financijske institucije na po-većanje ulaganja u obnovlji-ve izvore energije na najman-je 40 milijardi dolara tijekom sljedećih 12 mjeseci.

"Ako ćemo se i dalje oslanjati na fosilna goriva, pred nama je bu-dućnost u kojoj je zrak sve za-gađeniji, a klima negostolju-biva. Naša je kolektivna odgo-vornost da se zauzmemo za budućnost kakvu želimo. Po-zivamo političke i financijske donositelje odluka da iskoris-te svoju moć za prijelaz na čistu i održivu energiju iz obnovljivih izvora i da stanu na kraj inerciji

ugljena, nafte i plina", rekao je generalni direktor WWF Inter-nationala Jim Leape.

Kampanju "Iskoristite svoju energiju" WWF je lansirao na Svjetski dan zaštite okoliša te poziva na potpisivanje zahtje-va za povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije.

Zahtjev se može potpisati na www.panda.org/seizeyour-power i u njemu se pozivaju financijske institucije i vlade diljem svijeta da djeluju od-mah tako da povećaju finan-ciranje obnovljivih tehnologi-ja i financijski podupru održi-vu energiju vjetra, sunca i vode.

WWF najavljuje da počinje glo-balnu kampanju kojom želi po-taknuti značajne investicije vla-da i međunarodnih financijskih institucija u sektor obnovljivih izvora energije, u ukupnom iz-nosu od 40 milijardi dolara.

Ističe da će se kampanja provo-diti u više od 20 zemalja, u ko-jima će WWF pokušati utjecati na javne financije te mirovin-ske i privatne fondove.

"Kampanja za preusmjeravan-je novca u obnovljive izvore

energije zasniva se na uspos-tavljanju poslovnog modela kroz uvažavanje svih troško-va pojedinih izvora energije, koji će pokazati na ekološke, socijalne i ekonomske rizike ovisnosti od 'prljave energije', kao što su ugljen, nafta i plin", navodi WWF.

"Glavni pokretači energetskih tržišta su nagađanja, institu-cionalna inercija, nedostatak točnih informacija, krivi poti-caji ali i ogromni ekonomski i politički interesi. Vrijeme je da se rasprava promjeni i da se po-kažu stvarni troškovi fosilnih goriva i pravi potencijal sekto-ra obnovljivih izvora energije. Današnji poziv na akciju je po-ziv svakom donositelju odluka da investira u budućnost kakvu svi želimo, koju pokreću čisti, obnovljivi i održivi izvori ener-gije", rekla je voditeljica global-ne klimatske i energetske ini-cijative iz WWF Internationala Samantha Smith.

Zaključuje da se treba uloži-ti novac u čiste i obnovljive iz-vore energije kako bi ograničili klimatske promjene, sman-jili rizike za ljudsko zdravlje od prljavih fosilnih goriva te ubr-zali i olakšali pristup energiji.

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

ll Gazprom bi mogao od-goditi razvoj svog najvažnijeg plinskog polja u Arktiku za bu-duće generacije, navodi Andrej Kruglov, zamjenik predsjed-nika Uprave ruskog držav-nog plinskog diva. Kruglov je za vrijeme prošlotjednog obraćanja ruskim medijima naveo: "Odbor će sljedeći tje-dan odlučiti što ćemo na-

praviti sa Shtokmanom. Ne isključujem mogućnost da polje ostavimo za razvoj bu-dućim generacijama. Sve ovi-si o promjenama na tržištu".

Gazprom je prošle godi-ne izjavio kako odustaje od Arktičkog projekta koji je tre-bao razvijati u suradnji sa norveškim Statoilom i fran-

cuskim Totalom i to zbog pre-visokih procijenjenih troškova.

Gazprom je namjeravao slati plin iz Shtokmana prema SAD-u, no zbog naglog razvo-ja tržišta plina iz škriljevca op-skrba ovom rutom više nije po-trebna. S druge strane, ključna europska tržišta za Gazprom posljednjih nekoliko godi-

na također bilježe manju po-tražnju za ruskim plinom.

K r u g l ov j e n a p o m e n u o kako polje Kirinskoye u bli-zini otoka Sakhalin u Tihom oceanu raspolaže sa sličnim rezervama kao i ogromno polje Shtokman, ali je pu-no bliže unosnom azijsko-pacifičkom tržištu. [M.P.]

PLINSKO-TRŽIŠE Gazprom: Plinsko polje Shtokman će sačekati

vodom uz pomoć geotermal-nih dizalica. To mi je dalo ide-ju da i mi tako nešto provede-mo u Lužnici i potpuno smanji-mo račune za plin" pojasnila je sestra Miroslava, vrhovna gla-varica Družbe.

Ruralna elektrifikacija obnovlji-vim izvorima energije

Ruralna elektrifikacija obnovlji-vim izvorima energije podrazu-mijeva uvođenje električne energije u ruralna i izolirana područja, korištenjem ener-gije sunca, vjetra, malih vodo-tokova ili biomase. Za izolira-na ruralna područja, elektri-fikacija obnovljivim izvorima energije je jeftinija od "tradi-cionalne" elektrifikacije koja podrazumijeva prijenos i dis-tribuciju električne energije dalekovodima. Samo u ratom pogođenim područjima se na-lazi još 126 naselja (s preko 500 kućanstava) koji žive bez stru-

je. Radi se o kućanstvima ko-ja su nekad imala struju, a ko-ja već godinama žive bez stru-je čekajući popravak ili obno-vu električne mreže. Osim njih postoji određen broj man-jih naselja ili izdvojenih po-trošača, većinom u planinskom području ili na otocima, koji ni-su spojeni na električnu ener-giju. Samostalni fotonaponski sustav u Ajderovcu predstavl-ja ogledni primjer korištenja obnovljivih izvora energije na područjima koja nisu uključe-na u energetsku mrežu. Cije-na elektrifikacije primjenom obnovljivih izvora energije u ovom primjeru čini trećinu ili četvrtinu cijene tradicionalne elektrifikacije. U slučaju većih potreba za energijom ili potre-be da se više kućanstava spo-ji na malu sunčanu elektranu, sustav se bez problema može nadograditi s dodatnim solar-nih pločama ili baterijama za skladištenje. "Drugi put u živo-

tu radujem se struji. Prvi put ka-da je struja stigla u selo 1974. godine, još nisam išla u ško-lu" objašnjava Mileva Desni-ca, domaćica seoskog gospo-darstva. "Uz struju će nam po-sao biti puno lakši. Lako se na-viknuti iz lošega u bolje", kaže Pero Keča, domaćin seoskog gospodarstva.

Ovi članci realizirani su u sklo-pu projekta predstavljanja primjera dobre prakse iz Ok-vira za Strategiju niskougljič-nog razvoja Hrvatske, koji za-jednički provode Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Pro-gram Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP). Koncept puta prema nisk-ougljičnom konkurentnom gospodarstvu i zelenoj eko-nomiji, temelji se na osnov-nim načelima održivog raz-voja ravnoteže društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva i nema alternative.

FOTO: MEDIA SERVIS

4 TJEDAN 03 | LIPANJNETNACIONALNE VIJESTI

Dio građana-potrošača koji žive u teškim uvjetima moraju ostvariti povoljnije uvjete opskrbe...


ll Skorim ulaskom u Europ-sku uniju, Republika Hrvatska postat će dijelom ambicioz-nog plana Europske Komisi-je o izgradnji najvećeg tržišta električne energije koje će spa-jati 500 milijuna potrošača ši-rom europskog kontinenta.

Razgovarali smo s Ivanom Do-minković Cecelja, odvjetnicom iz Odvjetničkog društva Bar-dek, Lisac, Mušec, Skoko Šarolić d.o.o. o trenutnom stanju i per-spektivama hrvatskog tržišta električne energije te napose obnovljivih izvora energije.

TM: Recite nam ukratko, koje su Vaše kompetencije te na ko-ji ste način povezani s tržištem električne energije?

IDC: Savjetujem klijente iz raz-nih energetskih grana, kako konvencionalnih tako i iz obnovljivih izvora energije i to od strukturiranja projekata, ishođenja dozvola do komuni-kacije s administrativnim tijeli-ma. Od početka karijere veza-

na sam za energetski biznis, a također sam imala prilike steći iskustvo od kolega iz europskih ureda povezanih s CMS Reich Rohrwig Hainz GmbH s kojim imamo suradnju. Mogućnost razmjene ideja i iskustva s ko-legama koji su već duže u Euro-pskoj uniji pokazala se nezao-bilaznom točkom pri pružanju cjelovite usluge našim klijen-tima. Naime, kroz tu suradnju stekli smo iskustvo u europ-skom pravu te stoga skori ula-zak u Europsku uniju ne doži-vljavamo kao problematiku nego perspektivu za daljnju poslovnu afirmaciju.

TM: Tržište električne energije u Republici Hrvatskoj formal-no je otvoreno 1.1.2008. godi-ne. Kako komentirate sadašn-je stvarno stanje te kakva je si-tuacija u državama Europske unije?

IDC: Točna je Vaša konstata-cija da se radi o formalnom otvaranju, tj. zakonski je omo-gućeno potrošačima da slo-bodno izaberu opskrbljivača električnom energijom. No u praksi je zbog nedostatne konkurencije na tržištu mo-gućnost potrošača ograničena. Obično volimo zaključiti kako su zemlje Europske unije milja-ma ispred nas u svakom pogle-

du, no zanimljivo je istraživan-je provedeno od strane Europ-skog socijalnog i ekonomskog vijeća vezano za zacrtani cilj kojim bi se do 2014. godine trebalo postići efikasno inter-no energetsko tržište na ko-jem će svi potrošači moći slo-bodno birati opskrbljivača električnom energijom i pli-nom. Smatra se da bi jedinst-veno tržište trebalo dovesti do pozitivnih efekata na cijene tih

energe- n a t a i sustava koji bi slao dinamičke signale o potrebnim investici-jama. Nažalost, ni na području Europske unije ovaj sustav nije u potpunosti zaživio. Na tržišti-ma pojedinih zemalja članica pokazali su se neki rezultati u vidu fleksibilnosti te kompeti-tivnosti cijena koje su ublaži-le ukupan porast cijena uzro-kovan rastom cijena primarnih energenata. Također pomak je uočljiv u korist oligopola, iako

još uvijek državnih ili regional-nih, nasuprot prvotnih mono-pola. Da bi se na području op-skrbe električnom energijom pojačala konkurentnost, po-trebna je prisutnost dodatnih proizvođača, a tu nije zanema-riva činjenica da je u osam od 27 zemalja članica 80% proiz-vodnje električne energije u rukama "tradicionalnih" pro-izvođača.

TM: Kakva je investicijska kli-ma na području proizvodnje električne energije iz OIE? Ističu li investitori na ovom području administrativne prepreke pri razvoju projekata?

IDC: Na području OIE, investi-tori tradicionalno najveći inte-res pokazuju za vjetroelektra-ne i sunčane elektrane. Tu su na prvom mjestu zamjerke na račun ograničenja mreže za prihvat vjetroelektrana te kvote kod sunčanih elektrana. Zamjerke su djelomično na mjestu, ali ne može se reći da se na tome ne radi - primjeri-ce nakon izmjene tarife u 2012. godini, još je dvaput promijen-jena kako bi se investitorima olakšalo davanje bankarske garancije. Promjena kriterija za priključenje vjetroelektrana te javna objava kvota za sunča-ne elektrane bile su dobar po-

mak naprijed, ali nedostaju dva momenta da bi napredak bio osjetniji, a to je uvažavan-je temeljnog racija poslovan-ja - transparentnost i zado-voljavanje uvjeta za ishođen-je financiranja. Kod vjetro i sunčanih elektrana nema fi-nanciranja dok nije zagaranti-ran priključak na mrežu, kod bi-omase nužno je da je opskrba biomasom osigurana. Sve su to rješivi problemi i primjeću-jem da se na tome i radi, ali još uvijek smo na razini reagiranja, i to ne prebrzog, na problem, umjesto da ga predviđamo i spriječimo.

TM: Spomenuli ste i nedostatak transparentnosti, što ste pod ti-me mislili?

IDC: Transparentnost pri pro-vođenju onoga što propisi omogućavaju. Brže donošen-je odluke pa makar se ponekad pokazala lošom - primjerice pri ažuriranju liste vjetroelektrana koje ulaze u kvotu za priključak, ako su postavljeni rokovi inves-titorima za ispunjavanje krite-rija toga se treba držati inače drugi investitori dobivaju do-jam da se nekoga favorizira pa odustaju od investiranja.

Cijeli intervju pročitajte na por-talu croenergo.eu.

I. D. Cecelja: Investitori najveći interes pokazuju za VE i SEINTER VJU Na području OIE, investitori tradicionalno najveći interes pokazuju za vjetroelektrane i sunčane elektrane. Tu su na prvom mjestu zamjerke na račun ograničenja mreže za prihvat vjetroelektrana te kvote kod sunčanih elektrana...

TOPLINSKA ENERGIJA

Zanimljive odredbe Na-crta prijedloga Zakona

ll Matija Osrečak iz odvjet-ničkog društva Bardek, Lisac, Mučec, Skoko, Šarolić u ne-davnom je newsletter-u toga društva ukazao na zanimlji-ve odredbe Nacrta prijedloga Zakona tržištu toplinske ener-gije, a koje donosimo u nasta-vku.

Prilikom planiranja (izrade prostornih planova), prednost se daje mrežama za distribuci-ju toplinske energije pred dis-tributivnim mrežama drugih energenata (pod toplinskom energijom smatra se para, vre-la i topla voda). Naime, gd-je postoji već razvijena mreža drugog energenta (poput pli-na), nije za očekivati razvoj pa-ralelnog sustava na toplinsku energiju. Vjerojatnije je da se is-ti razvija na području gdje ne postoji drugi energent (osim drva i drvnih proizvoda). Stoga, predmetna odredba ima smis-la. Ipak, osim ove prednosti pri planiranju, malo toga je rečeno što bi trebalo doprinijeti sigur-nosti investicije. Tako primjeri-ce prilikom gradnje novih ob-jekata ne postoji obveza inves-titora priključiti isti objekt na mrežu za distribuciju toplinske energije (ukoliko ista postoji na tom području), osim u slučaju izgradnje zatvorenog sustava.

Nadalje, uvodi se generalna dužnost lokalnih jedinica po-dupirati razvoj kogeneracije na OIE. Isto tako određuje se da proizvođač koji koristi OIE može steći status povlašte-nog proizvođača toplinske i električne energije. Ipak, osta-je nejasno što isti status donosi (u pogledu toplinske energije) – osigurani otkup ili zagaranti-ranu cijenu ili nešto treće.

HERA određuje naknadu (tari-fu) za djelatnost distribucije to-plinske energije koja se obavl-ja kao javna usluga, dok se ci-jena opskrbe načelno slobod-no ugovara i određuje (posto-ji iznimka u slučaju monopola na tržištu odnosno do stvarnog otvaranja tržišta).

Konačno, predviđa se postu-pak te uvjeti za isključenje sa-mostalne uporabne cjeline iz toplinskog sustava čime bi se trebalo doći na kraj dosadašn-jim lošim iskustvima (samo-volji opskrbljivača i kupaca - slučajevi iz Karlovca) uz po-sebnu napomenu kako krajn-jem kupcu nikako neće bi-ti lako 'izaći iz sustava'. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

500Toliko milijuna potrošača širom europskog konti-nenta čini najveće jedin-stveno tržište električne

energije na svijetu

5NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

LIPANJ | TJEDAN 03NET

HEP mora završiti izgradnju Bloka C TE Sisak i revitalizaciju HE Zakučac te konačno započeti izgradnju kapitalnih proizvodnih objekata...


ll Tomislav Šerić je predsjed-nikom Uprave HEP-a d.d. ime-novan 10. svibnja 2013. godi-ne. U intervjuu za HEP-ov vjes-nik naglasio je kako je svjestan okolnosti u kojima je preuzeo vođenje HEP-a te da zna što želi od Uprave koja ima jasan cilj i htijenje za postizanje rezultata.

Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede d.d. na sjed-nici održanoj 10. svibnja ove godine, na prijedlog Vlade Re-publike Hrvatske, opozvao je predsjednika Uprave Zlatka Kovačevića i člana Uprave Rodoljuba Lalića te novim predsjednikom Uprave ime-novao Tomislava Šerića, dota-dašnjeg člana Uprave, a novim članom Uprave imenovao mr. sc. Pericu Jukića, dotadašnjeg

direktora Sektora za termoe-lektrane HEP Proizvodnje d.o.o.

Tomislav Šerić, diplomirani inženjer elektrotehnike, rođen je 23. veljače 1973. godine. Pri Elektrotehničkom fakultetu, Sveučilišta Josipa Jurja Stross-mayera u Osijeku, diplomirao je 1998. godine, a od 2006. je nositelj diplome MBA (Mas-ter of Business Administrati-on), ugledne pariške Škole - Superieure Libre des Sciences Commerciales Appliquees.

Nakon kratkog rada 1999. u tvrtki Ekspert, gdje je obavljao poslove zaštite na radu speci-jalista za električne instalaci-je, 2000. godine je u tvrtki Sie-mens radio kao računalni pro-gramer razvoja. Od 2000. do 2005. bio je privatni poduzet-nik, potom je do 2008. bio me-nadžer za marketinšku strate-giju, programe i procese u T-Mobileu, a do 2009. direktor u tvrtki Osječki promet i gospo-darstvo. Od srpnja 2009. bio je na čelu Poslovnog inkubato-ra BIOS u Osijeku, a 23. veljače 2012. imenovan je članom

Tomislav Šerić: Prioritet Uprave je 'HEP - Suvremena i djelotvorna tvrtka'NOVA-UPRAVA U intervjuu za HEP-ov vjesnik naglasio je kako je svjestan okolnosti u kojima je preuzeo vođenje HEP-a te da zna što želi od Uprave...

INSTITUT HRVOJE POŽAR

Europa u Energetskom institutu Hrvoje Požar

ll Dana 04. lipnja 2013. u prostorima EIHP-a, u sklopu programa CROATIA IN THE EU – GROWING TOGETHER, održana je prezentacija insti-tuta i njegovih domaćih, regi-onalnih i međunarodnih pro-jekata. Na prezentaciji su sud-jelovali predstavnici EU medija (TV, radio, press) – Die Welt, Ku-rier, The Times, Svenska Dagla-bet, te niz ostalih EU radio i pre-ss kuća, kao i predstavnici gos-podarstva iz Bugarske, Cipra, Njemačke, Danske, Španjolske, Luksemburga, Estonije, Grčke, Finske, Irske, Litve, Italije, Belgi-je, Portugala, Rumunjske, Slo-vačke, Češke Republike, Fran-cuske i Mađarske. Na prezenta-ciji su također prisustvovali vi-soki predstavnici vlade Repu-blike Hrvatske – ministar gos-podarstva Ivan Vrdoljak, zamje-nik ministra zaštite okoliša i pri-rode Hrvoje Dokoza i načelni-ca sektora za energetiku Kris-tina Čelić, te ravnatelj instituta dr.sc. Goran Granić.

U ugodnom okruženju pred-stavljeni su veliki lokalni, re-gionalni i međunarodni pro-jekti Energetskog instituta Hr-voje Požar od strane Margare-te Zidar, Viktorije Dudjak i Hari-sa Boke. Nakon predstavljanja energetskog okruženja i izra-zitog doprinosa energetskog instituta u tom okruženju, no-vinarima su odgovarali na pi-tanja ministar Ivan Vrdoljak te glavni savjetnik instituta Ha-ris Boko. Novinarima i gospo-darstvenicima iz gotovo svih zemalja članica EU predsta-vljene su temeljne smjerni-ce energetskog sektora i nje-govog razvoja u Republici Hr-vatskoj, čime su otvorena vrata za nove i kvalitetne investicije u energetskom sektoru. Pred-stavnici gospodarskog sekto-ra EU prepoznali su EIHP kao bitnu kariku u stvaranju pozi-tivnog poslovnog okruženja, ali i kao potencijalnog partne-ra prilikom realizacije budućih energetskih projekata. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

Uprave HEP-a d.d. za prijenos i distribuciju. Predsjednikom Uprave HEP-a d.d. imenovan je 10. svibnja 2013. godine.

Tomislav Šerić je kao član Uprave, prema korporativnim funkcijama i ovlastima, bio za-dužen za regulirane mrežne djelatnosti, odnosno prijenos i distribuciju električne ener-gije u smislu optimiranja ra-da mrežnih sustava te una-prjeđenja tih djelatnosti i tr-govanje električnom energi-jom. Predsjednik je nadzor-nih odbora HEP Operatora pri-jenosnog Sustava, HEP Ope-ratora distribucijskog sustava i HEP Opskrbe. Slijedom ob-veze prilagodbe hrvatskog elektroenergetskog sektora energetskim propisima Europ-ske unije, Šerić je vodio proces pripreme usklađivanja HEP-a s odredbama tzv. Trećeg paketa energetskih propisa Europske unije. Taj proces, započet prije godinu i pol dana kada još ni-je bio donesen Zakon o tržištu električne energije prilagođen europskim propisima (done-sen u ožujku ove godine), u za-

vršnoj je fazi. T. Šeriću i Timu koji je obavio taj posao, osim dobrog poznavanja Trećeg paketa, pomogla su iskust-va drugih elektroprivrednih tvrtki, između ostalih, u Aus-triji i Mađarskoj.

"Treći energetski paket je ko-rak dalje u reformi energetskog sektora i tržišta energije, od-nosno uređenja hrvatskog energetskog sektora na nače-lima tržišnog gospodarstva što je pretpostavka za povezi-vanje s gospodarskim subjekti-ma u EU-u. Najsloženije pitan-je HEP-a, a u skladu s obvezama Republike Hrvatske kao člani-ce EU-a, je izdvajanje operatora prijenosnog sustava. Prethod-no, za njegovo izdvajanje i cer-tifikaciju, primjenom ITO mo-dela, nužno je uspostaviti no-ve međusobne odnose i ovlas-ti nad dijelovima elektroener-getskog sustava. Drugim riječi-ma, jedinstvenim modelom razgraničiti temeljne djelatnos-ti HEP-a: proizvodnju, prijenos i distribuciju, što se pokušavalo godinama, bezuspješno. Istina, riječ je o zahtjevnoj i opsežnoj

Prioritet Uprave je HEP - suvremena i djelotvorna tvrtka, organizirana na načelima korporativnog upravljanja. Preuzmimo najbolju praksu srodnih europskih tvrtki. Svako društvo HEP grupe raspolagat će financijskim sredstvima koja mu pripadaju na gospodarski i stručno opravdani način. Stoga je u vremenu koje je pred nama iznimno važnija zadaća - razgraničenje u financijskom poslovanju...

Vijesti o radu HEP-a pratite na::www.hep.hr

ovo su investicijski prioriteti tomislava šerića

Osim provedbe odredbi Trećeg pa-keta energetskih propisa EU-a, HEP mora završiti izgradnju Bloka C TE Sisak i revitalizaciju HE Zakučac te konačno započeti izgradnju kapital-nih proizvodnih objekata, ponajprije TE Plomin C, nastaviti pripremu HE Ombla te Hidroenergetskog sustava Kosinj/Senj II.

Računa se i na ostale projekte iz Investicijskog plana HEP-a, poput HE Dubrovnik II i HES Sava (Zagreb na Savi). Naravno, sve to ne ovisi isključivo o HEP-u.

U FOKUSU

6 TJEDAN 03 | LIPANJNET

NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

zadaći uspostavljanja međuso-bnih odnosa na sučelju proiz-vodnih objekata s mrežom, kao i na sučelju prijenosne i distri-bucijske mreže. Uskoro ćemo svu dokumentaciju za certi-fikaciju HEP Operatora prije-nosnog sustava predati HERA-i", najavio je Šerić.

Također je bio najizravnije uključen u postupak izdanja korporativnih euroobvezni-ca HEP-a na međunarodnom tržištu kapitala početkom veljače prošle godine u iznosu od 500 milijuna USD, bez jam-stva države.

"Uz primjenu pravila korpo-rativnog poslovanja, to je bi-la složena transakcija za ko-ju je veliki interes iskazalo 200 međunarodnih institucional-nih investitora, banaka i osigu-ravajućih društava iz Hrvatske i dvadesetak zemalja. Dobro

je što je HEP u vrijeme global-ne krize na međunarodnom tržištu kapitala uspio pronaći nove izvore financiranja, što mu je u vrijeme otežanih uvjeta poslovanja značajno poboljša-lo likvidnost" ocjenjuje Šerić.

Da bi se ostvarila očekivanja Vlade da HEP kao nacionalna elektroenergetska tvrtka bude motor-pokretač ukupnog gos-podarstva, kao što je uostalom tako bilo u povijesti, treba uči-niti puno u kratkom vremenu. Ponajprije, organizacijski ure-diti ili, kako se to govori - re-strukturirati tvrtku, poslovno i kadrovski.

Osim provedbe odredbi Trećeg paketa energetskih propi-sa EU-a, HEP mora završiti iz-gradnju Bloka C TE Sisak i revi-talizaciju HE Zakučac te konač-no započeti izgradnju kapital-nih proizvodnih objekata, po-

najprije TE Plomin C, nastaviti pripremu HE Ombla te Hidro-energetskog sustava Kosinj/Senj II. Računa se i na ostale projekte iz Investicijskog plana HEP-a, poput HE Dubrovnik II i HES Sava (Zagreb na Savi). Na-ravno, sve to ne ovisi isključivo o HEP-u.

"Prioritet Uprave je HEP - suvre-mena i djelotvorna tvrtka, or-ganizirana na načelima kor-porativnog upravljanja. Preu-zmimo najbolju praksu srodnih europskih tvrtki. Svako društvo HEP grupe raspolagat će finan-cijskim sredstvima koja mu pri-padaju na gospodarski i struč-no opravdani način. Stoga je u vremenu koje je pred nama iz-nimno važnija zadaća - razgra-ničenje u financijskom poslo-vanju društava-članica HEP grupe s posebnim obilježjima u svezi sa zabranom međuso-bnog subvencioniranja, kako

to propisuju energetski zakoni. Za svaki rad u HEP-u moramo utvrditi mjerila kvalitete, ocje-nu i odgovornost, jer svi smo odgovorni za ugled i percepci-ju HEP-a u javnosti. Nova su vre-mena kada korisnici naših pro-izvoda i usluga moraju biti za-dovoljni i među tržišnim igrači-ma nama dati povjerenje. Od svih važnih zadaća, najvažnije je oživljavanje investicijskog ciklusa. Osim nove snage za hr-vatski elektroenergetski sustav, zaposlenosti nacionalne stro-jogradnje i nova radna mjesta, to bi bio snažan vjetar u leđa za pozicioniranje HEP-a kao res-pektabilnog igrača na otvo-renom tržištu", najavio je novi predsjednik Uprave Tomislav Šerić, uz poruku "Svjestan sam okolnosti u kojima sam preu-zeo vođenje HEP-a, znam što želim od Uprave koja ima ja-san cilj i htijenje za postizanje rezultata". [HEP VJESNIK]

Ovo su strateški investicijski projekti HEP-aKapitalni projekti u elektroenergetskom sektoru podijeljeni su u tri skupine i to: projekti koji postoje u Investicijskom planu HEP-a, projekti čiji je razvoj u HEP-u u tijeku te projekti za koje će Vlada kroz prostorno-plansku dokumentaciju omogućiti razvoj, s tim da ih mogu ostvariti različiti investitori, a ne nužno HEP...


ll U Planu investicija za 2013. godinu od 14 milijarda 281 mi-lijuna kuna (prema zadnjem re-balansu javnih društava, od-nosno ustanova), ukupno na energetiku otpada 3 milijar-de 271 milijun kuna, a od toga na HEP grupu - 2 milijarda 741 milijun kuna. Medu najvažni-jim strateškim projektima, čije je ostvarenje u tijeku, spome-nuti su projekti HEP-a: izgradn-ja Bloka C TE Sisak, snage 230 MWe i 50 MWt i revitalizacija HE Zakučac. Za sisački Blok C, od ukupne vrijednosti Projekta milijardu i 688 milijuna kuna, u 2013. se planira ostvariti 127 milijuna kuna. Ukupna vrijed-nost Projekta revitalizacije HE Zakučac je 930 milijuna kuna, a 123 milijuna kuna planira se ostvariti u ovoj godini. HEP je jedno od trgovačkih društava u većinskom vlasništvu drža-ve uključen u Projekt obje-dinjavanja svjetlovodne in-frastrukture, s ciljem kvalitet-nijeg upravljanja državnom imovinom te uspostavljanja njene komercijalne funkcije. Odlukom Vlade Republike Hr-vatske od 11. travnja o.g., tvrtka Odašiljači i veze odabrana je za objedinjavanje upravljan-ja viškovima svjetlovodne in-

frastrukture društava. Za to će se definirati poslovni plan i ugovori o pravima i obvezama između trgovačkih društava koje daju viškove svjetlovodne infrastrukture i tvrtke Odašiljači i veze, kao nositelja objedinje-nog upravljanja, uz koordinaci-ju CEI-a. Nakon što su identifi-cirani najveći problemi i pre-preke povećanju investicijskih aktivnosti i ostvarenju maksi-malnih rezultata, utemeljeno je 14 radnih timova. HEP gru-pa je uključena u Radni tim X za utvrđivanje postupka realizaci-je investicija nakon proglašen-ja ekološke mreže Natura 2000 i u Radni tim XIV za koordinaci-ju projekta pripreme i gradnje LNG terminala te, uz druga jav-na društva/ustanove, u Radni tim XII za definiranje dodatka ugovora o radu za predsjed-nike i članove uprava javnih društava.

Zaključno u lzvješću stoji da je u 2012. ostvaren rast inves-ticija za 12 posto u odnosu na 2011., uz financijske uštede od približno 350 milijuna ku-na (zahvaljujući postignutim cijenama pri otkupu zemljišta, smanjenju planskih cijena u postupcima javne nabave i ra-cionalizaciji i usklađivanja pro-jekata sa stvarnim potrebama i zahtjevima investitora).

Zaključuje se da je Plan inves-ticija za 2013. veći za 29 pos-to, u odnosu na ostvarenje u 2012. godini, a u tom odnosu je u prvom tromjesečju veći za 11 posto.

Zadaća Radne skupine za poslovnu klimu i privatne in-vesticije, čiji je voditelj mi-nistar gospodarstva Ivan Vr-doljak, je otklanjanje prepreka za ostvarenje investicijskih pro-jekata, identifikacija područ-

ja za unaprjeđenje poslovne i investicijske klime i predla-ganje rješenja za poboljšan-je poslovne klime kroz uklan-janje administrativnih i regula-tornih prepreka. Glavno ope-rativno tijelo je Agencija za in-vesticije i konkurentnost (AIK). Izdvojimo dio lzvješća Radne skupine s pregledom kapital-nih projekata u elektroener-getskom sektoru, koji su u raz-ličitim razvojnim fazama. Na-pominje se da su, uz dio pro-jekata koje planira HEP, ostali otvoreni za druge investitore.

Kapitalni projekti u elektroe-nergetskom sektoru podije-ljeni su u tri skupine i to: pro-jekti koji postoje u Investi-cijskom planu HEP-a, projekti čiji je razvoj u HEP-u u tijeku te projekti za koje će Vlada kroz prostorno-plansku dokumen-taciju omogućiti razvoj, s tim da ih mogu ostvariti različi-ti investitori, a ne nužno HEP. Projekti po opisanim skupina-ma su: "A" Projekti (projekti u in-vesticijskom planu HEP-a), "B" Projekti (projekti koji se razvi-jaju unutar HEP-a) te "C" Pro-jekti (lokacije u prostornom planu za potencijalne nove projekte).

"A" Projekti (projekti u inves-ticijskom planu HEP-a): TE Si-sak C, ukupne vrijednosti 224,6 milijuna eura, snage 230 MW, i 50 MW čija je izgradn-ja započela 2008., a puštanje u pogon očekuje se u travn-ju 2014. godine; TE Plomin C, ukupne vrijednosti 800 miliju-na eura, snage 500 MW, s oče-kivanim početkom provedbe u drugom tromjesečju 20I4. i predviđenim puštanjem u pogon u lipnju 2013. godine; HE Ombla, ukupne vrijednos-ti 150 milijuna eura, snage 68 MW; HE Kosinj/Senj II, ukupne

vrijednosti 650 milijuna eura, 412 MW novoinstalirane sna-ge, s očekivanim početkom provedbe u drugom tromje-sečju 2014. i predviđenim puštanjem u pogon u četvr-tom tromjesečju 2019.; HE Du-brovnik II, ukupne vrijednos-ti 180 milijuna eura (na HEP otpada 50 posto), snage 300 MW, s očekivanim početkom provedbe 2018.; HES Sava (Za-greb na Savi), ukupne vrijed-nosti energetskog dijela 492 milijuna eura, snage 120 MW.

"B" Projekti (projekti koji se raz-vijaju unutar HEP-a): EL-TO Za-greb, ukupne vrijednosti 150 milijuna eura, snage 120 MWe i 140 MWt; TE-TO Osijek, ukupne vrijednosti 500 milijuna eura, snage do 600 MWe, i 120 MWt; BE-TO Osijek, ukupne vrijed-nosti 22 milijuna eura, snage 5 MWe i 10 MWt; VHS Osijek, vri-jednost HEP-ovog dijela 210 milijuna eura, snage 69,5 MW; TE Rijeka/Omišalj ukupne vri-jednosti 530 milijuna eura, sna-ge do 600 MW; HE Molve I i II, ukupne vrijednosti 400 miliju-na eura, snage 98 MW; CHP Si-sak, ukupne vrijednosti 16 mi-lijuna eura, snage 8 MW.

"C" Projekti (lokacije u pros-tornom planu za potenci-jalne nove projekte): TE Pre-vlaka, ukupne snage do 990 MW (3 x 330 MW); TE Vukovar, ukupne vrijednosti do 300 mi-lijuna eura, snage do 400 MW; TE Obrovac, ukupne vrijed-nosti do 400 milijuna eura, snage do 500 MW; TE Pe-ruća, ukupne vrijednosti do 300 milijuna eura, snage do 390 MW; Turski Bok, ukupne vrijednosti do 2 500 miliju-na eura, snage do 1 600 MW; TE Ploče, ukupne vrijednos-ti do 2 500 milijuna eura, sna-ge do 1 600 MW. [HEP VJESNIK]

Akcija Bosch sustava za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu plinsku tehnologiju

Trajanje akcije do 15.06.2013. ili do isteka količineViše informacija na: www.energostore.com ili bosch-climate.com.hr

8 TJEDAN 03 | LIPANJNETSPECIJAL

ENITEH kogeneracijsko postrojenje koristi biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije u indirektnom plinsko turbinskom procesu...


ll Đuro Đaković Elektromont d.d. je specijaliziran za inžen-jering u oblasti elektrotehni-ke. Glavne djelatnosti društva za razvoj, projektiranje, mon-taža, ispitivanje te puštanje u rad vlastitih tehničkih rješen-ja u širokom području elektro-tehnike, od energetike do in-formatike. To uključuje vlas-tita projektna rješenja za na-pajanje el. energijom (trafos-tanice), el. motorne pogone, dizalice, mjerenje i regulaciju, sigurnosno i bez prekida na-pajanja, sustave za upravljan-je prometom (semafore), sus-tave za upravljanje i kontro-lu proizvodnih procesa (auto-matizaciju), sustave za ogra-ničenje vaših opterećenja i sl. Društvo raspolaže sa cca 7000 m2 radnog i poslovnog prosto-

ra (upravna zgrada i proizvod-na hala sa aneksom). U hali je instaliran strojni park, poseb-no specijaliziran za proizvode od tankog lima. Od 1990. go-dine društvo ima podružnicu u SR Njemačkoj sa sjedištem u Offenbachu. Osnovni dje-lokrug rada u inozemstvu je rad na izvođenju instalacija na tramvajima, IC vlakovima te elektromnotaža stambeno poslovnih zgrada, industrijske instalacije i sl. Društvo je razvi-lo i proizvelo vlastite progra-mibilne logičke kontrolore (PLC), koji su projektirani kao vrlo fleksibilni sustavi tako da su korišteni za upravljanje tehnološkim procesi-ma, npr. u šećera-nama za kontro-lu rada ugušći-vača, u indus-triji namješta-ja za upra-vljanje linija-ma za proiz-vodnju poliure-tanske pjene, te u samostalnim apli-kacijama kao uređaj za ogra-ničenje i praćenje vršnih opte-rećenja, upravljanje promet-

nom signalizacijom na cesta-ma i dr. Današnje opredjeljenje društva je izrada industrijskih i drugih aplikacija korištenjem hardverske platforme PLC-ova renomiranih svjetskih proiz-vođača, a posebno je nagla-sak na projektiranju sustava, izradi softverskih rješenja te projektiranje karakterističnih hardverskih interfejsa koje ni-je moguće kupiti na tržištu kao konfekcijski proizvod. U području inženjeringa orga-nizira se i posreduje u izgradn-ji kompletnih gospodarskih i drugih objekata te u projekti-ranju i konstruiranju elektroe-

nergetskih instalacija sus-tava, upravljačkih

i mjerno regu-lacijskih susta-

va, instalacija slabe struje te u nostrifikaci-j i i n o z e m -ne tehničke

dokumenta-cije. Društvo se

niz godina bavi proizvodnjom, re-

konstrukcijama i remonti-ma dizalica raznih vrsta, veliči-na i namjena. Na području pro-

izvodnje lake limarije proizvo-de se kontrolni paneli, kabelski nosaći i police, upravljački i drugi niskonaponski ormari, police i skladišni regali, gar-derobni ormari. Na području elektrotehničke djelatnos-ti vrši se montaža elektroe-nergetske opreme i instalaci-ja, upravljačke i mjerno regu-lacijske opreme, opreme slabe struje, te mjerenju električnih velićina, podešavanja uređa-ja, funkcionalnom ispitivanju opreme i sustava, te puštanju u rad i probnom pogonu pos-trojenja. Navedeni radovi se iz-vode na objektima klasičnih i nuklearnih energetskih postro-jenja, procesne i petrokemijske industrije, dizalicama, trans-porterima i sl. Društvo održava u tijeku eksploatacije elektro-magnetsku opremu i instalaci-je u objektima klasičnih nukle-arnih elektrana, industrijskih postrojenja, procesne industri-je i rafinerija, dizalice i transpor-tera. Sredstva za potrebe lakir-nice i održavanja strojeva a to su: boje u prahu, razrjeđivači, tekuća kombinirana sredstva za odmašćivanje, ulja za pripre-mu emulzije za obradu meta-

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

Đuro Đaković: Industrijska proizvodnja kogeneracijskih postrojenjaĐURO-ĐAKOVIĆ-HOLDING Kongeracijsko postrojenje ĐĐ ENITEH 500 je jedinstvena inovativna tehnologija na tržištu OIE, a postrojenje ima čak 80-postotnu iskoristivost energenta...

1,1Toliko je milijuna tona šumske biomase u Hrvatskoj (količina šumske biomase iz Hrvatskih šuma te iz otpada

iz drvne industrije)

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 3 · Lipanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENER-GO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRA-FIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCI-JA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.NET

nacionalni energetskit j e d n i k

9SPECIJALNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK


FOTO: ENERGO MEDIA

la, hidraulična ulja za podma-zivanje strojeva, sukcesivno se nabavljaju i ne skladište u većim količinama u skladištu. U svrhu ekonomske isplativos-ti, energetske učinkovitosti kao i zaštite čovjekovog okoliša, za tehnologiju rada lakirnice, uve-den je plin kao energet.

Strategija energetskog razvitka Hrvatske predviđa značajno korištenje OIE u proizvodnji električne energije i postavlja cilj od 140 MW instalirane sna-ge u elektranama na biomasu do 2020 godine odnosno 420 MW instalirane snage u elektra-nama na biomasu do 2030. go-dine.

Kongeracijsko postrojenje ĐĐ ENITEH 500 je jedinstvena ino-vativna tehnologija na tržištu obnovljivih izvora energije ko-ja omogućuje proizvodnju to-plinske i električne energije. Mali gabariti postrojenja te modularna izvedba kao i pot-puno automatiziran rad omo-gućuje praćenje rada postro-jenja sa samo jednim radnikom u smjeni donose niz prednos-ti nad drugim sličnim postro-jenjima. Kao gorivo za rad ko-generacijskog postrojenja ko-risti se biomasa dok količina proizvodnje električne ener-gije iznosi 400 KW, a tople vo-de za grijanje 1400 KW to jest rashladne vode za hlađen-je 500 KW. Potrošnja sirovine kreće se od 7.219 do 8.368 to-na usitnjene šumske biomase godišnje uz iskoristivost ener-genta od 45%. Površina po-trebna za gradnju objekta iz-nosi 400 m2 (16x25 m), dok se zbog modularnog rješen-ja snaga postrojenja kreće od 0.4 kWt do 1.2 kWt. ENITEH ko-generacijsko postrojenje ko-risti biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije

u indirektnom plinsko turbin-skom procesu. Osnova susta-va je klasična plinska turbina sa vanjskom komorom izgaran-ja čija koncepcija omogućava da se zrak iz kompresora prije uvođenja u turbinu odvede u vanjski dogrijač zraka sa ložen-jem biomase, te se tako dogri-jan uvodi u turbinu. Ovim se omogućava da plins-ka turbina umjes-to sa plinovima izgaranja radi sa čistim zagri-janim zrakom čime se osi-gurava njen rad u idealnim radnim uvjeti-ma te se značajno produžava njen radni vijek. Kogeneracijsko postro-jenje 426 KWel izvedeno je u

modularnoj izvedbi sa tri ISO kontejnera - 40 ft. Kod postro-jenja većeg kapaciteta (800 i 1200 KWel) dijelovi postrojen-ja se izvode u modularnoj iz-vedbi s veličinom modula koji omogućavaju cestovni trans-port. Oprema u okviru pojedi-nih modula se ugrađuje i tes-tira u tvornici a gotovi mo-

duli se transportiraju do mjesta ugradn-

je. Ekološke ka-r a k t e r i s t i k e postrojenja u standardnoj i z v e d b i s a multiciklon-

skim odvajači-ma praha osigu-

ravaju emisije iz dimnjaka u granicama

- prah < 120 mg / Nm3, CO < 500 mg/Nm3, NOx < 500 mg/

Nm3, pri čemu se u slučaju po-većanih zahtjeva i kod većih ka-paciteta može dograditi i kva-litetnije prečišćavanje plinova. Dogradnja regeneratora zraka i sušenje vlažne biomase omo-gućava električni stupanj isko-rištenja energije biomase ko-ji je znatno iznad uobičajenih kogeneracijskih sustava, a jed-nostavna koncepcija postro-jenja omogućava znatno jefti-niju gradnju od klasičnih koge-neracijskih postrojenja.

"Bili smo svjesni činjenice da je električna energija iz obnovlji-vih izvora nekoliko puta skupl-ja od one dobivene iz klasičnih izvora te da je ona dobra sa-mo u jednom slučaju za naci-onalnu ekonomiju, odnosno cijelu zajednicu, a to je ako u toj priči i ta zajednica partici-pira na bilo koji način svojim znanjima i tehnologijama ili da bar bude dobar kooperant u proizvodnji komponenti ino-zemnim tvrtkama koje u tom području rade. Na tragu tih čin-jenica smo u Đuri Đakoviću, nakon analize koji bi tip proiz-voda bio najbolji za to područje a da spoji našu tradiciju i znan-je u segmentu energetike te da dođemo u poziciju ponuditi na tom tržištu svoju tehnologiju, prihvatili ideju o razvoju ma-log kogenerativnog postro-jenja temeljenog na inovativ-nim rješenjima. Smatramo da je diferenciranje od drugih ne-što zbog čega na tržištu može-mo biti nagrađeni, da nas tržiš-te prepozna i da možemo osi-gurati budući potreban volu-men takve proizvodnje", re-čeno je u izjavi za medije pri-likom prvog lansiranja projekta na tržište.

Kao gorivo za rad kogeneracijskog postrojenja koristi se biomasa

ll Kongeracijsko postrojen-je ĐĐ ENITEH 500 je jedinst-vena inovativna tehnologi-ja na tržištu OIE koja omo-gućuje proizvodnju toplin-ske i električne energije. Mali gabariti postrojenja te modu-

larna izvedba kao i potpuno automatiziran rad omoguću-je praćenje rada postrojenja sa samo jednim radnikom u smjeni donose niz prednos-ti nad drugim sličnim postro-jenjima. Pratite tjedne komentare na:

croenergo.eu

Više informacija na:www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

80Tolika je postotna is-koristivost energenta u

postrojenju

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i plat-forme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na do-maćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agen-cije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja. EMS

ENERGO M E D I A SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

10 TJEDAN 03 | LIPANJNETMEĐUNARODNE VIJESTI

Kompanija se udružila za ženevskim javnim prijevozom (TGP), Uredom za promicanje industrija i tehnologija (OPI) te ženevskom elektroenergetskom kompanijom SIG kako bi implementirala pilot projekt TOSA sustava u Ženevi...

Marin Pasarić[email protected]

ll ABB, vodeća svjetska kom-panija na područjima elektro-energetike i industrijske au-tomatizacije, razvila je no-vi sustav za brzo napajanje električnih autobusa pod nazi-vom TOSA (Trolleybus Optimi-

sation Système Alimentation). Kompanija se udružila za že-nevskim javnim prijevozom (TGP), Uredom za promican-je industrija i tehnologija (OPI) te ženevskom elektroener-getskom kompanijom SIG kako bi implementirala pilot projekt TOSA sustava u Ženevi. Osvrćući se na razvoj susta-va, vršitelj dužnosti glavnog tehnološkog direktora u ABB-u, gospodin Claes Rytofrt, izjavio je kako je tvrtka u stan-ju pokrenuti novu generaciju električnih autobusa koji će se brzinski puniti zahvaljujući no-voj tehnologiji te dodao: "Ovaj projekt otvoriti će put za pre-bacivanje na fleksibilniju i is-plativiju javnu prometnu in-frastrukturu koja će istovreme-

no smanjiti zagađenje i buku".TOSA je rješenje koje ne emi-tira emisije stakleničkih plino-va obzirom da koristi električnu energiju dobivenu iz hidrocen-trala te je u mogućnosti napu-niti električni autobus u sa-mo 15 sekundi zahvaljujući snazi od 400 kW. Ovaj sus-tav koristi laserski kontrolira-nu pokretnu ruku koja se spa-ja sa nadzemnim spremnikom za punjenje na autobusnim nadstrešnicama za razliku od konvencionalnih sustava tro-lejbusa koji su stalno spo-jeni na nadzemne vodove. Pi lot projekt vozi na re-l a c i j i i z m e đ u ž e n e v s k e zračne luke i Palexpo-a, međunarodnog kongres-no-izložbenog prostora.

ABB razvio novu tehnologiju za punjenje električnih autobusaABB Pilot projekt vozi na relaciji između ženevske zračne luke i Palexpo-a, međunarodnog kongresno-izložbenog prostora.

FOTO: ENERGO MEDIA


MEĐUNARODNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

FOTO: ENERGO MEDIA FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

Koja je najveća prepreka plinu iz škriljevca u Europskoj uniji?


ll Na nedavno održanoj 17. europskoj plinskoj konferen-ciji u Oslu izneseno je kako je prihvaćanje javnosti najveća prepreka s kojom se suočava Europa u pogledu razvoja in-dustrije plina iz škriljevca.

Tim Gould, viši energetski analitičar Međunarodne ener-getske agencije (IEA), izjavio je kako se ova industrija u uspo-nu suočava sa teškim protiv-nikom, a to je javno prihvaćan-je, dok je Jean-Arnold Vinois, počasni direktor Opće upra-ve za energetiku Europske Ko-

misije izjavio kako bi bušen-je generalno trebalo biti do-pušteno, no u konačnici ovisi o prihvaćanju javnosti. Gould je napomenuo kako je jedina iznimka na razini Unije Poljska.

Pawel Smolen, potpredsjed-nik Uprave za operacije u poljskom komunalnom po-duzeću, Polska Grupa Ener-getyczna, izjavio je kako je sta-novništvo za vađenje plina iz škriljevca te da bi država tre-bala poduzeti sve kako se u potpunosti istraži potencijal ovog energenta i pritom do-dao: "Postoje američka izvješća u kojima se spominje kako bi mogli postati nova Norveška

i izvoziti plin u Rusiju. Radi se o političkom snu cijele nacije". Smolen je također napomenuo kako je još prerano za kalkulaci-je o tome koliko je plina doista dostupno, te da bi Poljskoj tre-balo biti dopušteno u potpu-nosti dodatno istražiti poten-cijal kako bi se mogla proves-ti adekvatna i argumentirana rasprava. Smolen je zaključio svoje viđenje istraživanja pli-na iz škriljevca u Poljskoj riječi-ma: "Nemojte nam pokušati zabraniti, to jednostavno ne-ma smisli. Moramo saznati da li je ono o čemu pričamo mar-ginalni ili ogromni potencijal. No, previše je politike uključe-no u cijelu priču".

British Petroleum (BP) ulaže jednu milijardu dolara na Aljasci

EU uvodi privremene antidampinške carine na kineske solarne panele


ll Britanska naftna i plinska multinacionalna korporaci-ja BP planira uložiti milijardu američkih dolara u razvoj pol-ja North Slope koje se nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci te na istoj lokaciji u na-rednih pet godina izgraditi dvi-je nove platforme za bušenje nafte.

Najava novih ulaganja uslijedi-la je nakon što je Aljaska doni-jela novu naftnu poreznu po-litiku koja je proglašena zako-nom sredinom svibnja. No-vi zakon trebao bi povećati aktivnosti bušenja u području zaljeva Prudhoe, otvoriti nova radna mjesta te potaknuti gos-podarstvo u cjelini.

Iz kompanije su javili kako je potrebna nadogradn-ja postojećih objekata uko-liko se želi riješiti novi val


ll Europska komisija je ovaj tjedan odlučila uvesti privre-mene antidampinške carine na uvoz fotonaponskih pane-la i ćelija iz Kine. Ova odluka uslijedila je nakon temeljite i ozbiljne istrage te nizu razgo-vora sa tržišnim igračima. Obzi-rom da je EU tržište za uvoz so-larnih panela vrlo veliko, bilo je potrebno uvođenje mjera ca-rinjenja kako se ne bi poreme-

tio balans tržišta. Postupnim pristupom određuju se carin-ske stope od 11.8% do 6. ko-lovoza 2013., dok od kolovoza carinska stopa raste na 47.6% kako bi se uklonile štete koje su uzrokovale dampinške cije-ne na europsku industriju. Eu-ropska komisija izrazila je svoju spremnost za nastavak razgo-vora s kineskim izvoznicima i ki-neskom gospodarskom komo-rom kako bi pronašli adekvat-no rješenje u skladu sa član-kom 8. Osnovnog antidam-

pinškog propisa te u slučaju pronalaska zajedničkog jezi-ka i adekvatnog rješen-ja ukinula carinske odredbe.

Komisija je također potvrdila svoju spremnost za odražavan-jem EU-kineskog zajedničkog odbora u tijekom nadolazećih tjedana kako bi se pronašao zajednički prihvatljiv datum i povela konstruktivna raspra-va u skladu sa zajedničkim WTO obvezama i u duhu stra-teškog partnerstva EU i Kine.

bušenja i aktivnosti na naft-nim poljima, dok je predsjed-nica BP za Aljasku, Janet Weiss, dodala kako će no-vi porezni zakon znatno po-boljšati dugoročnu gospo-darsku budućnost Aljaske. Weiss je ovom prigodom izjavila: "Naša najava novih aktivnosti jasan je znak da BP želi biti dio budućeg gospo-darskog rasta Aljaske i razvo-ja te produženja životnog vi-

jeka našeg najvećeg naftnog polja u Sjevernoj Americi". BP Exploration planira podni-jeti zahtjev za postavljanjem dvaju novih platformi u zalje-vu Prudhoe te očekuje kako će prva platforma biti postavlje-na već 2015. godine, dok se kao rok postavljanja druge plat-forme spominje 2016. godina. Ukoliko sve bude išlo prema planu, nove platforme povećati će BP-evu prisutnost na Aljas-ci na ukupno devet platformi.

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

FOTO: ENERGO MEDIA

Kanada očekuje udvostručenje proizvodnje nafte do 2030.


ll Kanadska udruga naftnih proizvođača (Canadian Associ-ation of Petroleum Producers) očekuje kako će se zbog rasta proizvodnje iz naftnih pijesaka te skokova u konvencionalnim istraživanjima i proizvodnji naf-te, kanadska naftna industrija udvostručiti do 2030. godine.

U svojoj godišnjoj dugoro-čnoj prognozi, CAPP progno-zira kako bi proizvodnja naf-te 2030. trebala iznositi čak 6.7 milijuna barela dnevno naspram 3.2 milijuna barela dnevno u 2012. godini. Prema prognozama 5.2 milijuna bare-la dnevno trebalo bi doći iz naf-tnih pijesaka, 1.4 milijuna bare-

la dnevno iz konvencionalnih nalazišta u zapadnoj Kanadi te 100 tisuća barela dnevno iz is-točne Kanade.

Iz CAPP-a javljaju kako je je-dan od glavnih prioriteta ka-nadskih proizvođača nafte doći do novih tržišta. Rafineri-je u Quebecu i Atlantskim pro-vincijama uvoze 86% svoje si-rovine te bi dnevno mogle ap-sorbirati 700 tisuća barela ka-nadske nafte. Rafinerije u On-tariju su se pak orijentirale pre-ma domaćoj sirovini te u svo-jim pogonima koriste više od 90% kanadske nafte.

Rafinerije u američkim savez-nim državama Washington i Kalifornija također bi mogle postati kupci nove proizvodn-

je kanadske nafte obzirom da su zalihe sirovine iz tradicio-nalnih izvora u padu. Kina i In-dija, tržišta na koja je kanads-ka nafta do sada imala ogra-ničen pristup, također bi mo-gle postati zanimljiva odre-dišta nove kanadske proiz-vodnje. Tako CAPP navodi pro-gnoze US Energy Information Administration-a u kojem se navodi kako bi uvoz nafte ove dvije zemlje mogao porasti na 15.7 milijuna barela dnevno do 2030.

CAPP zaključuje kako rast pro-izvodnje uvelike ovisi o rastu transportnih kapaciteta ko-ji bi mogli zadovoljiti poveća-nu proizvodnju te koji su već sada sa trenutnim razinama proizvodnje dosta limitirani.

12 TJEDAN 03 | LIPANJNETTEMA BROJA

PDV je prihod Državnog proračuna Republike Hrvatske, pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin 'obavljanja djelatnosti u zanemarivom opsegu' koji se unutar Zakona spominje...


ll Vlada Republike Hrvatske na svojoj je prošlotjednoj sjed-nici usvojila konačan prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV-u) te ga upu-tila na usvajanje u Hrvatski sa-bor. Naime tim se Zakonom u pravni poredak Republike Hr-vatske prenose direktive Euro-pske unije i to Direktiva o zajed-ničkom sustavu poreza na do-danu vrijednost, Direktiva ko-jom se utvrđuje detaljna pra-vila za povrat poreza na doda-nu vrijednost te 13. Direktiva o usklađivanju zakona država članica vezano za porez na pro-met - postupci za povrat pore-za na dodanu vrijednost porez-nim obveznicima koji nemaju poslovni nastan na području Zajednice.

Hrvatski sustav oporezivan-ja prometa dobara i usluga te-melji se na Zakonu o porezu na dodanu vrijednost što ga je Hrvatski sabor donio 1995. godine, a počeo se primjenji-vati od 01. siječnja 1998. godi-ne. Nakon početka primjene Zakon je mijenjan u više navra-ta te su se prve izmjene ugla-vnom odnosile na proširen-je kruga poreznih oslobođen-ja te uvođenje, uz jedinstvenu poreznu stopu 22%, nulte sto-pe za oporezivanje određenih dobara i usluga u tuzemstvu.

Početkom 2006. godine uve-dena je stopa poreza na do-danu vrijednost 10% za uslu-ge smještaja ili smještaja s do-ručkom, polupansiona ili pu-nog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene uslu-ge. Također je uvedena sto-pa od 10% na novine i časopi-se koji izlaze dnevno ili perio-dično, osim za one koji u cije-losti ili uglavnom sadrže ogla-se ili služe oglašavanju. U 2009. godini povećana je opća sto-pa poreza na dodanu vrijed-nost sa 22% na 23%, a od 01. siječnja 2010. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopu-nama Zakona o porezu na do-danu vrijednost kojim je učin-jen prvi veliki korak usklađi-vanju Zakona o porezu na do-danu vrijednost s pravnom stečevinom Europske unije na području oporezivanja po-rezom na dodanu vrijednost.

Od 01. siječnja 2013. godine stupile su na snagu odredbe o sniženoj stopi 10% na usluge pripremanja hrane i obavljan-je usluga prehrane u ugosti-teljskim objektima te pripre-manje i usluživanje bezalko-holnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima. Također je prag za upis u registar ob-veznika poreza na dodanu vri-jednost podignut na 230.000 kuna, a poduzetnicima čija je vrijednost isporučenih doba-ra i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj go-dini manja od 800.000,00 ku-na obračunsko razdoblje je od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju.

Iako je hrvatski sustav po-reza na dodanu vrijednost utemeljen u velikoj mjeri na odredbama 6. Direktive o har-monizaciji sustava oporezivan-ja porezom na dodanu vrijed-

nost, sagledavajući cjelokupno europsko zakonodavstvo raz-vidno je da postoje određene neusklađenosti.

Zbog obveze usklađivanja odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost s pravnom stečevinom na području opo-rezivanja porezom na dodanu vrijednost, a zbog velikog op-sega izmjena koje se među os-talog odnose i na oporezivan-je na Zajedničkom tržištu Eu-ropske unije Ministarstvo fi-nancija navodi kako je potreb-no donijeti novi Zakon o pore-zu na dodanu vrijednost, a koji će prema svemu sudeći stupi-ti na snagu danom pristupan-ja Republike Hrvatske Europ-skoj uniji.

Ovaj č lanak posebno je posvećen analizi o isporuci pli-na, električne energije i prome-tu zlatom u okviru konačnog prijedloga Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV-u). Jasno, posebna analiza Zakona u smislu uvoza i izvoza opreme i komponenti u energetskom sektoru na jedinstvenom tržištu, s posebnim naglaskom na domaću proizvodnju, isto-vjetno je važna tema i biti će obrađena zasebno kako ne bi došlo do dvojakog tumačenja pojmova i izraza koji se u ovoj analizi koriste. Ovom su anali-zom izdvojeni posebni dijelovi Zakona koji se odnose na ispo-ruku plina, električne energije i promet zlatom, ali njome nisu obuhvaćeni opći porezni pro-pisi koje moraju poštovati svi gospodarski subjekti neovisno o djelatnostima koje obavljaju.

Člankom 6. stavkom 5. konač-nog prijedloga Zakona o pore-zu na dodanu vrijednost (KPZ o PDV-u) definirano je kako se poreznim obveznicima ne smatraju tijela državne vlasti, ti-jela državne uprave, tijela i jedi-

FOTO: ENERGO MEDIA

Isporuka plina, električne energije i promet zlatom u okviru konačnog prijedloga Zakona o PDV-uPDV Člankom 45. KPZ o PDV-u određeno je kako isporuka (izvoz) goriva za opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe nije oslobođeno plaćanja...

nice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristoj-be, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnos-ti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Među-tim, ako bi obavljanje tih dje-latnosti, kao da nisu porez-ni obveznici, dovelo do znat-nog narušavanja načela tržiš-nog natjecanja kod obavljanja takvih djelatnosti ili transakcija ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelat-nostima ili transakcijama.

Dakle, ako navedena javna ti-jela jednu od djelatnosti nave-denu u Dodatku I. ovoga Zako-na, u kojem se navodi - između ostalog - isporuka vode, plina,

električne energije i grijanja, obavljaju u zanemarivom op-segu, tada se ne smatraju po-reznim obveznicima. Odred-ba je jasna, ali niti jednim član-kom nije određeno koliki je to konkretno razmjer poslovan-ja u financijskom smislu tj. do koje granice npr. Grad Zagreb za proizvodnju električne ener-gije iz vlastitih solarnih elektra-na postavljenih na zgradi Gra-dske uprave može prihodovati, a da za isporučenu električnu energiju i prihodom koji je na osnovu toga stekao i dalje bu-de oslobođen odnosno pos-tane obveznikom PDV-a. PDV je prihod Državnog proraču-na Republike Hrvatske pa bi bilo pravedno, naspram više od stotinu malih proizvođača električne energije i ujedno

obveznika PDV-a, da se jasno odredi što znači termin 'oba-vljanja djelatnosti u zanema-rivom opsegu' koji se unutar Zakona spominje. Prihodov-na strana malih proizvođača električne energije uglavnom je veća od rashodovne slije-dom čega nastupa porezna ob-veza i time, naspram javnih ti-jela koji obavljaju djelatnost is-poruke električne energije, ne-istovjetnost i nekonkurentnost na tržištu električne energije.

Člankom 7. stavkom 1. KPZ o PDV-u pojam 'isporuka doba-ra' definira se kao prijenos pra-va raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom sma-tra se isporuka električne ener-gije, plina, grijanja, hlađen-


TEMA BROJANACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

ja i slično. Isporuka plina pu-tem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području Eu-ropske unije ili bilo koje mreže priključene na takav sustav, za isporuku električne ener-gije, grijanja ili hlađenja preko mreže za grijanje ili hlađen-je (pod uvjetima iz članka 15. KPZ PDV-u) ne smatra se premještanjem dobara unu-tar Europske unije, a tim izrav-no takva se aktivnost ne smatra isporukom dobra uz naknadu (isporuka dobara uz naknadu smatra se premještanjem do-bara koji su dio poslovne imo-vine poreznog obveznika ko-ja je za potrebe svojeg poslo-vanja otpremio ili prevezao sam porezni obveznik ili druga osoba za njegov račun u drugu državu članicu).

4. Glava KPZ o PDV-u definira mjesto oporezivanja, a Točka 1.4. KPZ o PDV-u definira mjes-to isporuke dobara putem sus-tava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje. Kod isporuke plina putem sus-tava za prirodni plin koji se na-lazi na području Europske uni-je ili bilo koje mreže priključe-ne na takav sustav te isporuke električne energije, grijanja ili hlađenja preko mreža za gri-janje ili hlađenje poreznom obvezniku preprodavatelju, mjestom isporuke smatra se mjesto gdje taj preprodavatelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu kojima se dobra ispo-ručuju, a u slučaju takvog sje-dišta ili stalne poslove jedini-ce mjesto gdje je njegovo pre-bivalište ili uobičajeno bora-vište - određuje stavak 1. član-ka 15. KPZ o PDV-u. Drugi sta-vak toga članka navodi kako se poreznim obveznikom pre-prodavateljem smatra porez-ni obveznik kojem je osnovna djelatnost kupnja i prodaja pli-na, električne energije, grijanja ili hlađenja i čija je vlastita po-trošnja tih proizvoda zanemari-va. Pri isporuci plina putem sus-tava za prirodni plin koji se na-lazi na području Europske uni-je ili bilo koje mreže priključe-ne na takav sustav, pri isporuci električne energije, grijanja ili

hlađenja preko mreža za grijan-je ili hlađenjem, ako takva ispo-ruka nije obuhvaćena stavcima 1. i 2. ovoga članka, mjestom is-poruke smatra se mjesto gdje kupac stvarno koristi i troši ta dobra, definirano je stavkom 3. toga članka. Ako kupac iz sta-vka 3. ovoga članka nije u cije-losti ili djelomično stvarno po-trošio prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje smatra se da su ta nepotroše-na dobra iskorištena i potroše-na na mjestu gdje kupac kojem se dobra isporučuju ima sjediš-te ili stalnu poslovnu jedinicu kojoj su ta dobra isporučena. U slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedi-nice smatra se da je kupac isko-ristio i potrošio dobra na mjes-tu gdje je njegovo prebivalište ili uobičajeno boravište.

10. Glava KPZ o PDV-u defini-ra odredbe o oslobođenju od PDV-a. 4. Točka te Glave defi-nira oslobođenje od PDV-a pri uvozu, te se - između ostalog - navodi kako je od PDV-a oslo-bođen uvoz goriva i maziva sa-držanog u tvornički ugrađenim spremnicima osobnih i komer-cijalnih motornih vozila i mo-tocikala te specijalnim konte-jnerima i goriva u prenosivim spremnicima te uvoz plina preko sustava za prirodni plin ili bilo koje mreže priključene na takav sustav ili plina koji se pu-ni iz nekog plovila za prijevoz plina u sustav za prirodni plin ili u neku mrežu proizvodnih pli-

novoda, uvoz električne ener-gije grijanja ili hlađenja preko sustava za grijanje ili hlađenje.

Člankom 45. KPZ o PDV-u određeno je kako isporuka (iz-voz) goriva za opskrbu bilo ko-jeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe ni-je oslobođeno plaćanja PDV-a. Međutim člankom 47. jas-no su definirana oslobođen-ja od plaćanja PDV-a, a vezano uz isporuke goriva i to u vezi s međunarodnim prijevozom. Tako se navodi da je plaćanje PDV-a oslobođeno za isporuke goriva i dobara za opskrbu plo-vila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koris-te za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na mo-ru; potom za isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih bro-dova pod oznakom 8906 10 00 iz Kombinirane nomenklature (KN), koji plove iz područja Re-publike Hrvatske prema luka-ma i sidrištima izvan Republi-ke Hrvatske te konačno za ispo-ruke goriva i dobara za opskr-bu zrakoplova kojima se koris-te zrakoplovne tvrtke koje pro-metuju uz naknadu pretežito na međunarodnim linijama.

Promet (trgovina) zlatom po-sebno je definiran KPZ o PDV-u. Člankom 44. kojim se regu-lira oslobođenje pri uvozu na-vodi se kako je Hrvatska na-rodna banka oslobođena

plaćanja PDV-a pri uvozu zlata.

15. Glava KPZ o PDV-u koja se odnosi na posebne postupke oporezivanja u svojoj 5. Točki dotaknula se pitanja poseb-nih postupaka oporezivanja investicijskog zlata. Člankom 113. KPZ o PDV-u definiran je pojam investicijskog zlata, a ono se smatra zlatom u obliku poluga ili pločica, težina koje su prihvaćene na tržištu ple-menitih metala, čistoće jedna-ke ili veće od 995 tisućinki, bez obzira je li predstavljeno vrijednosnim papirima ili ni-je; potom zlatnim kovanica-ma čistoće jednake ili veće od 990 tisućinki, iskovane posli-je 1800. godine, koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sred-stvo plaćanja u državu podri-jetla i koje se uobičajeno pro-daju po cijeni koja ne prelazi više od 80% vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadrža-nog u kovanicama. PDV-a je oslobođeno sljedeće: ispo-ruka, stjecanje unutar Europ-ske unije i uvoz investicijskog zlata, uključujući investicijsko zlato u obliku potvrda o poje-dinačnoj ili skupnoj pohrani zlata, ili zlato kojim se trgu-je preko računa za trgovan-je zlatom, uključujući zajmo-ve u zlatu i zamjene sa zlatom (swap poslove) koji uključuju pravo vlasništva ili potraživan-ja u vezi s investicijskim zlatom, kao i transakcije u vezi s inves-ticijskim zlatom koje uključuju ročnice i terminske ugovore či-

ji je rezultat prijenos prava vlas-ništva ili prava potraživanja u vezi s investicijskim zlatom te usluge posrednika koji djeluje u ime i za račun druge osobe ako posreduje u isporuci zlata za svoga nalogodavca.

Iznimno, porezni obveznik ko-ji proizvodi investicijsko zlato ili pretvara zlato u investicijsko zlato, ima pravo izbora za opo-rezivanje isporuka investi-cijskog zlata koje obavlja dru-gim poreznim obveznicima. Pravo na izbor za oporezivanje investicijskog zlata ima porez-ni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti isporučuje zlato za industrijske potrebe drugom poreznom obvezniku. Ako se isporučitelj odluči na oporezi-vanja isporuka investicijskog zlata, pravo na izbor za opore-zivanja ima i posrednik za uslu-ge. U slučaju isporuka zlatnog materijala ili zlatnih polupro-izvoda čistoće 325 tisućinki ili veće, ili investicijskog zlata kod kojeg se primjenjuje pravo iz-bora za oporezivanje, porezna obveza prelazi na primatelja. Zakonski će ministar financija biti nadležan pravilnikom pro-pisati uvjete za pravo izbora za oporezivanje.

Ako je sljedeća isporuka in-vesticijskog zlata oslobođena PDV-a porezni obveznik ima pravo odbiti PDV koji je platio ili mu je obračunan za investi-cijsko zlato koje mu je isporuči-la osoba koja je izabrala opo-

rezivanje, nabavu ili stjecan-je unutar Europske unije ili za uvoz zlata, osim investicijskog zlata, koje je sam obavio, a ko-je porezni obveznik ili netko u njegovo ime naknadno pretvo-rio u investicijsko zlato te us-luge koje su mu obavljene, a koje se sastoje od promjene oblika, težine ili čistoće zlata uključujući i investicijsko zlato.

Porezni obveznik koji proiz-vodi investicijsko zlato ili zla-to pretvara u investicijsko zla-to, ima pravo dobiti PDV ko-ji je platio ili mu je obračunan za isporučena ili stečena dobra unutar Europske unije, uveze-na dobra ili obavljene usluge u vezi s proizvodnjom ili pretva-ranjem tog zlata, kao da je nje-gova sljedeća isporuka toga zlata, koja je oslobođena PDV-a prema članku 114. točki a) KPZ o PDV-u, oporeziva.

Konačno, poreznici obveznici moraju izdavati račune i vodi-ti evidenciju o transakcijama s investicijskim zlatom i čuvati podatke o tome, uključujući i podatke o identitetu kupaca, u rokovima propisanim Općim poreznim zakonom.

Usvajanje konačnog prijedlo-ga Zakona o porezu na dodanu vrijednost očekuje se tijekom lipnja, a na snagu će stupiti na dan ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Informacije iz članka nisu službeno tumačenje!

Temu broja svakog tjedna donosi:Tomislav Marjanović, glavni urednik NET-a

smart meteringict & data management

smart homesend-user engagement

smart t&dinfrastructures

renewableintegration & storage

HRVATSKI INDUSTRIJSKI PAVILJONSve informacije na [email protected]!

Board of directors

David JohnPresident, Editor in Chief



Managing Editors










Tonight's Editors




News paper

14 TJEDAN 03 | LIPANJNETKOMENTARI

Vijeme je za izgradnju Thermae Hortus Croatiae – Vrta Hrvatske

ll Već dugo pratim inves-ticijske projekte u Hrvatskoj, a koji između ostalog sadrže i izrazitu energetsku kom-ponentu. Nedavno sam na stranicama Hrvatske gospo-darske komore naišao na pro-jekt 'Thermae Hortus Croatiae' koji me naprosto zadivio. Vidim da su nositelji projekta doista uložili značajan trud ne bi li što bolje isti predstavili te pronašli ulagače. U razgovoru s oso-bama koje prate investicijsko tržište često mi puta kažu "Ima investicija. Ima ulagača. I dalje nema političke volje." Moja je poruka jednostavna - vrijeme je da se u potpunosti otvori i prodiše investicijsko tržište u ovoj zemlji, a po meni može-mo početi i od ovoga projekta...

Skupina poduzeća - Hosting d.o.o. iz Ljubljane i Hosting Adriatica d.o.o. iz Zagreba je, u suradnji sa financijskim investi-torima West & East Investments AG iz Luzerna u Švicarskoj, vlas-nik 100 % udjela u tvrtki AAT d.o.o. (Aqua Aera Terra, d.o.o.) koja je tijekom prošle četiri go-dine akvizirala zemljišta i in-frastrukturu razvojno – inves-ticijskog projekta "Terme Hor-tus Croatiae". Tvrtka AAT d.o.o. tako sada posjeduje i vlas-nik je veće površine zemljišta (481.000 m2 već u vlasništvu i potpisane predugovore sa dje-lomičnom uplatom za još do-datnih 75.000 m2 što ukupno čini 550.000 m2 namjenskog građevinskog zemljišta uređe-nog u prostornom planu Župa-nije, grada Preloga i DPU za lo-

kaciju projekta) na kojoj se na-lazi i funkcionalna infrastruktu-ra eksploatacijske bušotine ter-malne vode i plina Dr-1 i kap-tažna bušotina pitke izvorske vode, koje su isto u vlasništvu AAT d.o.o., a nalaze se na lo-kaciji naselja Draškovec u Gra-du Prelogu u Međimurskoj Žu-paniji.

Hosting d.o.o. i Hosting Adri-atica d.o.o. su na temelju vlas-titog međunarodnog know-how-a i iskustava u zdravstve-nom turizmu, analize lokacije, analize resursa u neposrednoj blizini i trendova na području kontinentalnog zdravstvenog turizma, eksploatacije održi-vih izvora energije i nekretnin-skog tržišta zaključili da su lo-kacija i resursi lokacije izuzet-no povoljni za razvoj uspješ-nog zdravstveno-turističkog, energetskog i nekretninskog greenfield investicijskog pro-jekta, koji ima i dodatni visok vodeni i energetski potencijal (termalna voda i prirodni plin – metan). Isto tako, temeljeći se na bogatim konkretnim i do-kazivim iskustvima grupe Ho-sting u Sloveniji u dobivanju subvencija EU i poznatih uvje-ta EU za plasiranje subvencija u turističku infrastrukturu, pro-jekt je izričito povoljan za sub-vencioniranje od strane EU fon-dova u fazi izgradnje pojedinih faza te je tako i koncipiran i pri-premljen. Hosting d.o.o. i Hosting Adriati-ca d.o.o. već su razradili osnov-ni programsko-sadržajni kon-

cept sa svim prethodnim finan-cijskim analizama i pokazatelji-ma mogućeg razvoja investi-cijskog projekta na spomenu-toj lokaciji uključujući i kom-pletnu studiju izvedivosti uz konceptualno urbanističko-arhitektonsko rješenje za cje-lovit razvoj investicijskog pro-jekta "Terme Hortus Croatiae" na svih 55 ha zemljišta. Poseb-no je u drugoj polovini i kra-jem 2009. godine razrađen i izrađen glavni projekt, investi-cijski program ažuriran je u ru-jnu 2010. godine, a 9. rujna is-te godine ishođeno je rješen-je za građenje 1.a faze pro-jekta koja uključuje izgradn-ju geotermalne energane vri-jedne 16 milijuna eura. Ova fa-za također uključuje i izgradn-ju velikog vodenog, wellness i lječilišnog parka (vrijednost 24 milijuna eura) na 12 ha površi-ne sa cca. 25.000 m2 bruto raz-vijene površine objekata koji može početi s izgradnjom od-mah nakon zaključenja finan-cijske konstrukcije.

U ovoj ponudi grupa Hosting, koja uključuje tvrtke Hosting d.o.o., Ljubljana i Hosting Adri-atica d.o.o., Zagreb zajedno sa financijskim partnerom West & East Investments AG iz Luzer-na, nudi zainteresiranom inves-titoru da kao razvojni suinves-titor uđe u projekt na način da od grupe Hosting kupi 50% ud-jela u kapitalu tvrtke AAT d.o.o. uz pretpostavku da grupa Ho-sting ostane u projektu kao iz-vođač stručnog dijela doku-mentacije i stručnih podlo-

ga za razvoj projekta do nje-gove realizacije i zadrži pra-vo upravljanja projektom u fazi upravljanja te kao stručni konzultant razvoja projekta u ime i za AAT d.o.o., Draškovec, a sve pod uvjetima i na način, kako je opisano u poslovno-fi-nancijskom dijelu ponude. In-vestitor u tom slučaju dobiva ekskluzivno pravo dodjeljivan-ja ili izvođenja građevinskih i tehničkih poslova te opre-manja u izgradnji projekta u svim fazama, a u skladu sa prin-cipima i pod uvjetima o kojima se usuglase oba partnera po-sebnim ugovorom, odnosno

novim društvenim ugovorom vlasnika društva AAT d.o.o. Sve odluke u društvu AAT d.o.o. u tom slučaju donose se u skladu s unaprijed određenim princi-pima i suglasnošću oba partne-ra, što se određuje u spomenu-tom ugovoru između vlasnika.

Uređena i funkcionalna eks-ploatacijska bušotina termo-mineralne vode i plina "Dr-1" i kaptažna bušotina prirod-

ne mineralne vode "Draško-vec 1" kod sela Draškovec, na području Grada Preloga u Međimurskoj županiji, Hrvats-ka predstavlja prvorazrednu prirodnu, energetsku i potenci-jalnu turističku atrakciju za raz-voj zdravstvenog i wellness tu-rizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a dodatnu prednost lokaciji daje činjenica da se na-lazi u neposrednoj blizini bitnih emitivnih tržišta Srednje i Za-padne Europe.

Tvrtka AAT d.o.o. iz Draškovca je ostvarila ekskluzivno pravo na korištenje termo-mineral-ne i prirodne mineralne vode iz ove bušotine putem provede-nog Ugovora sa Gradom Pre-logom i kompanijom INA d.d..

Predmetno ukupno zemljište i resursi osiguravaju izgradnju najmanje 100.000 BRP izgrađe-nih objekata u kvalitetnom obliku turističkih, rekreacijskih i stambenih objekata pre-ma koncepcijskom i projekt-nom rješenju napravljenom od strane Hostinga i projekta-nata URBIA d.o.o. iz Čakovca po narudžbi AAT d.o.o., dok je dozvoljeni BRP prema Prostor-nom planu Grada Preloga i de-taljnom Planu Uređenja za lo-kaciju oko 180.000 BRP.

Ukupna vrijednost investicije, koja ne uključuje trenutnu vri-jednost lokacije, postojeću in-frastrukturu i dosadašnja ula-ganja iznosi 152.500.000,00 eura. Vrijednost prve faze pro-jekta koja uključuje izgradnju

Tomislav Marjanović

predsjednik Saveza za energetiku ZagrebaUREDNIČKI KOMENTAR

Tomislav Marjanović

glavni urednik NET-a

ll Glavno ograničenje je zabrana neusklađene državne potpore, koja je navedena i u Ugovo-ru o osnivanju Europske zajednice i u Ugovoru o energetskoj zajednici.

Međutim, potpora za proizvodnju električne energije iz OIE će se, pod uvjetom ispunjen-ja važećih uvjeta na-vedenih u Smjernica-ma Zajednice o držav-nim potporama za zaštitu okoliša, smatrati usklađenima sa zajed-ničkim tržištem.

Investitor može steći status kvalificiranog proizvođača koji proiz-vođaču daje pravo na zaključivanje ugovora o otkupu s HROTE, uko-liko je priključen na pri-jenosnu ili distribucijsku mrežu te ukoliko proiz-vodi električnu energi-ju u postrojenjima ko-ja koriste OIE ili koge-neracijskim postrojen-jima u skladu s prirod-nim i prostornim ogra-ničenjima, kao i u skladu s mjerama zaštite priro-de i okoliša.

Kvalificirani proizvođači dužni su jednom go-dišnje, do 31. prosin-ca, obavještavati HRO-TE o svojim mjesečnim i godišnjim planovima proizvodnje, meteoro-loškim uvjetima te oče-kivanjima u vezi s mje-sečnim odstupanjima. HROTE će nakon toga jednom godišnje dos-tavljati te podatke Minis-tarstvu do 15. studenog.

Kval i f ic i rani proiz-vođači ne smiju izvo-ziti električnu energi-ju proizvedenu iz OIE zbog potpora dobive-nih kroz poticajne cije-ne električne energije.

Ima investicija. Ima ulagača. I dalje nema političke volje. Vrijeme je da se u potpunosti otvori i prodiše investicijsko tržište...Tomislav Marjanović

NAPOMENA

Ograničenja Ugovora o otkupu električne energije i potpora za proizvodnju električne energije iz OIE


KOMENTARINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

geotermalne energane, lječilišnog i vo-denog parka, hortikulturno uređenje te iz-gradnju tropskih vrtova koji će sadržavati proizvodnju voća, začina i riba iznosi 54 milijuna eura. Druga faza projekta podi-jeljena je u tri faze te uključuje izgradn-ju lječilišno-konferencijskog hotela ka-tegorizacije četiri zvjezdice i kapacite-ta 180 soba vrijednosti 28 milijuna eura, medicinsku polikliniku vrijednosti 10 mi-lijuna eura, all-suite boutique hotel kate-gorizacije 4+/5 zvjezdica sa ukupno 40 apartmana vrijednosti 8 milijuna eura,

240 apartmana i vila u vrtnom naselju (za prodaju i povratni ugovor o upravljanju) vrijednosti 35 milijuna eura te golf igrališ-te sa 9 rupa vrijednosti 2.5 milijuna eura. Ukupna vrijednost faze 2.a iznosi 83.5 mi-lijuna eura, dok je u fazu 2.b vrijednosti 15 milijuna eura uključena izgradnja punio-nice pitke mineralne vode.

Lokalitet Draškovec se nalazi na prirod-nom i povijesnom željezničkom i ces-tovnom prometnom koridoru Budim-pešta-Jadran, konkretno Budimpešta-

Zagreb-Rijeka. Ova činjenica je od osobi-te važnosti ako se uzme u obzir da je ovaj pravac na području Hrvatske realiziran na razini autoceste, a da je autocesta dovrše-na i na jadranskom odvojku Zagreb-Split te će se nastaviti dalje prema Dubrovni-ku, kao i da se navedena mreža autoces-ta proteže dalje prema sjeveru i zapadu to jest Grazu, Beču i Budimpešti. Lokacija nu-di mogućnost iskorištavanja pojačanog tranzitnog toka turista u ljetnim mjeseci-ma kao potencijalnih korisnika usluga bu-dućeg vodenog parka i lječilišta.

TOP 5 by CROENERGO.EU

TJEDAN

03.-07.lipnja2013.

1.KONČAR: Evo zašto nam ne treba uvoz

2.Ne bacajte novac u vjetar, iznajmite krov!

3.OIE: Energetsko i pravo okoliša te propisi o gradnji

4.OIE: Energetsko i pravo okoliša te propisi o gradnji

5.Imate ugovor sa HROTE-om? Onda ovo morate pročitati

100 godina rada HE Kraljevacll Hidroelektrana Kraljevac je prva hidroelektrana na rijeci Cetini, smještena 21 km uzvod-no od ušća Cetine u more, kod mjesta Zadvarje u Splitsko-dal-matinskoj županiji.

Puštena je u pogon 19. ožujka 1912. godine. Tada je, a i više godina poslije, prema instali-ranoj snazi i proizvodnji, bila najveća hidroelektrana u ju-goistočnoj Europi i jedna od najvećih u čitavoj Europi.

Povijest planiranja, projekti-ranja i izgradnje Hidroelektra-ne Kraljevac svjedoči duh uje-dinjene Europe i mnogo godi-na prije nastanka Europske uni-je. Krajem 19. stoljeća Austro–Ugarska Monarhija je započe-la istraživati mogućnosti isko-rištavanja hidrološkog poten-cijala Cetine, posebice u kanjo-nu rijeke, pored Zadvarja. Nje-mačka tvrtka "Schuckert&Co", jedna od tvrtki preteča današn-je tvrtke Siemens, 1897. godi-ne izradila je osnovni projekt za korištenje znatnog prirod-nog pada na vodopadu Gu-bavica, a prvi pravi projekt izradili su inženjeri Dešković & Wagner 1899. godine. Bel-gijski stručnjak Macquet 1902. godine obradio je pet varijanti iskorištenja vodnog potencija-la na dijelu Cetine nizvodno od Trilja i predložio kao najpovolj-niju varijantu sličnu današnjoj hidroelektrani Zakučac.

Temeljem projekta dvojca Dešković & Wagner, austrijsko društvo "Wasserwerke" iz Beča dobilo je 1904. godine vodopravnu koncesiju za ko-rištenje koncentriranog pa-da Gubavica. Detaljni projekt za izgradnju hidroelektrane

Kraljevac izradio je 1906. go-dine u Ženevi, švicarski inžen-jer Charles de Halle, a modifi-cirao ga je generalni direktor tvrtke "Sufid", ing. E.Cairo. Naime, društvo "Wasserwer-ke" 1907. godine upravljačka prava prodalo je talijanskom društvu "Sufid", a oprema se kupuje od mađarskog p r o i z v o đ a č a " G a n z ". U prvoj fazi izgradnje 1908.–1912. godine pod vodstvom tvrtke "Sufid" ugrađena su dva agregata ukupne snage 25,6 MW. Francusko društvo "La Dalmatienne", osnovano u Pari-zu, u drugoj fazi izgradnje 1928. – 1932., otkupilo je svu imovi-nu društva "Sufid", te ugradilo još dva agregata ukupne sna-ge 41,6 MW. Završetkom dru-ge faze HE Kraljevac ima če-tiri agregata te ukupna insta-lirana snaga iznosi 67,2 MW.

Hidroelektrana Kraljevac i da-nas, nakon stoljeća rada, u hr-vatski elektroenergetski sus-tav isporučuje dragocjene ki-lovatsate certificirane zele-ne električne energije, omo-gućujući istovremeno opskr-bu vodom Makarske rivijere.

Hrvatska elektroprivreda, uoči ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, obilježit će 100 godina hidroelektrane Kraljevac na rijeci Cetini, koju su projektirali, izgradili, opre-mali i njome upravljali stručn-jaci i tvrtke iz sedam europskih zemalja. Program obilježavan-ja 100 godina hidroelektrane Kraljevac održat će se u lipn-ju 2013. godine u Zagrebu, Za-dvarju i Splitu kroz izložbe foto-grafija, obilaska hidroelektrane Kraljevac te promociju knjige.

OBLJETNICAFOTOGRAFIJA TJEDNA

HIDROELEKTRANA KRALJEVAC | Hidroelektrana Kraljevac je prva hidroelektrana na rijeci Cetini, smještena 21 km uzvodno od ušća Cetine u more, kod mjesta Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. FOTO: ENERGO MEDIA

Energetske komentare i analize pratite na:www.croenergo.eu

16 INTERVJU TJEDNA TJEDAN 03 | LIPANJNET

Nedavno sam boravio u Saudijskoj Arabiji gdje sam sudjelovao na Solar Arabia Summit-u. Ta je zemlja, koja ima najveće svjetske rezerve nafte i koja je najveći proizvođač i izvoznik nafte među članicama OPEC-a, najblaže rečeno u panici jer se nafta sve manje kupuje i troši, a svijet se sve više orijentira na alternativne izvore energije. Što više cijena nafte bude rasla, to će se više razmišljati o alternativnim izvorima energije.


ll Marino Franinović rođen je u Puli 02. veljače 1977. godine gdje završava Osnovnu i Sredn-ju Elektrotehničku školu. U Za-grebu je diplomirao ekonomiju iz područja marketinga. Titulu magistra ekonomije iz područ-ja poslovanja i upravljanja stječe na Poslovnoj školi u Lon-donu. MBA studij iz područ-ja međunarodnog poslovan-ja također završava u Velikoj Britaniji. Franinović ima više od deset godina poslovnog iskustva u renomiranim kom-panijama svjetskih razmjera. Danas obnaša funkciju člana Uprave u Kampac Grupi, re-nomiranoj kompaniji sa sje-dištem u Dubaiju. Primarna djelatnost kompanije jest raz-voj infrastrukturnih projekata u naftnom i plinskom sektoru. Nalazi se na poziciji glavnog izvršnog direktora za regiju ju-goistočne Europe. Franinović ujedno je i predsjednik Upra-ve tvrtke VR Enbekon d.o.o. Hr-vatska, konzorcija osnovanog na inicijativu Volksbank-Raiffe-isenbank iz Baden-Württem-berga. Inteligentna energets-ka rješenja u području obno-vljivih izvora energija i ener-getske učinkovitosti glav-na su djelatnost konzorcija.

TM: S obzirom na Vaše bogato iskustvo u sektoru međunarod-nog poslovanja, kako gledate

Marino Franinović: Ne nailazimo na dovoljno ozbiljnih projekata u koje bi investiraliFRANINOVIĆ Da sam na čelu države, za najmanju pronevjeru uveo bi rigorozne kazne, kao što je primjer u Emiratima. Strah je predivan u tom smislu. Pa tko želi krasti, nek' izvoli!

FOTO: ENERGO MEDIA

17INTERVJU TJEDNANACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK


U intervjuu tjedna s g. Mari-nom Franinovićem razgovarali su Tomislav Marjanović i Marin Pasarić. Tekst obradio Tomislav Marjanović. Intervju je publici-ran i na medijskom portalu cro-energo.euwww.croenergo.eu

Intervjue tjedna pratite na portalu:www.croenergo.eu

na trenutno stanje financiran-ja projekata OIE u Hrvatskoj?

MF: Financiranje nije nikada bi-lo problematično, za razliku od hrvatske administracije koja je zapravo jedini demotivirajući faktor razvoja. Neke nadležne institucije poput HROTE-a ili Ministarstva gospodarstva u kojima se osjeća dominacija mladih, zbilja odlično rade svoj posao. Međutim, da bi pokre-nuli investiciju potrebno je do-bit suglasnost većeg broja in-stitucija i tu sve staje.

Naime, dovoljno je da samo jedna od institucija u nizu odu-govlači s ishođenjem doku-mentacije kako bi cijeli pro-jekt bio na čekanju. Snaga bi-rokratske učinkovitosti svake zemlje, ovisi o snazi najslabije karike u lancu. Što vrijedi da ne-ke institucije rade besprijekor-no, ako ostale koče razvoj stva-ranja novih vrijednosti?! Sma-tram to najvećim demotivira-jućim faktorom za investitore u Hrvatskoj.

Kao predsjednik Uprave VR Enbekon-a u Hrvatskoj, kon-zorcija osnovanog na inicija-tivu Volks i Raiffeisen banaka iz Baden-Württemberga, mo-gu naglasiti da je vrlo vjerojat-no kako nam se na ovim pros-torima ne može ponuditi toliki broj projekata koliko bi ih mo-gli realizirati. Ali, da bi se to os-tvarilo država jednostavno mo-ra dati svoj impuls i doprinos, želi li nositi epitet investicijski prijateljskog okruženja. Osob-no čvrsto vjerujem da će se ova frustrirajuća situacija za inves-titore u Hrvatskoj brzo promi-jeniti. Bilo bi to najbolje što se ovoj predivnoj zemlji može de-siti.

TM: Koliko je teško bilo pre-baciti se na "hrvatski način" poslovanja i u kojoj je mjeri on razl ič it u odnosu na poslovanje van Hrvatske?

MF: Najveća je razlika u etičkom kodeksu koji je u međunarod-nom okruženju na puno višoj razini u odnosu na Hrvatsku. Ovih dana čitamo da je Hr-vatska treća u svijetu i druga u Europi po korumpiranosti u poslovnom svijetu, po istraži-vanju koje je provela renomi-rana međunarodna revizorska kuća. Doduše, po meni se radi o percepciji korupcije, jer samu korupciju nemoguće je izrav-no mjeriti. No, svejedno se pi-tam kakvu to poruku Hrvatska šalje investitorima u svijetu? Ali još je bitnije kakvu poruku šalje mladima u zemlji? Mislim da je u takvim okolnostima umjet-nost privući investitore, kao i zadržati mlade ljude u zemlji.

Da sam na čelu države, za naj-manju pronevjeru uveo bi rigo-rozne kazne, kao što je primjer u Emiratima. Strah je predivan u tom smislu. Pa tko želi kras-ti, nek' izvoli! Gotovo svakod-nevno čitamo da u Hrvatskoj nestaju i rasipaju se milijuni, a čini se da nitko ni za što ne od-govara. Korupcija je najveće zlo svake zemlje. Ako je zbilja ima u omjeru koliko čitamo, ni-je dobro.

TM: Kako balansirate funkciju člana Uprave Kampac Grupe iz Ujedinjenih Arapskih Emi-rata koja je usmjerena na raz-voj infrastrukturnih projekata u naftnom i plinskom sekto-ru te predsjednika Uprave VR Enbekon d.o.o. Hrvatska koja ima primarni fokus na razvoj projekata OIE?

MF: Zajednički nazivnik obiju kompanija je energija, jedna vezana za sadašnjost, a dru-ga za budućnost, kojoj se is-tinski radujem jer je zelenija. Nedavno sam boravio u Sau-dijskoj Arabiji gdje sam sudje-lovao na Solar Arabia Summit-u. Ta je zemlja, koja ima najveće svjetske rezerve nafte i koja je najveći proizvođač i izvoznik

nafte među članicama OPEC-a, najblaže rečeno u panici jer se nafta sve manje kupuje i troši, a svijet se sve više orijentira na alternativne izvore energije. Što više cijena nafte bude ras-la, to će se više razmišljati o al-ternativnim izvorima energije.

TM: Da li Hrvatska dovoljno ci-jeni svoj intelektualni kapital? Koje su ključne promjene koje bi prema Vama trebalo proves-ti s ciljem pametnog i održivog pokretanja hrvatskog gospo-darstva temeljenog na znanju?

MF: Držim da je znanje najveći kapital koji neka zemlja može imati. Hrvatski problem je što njezin najveći kapital nije u zemlji. Naravno, aludiram pri tom na enormni intelektualni kapital koji leži u mladim lju-dima, Hrvaticama i Hrvatima, koji su svugdje po svijetu, sa-mo kod kuće nisu. Rijetko si ko-ja suvremena i moderna drža-va može dozvoliti takav luksuz.

Znanje nam se razlijeva, sve ga je manje, odlazi u druge zemlje i mislim da je stanje u tom kon-tekstu alarmantno. Na državi je da zaustavi taj trend i da osim toga stvori preduvjete kako bi se naši mladi ljudi vratili u je-dinu zemlju koju imaju i ko-ju neizmjerno vole, ali koja im nažalost ne pruža ni osnovne uvjete za život i planiranje bu-dućnosti.

Kada vidite i shvatite u kojem omjeru naši mozgovi dopri-nose gospodarskom razvoju drugih zemalja, vrlo je teško za shvatiti zašto to isto ne mogu činiti za svoju vlastitu zemlju?! Uvijek se pitam kako druge zemlje prepoznaju sna-gu mozgova naših ljudi, a mi sami to nismo sposobni. Ono-ga trenutka kada u Hrvatskoj zbilja prevlada znanje, a po-sebno kada prevlada struč-na, a ne politička podobnost, sve će se promijeniti, nabolje.

Zamislite gdje bi nam bio kraj da Hrvatska danas na svim gos-podarsko relevantnim pozici-jama ima ljude nove generaci-je, s međunarodnim studijima i iskustvom, koji dolaze s rele-vantnih menadžerskih pozici-ja svjetskih razmjera, koji pored hrvatskog izvrsno govore još najmanje dva strana jezika, itd.

Da sam donosioc odluka u Vla-di, bilo bi to prvo što bih uči-nio, jer ti ljudi postoje, oni su stvarni, stvaraju čuda po svi-jetu u tuđim zemljama, dok is-tovremeno čeznu za svojom. Hrvatska ima sve preduvjete da postane najbogatija zeml-ja u regiji, ali netko iz državnog aparata to treba konačno pre-poznat i preuzet inicijativu za promjene.

TM: Koji su najveći izazovi s ko-jima se trenutno susrećete u realizaciji projekata iz dome-ne obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj?

MF: Dobro ste to pitali, kao da znate da riječ problem u mom vokabularu ne postoji, već iza-zovi. U Hrvatskoj je borba s bi-rokratskim preprekama i ad-ministrativnim barijerama o kojima sam prije govorio zbil-ja izazovna. Primjerice, za pr-vu fotonaponsku elektranu u Hrvatskoj, izgubili smo više od 18. mjeseci mukotrpne borbe s određenim institucijama. Za to vrijeme potpisali smo, vjero-vali li ne, 94 različita dokumen-ta, što dozvola, što ugovora, što suglasnosti. Čovjek bi pomislio da gradite nuklearnu elektra-nu, ali radilo se samo o jednoj fotonaponskoj elektrani na zemlji, snage 30 kW, koju smo izgrdili u manje od 10 dana.

U Emiratima je dovoljno posje-titi samo jednu instituciju, raz-govarati s jednom osobom, ishoditi jednu dozvolu, sve u jednom danu i sutra možete stvarati nove vrijednosti. To u

doslovnom smisli riječi znači dati impuls i doprinos razvoju gospodarstva i pokretanju in-vesticija. Dovoljno je da ode-te na YouTube i upišite „Dubai Growth“ i shvatit ćete o čemu govorim. Oni u nekoliko godi-na sagrade cijeli grad, a kod nas mnogi investitori samo papire rješavaju toliko, obično bezus-pješno.

TM: Svi vaši provedeni projekti nalaze se u kontinentalnoj Hr-vatskoj. Koji je razlog tomu? Da li namjeravate proširiti poslo-vanje i na obalu?

MF: Glavni ured i uprava VR Enbekona nalazi se u Zagrebu, ali operativni centar je u Osi-jeku, stoga trenutno najveći broj onih realiziranih projeka-ta gravitira kontinentalnom dijelu. Međutim, mi smo ra-vnomjerno rasprostranjeni na cijelom teritoriju Hrvatske, po-sebno na obali, ali o tomu ne govorimo mnogo. O tomu će govoriti djela u vrlo skoroj bu-dućnosti. Za sada mogu sa-mo reći da sam ponosan što se u Hrvatskoj nitko ili rijetko tko može pohvaliti brojem re-ferenci koje posjedujemo. To samo potvrđuje tezu da smo potpis izvrsnosti, iza kojeg se krije reputacija, kvaliteta i po-uzdanost.

TM: Koliki je interes stranih ula-gača za hrvatski sektor OIE?

MF: Vrlo je velik interes za energetski sektor općenito, a posebno za OIE. To je sektor za koji nikad nije nedostaja-lo sredstava i u koji se uvijek vrlo rado investira. Kojom di-namikom će se investirati i hoće li se uopće, ovisi o državi. Mnogi investitori poput nas bi vrlo rado već sutra pokre-nuli val investicija, među-tim naša brzina ovisi o brzini nadležnih institucija, bez čijih je suglasnosti nemoguće išta pokrenuti.

TM: Možete li nam reći nešto više o Vašim planovima za Hr-vatsku u narednom razdoblju?

MF: U Hrvatskoj je VR Enbekon za sada usredotočen na raz-voj solarnih projekata, što pr-venstveno podrazumijeva im-plementaciju fotonaponskih elektrana na krovnim površina-ma ili izgradnju istih na zemlja-nim površinama. Sve operacije vode se pod istoimenim bren-dom Solarni projekti Hrvatska te smo u tom kontekstu lider u državi. Međutim, moram na-glasiti da nam nedostaje pro-jekata u kvoti, koji su spremni za realizaciju. Upravo iz tog razloga vrlo rado razgovara-mo s onim pravnim subjekti-ma ili fizičkim osobama koji imaju projekt u kvoti, a još ga nisu realizirali.

Suradnja s nama je specifična utoliko što solarne projekte re-aliziramo tako da ne zadiremo ni u lipu proračuna ili budžeta partnera, niti ga izlažemo bi-lo kakvom riziku. Kad nas lju-di upoznaju vrlo brzo shvate da smo mi puno više od riječi iz raznih medijskih napisa koji često znaju biti i plaćeni. Radu-je nas što svatko tko nas upoz-na, kod nas i ostaje. Štoviše, još nitko nije došao, a da je otišao.

TM: Planirate li širenje i na osta-le zemlje regije?

MF: Da, svakako. VR Enbekon je u Zagrebu formirao Centar za jugoistočnu Europu, a odakle planiramo ekspanziju u regiji. Već vodimo aktivne pregovore u zemljama iz susjedstva.

GREENVEST:HOME EDITIONARENA CENTAR ZAGREB

17.-19.10.2013.greenvest.com.hr

Izdanje prvog hrvatskog green-tech i green-lifestyle sajma otvorenog tipa održati će se u trgovačkom centru Arena, a riječ je o predstavljanju tvrtki i njihovih ’green’ usluga, proizvoda i tehnologija krajnjim potrošačima.> 125.000 posjetitelja u tri dana događanja | > 25.000 primjeraka kataloga | > 1.000 m2 izložbene površine

Dobrodošli u vrijeme tranzicije gospodarstva u zeleno...

ENERGO MEDIA SERVIS | ul. Petra Hektorovića 2/V | 10 000 Zagreb | T: +385 1 6441 445 | F: +385 1 6441 400 | [email protected]

Integrirana rješenja i platforme za razvoj zelenog gospodarstva...

EMSENERGO M E D I A SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

Documents

NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 03