Neufert - Elementi Arhitektonskog Projektiranja

V C T ^ J

V J

f ' h , I

NEUFERT ELEMENTI

ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA

G O L D E N M A R K E T I N G

Odlukom Senata Sveuilita u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljae 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemakog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se koritenje naziva sveuilini prirunik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 72.011 (075.8)

NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i

propisi o projektiranju, graenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, ureaje i pribore s ovjekom kao mjerilom i ciljem : prirunik za arhitekte i druge graditeljske strunjake, investitore, predavae i sluae na fakultetima i strunim kolama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; . - 36. proireno i preraeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. -(Udbenici Sveuilita u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis)

Prijevod djela: Bauentvvufslehre. -Bibliografija. - Kazalo.

ISBN 953-212-080-7

1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udbenik

420426013

Copyright hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska

Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom graevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika

Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posveeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing

Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916

E-mail: [email protected] http://www.golden-marketing.hr

Za nakladnika Franjo Maleti, dipl. iur.

Glavni urednik i struni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simovi, dipl. ing. gra.

Preveo s njemakog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. gra.

Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl. ing. arh.

Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav erbeti, dipl. ing. arh.

Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh.

Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Juri, dipl. ing. gra.

Dr. sc. Radule Kneevi

Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaek - Kuini

Kompjutorski slog eljko Strunjak

Duko Kosanovi

Tisak Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA Osnove, norme i propisi o projektiranju, graenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, ureaje i pribore

s ovjekom kao mjerilom i ciljem

Prirunik za graditeljske strunjake, investitore, predavae i sluae na fakultetima i ostalim strunim kolama

Nastavili Peter Neufert Ludwig Neff i PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. proireno i preraeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002. GOLDEN MARKETING w i e w g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

E-Mail: [email protected] Homepage: http://www.neufert.de

Njemaka knjinica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemake knjinice. Si 0 M

Podaci koje sadri ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdava ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste to bi moglo proizai iz primjene tih podataka.

Od 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdava je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). 30. izdanje, potpuno novo obraeno i znatno proireno, 1979 31. izdanje, pregledano, 1982 32. izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 33. izdanje, potpuno novo izraeno i novo oblikovano, 1992 34. izdanje, proireno, 1996 35. izdanje, 1998 36. izdanje, proireno i preraeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izala su na engleskom, francuskom, panjolskom, portugalskom, talijanskom, grkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, ekom, maarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridrana

Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000

Izdava Vieweg je poduzee skupine strunih izdavaa Bertelsmann Springer.

Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zatieni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije doputena bez suglasnosti izdavaa i kanjiva je. To se posebno odnosi na umnoavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektronike sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

V I

PREDGOVORI

Predgovor prvom izdanju

U obradi primjera u ovoj knjizi suraivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crtea sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehniku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski.

Njemaki je odbor za normizaciju stavio na raspolag-anje normne listove, koji su ukljueni dijelom u skrae-nom ili saetom obliku. Za pouzdanu tonost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog norm-nog lista.

Obradu posebnih podruja poduprli su savjetniki i in-formativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju na-vedenih pojedinanih skupina.

Svima njima zahvaljujem na njihovoj portvovnoj su-radnji.

Odgovarajua literatura navedena je na kraju tekstual-nog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je raz-loga tekst nastavljen to je mogue krae, te u svakom sluaju u svezi s crteima na istoj stranici.

Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki vani podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. oujka 1936. Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju

Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se graenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla etiri desetljea u svako je novo izdanje ugraeno sve to je bit-no novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Meutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sa-da, nakon viegodinjeg rada, biti dovrena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala poteena, poevi od novog slijeda stranica i odgovarajue promijenjenih poziva na neku stranicu knjige.

Velika je pomo pri tome bila suglasnost glavnog ured-nika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemakog graevinskog asopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz asopisa, uvijek s pozivom na izvor.

Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijalizira-nost dananje graevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju.

Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W.

Tubbesing; zatita od poara dr. ing. P. Bomemann; vatro-gasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska

izolacija/plivalita dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali graevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske graevine i ureaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodei arh. S. Lukowski.

Redakcijsku obradu i uklapanje crtea obavio je arhi-tekt Ludwig Neff.

Kako je ve u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadraja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajuih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informa-cije.

Trideseto izdanje sada ukupno sadri vie od 6000 cr-tea, tablica i dijagrama, a proirenje registra na 8000 poj-mova dalje e pojednostavniti uporabu knjige. U popisu li-terature upuuje se i na specijalizirane lanke iz strunog asopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je ti-me znatno obogaen izvor podataka.

Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert


Jo me za ivota autor, moj visoko potovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostav-tinu za daljnje oblikovanje.

Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, na specijalist za graevinsku literaturu dipl. ing. arh. Lud-wig Neff, nai suradnici i ja bili pripremljeni da zaponemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom nje-govom smru u veljai 1986.

Nae dananje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugaije tehnike i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispra-vnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadrati genijalno obli-kovanje knjige, ali sadraj dosljedno prilagoditi novom vre-menu.

Zbog toga smo odmah odluili djelo sasvim nanovo iz-raditi, oblikovati, crtati i proiriti, kako bismo mogli obuhva-titi sve to arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve to se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne vie od toga.

Izdava i mnogi koji su svojim strunim znanjem prido-nijeli ovom djelu, utroili su etiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da e za kupce, koji trae suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo znaiti dobitak.

Kln, rujan 1991. Peter Neufert

V I I

PREDGOVORI

Predgovor izdavaa uz 33. izdanje

Prije vie od pola stoljea mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju ve i energiju da oivotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno po-mono sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno odravao "mladim" i prilagoavao ga potrebama vremena. Posljednja opsena prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), jo prije njegove smrti 1986. godine.

Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomo Ludwiga Neffa, koji je jo za autorova ivota

mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon viegodinjeg rada djelo predstaviti.

Izdava je ponosan to moe Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u meuvremenu proireno diljem svi-jeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sa-drajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neu-ferta.

Wiesbaden, rujna 1991.


Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tije-kom 12 godina ostvaruju naslijeena autorska prava i dunosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "poloe rauni" i o onome to su s time i to su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AG-Neufert Mittmann Graf Partner.

Budite, potovani itatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljai 1986. bilo je 32. njemako izdanje na tritu. Mi smo tijekom vie od

etiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, to znai da je svaka stranica opremljena novim crteima i tekstom te obogaena mnogim aktualnim temama.

Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno va-nim poglavljima kao to su drvene kue, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekoloko graenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje.

Koln, lipnja 1998. Peter Neufert


Danas, 15. oujka 2000., na stoti roendan prof. Ernsta Neuferta, dovreno je 36. izdanje ove knjige. ivot i djelo Ernsta Neuferta kao da je proeto nekom osebujnom bro-janom simbolikom. Roen 1900 godine, ivot mu je tekao usporedno sa stoljeem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta lee u Bauhau-su i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kua. Tamo su nastale za-misli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog roendana izlobom "Ernst Neufert - normirana kultura graenja u 20. stoljeu". Peteru Neufertu treba zahvaliti to e se izloba moi vid-jeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar -Gelmerodi on je na zemljitu oeve kue dao podii "Neu-fert - Box", u kojoj nije prikazana samo izloba posveena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreu u dvjema dojmljivim graevinama u meusobnom iskazu potovanja.

Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je elja bila da se odre Bauentwurfslehre i da profit od izda-vanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG

sa svrhom da se nastavi izlaenje novih izdanja. Tu elju uspjeno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodinjim koau-torom Ludwigom Neffom.

36. izdanje sadri sada vie od 6400 crtea, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prelo se na novi njemaki pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CD-ROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavni-je i bre projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje preraeno, proi-reno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima.

Kln/Weimar, 15. oujka 2000.

Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

V I I I

PREDGOVORI

Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf, Part.

Ludwig Neff

arhitekt ef redakcije, prijelom, autor

i

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Q . u

Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf, Part.

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zatita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni

Q

Peter Graf dipl. ing. Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf, Part.

f . - " .

D. Portmann f Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka-belske visee konstr., objeene i poduprte konstr.. zatita od poara

m

H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvoenje gradnje. M. Menzel, graenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Dr. R. Brner, hidroenergetska postrojenja R. Wirtz, elektroinstalacije. T. Stratmann, solarna arhitektura, inenjerski ured Trmper/Overath, zat. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih graevina, ostakljeni pasai i prenamjene U. Portmann, odravanje i sanacije. J. Weiss, knjinice. U. Kissling, javne knjinice. R.K. Jopp, knjinice. H. Rocholl, prodavaonice. Prof. Nogge, zooloki vtovi i akvariji. A. Beckmann, kinematografi. K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Renanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, damije. W. Hugo, muzeji.

Kod novog oblikovanja i obrade crtea sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

i

^ v .

^ i-

' i

U i t

/

y =>sV

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke kole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

Wolfgang Busmann dipl. ing. zrane luke

2

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazalita

- - S

A. Kohler dipl. ing. arh. graenje bolnica, tehnika skla-ditenja, lijenike ordinacije

vmmmam O. Muller dipl. ing. arh. graenje bolnica, tehnika skla-ditenja, lijenike ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je prirunik nastao iz podloga za moja predavanja na dravnoj Graevinskoj visokoj koli u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraivanja u ovjekovu okruju koja su potreb-na pri projektiranju graevina, ali s otvorenou prema no-vim mogunostima i zahtjevima.

Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naih predaka, no s druge strane sve se kree, mi smo djeca naeg vremena s pogledom u budunost, a uz to je gle-dite svakog pojedinca esto razliito. Razlozi su u razlii-tim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklono-stima i njima odgovarajuem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude.

Je li naa dananja tako "sigurna prosudba" uistinu ko-nano ispravna, ostaje nerijeeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas ui da kasnije vrijeme pravinije sudi o tome nego nae koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spozna-vanje mora sadravati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unato svekolikoj tenji za istinom i objektiv-nou, unato svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritiki promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude moe se izbjei ako se spoznajom samo ustvrdi da nije nita dovreno, ve da slui i podlijee ivotu, nastajanju i razvoju.

Iz toga za uenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu."

Bitnost takvih spoznaja o vjenom nastajanju, u slubi razvoja, jest u tome to ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", ve daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i me-tode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmoni-je.

Konfucije je to prije vie od 2500 godina saeo u ree-nici: "Ja dajem mom ueniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Roeni arhitekt ili ovjek koji tenju prema graenju nosi u srcu zaepit e si ui i zatvoriti oi ako mu se nametne rjeenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!.

Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave graevine, tko njeno djelovanje istrauje, kritiki ispituje, u mislima pregrauje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najveoj ivotnoj radosti koju osjea samo istinski stvaralac. Ovo shvaanje ivota neka mu pomo-gne u tome. Ono ga treba osloboditi svih pouavanja, u

krajnjem sluaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvar-alaku djelatnost, neka mu bude pomo pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam.

Oblici naeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koraali nai stari da bi doli do svojih divnih hra-mova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predloaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i elja-ma, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj enji. Ve odgovarajue sroen zadatak izaziva predodbe koje kroz graevinsko - tehnike mogunosti vremena i uz uvaa-vanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji poka-zuju samo udaljenu slinost s onime do tada poznatim. Te nove graevine mogu tehniki i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetnikoga gledita pod-nijeti usporedbu s istovrsnim graevinama prolih vreme-na.

Usporedi li se dananji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljea ili zanatskom radionicom 15. stoljea, bit e i najuskogrudnijem konzervatoru oita nadmo naih novogradnji. To znai: svagdje gdje gradi-teljski zadaci slue stvarnoj potrebi naeg vremena, mogu se od ivueg, vremenu prilagoenog arhitekta oekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim grae-vinama starih, dapae ih i zasjeniti.

Zbog toga se treba u dananjoj visokoj koli ponajprije usredotoiti na razmatranje sadanjosti i gledati u budu-nost, a na prolost se osvrtati samo koliko je nuno i ko-risno. To preporuuje i jedan od naih velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraivanju prolosti pre-vie gubi u razmatranjima iz podruja povijesti umjetnosti i da se naslovom doktora daje zavesti na skretanje prema takvim uenim sporednim putovima, jer se to dogaa na raun snaga koje su potrebne za ostvarenje iroko razgra-natih zahtjeva stvaralatva.

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo ele-mente, kako je to ovdje u Elementima graditeljskog pro-jektiranja uinjeno, pri emu sam se trudio elemente pro-jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i ak svesti u apstraktno, kako bih korisniku oteao kopiranje i primor-ao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadraj. Razliiti e oblici ionako biti do neke mjere ujednaeni protekom vremena u kojem se istie tenja prema zajednitvu iska-zanom jednolikom usmjerenou ljudi odreenog razdobl-ja, pri emu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obiljejem.

Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORITENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed graenja. Mnoga su srodna podruja smjetena jedno do drugo-ga, ako nisu neki drugi vani razlozi zahtijevali udaljeniji raz-mjetaj.

Svi pojedini dijelovi graevine koji se javljaju u mnogim, iako ne ba u svim vrstama zgrade, obrauju se zasebno. To vrijedi i za ope smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projek-tiranja. Iz toga je proizalo 35 cjelina:

Sadraj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadraja pojedi-nih stranica.

Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristine pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima moe nai.

Objanjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjei jer se tako tedi prostor i pojed-nostavnjuje preglednost.

Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da paljiv itatelj uglavnom moe shvatiti njihovo znaenje a da ne treba traiti objanjenje na stranici 1.

Posebna prednost za sve koji e se sluiti ovim djelom jest u to-me to je gradivo najvanijih znanja o projektiranju i zgradarstvu saeto u jednoj knjizi.

Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadre uobiajene granine mjere, pri emu je ovjek mjerilo svih stvari koje ga okruuju.

KAKO SE DAKLE SLUITI OVOM KNJIGOM?

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno pred-vienu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazalita na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, raz-misliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.;

dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke kole na stranicama 316-320, knjinice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaoni-ca i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaa i parkiralita prema stranicama 435-477.

0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, doma-ra, kuhara itd. treba potraiti upute na stranicama 273-296, a obli-kovanje, veliinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranica-ma 237-259.

Voenje prometnica i ograivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, poloaju i nainu izvedbe stubita i dizala na strani-cama 199-205. Veliina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranica-ma 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, mo-dularne i normirane mjere na stranicama 60-61.

Nune usporedbene tablice za metarske veliine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616.

Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno graevinu, prilagoavajui se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjeajem za vrijeme i nain ivljenja.

Kao primjer uzeta je izrada projekta ili pretprojekta za jednu upravnu zgradu.

Treba paljivo proitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovori-ti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog po-sebnog sluaja, iznai temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izraunati bruto kubaturu prostorija, prilagoditi veliinu prostorija raspoloivoj predraunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " oznaeni crtei koji se na CD-ROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf -nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD -programe na PC - bazi i zatim dalje preraivati.

XI

Objanjenje oznaka 1

Osnovne norme 2

Osnovne mjere,

odnosi mjera 27

Projektiranje 44

Organizacija graenja 51

Elementi graevine 64

Grijanje, ventilacija 105

Fizika zgrade, zatita graevina . 123

Rasvjeta, osvjetljenje,

staklo, dnevno svjetlo 143

Prozori, vrata 177

Stubita, dizala 193

Ceste, prometni prostori 206

Vrtovi, rasadnici 219

Kune nusprostorije, ulazi . . . . 237

Gospodarske prostorije 241

Kune prostorije 250

Zatvoreni bazen 261

Praonice rublja, ureaji za pranje 264

Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kua, eko-loko graenje, etana gradnja, graenje drvenih kua 268 Sanacija starih zgrada 299

kole 307

Visoke kole, laboratoriji, studentski domovi 316

Djeji vrtii, igralita, prenoita za mlade 327 Knjinica, upravne zgrade, banke 331 Ostakljeni pasai, tipologija . . . 363 Prodavaonice, supermarketi samoposluivanja 368 Tehnika skladitenja 376 Radionice, industrijske graevine 380 Adaptacije 402 Poljoprivredni objekti, dranje ivotinja 404 eljeznice 421 Parkiralita, garae, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zrane luke 450 Ugostiteljski objekti 456 Hoteli, moteli, kongresne zgrade 464 Zooloki vrt 472 Kazalita, kina, cirkusi, vienamjenski centar 475 Sportski objekti 490 Bolnice, lijenike ordinacije, graenje za invalide 541 Staraki domovi, centri za starije osobe 583 Crkve, muzeji, sinagoge, damije 586 Groblja 597 Zatita od poara 599 Mjere, teine, norme 614 Popis literature 624 Kazalo pojmova 634

XII

SADRAJ

Objanjenje oznaka Objanjenje oznaka i kratica 1

Osnovne norme Sl jedinice 2 DIN 198.476.829.4999 4 Nacrti 5 Raspored nacrta 6 Oznake za graevinske nacrte 7 Odvodnja iz zgrade i zemljita 12 Vodovod i kanalizacija 18 Plinske instalacije u visokogradnji 19 Elektroinstalacije 21 Tehnika osiguranja 24 Crtanje 25

Osnovne mjere, odnosi mjera ovjek kao mjerilo i cilj 27 Mjera svih stvari 28 Dimenzije i potreban prostor 29 ovjek i vozila 31 ovjek i stan 32 Klima u prostoriji 33 Graevna biologija 34 Oko 37 ovjek i boja 39 Odnosi mjera - osnove 40 Odnosi mjera - primjena 42 Primjena: modularna koordinacija 43

Projektiranje Dijelovi graevine kao posljedice obrade gradiva . . . . 44 Graevinski oblici kao posljedica konstrukcije 45 Nove konstrukcije i oblici 46 Zgrada i oblici kao odraz vremena i naina ivota . . . . 47 Postupak izrade 48 Predradnje - suradnja investitora 49 Upitnik 50

Organizacija graenja Izvedba graevine 51 Voenje gradnje - osnovne mjere 59 Osnovne mjere 60 Osovinske mjere 61 Modularna kordinacija 62 Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 63

Elementi graevine Temeljno tlo - temeljenja, graevne jame, rovovi . . . . 64 Graevna jama - zatita, jame, zemljite 65 Razmjeravanje zgrade 66 Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje 67 Izolacija graevina 69 Dreniranje kao zatita graevina 70 Zie od prirodnog kamena 72 Zie od umjetnog kamena 73 Vanjski zidovi, niskoenergetski nain graenja 76 Vezovi zidnih opeka 77 Kamini 78 Dimnjaci 79 Sustavi ventilacije 81 Krovita 82

Krovni pokrovi 84 Krovne konstrukcije - detalji 86 Uspravni krovni prozor 87 Izgraena potkrovlja 88 Ravni krov 89 Ravni krov - detalji toplog krova 90 Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi 91 Ozelenjivanje krovova 92 Ozelenjivanje krova - detalji 94 Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. 95 Graenje tekstilnim materijalima 96 Konstrukcije od mree uadi 97 Ovjeene i poduprte konstrukcije 98 Prostorne reetke - osnove 99 Prostorne reetke - primjena 100 Katne konstrukcije 102 Stropne konstrukcije 103 Podovi 104

Grijanje, ventilacija Grijanje 105 Skladitenje tekuih goriva 109 Termoelektrana 110 Hidroelektrane 111 Solarna arhitektura 112 Solarna energija 115 Hladnjae 116 Hlaenje i smrzavanje mesa 117 Tehnika kondicioniranja zraka 119

Fizika zgrade, zatita graevina Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi 123 Termoizolacija - difuzija vodene pare 124 Termoizolacija - nain graenja 125 Detalji termoizolacije: vanjski zid 126 Akustina izolacija 131 Zrana akustina izolacija 132 Zatita od zranog zvuka i od buke koraka 133 Zatita od vibracija - materijalni zvuk 135 Akustinost prostorije 136 Gromobrani 139 Antene 1 4 2

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Rasvjeta 143 Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploe . . . . 152 Staklo 153 Sintetiki materijali 161 Dnevno svjetlo 162 Suneva svjetlost 175

Prozori, vrata Nadsvjetla - svjetlosne kupole 177 Prozori 178 Prozori za stambena potrkovlja 182 ienje zgrade 185 Vrata 186 Posebna vrata 189 Ureaji za zakljuavanje 190 Osiguranje zgrade i zemljita 191

XI I I

SADRAJ

Stubita, dizala Stubita 193 Rampe - zavojita stubita 196 Ljestve za bijeg - izlaz za nudu 198 Pokretne stube - za trgovake i poslovne zgrade . . . . 199 Pokretne staze 200 Dizala - osobna dizala za stambene zgrade 201 dizala - osobna dizala namijenjena preteno za urede banke, hotele; dizal za bolesnike krevete 202 Dizala - dizalo za male terete 203 Hidraulina dizala 204 Panoramska ostakljena dizala 205

Ceste, prometni prostori Ceste 206 Biciklistiki promet 211 Autoceste 213 Tramvaj, gradska eljeznica 214 Prometni prostori 215 Smirivanje prometa 217 Prometni prostori - zatita od buke 218

Vrtovi, rasadnici Vrtovi - ograde 219 Pergole, staze, stube, potporni zidovi 221 Vrtovi - zemljani radovi 222 Vrtovi - osiguranje padine 223 Vrtovi - puzavice i penjaice 226 Vrtovi - poviene i breuljkaste lijehe 227 Vrtovi - ogledni primjeri 228 Staklenik 229 Drvee i ivice 230 Vrtno jezerce 231 Jezerce za plivanje 232 Vrtovi - uporaba kinice 234 Vrtni plivaki bazen 235 Stambene kue s plivakim bazenom u vrtu 236

Kune nusprostorije, ulazi Predprostor, vjetrobran, ulaz 237 Ulazi, garderobe 238 Hodnici 239 Spremita 240

Gospodarske prostorije Prostorije za kuanstvo 241 Spremite, smonica 243 Kuhinje 244 Kuhinje - elementi za postavu i ugradnju 245 Blagovaonice - posude i namjetaj 248

Kune prostorije Spavae sobe 250 Spavae sobe - vrste kreveta 251 Spavae sobe - poloaj kreveta 252 Spavae sobe - krevetske nite i zidni ormari 253 Garderobe 254 Kupaonice - oprema 255 Sanitarne kabine - predgotovljavanje 257 Kupaonice - poloaj u kui 258 Kupaonice - primjeri iz projekata 260

Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen 261 Bazen za plivanje - detalji 263

Praonice rublja, ureaji za pranje

Praonice rublja - ureaji za pranje 264

Balkoni Balkoni 266

Putovi, ceste Putovi i ulice 267

Stanovi za odmor, vrste kua, graenje drvenih kua, ekoloko graenje, etana gradnja Stanovi za odmor 268 Kue za odmor - vrtne kue 269 Graenje drvenih kua 270 Poloaj kue 271 Gradnje stanova 272 Stambene zgrade u nizu 276 Dvojne stambene zgrade 277 Atrijske kue 278 Stambene zgrade 279 Stambene zgrade sa zimskim vrtovima 280 Stambene zgrade - oblik kvadrata, kocke i atora . . . . 282 Drvene kue - ekoloko graenje 283 Stambene zgrade na padini 285 Stambene zgrade, velike 288 Stambene zgrade - meunarodni primjeri 289 Viekatne stambene zgrade 291 Oblikovanje etae 292 Socijalni stanovi za iznajmljivanje 293 Projektno rjeenje etae 294 Galerijske stambene zgrade 295 Terasaste kue 296 Sklonita 297

Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada 299 Ouvanje i sanacija 304

kole kole 307 Veliki prostori u gradnji kola 314

Visoke kole, studentski domovi, laboratoriji Visoke kole - predavaonice 316 Crtaonice 321 Studentski dom 322 Laboratorij 323

Djeji vrtii, igralita, prenoita za mlade Djeja obdanita 327 Pribor za igru, igralita 328 Prenoita za mlade 329

X I V

SADRAJ

Knjinica, upravne zgrade, banke Knjinica 331 Upravne zgrade - osnove 337 Upravne zgrade - osnove tipologije 341 Upravne zgrade - dimenzioniranje: potrebne povrine . 344 Upravne zgrade - dimenzioniranje, razdioba prostora . 345 Upravne zgrade - dimenzioniranje, ureenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade - dimenzioniranje, konstrukcija 349 Upravne zgrade - dimenzioniranje, tehnika oprema graevine 350 Upravne zgrade - dimenzioniranje, radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade - dimenzioniranje, povrine za namjetaj 352 Upravne zgrade - organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade - primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada - visoke zgrade 355 Uredske zgrade - primjeri, vertikalni elementi 357 Banke - openito 360 Banke - trezori 361

Ostakljeni pasai, tipologija Tipologija 363 Povijesni primjeri 364 Primijenjeni primjeri 366 Pokrivanje staklom, prozirni krovovi 367

Prodavaonice, supermarket's, samoposluivanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za ivene namirnice 369 Prodavaonice - isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svjee robe (trnica) . . . 373 Klaonica i skladite 374 Mesarski centar 375

Tehnika skladitenja Visoka skladita 376 Projektiranje / logistika 377 Sigurnosne odredbe 378 Sustavi regala 379

Radionice, industrijske graevine Stolarska radionica 380 Tesarski i drvopreraivaki pogoni 382 Autoservisi 386 Autoservisni pogoni 389 Pekarnica 390 Industrijske graevine 392 Transportna i skladina tehnika 395 Hale 396 Vieetani objekti 397 Sanitarne prostorije 398 Ureaji za pranje 399 Sanitarni ureaji 400 Garderobe, odlaganje odjee 401

Adaptacije Adaptacije 402

Poljoprivredni objekti, dranje ivotinja Nastambe za male ivotinje - dranje iz hobija 404 Dranje peradi 407 Staje za tov svinja 408 Staje za rasplodne svinje 410 Staje za konje i dranje konja 411 Uzgoj goveda 413 Uzgoj goveda - tov bikova 414 Ureenje gospodarstva 415 Klima u staji 420

eljeznice Kolosijeci 421 Odpremanje robe 424 Putniki kolodvori 425

Parkiralita, garae, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo Autobusni kolodvor 427 Vatrogastvo i vatrogasne zgrade 429 Vozila 432 Teretna vozila 434 Parkiralita 435 Teretna vozila - okretanje 437 Teretna vozila - parkiranje i okretanje 438 Utovarne rampe 439 Rampe, tova mi mostovi, podizne platforme 440 Garae 441 Nadstrenice za osobna vozila 442 Garae i parkirni objekti 443 Parkirne graevine 444 Parkiranje i parkirne graevine 445 Parkirne graevine 446 Benzinske postaje 447 Odmorita 449

Zrane luke Zrane luke 450

Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti 456 Ugostiteljski objekti na kotaima 458 Restoranske kuhinje 459 Velike kuhinje 462

Hoteli, moteli, kongresne zgrade Hoteli 464 Hotelske kuhinje 467 Motel 469 Kongresne zgrade 470

Zooloki vrt Zooloki vrt i akvarij 472

Kazalita, kina, vienamjenski centri, cirkusi Kazalite 475 Kinematograf 485 Vienamjenski centar 487 Drive-in kina 488 Cirkus, stacionaran 489

X V

SADRAJ

Sportski objekti Stadion 490 Stadion - opi pregled 491 Igralita 492 Lakoatletski objekt 494 Prostorije za fitness 498 Teniska igralita 500 Minigolf 502 Igralita za golf 504 Jedrilicarski sport - marine 506 Veslaki sport 509 Objekti za vodene sportove 510 Objekti za jahanje, manjei 511 Skijaka skakaonica 513 Klizalita 514 Brzo tranje na koturaljkama 516 Biciklistiki kros - BMX 517 Streljane 518 Sportske dvorane - dvorane za gimnastiku i igre . . . . 520 Badminton 526 Skvo(squash) 527 Kuglane 528 Zatvorena kupalita 529 Otvorena kupalita 534 Zatvorena i otvorena kupalita 535 Sauna 537 Dvorane za igre 540

Bolnice, lijenike ordinacije, graenje za invalide Lijenike ordinacije 541 Skupne ordinacije 542 Graenje za invalide 543 Graenje za invalide - stan 544 ivotni prostor bez zapreka 546 Bolnice - openito 547 Bolnice - planiranje izgradnje 548 Bolnice - oblici graevina 550 Bolnice - red mjera 552 Bolnice - hodnici, vrata, stubita, dizala 554 Bolnice - operacijski odjeli 555 Glavne prostorije operacijskog odjela 556 Postoperativna njega 557 Operacija - sigurnosni uvjeti 558 Bolnice - izdvojeni prostori 559 Podruje intenzivne njege 560 Podruje njege 561 Podruje lijeenja - porodnitvo 565 Bolnice - terapija zraenjem 566 Laboratorij, funkcijska dijagnostika 568 Fizioterapija 569

Dnevne klinike, ambulantne operacije 570 Bolnice - podruje opskrbe 571 Bolnice - podruje uprave 575 Bolnice - nastava i istraivanje 576 Bolnice - ambulanta 577 Posebne bolnice 578 Bolnice - nuklearna medicina, patologija 580 Bolnice - njega rodilja i novoroenadi 581 Bolnice - posebna podruja njege 582

Staraki domovi, centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583

Crkve, muzeji, sinagoge, damije Crkve 586 Orgulje 588 Zvona, tornjevi 590 Sinagoge 591 Damije 592 Muzeji 593 Muzeji - meunarodni primjeri 595 Muzeji - primjeri iz Njemake 596

Groblja Krematoriji 597 Groblja 598

Zatita od poara Preventivna zatita od poara 599 Ureaji za dojavu poara 600 Sprinklerski ureaji 601 Ureaji za gaenje prskanjem vode, ureaji za gaenje pomou C02 602 Ureaji za gaenje prahom, ureaji za gaenje pjenom 603 Ureaji za odvod dima i topline 604 Instalacije vode za gaenje, protupoarne pregrade . . 607 Okna dizala F90 608 Ponaanje graevnih materijala i elemenata u poaru . 611

Mjere, teine, norme Mjere i teine 614 Odnos njemakih i engleskih mjera 615 Pretvaranje engleskih mjera u milimetre 616 Stalna optereenja 617

Popis literature 624

Kazalo pojmova 634

X V I

OBJANJENJE OZNAKA I KRATICA

Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356

Mjerne jedinice, kratice Grki alfabet

Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz Eg Elt Ez Fl G Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N og PC Pd S Schlz Si Sk So Sp Spi Sz Tg To Tr Tz Vr Vrr Wa WC Wf Wg Wr Wt

Wz Zi

garderoba pripremanje ostava kupaonica knjinica pod balkon ured sluinska soba tavan krovni vrt trijem tu soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaa soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaa odlaganje odjee prostor za ugljen prostor za kovege djeja soba djevojaka soba soba za muziciranje nia gornja etaa pergola parkirna povrina ormar spavaa soba sjedee mjesto tajnik, tajnica sin smonica sudoper soba za igru ukopana garaa ki terasa soba za aj predsoblje spremite praonica zahod vjetrobran zimski vrt ekaonica gospodarska prostorija dnevni boravak soba glavni ulaz pomoni ulaz stubite dizalo sjever

A.G.I. radna zajednica za industrijsko graenje

BauNVOodredbe o koritenju graevine BEL graditeljsko projektiranje

graditeljska regulativa propisi o ustupanju graenja zbirka gra. propisa Zakon o graenju odnosno njemake industrijske norme elektrino lake beavne cijevi poeljno odgovarajue i daljnji (i ostali)

BOL VOB MBO BO bzw. DIN Elt LNA erw. entspr. ff.

ggf. (gegf., ggfs.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj

izgradnji = 2,50 S. stranica Stud. student (ica) UBA osovinski razmak u graenju

smjetaja = 1,25 U W propisi o HTZ @ slika br. 1

vidjeti EQ popis literature cf mukarci $ ene Hochw. visoka voda Niedrw. mala voda HHS. najvii vodostaj DV obrada podataka EDV elektronika obrada podataka i.M. srednje, prosjeno ca. oko, priblino dgl. slino evtl. eventualno gem. prema i.Allg. openito rel. relativno s.u. vidjeti dalje vgl. usporediti vorh. postoji usw. i tako dalje VDE savez njemakih in. el. u.U. pod uvjetom spez. specifino s.o. vidjeti prije sog. tako zvano Lit. popis literature U.A. i slino UV ultraljubiasto H.B.O. graev. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. i tako dalje q. ekvivalentno R.z.d. | prostorije za trajni A.v.M. [ boravak ljudi GRZ iskaz povrina pod zgradom GFZ iskaz povrina etaa BMZ iskaz koliina pri graenju BP plan izgradnje FH visina sljemena GE podruje obrta Gl industrijsko podruje

DIN 1301 i 1302

1012 10 cm 12 mm (mala poviena brojka znai mm)

lfdm tekui metar engleski palac (col)

engleska stopa H ili h visina ili visoko B ili b irina ili iroko Fl povrina h sat Min ili min minuta ili u minuti S ili s sekunda ili u sekundi 12 sve oznake stupnjeva

Celzija (K) J energija Ws koliina topline N sila Pa tlak, pritisak 2 3' 4" i 2 stupnja, 3 minute,

{ 4 sek. podjela 360 st. % ili vH postotak %0 promil promjer OK gornji rub FO gornji rub poda SO gornji rub tranica M mjerilo / po (na pr. t/m = tona po metru) NW nominalna irina

Matematike oznake > vee od > vee ili jednako < manje od < manje ili jednako I suma (zbroj)

kut sin sinus cos kosinus tan tangens ctg kotangens

prosjeno, srednje = jednako identino jednako * razliito priblino, oko e sukladno ~ slino (i za ponavljanje rijei) 00 neizmjerno

II usporedno

# jednako i usporedno * nije identino X puta, pomnoeno sa / podijeljeno _L okomito V volumen, obujam (0 prostorni kut

korijen

A konani prirast ^ sukladno

A trokut t t istosmjerno, usporedno U protusmjerno, usporedno

A a (a) alfa B (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon Z (z) zeta H T| (e) eta e e (th) thta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi N v (n) ni H % (x) ksi 0 o (o) omikron n u (P) Pi p p ( 0 ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon

Osnovne veliine

Naziv osnov-ne jedinice

Oznaka Definicija na temelju

U definiciji sadr-ane SI jedinice

1 Duljina metar m Valna duljina zraenja kriptona

-

2 Masa kilogram kg Meunarodni prototip

-

3 Vrijeme sekunda s Trajanje perioda zraenja cezija

-

4 Jakost elektrine struje

Amper A Elektrodinamika sila izmeu dva

vodia kg, m, s

5 Temperatura (termodinamika temperatura)

Kelvin K Trojna toka vode ~

6 Svjetlosna jakost

kandela cd Zraenje pri skrutnjavanju platine

kg, s

7 Koliina tvari mol mol Masa molekule kg

( ? ) S! - osnovne jedinice

a) toplinska izolacija

Oznaka Jedinica Znaenje (u zagradi ranije oznake) t (C. K) temperatura At (K) razlika temperature q (Wh) koliina topline X (W/mK) sposobnost provoenja topline (koeficijent provoenja topline) X (W/mK) ekvivalentna sposobnost provoenja topline (koeficijent

provoenja topline) A a

(W/m2K) (W/m2K)

koeficijent proputanja topline (veliina proputanja topline) koeficijent predaje topline (veliina predaje topline)

k (W/m2K) koeficijent prolaza topline (veliina prolaza topline) 1/A (m2K/W) koeficijent toplinske izolacije 1/a (m2K/W) otpor predaji topline 1/k (m2K/W) otpor prolazu tipline D' (m2K/Wcm) veliina toplotnog otpora c (Wh/kgK) specifini toplinski kapacitet s (Wh/m3K) vrijednost akumuliranja topline a

(1/K) (mK)

koeficijent uzdunog produljenja koeficijent razmaka

P (Pa) tlak

Po (Pa) tlak (djelomini) pare 9o (9) koliina pare 9k (9) koliina kondenzata V (%) relativna vlanost zraka ^ (-) veliina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) M-d (cm) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji)

Ao (g/m2hPa) koeficijent proputanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru)

1/A0 (m2hPa/g) otpor proputanju vodene pare (.iX (W/mK) faktor poloaja HV (W/mK) faktor poloaja slojeva zraka P (DM/kWh) cijena grijanja

b) akustika izolacija

X (m) valna duljina f (Hz) frekvencija

(Hz) granina frekvenicija f (Hz) rezonantna frekvencija

Edva (N/cm2) dinamiki modul elastinosti S' (N/cm3) dinamika krutost R (dB) veliina akustike izolacije (zrani zvuk) u laboratoriju

Rm (dB) srednja vrijednost akustike izolacije (zrani zvuk) R' (dB) graevinska veliina akustike izolacije (zrani zvuk) LSM (dB) mjera zatite od zranog zvuka

Ln (dB) normirana razina materijalnog zvuka V/M (dB) veliina poboljanja nekog sloja obloge stropa TSM (dB) mjera zatite od materijalnog zvuka a H stupanj apsorpcije zvuka A ( m 2 ) ekvivalentna povrina pasorpcije zvuka r (m) polumjer odjeka a l (dB) snienje razine zvuka

OSNOVNE NORME SI JEDINICE

System Internationale d' Unites- QP

Decimalni odnosi i njihove skraene oznake su: T (tera) = 1012 jedinica (bilion) c (cent) = 1/100 stotinka jedinice G (giga) = 109 jedinica (milijardu) m (mili) = 10~3 (tisuinka jed.) M (mega) = 106 jedinica (milijun) M (mikro) = IO"

6 (milijunti dio) k (kilo) = IO3 jedinica (tisua) n (nano) = IO-9 (milijarditi dio) h (hekto) = 100 jedinica P (piko) = 10-

12 (bilijunti dio) da (deka) =10 jedinica f (femto) = 10-15 (bilijarditi dio) d (deci) =1/10 jedinice a (ato) = 10-

18 (trilijunti dio)

Za oznaavanje decimalno viestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak

Decimalni viekratnici i dijelovi jedinice

Veliina koja se mjeri

Jedinica u mreunarodnom mjernom sustavu (SI - sustav) propisano od 1978.

Faktor preraunavanja

duljina m metar povrina m2 kvadratni metar obujam m3 kubni metar masa kg kilogram sila N Newton = 1 kg m/s2 9,8 tlak Pa Pascal = 1 N/m2 133,3

Pa bar bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m 0,98

temperatura C stupanj Celzijus (samo kao temperaturna K Kelvin* skala) 1

rad - 10 (energija, Ws,J, Wattsekunda = Joule = Newtonmetar 4186 koliina Nm topline) Wh Wattsat = 3,6 KJ 1,163

kWh kilowattsat = 103 Wh = 3,6 MJ 1,163 snaga (zrae- W Watt 736 nje energije ili topline) W Watt 1,163 * od 1975 propisano

( i ) Preraunavanje osnovnih jedinica

1 m m = 1 m2 1 m 1 s -1 = 1 m s-1 (= 1 m/s) 1m 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 kg 1m 1 s -2 = 1 kg m s-2 (= 1 kg m/s-2) 1 kg 1 m -3 = 1 kg m -3 (= 1 kg/m3) 1m 1m 1 s -1 = 1 m2 s*1 (= 1 m2/s)

( 5 ) Primjeri za "izvedene SI - jedinice" meusobnom kombinacijom osnovnih jedinica

Coulomb 1 C = 1 As Ohm 1 n = 1 V/A Farad 1 F =1 As/V Pascal 1 Pa = 1 N/m2

Henry 1 H =1 Vs/A Siemens 1 S = 1/fi Hertz 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) Tesla 1 T =1 Wb/m2

Joule 1J = 1 Nm = 1 Ws Volt 1 V =1 W/A Lumen 1 Im = 1 cd sr Watt 1 W = 1 J/s Lux 1 lx =1 Im/m2 Weber 1 Wb = 1 Vs Newton 1 N = 1 kg m/s2

Watt se moe pri navoenju elektrine prividne snage oznaiti kao voltamper (VA), elektrine reaktivne snage Var (ver), a Weber i kao Voltsekunda (VS)

( ) Nazivi i oznake izvedenih SI - jedinica

1 N * 1 s x 1 m2 = 1 Nsm2

1 rad x 1 s2 = 1 rad s' (= 1 rad/s)

1 A 1 s = 1 As = 1 C

1 As/V = 1 C/V = 1 F

( 7 ) Primjeri za SI - jedinice izvedene izmeu osnovnih i izvedenih SI - jedinica

Otpor proputanju topline 1/A = 1 m2h K/kcal = 0,8598 m2K/W

Veliina toplinske provodljivosti X = 1 kcal/m h K = 1,163 W/m K

Veliina prolaza topline k = 1 kcal/m2h K = 1,163 W/m2K

Veliina prelaza topline a = 1 kcal/m2h K = 1,163 W/m2K

Zapremisnka gustoa = 1 kg/m3 = 1 kg/m3

Raunska teina = 1 kp/m3 = 0,01 kfl/m3

Tlana vrstoa = 1 kp/cm2 = 0,1 N/mm2

Fizikalne oznake u SI - sustavu ( ) Preraunavanje tablinih vrijednosti na nove mjerne jedinice

2

Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI - jedinica uslijedilo je postupno izmeu 1974. i 1977. Od 1. sijenja 1978. vrijedi meu-narodni mjerni sustav sa SI - jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).

OSNOVNE NORME SI JEDINICE QP

Veliina Sim-bol u for-muli

SI jedinic

Naziv

a

Oz-naka

Zakonska jed

Naziv

nica

Oz-naka

Stara jedinica

Naziv Oz-naka

Meustobni odnosi

Kut u ravnini radijan rad puni kut

grad minuta sekunde gon

pla

gon

pravi kut stari stupanj

novi stupanj

nova minuta nova sekunda

L

9

a cc

1 rad = 1 m/m = 57,296 = 63,662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1 = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 =

= jt/200 rad 1 c = 10"2gon 1 cc = (10~2) c = 10-4 gon

Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar

nm mm cm dm km

palac, col, (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja

in ft fathom mil sm

1 in = 25,4mm 1 ft = 30,48cm 1 hvat = 1,8288m 1 mil = 1609,344m 1 sm = 1,852km

Povrina, povr-ina presjeka, povrina zem-ljita

A,q kvadratni metar

m2

ar hektar

a ha

1 a = ^ m 2

1 ha = 104 m2

Volumen

Normni volumen

V kubni metar m3

litra I Normni kubni m. Kubni metar

Nm3

cbm

11 = 1 dm3= 10"3m3

1 Nm3 = 1 m3 u normiranom stanju cbm = 1 m3

Vrijeme, interval vremena trajanje

t sekunda s minuta sat dan godina

min h d a

1 min = 60 s 1 h = 60 min = 3600 s 1 d = 24 h = 86400 s 1 a = 8765,8 h = 31,557 106s

Frekvencija, re-ciprona vrijedn. trajanja periode Kruna frekvencija Kutna brzina

f

0)

0)

Hertz

reciprona sekunda radijan u sekundi

Hz

1/s

rad/s

1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadbama veliina

a = 2 x f

a = 2 x n

Broj okreta, brzina okretanja

n reciprona sekunda

1/s okret, po sek. okret, po min.

r/s r/min

okret, u sekundi okretaja u minuti

U/s U/min

1/s = t/s = U/s

Brzina V metar u sekundi

m/s kilometar na sat

km/h vor kn

1 m/s = 3,6km/h 1kn = 1sm/h = 1,852hm/h

Ubrzanje gravi-tacije

y/2

0 ( 3 ) Temeljni formati

Format klasa

Red A Red B Red C

0 841 2 1189 1 000 2 1414 917 2 1297

1 594 2 841 707 2 1000 648 2 917

2 420 2 594 500 2 707 485 2 648

3 297 2 420 353 2 500 324 2 458

4 210 2 297 250 2 353 229 2 324

5 148 2 210 176 2 250 162 2 229

6 105 2 148 125 2 176 114 2 162

7 74 2 105 88 2 125 81 2 114

8 52 2 74 62 2 88 57 2 81

9 37 2 52 44 2 62

10 26 2 37 31 2 44

11 18 2 26 22 2 31

12 13 2 18 15 2 22

Dodatni redovi Format Oznaka mm

Uzduna polovica A4

1/2 A4 105 x297

Uzduna etvrtina A4

1/4 A4 52 x 297

Uzduna osmina A7

1/8 A7 9x 105

Uzduna polovica C4

1/2 C4 114x324

itd.

Trakasti formati III 1/81/8 1/4

A/4

Trakasti format A4

210-

Registrator

( 8 ) Blok, blok za kopije

- irina "pigla" gornja margina.

- 8 1

najvea irina slike

- 5

najvea irina slike 167

donja margina

OSNOVNE NORME DIN 198.476.829.4999

Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. V. Berlin

Normirani formati danas su osnova za oblikovanje uredskog namjetaja. Ovaj pak utjee na razvoj tlocrta. Prema tome je za projektanta posebno vano poznavati DIN - format. Standardne formate razvio je dr. Porstmann iz povrine od 1 m2, koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 (3) duljina stranice x = 0,841 m x y = 1 duljina stranice y = 1,189 m Temeljni format (pravokutnik povrine 1 m2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostruavanjem temeljnog formata

- + (D Dodatni redovi B, C predvieni su za posebne veliine papira, npr. kuverte, biljenice i mape @ Formati reda B su geometrijski sredinji formati prema formatima reda A. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ Trakasti formati nastaju uzdunim dijeljenjem glavnih formata na polovice, etvrtine i osmine (kuverte, natpisi, crtei itd.) + (6) Kartice za kartoteke tono odgovaraju normiranom formatu. S ob-zirom na mogunosti razvrstavanja, imaju istak na gornjemu rubu. Registratori, mape, fascikli irega su formata od onog kojemu su na-mijenjeni kad se radi o ureaju za privrivanje. Za irinu treba po mogunosti odabrati dimenzije iz redova A, B, C @ DIN 821 Blokovi i blokovi za kopije tono su normirani glede formata, ali ako postoji perforirani rub bit e listovi uz taj rub odgovarajue manje di-menzije ()

Povezane i obrezane knjige i asopisi imaju tono normirani format. Ako je pri uvezivanju potrebno jo jedno obrezivanje, bit e listovi neto manji, ali korice moraju tono odgovarati normiranom forma-tu. @

irina korica ovisi o postupku uvezivanja.

u cicerima u [mm]

irina "pigla" 37 38 167 171

Visina "pigla" (bez naslova kolumne) 55 551/2 247 250

Razmak izmeu "palti" 1 5

Najvea irina slike preko dvije "palte" 37 167

Najvea irina slike u jednoj "palti" 18 81

Unutarnja margina (polovica trake za uvez), normirana mjera 16 14

Vanjska margina (vanjski rub papira), normirana mjera 27 25

Gornja margina (gornji rub papira), normirana mjera 20 19

Donja margina (donji rub papira), normirana mjera 30 28

( 9 ) Uvezane, obrezane knjige -> Za "pigl" sloga i irine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme - (10)

4

Normirani nacrt Veliine lista prema DIN 476 red A

DIN A0 DIN A1 D I N A 2 DIN A3 DIN A4 D I N A 5

Format: neobrezani sirovi list mm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240

Format: obrezani gotovi list mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210

Veliine listova

neobrezani format linija na nacrtu,

obrezivanje kopije

( 4 ) Veliina DIN A3

n - . C - . ~ ~ F

1 20--l i b Isjeak DIN A4

Podjela Broj jednakih polja pri veliini lista za A0 A1 A2 A3 A4

a 16 12 8 8 4 b 12 8 6 6 4

( D Veliina DIN A4 ( f ) Podjela na polja

DIN A 3 a i CL

Q.I " I ^ | I

Mjere i sheme preklapanja

OSNOVNE NORME NACRTI

DIN 824, 476

Norme za nacrte olakavaju arhitektu sreivanje nacrta u atelijeru, na gradilitu, pri dogovorima, isporuci i arhiviranju. Obrezani ori-ginalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 , (3)

Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO - A3 = 10 mm kod formata A4 - A6 = s 5 mm. Kod malih se nacrta doputa rub za uvez irine 25 mm, a za toliko je korisna povrina nacrta manja.

Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih for-mata svog reda. Od uobiajenih irina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtai i transparentni papir 1 500, 1 560 mm (iz toga izvedeno 250,1 250, 660, 900 mm) zapauspapir 650, 900,1200 mm. Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0, potrebna je i-rina role 900 mm. Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i sloi-ti prema ( f ) .

1. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom poloaju. 2. Na poetku savijanja mora se svakako odrati irina od 21 cm

(prvi pregib), a korisno je upotrijebiti ablonu 21x29,7 cm. 3. Od toke c previja se trokutasti dio crtea prema natrag (pregib

2) kako bi od konano sloenoga nacrta bilo uvezano ili pro-bueno samo polje lijevo dolje oznaeno kriiem.

4. Polazei od strane a nacrt se poklapa ulijevo u irinama od 18.5 cm, za to je korisno primijeniti ablonu 18,5 * 29,7 cm. Dio nacr-ta koji se ne uklapa presavija se po polovici, tako da se dio na ko-jem je sastavnica nae na vrhu. Produeni standardni formati preklapaju se u istom smislu.

5. Nastale trake preklapaju se poev od ruba b.

Za pojaanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta moe se na nje-govu poleinu nalijepiti komad kartona veliine A5 = 14,8 x 21 cm. Drei se navedenih pravila moe se formatizirati bilo koju veliinu lista. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta irine 21 cm preostali dio nije irok za parni broj 2, 4, 6 itd.18,5 cm, treba se preostatak pre-klopiti po polovici.

5

Istona fasada Sjeverna fasada Zapadna fasada

Presjek

Prizemlje

-15- :

Temelji Poloaj greda Poioaj rogova Situacija

( i ^ Praktini raspored nacrta na listu

10 5 0 | I I t I | I I I I |

20 30 0

Praktino crtanje mjerila

OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA

(prema DIN 6, 15, 16, 36, 406, 823,1352 i 1356) > s. 11 Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u irini od 5 cm biti prazan. Sastavnica sasvim desno na 0 sadri: 1. vrstu nacrta (skica, idejni projekt, projekt itd.); 2. vrstu prikazane graevine ili podatak o elemen-

tu graevine (situacija, tlocrt, presjek, pogled, perspektiva itd.);

3. mjerilo 4. koliinu, "ako je potrebno. Kod nacrta za graevnu dozvolu (za graevinske vlasti) nacrt sadri i: 1. ime (potpis) investitora, 2. ime (potpis) projektanta, 3. za odgovarajui sluaj ime (potpis) rukovodite-

lja gradnje, 4. za odgovarajui sluaj ime (potpis) glavnog iz-

voditelja radova, 5. napomene nadzorne slube:

a) o ispitivanjima 1 po mogunosti b) o suglasnostima j na poleini lista

Na situacijskim nacrtima, tlocrtima itd. mora biti oznaen smjer sjevera.

MJERILA (prema DIN 825) ->

Primjer za ispravno kotiranje, u skladu s normama, nezgodnog kosog tlocrta, navedene mjere su zidar-ske mjere -* s. 54

2.69 \ 7

5Z_ + 2,69

U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim, a ostala mjerila manjim slovima; potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Sve predmete treba crtati u mjerilu; kote dije-lova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. Ako je mogue, treba odabrati samo sljedea mjerila: za graevinske nacrte1:1, 1:2,5, 1:5, 1:10, 1:20, 1:25, 1:50, 1:100, 1:200, 1:250; za situacijske planove: 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000, 1:10000, 1:25000.

KOTE I OSTALE OZNAKE

(prema DIN 406, list 1 - 6 ) -> Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Duljine manje od 1 m u nacr-tima visokogradnje openito se daju u centimetrima, a vee od 1 m u metrima; u novije vri-jeme - BOL QP , ali takoer i u milimetrima. Dimnjake cijevi, tlane cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali oznaavaju se svo-j im svijetlim mjerama u obliku razlomka (irina / duljina), a ako su krunog presjeka ozna-kom = promjer. Presjek drvene grae oznaava se u obliku razlomka: irina / visina. Dimenzije stuba navode se du osi uspona, pri emu se mjera gazita navodi ispod, a vi-sine iznad osi (-> s. 8). Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz sredinju os pri emu je svijetla irina iz-nad a svijetla visina ispod osi (-> s. 8). Podaci o visini poda etae itd. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte vi-sine ( 0,00). Brojevi prostorija upisuju se u krunicu. Podaci o povrini prostorije u m2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta - toka i oznaavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobiajene su i kose kot-ne crtice -> i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi pri-mijenjeno. Poloaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se moe lako proitati bez okretanja nacrta. Svi kolni brojevi piu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane, a u lijevom kvadrantu s lijeve strane - > + .

( 7 ) Kotiranje visine u presjecima i pogledima

3,52

- b

I - 6250 5250 I I

6

Dnevna soba Spavaa soba

O

I m i i i i i i m i i

T T T T T T T

f V M M

1 II 1 l\

C D

Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba

130 x 80 x 78 = 6 osoba

^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba

( 3 ) Viekutni stol 70 -100

Stol na razvlaenje 120x180

Stolica, stolica bez naslona 45 x 50 Stolica s naslonom za ruke 70 x 85

( 7 ) Leaj 95 x 195

( 8 ) Sofa 80/1.75

( 9 ) Glasovir 60/1.40 - 1.60

Glasovir kratki 155x114 salonski 200x 150 koncertni 275 x 160

Televizor

Stoli za ivanje 50/50 - 70 ivai stroj 50/90

(13) Stol za previjanje 80/90

(14) Sanduk za rublje 40/60

(15) krinja 40/1.00-1.50

(16) Ormar 60/1.20

Kuke na razmaku 15 -20 cm Garderoba

Ormar za odjeu i rublje 50 x 100-180

Pisai stol 70x 1.30x78 80 x 1.50x78

Stalak za cvijee

Kupaonica

O

o

Kuhin ja

=

H O D

Krevet 95 x 195

Noni stoli 50 x 70, 60 x 70

Dvostruki krevet 95 x 195, 100x200

Brani krevet (francuski krevet) 145x195

Djeji krevet 70 x 140-170

Ormar za odijela 60 x 120

Kada 75 x 170, 85 x 185

Mala kada 70x 105, 70x 125

Tu 80 x 80, 90 x 90, 75 x 90

Kutni tu 90x90

Umivaonik 50 x 60, 60 x 70

Dva umivaonika

(ss) Dvostruki umivaonik 60 x 120, 60 x 140 Ugraeni umivaonik 45x30

WC koljka 38x70

Pisoar 35/30

Bide 38/60

Niz pisoara

Sudoper 60 x 100

Dvostruki sudoper 60x150

(4 l ) Stupnjeviti sudoper

W2) Kuhinjski izljev

OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAEVINSKE NACRTE DIN 107

IEI

Prozori sa slijepim okvirom s. 167-173

OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAEVINSKE NACRTE DIN 107 U) U) f-

Z a e l e m e n t e z g r a d e : K o t a se o d n o s i na : P = p o d G R = gorn j i r ub S = s t rop D R = don j i r ub T = t e m e l j G R P S = go rn j i r ub s i r ovog p o d a P S = s i rov i p o d G R P G = gorn j i r ub gotov, p o d a P G = g o t o v i p o d D R Z = don j i r ub z i d n o g l i jeba Z = z id Z R = r azup i r an je Z a o z n a k e po loa ja : Z Z = z a z i d a se n S = na s t r opu P O = o tvo r u p o d u iS = i spod s t ropa P K = kana l u p o d u n P = i z n a d p o d a P = l i jeb u p o d u nt = i znad t e r e n a S O = o tvo r u s t r opu it = i s p o d t e r e n a S = l i jeb u s t r o p u k = u kon t inu i te tu T O = o tvo r u t e m e l j u T = l i j eb u t e m e l j u Z a s v r h u ko r i ten ja : S T = s i d r e n a t r a k a V d = ins ta lac i ja v o d e C = a h u r a za c i jev PI = ins ta lac i ja p l ina 0 = o k n o G r = ins ta lac i ja g r i jan ja O Z = otvor u zidu (zatvara se) V e = ins ta lac i ja ven t i l ac i j e Z O = otvor u zidu (ne zatv. se) El = e lek t ro ins ta lac i j a Z = l j eb u z idu

i konanici se zatvara Ul

^777//

( 3 ) Oznake za graevinske obrasce

Situacija postojee javne prometnice

Predviene ali jo neizgraene prometnice

Postojee ;N:"*'' l/t-v*. graevine

Z ZJ Z

= ostaje otvoreno

lijeb u podu, stropu, temelju u presjeku

isto u tlocrtu

lijeb na donjoj strani stropa u presjeku

isto u tlocrtu

Kanal u podu u presjeku

isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu

A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu

lijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu

A) ahura za cijev u pogledu

B) isto u tlocrtu

Dimnjaci u tlocrtu

Plinski dimnjaci u tlocrtu

*

XK

Javna zelena povrina

Objekt koji e se ukloniti

I . I Park

l + + - t - | Groblje

I 11 l i j Trajni mali

Kamp i teren 1, 1 Sportski za izletnike I I teren

Kupalite Djeje igralite

OSNOVNE NORME O Z N A K E Z A G R A E V I N S K E N A C R T E

D I N 1 3 5 6 - QP

( 4 ) Oznake u tlocrtima i presjecima

' Jednobojno 2) U bojama

svijetlozeleno

pecea siena

crno bijelo

smee crveno Ral 3016




smee crveno ^ Ral 3016

r / / / / . smee crveno Ral 3016

smee crveno 7/b Ral 3016

smee crveno V/k Ral 3016


smee crveno x Ral 3016

sepia

sivo crno sdo'

cinano uto

V / / / / / / / / A oker

bijelo

ljubiasto RAL 4005

modrozeleno RAL 6000

DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME

Vrste linija Najvanija primjena Mjerilo nacrta Vrste linija Najvanija primjena

1:1 1:5 1:10

1:20 1:25 1:50

1:100 1:200

Vrste linija Najvanija primjena

irina linije u mm

Puna linija (debela)

Konture presjeenih dijelova graevine 1,0 0,7 0,5

Puna linija (srednje debljine)

Vidljivi rubovi dijelova graevine, konture uskih ili malih presjeenih dijelova graevine

0,5 0,35 0,35

Puna linija (tanka)

Kotne linije, raster 0,25 0,25 0,25

Puna linija (tanka)

Linije s uputama 0,35 0.25") 0 25

Crtkana linija*) (srednje debljine)

Pokriveni rubovi dijelova graevine 0,5 0,35 0,35

Linija crta - toka (debela)

Oznaka za ravninu presjeka 1,0 0,7 0,5

Linija crta - toka (srednje debljine)

Osi 0,35 0,35 0,35

Tokasta linija*) (tanka)

Dijelovi graevine koji se nalaze iza promatraa 0,35 0,35 0,35

*) crtkana linija crte su dulje nego razmaci meu njima tokasta linija toke ili crta su krae od razmaka meu njima

**) 0,35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100

Za graevinske nacrte treba upot-rijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadrati i pri crtanju tuem.

1 2 I 3 4 Mjerne jedinice

Mjere ispod 1 m

npr. iznad

1 m npr. 1 m 0,05 0,24 0,88 3,76 2 cm 5 24 88,5 376 3 m,cm 5 24 885 3,76 4 mm 50 24 885 3760

Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom, to treba na-vesti u sastavnici (npr. 1:50 cm).

Mjerne jedinice

ploice mort

kouljica parna brana izolacija konstrukcija stropa

Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV ureajem, te kod nacrta koji su odreeni da se kopiraju na mikrofilm, mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.

Upute, linije s uputama

( T ) Vrste i debljine linija - 3.76

-188,

-236 -Jf ' . 5 - 4

- 426 -

-437,5--674-

kota kotna linija pomona linija granica kotne linije

( 7 ) Nazivi u kotiranju

625 24

r

Kotiranje izvan crtea na pr. 1:100 cm

JU 24 188,5 11,5 426

UZ

266 236

62.5 113,5 "138,5 674

61,5 437,5

113,5 "138.5" -86,5-

24

( 3 ) Kotiranje stubaca i otvora npr. M: 1:50 cm

i l K mint- *" cjcjcm" ^

885 62s

-0,00

polje

3E

1 1 b24,

1 1 1

1

1

i 1 1

1 1 1

1

1 i 1 1 1

C2

1 1 1

1 1 1 1

1 1 1 1 1

1 1 1 1

020B

0b,02, 1 1

1 1

1 1

1 1 1 1 u

Oc Ob 0b2 0b2

b b, b2

( ? ) Kotiranje koordinatama npr. M: 1:50 cm, m ( 8 ) Raster osi - polja

11

Glavn i vod Od

obor vo

i/od nske de

Materijal DIN - norma ili oznaka atesta

Pri

klju

ni

I sp

ojnl

vo

d

Vod

u p

adu

Sab

irn

i vo

d

Ned

ost

up

no

u o

bje

ktu

i D

|

U z

gra

di

Na

otv

ore

no

m

Vod

ovi

za k

on

den

zat

iz

inst

alac

ije g

rija

nja

Po

na

anje

pri

po

aru

Keramika cijev s kolakom

DIN 1230-1 DIN E N 295 -1 -3 - + + + - + - + A1 nije

zapaljivo

Keramika cijev s glatkim krajevima

DIN 1 2 3 0 - 6 DIN EN 295 -1 -3 - + + + + - + - + A1

Keramika cijev s glatkim krajevima, tankostijena

DIN EN 2 9 5 - 1 - 3 odobrenje + + + + + + + - + A1

Betonska cije\ s peleom

DIN 4 0 3 2 - - - + - - A1

Betonska cije\ s kolakom

DIN 4 0 3 2 + + + - - - A1

Armiranobe-tonska cijev

DIN 4 0 3 5 - _ + + + - - - A1

Staklena cijev odobrenje + + + - - + + - + A1

Salonitna cijev

DIN 1 9 8 4 0 - 1 - 2 + + + + + + + + A1 nije

zapaljivo

Salonitna cijev

D IN 1 9 8 5 0 - 1 - 2 - - + + + - - - - A2

Limene cijevi (cink, bakar, aluminij, po-cinani elik)

DIN 18461 + - A1

Ljevano elje-zna cijev bez kolaka (SML)

DIN 1 9 5 2 2 - 1 + + + - + + + + - A1

elina cijev D IN 1 9 5 3 0 - 1 - 2 + + + + + + + + - A1

Cijev od-nehrajueg elika

odobrenje + - + - + + + + + A1

PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 - 1 - 2 - -+ + - + B1 teko

zapaljivo

PVC-U-cijev s valovitom vanj skom cijevi

odobrenje - - + - - + -

PVC-U-cijev profilirana

-+ + - - - + -

PVC-U-cijev s izolacijom

odobrenje - -+ +

- - +

PVC-C-cijev DIN 19538 + + + +

- + + + + B1

PE-cijev tvrda

D IN 19535-1 -2 + + + +

- + + + + B2 normal zapaljivo

D IN 19537-1 -2 - - -+ + - -

+ -

PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom

odobrenje

- - - - - - - -

PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + +

-+

B1

PP-cijev pojaana

odobrenje

- + - - - - - - B2

ABS/ASA/PVC cijev

DIN 19561 + + + + -

+ + + B2

ABS/ASA/PVC s pojaanim vanjskim slojem

odobrenje

- - + - - - - - B2

UP-GF-cijev DIN 19565-1 - -+ +

- - - +

Znaenje simbola: + moe se upotrijebiti, - nije uporabiva, odnosno nije prikladna.

OSNOVNE NORME DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA

Minimalni pad za

DN Fekalna kanalizacija

unutar zgrada

Oborinska kanalizacija

unutar zgrada

Mjeovita kanalizacija

unutar zgrada

Fekalna kanalizacija

izvan zgrada

Oborinska i mjeovita

kanalizacija izvan zgrada

do 100 1:50 1:100 1:50 1 :DN 1: DN

125 1:66,7 1:100 1:66,7 1 :DN 1 .DN

150 1:66,7 1:100 1:66,7 1 .DN 1' DN

od 200 1 -BM 2

vm 2 ! D N

2 1 . D N 1:DN

Stupanj ispa njenosti h/d (prema DIN 1986 dio 2)

0,5 0,7 0,7 0,5* 0,7**

* za glavne vodove od i preko D N 150 takoer i 0 ,7 ** za glavne vodove od i preko D N 150 s prikljukom na okno sa slobodnim protokom takoer 11,0

^ 2 ) Minimalni padovi kanalizacije

Kana l i zac i j ska c i jev j e i zvan z g r a d e i z loena o p a s n o s t i o d s m r z a -

van ja . O v i s n o 0 t o p o g r a f s k o m po loa ju , dub ina j e 0 ,80 m, 1 ,00 m,

1 ,20 m .

Van j sk im v o d o m s m a t r a j u se u t o m sm is lu sve ci jevi i zvan gabar i t a

zg rade . C i jev i i spod p o d r u m s k o g p o d a sma t ra j u se unu ta rn j im vo -

d o v i m a .

P r o m j e n e sm je ra c i jevn ih v o d o v a m o r a j u se izvest i f a z o n s k i m ko-

m a d i m a - l ukov ima , pri e m u svak i po jed in i luk smi je imat i na jv i e

45 . N e m o e li se s p a j a n j e sab i rn ih c i jevi izvest i f a z o n s k i m k o m a d i -

ma, t r eba izgradi t i kana l i zac i j sko okno .

U g l a v n e i sab i rne v o d o v e smi ju s e ugrad i t i rave s na jv ie 45 . U

pr ib l ino ho r i zon ta l n im v o d o v i m a d v o s t r u k e rave n isu d o p u t e n e .

G l e d a n o u s m j e r u t een ja v o d e , j e d a n se c j e v o v o d ne smi je uves t i u

d rug i m a n j e g a p res j eka ( i zn imka : o d v o d o b o r i n s k e v o d e izvan zg ra -

da) .

S l ika

t=a

S i m b o l N a z i v

) ( 3 ) Komad s kolakom

1 ( 4 ) Komad s peleom

, (- Komad s kolakom i v ^ / peleom

Rava s peleima

> L ~

Jednostruki pravokutni prikljuak s kolacima

Dvostruki pravokutni prikljuak s kolacima

Jednostruki pravokutni prikljuak s peleima Jednostruki pravokutni prikljuak - kolak s peleom Jednostruki kosi prikljuak s kolacima 45, 70, 90 Dvostruki kosi prikljuak s kolacima 45, 70, 90 Jednostruki kosi prikljuak s peleima 45, 70, 90

Jednostruki kosi pri-kljuak - kolak s pe-leom 45, 70, 90 Koljeno s kolakom

Rava s kolacima

Paralelni prikljuak s kolacima

IE

P = t J E = K

D = i Koljeno s peleom

%

\ \_7

X.

X.

X.

S-komad (etani luk)

Luk s peleima (razl. kutevi) Dvostruki luk s peleima

Luk s kolakom 15, 30, 45, 60, 70

Luk s kolakom i peleom

Redukcijski luk s peleom

I O J X Z H

--

t"" * t h- -

T - komad odn. krini komad s peleima

Redukcijski komad s kolakom, L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolakom na irem otvoru

. Redukcijski komad s peleom Redukcijski komad s peleom i kolakom Redukcijski komad s kolakom i peleom

Komad za i-enje, L=300-550

i Cijevni zatvara

Kapa

Slijepi pele

Sifon

Podruje primjene kanalizacijskih cijevi Fazonski komadi za cjevovode

12

Naziv Simbol

u formuli Jedinica Objanjenje (definicija)

Proraunska koliina oborina

l / ( s h a ) Koliina oborina za koju se dimenzioniraju dijelovi ureaja za odvodnju, s pripadajuim trajanjem oborina (T) i uesta-losti (n).

Slivno podruje A m2 Horizontalna projekcija podruja (A) s kojeg oborinska voda pritjee ureaju za odvodnju

Koeficijent otjecanja V 1 U smislu ove norme odnos koliine oborina koja pritjee ureaju za odvodnju i ukupne koliine oborina slivnog podruja. Vidjeti i DIN 4405:1985-12

Dotok vode V, l /s Efektivni dotok koji ne podlijee razmatranju istovremenosti

Otjecanje oborinske vode

V, l /s Otjecanje oborinske vode prikljuenog slivnog podruja pri zadanoj proraunskoj koliini oborina

Otjecanje fekalne vode

V, l /s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priklju-enih izljevnih mjesta, uzevi u obzir istovremenost

Otjecanje mjeovite vode

Vm l / s Zbroj koliina fekalne i oborinske vode Vm = Vs + V, vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Kapacitet toka v l /s Raunski odreeni kapacitet nekog pogonskog ureaja, npr. pumpe. Iz: DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Karakteristika prikljuka

AW, 1 Proraunska veliina pripisana nekom izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l /s)

Koeficijent otjecanja

K l /s Veliina ovisna o vrsti graevine, proizlazi iz karakteristike otjecanja

Kapacitet otjecanja

Vv l /s Proraunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statikog pre- ili podtlaka

Otjecanje pri djelo-minom punjenju

VT l /s Otjecanje pri djelomino ispunjenom cjevovodu. Vidjeti: D IN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Stupanj punjenja h/d, 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d, poloene odvodne cijevi

Nagib 1 cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. Npr. 1: 50 i 2 c m / m Vidjeti: DIN 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7

Pogonska hrapavost

ki mm Veliina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici pro-toka u odvodnim instalacijama. Vidjeti. DIN 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7

Nominalni promjer DN Identifikacijska veliina koja se koristi kao oznaka z a dijelo-ve koji pristaju jedni uz druge, npr. z a cijevi, spojne elemen-te za cijevi i fazonske komade. Nominalni promjer treba priblino odgovarati traenom promjeru, vidjeti DIN 2402. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidraulikom promjeru umjesto traenog promjera samo ako se od pro-raunatog minimalnog promjera razlikuje za manje od 2 ,5%, ukoliko se radi o krunom presjeku cijevi. Iz: DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Traeni promjer DS mm Unutarnje dimenzije (traene dimenzije) cijevi, fazonskih komada, poklopaca okana itd. s dopustivim tolerancijama* na pr. iz proizvoakih podataka za pridravanje traenih veliina presjeka (povrina, opseg itd.) Iz DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Minimalni promjer DSmin mm U normi odreeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopu-tene tolerancije traenog promjera na nie. Iz DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Minimalni unutarnji promjer

mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d,

Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istjeu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu ui, pa ostaje na povrini ili prodire u zgradu.

Iz: E DIN EN 752-1 1992 -08

Preoptereenje - Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otjeu pod tlakom, ali ne dospijevaju na povrinu i ne uzrokuju prelijevanje. Iz: E DIN EN 752-1 1992 -08

Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok, promjer d, i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju

Ostale definicije pojmova vidjeti DIN 1986-1

* sada donja granica dimenzija

i ) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljita

OSNOVNE NORME DIN 1 986, ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJITA

Koliina otpadnih voda Za odreivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna ko-liina otpadne vode koja se moe oekivati Vs, Pri tome treba u ob-zir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz razliitih ureaja, pre-ma zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim sluajevima iz st-varnog dotoka:

VS=K- + \/e Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Prerauna-vanje S/AM/s za razliite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. Ako je tako ustanovljena koliina otpadne vode Vs manja od naj-veega instaliranog dotoka jednog od potronih mjesta, bit e mjerodavan taj instalirani dotok. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kana-lizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju spe-cifine namjene zgrade.

Vrsta graevine, nain odvodnje K l/s

Stambene zgrade, gostionice, pensioni, upravne zgrade, kole 0,5

Bolnice, ljeilita, veliki ugostiteljski objekti, hoteli 0,7

Javna kupalita, tuevi u nizu 1,0*

Laboratoriji u industrijskim pogonima 1,2*

* ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve

Vrijednosti koeficijenata otjecanja

Predmet odvoda ili vrsta voda

Karakteristika prikljuka

AWS Nominalni promjer

pojedinog prikljunog voda

Umivaonik za ruke, sjedaa kada, umivaonik u nizu

0,5 50

Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper, dvostruki sudoper)

ukljuivo stroj za pranje posua kapaciteta do 12

kompleta stolnog pribora, izljev, kuna perilica kapaciteta

do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom 1 = 4 0

Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja 1.5* 70*

Profesionalni stroj za pranje posua, stroj za hlaenje 2* 100*

Podni izljev D N 5 0

DN 70

D N 100

1

1,5

2

5 0

7 0

100

W C koljka, trokadero 2,5 100

Tukada, tu na stalku, praonik za noge 1 50

Kada za kupanje s direktnim prikljukom 1 50

Kada za kupanje prikljuena pomou cijevi izvan poda

duljine do 1m na odvodnu cijev > DN 70 1 4 0

Kada za kupanje ili tu kada s indirektnim prikljukom

(izljev), prikljuni vod od izljeva do 2m duljine 1 50

Kada za kupanje ili tu kada s indirektnim prikljukom

(izljev), prikljuni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 70

Spojni vod izmeu izljevnog ventila kade i izljeva _ k 40

Izljevno mjesto u laboratoriju 1 50

Odvod zubarske instalacije prema DIN 13937

odnosno ureaja za izdvajanje amalgama 0,5* 40 *

Pisoar (pojedinana koljka)* 0,5 50

Nominalni promjer

sabirnog prikljunog

voda D N

Broj pisoara do 2 do 4 do 6 preko 6

0,5

1

1,5

2

70

70

70

100

* Ako postoji uputa proizvoaa moraju se tamo navedene vrijednosti ukljuiti u dimenzioniranje

Vrijednosti prikljuaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinanih prikljuaka (sabirni vodovi prikljuaka)

13

Vrste jedinice T.AWS a) viesobni stan

za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija 5

b) viesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija, ali bez kuhinje

4

Jednosobni stan za sve predmete odvodnje

4

Hotelska soba i si. za sve predmete odvodnje

4

Karakteristike prikljuaka odreenih jedinica (za vertikalne, sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike prikljuaka Za sluajeve optereenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uze-ti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preraunavaju u karakteristike prikljuaka AWX.

Sluajevi optereenja Proraunska koliina otjecanja

Niz praonika i niz tueva % dotok vode Laboratorij Ve dotok vode Ureaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3, DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043

14 dotok vode

Kanalizacijske pumpe, ureaji za dizanje fekalne vode, veliki automati za pranje rublja odnosno posua koji su tlanim vodom prikljueni na kanalizaciju

l/p protoka pumpe

Udio oborinske vode u mjeovitoj kanalizaciji l/r otjecanje oborinske vode

Sluajevi optereenja

Pojedinani prikljuni vodovi

DN uz uzimanje u obzir kriterija za

polaganje

Predmeti kanalizacije Osnovni

DN Kriteriji za polaganje Neod-

zraeno Odzra-eno Predmeti kanalizacije

Osnovni DN

Duljina L m1>

Visina H m1>

Broj lukova komada

2) DN DN

Umivaonik, umivaonik za ruke, sjedea kada

40 do 3 do 1 do 3 40 40

Umivaonik, umivaonik za ruke, sjedea kada

40 do 3 do 1 do 3 50 4 0 Umivaonik, umivaonik za

ruke, sjedea kada

40 preko 3

i preko 1

do 3 preko 3 70 50

Kada za kupanje - prikljuak na vertikalu

preko FB - DN vertikale > 70

4 0 do 1 do 0,25 bez

ograni-enja

40 40

Kada za kupanje s direktnim prikljukom 50

do 3 do 0,25 bez

ograni-enja

50 50

Kada za kupanje s direktnim prikljukom 50 preko 3 preko1

i do 3

bez ograni-enja 70 50

Kada za kupanje s prikljukom na podni izljev > 4 0 do 3 do 0,25

bez ograni-enja

4 0 4 0

Podni izljev s prikljukom kade ili tukade 70

do 5 do 1 bez

ograni-enja

70 70 Podni izljev s prikljukom kade ili tukade 70 preko 5

i do 10

preko 1

do 3

bez ograni-enja 100 70

Pojedinani prikljuni vodovi 50 preko 3 preko 1

do 3

bez ograni-enja

70 50

Pojedinani prikljuni vodovi 70 preko 5

i prekol

do 3 bez

ograni-enja

100 70

Pojedinani prikljuni vodovi bez W C koljke 100

do 10 do 1 bez

ograni-enja

100 100 Pojedinani prikljuni vodovi bez W C koljke 100 preko 10

i preko 1

i do 3

bez ograni-enja

125 100

W C koljka 100 do 5 do 1

bez ograni-anje

100 100

W C koljka, max. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale

100 do 5 preko 1 do 4

bez ograni-anje

100 100

Pojedinani prikljuni vodovi svi preko3

bez ograni-anje

prisilno odzraivanje

H visinska razlika od prikljuka na odzrani vod do sifona predmeta odvodnje

L razvijena duljina cjevovoda do sifona

Maksimalno doputene duljine i visinske razlike pojedinanih prikljunih vodova 2 ) broj lukova ukljuivo izlazni luk sifona

OSNOVNE NORME DIN 1986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA

Dimenzioniranje kanalizacijskih ureaja u nastavku na tlane vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti

toku oborinske vode V r. b) kod fekalne i mjeovite kanalizacije mjerodavna je vea vrijed-

nost - protok iz crpke ili ostala koliina otpadne vode, uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno Vs ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. Raunska provjera prekoraenja kapaciteta potrebna je samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0,7. Ako je vie crpki za otpadnu vodu prikljueno na jedan za-jedniki glavni ili sabirni kanalizacijski vod, moe se ukupno pot-rebna energija za njihov pogon reducirati, npr. svaka se daljnja crpka uzima u raun sa 0,4 Vp.

Dimenzioniranje kanalizacije Prikljuci Q> Za pojedinane prikljuke umivaonika, tu-kada i sjedeih kada koji nemaju vie od tri promjene smjera (ukljuivo luk na sifonu) moe se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. Ima li vie od tri promje-ne smjera, treba primijeniti DN 50.

Sabirni prikljuni vodovi @ Sabirni neodzraeni prikljuni vod nominalne dimenzije DN 50 smi-je biti dug (ukljuivo najudaljeniji pojedinani prikljuak) najvie 3 m, uz DN 70 najvie 5 m i uz DN 100 (bez prikljuka zahodske koljke) 10 m; visinska razlika H mora biti manja od 1 m. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m, odnosno sa DN 70 dulji-ne do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije verti-kalnog dijela ugraditi sl jedeu veu DN ili cjevovod od zraiti. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s prikljucima zahodskih koljki i visinskim razlikama H o d 1 m ili vie treba bezuvjetno odz-raiti.

Sabirni prikljuni

Documents

Neufert - Elementi Arhitektonskog Projektiranja