New LABAS, Janko, LACH, (LAH), Gustav LACH, Jakov, · 2014. 4. 24. · 1 LABAS, Janko, predavač na Go- spodarsko - Šumarskom učilištu u Križevcima. Bio je po zanimanju župa-nijski

1

L A B A S , Janko, p redavač na Go-spodarsko - Šumarskom učil iš tu u Križevcima.

Bio je po zan iman ju župa-n i j s k i pe rovođa u K r i ž e v c i m a . P redavao je zakonoslovlje jednu školsku godinu - od l is topada 1882. do konca s rpn ja 1883.

L I T E B A T U B A *** Š \ . s. 42.

LACH, ( L A H ) , Gustav, iz Varosa, Duga Resa, Sum. nadsavje tn ik .

Šumars tvo je apsolvirao 1881. na Gospodarko - Šumarskom učili-štu u Križevcima.

Kao ko ta rsk i Šumar S lunjske imovne općine u Kar lovcu imeno-van je 1895. ko ta rsk im Šumarom kod Đurđevačke imovne općine u Bje lovaru . Kod iste imovne opći-ne 1903. imenovan je nadsumarom, 1904. nadsumarom-proc jen i te l j em, 1909. Sumarn ikom i z a m j e n i k o m up rav i t e l j a Gospodarstvenog ure-da, 1920. nadsumarnikom, 1921. sa-vje tn ikom, a 1923. postavl jen je za Šumarskoga nadsav je tn ika i upra-v i t e l j a Šumsko - gospodars tvenog u reda u Bje lovaru . Umirov l jen je 1924. godine.

Nakon toga, p rema dostup-nim podacima, 1925. postavl jen je za Sum. nadsav je tn ika i r e f e r e n t a kod poglavara ko ta ra u Čakovcu.

Godine 1886. pr i s tupio je

H r v a t s k o - slavonskom Sum. druš-tvu i bio njegov dugogodišnji elan, a kasni je i elan Jugosl. Sum. udru-ženja.

Imenovan je (1922.) povjere-nikom Zakladnice za uzgoj djece Šumarskih činovnika.

Odl ikovan je Ordenom Sv. Save 4. reda. Umro je u Bje lovaru 1938.

L I T E B A T U B A *** SL: 1895., s. 35, 502; 1903., s. 83; 1904., s.

92; 1905., s. 462; 1909., s. 110; 1921., s. 148; 1922., s. 352; 1923., s. 253, 257; 1925., s. 697; 1926., s.401; 1930., s. 95; 1938., s. 107, 290, (Lach).

Borosić, J.: SIS, s. 17, (Lah) . *** Sto godina sumarstva Bilogorsko-

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 70.

LACH, Jakov, (VaroS, Duga Resa, /1858.?/ - Duga Resa, 8.VI.1884.), Šumarski vježbenik.

Šumarstvo je apsolvirao 1883. na Gospodarsko-Sumarskom učili-štu u Križevcima, gdje je bio je-dan od na jbo l j i h pi tomaca.

Godinu dana nakon završe-nog školovanja preminuo je u 27. godini kao Šumarsk i v j ežben ik Otočke imovne općine. Pokopan je u Dugoj Resi.

L I T E B A T U B A *** Bazl ici te viesti. Umrl i . Sum. list

4/1884., s. 222. *** Bazlici te viesti. Žalosni memento.

Sum. list 9/1905., s. 417-418. BorosiC, J.: SIS, s. 17 (Lah) .

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i sn i l eks ikon

2

LACINA, Vladimir, (Poljani, Gru-bisno Polje, Hrva tska , 18.1.1943.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Bogumila i Ane r. Rab. Ceske narodnosti, hrvatskoga dr-žavl jans tva , bap t i s t a . Po t j eče iz seoske obitelji . Osnovnu je školu završio u GrubiSnom Pol ju 1957., a gimnaziju u Daruva ru 1961. god.

Šumarstvo je studirao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu . Diplomirao je 1966. godine.

Od 4.1.1947. do 30.XI.1975. ra-dio je kao re fe ren t uzgoja u Šu-mar i j i Đulovac, a zatim do 31.VII. 1985. u Šumar i j i Daruvar . Posli je toga ponovno je premješten kao re fe ren t uzgoja u Šumar i ju Đu-lovac i na tome mjestu ostaje do 31.XII.1990. godine, kada je pos-tavl jen za upravi te l ja iste Šuma-r i je i na tom se mjestu nalazio u v r i j eme p r i k u p l j a n j a poda t aka (1995.).

L I T E B A T U B A *** Sto god. sumarstva Bilogorsko-po-

drav. regije. Bjelovar 1974., s. 439. *** ŠL 1-2/95., s. 62. *** Poslov. izvješće "HŠ" 1995., s. 61.

LACKOVIĆ, Vinko, Vinkina, (Ka-linovac, Đurđevac, 1911. - ? 1985.), dipl. ing. Sumarstva, Šumarski in-spektor.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-

tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1934.-35., a diplomirao 1936.

P rve dane službovanja pro-vodi u Bosni kao umni nadničar u Direkci j i Suma u Tuzli, u Sumama Romani je i Majevice. L jubav za rodnom Podravinom vraća ga 1941. godine u zavičaj gdje radi kao uprav i te l j Šumari je u Pi tomaci do odlaska u NOB.

Nakon ra ta (1945.) vraća se Šumarstvu - u državnu admini-s t ra t ivnu kontrolu. Zat im radi u Bjelovaru na dužnosti tehničkoga d i r e k t o r a u i zg radn j i Drvnoga kombinata "Česma" i kao Šumarski inspektor. Spajanjem Šumskih gos-podarstava Bjelovar, Daruvar , Kri-ževci i kasnije Koprivnica i Va-raždin zauzima rukovodna mjesta sve do odlaska u mirovinu 1976. godine.

Bio je osnivač, urednik i pi-sac "Biltena", a kasnije "Šumarsko-ga vjesnika". Surađivao je u "Šumar-skom listu" i "Drvnoj industriji". Bio je urednik monografije "Sto go-dina Sumarstva Bilogorsko-podrav-ske regije" (Bjelovar 1974.).

Is te godine primio je u znak pr iznanja plaketu Šumskoga Gos-podarstva Bjelovar i Šumar i je Ve-liki Grđevac. Godine 1976., prigo-dom proslave 130. obljetnice Šu-marskoga društva i stote obljetnice "Šumarskoga lista", Savez I T Š D I od-


3

likovao ga je Poveljom i Zlatnom medaljom društva. Naime, bio je akt ivan elan HŠD, a b i ran je za odbornika i potpredsjenika. Bio je i predsjednik Šumarskoga kluba u Bjelovaru (1955.-1959., 1967.).

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 358. *** Sto godina sumarstva Bilogorsko-

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 4, 41, 393, 410, 442, 431.

ZemCak, Z.: In memoriam - Lacko-vić, Vinko, Vinkina, dipl. inž. sumars tva (1911.-1985.), ŠL. 11-12/85., s. 617-619.

*** H Š D 1846-1996., s. 253, 262, 277, 281, 394-396, 411.

LAGINJA, Robert, (Klana, Rije-ka, 27.YIII.1958.), dipl. ing. Sum.

Sin F r a n j e i Antonije. H r -vat, r imokatolik. Pot ječe iz rad-ničke obitelji . Osnovnu je školu za-vršio u Klani 1973., a Srednju Šumarsku školu u Delnicama 1977. godine.

Šumarstvo je upisao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu skol.g. 1977.-78. Diplomirao je 13. VII.1982. iz hor t ikul ture , znan-stvenoga područja parkiranje i oblikovanje prostora. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslo-vom "Opatijski park i njegova fun-kcija".

Zaposlio se nakon regulira-nja vojne obveze (1.XII.1983.) na mjestu re fe ren ta za zašt i tu pri-rode u Republičkom zavodu za za-št i tu pr i rode Zagreb. Škol. g. 1982-83. upisao se na poslijediplomski s tud i j na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu iz znanstvenog područja uređivanje Suma. Dana l.IV.1986. pr imjen je za asistenta u Ka te -dru za uređivanje Suma Šumar-skoga f aku l t e t a Zagreb. Pr i jav io je i temu magistarskoga rada "Ure-đivanje park-Suma u H r v a t s k o j s posebnim osvrtom na Park-Sumu TrakoSCan", ali je nije obranio. Na-ime, 1.IX.1990. osniva vlastito po-duzeće u Sesvetama kod Zagreba

- "Mirta", koje je u početku bilo hor t iku l tu rno poduzeće, a od 1993. krenulo je u poslove uređivanja Suma i p ro jek t i ran je parkova i vrtova kojemu je direktor . U nje-govom poduzeću zaposleno je pet Šumarskih s t ručnjaka, među nj ima i jedan magistar znanosti, kako bi bio zadovoljen zakonski uvje t da samo magistar može službeno iz-rađivat i osnove gospodarenja, te petnaestak radnika.

Iz l jubavi prema Šumarskoj struci dipl. ing. R. Laginja pro-širio je svoju djelatnost i na pod-ručje uređivanja Suma, iako je to manje isplativo, jer su cijene po-slova određene, porez velik, a ma-ter i ja lna osnova rada skupa. Po-čeli su na jp r i j e u Šumar i j i Sinj, UŠ Split, gdje su uredi l i i predal i čet ir i gospodarske osnove, a zatim su radi l i na uređivanju Suma u Šumar i j i Imotski .

Član je H Š D u Zagrebu. Živi u sretnom braku i ima petoro djece.

L A H N E R , Dragutin, Šumarski nadinženjer.

Šumarstvo je apsolvirao 1890. na Visokoj Šumarskoj i rudarsko j školi u Banskoj Štiavnici (Slo-vačka).

Kao Šumarski vježbenik kod Šumarskog ravnatel js tva u Zagre-bu, imenovan je 1899. Šumarskim kandidatom, a 1901. Šumarom. Kao uprav i te l j Šumar i je Kalje, Šum. ravnatel js tva u Zagrebu, premje-šten je 1906. u Šumar i ju Ivanovo selo, istog ravnateljstva. Gr. 1907. ime-novan je nadsumarom, a 1915., ime-novan je Sum. nadinženjerom. U tom svojstvu odriješen je iz službe 1918. godine.

Bio je elan Hrvatsko-slavon-skog Šumarskoga društva.

L I T E B A T U B A *** ŠL: 1899., s. 375; 1901., s 97; 1906., s.

406; 1907., s. 387; 1915., s. 262; 1918., s. 349. Boiosič, J:. SIS, s. 25, (Laner) .


4

LAJER, Josip, bio je t a jn ik i uči-te l j Gospodarsko-Sumarskog uči-lišta u Križevcima od XI./1864. do umirovl jenja XII./1883„ a preda-vao je Šumarsko knjigovodstvo pi-tomcima učilišta.

Koliko se b r i n u o za svoj predmet, pokazuje podatak da je napisao udžbenik "Gospodarsko i Šumarsko knjigovodstvo" (Zagreb, 1881.). U "Gospodarskom listu" (Za-greb, 8/1860., 48, s. 222) objavio je članak "Otvaranje Gospodarskog učilišta".

L I T E B A T U B A Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

169, (pod Layer) . *** SN, S. 42. Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i

sum. učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 23, 25, 35, 52, 63,114.

LAJER, pl. Šandor (Aleksandar), iz Križevaca, Sum. nadsavjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1884. na Gospodarsko-Sumarskom učili-štu u Križevcima.

Kao Šumarski pristav Križ. imovne općine u Bjelovaru, ime-novan je 1902. računarskim oficija-lom, a 1903. računarskim reviden-tom kod Računarskog ureda Ze-maljske vlade u Zagrebu, gdje je 1912. imenovan računarskim sa-vjetnikom i gdje se nalazio, prema nepotpunim podacima, i 1915. Go-dine 1920. i dal je napreduje, pa je imenovan računarskim nadsavjet-nikom kod Šumarskog odsjeka Po-vjerenstva Suma i rudnika u Za-grebu. Umirovl jen je 1922. pri na-vedenom odsjeku u svojstvu Šu-marskog računarskog nadsavjetnika.

Bio je dugogodišnji elan H r -vatsko-slavonskoga Sum. društva, odnosno HŠD. Bi ran je za dru-štvenoga blagajnika 1919.-1921.

L I T E B A T U B A *** SL: 1902., s. 160; 1903., s. 358; 1912.,

s. 241; 1919., s. 188; 1920., s. 292, 309; 1921., s. 90; 1922., s. 114,115.

Borosić, J:. SIS, s. 17. *** H S D 1846-1996., s. 155.

LAKIC, Ivan, (Kut ina , 1908. - Ri-jeka, 1983.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa. Hrva t , rimokato-ličke vjeroispovijesti . Pot ječe iz zemljoradničke obitelji . Osnovnu i srednju Školu završio je u Kut in i .

Studirao je na Poljoprivred-no-Sumarskom faku l t e tu Sveučili-šta u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu skol. g. 1935.-36., a di-plomirao 20.YI.1938.

Za Šumarskog vježbenika po-stavljen je 1940. kod Direkci je Suma u Zagrebu, Šumar i ja Nov-ska, 1941.g. premješten je za upra-vi tel ja Državne Šumarije u Glini, a 1942., kao Šumarski vježbenik, premješten je iz Gline za upra-vi tel ja Državne Šumarije u Ra-jicu, gdje se nalazio i 1943. godine.

Nakon ra t a (1946.) zapošlja-va se u Šumar i j i Karlobag, gdje ostaje do 1949., kad je premješten na Zumberak, radeći neko vrije-me u Šumar i j i Galgovo. Od 1953. do 1959. ponovno je uprav i te l j Šu-mari je Karlobag, a od 1959. do 1961. radi u Šumsko - građevnom poduzeću u Novom Vinodolskom. S reputaci jom vrsnoga prakt ičara t r a jno se zapošljava kao taksator u Sekciji za uređivanje Suma Ri-jeka, gdje ostaje do umirovl jenja 1972.g. Pod vodstvom uvaženoga ta-ksatora dipl. ing. Ive Navra t i la ta je sekcija izrađivala Šumsko - go-spodarske osnove za cijelo podru-čje tadašn j ih Šumskih gospodar-stava Delnice, Senj i Buzet.

Kao umirovljenik živio je u Rijeci, prateći s velikim zanima-njem provedbu zacrtanih mjera go-spodarenja iz važećih Šumskih ela-bora ta u Sumama Gorskoga kota-ra, Hrvatskoga pr imor ja i Is t re .

Od 1939. elan je Jugosl. Sum. udruženja, kasnije HŠD, redovno prateći glasilo saveza "Šumarski list".


5

L I T E B A T U B A *** SL: 1939., s. 257; 1940., s. 184, 268;

1941., s. 328; 1942., s. 93.; 1943., s. 23. *** SN, s. 359.

L A K S A R , Dragutin, iz Križevaca, u p r a v i t e l j Gospodar, u reda Đur-đevačke imovne općine u Bjelo-varu.

Šumarstvo je apsolvirao 1872. na Gospodarsko-Sumarskom učili-štu u Križevcima.

P r e m a pronađenim podaci-ma, 1874. sud je lu j e kod pr imopre-da je Suma Kr iževacke imovne op-ćine u Bje lovaru , a 1879. bio je Šu-mar u is toj imovnoj općini, gdje se nalazi i 1882.

Za t im je radio kao nadsumar kod Slunjske imovne općine, a 1888. vraćen je u Bje lovar za upra-vitelja Gospodarstvenog ureda Đur-đevačke imovne općine (1888.-1901.). Godine 1897. imenovan je Sumarnikom, a 1901. je umirovl jen na v las t i tu zamolbu, ali se ubrzo vraća u službu, pa je od 1903. do 1905. obnašao dužnost up rav i t e l j a Gospodarstvenog u reda Križevac-ke imovne općine u Bje lovaru . Na-kon toga je umirovl jen .

Bio je suradnik Šumarskog lista (1879.-1908.) s t emama iz pod-ruč ja uzga jan ja Suma (1880.), op-ćekorisnih f u n k c i j a Suma i zakona o Sumama (1883.), te o prinadlež-nost ima (1900.) i zavicajnost i či-novnika imovnih općina (1907.).

Hrva t sko-s lav . Sum. d ruš tvu pr i s tupio je 1877. - bio je elanom i nakon u m i r o v l j e n j a , te njegov od-bornik (1907.).

P r i s u s t v u j e (1879.) V e l i k o j k raško j skupš t in i (Ri jeka , Senj ) i o tom sav je tovan ju ob j av l ju j e iz-vješće u Narodn im novinama. Na d ruš tveno j skupšt in i u Vinkov-cima (1880.) ko re fe r en t je o pi-t a n j u uvođenja uzga jan ja Suma čet in jača u H r v a t s k o j i Slavonij i .

Na s k u p š t i n i u Z a g r e b u (1882.) r e f e r e n t je (sa V. Dojko-

vicem) o "osnovama za Šumski za-kon", a na skupštini , t akođer u Zagrebu, 1884. "pospješuje shodnu reorganizaci ju uči l iš ta u Kr ižev-cih". Zabi l ježena je i njegova ak-t ivnost na skupš t inama u Varaž-dinu (1892.), u Zagrebu (1903.) i 1921. na d ruš tveno j sjednici.

B A D O V I

Da li se p reporuču je u na jnovi je doba uvađanje ce t in jackih suma u Hrva t sko j? Sum. list 1880., s. 198-202.

Obrazloženje k nacr tu novog sumskog zakona. Sum. list 1883., s. 43-74.

Odgovor na nekoliko p r imjedabah k nacr tu osnove novog sumskog zakona. Sum. list 1884., s. 135-141.

Sto nam valja činiti, da si nakon svr-šenih sumarskih nauka dotienik pr ibavi potrebito znanje za samostalno vođenje sum-skog gospodarstva. Sum. list 1879., s. 141.

P u t n i paušal, dnevnice, zamjenicke i selidbene pr is to jbe cinovnikah im. obeina. Sum. list 1900., s. 297-303.

L I T E B A T U B A *** SL: 1879, s. 156; 1880., s. 143; 1882., s.

225, 233, 234, 238; 1886., s. 226; 1888., s. 151; 1897., s. 569; 1900., s. 572; 1905; s. 462; 1907., s. 37.

BorosiC, J.: SIS, s. 16 Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 56,

158,169,181. *** Sto godina sumarstva Bilogorsko-

podravske regije, Bjelovar 1974., s. 47, 70, 71, 406.

Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 80,103, 408.

*** H S D 1846-1996, s. 44, 48, 51, 56, 74, 77, 96,116,160.

LALIĆ, Davor, (Split , 20.XI.1967.). dipl. ing. Sumarstva.

Sin Bor ivoja i Maje r. Bezic. Otac mu je bio novinar, a m a j k a Sef r a č u n o v o d s t v a . I osnovnu i s redn ju školu završio je u Ma-karskoj . M a t u r i r a o je na s r edn jo j S t ro j a r sko j školi 1986. godine.

Na Šumarsk i f a k u l t e t u Za-grebu upisao se nakon odsluženja vojnog roka u jesen 1987. Diplo-mirao je na ŠG odje lu 9.XII.1994. iz područ ja Šumske melioracije krsa, obranivši diplomski r ad pod


6

naslovom 'PoSumljavanje pr imor-skim i c rn im borom na sl ičnim ekološk im p r i l i k a m a na Bioko-vu".

P r v o zaposlenje, kao pr iprav-nik, dobiva u JP "Hrvatske Sume" UŠ Spli t - Šumar i j a Makarska (15. 1.1995.). Nakon Sest mjeseci nas-tav l ja p r ip ravn ičk i staž u Šuma-r i j i Vrgorac, a po njegovom okon-čanju dobiva radno mjesto revir-nika. Od 1.VI.1997. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Vrgorac.

Član je H Š D .

L A L I ć , Đuro, (Homol jac , Kore-nica, 19.1.1949.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Bude, srpske je narod-nosti. Gimnazi ju je završio u Ko-renici 1969., a Šumarstvo je diplo-mirao 22.V.1975. godine.

L A L I ć , BUKOVAC, Maja, (Sla-vonski Brod, 17.V.1971.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci D u b r a v k a i Radmi le r. Macura. H r v a t i c a , r imokato l ičke vjeroispovijest i . Otac jo j je dipl. ing. s t r o j a r s t v a , a m a j k a dipl. pravnica. Osnovnu i s redn ju nao-brazbu st ječe u Slavonskom Bro-du. Osnovnu školu završila je 1985., a m a t u r i r a l a je na SŠC 'Zlatko Šnajder" 1989.

I s t e godine u jesen up i su je se na Šumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu, gdje je d ip lomira la 29. IV.1994. na Šumarskom odsjeku iz znanstvenoga područ ja parkiranje i uređivanje okoliša. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod na-slovom "Krit ički osvrt na u r eđen j e p a r k a Dječ je bolnice >Zlatni ce-kin< u Slavonskom Brodu".

U državnu službu s tupa l .VI . 1994. kao p r ip ravn ica u Š u m a r i j i Delnice, UŠ Delnice. Godinu dana kasni je (1.VII.1995.) raspoređena je na radno mjes to r ev i rn ika u Šu-m a r i j i Ravna Gora u Gorskom

kota ru , gdje se nalazila i do k r a j a 1997. godine.

Članica je H Š D , ogranak Delnice. Živi u Delnicama.

L A L I ć , Zlatko, (Makarska , 26.111. 1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin oca L jube , po zan imanju profesora i m a j k e laborant ice . H r -vatske je narodnost i . Nakon zavr-šene s rednje škole, 1983. upisao se na Šum. f a k u l t e t u Zagrebu gdje je d ip lomirao 17.1.1990. na ŠG odjelu iz područja Šumske melioracije kr-ša. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Dalmatinski crni bor kao vrs ta za poSumljava-nje na područ ju Biokova".

Zaposlen je u JP H r v a t s k e Sume UŠ Split , u Odje lu za ure-đ ivan je Suma kao pomoćnik tak-satora (1995.).

L A L I Ć rođ. 2AMIĆ, Nevena, (Ma-karska, 28.VII.1967.), dipl. ing. Su-mars tva .

Kci S t j epana i Mar i j e r. KuzmaniC. H r v a t i c a . Osnovnu i s redn ju školu polazila je i završi la u Makarskoj. Matur i ra la je na Ugo-st i te l jsko - t u r i s t i čko j školi 1986. godine.

Šumars tvo je upisala skol. g. 1987./88. na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučilišta u Zagrebu. Dip lomira la je na ŠG odsjeku 1995. iz znan-stvenoga područja parkiranje i ure-đenje okoliša. Napisa la je i obra-nila diplomski rad pod naslovom "Sadašnje s t an je parkova grada Makarske".

P rvo zaposlenje dobiva od-mah nakon d ip lomi ran ja u UŠ Spli t - Šumar i j a Makarska . Uz s tanku zbog porodil jskoga dopusta nas tav l ja s p r ip ravn ičk im stažom u i s to j Šumarij i .

Članica je H Š D . Živi u Ma-karskoj .


7

LAMBL, Dragutin, (Ceska ?- Oste-lat, Ferara , I ta l i ja , 30.IY.1884.), prvi r avna te l j Gospodarsko - Šu-marskog učilišta u Križevcima.

Po narodnosti Ceh. Ceski ag-ra rn i ekonomist, došao je u nasu zemlju s izvanrednim poznava-njem agrarne ekonomije. Bio je profesor gospodarskih znanosti na pol jopr ivrednoj školi u Liberecu (Ceska).

U Hrva tskoj , koju je pri-hvatio kao svoju novu domovinu, imenovala ga je Zemaljska vlada prvim ravnatel jem Gospodarsko -Šumarskog učilišta u Križevcima, pa je tu dužnost obnašao od stu-denoga 1860. do 11. siječnja 1874. godine. Na višem odjelu preda-vao je knjigovodstvo (gospodarski i Šumarski smjer) te gospodarsku upravu, živinogojstvo, vinogradar-stvo i voćarstvo (gospodarski smjer).

Umirovl jen je 1876.g„ prigo-dom preust rojbe zavoda, i od tada je većinom živio u Pragu, ali je cesto dolazio u Hrva t sku , posebno u Križevce.

Napisao je nekoliko stručnih radova na hrvatskom jeziku.

Bio je predsjednik Gospo-darske podružnice u Križevcima, a 1870-ih godina sudjelovao je u obnovi Hrva t sko - slavonskoga Šu-marskoga društva (obnovljenoga 1876.). Bio je i elan Hrvatsko-slav. gospodarskoga druš tva i urednik društvenoga glasila "Gospodarski list".

Za svoj rad primio je odličje Viteza reda cara F r a n j e Josipa.

B A D O V I

Osnove gospodarske i težne. Gospo-darski list 1881.

Gospodarstveno putovanje Podravi-nom i Vojničkom kra j inom u Virovi t icu i natrag. Zagreb 1864.

P ravoku tn i riez vinove loze i preina-ka ogradah i l i t i b ra jdah . Zagreb 1867.

Bolnik ( r a t a r ) novoga vieka, (na Češ-kom.).

L I T E B A T U B A *** Izbor prvih nastavnika za gospo-

darsko učilište. Gospodarski list, Zagreb 1860., s. 200.

Lajer, L.: Otvaranje gospodarskog uči-lišta. Gospodarski list 8, 48, Zagreb 1860., s. 222.

*** TreCe IzviesCe o Kr . gospodarskom i sumarskom učilištu i r a ta rn ic i u Kri-ževcih za sk. god. 1869/70 do 1875/76, Za-greb 1876., s. 66-68.

*** Bazl ici te viesti. Umrl i . Lambl Dragut in . SL 4/1884., s. 222.

*** Spomenica o pedesetgodisnjem po-s to jan ju Kr . višeg gospodarskog učilišta i ra ta rn ice u Križevcu. Križevac 1910., s. 38, 39,147.

*** Sum. nastava, s. 17,18, 42. Piskorić, O:. Proslava 25. i 50. godiš-

njice rada Gospod.-sumarskog učilišta u Križevcu. SL 3-4/1986., s. 133.

Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i sumarsko učilište u Križevcima. MH Kri-ževci 1995., s. 23, 24, 29, 35, 49, 51, 63,114.

LAMPE, Albert, (Cetinje, Crna Gora, 2.IV.1928. - 4.VII.1999.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jožefa i Ivanke r. Pivk. Hrva t , r imokatolik. Otac mu je bio činovnik, a majka domaćica. Osnovnu Školu završio je u Sa-ra jevu 1940., a gimnaziju u Bje-lovaru 1948. godine.

Šumarstvo studirao je na Šu-marskom faku l t e tu Sveuc. u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1952.-53., a diplomirao 1954. godine.

Stručni ispit položio je 1958.g. iz područja oplemenjivanje Sum-


8

skoga drveća. Tema r ada za ispit nosila je naslov "Klonsko planta-ž i ran je topola".

P r i p r a v n i č k i staž stekao je u Š u m a r i j i Đurđevac od 15.11. do 30.IX.1955.g„ a od 1.X.1955. do 31. VIII .1956. bio je zaposlen u Šum-skoj upravi Bosanski Brod, na rad-nome mjes tu r e f e r e n t a za uzgoj i zaš t i tu Suma.

Čitav r adn i vi jek proveo je na r a d u u B i H . Tako je od l . IX. 1956. do 30.YI.1987. (vise od 30 go-dina) bio u p r a v i t e l j Šumar i j e Der-venta, a od l . V I I . 1987. do 31.111. 1992., kad je umirovl jen, radio je u pogonu za Šumarstvo kombina ta >Natron< Magla j na mjes tu speci-jal is te za uzgoj i zaš t i tu Suma.

U njegovom dugogodišnjem radu posebno se ističe podizanje osam vrs ta k u l t u r a če t in jača na oko 3800 ha te izgradnja t v r d i h kamionskih Šumskih cesta (oko 112 km.) u planini Vuč jak i d i je lu pla-nine Motaj ice. Radio je i na os-n ivan ju s jemenskih p lan taža bije-log bora, borovca, duglazi je i smre-ke - svake vrs te na h e k t a r u po-vršine sa 20 klonova.

Kao elan sudjelovao je na mnogo s t ručn ih skupova geneti-čara i oplemenj ivaca Šumskoga dr-veća.

Bio je dugogodišnji elan biv-še Jug. sekcije za genet iku i ople-men j ivan je Šumskoga drveća.

Dob i tn ik je najvećeg stru-kovnog p r i znan ja u B i H - Pla-kete, kojom je proglašen za zas lu -žnog clana< D I T - a Bosne i Herce-govine.

Član je D I T - a , Sekcije Šuma-ra, u Slavonskom Brodu. Kao umi-rovljenik živi u Slavonskom Brodu.

L I T E B A T U B A *** Š N , s. 367.

L A M P E , Albin, (Derventa , B i H , 15. VI.1962.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin A lbe r t a i Milke r. Jan-kovic. Hrva t , hrvatskoga državl jan-stva. Po t j eče iz Šumarske obi tel j i . Otac mu je dipl. ing. Sumarstva, a m a j k a Šumarski tehničar . Osnovnu i s redn ju školu pohađao je u rod-noj Derventi. Matur i rao je na Gim-nazi j i "Vlado Šuput" 1981. godine.

Šumarstvo je studirao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Sara jevu , obranivši diplomski r ad pod na-slovom Vari jabi lnost različitih pro-veni jenci ja ar iša u pogledu pro-dukc ionih mogućnosti na oglednoj plohi A r b o r e t u m a >Slatina< Šu-marskog f a k u l t e t a u Sarajevu". Di-plomirao je na Šumarskom odjelu 1990. godine.

Odmah po okončanju s tudi ja , l.IV.1991.g. zapošl java se u DD "Ozrenka" Gracanica - Poslovni centar Sarajevo, gdje u svojstvu komerc i ja l i s te r ad i prve čet i r i go-dine. Sredinom svibnja 1995. pre-lazi u H r v a t s k u , gdje na k r a t k o r ad i u t v r t k i "Zagrex" d.o.o. Za-greb, da bi 15.IX.1995. dobio mje-sto u P u l i u Uredu za gospodar-stvo Župan i j e istarske, na radno-me mjes tu stručnog su radn ika za Šumarstvo i lovstvo, pr i s tav prve vrste, gdje se nalazio i 1997. go-dine.

Državn i s t ručni ispit za pri-stava prve vrs te zvanja položio je


9

25.X.1996. godine pred Državnom ispi tnom komisi jom pr i Minis tar-stvu uprave u Zagrebu.

Već kao gimnazi jalac i ka-snije kao s tudent dipl. ing. Albin L a m p e akt ivno sud je lu je u pok-re tu "Nauka mlad ima - savez mla-dih istraživača", u okviru kojeg je izradio t r i zapažena r ada na temu ispit ivanja klijavosti, čistoće i upo-rabne vr i jednos t i s jemena nekih vrs ta če t in jača (1980.), proučava-n ja morfolosko-f iz io loskih karak-te r i s t ika cesera i s jemena bijelog bora (1981.) te p roučavan ja gene-t ičke promjenl j ivos t i nekih mor-folosko-f iz ioloskih k a r a k t e r i s t i k a klonova bijelog bora (1982.).

Živi i r ad i u Pul i .

LAMPL, Franjo, (Bolzano, I t a l i j a , 2.1.1915.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Adol fa i He lene r. Ha -slinger. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je po zan imanju bio poljo-p r iv redn i s t ručn jak , a m a j k a do-maćica. Osnovnu je Školu završio u Kuzmincu kod Kopr ivnice 1927., a rea lnu gimnazi ju u Varažd inu 1934. godine.

Šumars tvo je s tud i rao u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1938.-39. i d ip lomirao 1941. na Pol jopr i -vredno - Šumarskom f a k u l t e t u .

Po završe tku I I . svjetskog r a t a bio je zaposlen n a j p r i j e u N O K Zelina kod Zagreba (1945.-46.), a zat im je radio u Š u m a r i j i Zava l je kod Korenice (1946.-1947.).

Od 1947. do 1952. bio je u Šu-m a r i j i Novi Vinodolski, ŠG "Vi-sevica" Ri jeka , pa u ŠG Ogulin (1952.-53.). Usl i jedio je p r e m j e š t a j u Š u m a r i j u Ludbreg , gdje je radio od 1953. do 1960. Os ta tak radnoga vi jeka proveo je u Šumar i j i Va-raždin i ŠG Varažd in - do 1980., kada odlazi u mirovinu.

Kao umirov l jen ik živi u Va-ražd inu (1997.).

Godine 1948. objavio je u Lo-

vačkom vjesniku članak "Rijedak us-p jeh u t rovanju" koj i se odnosi na područje Šumari je Novi Vinodolski.

Na godišnjoj skupštini (1957.) Šumarskoga d ruš tva Varažd in re-f e r e n t je s temom "Gospodarenje u p r iva tn im Sumama Slovenije i pri-jedlog za gospodarenje u našim uvjetima", a 1961.g. i zabran je za p reds jedn ika druš tva .

L I T E B A T U B A *** SL: 1939., s. 591; 1952., s. 74. *** SN, S. 360. FrkoviC, A.: Bibliografija LBV, s. 77, 420. *** H S D 1846-1996, s. 432, 433.

L A N D S M A N , Marina, (Bjelovar , 24.IV.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Kći Ivana , po zan iman ju au-tomehan iča ra i m a j k e cvjecarke. H r v a t i c a . Školovala se u Bjelova-ru. Gimnazi ju je završila 1978.g., a u jesen se upisala na s t u d i j Sumar-stva na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu.

Diplomirala je 18.VII.1983. iz područ ja uređivanja Suma, obra-nivši d iplomski r ad pod naslovom "Obračun p r i r a s t a po kon t ro lno j metodi na pokusnoj plohi 155 I go-spodarske jedinice >Josip Kozarac< za vremensko razdobl je od 1950. do 1981. godine". Podaci o k re tan ju u službi nisu nam dostavl jeni .

LANG, Rikard, Sumarnik. O završenom Školovanju ni-

smo pronašl i podatke. P r e m a do-s tupnim podacima, 1882. rad io je u svojstvu nadSumara u Bjelova-ru, 1890. bio je nadsumar , a 1896. Sumarnik u Vinkovcima. U istom svo js tvu p r e m j e š t e n je 1897. od NadSumarskog ureda u Vinkovcima k Šumarskom ravna te l j s tvu u Za-greb. Iste godine imenovan je pred-stojnikom NadSumarskog u reda u Vinkovcima i na t o j dužnost i os-t a j e do 1899. Pos to j i jos samo po-da tak da je i 1901. radio kao Su-marnik .

Bio je elan H r v a t s k o - slav. Sum. d ruš tva od 1876. godine.


10

L I T E B A T U B A *** SL: 1882., s. 225; 1896., s. 372; 1897.,

s. 568; 1901., s. 97.

LANGHOFFER, August, (Kisec, 17.IX.1861. - Zagreb, 29.111.1940.), dr. f i lozofije, honorarni prof. na Bum. akademiji i Gospodarsko-Sum. f aku l t e tu u Zagrebu.

P r i rodne znanosti s tudirao je u Zagrebu i Jeni .

Kao srednjoškolski profesor služio je u Rijeci, Bakru, Senju, Osijeku i Zagrebu. Od 1901. do 1925. bio je profesor zoologije na Sveučilištu u Zagrebu, i profesor na Š u m a r s k o j akademi j i 1918./ 1919. Bavio se pretežito fau- nom pećina i štetnim insektima, ento-mologijom (proučavanjem dvokri-lasa), koju je predavao na Gospo-darsko - Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu (1919.-1930.) i bio pred-stojnik entomološkog kabineta.

Bio je suradnik Šumarskog lista (1899.-1928.) i L R V (1900.-1914.). Bio je i dugogodišnji elan Hrvatsko-slav. Sum. društva, a ka-snije u Jug. Sum. udruženja . Pri-godom održavanja društvene skup-štine u Zagrebu (1926.) bio je tu-mač uzroka sušenja Suma na ek-skurzi j i u Sumu Trs t ika k r a j Nov-ske.

Godine 1925. odlikovan je dr-žavnim Ordenom Sv. Save 3. reda.

V A Ž N I J I B A D O V I

U sumama štetni kukci Hrvatske i Slavonije. Sum. list, 1899., s. 225-240; 1900., s. 259-274.

iTos nešto o bagremovom crvcu. Ibid., 1900., s. 176-177.

Lov i ribarstvo na svjetskoj izložbi u Parizu. LV 11,1900., s. 132-134.

iTos koju o bolesti srna. LV 8, 1901., s. 95-96.

Entomološki pabirci iz Dalmacije. Glasnik Hrva tskoga prirodoslovnoga dru-štva, 1906., s. 346-358.

Nametnici divljaci. LV 5, 1910., s. 49-52.

Redarstveni pas u službi redarstva, većih posjeda, šumarija, lovačkih revira.

LV 8,1910., s. 91-92; 9, s. 100-102. iTos koja o zaštiti prirode. LV 7, 1912.,

s. 76-77. Iskaz korisne divljaci i ovaj štetnih

životinja poubijanih u Hrvatskoj i Sla-voniji. LV 11,1912, s. 122-124; 12, s. 134-135.

Muflon kao zgodna divljač. LV 8, 1912., s. 86-87.

Teragraf, sprava za motrenje životi-nja. LV. 12,1913., s. 135-136.

Lovstvo i zaštita životinja. LV 1,1914., s. 2-3.

Lovstvo i kultura tla. LV 5, 1914., s. 49-50.

O našim šljukama. LV 1914., 1, s. 13-15; 3, s. 32-34; 6, s. 65-66.

Kukci koji su dobili ime po Hrvat-skoj. G H P D , 1916., br. 3/4.

Podkornjaci, Sum. list, 1921., s. 21-47. Oubar i sušenje naših hrastovih suma.

Glasnik za sum. pokuse, 1926., s. 149-223.; 1927., s. 1-94.

Najvažniji štetnici hrastovih suma. Pola stoljeća sumarstva, Zagreb, 1926.

Jos o gubaru. Sum. list, 1927., s. 525-526. O insektima štetočinama na području

inspektorata u Senju. Ibid., 1928. s. 198-200. Hrastov moljac u našim sumama.

Ibid., 1928., s. 442-443. Le dšperissement du chene en You-

goslavie, specialement dans la Slavonie. Bevue des E a u x et Forčts , 1929. s. 763-765.

L I T E B A T U B A *** SL: 1919., s. 358; 1925., s. 208; 1994., s.

125; 1926., s. 200-206; 1927., s. 141; 1932., s. 438-459. Hirtz, M.: B iogra f i j e zoologa. Glasnik

H P D 1-2,1924. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 76,

77, 82,194, 223. *** SN, S. 98, 106, 119, 169, 202, 206, 384,

451. *** Sto godina sumarstva Bilogorsko

-podrav. regije, Bjelovar 1974., s. 230. Povijest sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 110-113,115,184, 299, 329, 335, 376, 408. *** SE 2,1983. s. 338. FrkoviC, A.: B ib l iograf i ja LBV, s. 148,

155, 171, 188, 210, 243, 249, 255, 269, 283, 420, 456, 464, 469.

*** H S D 1846-1996., s. 179.

L A P A J N E , Dušan, ( Idr i ja , Slo-venija, 23.1.1899. - Bosna, 1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Nakon sto je završio pučku Školu i gimnaziju u rodnoj I d r i j i (Slovenija), s tudirao je Šumarstvo na Gospodarsko-Sumarskom fakul-te tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1924.-25., a diplomirao 10.X.1932.


11

Nakon apso lv i ran ja prima mjesto ugovornog činovnika, a ka-snije dnevnicara sve do pod konac 1932. kod Ravnateljstva Suma Brod-ske imovne općine u Vinkovcima. Dana 19.XII.1932. imenovan je či-novničkim pripravnikom kod istog ravnatel js tva.

Iz polit ičkih razloga vise je puta premještan. Godine 1937. bio je kao Šumarski pristav postavljen za upravi te l ja Šumar i je Brodske imovne općine u Trnjanima, a 1938. premješten je za upravi te l ja Šu-mari je Ogulinske imovne općine u Kr ivom pu tu . Godine 1939. iz Krivog P u t a dolazi za upravi te l ja Šumar i je Novi (Vinodolski), gdje je 1941. promaknut za Šumarskog višeg pristava. Već u vri jeme služ-bovanja u Vinkovcima družio se sa Šumarima Hrva t ima- rodo l jub ima i poprimio njihov duh. "Tako obli-kovan prenapunjen voljom i am-bicijom radi i s tvara na s t ručnoj i narodnoj njivi", (I. Rukavina). Obra-čunavajući se odlučno sa protiv-nicima h r v a t s k e državne misli, snosio je posljedice.

Sve svoje znanje ulagao je u stručni rad sa velikom l jubavl ju za svoje Sume i svoj narod. JoS i pr i je nastanka N D H obavljao je političke zadatke koje mu je po-vjeri la srediSnica u Zagrebu. Kad je stvorena N D H , imenovan je po-bočnikom logornika u Novom, a 1942. u svojstvu domobranskog po-ručnika odlazi u Bosnu, gdje ga je zadesila neumitna sudbina - pri prvom izlazu na teren pao je od nepri jatel jskog metka.

Iako Slovenac po rođenju "bio je čelik H r v a t ", (I. Rukavina) .


104,1939., s. 714; 1940., s. 268., 1941., s. 458. BorosiC, J:. SIS, s. 6, 65,116. Rukavina, I.: + Ing. Dušan Lapajne ,

SL 1942., s. 154. *** SN, S. 355. *** Zbornik, Vinkovci 1974., s. 537, 541.

LASLO, Zvonimir, (Nova Gra-diška, 15.VIII.1964.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin Juana, po zanimanju stro-jobravara. Hrva t ske je narodnosti i državljanstva. Obi te l j mu živi u Novoj Kapeli . Srednju školu za-vršio je u Novoj Gradiški 1982. godine. Šumarstvo je s tudirao na Šum. f aku l t e tu u Zagrebu. Diplo-mirao je 8.II.1988.

Godine 1995. bio je zaposlen u UŠ Požega, In fo rma t i čk i odjel, kao programer Šumskih obrada, za-tim kao sef odjela.

LASMAN, Dragutin, (Otočac, 3. VI.1864. - Karlovac, 13.XI.1930.), Šumarski savjetnik.

Osnovnu Školu polazio je u Otočcu, a realnu gimnaziju u Gos-piću i Zagrebu.

Šumarstvo je apsolvirao na Gospod.-Sumarskom učilištu u Kri-ževcima 1882. godine.

Odmah nakon završenog Ško-lovanja imenovan je besplatnim Šumarskim vježbenikom kod Gos-podarstvenog ureda Otočke imov-ne općine. Nedugo zatim preuzima upravu kotarske Šumarije u Otoč-cu kao privremeni upravi tel j . Go-dine 1886. položio je u Zagrebu državni ispit za samostalno vođe-nje Šumskoga gospodarstva, a 1887. postavljen je za stalnog upravi-


12

t e l j a Šumar i j e Otočac te je imeno-van kota rsk im Šumarom. Na redne godine imenovan je ko ta rsk im Šu-marom Đurđevačke imovne općine i up rav i t e l j em Šumari je u Novi-gradu Podravskom. Nakon godinu dana (1889.) imenovan je Šumar-skim procjeni te l jem kod Gospo-darstvenog u reda Ogulinske imov-ne općine, gdje je sastavio gospo-darske osnove za Sume te imovne općine. Za t im je imenovan nad-Sumarom-taksatorom, 1908. Šumar-nikom i p r iv remenim upravi te-l jem Šumsko-gospodarstvenog ure-da iste imovne općine, a nakon godinu dana (1909.) s talnim upra-vi te l jem. NadSumarnikom je ime-novan 1911. godine.

Nakon I. svjetskog ra ta , 1920. imenovan je Šumarskim savjetni-kom kao upravi te l j Ogulinske imov-ne općine. Na tom je položaju i umirovl jen dvi je godine kasni je (1922.) nakon punog radnog staža. Nas tan io se u Kar lovcu, gdje umi-re 1930. godine.

U Šum. l is tu objavio je 1906. članak "Šumarenje na otoku Rabu" (s. 138-163), u kojem je sažeto obra-dio stanište, vrs te drveća, sastav sastojina, način iskoriscivanja, pra-va služnosti, s je tvu i sadnju, pro-blem paSarenja, po t rošn ju drva u vapnenicama, d rvnu masu i p r i ras t panjaca .

Bio je elan Hrvatsko-s lavon-skog Sum. d ruš tva od 1886, a b i r an je vise pu ta i odbornikom (1909.-1918.). Bio je i po tpreds jedn ik H r -vatskoga sluSateljskog pjevačkog d ruš tva "Slavulj" u Križevcima.

L I T E B A T U B A *** Sum. list, 1886., s. 226; 1895., s. 325;

1905., s. 462; 1908., s 119; 1909., s. 329; 1911., s. 31; 1913., s. 31; 1914., s. 46, 388; 1915., s. 293; 1916., s. 320; 1917., s. 40; 1918., s. 139, 189; 1921., s. 51; 1922., s. 775.

D.H.: Dragut in , Lasman. In memo-riam. SL 2/1931., s. 79-80.

BorosiC, J.: SIS, s. 17. Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 211.

*** Pov. sumars tva H r v a t s k e 1846-1976., s. 82,194, 367, 408.

Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i sumarsko učilište u Križevcima. MH Kri-ževci 1995., s. 100.

LATAL, Antun, (Foča, 1935. - No-va Gradiška, 21.IX.1989.), dipl. ing. Sumarstva.

Rođen je u Foči u B i H . Na-kon očeve smr t i m a j k a mu se do-selila u Novu Gradišku, gdje An-t u n završava osnovnu i s redn ju Školu.

Nakon završene gimnazi je go-dinu dana r ad i u F i l i j a l i Narodne banke u Novoj Gradiški , zat im upi-suje Šumarstvo na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je skol. g. 1958.-1959., a d ip lomirao 10.11.1961.

Pos l i je odsluženja vojnog ro-ka zaposlio se u ŠG "Josip Koza-rac" u Novoj Gradiški , gdje je pro-veo cijel i svoj r adn i vi jek radeći n a j p r i j e kao vježbenik, a zat im kao r e f e r e n t uzgoja. Od 1970. do 1977. bio je rukovod i t e l j Sekcije za u ređ ivan je Suma, gdje se razvio u vrsnoga taksa tora . Godine 1978. po-stao je d i rek to r OOUR-a uzgoja čitavoga ŠG i tu je dužnost obav-l jao sve do svoje smrti . Kao di-rek to r OOUR-a uspostavio je su-r a d n j u sa s t ručn jac ima Šum. fa-ku l t e t a u Zagrebu, Šum. in s t i t u t a


13

u Jas t rebarskom i Zavodom za to-pole Novi Sad, nastojeći da se znan-stvena dostignuća t ih inst i tuci ja pr imijene na područje njegovoga Šumskoga gospodarstva.

Bio je i akt ivan drustveno-politicki djelatnik, a kao pričuvni vojni časnik, ins t ruktor u svojoj t e r i to r i j a lno j postrojbi.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 371. Babić, V.: In memoriam - Lata l , An-

tun, Toni, dipl. inž. sumarstva (1935.-1981.), SL 11-12/89.

LAZARINI , Franc, barun, (Lju-bljana, 17.V.1911. - Smlednik, 27. XII.1943.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Franca baruna Lazari-ni ja i Leopoldine r. Gregoric. Slo-venske narodnos t i , r imokatol ik . Otac mu je po struci bio dipl. pravnik. Osnovnu je Školu polazio u Kamniku, a gimnaziju u Lju-bljani, gdje je matur i rao 28.VI. 1929. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1932.-1933., a diplomirao 6. 11.1934.

Nakon diplome služio je voj-nički rok god. 1934.-1935. u Sara-jevu i dobio cin poručnika.

Prvo zaposlenje bilo mu je (8.VI.1936.) u Šumskoj upravi Kr-

sko. Nakon sto je odradio priprav-nički staž u Kostanjevcu, položio je 20.V.1938. stručni ispit pri Mi-nistarstvu Suma i ruda u Beogra-du. Od prosinca mjeseca 1939. god. radio je u Bohinjskim Sumama koje su bile u vlasti L jub l j anske biskupije. To mu je bilo i posljed-nje radno mjesto. Naime, naišao je ra t i pri k r a ju 1943. godine dipl. ing. Lazar in i je ubijen. (Podatke smo dobili zahval ju jući l jubaznosti snahe ga. Evgenije La-zarini.)

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 357. *** SL: 1937., s. 480; 1940., s. 280.

LAZAROF, Dmitrij, iz Vidima, (Bugarska), Šumarski inženjer.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskoj akademij i pr is lonjenoj uz Mudroslovni f aku l t e t u Zagrebu. Apsolvirao je 1910. godine, kad je akademija t r a j a l a osam semestara pa je D m i t r i j stekao t i tu lu inže-njera.

Kako o njemu nema vise nikakvih podataka, za pretposta-vit i je da je nakon diplomiranja otišao u svoju domovinu. God. 1915. vodio se kao elan Hrvatsko-slav. Sum. druš tva sa prebivalištem u mjestu Peh te ra (Bugarska).

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 4.

LAZIć , Jovan, (Previsac, Mecen-cani, Pe t r in ja , 24.111.1877. - Zagreb 4.IV.1931.), ing. Sumarstva, Šumar-ski nadsavjetnik.

Osnovnu Školu polazio je u rodnome mjestu, a realnu gimna-ziju u Pe t r in j i . Šumarstvo je za-vršio 1896. na Gospodarsko-Sumar-skom učilištu u Križevcima.

Po završetku Školovanja ime-novan je Šumarskim vježbenikom kod I I . banske imovne općine u Pe t r i n j i 1899. i dodijel jen Kotar-


14

skoj Šumariji u Blinju. Godine 1902. polaže državni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva i biva 1903.g. imenovan Šumarskim pris tavom.

Godine 1905. imenovan je ko-ta r sk im Šumarom pa mu je povje-rena uprava Šumari je Dubica, gdje r ad i deset godina. Post igavši l i jepe gospodarske rezul ta te , 1916. imeno-van je nadSumarom - t aksa torom iste imovne općine, pa su njegovi uspjesi došli do jos većeg iz raža ja tako da je 1919.g. kao Sumarnik nasl i jedio tadašnjeg sefa imovne općine, Šumarskog n a d s a v j e t n i k a Reinera , a 1922. imenovan je nad-Sumarnikom.

Pod upravom nadSumarnika Lazića došlo je, zbog štednje, 1923. do spa jan ja gospodarstvenih u reda Banske imovne općine iz P e t r i n j e i Gline s Gospodarstvenim uredom Slunjske imovne općine u Rakov-cu, pa je us t ro jen za jednički u red u P e t r i n j i , na cije celo je postav-ljen J. Lazic, kao Šumarski savjet-nik.

Godine 1926. p remješ ten je kao Šumarski nadsavjetnik Primor-sko - k r a j i š k o j ob la s t i Karlovac, odakle je, nakon kra tkog vremena, po vlast i toj želji umirovl jen (1927.).

Bio je mar l j iv službenik, ob-l jub l j en i štovan. Kao dobar lovac, nas tojao je da se na područ ju I I . banske imovne općine u rede lovne pri l ike, pa je bio c i jen jen i u lo-vačkim krugovima. Od početka služ-bovanja do svoje smrt i bio je re-dovit elan Šumarskoga d ruš tva i d r u š t v e n i o d b o r n i k (1919. - 1920.). Kao umirovl jen ik živio je u H r v . Kosta jn ic i .

Umro je u bolnici u Zagrebu 4. t r a v n j a 1931. u svojoj 54. godini života. Cijeli svoj životni vi jek po-svetio je s najvećom l jubav i Šu-mars tvu i lovu.

L I T E B A T U B A *** SL: 1899., s. 268; 1902., s. 299; 1903.,

s. 288; 1911., s. 350; 1919., s. 357; 1920., s. 31, 292; 1922., s. 38, 352; 1923., s. 312; 1925., s. 343; 1927., s. 266.

Hradil, D.: Jovan Lazić, sum. nad-savjetnik u p„ SL 6/1931., s. 299-300.

Borosić, J.-. SIS, s. 20.

LEAKOVIĆ, Antun, (Bošnjaci , Župan ja , 19.V.1958.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin I v a n a i K a t a r i n e r. Vin-kovic.

Hrva t , r imokatolik. Rod i t e l j i su mu poljodjelci . Osnovnu je Ško-lu završio u Bošnjac ima 1973., a gi-mnazi ju u Ž u p a n j i 1977. godine.

Šumarstvo je studirao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1982.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se kao p r i p r a v n i k u r a s a d n i k u "Bjelovarski vrt" i tu je radio od I .VI. do 14.YII.1982. Preos ta l i dio pr ipravničkog staža odradio je u Šumari j i StroSinci ŠG "Hrast" Vin-kovci od 7.II.1984. do 7.II.1985., a nakon toga zaposlen je na mjes tu stručnog suradn ika u PJ iskoris-Civanja Suma StroSinci, OOUR V r b a n j a ROŠ "Slavonska Suma". Na tom je mjes tu ostao do 15.VII. 1986. kad je postavl jen za upravi-te l j a PJ StroSinci. Tu se zadržao do 31.XII.1988.g. Od 1.1.1989. do 15. II.1994. bio je inspektor Sumarstva


15

i lovstva na općini Županja , a od 1.1.1992. i na općini Vinkovci, od-nosno - od osnutka župani ja - u Ž u p a n i j i vukovarsko-s r i jemskoj . Od 16.11.1994. na mjestu je revir-nika u Šumar i j i Županja , a od 1. VII.1995. uprav i te l j je Šumar i je Otok, UŠ Vinkovci.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 58. *** Posl. izvješće 1995., "H§", s. 59.

LEAKOVIĆ, Zdravko, vid. L E S KOVIC, s. 22.

L E D I ć , Ante, (Aržano, Imotski, 12.X.1939.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin L jubomi ra i Fi l ipe r. Batinić. Hrva t , katolik. Pot ječe iz zemljoradničke obitelj i . Nakon za-vršene osnovne škole 1955. u Arža-no-Lovreću, Srednju Šumarsku Ško-lu završio je u Splitu 1959. godine.

Po završetku srednje škole upisao se na Šumarski f aku l t e t u Zagrebu. Bavljenje vrhunskim Spor-tom u atlet ici omogućilo mu je na-

stavak školovanja. Bio je prvak dr-žave u skoku u da l j i desetoboju te višestruki prvak države u boćanju. Uz bavljenje Sportom završio je fa-kul te t 1968.

Zaposlio se 1968. kao t rener u atletskom Sportu i nakon neko-liko mjeseci našao zaposlenje u struci u Rasadniku Jankomir kao rukovodi te l j proizvodnje. P r i obje-d in javan ju hor t iku l tu rn ih komu-nalnih djelatnost i u Zagrebu ruko-vodio je tim poslom i osnovan je 'Zrinjevac'. U njemu je radio kao tehnički d i rektor sve do izbora za glavnoga di rektora 1988. god.

Apsolvirao je na poslijedip-lomskom studi ju pejsažnu arhitek-turu.

Angažirao se u hor t ikul tur -noj dje la tnost i na održavanju ze-lenila, izgradnji zelenih površina, b i l jno j proizvodnji, organizaciji iz-ložbi cvijeća Floraart", planira-nju i izgradnji dva kompostista - u Jankomiru i MarkuSevcu, i dr.

Organizator je izložbe V i n o u Hrvata". Sudje lu je u pripremi, organizaciji i izgradnji Sportskih objekata u Zagrebu, organizira mno-ge Sportske manifestacije od intere-sa za grad Zagreb i državu Hr -vatsku.

Aktivno je sudjelovao u obra-ni Hrvatske kao dragovoljac domo-vinskog rata .

Preds jednik je Košarkaškog kluba "Zrinjevac", predsjednik Bo-ćarskog kluba "Zrinjevac", direk-tor Hrvatske boćarske reprezenta-cije, elan Izvrsnog odbora Košar-kaškog saveza Hrvatske , elan Iz-vrsnog odbora Športskog saveza Zagreb i elan Hrvatskog olimpij-skog odbora.

Glavni je d i rektor JP "Zri-njevac" u Zagrebu..

U prigodi Dana državnosti i pete obljetnice samostalne i suve-rene države H r v a t s k e Preds jednik R e p u b l i k e H r v a t s k e dr . F r a n j o


16

T u đ m a n odlikovao je dipl. ing. An-tu LediCa Spomenicom domovin-ske zahvalnost i za časnu i uzornu službu za razdobl je od pet godina, Spomenicom domovinskog r a t a za sudje lovanje u domovinskom r a t u kao dragovoljac borac H r v a t s k e vojske i Redom Danice h rva t ske s likom Blaža Lorkovica za osobite zasluge u gospodarstvu.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 70. *** ŠL 11-12/95., s. 430. *** SIB, s. 30, 66.

L E D I N S K I , Tomislav, (Novigrad Podravski, Koprivnica, 17.YI.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz pol jodje lske obi-tel j i : otac I v a n bavio se ra ta r -stvom. S redn ju ekonomsku Školu završio je u Kopr ivn ic i 1987. i upi-sao se na s t u d i j Sumarstva na Šu-marsk i f a k u l t e t u Zagrebu, gdje je d ip lomirao 21.IV.1993. godine iz ekologije Suma. Napisao je i obra-nio diplomski rad pod naslovom "Sastojbinski razlozi sušenja Šum-skog drveća u Šumskom pred je lu Pre ložnicki berek".

Godine 1995. bio je zaposlen kao pomoćnik r ev i rn ika - poslovo-đa u Šumar i j i Đurđevac , UŠ Kop-rivnica.

L E D I N S K I , Vinko, (Ferežane, Križevci , 8.VI.1951.), dipl. ing. Su-mars tva .

Hrva t ske je narodnosti. Sred-n ju Školu završio je u Kr iževc ima 1970.g„ a Šumarstvo je s tud i rao na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplo-mirao je 24. IX.1975. godine.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, godine 1995. bio je zaposlen u Odjelu za u ređ ivan je Suma UŠ Za-greb, na mjes tu samostalnoga tak-satora.

L E D I N S K I , Zeljko, (Kovacevac, Bjelovar , 13.V.1960.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Ota i Milke r. Damjan . H r v a t , katol ik . Po t j eče iz seljačke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Roviscu kod Bje lovara 1975., a s redn ju Šumarsku Školu u Kar-lovcu 1979. god.

Šumarstvo je studirao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1984.g. iz područ ja me-hanizacija Sumarstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Ispit ivanje pot rošnje gori-va pr i pri jevozu, u tova ru i isto-varu d rvn ih sor t imena ta na pod-ruč ju ŠG Bjelovar".

Nakon d ip lomi ran ja od l.V. 1984. zaposlen je u t adašn jem ŠG "Mojica Bir ta" Bje lovar u Odjelu za u ređ ivan je Suma, na poslovima taksa tora , a kasni je samostalnog taksa tora . Od 1.VI.1993. radio je u Proizvodnom odje lu UŠ Bje lovar na radnome mjes tu stručnog su-r adn ika za uzga jan je Suma. Dana 30.VI.1994. izabran je za župana Župan i j e bje lovarsko - bilogorske na kojemu je mjes tu ostao do iz-bora 1997. godine. Od 16.VII.1997. r ad i u UŠ Bjelovar kao s t ručni suradnik za uzga jan je Suma.

Sudionik je domovinskog ra-ta od 29.VI.1991. do 31.VII.1992., kao jedan od zapovjednika 1. bata-l juna 105. brigade H V . Godine 1992.


17

dobio je cin pričuvnoga satnika. Od 15.IY.1993. do 30.YI.1994. obna-šao je funkc i ju prvoga predsjedni-ka Župani jske skupštine Župani je bjelovarsko-bilogorske. Po obitelj-skoj t rad ic i j i elan je H r v a t s k e se-ljačke s t ranke (HSS) te u n jo j ob-naša nekoliko s t ranačkih funkci ja .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 61. *** H Š D 1846-1996., s. 403. *** Šumarska škola Karlovac, Mono-

graf i ja , Kar lovac 1997., s. 91, 93,130.

LEGAC, Božidar, (Velika, Požega, 14.XII.1939.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jakoba i Milice r. Jurcić. Hrva t , katolik. Pot ječe iz službe-ničke obitelji . Osnovnu je školu završio u Vel ikoj 1950., a realnu gimnaziju u Požegi 1958. godine.

Šumars tvo je s tud i r ao na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Diplomirao je 1963. godine.

Posli je d iplomiranja bio je pripravnik u Šumariji Kutjevo. Na-kon jednogodišnjeg staža, na istoj je Šumariji postavljen za upravi-telja, obnašajući tu dužnost punih 11 godina - do 1975. Slijedi pre-mješ ta j u upravu ŠG Požega, u ko-joj je na jp r i j e re fe ren t prodaje, a zatim, u netom osnovanoj UŠ Po-žega, Sef Komercijalnog odjela. Sa-vjetnikom za plan i analizu imeno-van je 1996.g„ baveći se pretežito

poslovima lovstva, posebno uzgo-jem divljaci u lovištu "Zvecevo".

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/1995., s. 60.

LEKO, Ivan, (Proložac Donji, Split, 13.1.1948.), mr. sc„ dipl. ing. Sum.

Sin Stipe i Slave r. Piric., Hrva t ske narodnosti i državljan-stva. Otac mu je bio građevinski poslovođa, a majka domaćica. Os-novnu je Školu završio u ProloScu Donjem, a gimnaziju u Splitu. Ma-tu r i rao je na Realnoj gimnaziji "Marko Marulic" 1967. godine.

U jesen 1968. upisao se na Šumarski f aku l t e t Sveuc. u Zag-rebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 27.XII.1974. godine. Na istom fakul-te tu u studenome 1985. završio je i poslijediplomski s tud i j iz područ-ja bujice i vodogradnja. Napisao je i obranio magistarski rad pod naslovom "Primjena poboljšanih me-toda kod uređenja buj ica u Dal-maciji".

Po završetku s tudi ja prvo zaposlenje u državnoj službi pr ima u poduzeću "Hrvatska vodopriv-reda", kasnije "Hrvatske vode", or-ganizacijska jedinica Split, radeći na mjestu stručnog suradnika za melioracije i uređenje bujica. U novoosnovano JP "Hrvatske Sume" UŠ Split prelazi l .VI. 1992., radeći gotovo t r i godine kao stručni su-radnik za uzgajanje Suma u Odjelu za proizvodnju. Odlukom Uprav-nog odbora "Hrvatskih Suma", a na prijedlog di rektora poduzeća, 24. III.1995. imenovan je upravi te l jem UŠ Split, na kojoj se dužnosti nalazio i prigodom pr ikup l j an ja ovih podataka za životopis.

Član je H Š D . Živi u Splitu.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 69. *** Posl. izvješće 1995., "HS", S. 66. *** H S D 1846-1996, s. 404.


18

LEKO, Jure, (Pasticevo, Kupres, B iH , 20.XII.1962.), dipl. ing. Sum.

Sin Stipe i Antoni je r. Tokić. Hrva t , r imokatolik. Otac mu je stolar, a majka domaćica. Osnovnu je Školu završio u Đakovačkoj Sat-nici 1977., a srednju u Građevin-skom školskom centru u Osijeku 1981. godine.

Šumarstvo je studirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 1987. godine.

Tehnički je rukovoditelj Sek-tora održavanja zelenih površina JP "Zrinjevac" Zagreb (1994.).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2 ,1995 . , s. 70.

LEKO, Vladimir, (Corle, Prn ja -vor, B iH , 23.IV.1937.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin Antona i Anice r. Bebek. Hrva t , r imokatolik. Osnovnu Ško-lu završio je u KoSutaricama kod Novske 1947., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1951. godine.

P r i j e upisa na Poljoprivred-no - Šumarski f aku l t e t Sveuc. u Zagrebu jednu godinu radio je kao Šumarski tehničar u Šumari j i Nov-ska. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, biološkog usmjerenja 1959.-60., a diplomirao na već osamosta-ljenom Šumarskom faku l t e tu 14. IX.1962. godine.

Prvo zaposlenje dobiva u

listopadu 1962. u ŠG Gospić - Šu-mar i ja Gračac. Nakon odsluženog vojnog roka nastavlja s radom u istoj Šumariji kao re fe ren t eksplo-ataci je Suma i zamjenik upravi-telja. Zbog potrebe službe biva premješten u Šumar i ju Donj i L a -pac, pa u Šumar i ju Korenica i ko-načno u upravu gospodarstva u Gospić, radeći u taksacij i na geo-detskom premjeru zemljišta za po-dizanje plantaže crnogorice u Me-daku. Nakon godinu i pol rada u Lici, putem javnog na t ječa ja seli se u ŠG Požega, zaposlivši se u Šumar i j i Ple ternica kao re fe ren t za iskoriSćivanje Suma i zamjenik upravi te l ja Šumarije. Tu ostaje se-dam godina, a 1970. imenovan je direktorom OOUR-a Mehanizacije u Požegi, obavl jajući i dužnost predsjednika Radničkog savjeta go-spodarstva. Slomom "Hrvatskoga proljeća" za dipl. ing. Vladu Leku, kao osvjedočenog Hrva t a , nas ta ju teški dani. Ostaje bez posla u stru-ci. Da bi prehranio obitelj, čet ir i godine radi kao autopri jevoznik u Kupresu.

Godine 1985. teškom mukom zapošljava se u poduzeću "Šuma" Zagreb RJ Nova Gradiška, koja tijekom njegovog upravljanja (1985-1990.) doživljava pun poslovni us-pjeh. Reorganizacijom Sumarstva i osnivanjem JP "Hrvatske Sume", 1991. imenovan je upravi te l jem Šu-mari je Caglin, da bi se nakon pet godina 1996. preselio u UŠ Požega, na mjesto Šumarskoga savjetnika.

P r i s tvaranju nove samostal-ne države Hrva t ske bio je jedan od osnivača H D Z u Pleternici i Požegi, sačuvavši Šumar i ju Caglin svo vri jeme Domovinskog rata .

Kao vrsni poznavalac ljeko-vitog i drugog bilja, amaterski se bavi farmakologijom. U svojoj bilj-noj l jekarni "Feroleko" u Požegi (proizvodnja u Ple ternic i ) stavio je u promet od Zavoda za kontrolu


19

l i jekova odobren s i rup prot iv nis-kog t laka, a na p u t u je proizvod-nje i p lasmana pr i rodnoga l i jeka "antidijabetes".

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 61.

L E K O - K V E S I Ć , Vladimira, (Po-žega, 3.X.1965.), dipl. ing. Sum.

Po t j eče iz Šumarske obi te l j i . Otac Vlad imi r dipl. je ing. Sumar-stva, a m a j k a jo j je po zan iman ju nastavnica. Hrva t ske je narodnost i . S r edn ju školu - pedagoško usmje-renja , završi la je u Požegi 1984.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomira la je 5.VI.1992. iz pod-ruč ja ekologija Suma. Diplomski r ad nosi jo j naslov "Ostecenost razn ih vrs ta drveća u cen t ru grada Zagreba".

P rema nepotpunim podacima, 1995. bi la je zaposlena u svojstvu r ev i rn ika u Šumar i j i P le te rn ica , UŠ Požega.

L E L J A K , Zdravko, (Križevci , 26. 1.1956.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Slavka i Š t e f a n i j e r. Ve-sligaj. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz obr tn ičke obi tel j i . Osnovnu i sred-n ju naobrazbu stekao je u rodnim Križevcima: osnovnu je Školu za-vršio 1970., a srednju tehničku 1974. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1981.

Nakon d ip lomi ran ja bio je p r ip ravn ik u Šumar i j i Križevci , zat im r e f e r e n t za uzgoj Suma, teh-nolog za uzgoj i zaš t i tu Suma i u p r a v i t e l j Šumarije, na kojem se mjes tu nalazio i u v r i j eme pr iku-p l j an j a ovih poda taka (1995.).

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 63. *** Poslovno izvješće "HS" za 1995., s.

61.

L E L J A K , PETRICUŠIĆ, Marija, (Zagor je , PosuSje, B i H , 30 .VI I . 1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Š t ipana i Pavice r. La-žeta. Hrvat ica , hrvatskoga držav-l janstva, r imokato l ičke vjere. Otac jo j je grad. radnik , a m a j k a doma-ćica. Osnovnu je Školu završi la u Roviscu kod Bjelovara 1978., a sred-n ju u CUO Bje lovar 1982. godine.

Š u m a r s t v o je s t u d i r a l a na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomira la je 1986.

P r i p r a v n i č k i staž odradi la je u ŠG "Mojica Bir ta" Bjelovar , u Š u m a r i j i Ivanska, u razdobl ju od 11.V.1987. do ll.V.1988.g. Tu je os-ta la na zamjen i do 12.IX.1988., a 1.XII.1988. odlazi na zamjenu u Š u m a r i j u Križevci i tu os ta je do 25.VI.1990.

Nakon prek ida od godinu i po dana zapošl java se 1.1.1992. u Š u m a r i j i Kopr ivnica , UŠ Kopriv-nica na mjes tu rev i rn ika . Dana 1. VI.1994. prelazi u UŠ Koprivnica na radno mjes to stručnog suradn ika za analizu, ka lku lac i je i raspodje-lu, (vid. P E T R l C U Š l C , 4. knjiga.).

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 63.

L E M A I ć , Rajo, t a j n i k Gospo-darsko-Sumarskog uči l iš ta u Kr i -ževcima od s rpn ja 1884. do smrt i 29.VI.1896.


30

Predavao je na višem odjelu gospodarsko i Šumarsko knjigovod-stvo.

L I T E B A T U B A *** Spomenica o pedesetgodisnjem po-

s to jan ju višeg gospodarskog učilišta i ra-tarnice u Križevcima. Križevci 1910., s. 147.

LEMEŠIĆ, Nikola, (Korać, Bosan-ski Brod, B i H , 12.XI.1928.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I l i j in, Hrva t , B i H držav-ljanstva. Realnu gimnaziju polazio je i završio u Dervent i 1948. Kao stipendist Ministarstva za ku l tu ru NR BiH, Šumarstvo je s tudirao na Poljoprivredno-Sumarskom fakul-te tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52., a diplomirao 14.1.1953.

L E N A R č l ć , Andrija, predavač na Gospodarsko-Sumarskom učiliš-tu u Križevcima i na Šumarskoj akademij i u Zagrebu.

Bio je upravi te l jem križe-vackoga zavoda od 15.XI.1898. dok nije 6.X.1902.g. postao ravnatel jem. Bio je i predstojnik Pos ta je za is-t raž ivanje sjemena (1893.-1906.). U tijeku I. svjetskog ra t a predavao je na Šumarskoj akademij i od 1913.-1919. melioraciju tla, kulturu liva-da i pašnjaka.

Surađivao je u Šumarskom listu.

N E K I B A D O V I

Pravila postaje za istraživanje sjeme-na u Kralj. gosp. i sum. učilištu u Kri-ževcih. SL 1893., s. 447-456.

KesterCanek kao nastavnik na Kr. gosp. i sum. učilištu u Križevcima. Zalobni b ro j SL, s. 9-11, Zagreb 1915.

L I T E B A T U B A *** Spomenica o pedesetgodisnjem pos-

to j an ju višeg gospodarskog učilišta u Kri-ževcu. Križevac 1910., s. 61, 75, 84,147,148.

Kauders, A.: Sum. bibliograf . I, s. 181. *** SN, S. 42,100. Husinec, R., DeliC, P.: MH Križevci

1995., s. 29, 30, 35, 56, 63, 64, 75, 99, 100-106,114. *** H S D 1846-1996., s. 99.

LENARClC, Josip, (Verd, Vrh-nika, Slovenija, 22.11.1856. - Verd, 26.V.1939.), ing. Sumarstva i ing. ag-ronomije.

Gimnaziju je završio u Lju-bljani. Apsolvirao je agronomiju i Šumarstvo na Visokoj Školi za kul-tu ru t la u Beču. Bio je velepo-sjednik i industr i ja lac u Vrhniki , kod Ljubl jane . Njegova moderno opremljena tvornica parketa i dru-gih f ina ln ih drvnih proizvoda bila je poznata i u inozemstvu.

Od 1900. do 1918.g. elan je Kranjsko-pr imorskog Šumarskoga društva, a 1919. njegov predsjed-nik. Društvo je prestalo radom 1922., kada je stvorena prva pod-ružnica Jugoslovenskoga Šumarskog udruženja ( JŠU) u L jub l jan i . Le-narcic je izabran predsjednikom podružnice i po tpreds jedn ikom JŠU, koje je imalo sjedište u Za-grebu. Preds jednik J Š U bio je od 1926. do 1928.

Za hrvatsko Šumarstvo zna-čajno je da je udruženje pod nje-govim predsjedanjem, između osta-log, uspjelo sp r i j eč i t i p rovedbu uredbe Ministarskog savjeta iz Beograda o uk idanju Šumarskoga f aku l t e t a Sveučilišta u Zagrebu, a podržao je i akciju oko kompleti-ranja tehnološke zbirke Šumarskoga muzeja u Zagrebu, posebno zbirke drvnih sort imenata i zbirke greša-ka drveta.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s r i i inksikot i

31

Napisao je i objavio nekoliko s t ručn ih č lanaka iz d rvne indus-t r i j e i k r i t i ke nekih zakona (Kau-ders: Bum. bibl. I, s. 105, 158-159) i r a sp ravu o va lu tnom p i t a n j u u Ju-goslaviji.

Za zasluge oko u n a p r e đ e n j a Sumarstva, kao elan J Š U , odliko-van je Ordenom jugoslavenske kru-ne 3. reda, Ordenom Sv. Save 3. reda i Ordenom bijelog orla 5. reda.

L I T E B A T U B A Sustia: Sedamdesetpet le tnica gospoda

inž. Josipa LenarCiCa. SL 3, 1926., s. 196-197.

Ugrenović, A.: Šumarski muzej - Druš-tvene vijesti). SL 4/1927., s. 196-197.

*** Bad vanredne skupšt ine JSU. SL (posebno izd.), Bgd 1928.

B.: Ing. Josip Lenarcic - Lične vijes-ti. SL 2-4/1936., s. 213.

Odlikovanja - Lične vijesti . SL 10/ 1936., s. 585.

Iz Udruženja. : SL 4/1937., s. 213. *** Josip Lenarcic - Lične vijesti. In

memoriam. SL 6/1939., s. 325. Udruženje : Josip Lenarcic. In memo-

riam. SL 8-9/1939., s. 413. Sustercic, M.: Josip Lenarcic. In me-

moriam. Ibid., s. 490. Kauders , A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

105,158-159, 262. *** Pov. sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 376, 388, 412. *** H S D 1846-1996., s. 167, 169, 173,

178-180,185.

L E N T I ć , Ana-Rachele, (Zagreb, 11. III.1948.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćerka Milana, po struci glaz-benika. H r v a t s k e narodnost i i dr-žavl janstva. M a t u r i r a l a je (1969.) na VI . gimnazij i u Zagrebu. Diplo-mira la je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 12.XI.1976. na ŠG odjelu.

L E P U Š I ć , Milan, iz Remet inaca , H r v a t s k a , Šumarski nadzornik.

Šumarstvo je apsolvirao 1893. na Gospodarsko-Sumarskom učiliš-tu u Križevcima, a 1898. položio je državni ispit za samostalno vođe-n je Šumskoga gospodarstva.

Kao Šumarski v ježbenik kod Ko ta r ske oblast i na Sušaku, ime-

novan je 1902. ko ta r sk im Šumarom kod iste oblasti , gdje se, p rema nepotpunim podacima, nalazio i 1915. godine u istom svojstvu, a 1917. imenovan je župani jskim Sum. nadzornikom kod iste oblasti , gdje se nalazi i 1919. god. U zvanju nad-zornika zadržao se očito dugo, jer smo pronašl i poda tak da je 1925. radio na tome mjes tu .

Bio je dugogodišnji elan H r -va t sko - s lavonskoga Šumarskoga druš tva .

L I T E B A T U B A +++ SL: 1898., s. 462; 1902., s. 681; 1908., s.

352; 1917., s. 127; 1919., s. 54; 1925., s. 343. BorosiC, J.: SIS, s. 19.

L E P U Š I Ć , Mirko, (Zagreb, 1861.-Eemete , Zagreb, 27.XI.1902.), nad-Sumar.

Šumars tvo je završio 1880. na Gospodarsko - Šumarskom učil iš tu u Križevcima.

Službovanje je započeo kao općinski Šumar u t adašn jem Pro-vinci ja lu (civilna H r v a t s k a ) . Oko 1887. godine s tupio je u službu kod Otočke imovne općine i bio duže vrijeme kotarski Šumar u Pe- ru-sicu i Zaval ju , gdje je 1902.g. ime-novan nadSumarom. Nakon toga radio je kraće vr i j eme u Gospodar-stvenom uredu u Otočcu, ali zbog bolest i odlazi na l i ječenje u Zag-reb, gdje umi re u 42. godini života. S a h r a n j e n je u Zagrebu.

Bio je dugogodišnji elan H r -vatsko - slavonskoga Šumarskoga druš tva .

L I T E B A T U B A Sum. list: 1982., s. 226; 1902., s. 383. Osobne viesti: Umrl i . SL 12, 1902., s.

762-763. Bazlici te viesti: Žalosni memento. SL

9,1905., s. 418. Borosić, J.: SIS, s. 17.


22

LESKOVIĆ, Zdravko, (Zagreb. 24.1.1927.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin Blaža i Mace r. Kluko-vic. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio d imnjača r sk i obr tn ik , a maj-ka domaćica. I osnovnu i s redn ju školu pohađao je i završio u Za-grebu. M a t u r i r a o je na IV . muš-ko j rea lno j gimnazi j i 1946. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1949.-50. Dip lomirao je na Šumarskom odjelu, Šumsko-uzgoj-ni odsjek 1952.g.

Po završe tku s tud i ja prvo zaposlenje u d ržavno j službi do-biva u ŠG "Visevica" R i j eka l .VI I . 1952. P r i p r a v n i č k i staž u zvanju r e f e r e n t a obavl ja u Š u m a r i j i Rav-na Gora, a 1.XI.1953. p remješ ten je u Š u m a r i j u Gerovo, na radno mje-sto v.d. up rav i t e l j a Šumarije. P r v e čet i r i godine (1954.-1958.) tu funk-ciju obavl ja i kad je Šumari ja dje-lovala kao us tanova sa samostal-nim financiranjem, da bi kraće vri-jeme bio i njezin uprav i t e l j ( l l . V I I . -31.XII.1958.). Ustanovl jenjem Cen-t ra lne Šumarije za t adašn j i ko ta r Čabar, sa sjedištem u Gerovu, nepu-nu je godinu dana zamjenik upra-vitelja te Šumarije. Dana l.XI.1959„ na v las t i t i zaht jev, napuš ta Gorski kotar, honorarno se zaposlivši u zagre-bačkom "Sljemenu", ustanovi za upra-vljanje park Sumama grada Zagreba.

Reorganizaci jom Sumarstva i us tanovl jen jem Šumskih gospodar-stava, dipl. ing. Zdravko Leskovic prelazi na rad u ŠG "Papuk" VoCin (1.V.1960.). Do k r a j a 1961. upra-v i t e l j je Šumar i j e VoCin, a od 1.1.1962. do 31.YIII.1963. rukovodi-lac je Ekonomske jedinice Šumskog radilišta Ceralije i njezin prvi upra-vi te l j .

K a d je osnovano ŠG "Papuk" Podravska Slat ina, n a j p r i j e je re-f e ren t eksploatacije Suma pr i upra-vi gospodarstva (l.X.1963.-31.VIII. 1965.), pa v.d. up rav i t e l j a pogona Podr . Slat ina i na k ra ju referent za eksploataci ju Suma Pogona Podr . S la t ina (2.X.1965.-22.II.1970.).

P o s l j e d n j e godine a k t i v n e službe proveo je u Š P P "Slavon-ska Suma" Vinkovci u svojstvu sa-v j e tn ika za eksploataci ju Suma u RZ Za jedn ičk ih službi u Osijeku. Sa toga radnog mjes ta 1.III.1988. odlazi u mirovinu.

Za zasluge na organizaci j i i u n a p r e đ e n j u na t j e can j a Šumskih r adn ika sjekača nagrađen je bron-čanim i z la tnim odličjem Nar . teh-nike H r v a t s k e .

Umirovl jen ičke dane provo-di u Zagrebu.

L I T E B A T U B A *** Š N , s. 364.

L E U S T E K , Albin, rodom iz Kop-rivnice, ing. Sumarstva, Sum. nad-zornik.

Šumars tvo je apsolvirao skol. g. 1912.-13. na Šum. akademij i u Za-grebu koja je bi la u sastavu Mu-droslovnoga f aku l t e t a .

P r e m a dos tupnim podacima, 1913. imenovani je Šumarskim vje-žbenikom pri Šumarskom nadzor-nis tvu u Valpovu. Državn i ispit za samostalno vođenje Sum. gospodar-stva položio je 1916.g. u Zagrebu. I s t e godine vodi se kao Šumarski


33

pristav valpovackog vlastelinstva. Kao ispitani i osposobljeni Šumar imenovan je 1918. kotarskim Šu-marom kod Kotarske oblasti u Dugom Selu, gdje je 1919. ime-novan Šumarskim povjerenikom. Od 1920.g. radi kao gradski Šumar u Zagrebu, gdje se nalazi i od 1926. do 1940.g. u svojstvu Šumarskoga nadzornika grada Zagreba.

Kao suradnik javlja se u Bum. listu 1919. i 1920. god. U L R V obja-vio je temu iz lova.

Bio je redovit i i akt ivan elan Jugosl. Sum. udruženja , odnosno H Š D i donator društvenim zakla-dama.

B A D O V I

Suma malih sastojina, (s Maj 'erom). SL 1919., s. 350-357.

Suma i suma. S. list 1920., s. 15-18. Lov na divlje svinje u lovištu podpo-

garčkome. L B V 1914., X X I I I , 2. s. 21-22.


47; 1919., s. 55, 245; 1920., s. 250; 1926., s. 220; 1940., s. 181, 268, 517; 1943., s. 23.

BorosiC, J.: SIS, s. 4. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 57,

194. *** Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 83, 325, 326, 369, 412. Frković, A.: B ib l iograf i ja L B V 1892-

1991., s. 328, 420. *** H S D 1846-1996., s. 148, 226.

LEVAKOVIĆ, Antun, (Rokovci, Vinkovci, 31.1.1885. - Zagreb, 2.III . 1955.), prof. Šumarske akademije, Gospodarsko - Sum. fakul te ta , Po-ljoprivredno-Sum. f aku l t e t a u Za-grebu, dr. Šumarskih znanosti.

Sin Vida i J a n j e r. Štimac. Pot ječe iz zemljoradničke obitelji . Osnovnu Školu završio je u An-drijasevcima 1896., a matur i rao je na klasičnoj gimnaziji u Vinkov-cima skol. g. 1903.-04.

Godine 1907. završio je Šumar-ske znanosti na Šumarskoj akade-mij i u Zagrebu. Nakon položenog državnog stručnog ispita odlazi na

Visoku školu za ku l tu ru t la u Be-ču, gdje mora ponovno polagati sve ispite, jer u Beču nisu priznavali rang zagrebačke akademije i ondje 1913. godine, kao prvi Hrva t , dok-tor i ra Šumarske znanosti s diser-tacijom pod naslovom: Vergleich-ende Untersuchungen tiber die Zu-wachsleistungen der slavonischen Eiche, Esche und Ulme ".

Na jp r i j e službuje u Gradiš-koj imovnoj općini i vlastelinstvu Valpovo te na području Brodske imovne općine i u Sumi zvanoj >Me-rolino< započinje prva znanstvena is t raživanja rasta i pr i ras ta hras ta lužnjaka, poljskog jasena i nizin-skoga bri jesta . Upravo ta istraži-vanja bila su temel j za spomenutu disertaci ju.

Nakon s t jecanja doktorata, radi u Brodskoj imov. općini (Otok, Pleternica, Rajevo selo).

God. 1917. pozvan je za suplen-ta na Šumarsku akademiju u Za-greb, gdje predaje vise predmeta i uporno radi na podizanju kvali-te ta i ugleda te ustanove. Od 1920. profesor je na Gospodarsko - Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu u koji je prerasla akademija; predaje do umirovl jenja 1952. godine den-drometriju.

Bio je dekan Gospodarsko-Sumarskoga f a k u l t e t a 1921. - 22.


24

"Antun Levakovic odgojio je velik b r o j Šumarskih inženjera . Ured io je 10 knj iga Glasnika za Šumske pokuse na 3374 stranice. Bio je u redn ik Šumarskog lista i to sa prof . Pe t rac ićem od 1920. do 1921., a samostalno od 1929. do 1940. Napisao je 50 znans tvenih radova iz područ ja dendrometrije. Najve-ći je h rva t sk i Šumarski znanstve-nik u p rvo j polovici X X . stoljeća. Najv i še se proslavio svojim funk-cijama rastenja drveća, jednadžbom za sastoj insku visinsku k r ivu l ju te nov i j im ob l ikom f r e k v e n c i j s k e funkcije", (D. Klepac, 1992.).

Bio je p reds to jn ik Zavoda za d e n d r o m e t r i j u i Zavoda za Šumske pokuse. Stvorio je znanstvena dje-la r i j e t k e vr i jednost i , už iva juć i ve-lik ugled i u s t ranom znanstvenom svijetu.

Od 1926.g. dopisni je elan Akademie Zemedelske u P r a g u i gost profesor na Poljoprivredno-Su-marskom fakul te tu u Sofi j i (1936.).

Godine 1937. odl ikovan je bu-garskim Ordenom Sv. Aleksandra 3. s tupnja .

Njegovi s tudent i , među koji-ma su i nasi akademici , h rva t sk i Šumarski znanstvenici i svi hrvat-ski Šumarski s t ručnjac i oda ju du-žno p r i znan je prof . dr. A. Levako-vicu i ob i l ježavaju dostojno nje-gove obljetnice. Tako je 1990. u Vinkovcima obil ježena 45. obljet-nica njegove smr t i simpozijem u njegovu čast, a t r i godine kasni je objav l jen i su svi pri lozi sa savjeto-van ja u poznatom "Zborniku o An-t u n u LevakoviCu".

"Jedan znanstvenik - h ras t hr-vatske ravnice - dobio je danas k r u n u od hras tova lisca"- kaže o zborn iku dr. Ka t i ca Corkalo. "JoS mnogi čeka ju da ih ovjenčamo. Neki to u H r v a t s k o j , na Jugu, cine lovor-vi jencima od mir isna liSCa. Mi u Slavoni j i imamo svoj znak -list p lemeni ta hras ta , kako doli-

k u j e Šumaru Slavoncu, koj im se danas dičimo," (Šum. list 1-2, 1993., s. 73).

Bio je dugogodišnji elan H Š D i zaslužni elan Šum. d ruš tva u Vinkovcima.


Vergleichende Untersuchungen ilber die Zuwachstleistungen der Eiche, Esche und Ulme (diser taci ja) . Prevedeni izvadak u Sum. listu 1913., s. 321-342.

Ustanovljenje kockovne sadržine sa-stojina po tzv. vinkovackom načinu. Ibid., 1915, s. 1-23.

O ustanovljivanju srednje sastojinske starosti. Ib id . 1917., s. 357-394.

Zaokruž ivanje p romjera kod klupova-nja sastojina. Sum. list 1919., s. 343-350; 1920., s. 7-14,179-185.

O točnosti i prakt ičnost i raznih meto-da za k u b i r a n j e sastojina. Ibid., 1920., s. 197-225, 257-281, 317-350.

Die Bestandesmassenaufnahme mittels Probestšmem Bisherige und neue Gesichts-punkte, Wien, p. 1-102,1922.

Dendrometrija, (udžbenik i priručnik) Zagreb, 1922., s. 1-356.; SL 1922., s. 219 (Bef . UgrenoviC); Centralbl . f. d. ges. F., pag. 76-80, Wien, 1923., (Schmied); Forstw. Centralbl., pag. 395-398, Berl in 1923, (Bef . Schilpf er).

iTos nešto o veličini dopustivog zaokru-ženja u očitovanju promjera prigodom klu-povanja sastojina. Sum. list 1923., s. 199-203.

O ustanovljivanju drvne količine sor-timenata pomoću apstraktnih primjernih stabala i tzv. dendrometra. Sum. list, 1923., s. 697-721.

Prilog k pitanju izmjere promjera na nepravilnim poprečnim prerezima debla. Sum. list 1924., s.123-136,180-190, 225-241.

O pogreškama skopčanim sa mjere-njem stabala u oborenom i osovnom stanju. Ibid., 1924., s. 645-662.

O količini otpatka pri obdjelavanju oblovine u ostrobridne grede. Sum. list 1925., s. 213-228, 267-284.

O ustanovljivanju periodičnog sasto-jinskog prirasta. Pola stoljeća sumarstva, Zagreb, 1926.

Uber zwei neuerdings aufgetauchte dendrometrisehe Fragen. Fors twissenschaft -liches Centra lbla t t , 1926., s. 791 -798.

Einiges a us der Zuwachteorie. Ib id . 1927., p 555-560.

Ein neuer Begriff des Standorts-weisers. Glasnik za sum pokuse 1927., s. 100-149.

Zakon o prenošenju pogrešaka u no-


25

vom svjetlu. Godišnjak Sveučilišta 1929., s. 753-772.

Jedna nova jednadžba rastenja. Spo-menica vinkovacke gimnazije, Osijek 1930., s. 120-130.

O srednjoj pogreški sume. Sum. list 1930., s. 379-382.

Kubisanje sastojina s pomoću slobod-no izabranih primjernih stabala. Sum. list 1930., s. 492-495.

O grupiranju sastojine oko slobodno izabranih primjernih stabala. Sum. list, 1931., s. 368-380.

O debljinsko-visinskim skupinama u dendrometriji. Ibid., 1931., s. 672-686.

K pitanju raspoređivanja primjernih stabala među pojedine debljinske skupine. Glasnik za sum. pokuse 1931., s. 281-303.

K pitanju kombinovane upotrebe kon-kretnih i apstraktnih stabala pri kubi-sanju sastojina. Glasnik za sum. pokuse 1931., s. 314-325.

O srednjoj pogreški sume. Sum. list 1933., s. 706-717

Analitički oblik zakona rastenja. Gla-snik za sum. pokuse, 1935., s. 189- 282.

Analitički izraz za sastojinsku visin-sku krivulju. Glasnik za sum. pokuse 1935., s. 283-310.

Uber den bei der Bestandeskubi-erung zu befilrchstenden mittleren Fehler, Lesovodska misi, Sofia 1937., br. 2, 3, 4.

O srednjoj moguCoj pogreški pri kubi-sanju sastojine. Sum. list 1937., s. 567-598.

O izgledima i mogućnostima numeri-čkog bonitiranja stojbina. Glasnik za šum-ske pokuse, 1938., s. 374-389.

Fiziolosko-dinamicki osnovi funkcije rastenja. Glasnik za sum. pokuse 1938., s. 374-389.

O nekim formulama za prosječni po-stotak prirasta. Sum. list 1939., s. 215-225.

O racionalnom postotku primjernih stabala. Sum. list 1939., s. 226-228.

Metode ubrzanog izračunavanja para-metara za neke novije funkcije rastenja. Sum. list 1939., s. 299-309.

O analitičkom izražavanju sastojinske strukture. Glasnik za sum. pokuse 1948., s. 293-366. Dodatak, ibid. 1952., s. 1-24.

L I T E B A T U B A *** SL: 1908., s. 33, 352; 1909., s. 485;

1911., s. 234; 1913., s. 309; 1919., s. 118, 188, 358; 1920., s. 31, 368; 1926., s. 665; 1936., s. 585; 1937., s. 213, 695.

BorosiC, J.: SIS, 1, 3, 23,133,136. Petracic, A.: K sezdesetgodisnjici prof.

dr. Ante LevakoviCa. Sum. list 1945., s. 71. Kauders, A.: 77, 116, 177, 124, 159,181,

200, 248, 249, 262. *** SN, S. X I I , 98-100, 105, 107, 111,

116-119, 121-123, 157, 180, 181, 187, 200, 202,

217, 222, 234, 256, 300-302, 305, 306, 382-384, 452-453, 464.

Neidhardt, N.: Dr. An tun LevakoviC. In memoriam. SL 5-6,1955., s. 153-155.

*** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-stva jugoist. Slavonije. Vinkovci - Slav. brod 1974., s. 533, 534, 538, 542, 703, 719.

Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 10-12, 133, 134, 142, 319, 336, 376, 408.

*** SE 2,1983., s. 341. PrpiC, B.: Znanstveni skup o A n t u n u

LevakoviCu. SL 6-9, 1991., s. 381-383. PiskoriC, O.: Zbornik radova o A n t u n u

LevakoviCu, H A Z U Centar Vinkovci, 1992., s. XXVI+200. SL 3-5, 1993., s. 180-182, (pr ikaz zbornika).

*** Znanstveni i s t ručni skupovi -Zbornik o An tunu LevakoviCu, (B. Sabadi, D. Klepac, A. PranjiC, M. VidakoviC i K. Corkalo), SL 1-2,1993., s. 66-73.

Klepac, D.: Šumarski znanstvenici iz Vinkovaca i vinkovacke okolice. H A Z U , Centar za znanstveni rad Vinkovci, 1996., s. 20-22.

LukiC, N.: Značenje prof. dr. Antuna LevakoviCa u prevođenju Šumarske aka-demije u Gospodarsko-sumarski f a k u l t e t Sveučilišta u Zagrebu. SL 1-2, 1997., s. 48-52.

L E V A N I Ć , KUCAN, Nada, (Škr i -n jar i , Križevci, 31.YIII.1958.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Cirila, po zan imanju lu-gara i m a j k e domaćice. Gimnazi ju je završila 1977.

S tud i r a l a je Šumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirala je 14.VI.1983.g. iz Šu-marske fitocenologije. Napisa la je diplomski rad pod naslovom Deg-radac i j a zajednice h ra s t a lužn jaka i običnoga graba s bukvom na pod-ruč ju Šumar i j e Vrbovec".

Zaposlena je kao rev i rn ik u Š u m a r i j i Vrbovec , U Š B j e l o v a r (1995.).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 62 (Kucan).

L E V I C K I , Leonid, iz Busi je , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je apsolvirao 1925.-26. skol. g. na Šumarskom odjelu Gospodarsko-Sumarskoga faku l te -ta Sveučil iš ta u Zagrebu.


26

Kao d ip lomiran i Šumarski inženjer i ugovorni činovnik Di-rekci je Suma Sarajevo, Ko ta r sko nacelstvo L j u b i j a , 1932. postavl jen je za ugovornog činovnika Odje-l j en ja za Šumarstvo, Min is ta r s tva Suma i r u d n i k a u Beogradu i od-ređen da r ad i kod navedenog na-celstva, gdje je, kao ugovorni či-novnik, 1933. bio Sef - Šumarski re-fe ren t . Godine 1934. postavl jen je za činovničkog p r ip r avn ika kod Di rekc i j e Suma u Aleksincu (Sr-bija) , a 1937. za Šumarskoga pris-tava kod Di rekc i j e Suma u Nisu, gdje je 1941. unapređen za Šumar-skoga višeg pr is tava. D a l j n j e po-da tke o n jemu nismo pronašli .

Bio je elan Jug. Sum. udru-ženja.

L I T E B A T U B A *** SL: 1932., s. 758; 1934., s. 454; 1937.,

s. 615, 682; 1941., s. 44. Borosić, J.: SIS, s. 6, 49.

L I N D I Ć , Vladimir, (Zagreb, 16.X. 1949.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin S t j epana i Mar i j e r. Ma-tos. H r v a t , katol ik . Otac mu je službenik, a m a j k a medicinska ses-t ra . Školovao se u Zagrebu. Osnov-nu je školu završio 1964., V I I . gim-nazi ju 1968.g., a d ip lomirao je na Šum. f a k u l t e t u 15.X. 1975.g.

Od l.X.1977. zaposlen je u Šu-

marskom ins t i t u tu J a s t r eba r sko u Odje lu za t ipologi ju Suma. S t ručn i ispit položio je 1979. Vec 1978. uvrš-ten je u ka tegor i ju pomoćnog istra-živača, 1984. u ka tegor i ju istraži-vača, a 1988. izabran je u zvanje is t raživač - su radnik na poslovima Šumarske f i tocenologi je i tipologi-je Suma. Do 1997. r ad i na mjes tu i s t raž ivaca-suradn ika u Odjelu za t ipologi ju Suma Šumarskog insti-t u t a Jas t r eba r sko , a nakon toga zaposlio se u Odje lu inspekci je Šu-mars tva i lovstva, Minis ta rs tva po-l jopr iv rede i Sumarstva R. H r v a t -ske.

Sudjelovao je na I U F R O kon-gresima, savjetovanjima i znanstve-nim skupovima u zemlj i i inozem-stvu.

Član je H Š D i Hrva t skog ekološkog druš tva .

B A D O V I

Cestar, D., Hren , V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J., Bezak, K, Krznar , A., LindiC, V., Vrbek, B., Krejci , V., 1982.: Pri-rodni sumski rezervat Medveđak. Badovi 50, s. 1-76, S i J .

Cestar, D., Hren , V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J., Pelcer, Z., Bezak, K, Krejci , V., Krznar , A., LindiC, V., MedvedoviC, J., Vrbek, B., 1983.: Prirodni sumski rezervat Corkova uvala - Cudinka. Badovi 53, s. 1-44, S i J .

Cestar, D., Hren , V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J., Pelcer, Z., Bezak, K, Krejci , V., Krznar , A., LindiC, V., MedvedoviC, J., Vrbek, B., 1984.: Prirodni sumski rezervat Kik-Visibaba. Badovi 58, s. 1-40. S l J .

Cestar, D., Hren , V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J., Pelcer, Z., Bezak, K, Krejci , V., Krznar , A., LindiC, V., MedvedoviC, J.; Vrbek, B., 1984.: Prirodni sumski rezervat Sjecica-Javornik. Badovi 58, s. 41-76, S l J .

Pelcer, Z„ LindiC, V.; 1990.: Karlovac-ko-slunjska krska ploča specifičan ekolos-ko-vegetacijski i sumsko-gospodarski kom-pleks. Bad. sum. inat. 25, (2), Zagreb, a. 354-363.

Vrbek, B., LindiC, V., Krznar , A., 1992.: Forest Typology in C'roatian forestry. Pro-ceedinga Centennial, a. 328, 100 yeara I U F B O , Berl in-Eberawalde, 3188 - ~4.09., Berl in.

MartinoviC, J., MedvedoviC, J., Krz-nar, A., Krejci , V., Vrbek, B., Bilandžija , J.,


37

Benko, M., LindiC, V., VuletiC, D., Dolenec, 8., L i t tvay , T., Novotny, V., Dubravac, T., Vilicic, V., 1993.: Tipologija suma jučer, danas, sutra. Savje tovanje "Znanstveno-istraživački rad i razvoj sumars tva H r v a t -ske", Stubicke Toplice 3.-5.XI.

Krznar , A., Krejci , V., Vrbek, B., Bi-landži ja J., Benko, M, LindiC, V., VuletiC, D., Li t tvay, T., Novotny, V., Dubravac, T., 1993.: Normativni model klasifikacije eko-loško - okolišnih funkcija tipova suma (OEFT). Savje tovanje 'Znanstveno-istraži-vacki rad i razvoj sumarstva , Stubicke Toplice 3.-5. X I .

Gradecki, M., Krejci , V., LindiC, V., Poštenjak, K, Vrbek, B„ 1993.: Ekolosko-gospodarske i neke druge osobine jele na Biokovu. Kongres "Prirodoslovna istraži-vanja biokovskog područja , Makarska 11.-16. l istopada. Knj iga sažetaka, s. 71.

LindiC, V., Vrbek, B., 1993.: Prilog poznavanju ekoloških prilika staništa cr-nog bora na južnim obroncima Biokova. Kongres Prirodoslovna i s t raž ivanja Bio-kovskog područja , Makarska ll.-16.X., Knj i -ga sažetaka, s. 71-72.

Gradecki, M., LindiC, V., Krejci , V., Poštenjak, K, Vrbek, B., 1993.: Stojbinske prilike suma u nacionalnom parku Bis-njak". Savje tovanje u povodu 40-godisnjice osnutka i rada KP 'Bisnjak' , Crni Lug 16.-17.IX. Zbornik radova, s. 34-46.

AnaniC, M., BelusiC, B., Benko, M., BiondiC, B., Butigan, A., Krznar , A., Kusan, V., LindiC, V., LonCariC, J., LovriC, P., Singer, D., Vrbek, B., 1993.: Uspostava geo-grafskog informacijskog sustava za Nacio-nalni park "Bisnjak" kao dijela programa zaštićenih područja Hrvatske. Savjetova-nje u povodu 40-godisnjice osnutka i rada NP "Bisnjak", Crni Lug 16.-17.IX. Zbornik radova, s. 112-115.

LindiC, V., Vrbek, B., MedvedoviC, J., 1993.: Ekološko - gospodarski tipovi suma srednje Podravine. Znanstveni simpozij F lora i vegetacija H r v a t s k e u povodu

100-godisnjice rođenja akademika Ive Pe-valeka, Koprivnica - Novigrad Podravsk i 20.-22., Knj iga sažetaka.

Bilandžija , J., LindiC, V., 1993.: Utje-caj strukture šumskoga goriva na vjerojat-nost pojave i razvoj požara u sastojinama alepskoga bora. Bad. sum. inst. 28, (1/2), s. 215-224, Jas t rebarsko .

Benko, M., Kusan, V., LindiC, V., 1993.: Primjena OIS tehnologije pri razvrsta-vanju suma Hrvatske za potrebe sjemenar-stva. Zbornik radova, s. 77-85, 4. Međuna-rodni skup o razvoju i p r imjen i kompju-terskih sustava, 12.- 16.V., Zagreb.

LovriC, S., LindiC, V., Singer, D., 1994.: Uspostava geografskog informacijskog su-stava (OIS) za zaštićena područja u Be-

publici Hrvatskoj Zbornik radova, 5. međunarodni skup o razvoju i p r imjen i kompju torsk ih sustava, 26.-29.VI., Zagreb, s. 68-72.

Krznar , A., Dolenec, S., Bi landži ja , J., Krejci , V., Vebek, B., LindiC, V., Li t tvay, T., 1995.: Model of Evaluating of Environ-mental Capital of Forest Ecosystem, (Mo-del vrednovanja okolišnog kapi ta la sum-skog ekosustava). Carring for the forest Besearch in achanging Wor ld - Abst rac ts of Inv i ted Papers : 484. I U F B O XX Wor ld Congress, 6-12, August, Tampere, F in land.

Bilandži ja , J., LindiC, V., 1996.: Sadr-žaj teških kovina u sastojinama medunca, cera i crnog bora. H Š D , "Skrb za hrva tske sume od 1846-1996. Unapređen je proiz-vodnje biomase sumskih ekosustava, knj. 1., Zagreb, s. 385- 390.

Bilandži ja , J., LindiC, V., 1996.: Eko-loške promjene u panjaci hrasta medunca i cera izazvane požarom. H S D 1846-1996., Zastiza suma i p r idobivanje drva, knj . 2., Zagreb, s. 29-34.

Krznar , A., LindiC, V., Bi landži ja , J., Vrbek, B, Dolenec, S., 1996.: BaCunanje vrijednosti suma kao okolicno ekološkog kapitala na primjeru dva ekološko - gos-podarska tipa suma. Mehanizaci ja u su-mars tvu 21, (4), Zagreb, s. 223-230.

JelaviC, V., Dolenec, S., MartinoviC, J., VrankoviC, A., Pe rna r , N., Krznar , A, LindiC, V., 1997.: Calculation and mapping of critical thresholds in Europe - S ta tus repor t coordination center fo r effects , of the Uni ted Nat ions Economie Commission for Europe, 63-65.

LindiC, V., 1997.: Krajobraz i raspro-stiranje vrsta. 29-33, 40, 85. poglavlje u knjizi "Šumsko drveCe i grmlje jest ivih plodova": SataliC, S., S tambuk, S., Drsavna uprava za zašt i tu okoliša, Zagreb, s. 1-144.

T I S K A N E K A B T E

Pelcer, Z., MedvedoviC, J., LindiC, V., 1982.: Karta sumskih zajednica rezervata Medvedak. Badovi 50,1:10.000, S l J .

Pelzer, Z., MedvedoviC, J., LindiC, V., 1983.: Karta biljnih zajednica rezervata Corkova uvala - čudinka. Badovi 53, 1:10.000, K a r t a 1-2, Zagreb, Š I J .

Is t i , 1984.: Karta sumskih zajednica Kik-Visibaba. Badovi 58, 1:10.000, K a r t a 1-2, S i J .

Pelcer, Z„ LindiC, V., 1984.: Karta bilj-nih zajednica rezervata Bijecica-Javornik. radovi 58,1:10.000, K a r t a 1-2, S i J .

Pelcer, Z. MedvedoviC, J., LindiC, V., 1989.: Karta sumskih zajednica sjeveroza-padne Hrvatske (dio), 1:100.000, diser taci ja VukeliC, J. "Šumske zajednice i s taništa hras ta k i tn j aka (Quercus petraea Liebl.) u


28

gorju s jeverozapadne Hrva t ske , Sum. fa-kul te t Sveuc. u Zagrebu.

Pelcer, Z., LindiC, V., 1990.: Vegetacij-ska karta Karlovacko-slunjska krska ploča 1:100.000. Had. sum. inat. 25,(2), a. 361-362.

Pelcer, Z., MedvedoviC, J., LindiC, V. 1990.: Macelj, 1:35.000. Badovi, Vol. 25, br.2, a. 393, S l J .

LindiC, V., 1997.: Karte zona šumskog dr-veća Republike Hrvatske. Knjiga DUZO: "Šumsko drveCe i gmlje jestivih plodova , SataliC, S., S tambuk, A., s. 30-136., 52 kar te .

Osim ovih radova, kao autor i surad-nik sudjelovao je u izradbi 57 s tudi ja , pro-jekata i e laborata . Kao au tor i suradnik izradio je ka r t e raznih mjer i la sumskih zajednica, ekološko - gospodarskih t ipova suma i ostalih vegetacijskih ka ra ta - ukup-no 247 kara ta .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 56. *** SIB, s. 1, 2, 5,13, 30, 32, 51, 59,137,138. *** SIM, s. 33, 55, 59,118,137,138,178. *** H S D 1846-1996, s. 29, 381, 385.

LIOVIĆ, Boris, (Zagreb, 18.1.1956.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Marka i Anice r. Bul jan . Otac mu je e lek t ro tehničar , a maj-ka domaćica. H r v a t . Školovao se u Zagrebu: osnovnu je Školu završio 1970., a VI . gimnazi ju 1974. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di -plomirao je 1982. iz područ ja za-štita prirode. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Pro-blemi zašt i te i ko r i š t en ja specijal-nog o rn i to loškog r e z e r v a t a Crna Mlaka".

Nakon diplomiranja upisao je posl i jediplomski s t u d i j iz zaštite

Suma na istom f a k u l t e t u i postigao s t u p a n j magis t ra znanost i iz po-d ruč j a herbologije. I z a b r a n je u zvanje znanstveni asis tent i zapos-lio se (1.II.1983.) kao suradnik za zaš t i tu Suma u Šumarskom insti-t u t u Jas t r eba r sko . Od 1989.g. r ad i kao is t raživač - su radnik na poslo-vima in tegra lne zašt i te Suma.

God. 1996. pr i jav io je na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu te-mu doktorske d iser tac i je pod nas-lovom "Utjecaj sirove n a f t e na kli-janje , ras t i razvoj hras ta , jasena i johe te mogućnosti u b r z a n j a n jene mikrobiološke razgradn je u tlu".

Sudjelovao je na savjetova-n j ima o p r imjen i pest icida u Šu-mars tvu u Opati j i 1987., 1988. i 1989. godine.

Član je Hrva t skog entomo-loškog druš tva , Hrva t skog ekološ-koga d ruš tva i H Š D .

Godine 1995. provodi dva mje-seca na speci jal izaci j i u S A D iz bi-ološke borbe prot iv Sumskih štet-nika.

H Š D mu je 1997.g. dodijel i lo pismeno p r i z n a n j e i S r e b r n j a k K r a l j Tomislav za višegodišnji rad na dobrob i t Šumarske s t ruke.

B A D O V I

LioviC, B., Ha lambek , M., 1988.: Suz-bijanje bagremca (Amorpha fruticosa Ij.). Zbornik Badova Si Jas t rebarsko, br. 75, s. 141-145.

Ha lambek , M., LioviC, B., 1988.: Pro-padanje crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Istre, Primorja i Dalmacije. Zbornik Badova Si Ja s t r eba r sko br. 75, s. 135-139.

LioviC, B., 1989.: Suzbijanje bagremca premazivanjem panjiča. Jugosl. savjetova-nje o pr imjeni pesticida, Opati ja , s. 257-260.

LioviC, B., 1991.: Primjena plastičnih štitnika za zaštitu sadnica hrasta. Badovi Si Jas t rebarsko, Vol. 26. br. 1, s. 129-134.

LioviC, B., 1993.: Zašt i ta sadnica sum-skog drveCa polipropilenskim šti tnicima. Badovi Si Jas t rebarsko, Vol. 28, br. 1-2, s. 255-262.

LioviC, B., 1994.: Djelovanje herbicida na drvenaste vrste biljaka u priobalnom


29

jadranskom području. Badovi Si Jas t re-barsko, Vol. 29, br. 1, s. 17-37.

Novak-Agbaba, 8., LioviC, B., Mato-seviC, D.: 1994: Novi fungicidi u suzbijanju pepelnice na hrastovom podmlatku. Ka-dovi Si J, Vol. 29, br. 1, s. 37-49.

Ha lambek , M., Ha rap in , M., LioviC, B., Novak-Agbaba, 8., MatoseviC, D„ 1996.: H ve-sti'u iic metode suzbijanja biljnih bolesti, kukaca i korova. Znanstvena knjiga Zašti-ta suma i p r idobivanje drva 2, Zagreb, s. 11-19.

Ha lambek , M., Ha rap in , M., Novak-Agbaba, 8., LioviC, B., 1996.: Utjecaj biot-skih cinbenika na zdravstveno stanje sum-skih vrsta drveCa. Ibid., s. 19-29.

Ha lambek , M., Ha rap in , M., Novak-Agbaba, 8., LioviC, B., MatoseviC, D., 1996.: Dijagnoza i prognoza u sumarskoj patolo-giji. Ibid., s. 69-75.

Ha rap in , M., Ha lambek , M., LioviC, B., Novak, Agbaba, 8., MatoseviC, D., 1996.: Uzroci izostanka uroda žira u Hrvatskoj u razdoblju 1991-1995. godine. Ibid., s. 75-81.

L I T E B A T U B A *** SIM, s. 33,118. DiminiC, D.: Pri log poznavanja miko-

za borovih ku l t u r a u Is t r i . Glasnik za sum. pokuse 30, SF Zagreb 1994., s. 21-60.

*** SL 1-2/95., s. 56. *** SIB, s. 15, 30-31, 44, 66. *** SL 5-6,1997., s. 322.

L I P l C A N I N , Mirjana, (Novska, 21.YIII.1970.), dipl. ing. Sumarstva.

K c i L u k e , po z a n i m a n j u skre tn iča ra na željeznici. H r v a t i -ca. Ma tema t i cko- in fo rma t i cko us-m j e r e n j e u CUO Novska završi la je 1990. godine.

S tud i r a l a je na ŠG odje lu Šu-marskoga f a k u l t e t a u Zagrebu i d ip lomira la 15.VII.1997., a promo-vi rana je 14.X.1997. god. iz lovstva. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod naslovom "Oštećenje hra-sta i jasena od jelenske i srneće divljaci".

LIPOSĆAK, Dragutin, (Zagreb, 23.YII.1944.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Dragice r. Bro-zović. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je po s t ruci poštanski tehničar , a m a j k a domaćica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je Školu završio

1959., a na I I I . g imnazi j i "Vladimir Vitasović" u Kus lanovo j ulici ma-t u r i r a o je 1965. god.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu, gdje je d ip lomirao 1975.g.

P r v o stalno zaposlenje dobio je u Rasadn iku Šl jukingon (1976.) u ŠG Bjelovar, gdje je radio do 1978.

Sada (1997.) je rev i rn ik u Šu-m a r i j i Valpovo, UŠ Osijek. Živi u BeliSću.

Član je Saveza I T Š I D , odnos-no H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 59.

LIPOVAC, Bojan, (TrSće, Čabar, 6.1.1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin B r a n k a i Šonje r. Lisac. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Odras-


30

tao je u Šumarskoj obi tel j i . Otac B r a n k o mu je dipl. ing. Sumarstva, a m a j k a t rgovkin ja . Osnovnu Školu završio je u rodnom TrSCu 1975., a S r edn ju Šumarsku Školu u Delni-cama 1979. godine.

S t u d i j Sumarstva upisao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je na Šumar-skom odje lu 1987., iz područ ja is-koriSćivanja Suma, uspješno obra-nivši diplomski rad pod naslovom "Prijevoz tehničke oblovine jele i bukve kamionom".

U svojstvu Sumarnika - pri-p ravn ika zapošl java se 1.VII.1987. u OOUR za iskoriscivanje Suma TrSCe, tadašnjeg Goransko-pr imor-skoga ŠG Delnice. U Šumarstvu os-t a j e do 20.YIII.1990., kada prelazi u Dl "Goranprodukt" Čabar, pogon Gerovo, gdje os ta je nepune dvi je godine. Ti jekom Domovinskog r a t a od 18.IY.1992. do 25.11.1995. profe-sionalno rad i u Min is ta r s tvu ob-rane Repub l ike Hrva t ske , a 22.1. 1996. prelazi u p r iva tn ike (L jeka r -na Čabar) .

LIPOVAC, Branko, (Ravnice, Ča-bar, 14.Y.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Jos ipe r. H r i b a r . H r v a t , r imokato l ičke vjere. Otac mu je bio Sumski r adn ik -k i r i j a s , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u Čabru 1956.g„ a s redn ju

Šumarsku Školu u Kar lovcu 1960.g. Šumars tvo je upisao na Šu-

marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je iz oblast i fo togramet-r i j e na ŠG odsjeku k r a j e m 1970.g.

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u Š u m a r i j i TrSCe ŠG Delnice, gdje se zapošl java 1.II.1971. Nakon jed-nogodišnjeg staža dobiva dužnost r e f e r e n t a za eksploataci ju Suma, a od 30.YI.1973. do 31.XII.1976. upra-v i t e l j je Šumar i j e TrSCe. Reorgani-zacijom Sumarstva, a u sastavu ŠG Delnice jednu godinu rad i u Za-jednici Šumari ja TrSCe, da bi od I.Y.1978. do 31.XII.1984.g. obnašao dužnost up rav i t e l j a Šumar i j e Pre-zid. Osnivanjem Goransko-pr imor-skoga ŠG De ln i ce d i r e k t o r je OOUR-a za iskoriscivanje Suma TrSCe (1.I.1985.-31.XII.1990.). U no-voj organizaci j i JP "Hrvatske Su-me" - UŠ Delnice u p r a v i t e l j je Šu-mari je TrSCe (1.1.1991-31.VIII.1995.), a od sredine 1996. postavl jen je na dužnost stručnog su radn ika za lov-stvo u Odje lu za lovstvo UŠ Del-nice.

Član je H Š D , ogranak Delni-ce. Živi u TrSCu.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 67. *** Šumarska škola (Monografija), Kar-

lovac 1997., s. 82,130.

LIPOVAC, Josip, iz Čabra, Gorski kotar , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1935.-1936., a d ip lomirao 6. II.1939. na Šumarskom odsjeku.

P r e m a dos tupnim podacima, 1940.g. postavl jen je za ugovornog činovnika kod povjeren ika za lik-v idac i ju eksp ropr i r an ih Suma u Delnicama, a kao Šumarski vježbe-nik p remješ ten je 1941. iz Delnica za up rav i t e l j a Šumar i j e Križevac-ke imovne općine u GareSnici.

Bio je elan H Š D .


31

L I T E B A T U B A *** SL: 1940., s. 325; 1941., s 404; 1943., s. 23. *** SN, S. 359. Klepac, D.: Iz sumarske povijest i Gor-

skoga kotara..., Zagreb 1997., s. 207, 229.

LIPOVSĆAK, Juraj, (Ozalj, 27.VI. 1916.-7.III.1999.), dipl. ing. Sum., pro-fesor na Šumarskoj Školi u Karlovcu.

Sin I v a n a i Je lene r. Pavlić. H r v a t , rimokatolik, hrvatskoga dr-žavl janstva. Otac mu je bio željez-ničar, a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu završio u Draganic ima (kod Kar lovca) 1927., a rea lnu gim-nazi ju u Kar lovcu 1935. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 9.X.1939.

Dana 30.VIII.1940.g. postav-l jen je za Šumarskog v ježbenika kod Ravna te l j s tva Suma I I . ban-ske imovne općine u Pe t r i n j i , a 18. III.1942. p remješ ten je za upravi-te l j a na Š u m a r i j u P e t r i n j a . Osim dužnosti upravitel ja Šumarije imov-ne općine, preuzeo je i dužnost up rav i t e l j a gradskih Suma zvanih "Kotar". Posebnim mu je r j ešen jem Minis ta r s tva Suma odobreno obav-l j an j e dužnost i up rav i t e l j a Imov-ne Šumarije i Šumar i j e grada Pet-r inje , jer n i je imao položen držav-ni s t ručni ispit, za koj i je bio uv je t t r i godine radnog staža. Osim toga u P e t r i n j i je is todobno obnašao

dužnost i kotarskog i župani jskog Šumarskog r e f e r en t a .

Za up rav i t e l j a Šumar i j e Vi-rovi t ica p remješ ten je 18.111.1943., ali dužnost p reuz ima tek u listo-padu 1944., jer je u međuvremenu bio u domobrans tvu kao nas tavnik u školi za pr ičuvne inženje r i j ske časnike u Sremskoj Kamenici . Dr-žavni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva položio je 1943. godine.

Po završe tku I I . svjetskog r a t a (1945.) nalazio se u Grubis-nom Po l ju sa zadatkom osnivanja Šumarije. Vec 1.IX.1945. premješ-ten je u Kopr ivn icu u svojstvu ko-tarskoga Šumarskog re fe ren ta , a 8. IV.1946. preuzima dužnost upravi-te l j a Šumar i j e Kopr ivnica . Isto-dobno obnaša dužnost i gradskog i kotarskog Šumarskog r e f e r e n t a i up rav i t e l j a gradskih Suma. Dana 24.III.1947. p remješ ten je za upra-v i te l ja Šumar i j e Sokolovac. Uz tu dužnost 1.XII.1948. dodi je l jena mu je i up rava Šumske manipulac i je Poduzeća za iskoriscivanje Suma u Bjelovaru, koja je, između ostalog, iz rađivala bukove željezničke pra-gove. Tada su preuzimaci pragova iz Švicarske, koji su imali vrlo stro-ge k r i t e r i j e , preuzel i vise od sto t isuća pragova bez p r i m j e d b i na kva l i t e tu i izradu.

Dana 3.III.1949.g. postavl jen je za tehničkog d i r ek to r a Šumskog poduzeća u Vinkovcima, povreme-no z a m j e n j u j u ć i glavnoga direkto-ra. Zbog nesređenih r a d n i h i život-nih uv je t a t r až i p r e m j e š t a j i l .X. 1949. prelazi u svojstvu nas tavnika na Drvno - indus t r i j sku Školu u Be-lisce, ali vec naredne godine (31. XII.1950.) p remješ ten je na duž-nost d i r ek to r a Šumarske škole u Kar lovcu. Njegovom inic i ja t ivom uz podršku profesora , posebno Šu-mara (Čuvaj , J., H e r m a n , J., Ma-jer, D. i Slovic, Z.) spr i ječena je provedba naredbe Ministarstva Su-


32

ma u Zagrebu o presel jenju Šu-marske škole iz Karlovca u Gospić. Ponajviše zbog toga, razri ješen je dužnosti direktora i postavljen (10. IX.1951.) za p ro fe so ra Šumarske struke. Kao glavne predmete pre-davao je dendrometriju, uređiva-nje Suma i matematiku. Svoj peda-goški rad završava zaključno sa 1965./66. skol. godine.

Zatim preuzima dužnost di-rektora plana i analize u Expor t -drvu u Zagrebu. Nakon t r i godine rada u Zagrebu, vraća se u Kar-lovac, gdje je u Drvno-industr i j -skom poduzeću bio uprav i te l j pla-na, razvoja i investicija do odlaska u mirovinu 30.YI.1976.

Bio je elan i t a jn ik Druš tva inženjera i tehničara, elan Druš-tva m a t e m a t i č a r a u Kar lovcu i elan Hrvatskoga Šumarskoga druš-tva u Zagrebu.

Živi u Karlovcu.

B A D O V I

Dendrologija, (skr ipta) . Drvno-indus-t r i j . škola BelisCe, 1950.

Šumarska škola Karlovac. Šumarska nastava u H r v a t s k o j 1860-1960, Zagreb 1963., s. 543-554.

Dendrometrija, ( skr ip ta za I I I . razr.). Sum. škola Karlovac, 1964., s. 170.

Uređivanje suma, (skripta za IV razr.). Sum. škola Karlovac, 1966., s. 200+26 s. tab-lica.

Srednja i niža nastava. Sum. enciklo-pedija 1, Zagreb 1959., s. 580. (I . izd.); Sum. enciklopedija 2, Zagreb 1983., s. 102, ( I I . izd.).

L I T E B A T U B A *** Sum. list: 1940, s. 609; 1942., s. 127;

1943., s. 128, 244 i 331; 1956., s. 198. *** SN, S. X I I , 360, 550, 551, 576. PeriC, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i

1882-1995. Impressum Karlovac, 1995., s. 31. *** Šumarska škola Karlovac 1947 -

1997,1997., s. 11, 52, 59-61, 69.

LISAC r. KRALJ, Vlasta, (Ples, Bednja, Hrva t ska , 23.YIII.1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci S t jepana i Zdenke r. Pichler. Hrva t ica , r imokatoličke vjere. Pot ječe iz trgovačke obitelji .

Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu završila 1957., a I I I . gimnazi-ju 1961. godine.

Šumarstvo je s tudirala na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Diplomirala je 19.111.1969. godine.

U t i jeku s tudi ja sudjelovala je na I. i I I . svjetskom seminaru s tudenata Sumarstva (1962. u Sop-ronu, Mađarska, 1964. u Zvolenu, Ceska). Stručnu je praksu obavila u Plzenu u Ceskoj.

Nakon dvije godine priprav-ničkog staža u ŠG Gospić, Šuma-r i ja Otočac, nije bilo slobodnoga radnog mjesta, pa je prešla u drv-nu indus t r i ju gdje je počela rad i t i kao re fe ren t nabave, zatim ruko-voditel j nabave, rukovodi te l j raz-voja i do umirovl jenja 1991. kao komercijalni direktor .

Kao umirovljenica živi u Le-poglavi., (vid. K R A L J , 2. knjiga).

L I T E B A T U B A *** HSZL 2, s. 395., ( K r a l j ) .

LISJAK, Zlatko, (Požega, 26.YII. 1948.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa i Yjekoslave r. Jankovic. Hrva t , katolik. Rodite-lji su mu bili službenici. Osnovnu i srednju naobrazbu stekao je u Po-žegi: osnovnu školu završio je 1963., a realnu gimnaziju 1967. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-


33

marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1973.

Od 1.VIII.1973. bio je zaposlen u Odjelu za u ređ ivan je Suma ŠG Požega, a od l.XII.1975.g. r ad i u Š u m a r i j i Vel ika. Dana l.II.1982.g. postavl jen je za njezinog upravi-te l j a i na tom se mjes tu nalazi do b i l ježenja ovih poda taka (1994.).

Uz redovne obveze na rad-nome mjes tu u Šumarstvu, bavio se i uzgojem gljiva i napisao knj ige o tome.

Dugogodišnji je elan Druš tva inženjera i tehničara, odnosno HŠD.

B A D O V I

Priručnik za proizvodnju šampinjona. Požega 1980., s. 1-100.

Izložba fotografija "Šumarstvo iz bli-zine". M u z e j požeške ko t l ine 1-7.II.1984.

Uzgoj gljiva. Z a d r u ž n a š tampa, Zag-reb 1984., 1989., s. 1-175.

Izbor dopunskih zanimanja, (sa M. Zgela). I G P "August Senoa", Zagreb 1991., s. 1-144.

L I T E B A T U B A KispatiC, iT.: Nova izdanja , Glasnik

zaš t i t e bi l ja , br . 6., s. 81. Hanzl, D.: K n j i g e i Časopisi. SL 7-8

1984., s. 351-353. *** SL 1-2/95., s. 61.

LIST, Zlatko, (Bjelovar , 30.111. 1955.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Tome i Cecilije r. Sobota. Po t j eče iz obr tn ičke obi te l ju: otac

mu je bio stolar, a m a j k a doma-ćica. H r v a t , r imokatol ik . Osnovnu je školu završio u Kal inovcu 1970., a gimnazi ju u Đurđevcu 1974. go-dine.

Šumarstvo je studirao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1980.

Nakon d ip lomi ran ja radio je kao p r ip ravn ik u Šumskom građe-vinarstvu u Bjelovaru, a zatim kra t -ko vr i j eme kao r e f e r e n t za uzgoj u Š u m a r i j i Suhopolje . Dvi je godine bio je na istom radnome mjes tu u Š u m a r i j i Kloš ta r Podravsk i . Od 1985. tehnolog je za uzgoj u Šumari-ji Đurđevac, a od 1991. u p r a v i t e l j je Šumari je Pitomaca. Od 1992. upra-v i t e l j je u Šumar i j i Kloš ta r Pod-ravski, UŠ Kopr ivnica .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 63. *** Poslovno izvješće 1995., JP H r v a t -

ske sume, Zagreb 1996., s. 61.

LIST, r. SOKAC, Đurđica, (Bje-lovar, 16.IV.1955.), dipl. ing. Sum.

Kci Mije i Mar i j e r. Topol-cic. Hrva t i ca , r imokato l ičke vjere. Iz obrtničke je obi tel j i . Osnovnu je školu zavr š i l a 1970., a g imnaz i ju 1974. u Đurđevcu .

Šumars tvo je s tud i ra l a na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomira la je 1980., a 1992. upisa-la je posl i jediplomski s t u d i j na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

L I T A S S Y , pl. Stjepan, ing. sum. Kao Šumarski inženjerski pri-

stav bio je zaposlen kod Šumar-skog ravna te l j s tva u Zagrebu. Su-djelovao je u I I . svjetskom r a t u i poginuo je 1915. u bi tc i kod Jaro-slawa (Galicija, Po l j ska ) kao pri-čuvni kade t kr. ugarske 31. domo-branske pješačke pukovni je .

L I T E B A T U B A *** Osobne viesti. Umr l i . SL 5-6, 1915.,

s. 153.


34

LITTYAY, Tibor, (Svetozar Mi-letic, Sombor, Vojvodina, 26.XI. 1948.), mr. sc„ dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ladislava i Roze r. Raj-novic. Mađar, hrvatskoga držav-ljanstva, r imokatolik. Majka mu je po zanimanju bila službenica, a otac trgovac. Osnovnu i srednju naobrazbu stekao je u Somboru: osnovnu školu završio je 1963., a gimnaziju 1967. godine.

Na Šumarskom fakultetu Sve-učilišta u Zagrebu diplomirao je 1976.

Godine 1977. zaposlio se u Šu-marskom ins t i tu tu Jast rebarsko, u Odjelu za oplemenjivanje i sjeme-narstvo gdje i danas (1997.) radi.

Nakon pripravničkog staža položio je stručni ispit pred komi-sijom Poslovne zajednice za Šumar-stvo i drvnu indus t r i ju u Zagrebu 1979.

Godine 1994. obranio je na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu magistarski rad pod naslovom "Va-r i j ab i lnos t nekih k v a n t i t a t i v n i h svojstava običnog bora (Pinus syl-vestris L.) uzgojenog iz sjemena zracenog gama zrakama", (mentor akademik prof. dr. sc. M. Vidako-vic).

Surađivao je na projekt ima i zadacima Odjela za oplemenjiva-nje i sjemenarstvo, Odjela za eko-logiju i Odjela za tipologiju.

Od 1979. godine intenzivno ra-

di na oplemenjivanju domaćeg ora-ha, selekciji matičnih stabala, os-nivanju pokusa i vegetativnom raz-množavanju (ci jepljenju). Cilj ra-dova na oplemenjivanju domaćeg oraha bio je da se t i jekom godina dođe do hrvatske selekcije oraha. Radeći na strojnom ci jepl jenju oraha, došao je na ideju da poci-jepi na sličan način i hrast, koji se vrlo teško, a osobito s tar i ja stabla, vegetativno razmnožavao. Cijeplje-nje je uspješno provedeno (u su-radn j i s prof. dr. sc. Ž. Borzanom) 1989. godine i re fe r i rano na svjet-skom I U F R O kongresu u Mon-trealu. Na temelju tog iskustva os-novana je sjemenska plantaža hra-sta lužnjaka (Vidakovic, 1992., 1996., H r a s t lužnjak).

Sudjelovao je na svjetskom Šumarskom I U F R O kongresu u L j u b l j a n i 1986., godine, koautor je znanstvenoga r a d a na svjetskom I U F R O kongresu u Montrealu, Ca-nada, 1990., a na svjetskom I U F R O kongresu u Tampereu, Finska, 1995., godine samostalni je autor postera i suradnik na dva pozivna referata.

Prisustvovao je i sudjelovao na vise domaćih i međunarodnih simpozija i savjetovanja, stručnim ekskurzijama: u I ta l i j i , Slovačkoj, Ceskoj, Mađarskoj, Kanad i i Bel-giji. Sudjelovao je u razmjeni stru-čnjaka s Institutom u Zvolenu 1988. godine.

Mr. sc. Tibor L i t tvay druš-tveno je i strukovno aktivan. Član je H Š D od 1978. i elan predsjed-ništva toga druš tva u Zagrebu od 1986. do 1990. godine. Član je Hr -vatskoga genetičkoga društva, Hr -vatskog ekološkog društva, Hrva t -skoga biološkoga društva, Pokre ta pr i ja te l ja prirode L i j e p a naša", os-nivač i predsjednik ogranka "Mak-simir". Državna uprava za zašti tu okoliša imenovala ga je u komisiju za izobrazbu ekoloških kadrova Republ ike Hrvatske .


35

Član je I U F R O - Division 2 (Fiziologija i oplemenjivanje Šum-skoga drveća). Rezul ta te istraživa-nja ob ja l ju je u domaćim i s tranim časopisima i zbornicima znanstve-nih skupova.

Odlikovan je Spomenicom do-movinskog rata .

B A D O V I

VidakoviC, M„ Li t tvay, T„ 1986.: First hybrid trial of larch. 18th I U F B O congress L jub l j ana , exursion No.4, Topics 1, Expe-r iment No.l, Jas t rebarsko, (posterno izla-ganje).

VidakoviC, M., Li t tvay , T., 1986.: Hyb-rids P. omorika x P. sitchensis. 18th I U F B O congress L jub l j ana , exursion No.4, Topics 1, Exper imen t No.2, Jas t rebarsko , (posterno izlaganje).

Mrva, F„ Li t tvay, T„ 1988.: Opleme-njivanje običnog oraha. Badovi 75, s. 103-113, S I J (s t ručni rad).

Borzan, Z., Li t tvay, T., 1989.: Vegeta-tivno razmnožavanje hrasta lužnjaka stroj-nim cijepljenjem. Sum. list 11-12, s. 557-566, (izvorni znanstveni rad).

Mrva, F., L i t tvay , T., 1990.: TeskoCe u selekciji plus stabala smreke u populaci-jama oštećenim od zračnih zagađivanja. Badovi, Vol. 25, 2, s. 277 - 284, S I J (izvorni znanstveni rad, izlaganje sa znanstvenoga skupa).

Borzan, Z., Li t tvay, T., 1990.: Vegeta-tive Propagation of English Oak using Orafting Device. X I X Wor ld Congress IUFBO, Montreal, (izvorni znanstveni rad).

L i t tvay , Tibor, Bi landži ja , J., 1991.: A Letter from Friends in Croatia, (Pismo pr i j a te l j a iz Hrva tske) . I U F B O News, 20 (3): 6-6, gablitz.

Dolenec, 8., Li t tvay, T., 1991.: Prouča-vanje sakupljanja sumskog sjemena. Ba-dovi, Vol. 26,2, s. 277-313, SIJ , (stručni rad).

Gracan, J., VidakoviC, M., Li t tvay , T., KomlenoviC, N., Bastovski, P., 1991.: Prilog sanaciji erozije na području izvorišta ri-jeke Une. Badovi, Vol. 26,1, s. 5-23, S I J , (iz-vorni znanstveni rad).

L i t tvay , T., Gradecki, M., Poš tenjak , K., Papež, D., 1993.: Prikaz programa i prvih rezultata istraživanja plodonosenja hrasta lužnjaka (Quercus robur Ij.) u ra-zličitim stupnjevima oštećenja krošnje. Badovi, Vol. 28, 1-2, s. 289-297, S I J , (izlaga-nje sa znanstvenog skupa).

Zoldos, V., Li t tvay, T., Besendorfer , V., JeleniC, 8., LorkoviC, Z., Papes, D., 1993.: Cytogenetic damages as an indicator of common oak forest decline. I U F B O Sym-

posium Cytogenetics Work ing Par ty , 82. 04-08, Br i jun i , Croatia, (izvorni znanstveni rad, izlaganje sa znanstvenoga skupa).

Zoldos, V., Li t tvay, T., Besendorfer , V., JeleniC, 8., LorkoviC, Z., Papes, D., 1994.: Primjena citogenetskih i biokemijskih analiza u utvrđivanju stupnja oštećenja suma hrasta lužnjaka. Badovi, Vol. 29, 1, s. 151-160, S I J , (pre thodno priopćenje, izla-ganje sa znanstvenoga skupa).

Zoldos, V, Besendorfer , V., L i t tvay , T., Papes, D., 1994.: Hrast lužnjak (Quercus robur Ij.) kao potencijalna test-biljka za praćenje štetnog utjecaja okoliša. Zbornik sažetaka priopćenja, P e t i kongres biologa s međunarodnim sudjelovanjem, Pula , (pos-terno izlaganje).

Li t tvay, T., 1994.: Varijabilnost nekih kvantitativnih svojstava običnog bora (Pi-nus sylvestris Ij.) uzgojenog iz sjemena zracenog gama zrakama. Badovi, Vol. 29,2, s. 207-246, S I J , (izvorni znanstveni rad).

Zoldos, V., Besendorfer, V., L i t tvay , T., Papes, D., 1994.: The common oak (Quercus robur L.) as a potential test plant for cytotoxicity monitoring. Per iodicum biolo-gorum Vol. 96, No. 4, p. 490-491. Presented at the 5th Congres of Croatian Biologists, Pula .

Li t tvay, T., 1995.: Device-Orafting of Narrow - Leaved (Fraxinus angustifolia Vahl.^) and Common (Quercus Robur Ij.). X X I U F B O W O B L D Congress Tampere, F in land, (poster - izvorni znanstveni rad).

Besendorfer , V., Zoldos, V, Li t tvay , T., Papes, D., 1995.: Karyological Characteris-tic of the Common Oak (Quercus robur Ij.). XX I U F B O Wor ld Congress Tam-pere, F in land, ( Invi ted Papers , izvorni znanstveni rad).

Krznar , A., Dolenec, 8., Bi landži ja , J., Krejci , V., Vrbek, B., LindiC, V., Li t tvay, T. 1995: Model of Evaluating of Environ-mental Capital of Forest Ecosystem. XX I U F B O Wor ld Congress Tampere ( Invi ted Papers , (izvorni znanstveni rad).

Li t tvay, T., Krznar , A., Papes, D., 1995.: Metodology survey of integral re-search of changes in forest ecosystem. Proceedings of the International Collo-quium on Bioindication of Forest Site Polution: Development of Methodology and training, 267-271, T E M P U S , L jub-ljana, (pozivni re fe ra t , izvorni znanstveni rad).

Papes, D., Besendorfer , V., Zoldos, V., Li t tvay, T., Peskan, M., Krsn ik - Basol, M., 1995.: Cytogenetical and biochemical in-vestigations in bioindication of common oak forest. Proceedings of the In te rna-tional Colloquium on Bioindicat ion of Fo-rest Site Pollut ion: Development of Me-todology and trainig, 221-226, T E M P U S ,


36

Ljub l j ana , (pozivni re fe ra t , izvorni znan-stveni rad).

PeriC, Z., L i t tvay , T„ 1995.: Seed Or-chards in Croatia. ECE/FAO, Workshop on 'Forest seed collection and storage", OpoCno, Czech Hepublic, 4-8 june 1995., ( izlaganje sa znanstvenog skupa, poster).

L i t tvay , T., 1996.: Selection and pre-servation of Common Oak (Qurcus robur Ij.). P lus Trees Adopted to the Changed Ecological condition, I U F B O Simposium (S2.04-01): Diversi ty and Adapta t ion in Fores t Ecosystems in A Changing World . Vancouver, Canada. Abstracts 46, (poster-no izlaganje).

Besendorfer , V., Zoldos, V., Peskan, T., Krsnik-Basol , M., Li t tvay , T., Papes, D., 1996.: Indentification of Potencial Cytoge-netical and Biochemical Markers in Bio-indication of Common Oak Forests. Ph i ton (Horn , Austra l ia) . Special issue: "Bioindi-cation...", Vol. 36. Fasc. 3, p. 139-146.

Li t tvay , T., Perić, Z., 1997.: Štete od voluharica u klonskoj sjemenskoj planta-ži običnog bora (Pinus sylvestris 1j.). Šesti kongres Biologa H r v a t s k e s međunarod-nim sudjelovanjem, Opati ja , Zbornik saže-taka priopćenja, s. 180.

L I T E B A T U B A Vidaković, M., Bećarević, J., Hajek, I.,

Keceli, S. i Podnar, V., (1992.): Badovi na podizanju klonske sjemenske plantaže hra-sta lužnjaka na području SG 'Krndi ja i SG "Papuk". Zbornik o A n t u n u Levakovi-Cu, H A Z U , Centar Vinkovci, (200), s. 153-170.

*** SIM, s. 33,118. *** SL 1-2/95., s. 56. *** SIB, s. 2, 5, 7,11, 30, 31, 43, 50, 51, 55,

60, 66. *** H r a s t lužnjak u Hrva t sko j , (mo-

nografi ja) , 1996. Poglavlja: Vegetat ivno razmnožavanje hras ta lužnjaka, s. 111, Cije-p l jen je plus stabala, s. 135, c i t i rana lit., s. 499, 504, 521, 546.

MartinoviC, J., 1997: Tloznanstvo u za-št i t i okoliša. P r i ručn ik za inženjere, cit. l i t e ra tu ra , Glava 8.1.3. Biološka sanacija e rodi ranih tala, s. 268.

***SL 3-4,1997., s. 186. *** H S D 1996., s. 329, 350.

L N E N l C E K , Zvonimir, (Zagreb, 20. XII.1936.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e i Stoje r. Anić. H r -vat, r imokatol ik . Po t j eče iz rad-ničke obi tel j i . Školovao se u Za-grebu: osnovnu je Školu završio 1943., a I. mušku gimnazi ju 1955.

Šumarstvo je studirao na Šu-

marskom f a k u l t e t u u Zagrebu i d ip lomirao 1961. godine.

Radn i vijek započeo je u Š L G "Jelen" - L Š U Tikves u Ba ran j i . Tu je bio n a j p r i j e r e f e r e n t za uz-goj, a zat im r e f e r e n t za lov (1962.-1966.). Od 1966. do 1973. bio je refe-ren t uzgoja i u p r a v i t e l j te r e f e r e n t iskoriSCivanja Suma u ŠG Bjelo-var, Š u m a r i j a Pakrac , a od 1973. do 1978. bio je u p r a v i t e l j RJ za gra-đevinars tvo u ŠG Bjelovar . Nakon toga (1978.-1986.) prelazi u R a d n u zajednicu, na poslove p l an i r an j a u ŠG Bjelovar, potom prelazi na mje-sto sav je tn ika u Poslovno udruže-nje Sumarstva i d rvne indus t r i j e H r v a t s k e Zagreb, gdje se zadržao od 1986. do 1991.

Od 1991. s t ručni je suradnik za p l an i r an je u Di rekc i j i JP "Hr-vatske Sume" u Zagrebu.

S tud i rao je i apsolvirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu posl i jediplomski s t u d i j iz ekono-mike i znanstvene organizaci je ra-da u Šumarstvu.

Bio je na s t ručno j praks i u F i n s k o j i na svjetskom lovačkom kongresu 1964.

Surađ ivao je u Šum. l istu i Lovačkom vjesniku. Član je H Š D .

B A D O V I

Zima na Belju. LV 11,1965./66., s. 251-252. Mlada lisica. LV 6, 1965./66., s. 140-141. Sto s jelenima. LV 12,1966./67, s. 339-340. Neka istraživanja ponašanja jelenske

divljaci. LV 1-2,1968./69., s. 35-37. Sto je kapacitet u šumarstvu? Sum.

list 5-6,1983., s. 247-252. *** Zbornik pr iopćenja IV . kongresa

biologa H r v a t s k e - XI./1993„ s. 341-343. Razvoj sustava planiranja u JP "Hrvat-

ske sume", (Development of Planning sys-tems in JP "HS"). Sum. list 7-8/94., s. 235-239.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 57. *** Povijest šumar. Hrvatske 1846.-1976.,

s. 76, 417. FrkoviC, A.: B ib l iograf i ja L BV , Zag-

reb 1993., s. 145,198, 328, 420. *** SL 3-4., 1997., s. 186.


37

LOBOREC, Božidar, (Zagreb, 19. XI.1953. - Zagreb , 14.YIII.1989.), dipl. ing. Sumarstva, predavač na Šumarsko j Školi u Karlovcu.

Sin Vjekoslava i Veron ike r. Križanić. Hrva t ske narodnost i i dr-žavl janstva. Rimokato l ičke vjere. Otac mu je bio radnik , a m a j k a domaćica. U Zagrebu je 1968. zavr-šio osnovnu Školu i I X . g imnazi ju 1972. godine, a na Šumarskom fa-ku l t e tu u Zagrebu d ip lomirao je na ŠG odje lu 27.XI.1978.g.

Nakon d ip lomi ran ja vise go-dina rad io je u Po l j op r iv r edno j za-druz i Zacre t je . Od 1.IX.1986. pa do smr t i 14.YIII.1989. na Šumar sko j školi u Kar lovcu predavao je Šu-m a r s k e s t r u č n e p r e d m e t e : radni strojevi i alati i Šumske komuni-kacije.

L I T E B A T U B A *** Sum. škola Karlovac 1947-1997.,

Kar lovac 1997., s. 65, 66, 69.

LOCHERT, Viktor, (Zagreb, 25. XII.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin R u d o l f a i Š te f ice r. Ba-ric. H r v a t , hrvatskoga i njemač-koga državl jans tva . Rimokato l ičke vjeroispovijest i . Po t j eče iz obi te l j i in te lektualaca : otac mu je ekono-mist, a m a j k a - kn j igovotk in ja .

Zavr š io je osnovnu Školu (1947.) i gimnaziju u Zagrebu na ko-joj i m a t u r i r a 1959. Godine 1959.-1960. uci n jemački i engleski u ško-li za s t rane jezike u Zagrebu.

Od 1960.g. s tud i ra na Šumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odsje-ku 1966. godine.

Pos l i je d ip lomi ran ja zapos-len je kao tehničk i suradnik na K a t e d r i za Šumarsku genet iku i dendrologi ju na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu (1966.-1967.).

Nakon odsluženoga vojnog ro-ka u Mar ibo ru (Sloveni ja) (1967.-1968.), zaposlen je u ŠG Buze t u

I s t r i (1969.-1974.), početno na mjes-tu r e f e r e n t a za plan, a od 1972. go-dine u p r a v i t e l j j e Šumar i j e Lab in .

Škol. g. 1971.-72. up i su je pos-l i jediplomski s t u d i j iz obl ikovanja pa rkovn ih i r ek reac i j sk ih objeka-ta na Šumarskom f a k u l t e t u u Za-grebu (od toga Sest kolegija na Ar-h i tek tonskom i Po l jopr iv rednom f a k u l t e t u u Zagrebu), gdje je polo-žio sve ispite predviđene nastav-nim programom s tud i ja i p r i jav io magis tarski r ad pod naslovom "Ze-lenilo gradskih pros tora Ntirnber-ga, b i t an čimbenik zašt i te okoliša".

Godine 1974. zapošl java se u N jemačko j kod t v r t k e Krf tmer u H a m b u r g u , kao vod i te l j gradi l iš ta (d ječ ja igrališta), a 1975. prelazi u Ured za zelenilo grada Ntirnberga, gdje od 1975. do 1978. obavl ja pos-love nadzora izgradnje javnog ze-lenila i Sportskih objekata. Od 1979. do 1997. u istom uredu, neprekid-no, rukovodi Odjelom za njegu i održavanje ukupnog javnoga zele-nila grada Ntirnberga.

Dipl. ing. V ik to r Loche r t su-djelovao je na nekoliko međuna-rodn ih seminara i kongresa: 1984. sud je lu j e na I . In te rnac iona lnom seminaru Baumpflege , Heide lberg , u Njemačkoj , a 1985. na X V I I I . Svjetskom I U F R O kongresu u L ju-b l j an i (Slovenija).

Od većeg broja njegovih stru-


38

Cnih akt ivnos t i va l ja p r ipomenut i da je 1987.g. bio in ic i ja tor i suorga-nizator Međunarodnog savjetova-n ja o zaš t i t i i njezi s taba la u gra-dovima, (nositelj i : Bum. f a k u l t e t Zagreb i JP "Zrinjevac" Zagreb). Godine 1995. bio je su in ic i ja tor i sudionik radova na i sp i t ivan ju i sanac i j i m a r k a n t n i j i h so l i t e rn ih s taba la u gradu Z a d r u i okolici ("Zeleni hrast"), u ko j ima su sud-jelovali s t ručn jac i speci jal is t i iz Njemačke i Vel. B r i t an i j e . Nosite-l j i p ro j ek t a bil i su t adašn j a Župa-ni ja zadarsko-kninska i "Nasadi" Zadar, uz znanstvenu po tporu prof . dr. sc. Žel imira Borzana sa Šumar-skoga f a k u l t e t a u Zagrebu.

Dipl. ing. Viktor Lochert elan je Hrva t skoga ho r t iku l tu rnog dru-štva Zagreb i F rank i sche Garten-baugesel lschaft , Ntirnberg.

B A D O V I

Sofortprogramm filr Sanierung des Stassenbaumbestandes in Nilrnberg, (Krat-koročni program za sanaciju a le jnih sta-bala u Niirnbergu). Gar t enbauamt Niirn-berg. Bericht , 1985., p. 1-11.

Stabla na ulicama suvremenoga grada. H o r t i k u l t u r a 3-4,1986., Zagreb., s. 33-37.

Njega stabala u praksi. Ibid., 3-4,1987. Zelenilo Nilrnberga kroz stoljeća. Ibid.,

1-4,1989., s. 43-46 Kompostiranje otpadaka iz gradskih

nasada. Ibid., s. 78-79. Mali vrtovi - KleingUrten. Ibid., 3-4,

1990., s. 28-29.

L I T E B A T U B A Dr. Mladen Obad - Scitaroci, I s t ra-

živanje metodologije obnove povijesnih perivoja, (disertacija). Arhi tektonski fakul-tet, Zagreb 1989., s. 253.

LOGAR, Alfonz, (Boh in j ska Bis-tr ica, Bohin j , Slovenija, 3 .VI I I . 1916. - Soteska pr i Boh in ju , 25. VIII.1969.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin J aneza i F ranc i ske r. Smukavec. Slovenske narodnost i , r imokato l ičke vjere. Osnovnu je Školu završio u B o h i n j s k o j Bis-t r i c i 1931., a r e a l n u g imnazi ju u

L j u b l j a n i 1935. godine. Iz m a t e r i j a l n i h se razloga

morao nakon završene gimnazi je zaposli t i na posti u L j u b l j a n i - do 1941. godine, a zat im na posti u Sp i t t a lu na Drav i (Aus t r i j a ) - do 1943. Kako bi izbjegao mobiliza-ci ju u n jemačku vojsku, dragovolj-no je otišao u N O B i tu je u Grad-nikovoj brigadi ostao do k r a j a ra ta .

Šumarstvo je studirao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1948.-49., a d ip lomirao 4.III.1954.

Odmah nakon d ip lomi ran ja nas tupa u teško dočekanu Šumar-sku službu, n a j p r i j e u Kocevju na Gospodarsko - Šumarskom odjelu, gdje je kao većina početnika pro-vodio praksu na u r e đ e n j u Suma, ponajviše na područ ju pr iva tnoga sektora. ZavrSivSi praksu (13.VII. 1955.), v ra t io se u svoj rodni go-ren jsk i k ra j , gdje se zaposlio kao rev i rn i Šumar za p r iva tne Sume Boh in j a u Šumskoj up rav i pr i Ok-ružnom NO K r a n j . Od 1957. do 1962. godine bio je sef za p r iva tne Sume cijeloga bohinskoga područ-ja, n a j p r i j e pr i Poslovnom savezu za Šumsko i d rvarsko gospodar-stvo, a kasni je nakon reorgani-zacije u Šumsko - gospodarskoj za-druzi . To je bilo v r i j eme t r ažen j a prava i mjes ta p r iva tn ih Suma u d ruš tven i sustav. Od 1.1.1963. radio


39

je kao pomoćnik d i r ek to r a i sefa za p r iva tne Sume u GG Bled, sve do svoje p re rane smrt i u promet-noj nesreći (1969.).

Dipl . ing. Alfonz Logar iza-brao je zaseban sektor za svoje s t ručno i r adno područje, vrlo zah-t jevno i odgovorno, posebno u su-s tavu n e n a k l o n j e n o m vlasnicima p r iva tn ih Suma. On je t im l jud ima ostao u t r a j n o m sjecanju kao nji-hov Šumar, p r i j a te l j , uč i t e l j i sa-vjetodavac.

Višegodišnj i je elan Druš tva inženjera i t ehn iča ra Slovenije.

( P o d a t k e smo dobil i zahva-l ju juć i l jubaznos t i supruge Ivanke i sina Janeza) .

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 363.

LOGER, Lavoslav, (Ozalj, 28.1. 1899.-4.X.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Gimnazi ju je završio u Kar -lovcu 1917.g. Šumars tvo je počeo s t u d i r a t i 1917. na cetvorogodisnjoj Šumarsko j akademi j i u Zagrebu, koja je skol. g. 1919.-1920. preras la u Gospodarsko - Šumarski f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je tek 1935.g.

P r i j e d i p l o m i r a n j a postav-l jen je 18.11.1926. za činovničkog p r i p r a v n i k a p r i D i r e k c i j i Suma Brodske imovne općine u Vinkov-cima, gdje se, u istom svojstvu, na-lazio i 1933. Za tehničkog pomoć-nika unap r i j eđen je 1934. kod iste direkci je .

Nakon d ip lomi ran ja postav-l jen je za Šumarskoga pr i s tava kod iste d i rekc i je u Vinkovcima, gdje je 1939. unapr i j eđen za Šumarskog višeg pr is tava .

Početkom I I . svjet. ra ta (1941.) premješten je za v.d. ravnatel ja Rav-na te l j s tva Suma Slunjske imovne općine u Karlovcu. I s t e godine pre-lazi za Šumarskoga nadzorn ika u Odjel za Šumarstvo Min is ta r s tva

Suma i r u d a u Zagrebu. Pos l i je ra-ta zaposlen je kod ŠG Nova Gra-diška, gdje se nalazio i 1954. Umi-rovl jen je 1964.

Bio je s t ručn jak za uređiva-nje Suma. Šumars tvu je dao velik b r o j Sumskouređajn ih osnova za slavonske Sume, a svoje je bogato znanje i iskustvo prenosio genera-c i jama mladih Šumara.

Napisao je nekoliko poglavlja u V e l i k o m Šumarsko - tehničkom pr i ručniku" 1946. (dendromet r i j a , u r eđ ivan je Suma, Šumska promet-na sredstva), t ada neophodnih za Šumare - s tuden te i p rak t ičare .

Surađ ivao je u Šumarskom listu 1941. s t emama iz u r eđ ivan j a Suma i vodogradnje .

Bio je redovi t i i ak t ivan elan Hrva t skoga Sum. druš tva .

B A D O V I

Prilog k pitanju odvodnjavanja u su-mama donje Posavine. Sum. list. 1941., s. 522-524.

Savremeni problemi uređivanja suma u Njemačkoj, (Osvrt na članak ing. F ran-ciskovica). Sum. list 1941., s. 264-266, 490.

Vodno graditeljstvo u sumarstvu. 1942.

Dendrometrija. S.P., II. , Zagreb 1946., s. 875-900.

Uređivanje suma. S.P. I I , Zagreb 1946., s. 901-928.

Vodno graditeljstvo. S.P. I, Zagreb 1946., s. 227-242.

Šumarsko zgradarstvo. S.P. I, Zagreb 1946., s. 191-225.

Tehnička i građevna mehanika. S.P. I, Zagreb 1946., s. 127-189.

Šumska prometna sredstva. S.P. I, Za-greb 1946., s. 263-312.


213; 1939., s. 265; 1940., s. 268; 1941., s. 154, 325, 326; 1943., s. 23; 1952., s. 73., 1954., s. 254.

BorosiC, J.: SIS, s. 65,122. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 18,

117,124,135,138, 200. PetroviC, F. i SpolariC, V.: Ing. Lavo-

slav Loger. Nekrolog. SL 11-12,1968., s. 478. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538.

Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-


40

1976., s. 275, 277, 280, 412. Perić, N.: Svi rakovacki maturanti 1882-

1995. Impressum, Karlovac 1995., s. 18 (Lo-ger Leopold).

*** H S D 1846-1996., s. 231, 232, 241.

LOJAN, Ivan, ( Jagnjedovac, Ko-pr ivnica 4.X.1944.), dipl. ing. Sum.

Sin Ivanov. H r v a t s k e narod-nosti i d ržavl jans tva . Završio je s redn ju Šumarsku Školu u Karlov-cu 1963., a d ip lomirao je na Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu na ŠG odje lu 22.XII.1971. godine.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, zaposlen je u I n f o r m a t i č k o j službi JP H r v a t s k e Sume p.o. Za-greb (1995.) kao specijalist za razvoj.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 57. *** Šumarska škola Karlovac. Mono-

graf i ja , Karlovac 1997., s. 83,130.

LOJDA, r. S lMON, Margareta, (Gospić, 24.V.1933. - Zagreb, 1969.), dipl. ing. Sumarstva, asis tent ica Zavoda za zaš t i tu Suma Šumar-skoga f a k u l t e t a u Zagrebu.

Kci Božidara. Hrva t i ca . Gim-nazi ju je završila 1952.g. Ob i t e l j jo j je živjela u Osijeku.

Šumars tvo je s tud i ra la na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1955.-56., a d ip lomira la na ŠG odje lu 29.XII.1958. U t i j e k u s tudi ja bila je demonstrator na ana-

tomiji drva. Nakon d ip lomi ran ja rad i la

je u ŠG Gospić kao pr ipravnica , zat im d j e l u j e kao nastavnica sred-nje Šumarske Škole u Kar lovcu, a godine 1962. prelazi na rad u In-s t i t u t za če t in jače u Jas t rebarsko , gdje počinje p roučava t i Šumarsku fi topatologiju. Surađujući vec t ada sa s t ručn jac ima f i topa to logi je na Šumarskom f a k u l t e t u , p r o š i r u j e svoje znanje iz f i topatologi je .

Od 12.1.1962. do 15.11.1965. bi-la je zaposlena u Šumarskom in-s t i t u tu Jas t r eba r sko , gdje odmah započinje s f i topa to losk im istraži-vanj ima, a r ješava i mnoge pro-bleme u praksi , osobito bolest i če-t in jača . U godini 1965. prelazi na Šumarsk i f a k u l t e t u svojstvu asis-t en t a iz Šumarske f i topatologi je , u Zavod za zaš t i tu Suma, gdje pro-š i ru je svoj rad, ali i da l je os ta je u uskoj su radn j i s I n s t i t u t o m za če-t in jače i sa Šumarskom praksom. Na tom mjes tu ostala je sve do p re rane smrti .

U t i j eku svoga kra tkog rad-nog vi jeka najviše je r ad i l a na pro-b lemima bolesti čet injača, osobito bolest i u rasadnic ima i mladim nasadima. U svezi s t im bolest ima vrlo je cesto odlazila na te ren gdje je brzo uspostavl ja la usku surad-n ju s opera t ivom i s tekla prizna-nje kao dobar s t ručn jak i surad-nik. U svojim radovima obradi la je pi tanje poznavanja Coleosporinm spp. na iglicama borova u H r v a t -skoj, crvenu pjegavost iglica (Sc i r -rhia pini F u n k i P a r k ) na crnom boru, a is todobno je objavi la velik b r o j znanstvenih izvješća u svezi s radom u I n s t i t u t u za čet injače.

Su radn jom i sav je tovanjem prakse na mnogo je mjes ta znatno pr idoni je la da su nasadi če t in jača s uspjehom podignut i i očuvani.

"Pok. inž. L o j d a ne samo da je bi la odličan s t ručn jak , nego je imala mnoge vr l ine zbog ko j ih su


41

jo j se svi r ad i savje ta i su radn je obraćali", (J . KiSpatic, 1969.).

B A D O V I

Uništavanje korova u rasadnicima če-tinjača upotrebom herbicida. Badovi Jug. instituta za četinjače 2, Zagreb 1969., s. 48-55.

L I T E B A T U B A *** SN. s. 369, (Simon); 551 (Lojda) . Kispatić, iT.: Nekrolozi - Margare ta

Lojda, dipl. inž. sum. - In memoriam. SL 9-10,1969., s. 361.

*** SlM, s. 76, 88,118,150,178. *** Šumarska škola Karlovac (1947-

1997), (Monografi ja) , Karlovac 1997., s. 60, 69,130.

LOKNAR, Kazimir, (Čabar, Gor-ski kotar , 22.X.1913. - Delnice, 1.1. 1998.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Miroslava i Vjekoslave r. Žurga. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio obr tn ik , a m a j k a doma-ćica. P u č k u Školu završio je u rod-nom Čabru, a gimnazi ju je poha-đao u Sušaku i Subotici . Matur i -rao je na rea lno j gimnazi j i na Su-šaku 1932. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je uoči I I . svjetskog r a t a 7.X.1940.

I s t e se godine i zapošl java u svojstvu dnevnicara kod Uprave Suma u Zagrebu. Vec sli jedeće go-dine unap r i j eđen je na poslove po-moćnog Sumarnika. P r e d k r a j r a t a

vraća se u svoj Gorski ko ta r i 1944.g. - kad je položio državni s t ručni ispit - imenovan je upra-vi te l jem Šumar i j e Skrad, a 1947. up rav i t e l j em Šumar i j e Mrkopal j .

U jeku opsežnih posl i jerat-nih sjeća u svrhu obnove zemlje 1948.g. p reuz ima upravu manipula-cije u Ogulinu, a zat im u Vrhovi-nama, davši značajan doprinos da radovi na sjeći Sume i p r iv lačenju d rvn ih sor t imena ta Sto man je na-ruše proizvodnu snagu sastojina. Godine 1952. na k r a t k o napuš ta službu u Šumarstvu, preuzevši teh-ničku službu u O P Z Čabar.

Do reorganizaci je Sumarstva i osnivanja ŠG Delnice (1960.) ne-ko je v r i j eme u p r a v i t e l j Šumar i j e Mrkopal j , a od 1960. do 1965. Šu-marsk i je inspektor i povjerenik za zaš t i tu pr i rode Republ ičkoga zavoda za zaš t i tu pr i rode u Ogu-linu i Delnicama. Sa tog radnog mjes ta 1.X.1965. prelazi u ŠG Del-nice, za Sefa eksploataci je Suma, a potom za pomoćnika glavnoga di-rek tora .

U m i r o v l j e n je 1973. godine. ProvevSi 25 godina u mirovini , um-ro je u Delnicama 1.1.1998.

L I T E B A T U B A *** SL: 1944., s. 114. Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gor-

skoga kotara ..., Zagreb 1997., s. 207, 229. Frković, A.: In memoriam. Kazimir

Loknar , dipl. ing. sumarstva (1913. - 1998.). SL 1-2,1998.

LONČAR, Borislav, (Skopje, 18.1. 1952.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Gojka i Ka t i ce r. Pav lak . H r v a t s k i državl jan in . Otac mu je umirovl jenik , a m a j k a domaćica. Osnovnu i s redn ju Školu pohađao je i završio u Kar lovcu, ma tur i rav-ši na s redn jo j Šumarsko j Školi 1970. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 1975.


42

Prvo zaposlenje dobiva 10.XI. 1975. u ŠG Ogulin - Šumar i ja Bri-nje. Nakon jednogodišnjeg priprav-ničkog staža, na jp r i j e radi kao in-ženjer pr ipreme rada, a zatim kao uprav i te l j Šumarije. Nakon devet godina rada u Lici, 19.XI.1984. pre-lazi u Šumsko hor t iku l tu rno gos-podarstvo "Istra" Buzet, a od 1.1. 1985. prvi je uprav i te l j nove Šu-mar i je Cres-LoSinj sa sjedištem u Cresu. Ta mu je funkc i j a potvr-đena i pri us tanovl jenju nove UŠ Buzet, JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb i na tome mjestu ostaje sve do 1.VII.1995. kad je imenovan re-virnikom Šumar i je Cres-LoSinj za Sume otoka Cresa.

Živi u Cresu.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/1995., s. 68. *** Posl. izvješće 1995., "HS", s. 65. *** Sum. škola Karlovac, (Monografi-

ja), Karlovac 1997., s. 86,130.

LONČAR, Ilija, (Slavsko Polje, Gvozd, 2.VIII.1890. - Zagreb, 2.V. 1971.), visi Šumarski savjetnik.

Pot ječe iz Šumarske obitelji . Zavolio je Sume, pa je nakon zavr-šene gimnazije u Bjelovaru posao na s tud i j Sumarstva.

Šumarstvo je završio u Ban-skoj Stiavnici 1913. god. Od 1913. do 1916. radio je kod Direkci je Su-ma u Žarnovici ( tada Mađarska, a sada Slovačka). Kasnije je bio upra-

vi te l j Šumar i ja Sveti Rok, Vrano-vina i Sokolovac. Od 1927. god. bio je rukovodi te l j Odsjeka za uređi-vanje Suma kod Zagrebačke direk-cije. Od 1941. na celu je Direkci je Suma na Sušaku, a nakon 1945. ra-di u Odsjeku za uređivanje Suma Min i s t a r s tva Sumarstva. Od 1949. god. radi u In s t i t u tu za Šumarska i lovna is t raživanja N R H u Zagre-bu, 1950. odlazi u mirovinu.

Opsežan znanstveni i s tručan rad mu se odnosi uglavnom na uz-gajanje i uređivanje Suma. U stru-čnim krugovima poznat je kao od-ličan poznavalac rasta i razvoja sastojina.

Napisao je nekoliko knjiga i velik b ro j znanstvenih, s t ručnih i poučnih članaka u Šum. listu, Šu-marskim novinama, Lovacko-ribar-skom vjesniku i Gozdarskom vest-niku.

"Od osobite su vri jednost i ra-dovi o uzgoju mješovit ih i otporni-j ih sastojina. Vrlo su zanimljivi članci o pre tvorbi čistih sastojina, uzrocima degradac i j e sastojina, važnosti grmlja u sastojini i ulozi pomoćnih stabala u sastojini. Vri-jedan doprinos proučavanju obno-ve Suma daje svojim radovima o sadnji pr ikraćenih bil jaka, presa-đivanju, poSumljavanju i oplodnim sječama. U studi j i o kestenu i ba-gremu zalaže se za siru upotrebu t ih dvi ju vrsta kod obnove naših suma", (Hren, V., 1971.).

Obnašao je važne dužnosti u Šumarskom društvu. Za svoj pre-dani rad proglašen je 1961. zasluž-nim elanom Saveza I T Š I D .

Za vri jeme školovanja i stu-di ja bavio se slikarstvom (ugljen i akvarel), a naročito se isticao kao portret is t . Bio je i s taknut i struč-njak za lov i pčelarstvo.


Nešto o pioiedama. Sum. list 10-11, 1937., s. 557-566.


43

Srneći strk. L H V 12,1940., s. 560-564. Oplodna sječa u bukovim sastojinama.

Sum. list., 1946. Uzajamno otpornije sastojine. Ibid.,

1946. Presađivanje bukovih biljaka. Ibid.,

1947., s. 296-297. Srne kod nas. L H V 2, Zagreb 1947., s.

7-9. Vrebanje srnjaka. LHV 5, Zagreb 1947.,

s. 3-6. Lov na divlje svinje. Ib id . 7., s. 8-10. Medena rosa. Sum. list 1947., s. 157. Posumljavanje nizinskih suma. Ibid.,

1948., s. 289-296. O pravilnoj obnovi sastojina lužnjaka

i graba. Ibid., 1949. Potreba većeg rasprostiranja pitomog

kestena. Ibid., 1950., s. 58-64. Pretvorba čistih nizinskih hrastika u

mješovite sastojine. Ibid., 1950., s. 441-446. Borovac (Pinus strobus L.̂ ). Ibid. 1950.,

s. 157-158. Njega suma proredom. Inst . za sum. i

lov. i s t raživanja , Zagreb, 1951., sv. 5., s. 59. O postopni sečnji v bukovih gozdovih.

Gozd. vestnik, L j u b l j a n a 1951. Uzgoj bagrema u svrhu povećanja pro-

izvodnje rudničkog drveta. Sum. list 1951., s. 250-255.

Njega suma čišćenjem. Sum. novine, Zagreb 1952., 8/9, s. 2-3.

Prikaz knjige: >Ing. Ivo Podhorski: Uz-goj topola<- Sum. list 1952., s. 189.

O posumljavanju. I n s t i t u t za sum. i lovna is t raživanja , Zagreb, 1953., sv. 13.

Mješovite sastojine su mnogo korisni-je. Sum. novine, Zagreb 1953., 3, s.l.

U našim sumama vise uzgajati bag-rem. Ibid., 5, s. 1-2.

Da li se smije proredom prekidati sklop sastojine? Ibid., 11, s. 6.

Prijedlog za organizaciju tržišta. Ibid., 9, s. 2.

Važnost grmlja i mekih vrsta u šum-skoj biljnoj zajednici. Ibid., 11, s. 2-3.

Prorede. Ib id . 1954. Sedcenje. Gozd. vestnik, L jub l j . 1955. Da li šikare mogu postati produktiv-

ne. Sum. novine, Zagreb 1955. Pomoćna stabla u sastojini. Ibid., 1955. Sastojina nam govori da li je valjano

njegovana. Ib id . 1955. Upotreba prikraćenih sadnica. Ibid.

1955. Njega gozda v SS Hrvatski. Gozd. vest-

nik, L j u b l j a n a 1956. Mješoviti uzgoj nizinskih vrsta drveća.

Sum. list 9-10,1957., s. 379-382. O njezi bukovih mladika. Ibid., 5-6,

1958., s. 157-163. Predrast i njega sastojina. Ibid., 1959. Uzroci degradacije sastojina. S.L., 1960.

L I T E K A T U K A SL: 1919., s. 314; 1921., s. 208; 1923., s. 64,

186, 569; 1925., s. 554; 1927., s. 433; 1929., s. 302; 1932., s. 642; 1936., s. 586; 1937., s. 268; 1940., s. 261, 515; 1941., s. 112, 408.

Borosić, J.: SIS, s. 26, 39, 86,133. Kauders, A.: Sum. bibliograf. I, s. 56, 211.

Povi jes t sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 76, 84, 85, 91, 92, 96, 97,118, 330, 412.

*** SlM, s. 83-84,118,150-151,178. *** SE 2,1983., s. 366. V. Hren (in memoriam). Sum. list

11.-12,1971., s. 480-482. Frković, A.: Bib l iograf i ja LHV, Za-

greb 1993., s. 171,198, 219, 420. *** H S D 1846-1996., s. 221, 230, 241. 276.

LONČAR, Milutin, r. 7.VIII.1891. u Sisku, Šumarski inženjer , Šumar-ski savje tn ik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu i ap-solvirao 1919. godine u pos l j edn jo j generaci j i akademaca. Dip lomirao je, uz prekid zbog vojske, (3.5 god.), 1920.

P r iv r emen im Šumarskim po-v j e r e n i k o m imenovan je 20 .VII . 1920. kod Župan i j ske oblast i u Va-raždinu, a zat im je bio ekonom Županijskog agrarnog ureda u Ogu-linu. God. 1922. postavl jen je za pr ivremenog Šumarskog povjereni-ka kod Ko ta r ske oblast i u Dugom Selu. I s t e je godine položio držav-ni ispit za samostalno vođenje Šum-skoga gospodarstva, godine 1923. unapr i j eđen je za Šumarskog nad-povje ren ika i postavl jen kod Ko-ta r ske oblast i u Delnicama sa sje-diš tem u Fuž inama, a 1925. pre-mješ ten je u Delnice. Na redne go-dine (1926.) p remješ ten je Kotar -skom poglavarstvu u Gračac, a za-t im iste godine u Kumanovo (Ma-kedoni ja) . Godine 1927. n a j p r i j e prelazi D i rekc i j i Suma u Skopje, a zat im kao okružni Šumar u Gev-geliju. Godine 1928. u p r a v i t e l j je Šumarije u Skopju, zat im okružni Šumar u Gevgeliji, a 7.VII.1928.g. o tpuš ten je iz službe.

Nakon kraćeg prekida, 24.XI. 1928.g. postavl jen je za okružnog


44

Šumara kod Šumar i j e Kumanovo, a zat im za Šumarskog inženjera i up rav i t e l j a iste Šumarije. Godine 1930., kao visi Šumarski pris tav, p remješ ten je Bansko j up rav i u Nis, a 1.VIII.1932. imenovan je Šu-marskim savjetnikom i v.d. upravi-te l jem u Šumarskom odsjeku. Pre-ma nepotpunim podacima, 1939. jos uvi jek r ad i kao Šumarski sav je t -nik, a l i t a d a kod Di rekc i j e Suma u Nisu. U t i j eku I I . svj. r a t a kona-čno se mogao v r a t i t i u H r v a t s k u . Zaposlen je 1941. kao ko ta rsk i Šu-mar kod Kotarskog nacelstva u Bi-ogradu, a 1943. nalazio se u Novoj Gradiški . O njegovom da l jn j em ži-votnom p u t u nismo pronašl i po-datke .

Bio je elan Jugosl. Sum. ud-ruženja , odnosno H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL: 1920., s. 238; 1922., s. 242, 688;

1923., s. 256, 570; 1925., s. 210; 1926., s. 343, 615; 1927., s. 263, 433; 1928., s. 59, 103, 390; 1929., 50, 303; 1930., s. 262; 1932., 639; 1935., s. 533; 1939., s. 397; 1941., s 42; 1943., s. 23.

BorosiC, J:. SIS, s. 5, 61, 94. *** SN, S. 104.

LONČAR, Nikola, (M. Pol jane , Si-sak, 10.1.1945.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole, po zanimanju zem-l joradnika . Šumarsku Školu zavr-šio je 1963. godine u Delnicama.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu i di-plomirao 27.1.1972.

LONČAR, Rajka, (Ravensburg, Njemačka , 3.IV.1971.), dipl. ing. Su-mars tva .

Po nacionalnosti je H r v a t i c a . ZavrSivSi s redn ju školu - matema-t ičko u s m j e r e n j e (1988.), skol. g. 1989.-90. upisala se na Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu.

Dip lomira la je na ŠG odje lu 24.111.1995. godine.

LONČAR, Stjepan, (Otok, Vinkov-ci, 1.1.1953.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mar i j ana i Ane r. Todo-ric. H r v a t , r imokatol ik . Otac mu je s t ro ja rsk i tehničar , a m a j k a do-maćica. Osnovnu je Školu polazio u Otoku i završio je 1968., a Gimna-ziju "M. A. Reljkovic" u Vinkov-cima. I sp i t zrelosti položio je 1972. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1978. godine.

Nakon diplomiranja prvo rad-no mjesto dobiva 26.IX.1978. u Šu-mar i j i Spacva. Sl i jedi p romaknuće na mjesto inženjera operat ive, pa r e f e r e n t a za iskoriscivanje Suma i konačno up rav i t e l j a Šumar i j e Spa-cva. Reorganizacijom Sumarstva us-lijedilo je mjesto direktora OOUR-a za i s k o r i s c i v a n j e Suma V r b a n j a (1985.-1990.). Osnivanjem JP "Hrvat-ske Sume" UŠ Vinkovci, postavl jen je za stručnog su radn ika za isko-r isc ivanje Suma u Odje lu za pro-izvodnju. Na t o j dužnost i os ta je do l is topada 1995., kad je p remješ ten na isto mjesto u Službi za proiz-vodnju Di rekc i j e HŠ u Zagrebu. Zbog po t reba u mat ično j organi-zaciji 21.XI.1996., nakon nešto vise od godine dana, vraća se u svoje Vinkovce, preuzevši dužnost pomoć-nika up rav i t e l j a Uprave za plan, pro izvodnju i komerc i ja lne poslo-ve te rukovodi te l j a Odje la za pro-


45

izvodnju UŠ Vinkovci, na kojem se mjes tu nalazio i u v r i j eme pi-sanja ovoga životopisa (1997.).

Dipl . ing. S t j epan Lončar , ak t ivan je i na planu lovstva, na-stojeći da nekad čuvenim lovišti-ma "Kunjevci" i "Spacva" v r a t i sta-ri s jaj . P r i sno su rađu juć i sa Šu-marskim f a k u l t e t o m u Zagrebu, bio je elan t ima za i sp i t ivan je dvo-s t ruke b i je l i h r a s t a lužnjaka , cij i su r ezu l t a t i izni je t i 1996. prigodom 150. obl je tn ice organiziranoga Su-mars tva u H r v a t s k o j .

Uz druga p r i znan ja i nagra-de nosilac je Spomenice Domovin-skog r a t a 1991.-1992.

Član je H Š D . Živi u Vinkov-cima.

B A D O V I

Dvostruka bijel hrasta lužnjaka, (sa Krpan , A., Baus, Đ. i Segedi, N.). Zbornik radova 2 "Zaštita suma i p r idobivanje drva", Sum. f a k u l t e t Zagreb i Sum. ins t i tu t Jas t rebarsko, Zagreb 1996., s. 323- 333.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 58.

LONČAR, Vladimir, (Titel, Vojvo-dina, 25.XII.1902. - Beograd, 1943.), dipl. ing. Sumarstva, kotarski Šumar.

S tud i rao je Šumarstvo na Go-spodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku 1924.-25. skol. godine, a d ip lomirao 13.11.1928.

Zaposlio se u Šumarskoj stru-ci 23.V.1929. Državn i s t ručni ispit za samostalno vođenje Šumarskoga gospodarstva položio je pr i Mini-s ta r s tvu Suma i r u d a u Beogradu 1931. godine. Kao Šumarski pris tav, od Kotarskoga nacelstva u Jas t re -barskom premješ ten je 24.VI.1932. za Šumarskoga pr i s tava i kotar-skog Šumarskog r e f e r e n t a u Kota r -sko nacelstvo Don ja S tubica ( H r v . Zagorje) , koje je p r ipada lo Odsje-ku za Šumarstvo Banske uprave Zagreb gdje se, p rema nepotpunim

podacima, nalazio i 1933. Godine 1935. p remješ ten je za up rav i t e l j a Šumar i j e Nemila ( B i H ) . Nakon toga u službi je kod Kotarskoga nacelstva u Pakracu , odakle je, kao visi Šumarsk i p r i s t av , 1939. p remješ ten za kotarskoga Šumara Kota r skom nacelstvu u Samobor. Godine 1940. ponovno je na dužnos-ti kotarskog Šumara u Pakracu , a 1942. o tpuš ten je iz državne službe.

Godine 1943. ub i j en je u lo-goru na Ban j i c i u Beogradu.

L I T E B A T U B A *** SL: 1932., s. 565; 1935., s. 233; 1939.,

s. 597; 1940., 190., 609; 1942., s. 129; 1947., s. 173. BorosiC, J.: SIS, s. 6, 58,106. *** SN, S. 355.

LONČAR, Žarko, (Bačka Pa lanka , Vojvodina, 8.XI.1956.), dipl. ing, Sumarstva.

Sin Mirka i Anđe r. Karacic . H r v a t s k e narodnost i i državl jan-stva, katol ik . Otac mu je bio rad-nik vinogradar-vocar , a m a j k a do-maćica. Osnovnu Školu završio je u I loku 1971., a srednju Šumarsku ško-lu u Kar lovcu 1975. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Sa ra j evu -opci smjer. Dip lomirao je 1983.g. iz područ ja uzgoj - genetika. I z rad io je i obranio diplomski r ad pod na-slovom "Visine i visinski pr i ras t , deb l j ine i deb l j insk i p r i ras t od 5 do 10 god. s i tkanske smreke po-kusne plohe Šumarskoga f a k u l t e t a Sarajevo".

Po d ip lomi ran ju zaposlen je 1983. u taksac i j i ŠG Sredn je po-dunav l j e Novi Sad. Tu se zadržao samo Sest mjeseci, a zat im je pre-šao u L Š G "Jelen" Apa t in za ruko-voditelja iskoriscivanja Suma (1984-1987.). Od 1987. do 1991. rukovodi-t e l j je lovstva i zaš t i te Suma (spe-ci jalnost uzgoj jelena lopa ta ra ) u L Š G "Jelen" I lok.

Od 1992. do 1997. zaposlen je u JP "Hrvatske Sume", UŠ Bjelo-


46

var u Šumar i j i Bje lovar na mjes tu rev i rn ika za nizinske Sume h ra s t a lužnjaka . U 1997.g. postavl jen je za upravi te l ja Šumari je I lok, UŠ Vin-kovci.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2,1995., s. 62. *** Sum. škola Karlovac, (Monografi-

ja), Karlovac 1997., s. 89,130.

LONCAREVlC, Andrija, (Župa nja, 1865. - I lok, 30.VIII.1909.), ko-ta r sk i Šumar.

Nakon završenih pet raz reda gimnazi je u Osijeku, pohađao je Gospodarsko - Šumarsko učil ište u Križevcima, gdje je 1887. završio Šu-marstvo.

Počeo je r a d i t i kao Šumarski vježbenik, n a j p r i j e kod I I . banske imovne općine, a zat im kod Šuma-r i j e Brodske imovne općine u Ea-jevu Selu, gdje je 1894. imenovan Šumarskim pris tavom. Državn i is-pi t za samostalno vođenje Šumsko-ga gospodarstva položio je 1893. s odličnim uspjehom, a 1896. imeno-van je p r ivremenim ko ta r sk im Šu-marom kod Ko ta r ske oblast i u J a s t r e b a r s k o m sa s jedištem u Kos-tanjevcu. Godine 1897. p remješ ten je K o t a r s k o j oblast i u Đakovu, a 1900. K o t a r s k o j oblast i u Bjelova-ru, gdje se zadržao do 1902., kada je, kao ko ta rsk i Šumar I. razreda, p remješ ten K o t a r s k o j oblast i u Koprivnic i , zat im 1906. Župani j -skoj oblast i u Osi jeku i konačno 1908. premješten je u Ilok, gdje umi-re 1909. godine.

Bio je elan Hrva tsko-s lavon-skog Šumarskoga d ruš tva od 1891, a pr isustvovao je i d ruš tven im skup-št inama.

L I T E B A T U B A *** SL: 1893., s. 537; 1894., s. 116; 1895.,

s. 325, 502; 1896., s. 97; 1900., s. 481; 1902., s. 681; 1906., s. 406; 1908., s. 351.

Osobne viesti. Umro Andr i j a LonCa-revic, kotarski šumar. SL 10,1909., s. 387.

BorosiC, J.: SIS, s. 18.

Zbornik o 100. obljetnici sumar-stva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - Sla-vonski Brod, 1974., s. 538.

LONCAREVIĆ, Stjepan, iz Pože-ge, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom ods j eku skol. g. 1923-24., a d ip lomirao tek 22.X.1934.

P r e m a dos tupnim podacima, p remješ ten je, kao Šumarski vjež-benik, 1939. godine od Šumske ma-nipulac i je Međur ic k Š u m a r i j i u Lipovl jane , gdje je 1940. bio v.d. uprav i te l j a , a 1941. postavl jen je za Šumarskoga pr i s tava i up rav i t e l j a državne Šumar i j e Lipovl jan i . Kao Šumarski visi pr i s tav premješ ten je 1942. iz L ipov l j ana Odje lu za Šu-mars tvo Min is ta r s tva Suma i r u d a u Zagrebu. U istom svojstvu nalazi se 1943. u službi kod Glavnog rav-na te l j s tva za Šumarstvo u Zagrebu.

Bio je elan H Š D . Ostali poda-ci nisu nam poznati .


112; 1942., s. 31,127; 1943., s 23, 331. *** SN, S. 354. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 546, 550.

L O N č A R l C , Andrija, iz Selaca, nadSumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1895. na Gospodarsko-Sumarskom učiliš-tu u Križevcima.

Pr ivremenim Šumarskim vje-žbenikom imenovan je 1899.g. kod Đurđevačke imovne općine u Bje-lovaru. Državn i ispit za samostal-no vođenje Šumskoga gospodarstva položio je 1902. Šumarsk im prista-vom imenovan je 1903. U istom svojstvu 1905. r ad i u Š u m a r i j i No-va Raca kod Bjelovara , a kao ko-t a r sk i Šumar imenovan je 1912. godine nadSumarom kod Đurđevač-ke imovne općine.


47

Bio je elan Hrvatsko-s lavon-skoga Šumarskoga druš tva .

L I T E B A T U B A : *** SL: 1899., s. 86; 1902., s. 299; 1903., s.

83; 1905., s. 462; 1912., s. 194. BorosiC, J:. SIS, s. 20.

LONCARIĆ, Marijanka, (Beka, Koprivnica, 1.II.1958.), dipl. ing. Sum.

Kci S t jepana , po zan iman ju zemljoradnika. Hrvat ica . M a j k a jo j je domaćica.

ZavrSivSi s redn ju školu 1977., upisala se skol. g. 1977.-78. na Šu-marsk i f a k u l t e t u Zagrebu. Diplo-mi ra la je 7.IV.1983. iz genetike s oplemenjivanjem drveća. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod naslovom "Prikaz dostignuća na op lemenj ivan ju l istaca brzog ras-ta kon t ro l i ranom hibridizacijom", (vid. P A V l C l C , 4. knj iga) .

LONCARIĆ, Tanja, (Sisak, 28.VI. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Đ u r e i Mi lanke r. Rado-vic. H r v a t s k e narodnost i i držav-l janstva . Otac jo j je e lektr ičar , a m a j k a službenica. Osnovnu je Ško-lu završi la u Sunj i , a CUO u Sisku.

Šumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, na kojem je d ip lomira la 1987.g.

P rema nepotpunim podacima, zaposlena je kao taksa tor .

Članica je Hrva tskoga Šumar-skoga druš tva .

LONCARIĆ, Vinko, (Fužine, Gor-ski kotar , 1860. - Zla tar , H r v . Za-gorje, 14.IV.1909.), ko ta r sk i Šumar.

Nakon završenih pet raz reda gimnazije pohađao je Gospodarsko-Sumarsko učil iš te u Križevcima, u kojem je 1879. završio Šumarstvo.

Godine 1880. imenovan je ko-ta r sk im Šumarom moslavačkim sa sjedištem u Vojnom Križu, 1883. ko-tarskim Šumarom Križevacke imov-ne općine u Sv. I v a n u Zelini, 1890. ko ta r sk im Šumarom za u rba r ske

općine sa sjedištem u Delnicama, gdje je 1896. kod Ko ta r ske oblast i imenovan ko ta r sk im Šumarom. Go-dine 1900. p remješ ten je K o t a r s k o j oblast i na Sušaku, a zat im u Zla-tar , gdje ga je za tekla p r e r ana smrt i gdje je sahran jen .

Posebno se bavio geodetskim radovima. Omeđasio je Sume zemljiš-nih zajednica kojima je upravljao.

Bio je elan Hrvatsko-s lavon-skoga Šumarskoga druš tva . Povre-meno se javljao i u t isku (ŠL 1883.) i popular iz i rao rad druš tva , ( izleti članova druš tva) .

L I T E B A T U B A Sum. list: 1880., s. 143; 1882., s. 226;

1898., s. 72, 73; 1900., s. 369. Osobne viesti: Umrl i . SL 5, 1909., s.

186-187. BorosiC, J:. SIS, s. 16. Kaudeis, A.: Sum. bibliogr. I, s. 226. *** Povi jes t sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 408. Klepac, D.: Iz sumarske povijest i Gor-

skoga kotara u sadasnjost..., Zagreb 1997., s. 207, 229.

LONGIN, Božidar, (Zadar , 17.111. 1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ante i Danice r. K u k u r u -zovic. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je s t ro jobravar , a m a j k a medicin-ska sestra. Osnovnu i s redn ju nao-b razbu postigao je u Zadru . Matu-r i rao je skol. g. 1978.-79. u Gim-nazi j i V l a d i m i r Nazor".


48

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je na ŠG odjelu 1986. Na istom faku l t e tu specijalizira pej-zažnu a rh i t ek tu ru .

Nakon diplomiranja radi na hor t iku l tu r i i rasadnicarstvu, pro-izvodeći pri jeko potreban sadni mater i ja l za poSumljavanje goleti.

Početkom Domovinskog rata, u siječnju 1991. dragovoljno se jav-lja u obrambene formaci je na za-darskom području. Kao časnik Zbo-ra narodne garde, kasnije H V , ob-našao je vise odgovornih dužnosti, aktivno sudjelujući u akcijama "Ma-slenica", "Oluja" i "Ljeto 95".

Svoju Šumarsku ka r i j e ru na-stavlja u UŠ Split - Šumar i ja Za-dar, gdje od prvog dana obnaša dužnost upravi te l ja Šumari je .

Uz obnovu ratom s t radal ih i spaljenih ku l tu ra (Musapstan), po-sebno se zalagao da se u okviru "Hrvatskih Suma" i Šumar i ja Za-dar bavi lovnim gospodarstvom na području državnog lovišta "Boka-njacko blato".

Od godine 1995. dipl. ing. Bo-židar Longin elan je Upravnog od-bora HŠD, elan Uređivačkog sav-jeta "Šum. lista" i postdiplomant na Šum. f aku l t e tu u Zagrebu.

Ustrojem novih županija, 1997. godine imenovan je dožupanom Žu-pani je zadarske.

Od mnogih pr iznanja i na-grada ističemo odlikovanje Reda hrvatskoga pletera, kojim ga je odlikovao predsjednik RH 1996. za osobit doprinos razvoju i ugledu R. H r v a t s k e i dobrobi t i njezinih građana.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 69,1999., s. 593.

Posl. izvješće "HS" 1995., s. 66. Jakovac, H.: Odlikovani sumarski stru-

cnjaci. Božidar Longin, dipl. ing. sum. SL 9-10,1996., s. 436.

*** H S D 1846-1996., s. 371-375, 377, 381, 383, 386, 387, 404.

LOPARIĆ, Nikola, iz Cvetkovica, Jas t rebarsko, dipl. ing. Sumarstva, kotarski Šumar.

Studirao je na Poljoprivred-no-Sumarskom faku l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumar-skom odsjeku skol. g. 1930.-31., a di-plomirao 10.X.1932.

P rema dostupnim podacima, godine 1937. postavljen je za Šumar-skoga pristava kod državne Šuma-r i je u Konj icu (BiH) , a 1939. u is-tom svojstvu premješten je u Di-rekciju Suma Mostar, ali i otpuš-ten iz državne službe.

Kao Sumarski pristav, 1941. premješten je Ravnate l j s tvu Suma Pet rovaradinske imovne općine u t adašn jo j H r v a t s k o j Mitrovici, a 1942. za upravi te l ja državne Šuma-r i je u Konjicu. Is te godine, kao vi-si Sumarski pristav, preuzima duž-nost kotarskoga Šumara kod Ko-tarske oblasti u Donjo j Stubici, gdje se nalazio i 1943.

Podatke o njegovu radu posli-je I I . sv. ra ta nismo pronašli.

Bio je elan Jugosl. Šumar-skog udruženja i H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL: 1937., s. 614, 696; 1939., s. 265,

597; 1940., s. 268; 1941., s. 405; 1942., s. 93, 270; 1943., s. 23, 268.

BorosiC, J.: SIS, s. 8. *** SN, S. 357.

LORINCZ, Tibor, (Šibenik, 5.III . 1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ju r a j a , po zanimanju slu-žbenika, i majke nastavnice. Po na-rodnosti je Mađar, hrvatskoga dr-žavljanstva. Srednju školu polazio je i završio u CUO Pakrac 1985.g.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 22.11.1993. iz uređiva-nja Suma. Napisao je i obranio di-plomski rad pod naslovom "Pro-mjene s t ruk tu rn ih odnosa u GJ >CrnovScak< t i jekom posljednjih 30 godina (1957.-1986.)".


49

Prema nepotpunim podacima, radio je neko vri jeme u privatnom hor t iku l turnom poduzeću "Mirta" u Sesvetama kod Zagreba, a 1997.g. zaposlio se u JP "Hrvatske Sume" UŠ Zagreb u Šumar i j i Velika Go-rica.

LORKOVIC, Zdravko, rođen u Za grebu, 3.1.1900., dr. zoologije, red. prof. Medic. fakul te ta , honorarni nastavnik na Poljopr. Sum. fakul-tetu.

Diplomirao je na Filozofskom faku l t e tu u Zagrebu 1924. godine, a doktor i rao 1928. na Filozofskom faku l t e tu u L jub l jan i .

Od 1923. do 1927. bio je kus-tos MineraloSko-petrografskog mu-zeja u Zagrebu, a od 1938. do 1942. godine honorarni je nastavnik en-tomologije i zoologije na Poljopriv-redno-Sumarskom fakul te tu u Zag-rebu. Istodobno do 1943.g. izv. je profesor biologije, god. 1943.-1951. redovni profesor na Veterinarskom faku l t e tu u Zagrebu, a istodobno od 1942. do 1951. honorarni je pro-fesor istoga predmeta i predstojnik Zavoda za biologiju Medicinskoga f aku l t e t a u Zagrebu. Bio je i hono-ra rn i nastavnik za genetiku na P M F - u .

LorkoviC dr. Zdravko bio je i suradnik Ins t i tu t a za eksperimen-talnu biologiju J A Z U u Zagrebu i pročelnik Odsjeka za zoologiju. Od 1958. dopisni je elan JAZU, Odjel za pr i rodne znanosti. Godine 1960. izabran je za elana Indi j ske aka-demije za zoologiju. Vrlo je zapa-žen i u svijetu: obnašao je razne funkc i je u međunarodnim udruže-njima, sudjelovao na međunarod-nim simpozijima i kongresima te radio u stranim inst i tucijama, po-glavito u prirodoslovnim muzejima.

Napisao je i objavio, ponajvi-še na stranim jezicima i u s tranim časopisima i edicijama, velik b ro j zapaženih i vr i jednih znanstvenih

i s t ručnih radova iz svoje uže i sire struke.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 121, 169, 202, 296, 302, 382,

384, 454-456. Ivancevič, V.: Velebitski botanički vrt.

Sen j 1997., s. 21.

LOSERT, Adolfo, Šumar. Šumarstvo je završio u Šu-

marskoj akademij i u Mar iabrunnu u Austr i j i . P rema nepotpunim po-dacima, radio je u Vojnoj k ra j in i od 1871., a osamdesetih godina u Šumskoj upravi u Jasenovcu kao Šumar.

Stradao je nesretnim sluča-jem 16.XII.1885. godine u Jasenov-cu.

L I T E B A T U B A Sum. list: 1880., s. 143; 1882., s. 226;

1901., s. 47. Osobne viesti: Umro šumar Adolfo Lo-

sert. SL 1,1886., s. 46.

LOVAŠ, Ondrej, (Glozan, Bački Pe t rovac , Vojvodina , 27.X.1944. -20.111.2000.), dipl. ing. Šumarstva, mr. sc.

Sin Ondreja i Ane r. Cipkar. Slovak, hrvatskoga državljanstva, evangelik. Pot ječe iz seoske obite-lji. Osnovnu je Školu završio u Gložanu 1959., a prirodno-matema-ticki smjer gimnazije u Bačkom Petrovcu 1963. godine.


50

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Beogradu. Dip lomirao je 1967.g. Magis t r i rao je na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu 1997. godine iz znanstvenoga pod-ruč ja zaštita Suma. Obranio je ma-gis tarski rad na temu: "Mikoze i š te tn i kukc i topola na područ ju Uprave Suma Osijek".

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u L Š P G "Jelen" Beograd, Š u m a r i j a Darda , 1970. Nakon toga zaposlio se kao s t ručni suradnik za uzgoj Suma, zaš t i tu i i skor iscivanje Suma u ŠG Osi jek , Š u m a r i j a Valpovo (1970.-1980.).

Nakon toga postavl jen je na mjesto stručnog su radn ika za za-š t i tu Suma u S t ručn im službama ŠG Osijek (1981.-1990.). Od 1991. ru-kovodi te l j je Proizvodnog odje la u UŠ Osijek JP "Hrvatske Sume".

U t i j eku radnog v i jeka redo-vito je sudjelovao na savjetovanj i -ma o zašt i t i b i l j a u Opat i j i . Su-djelovao je na zas jedan ju Međuna-rodne komisi je za topolu u Zara-gozi (Španjo lska) 1992. i u Budim-pešti 1996. godine.

B A D O V I

Lovaš, O.: Proizvodnja drveta topole i vrbe u namjenskim zasadima na području SG Osijek. Topola br. 143-144, Novi Sad 1985.

AvramoviC, G., GojkoviC, G., Lovaš, O., VidakoviC, S.: Suzbijanje gljive Dothichiza populea Sacc. et Br. u topolovim rasadni-cima na području Osijeka. Badovi Ins t i tu-ta za topole, Knj iga 18, Novi Sad 1987.

Lovaš, O.: Mogućnosti primjene nekih translokacionih herbicida u njezi mladika i kultura hrasta lužnjaka. Zbornik radova sa savje tovanja o p r imjen i pesticida, Opa-t i ja 1988.

KalinoviC, I., Zimmer, B., Banaj , Đ., Pancic, S., Lovaš, O.: Značenje suzbijanja glodavaca na poljoprivrednim i sumskim površinama antikoagulantima prve i dru-ge generacije. P r ax i s veter inar ia , godište 43,1995.

Lovaš, O.: Zaštita topola i vrba na području Uprave suma Osijek. Ministar-stvo pol jopr ivrede i sumarstva, H r v a t s k a komisija za topolu, KondriC 1995.

Lovaš, O.: U t j e c a j intenzivnog uzgoja topola na gospodarenje sumama osjecko-valpovackog područja . Minis tars tvo poljo-pr ivrede i sumarstva, H r v a t s k a komisija za topolu, KondriC 1995.

Hrasovec, B., Lovaš, O.: Lispothips crassipes Jabl . - š te tnik topola u sjevero-istočnom dijelu Hrvatske. Zasjedanje Međuna-rodne komisije za topolu, Budimpešta 1996.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 59.

LOVREKOVIĆ, DuSko, (Beograd, 12.V.1944.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t jepana , po zan imanju službenika. Posl i je I I . svjetskog r a t a preseli l i su se u Sisak, gdje je DuSko završio gimnazi ju i matu-r i rao 1963. god.

S tud i rao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 12.VII.1972.

P r e m a našoj evidenciji , 1995. n i je radio u h rva t skom Šumarstvu.

LOVREKOVIĆ, Mario, (Sisak, 5. 1.1974.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa , po z a n i m a n j u s lužbenika i m a j k e mat icarke . H r -vatske je narodnost i i državl jan-stva. S r edn ju Šumarsku Školu za-vršio je u Kar lovcu 1992.

Na Šumarsk i f a k u l t e t u Za-grebu upisao se skol. g. 1992.-93. Di-plomirao je na ŠG odje lu 21.V.1997. iz organizaci je proizvodnje u Šu-mars tvu . Napisao je i obranio di-plomski r ad pod naslovom "Orga-nizaci ja i kor i š t en je izvora Šumar-skih informacija".

Kao prilog r a d u sastavio je kazalo su radn ika u časopisu Meha-nizaci ja Sumarstva, sa popisom na-slova radova, koji koristimo u ovom "Leksikonu", pa dipl. ing. Lovreko-vica smat ramo suradnikom.

L I T E B A T U B A *** Sum. škola Karlovac, Monografi-

ja, Kar lovac 1997., s. 114,130.

LOVRIĆ, Andrija, Željko, vid. 5. knj iga.


51

LOVRIĆ, Ante, (Noval ja , Pag, 16. IX.1904. - Zagreb, 17.111.1993.), dipl ing. Sumarstva.

Matur i rao je na senjskoj gim-naziji , a s tud i rao je na Gospodar-sko - Šumarskom f a k u l t e t u u Za-grebu, gdje je apsolvirao skol. g. 1928.-29., a d ip lomirao 1929. Držav-ni stručni ispit položio je 1933.g.

Do 1945. radio je kao kotar-ski r e fe ren t , u p r a v i t e l j Šumarije i t aksa tor (Delnice, Pakrac , Vrano-vina, Zagreb, Sara jevo) pa kao re-f e r e n t za iskoriscivanje Suma u Ministarstvu poljoprivrede i Sumar-stva u Zagrebu, r a v n a t e l j SG Su-šak, načelnik Uprave za Šumarstvo Pr iv rednoga savje ta N R H r v a t s k e i elan Privrednog savjeta Hrvatske.

Od 27.11.1958. do 15.111.1968. zaposlen je u I n s t i t u t u za Šumar-ska i lovna i s t raž ivan ja u Zagrebu. N a j p r i j e je postavl jen za ravna-te l j a ins t i tu ta , gdje s ređu je f inan-cijsko s tan je i da j e po t ica j i dopri-nos u n a p r e đ e n j u t ipoloških i kli-matoloskih i s t raž ivanja . Zat im, po-s tavl jen je (1.1.1961.) za r avna te l j a Zavoda za čet injače.

Suosnivač je Šumarskog in-s t i t u t a u Ja s t r eba r skom, gdje os-t a j e r a d i t i kao r a v n a t e l j i ustro-java ga po najboljim svjetskim uzo-r ima.

Dobro je govorio engleski, n jemački i ta l i janski . Sudjelovao je na velikom b ro ju znans tvenih i

s t ručn ih skupova u zemlj i i ino-zemstvu (SAD, Cehoslovacka, I ta -lija, Skandinavi ja ) . Bio je na vise s tud i j sk i pu tovan ja i napisao vri-jedna izvješća s t i h pu tovanja . Objavio je velik b r o j znanstvenih i s t ručn ih radova.

B io je a k t i v a n u Savezu I T S l D H r v a t s k e i Jugoslavi je .

U mirovinu odlazi 1968. go-dine, ali ak t ivan je i dal je: r ad i u organima Skupštine općine Pag po-sebno na područ ju poSumljavanja i razvoja tu r i zma otoka Paga.

Odl ikovan je Ordenom zaslu-ga za narod sa s rebrn im zracima.

B A D O V I

Opći pregled gumarskih prilika u SAD - školstvo, organizacija šumarske službe i znanstvenoistraživački rad. Izvje-šće grupe sumarskih s t ručn jaka sa puta po SAD, Bgd 1953.

Present conditions and more impor-tant occuring in Yugoslavian silviculture. Međunarodni seminar, P r ag 1956.

Četinari brzog rasta. Jug. savjetodav-ni centar za pol jopr ivredu i sumarstvo, br. 17, Bgd 1958.

Uzgoj i selekcija topola u Italiji, (sa I. Herpkom.) , Topola br. 9,1959.

Plantažni uzgoj topola u Italiji, (sa I. Herpkom) , Topola br. 9,1959.

Sumarstvo NB Hrvatske. Bazvoj su-marstva i drvne indus t r i j e Jugoslavi je 1945.-1956. g„ Bgd 1959.

Izvještaj o poslovanju Instituta za šumarska i lovna istraživanja NBH za 1958. godinu. Obavijesti Si, Zagreb 1959.

Plan i program radova Instituta za šumarska i lovna istraživanja za 1959. go-dinu. Zagreb 1959.

Problemi ocetinjavanja Jugoslavije. Savje tovanje povodom 100-godisnjice šu-marske nastave, Zagreb 1960.

Uputstva za osnivanje rasadnika če-tinjača ubrzanog rasta, ( rukopis predan Jug. savjetodavnom centru za poljop. i sumarstvo). Zagreb 1960.

Privremena uputstva (Podsjetnik) za osnivanje produkcionih četinjača brzog rasta s poljoprivrednim medukulturama, (rukopis predan Jug. savjetodavnom cen-t ru za poljop. i sumarstvo). Zagreb 1960.

Sjeme i rasadnicka proizvodnja četi-njača ubrzanog rasta, (rukopis). Jas t re-barsko 1960.

Zelena duglazija u njezinoj postojbi-


52

ni, (Pr i jevod s tal i janskog rada A. Pavar ia , Jug. savjetodavni centar za poljop. i šu-marstvo), br. 24,1960.

Četinari - južnoafričke metode uzgoja, (sa Z. Ha jd inom) . Pr i jevod knjige N.E. Hiley: Conifers - South Af r i can methods of cul t ivat ion. Jug. savjetodavni centar za pol jopr ivredu i sumarstvo, 1960.

Uzgoj i njega pojedinih vrsta cvijeća, ukrasnog raslinstva i ukrasnog grmlja. Klas i f ikac i ja c je tnih kul tura , razmnoža-vanje cvjetnog i ostalog mater i ja la , (pri-ručnik, ostao u rukopisu).

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 7, 58,112. *** SL: 1933., s. 492; 1934., s. 532; 1938.,

s. 299; 1941., s. 154, 403, 502; 1942., s. 270., s. 333; 1954., s. 254.

*** SN, S. 161, 242, 356, 592. *** Povi jes t sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 382, 383, 388, 417. *** SIM, s. 25, 36,115,118,151,178. *** SE 2,1983., s. 372. Komlenović, X. i OraCan, J.: In me-

moriam - Ante LovriC, dipl. ing. sumars tva (1904-1993.). SL 6-8/93., s. 350-352.

*** H S D 1846-1996., s. 255, 264, 265, 279.

LOVRIC, Darko, (Glina, 26.VII. 1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Antuna . H r v a t s k e narod-nosti. M a t u r i r a o je 1976. na gimna-zij i u Sisku.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom fakul te tu u Zagrebu, gdje je i d ip lomirao na ŠG odje lu 4.II. 1987. godine iz područ ja uzgajanje Suma. Napisao je i obranio diplom-ski rad pod naslovom "Njega i pro-reda u s ta r im hras tovim sastojina-ma". O njegovom zaposlenju nema-mo podataka .

LOVRIC, Ivo, (S t ra t inska , B a n j a Luka , B i H , 1.1.1952.), dipl. ing. Su-marstva, mr. sc.

Sin Nikole i K a t e r. Ju r i ć . H r v a t , rimokatolik. Potječe iz rad-ničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Novskoj 1967., a S r edn ju kemi jsku školu u K u t i n i 1970.g.

Po završe tku s rednje škole radio je u "Plivi" Zagreb i Tvornici me ta ln ih proizvoda "Kozara" u No-vskoj.

Na Šumarsk i f a k u l t e t upisao se 1974.g. i prvu godinu završio uz rad. Dip lomirao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1979.

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u Šumar i j i Jasenovac od 18.VI. 1979. do 18.VI.1980. gdje je nasta-vio r a d i t i uglavnom na poslovima uzga jan ja Suma do 15.III.1984. ka-da prelazi u Š u m a r i j u L ipov l j an i gdje je na poslovima rukovodi te l j a RJ Uzgoja i zaš t i te Suma, a od 8.1.1991.g. r ad i u Š u m a r i j i Novska na mjes tu up rav i t e l j a Šumarije. Od 4.XI.1996. raspoređen je na po-slove stručnog su radn ika za za-š t i tu Suma i ekologiju u UŠ Nova Gradiška gdje i sada r ad i (1997.).

U međuvremenu završio je posl i jediplomski s t ud i j na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu 1989. iz znan-stvenog područ ja zaštite Suma.

Za svoj r ad pr imio je prizna-n ja i nagrade.

Član je H r v a t s k o g entomolo-škog druš tva .

B A D O V I

Prilog bioekoloskim istraživanjima zelenog hrastovog savijača u lipovljanskim nizinskim sumama, (magistarski rad). Šu-marski faku l te t , Zagreb 1989.

Kratak osvrt na pojavu nekih defoli-jatora iz reda C'oleoptera na bijeloj vrbi (Sa-lix alba L.J) kod Lipovljana. S.L. 9-10/92.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 64.


53

LOVRIĆ, Lavoslav (Slavko), ro-đen u Gospiću 7.VIII.1904., dipl. ing. Sumarstva, Sum. nadzornik, pre-davač na Bum. Školi u Karlovcu.

Šumarstvo je diplomirao 1931. godine na Šumarskom odje lu Po-l jopr ivredno-Sumarskoga faku l te -ta Sveučil iš ta u Zagrebu.

Kao činovnički pr ipravnik za-počeo je služit i 26.V.1931. kod Šu-marskoga odsjeka Banske up rave u Zagrebu, a 1932. p remješ ten je za činovničkoga p r ip r avn ika i v.d. ko-tarskoga Šumarskog r e f e r e n t a kod Kotarskog nacelstva u Pakracu , gdje se, u istom svojstvu, nalazi i 1933. Na redne (1934.) godine polo-žio je s t ručni ispit. Za Šumarskoga pristava postavljen je 1935. kod Ko-tarskog nacelstva u Delnicama i iste godine premješ ten za upravi-te l j a Šumar i j e u Fuž inama .

Godine 1939. unap r i j eđen je za Šumarskoga višeg pr i s tava u Fuž inama, odakle je 1940., premje-šten, u istom svojstvu, Ravnate l j -stvu banovinskih Suma na Sušaku, a 1941. Ravna te l j s tvu banovinskih Suma u Vinkovce. I s t e je godine premješ ten Od je l j en ju za Sumar-stvo Min is ta r s tva Suma i r u d a u Zagrebu i p r o m a k n u t za Šumar-skoga nadzornika, na kojem se mje-stu nalazio i 1943. godine.

Na Šumarsko j Školi u Kar-lovcu predavao je Šumarske stru-čne p redmete skol. g. 1947./48. i 1951./52. - 1954./55.

Bavio se i lovom. U L R V su-rađ ivao je od 1935. do 1944. s te-mama iz područ ja lova i lovstva i sa dva č lanka iz područ ja slatko-vodnog r ibars tva . Pisao je o po-t r eb i osnutka zavoda za lovna is-t r až ivan j a u H r v a t s k o j . Teme iz lova odnose se ponajviše na pod-ruč je Gorskoga kotara , Bilogore i P sun j a . Napisao je i t r i nekrologa.

Bio je dugogodišnji redovi t i elan Hrva t skoga Šumarskoga dru-štva.

B A D O V I

U spomen drugu Schreiberu. L H V 1935., X L I V , 7, s. 291-294.

Jedan iz stare garde manje, (Andr i j a Lousin iz Lokava). L B V 1937., X L V I , 6, s. 289-290.

O uzgoju i zaštiti slatkovodnih riba u Ličanki i Lokvarki. L B V 1938., X L V I I , 7, s. 493-498.

Lov i ribolov u Gorskom kotaru. L B V 1937., X L V I , 9, s. 402-412.

Divna je ta suma. L B V 1938., X L V I I , 4, s. 149-150.

Čekanje na Visevici. L B V 1938., X L V I I , 10, s. 513-518.

Jesenski lovovi. L B V 1938., X L V I I , 12, s. 625-629.

Lovišta Gorskog kotara. L B V 1938., X L V I I , 7, s. 363-368.

Na Bitoraju puške pucaju. L B V 1938., X L V I I , 3, s., 107-108.

Prvi snijeg. L B V 1939., X L V I I I , 1, s. 3-5.

Kroz Suhu Rječinu. L B V 1939., X L V I I I , 5, 219-228.

Lovstvo u ND Hrvatskoj. L B V 1941., L, 11, s. 500-505.

Zaštita i prehrana divljaci za vrijeme zime. L B V 1942., LI , 11, s. 288-295.

Hranilista za divljač. L B V 1942., LI , 12, s. 314-323.

Užitci lova. L B V 1942., L I , 5, s. 155-157.

Lov na tetrebe u Gorskom kotaru. L B V 1943., L I I , 3, s. 74-82.

Potreba osnutka zavoda za lovna is-traživanja. L B V 1943., L I I , 5, s. 129-130.

Državno uzgojno lovište Kunjevci. L B V 1943., L I I , 6, s. 164-170.

Desetgodisnjica LD Sokovci. L B V 1943., L I I , 8, s. 254-256.

Izjednačenje lovnog sustava na pod-ručju ciele države. L B V 1942., L I , 11, s. 281-188.

Nova godina - novi putevi, (Uz izmje-ne zakona o lovu). L B V 1943., L I I , 1. s. 1-3.

Preustrojstvo našega lovstva, (Uz os-n ivanje državnih uzgojnih lovišta). L B V 1943., L I I , 1, s. 8-11.

Trovanje vrana i ostalih grabežljiva-ca. L B V 1943., L I I , 3, 65-67.

Nadopune zakona o lovu. L B V 1943., L I I , 4, s. 107-108.

Izjednačenje lovnog sustava na pod-ručju ciele države, (Polemika) . L B V 1943., L I I , 4, s. 109-115.

Upute za uzgoj i ishranu fazana uz-gojenih u fazanerijama. L B V 1943., L I I , 5, s. 135-139.

Uspomene na riku jelena u Bilogori. L B V 1943., L I I , 10, s. 309-317.

Prilog uređenju lovstva u ND Hr-


54

vatskoj. L B V 1944., L I I I , 4, s. 65-72. Dr. Schumacher Siegmund. L B V

1944., L I I I , 9, s. 255. Uprava i gospodarenje ribarstvom u

pastrmskim vodama NDH. L B V 1945., s. 1-4.

L I T E B A T U B A *** SL: 1932., s. 566; 1935., s. 72, 112;

1939., s. 53; 1940., 268, 345; 1941., s. 112, 325, 327; 1943., s. 23 (Lavoslav).

BorosiC, J.: SIS, s. 6, 58,114 (Lavoslav). g x , s. 355 (Lavoslav), 550 (Slavko).

*** Zbornik o s totoj obl jetnici su-marstva jugoistočne Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 546 (Lavoslav).

Frković, A.: Bib l iograf i ja LBV, s. 45, 77, 122, 188, 204, 211, 219, 283, 328, 364, 421, 459, 460, 469 (Slavko).

*** Šumarska škola Karlovac 1947-1997. Monograf i ja . Karlovac 1997., s. 59, 60, 69 (LovriC, Lavoslav i LovriC, Slavko).

LOVRIC, Ninoslav, (Tuzla, l . IX. 1907. - Zagreb, 14.XI.1990.), dr. sc„ dipl. ing. Sumarstva, redovni sveuc. profesor.

Otac dr. Ante bio je poznati slavist, profesor i pisac. Osnovnu Školu i realnu gimnaziju Ninoslav završio je u Sarajevu 1926. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Go-spodarsko - Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1929.-30., a diplomirao 1930.

Od 1932. do 1940. službovao je u Direkci j i Suma Zagreb, gdje se bavio Šumskim građevinarstvom. Uz redovitu službu i dal je je stu-dirao, pa je 1942.g. diplomirao na Građevinskom odsjeku Tehničko-ga f aku l t e t a u Zagrebu. Za vrije-me I I . svjetskog ra ta radio je kao građevinski inženjer na poslovima regulacije Save i na aerodromskim objekt ima h rva t skoga zrakoplov-stva.

Po završetku rata, kao domo-branski časnik, prošao je mukotr-pan "križni put" od Bjelovara do VrSca u Banatu .

Najveći dio svog radnog vi-jeka, od 1940. pa do umirovl jenja 1978.g„ a i kasnije, proveo je na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu,

na kojem je bio isprva asistent, nakon habi l i taci je 1958. - docent, od 1960, izvanredni profesor, a od 1964. redovni sveučilišni profesor.

Doktora t biotehničkih zna-nosti postigao je 1977.g. s diserta-cijom "Mogućnost pr imjene central-nog izvlačenja kod p lani ran ja Sum-skih t ranspor tn ih sustava".

Od 1960. do 1978.g. bio je predstojnik Zavoda za Šumsko gra-đevinarstvo i komunikacije, odnos-no kasn i j e K a t e d r e za Šumska t ranspor tna sredstva na Šumar-skom faku l t e tu u Zagrebu. Redov-no je predavao kolegije: Šumske ko-munikacije, mostovi, Šumarsko i drvno - industrijsko građevinar-stvo, honorarno tehničku mehani-ku i uređivanje bujica, a na po-sli jediplomskoj nastavi iz "Iskoris-civanja Suma" kolegij projektira-nje Sumskih prometnica.

U svom 40-godiSnjem preda-nom nastavno - pedagoškom radu bavi se i stručnim i znanstvenim temama i zadacima u svezi s iz-radom elaborata, t r as i ran ja i iz-gradnje Sumskih cesta, željeznica i mostova; zatim radi na projekti-r an ju i statist ičkim proračunima gospodarskih i indust r i j sk ih zgra-da, crpnih stanica i t ra fos tanica te na izradi f inanci jskih i investicij-skih programa.

Bio je vrlo angažiran oko gradnje novih faku l te t sk ih zgrada u Maksimiru i Nastavno-pokusnih školskih objekata na terenu. Iz-radio je mnoge elaborate, projekte i f inancijsko-invest ici jske progra-me, vec tada uvažavajući ekološke standarde.

S re fe ra t ima i korefe ra t ima sudjelovao je na mnogim domaćim i s tranim kongresima, simpozijima i s av je tovan j ima : Zagreb (1955., 1969., 1971.), Zvolen (1973.), Vinkov-ci (1974.), Cavtat (1977., 1989.), Por-torož, Gospić i Zadar - Pl i tvice (1979.), Poreč (1981.), Opat i ja (1982.,


55

1983.), Sarajevo (1982., 1984.), Bled (1986.) i dr.

Izradio je mnoge stručne re-cenzije rukopisa, knjiga i projeka-ta, mnoge ekspertize i projekte te oko osamdesetak znanstvenih, stru-čnih i stručno popularnih s tudi ja i članaka u časopisima i publikaci-jama: u "Malom Šumarskom pri-ručniku", 'Šumsko-tehnickom pri-ručniku", "Šumarskoj enciklopedi-ji", "Šumarskom listu", "Drvnoj in-dustriji", "Mehanizaciji Sumarstva", "Tehničkom pregledu", "Glasniku za Šumske pokuse" Šum. f aku l t e t a u Zagrebu, u "Radovima" Šum. fa-kul te ta i ins t i tu ta u Sarajevu" i drugdje.

Za svoj rad prof. dr. sc. Ni-noslav LovriC dobio je Zla tnu plaketu i povelju Saveza I T Š D I u povodu 130. obljetnice osnutka Hrvatsko-slavonskoga Šumarskoga društva (1976.); primio je i počasnu diplomu Šumarskoga f aku l t e t a u Zagrebu prigodom 125. obljetnice Šumarske nastave u H r v a t s k o j "u znak pr iznanja i zahvalnosti za doprinose razvoju ŠF u Zagrebu, za ostvarenje uloge f aku l t e t a u obrazovanju visoko stručnih kad-rova i znanstvenih radnika, za us-pjehe postignute u znanstvenom radu, za doprinose razvoju sves-t rane suradnje i ugleda ŠF u našoj zemlji i inozemstvu, za doprinose razvoju Sumarstva i prerade drva," (1985.).

B A D O V I

Komparativna ispitivanja nekih pa-domjera, (sa Z. TomasegoviCem). Sum. l ist 7,1948., s. 230-238.

Opći pojmovi mehanike: Zgradarstvo, Sumsko-prometna sredstva, Drveni mos-tovi, Novije konstrukcije nosača, Propusti. Mali sumarsk i p r i ručn ik , Zagreb 1949., s. 671-804, 817-822.

Naprave za utovar u sumi, (sa S. FlOglom). Tehn ičk i pregled I, 1, Zagreb 1949., s. 30-31.

Vrijeme u radnom procesu. Sum. l ist 9-10, 1950., s. 369-383; Tehn ičk i pregled 6, Zagreb 1950., s. 418-426.

Neka dizala kod primjene skidera. Sum. list 1950., s. 487-498.

Šumski transport i motorna vozila. D r v n a i n d u s t r i j a , Zagreb 1951., s. 21- 23.

Upotreba skidera za privlačenje ob-lovine, (sa B. BeniCem). D r v n a i n d u s t r i j a I I I , 10-12, Zagreb 1952., s. 1-11.

Srednja daljina i obračun troškova transporta, ( hab i l i t a c i j sk i rad) . Sum. l ist 7, 1954., s. 301-316.

Nastavni program i tehnički predmeti na Poljoprivredno-sumarskom fakultetu u Zagrebu, ( r e f e r a t na s a v j e t o v a n j u šumar-skih inžen je ra g rađev inara , 21.III.1950.), Zag reb 1955.

Sumarski inženjeri i tehničari kao projektanti i izvođači građevinskih obje-kata. Sum. l ist 5-6,1955., s. 191-194.

Mehanizacija izgradnje sumskih pu-tova, (habil i tacijsko predavanje). Drvna in-dus t r i j a , Zagreb 1959., s. 20-21.

Vremenski plan rada. Sum. list., 8-9, 1959., s. 291-299.

Flogl Stanko, Orađenje, Građevne konstrukcije, Građevni materijali. Sum. enc ik lopedi ja I, Zagreb 1959., s. 477-484, 486-497, 497-507.

Šumarsko građevinarstvo, (skripta, ru-kopis), Zagreb 1960.

Plantaže suma. K n j i g a r ados t i I I , Za-greb 1960., s. 101-102.

Zadaci iz tehničke mehanike, ( ruko-pis). Zagreb 1961.

Smjernice za izračunavanje srednjeg nagiba terena za potrebe analize privla-čenja. Sum. list 9-10,1963., s. 354- 363.

Određivanje srednje daljine prijenosa kod centralnog privlačenja pomoću težišta. Sum. list 11-12,1964., s 496-506.

Točnost određivanja centrickih kuto-va izmjerom duljina kod trasiranja sum-skih putova, (sa N. N e i d h a r d t o m ) . Sum. list 7-8,1965., s. 277-283.

Građevinarstvo. Šumarsko - t ehn ičk i p r i ručn ik , Zagreb 1966., s. 543-568.

Termička izolacija zidanih komornih sušionica za drvenu građu, (sa Đ. H a -mmom). Drvna industr i ja 8-9, Zagreb 1967., s. 115-142.

O nekim tipovima vibracijskih nabi-jača s vise ploča koji služe pri izgradnji i održavanju sumskih putova. Sum. l ist 1-2, 1968., s. 50-59.

Dimenzioniranje kolničkih konstruk-cija sumskih puteva. Sum. list 7-8, 1970., s. 221-228.

Parionice za bukovu piljenu građu, (sa Đ. H a m m o m ) . D r v n a i n d u s t r i j a 9-10, 11-12, Zagreb 1971.

Dimenzioniranje kolničkih konstruk-cija sumskih puteva. Suvremena i zg radn ja i o d r ž a v a n j e p r o m e t n i h površ ina na pi lan-skom pros toru . M a t e r i j a l i Drvarskoga sim-


56

pozija prigodom 300-godisnjice Sveučilišta i 50-godisnjice sumarske f aku l t e t ske nas-tave u Zagrebu, Zagreb 1971., s. 17-21, 68-74.

Bacionalna izgradnja transportne mre-že na otvorenim površinama pilanskog prostora, ( r e f e ra t na In te rnac . simpoziju u Zvolenu, 11-14.9.72.). Drvna indus t r i j a 3-4, Zagreb 1973.

Planiranje mreže sumskih puteva u okviru nastavnog programa Zagrebačkoga sumarskoga fakulteta. Sum. list 3-4, 1973., s. 132-136.

Die Anwendung der befesstigten Erde in Forstwegebau. Zbornik re fe ra tov ve-decke Zvolen 1973., s. 132-148.

Zum Ausbau eines innenbetrieblichen Transportnentzes in Schnittholzbetrieben. Holz indus t r i e 5, Leipzig 1973., s. 141-142.

Primjena stabilizacijskih materijala u izgradnji sumskih putova na području Šumskoga gospodarstva >Mojica Birta< Bjelovar. Mater i ja l i Simpozija o mehani-zaciji tehnoloških procesa u suvremenim procesima gospodarenja u sumama (29.-31. X. 74.), Bjelovar 1974., s. 1-11.

Dosadašnja izgradenost i perspektiva izgradnje mreže sumskih putova na pod-ručju jugoistočne Slavonije. Centar za znan-stveni rad J A Z U , 1, Vinkovci 1954., s. 159-184.

Nova metoda gradnje kolničkog zasto-ra i mogućnost njene primjene u jugois-točnoj Slavoniji. Centar za znanstveni rad J A Z U , 2,1975., s. 389- 401.

Prof. Ing. Stanko FlOgel - in memo-riam. Sum. list 7-10,1975., s. 395-396.

Armirano tlo u izgradnji sumske pu-tne mreže. Mehanizaci ja sumarstva 1-2, Zagreb 1976.

Sumsko-građevinska tehnika i trans-port. Povi jest sumarstva H r v a t s k e 1846-1976. kroz s t ranice Sum. lista, Zagreb 1976., s. 267-286.

Racionalna izgradnja kolničkih kon-strukcija sumskih putova u suvremenom gospodarenju sumama ( r e f e r a t na proslavi 25. godišnjice rada Šumarskog f a k u l t e t a Univ. u Sarajevu, 23.X.74). Badovi Šumar-skog f a k u l t e t a i I n s t i t u t a za sumarstvo Sarajevo, Sarajevo 1976.

Primjena lijepljenoga prenapregnutog drvnog materijala u izgradnji građevin-skih objekata. Drvna indus t r i j a 11-12, Za-greb 1977.

Savjetovanje o stabilizaciji vapnom u niskogradnji. Mehanizaci ja sumarstva 3-4, Zagreb 1977.

Izgradnja sumskih transportnih su-stava primjenom stabilizacije tla vapnom. Sum. list 10-12,1977., s. 488-496.

Problematika primjene konstrukcio-nog drva u izgradnji objekata sumskih transportnih sistema. Mater i ja l i simpozija

Drvene inženjerske kons t rukci je i n j ihova sigurnost ", B 9-6, Cavtat 1977., s. 1-10.

Prilog problematici planiranja i iz-gradnje sumskih transportnih sistema (re-f e r a t na X. kongresu Saveza druš tava za puteve Jugoslavije, Aranđelovac 19.-21.X. 78.). Mehanizaci ja sumarstva 11-12, Zagreb 1978.

Prikaz izgradnje sumske putne mreže na području Like. Zbornik radova I I . znan-stvenoga simpozija, Centar >Nikola Tesla", 13, Gospić 1979., s. 5-11.

Prostorno planiranje sumskih promet-nica s aspekta zaštite Čovjekove okoline. Zbornik radova I I . kongresa ekologa Ju-goslavije (Zadar - P l i tv ice 1979.), Zagreb 1979., s. 253-259.

Primjena konstrukcionog drva u iz-gradnji objekata sumskih transportnih si-stema. Sum. list 1-2,1980., s. 17-24.

Kameni materijali u izgradnji sumske putne mreže, ( r e f e r a t na simpoziju o pri-mjeni kamenih mater i ja la u kolovoznim konstrukci jama, Por torož 1979.). Mehani-zacija sumarstva 3-4, Zagreb 1980.

Flogl Stanko. Sum. enciklopedija 1, Zagreb 1980., s. 398.

Određivanje i mogućnosti primjene srednje daljine centralnoga linijskog iz-vlačenja. Zbornik mater i ja la sekcije isko-r iscivanja suma Zajednice sumarskih fa-kul te ta i I n s t i t u t a za sumarstvo i d rvnu indus t r i j u S F B J , Bgd 1981., s. 11-20.

Neka rješenja izgradnje sumske ces-tovne mreže u nizinskim sumama poplav-nog područja; Obnova i održavanje sumske cestovne mreže. Mehanizaci ja sumarstva 3-4, Zagreb 1981., s. 85-96, 97-106.

Sigurnost izgradnje i odvijanja pro-meta sumskih transportnih sistema iz-vlačenja i prijevoza. Mehanizaci ja sumar-stva 11-12, Zagreb 1981., s. 343-349.

Teorijska razmatranja o primjeni pla-stične netlon mreže u cestogradnji nizin-skih sumskih sustava. Mehanizacija sumar-stva 3-4, Zagreb 1982., s. 62-74.

Klasifikacija sumskih terena s as-pekta novih propisa građenja sumskih ces-tovnih transportnih sustava. Mehanizaci ja sumars tva 9-10, Zagreb 1982., s. 237-247.

Mogućnosti primjene ekolosko-biolos-kih stajališta u izgradnji sumskih trans-portnih sistema, ( r e f e ra t na I. kongresu biologa Hrvatske, Poreč 21.-26.IX.81.). Sum. list 9-10,1982., s. 392-402.

Ocjena kvalitete kolničke vozne povr-šine sumskih kamionskih cestovnih pro-metnica; Utjecaj motornih vozila na grad-nju i održavanje sumskih cestovnih trans-portnih sustava. Zbornik radova savjeto-vanja Mehanizaci ja sumarstva u teor i j i i praksi, Opat i ja 1983., s. 433-438, 439-447.

Primjena logistike kod otvaranja sumskih predjela cestovnim prometnica-


57

ma. Mehanizaci ja sumarstva 9-10, Zagreb 1983., s. 254-260.

Konstrukcijska i prometna sigurnost sumskih prometnica. Drvna indus t r i j a 9-10, Zagreb 1983., s. 217-274.

Mogućnost primjene centralnog izvla-čenja kod planiranja i projektiranja šum-skih transportnih sustava, (diser taci ja) . Glas. za sum. pokuse, X X I , Zagreb 1983., s. 79-120.

Građenje. Most. Sum. enciklopedija 2., Zagreb 1983., s. 1-18, 427-428.

Gradnja sumskih cestovnih prometni-ca za transport drvne mase, odnosno sitnog drva, s aspekta potrošnje energije. Mehani-zacija sumars tva 9-10, Zagreb 1984., s. 196-200.

Utjecaj građenja sumske cestovne mre-že, odnosno cestovnih pravaca, na ekološke sustave okoline. Knj iga r e f e ra t a I I I . kon-gresa ekologa Jugoslavije, 1, Sarajevo 1984., s. 447-450.

Analiza transportnih cestovnih i gos-podarskih sustava u procesu planiranja otvorenosti sumskih predjela. Mehaniza-cija sumars tva 9-10, Zagreb 1985., s. 225-227.

Izvedba drvenih konstrukcija lijeplje-nim prednapregnutim materijalom. Gra-đevinar 8, Zagreb 1986., s. 319-323.; Drvna indus t r i j a 7-8, Zagreb 1986., s. 175-180.

Problematika planiranja i projekti-ranja sumskih cestovnih prometnica sa stajališta zaštite Čovjekove okoline. Me-hanizaci ja sumars tva 9-10, Zagreb 1986., s. 137-160.

Razvojna iskustva u izgradnji sum-skih cestovnih prometnica nizinskih i brdskih predjela primjenom građevinske opreme u razdoblju od 1945. do 1985. go-dine. Mehanizaci ja sumarstva 9-10, Zagreb 1987., s. 135-140.

Put sumski, trasiranje. Sum. enciklo-pedija 3, Zagreb 1987., s. 105-115., 529-531.

Metoda planiranja otvorenosti sum-skih predjela i cestovne infrastrukture za potrebe prorjeđivanja sastojina u nizin-skim poplavnim područjima. Sum. list 3-4, 1987., s. 125

Građenje mostova na sumskim cestov-nim prometnicama primjenom lameliranog drva. Zbornik simpozija - Cavtat ll.-13.X. 1989.

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 7, 40,115. *** SL: 1937., s. 614, 696; 1940., s. 181, 560. *** SN, S. 178, 179, 280, 306, 350, 383,

384, 456-457.. Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 2,143, 280, 374, 417. ***SE 2,1983., s. 372. BertoviC, S.: In memoriam - P ro f . Dr.

Ninoslav LovriC (1907-1990). SL 3-5/91., s. 233-237.

LovrekoviC, M.: Organizacija i koriš-ten je izvora sumarskih informaci ja , S.F. Zagreb 1997., s. 12.

*** H S D 1846-1996., s. 242, 248, 249, 253, 285, 295.

LOVRIĆ, Tihoraj, vid. 5. knj iga.

L O Z J A N I N , Milorad, iz Grka, Derventa , B i H , r . 10.XI.1897., dipl. ing. Sumarstva, Sumarski savje tnik .

Šumars tvo je započeo studi-r a t i 1918. na cetvorogodisnjoj Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu, ko-ja je 1919./20. skol. g. prerasla u Go-spodarsko-Sumarski f a k u l t e t Sve-učilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku skol. g. 1921.-22., a d ip lomirao 8.VI.1923.

U Šumarskoj s t ruci zaposlio se 29.YII.1923. Pos tav l jen je za Šumarskog inženjerskog as is tenta u pr ivremenom s tan ju kod Direk-cije Suma u Sara jevu . Godine 1924. p remješ ten je u istom svojstvu Di-rekciji Suma Petrovaradinske imov-ne općine u Mitrovici , a zat im ko-t a r s k o j Šumar i j i u Klenku . Nakon odrađenoga pr ipravničkog staža položio je u Beogradu (1926.) držav-ni ispit.

Usl i jedi lo je p romaknuće za Sum. inženjera (1927.) i p remješ ten je iz K lenka Šumar i j i Bosut u MoroviCu (Sr i jem). U istom svoj-stvu služi 1928. u Šumari jama Pe-t rova rad inske imovne općine: Kle-nak i Kupinovo. I s t e je godine premješ ten za up rav i t e l j a Brodske imovne općine Trn jan i . Šl i jedi pre-m j e š t a j (1930.) za Šumarskoga nad-inženjera i up rav i t e l j a Šumar i j e Bosut u MoroviCu. Dana l . V I I I . 1932. kao Sumarski visi pr i s tav pro-m a k n u t je za Šumarskog savjetni-ka i up rav i t e l j a Šumar i j e Jamen-ska MoroviC, Di rekc i j a Suma Vin-kovci. Godine 1935. p remješ ten je u Š u m a r i j u Sv. Rok, pa iste godine Kota r skom nacelstvu u I lok i Di-rekc i j i Suma u Skopju, u svojstvu


58

Sum. savje tn ika , gdje se nalazi i 1937. godine.

O da l jn j em k r e t a n j u u službi nismo pronašl i podatke.

Bio je elan Jugosl. Sum. udru-ženja od 1924. i odbornik podruž-nice u Skopju (1937.).

L I T E B A T U B A *** SL: 1923., s. 569; 1924., s. 370, 435;

1925., s 210; 1927., s. 154, 490; 1928., s. 59, 104, 158; 1930., s. 201; 1932., s. 641; 1935., s. 233, 280,480, 533; 1938./31.

Borosić, J:. SIS, s. 5, 45, 95. *** Sum. nastava, s. 354. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538, 541, 546, 552.

LUC, r. V U K I ć , Danica, (Selci, Samobor, 17.X.1952.), dipl. ing. Sum.

Kci I l i j e i Zore r. Del ivuk. H r v a t i c a , r imokato l ičke vjere. Po-t ječe iz zeml joradničke obi tel j i . Školovala se u Samoboru: osnovnu je školu završila 1967., a gimnaziju 1971.

Šumarstvo je studirala na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomira la je 1978.g.

Nakon d ip lomi ran ja bi la je zaposlena na COUO "Rade Koncar" Slav. Brod od 1978. do 1992. Tada je postavl jena za Šumarskog i lov-nog inspektora Općine Nova Gra-diška, a od 1993. je Sumarski i lovni ispektor Brodsko-posavske županije sa sjedištem u Slav. Brodu, (vid. V U K I C , 5. knj iga) .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 55.

LUC, Miroslav, (Slavonski Brod, 26. IX.1953.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e , po zan iman ju au tomehan iča ra i Nede l jke r. Os-tojic, t rgovkinje . H r v a t s k e narod-nosti, r imokatol ik . Školovao se u Slav. Brodu: osnovnu je Školu za-vršio 1968., a na Gimnazi j i "Zlatko Šnajder" m a t u r i r a o je 1972. godine.

Šumars tvo je upisao skol. g. 1972.-73. na Šumarskom f a k u l t e t u

u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 8.V.1978. godine.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se 1978. kao p r ip ravn ik u Tvornici f u r n i r a Dl "Slavonija", a na redne godine otišao je na odsluženje voj-nog roka. God. 1980. nastavio je r ad i t i kao p r ip ravn ik u ŠG "Josip Kozarac" Nova Gradiška - Šuma-r i j a Nova Kapela . Pos l i je odrađe-noga pr ipravničkog staža ostao je r ad i t i u is toj Šumari j i na radnome mjes tu r e f e r e n t a za iskoriscivanje Suma. Od 1985. r ad i kao rukovodi-t e l j RJ za uzgoj Suma Nova Ka-pela, a od 1990. u p r a v i t e l j je Šu-mar i j e Nova Kape la J P "Hrva t ske Sume" p.o. Zagreb, UŠ Požega. God. 1993. postavl jen je za stručnog su-r adn ika za zaš t i tu Suma i ekolo-giju u Proizvodnom odje lu UP Po-žega, a od 1995. na mjes tu je stru-čnog su radn ika za mehanizaciju UŠ Nova Gradiška. Od početka 1998. s t ručni je suradnik za iskorisciva-nje Suma UŠ Nova Gradiška.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 60. Tomić, I.: Čamcima do sjecine. Časopis

"Hrvatske sume" 57-57,1996., Zagreb, s. 24-25.

LUCARlC, Tomo, (Retkovci , Vin-kovci, 1915. - 16.VII.1990.), dipl. ing. Sumarstva.

Osnovnu Školu polazio je u Retkovcima, a m a t u r i r a o je na gimnazi j i u Vinkovcima.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1936.-37., a d ip lomirao 10.X.1938.

Počeo je r a d i t i u D r ž a v n o j d i rekc i j i Suma u Vinkovcima na poslovima t aksa to ra (1939.), a za-t im kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Otok (1942.). Državn i s t ručni ispit po-ložio je 1943.g. Posl i je r a t a bio je u p r a v i t e l j manipulac i je "Spacva" (1947.), a na redne godine t ehn ičk i je direktor D I P - a Novoselec (1948.).


59

Nakon toga r ad i kao t aksa to r u ŠG "Spacva" (1953.), te kao Sumarski inspektor općine Vinkovci (1954.) Dugi niz godina bio je glavni tak-sator, odnosno d i r ek to r Službe za u ređ ivan je Suma u Š P I K - u "Spac-va" (1960.), u SG "Hrast" Vinkovci (1969.) i u Š P P "Slavonska Suma" (1971.-1976.), kada odlazi u mirovinu.

"Bio je Šokac, za l jub l jen ik u slavonsku Sumu koja mu je bi la na jd raž i r adn i kabine t . Za sobom ostavio je neizbrisivi trag ljudskos-ti i stručnosti," (M. Andrasek, 1990.).

L I T E B A T U B A *** SL: 1940., s. 184, 268; 1941., s. 402;

1943., s. 23, 332; 1944., s. 75. *** SN, S. 359.

Zbornik o s totoj oblj. sumarstva, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 546, 551.

Povi jes t sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 148, 374, 417.

Tonković, D.: Nakon 50 godina ponovo na okupu. SL 3-5,1989., s. 215-223.

Andrasek, M.: Nekrolog - LucariC, To-mo - Toso, dipl. inž. sumarstva (1915-1990), SL. 9-10/90., s. 435-436.

*** H S D 1846-1996., s. 436.

L U C I ć , Drago, (Požega, 17.V.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa, po zanimanju zem-l jo radn ika i ma jke radnice. H r v a t -ske je narodnost i . S r edn ju Šumar-sku Školu završio je u Kar lovcu 1984. godine. Šumars tvo je studi-rao na Šumarskom f a k u l t e t u u Za-grebu. Dip lomirao je na Šum. od-jelu 30.III.1992.g. iz područja eko-nomike Šumarstva. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslo-vom "Način promjene d je la tnos t i gospoda ren ja Sumama hipote t ic-kog većeg Šumarskog posjeda".

L I T E B A T U B A *** Sum. škola Karlovac, (Monografi-

ja), Karlovac 1997., s. 103,130.

LUCKMAN, Ferdinand, iz Mur-skog SrediSća, Međimurje , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-

no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Aplsolvirao je Šumarstvo Skol. g. 1942.-43., a d ip lomirao 20. III.1944.

Dipl. ing. F. L u c k m a n pogi-nuo je 1944. kod Virovit ice, nakon sto je diplomirao.

L I T E B A T U B A *** SL: 1943., s. 25. *** SN. s. 336, 361.

LUCENCIĆ, Tomislav, (Pe t r i j ev-ci, Valpovo, 8.X.1949.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Matije, po zanimanju služ-benika. H r v a t s k e narodnost i . U Delnicama završio je S r edn ju Šu-marsku školu 1968. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 20.VI.1975.

Kako nam ni je dostavio po-d a t k e o k r e t a n j u u službi, poznato nam je samo da je 1995. bio zapos-len u "Expor tdrvu" d.d. Zagreb kao rukovod i t e l j odjela.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 71.

L U č l ć , Frano, (Aržano, Imotski , 7.1. 1943.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Mat i j e r. Knezo-vic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz radnicko-se l jacke obi te l j i . Osnov-nu je školu završio u Aržanu 1957., a Šumarsku u Spl i tu 1961. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 16.11.1967.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se kao p r ip ravn ik na mjes tu sa-mostalnog re fe ren ta , a zat im rad i kao samostalni r e f e r e n t u Trgova-čkom d.d. "Šuma" Zagreb. Potom, radio je kao pomoćnik up rav i t e l j a skladišta, a onda kao u p r a v i t e l j skladišta. U n a p r i j e đ e n je za kome-rci jalnog d i rek tora , a sada (1997.) d i r e k t o r je istog poduzeća u Za-grebu.


60

LUKAC, Đorđe, (Pe t r i n j a , 13.11. 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Đure . Srpske je narod-nosti. Odrastao je u obi tel j i pro-s v j e t n i h d j e l a t n i k a . S r e d n j u j e školu završio 1982. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu, gdje je i d ip lomirao na ŠG odje lu 22.XI.1987.

LUKACEVIĆ, Fadil, (Podgorica, Crna Gora, 9.XI.1924.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Hali la. U f aku l t e t sko j do-kumen tac i j i stoji da je crnogorske narodnost i i d ržavl jans tva . Rea lnu gimnazi ju završio je u t adašn jem Ti togradu.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu kao s t ipendis t Min is ta r s tva prosvje te NR Crne Gore. Dip lomirao je na ŠG odje lu 12.XI.1951. godine.

0 k r e t a n j u u službi nemamo podatke.

L U K A C l Ć , P e t a r , (Mala Svarca, Karlovac, 1908. - Cleveland, Ohio, SAD 2.IV.1974.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin S t j epana i Dore r. Busije. Hrva t , rimokatolik, hrvatskoga dr-žavl janstva. Rod i t e l j i su mu bil i poljodjelci . Osnovnu je Školu zavr-šio na T u r n j u (Karlovac) , a rea lnu gimnazi ju u Kar lovcu 1928.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Dip lomirao je 11.11. 1935. godine.

Za Šumarskog vježbenika kod Državne Šumarije u Kar lovcu po-s tavl jen je tek 1940., a na redne godine premješ ten je u istom svoj-stvu za upravitel ja Šumar i je Slunj-ske imovne općine u Kar lovcu. Go-dine 1943. imenovan je za Šumar-skog pr is tava. I s t e godine premješ-ten je iz Šumar i j e Kar lovac za kotarskoga Šumara kod ko ta r ske oblast i u Ivancu, ali i vraćen u Š u m a r i j u Karlovac.

Po završe tku r a t a odlazi iz domovine. Nakon kraćeg boravka u Argent in i odlazi u SAD, gdje je proživio ostali dio života i umro 1974. godine.

Bio je redovi t i elan H Š D .

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 8. *** SL 1940., s. 183, 268; 1941., s. 404; 1943.,

s. 23, 95,128. *** SN., S. 357 (pogrešno: Lukar ić) . Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i

1882-1995. Impressum, Kar lovac 1995., s. 25, 202.

LUKAClĆ, Radovan, (Novi Vino-dolski, 23.1.1936.). dipl. ing. Sum.

Sin I v a n a i Živke r. Dorcic. H r v a t , r imokato l ičke vjeroispovi-jesti . Otac mu je bio ve ter inar , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u Crikvenici 1946., a sred-n ju u Novoj Gradiški , ma tu r i r avš i na rea lno j gimnazij i 1954. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Dip lomirao je na upravo osamostaljenom Šumarskom faku l t e tu na ŠG odjelu 18.VII.1960.

Nakon odsluženja vojnog ro-ka prvo zaposlenje dobiva u Is t r i , u ŠG Buzet , 15.X.1961. u svojstvu r e f e r e n t a za plan i analizu. Na t im poslovima rad i gotovo osam godi-na, kad 1.IV.1969. biva p remješ ten


61

u Pulu, na jp r i j e na mjesto zamje-nika upravi tel ja , a od 1.VIII.1969. za upravi te l ja Šumar i je Pula. Po-slije tragične smrt i d i rek tora ŠG "Istra" Buzet dipl. ing. Ivice Kisi-ceka, dipl. ing. Radovan Lukacić postavljen je 15.VIII.1990. za v.d. d i rektora ŠG "Istra" Buzet, a usta-novljenjem JP "Hrvatske Sume", od 6.XII.1990. opunomoćenik je za UŠ Buzet. Konsolidacijom UŠ Bu-zet, 1.XI.1991. imenovan je rukovo-ditel jem Odjela za proizvodnju i plan, na kojoj dužnosti ostaje do 31.III.1997., kad preuzima radno mjesto rukovodi te l ja Odjela za ekologiju s dislokacijom u Šuma-r i j i Pula.

Za vri jeme rada u I s t r i vo-dio je poSumljavanje goleti (1969.-1975.) i podizanje ku l tu ra primor-skih borova na području Kame-njaka (Premantursk i poluotok) na oko 150 ha, vodio je hor t iku l tu rna uređenja hotelskoga kompleksa Me-dulin, uslužno poSumljavanje odras-lim stablasicama za AC "Kažela", uređenje TN "Barbariga", Dječjeg rekreacijskog centra i dr., te ostale stručne poslove koje su zahti jevale okolnosti.

Sudjelovao je na vise savje-tovanja u zemlji.

Član je H Š D . Živi u Puli .

B A D O V I

Kratak prikaz o šumarstvu Istre od osnivanja sumskog gospodarstva do danas. SL 1-2,1970., s. 57-62.

Šumarstvo u Buzestini, (sa Kisicek I.). I s ta rsk i mozaik 3, 1967., s. 146-150.

L I T E B A T U B A *** Povi jes t sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 174, 417. *** H S D 1846-1996., s. 331, 337.

L U K A č l ć , Stjepan, (Mala Švarca, Karlovac, 15.1.1929.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin Ivana i Bare, r. Graho. Hrva t , r imokatolik. Otac mu je

bio službenik, a majka kućanica. Osnovnu i srednju Školu završio je u Karlovcu: pučku 1940., a osmogo-dišnju gimnaziju 1948.g.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52., a diplomirao je 5.II.1953.

Nakon odsluženoga vojnog ro-ka zaposlio se u Šumar i j i Karlovac I I , koja je gospodarila Sumama na području Netret ića, Ribnika, Oz-lja i Radatovića. Bio je pomoćnik upravitelja i vodio re fe radu privat-nih Suma.

Stručni ispit položio je 1957. u Zagrebu, a 1.IV.1959. postavljen je za upravi te l ja Šumari je Duga Resa. Glavni poslovi bili su mu po-dizanje, njega i zašti ta Suma. Posa-đeno je oko 2500 ha crnogoricnih kul tura . Radio je i na unapređenju pr iva tn ih Suma kojih je na tom području bilo oko 9400 ha. Dana 1.II.1992. premješten je u UŠ Kar-lovac na radno mjesto savjetnika za uzgoj i zašt i tu Suma. Na tom je mjestu ostao do umirovl jenja 30. IX.1994. godine.

Umirovljeničke dane provo-di u svom rodnome gradu Karlovcu.

Član je HŠD, koje mu je 1997. dodijelilo pismeno pr iznanje i S rebrn jak K r a l j Tomislav za vi-šegodišnji rad na dobrobit Šumar-ske struke, (ŠL 1997., s. 322.).

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s r i i inks ikot i

62

Bio je i p reds jednik Š u m a r -skoga k luba u Kar lovcu.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 366. Perić, N.: Svi rakovacki ma tu ran t i

1882-1995, Impressum, Karlovac 1995, s. 40, 202.

L U K E T I Ć , Miroslav, (Ogulin, 12. X.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Nade r. Špo-l jar . H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz Šumarske obi tel j i . I otac i m a j k a su mu diplomirani inženjeri Sumar-stva. Osnovnu školu pohađao je i završio u Ogulinu 1983., a na Zra-koplovnoj s r edn jo j vo jnoj Školi u Mostaru m a t u r i r a o je 1987. godine.

OdbacivSi vojni poziv, opre-d j e l j u j e se za Sumarstvo. S t u d i j je upisao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Diplomirao je iz oblast i đenđrologije 1994.g. napisavSi i ob ran ivš i d ip lomsk i r a d o r o d u Berberis.

P r v o zaposlenje u s t ruci do-biva u JP "Hrvatske Sume", u UŠ Ogulin. Nakon pr ipravničkog staža na radnom je mjes tu stručnog su-r adn ika za iskoriscivanje Suma.

Za zasluge u Domovinskom r a t u odlikovan je Spomenicom i Medal jom "Oluja".

L U K E T I ć , S t j epan , (Ogulin, 2.IV. 1930.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i K a t a r i n e r. Ju-rasic. H r v a t , r imokato l ičke vjero-

ispovijesti . Otac mu je bio službe-nik, a m a j k a domaćica. Osnovnu školu završio je u Ogulinu 1946., a s redn ju u Kar lovcu. M a t u r i r a o je na Šumar sko j Školi Kar lovac 1950.

Do upisa na Po l jop r iv redno-Sumarski f a k u l t e t skol. g. 1954.-55. radio je kao Sumarski tehničar . U tom svojstvu prvo zaposlenje dobi-va 1.VII.1950. u ŠG Visevica ' Ri-jeka, odakle odlazi na odsluženje vojnog roka. Od 1952. do jeseni 1954. zaposlen je u Sekci j i za ure-đivanje Suma ŠG "Javornica" Ogulin.

Na Po l jop r iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu apsolvirao je skol. g. 1957.-58., a di-plomirao je na ŠG odje lu vec osamos ta l j enoga Šumar skoga fa-ku l t e t a 22.XI.1960.g.

I kao d ip lomiran i inženjer Sumarstva nas tav l ja rad u novo os-novanom ŠG Ogulin (1.XII.1960.), radeći u prvo v r i j eme na poslovi-ma iskor iscivanja i u r eđ ivan j a Su-ma, a zatim, duži niz godina (1962.-1984.) kao u p r a v i t e l j pogona za građevinars tvo, odnosno pogona za mehanizac i ju u sastavu ŠG Ogulin. T ih godina uspješno su r ađu j e s K a t e d r o m za Šumsku mehanizaci-ju Šumarskoga f a k u l t e t a (prof . dr. S. Sever), obnašajući članstvo u Komis i j i za Šumsku mehanizac i ju OpCeg u d r u ž e n j a Sumarstva i drv-ne indus t r i j e H r v a t s k e .


63

Osnivanjem Goransko-primor-skoga ŠG Delnice i ukinućem rada ŠG Ogulin dipl. ing. St jepan Lu-ketic imenovan je direktorom Sek-tora za proizvodnju i na tom radno-me mjestu ostaje pet godina (1985-1990.).

Početkom Domovinskog ra ta i osnivanjem JP "Hrvatske Sume" povjerena mu je dužnost opunomo-ćenika d i rektora UŠ Ogulin, a za-tim, od 15.XI.1991., savjetnika pri is toj upravi.

Umirovl jen je 30.IY.1995.

B A D O V I

Gradnja sumskih prometnica, (s Ne-žic, P.). P r i roda i sumarstvo ogulinskog k ra j a (pret isak iz Sum. lista 7-9, 1987., s. 508-516).

L I T E B A T U B A *** SN, s. 371. *** SL 1-2/1995., s. 66. *** SL 3-4,1997., s. 186. *** Sum. škola Karlovac, (Monografi-

ja), Karlovac 1997., s. 79,130.

L U K E T I Ć , S P O L J A R , Nada , (Oroslavje, Donja Stubica, 6.II. 1936.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Mije i Zlate r. Šuk. Hrva-tica r imokatoličke vjere. Pot ječe iz radničke obitelji . Osnovnu Školu završila je u Zagrebu 1950. Matu-r i ra la je na IX . mješovitoj gimna-ziji 1955.g.

Šumarstvo je studirala na Šu-marskom faku l t e tu Sveuc. u Zag-rebu. Apsolvirala je skol. g. 1959.-60., a diplomirala na Šumarskom odsjeku 7.IV.1962.g.

Prvo zaposlenje dobiva u ŠG Ogulin, gdje se uda je za dipl. ing. S t jepana Luket ica i t r a jno nasta-n ju je . Nakon jednogodišnjeg pri-pravničkog staža opredl je l ju je se za rad u Odjelu za uređivanje Suma, gdje kao taksator provodi 23 godine. Nakon toga, 1987. preuzima poslove uzgajanja Suma, a osniva-njem JP "Hrvatske Sume" u Upra-vi Suma Ogulin stručni je suradnik za ekologiju i zašti tu Suma. Na tom se mjestu nalazila i prigodom sastavl janja njezinog životopisa (1997.). Članica je HŠD, (vid. ŠPO-L J A R , 4. knjiga).

L I T E B A T U B A *** SN, s. 373. *** SL 1-2/95., s. 66.

L U K I Ć , Nikola, (Osijek, 2.XII. 1948.), dr. sc„ dipl. ing. Sumarstva, izv. prof. na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu.

Sin Mat i je i Ka ta r ine r. Be-ran. H r v a t s k e narodnosti i držav-ljanstva, r imokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Osijeku 1963., a "VI. gimnaziju (Gornjograd-sku) u Zagrebu 1968. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 1975., a poslijediplom-ski s tud i j završio je na istom faku l t e tu iz uređivanja Suma pod-ručje dendrometr i je 20.VII.1983. Napisao je i obranio magistarski rad pod naslovom "Izmjera jedno-dobnih sastojina primjenom uzo-raka p r o m j e n l j i v e v je ro ja tnos t i selekcije". Doktora t znanosti posti-gao je 11.VII.1990. na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu u znanstve-nom području biotehničkih zna-


64

nosti, znanstvenom polju Sumar-stvo, znanstvena grana u ređ ivan je Suma, znanstveni ogranak dendro-metri ja, Šumarska biometrika, den-drokronologija, rast i pr i ras t , obra-nivši d i s e r t a c i j u pod naslovom "Utjecaj s t ruk turn ih promjena jed-nodobnih borovih sastoj ina na vi-sinski i deb l j insk i prirast".

Od l.X.1977. zaposlen je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu u K a t e d r i za dendromet r i ju . Zapo-čeo je r ad i t i na mjes tu asistenta, a nakon postignutog magis ter i ja na mjes tu višeg asis tenta . Stekavši dok to ra t Šumarskih znanosti , iza-b ran je za docenta 3.XII.1991., a 10.VI.1993. za izvanrednog profe-sora iz p redmeta dendrometrija. U t i j eku je njegov reizbor za redov-nog sveučilišnoga profesora .

Sudjelovao je na većem bro-ju kongresa i s t ručn ih skupova u zemlj i i inozemstvu: I U F R O Sek-cija S.04.-01. (Bec 1984.), Ko lokv i j o bukv i (Vel ika 1984.), na simpo-zi j ima ( B r i j u n i i R a b 1985.), na X V I I I I U F R O kongresu (Lju-b l j ana 1986.), Sav je tovan ju o suše-n ju (Zagreb 1987.), Sav je tovan ju o ekologiji (Makarska 1988.), Simpozi-ju na Br i junima (1992.), na I U F R O kongresu u Tampere -u (1995.), na I U F R O konfe renc i j i u Kopenha-genu (1996.) i na I U F R O konfe-renci j i u Po r tuga lu (1997.).

Član je H r v a t s k o g a Šumar-skog druš tva , H r v a t s k o g ekološkog druš tva , Hrva t skoga biometr i jsko-ga d ruš tva i H r v a t s k e Šumarske akademije .

H Š D dodijel i lo mu je pis-meno p r i znan je i S r e b r n j a k K r a l j Tomislav za višegodišnji r ad na do-b rob i t Šumarske s t ruke, (ŠL 1997., s. 322).

B A D O V I

Daljinska istraživanja u suborbital-nim i orbitalnim snimcima. Zagreb 1978., Sum. list 11-12, s. 532-534.

Zloutekova elektronska promjerka. Zagreb 1978., Sum. list 11-12, s. 535-536.

Karta gospodarske jedinice "Vinica -KobiljaCa. Zagreb 1980., ka r t a veličine 1800 x 1050 mm u mjer i lu 1:10000, prilog Osnovi gospodarenja gosp. jed. "Vinica -KobiljaCa - Šumar. Pokupsko. US Sisak.

Ispitivanje pouzdanosti fotointerpre-tacijske inventure drvnih masa suma jele u odnosu na listu podataka dobivenu mjer-nom foto - interpretacijom. Zagreb 1981., Sum. list 3-4, s. 133-145.

Zohrer F.: Forstinventur, Fin Leit-faden filr Studium und Praxis. Zagreb 1984., Sum. list 5-6, s. 251-252.

Izmjera jednodobnih satojina primje-nom uzoraka promjenljive vrijednosti se-lekcije. Zagreb 1984., Glasnik za sum. pokuse 22, s. 5-377.

O visinomjeru SUUNTO. Zagreb 1985., Sum. list 1-2, s. 80-83.

Primjena racunara kod izjednjacava-nja sastojinske visinske krivulje. Zagreb 1986., Kolokvi j o bukvi, Sum. faku l t e t , s. 73-76.

Sistem "Digitalpositiometar" - nova mogućnost očitavanja godova. Zagreb 1986., Sum. list 1-2, s. 69-73.

Proslava 125 godina sumarske nastave i znanstvene nagrade u SB Hrva t sko j . Zagreb 1986., Sum. list 3-4, s. 105-119.

Jan Jenih: Vel'ki obrazovy atlas lesa. Zagreb 1986., Sum. list 3-4, s. 147-148.

Oblicni broj i dvoulazne tablice volu-mena crnike (Quercus ilex I <.). Zagreb 1986., Glasnik za sum. pokuse, Posebno izd. 2, s. 169-177.

Doprinos pripadnika narodnosti u ra-zvoju sumarskih društvenih organizacija i obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. Zagreb 1987., Sum. list 3-4, s. 149-157.

Lipovljanski susreti 86. Zagreb 1987., Sum. list 3-4, s. 167-170.

Prof. dr. Ana Pranjić: Šumarska biome-trika. Zagreb 1987., Sum. list 3-4, s. 171-172.


65

Izmjera sastojina sa uzorcima pro-mjenljive vjerojatnosti selekcije. Sarajevo 1987., Sumarstvo i p re rada drveta 7-9, s. 227-288.

Praćenje razvoja sastojina hrasta lu-žnjaka tehnikom simuliranja. Zagreb 1988., Glasnik za sum. pokuse 24, s. 133-149.

Udaljenosti između dominantnih sta-bala obične bukve (Fagus silvatica IJ.) U jednodobnim sastojinama. Zagreb 1988., Sum. list 3-4, s. 115-124.

Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator stanisnih promjena. Zagreb 1989., Glasnik za sum. pokuse 25, s. 79-94.

Savjetovanje "Sume Hrvatske u da-našnjim ekološkim i gospodarskim uvje-tima" Drvenik. Zagreb 1989., Sum. list 1-2, s. 75-76.

Razvoj stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog područja. Zagreb 1990., Glasnik za sum. pokuse 26, s. 433-446.

Utjecaj strukturnih promjena jedno-dobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast, (diser taci ja) . Zagreb 1992., Glasnik za sum. pokuse 28, s. 1-48.

Prirast obične bukve u panonskom dijelu Hrvatske (Utjecaj emisije ili Čovje-kovog rada). Zagreb 1992., Sum. list 3-5, s. 113-121.

Jos nešto o jubilarnoj Oospodarsko-sumarskoj izložbi 1891. u Zagrebu. Zagreb 1992., Sum. list 6-8, s. 327-330.

Razvoj obične bukve (Fagus silvatica IJ.) na trajnoj plohi Medvjeđak. Zagreb 1992., Sum. list 11-12, s. 501-513.

Primjena LevakoviCeve formule rasta u dendrokronologiji. Vinkovci 1992., Zbor-nik Centra H A Z U , s. 117-123.

Sumarski i lovački muzeji. Zagreb 1992. Monograf i ja "Sume u Hrvatskoj" , s. 295-296.

Inventarizacija suma u sklopu višena-mjenskog korištenja suma. Zagreb 1993., Glasnik za sum. pokuse, Posebno izd. 4, s. 133-138.

The increment of Black alder as monitoring forest conditions in the Tu-ropoljski lug forest. Proceedings of the 16th In te rna t iona l Conference on In for -mation Technology In te r f aces, p. 435-440.

Primjena LevakoviCeve formule rasta u dendrokronologiji. Zbornik radova o An tunu LevakoviCu, s. 117-123. H A Z U Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkov-ci 1992.

Dendroloska istraživanja dvostruke bijeli na hrastovim stablima, (sa PranjiC, A., Kružić, T i BabiC, S.). Zagreb 1994., Glasnik za sum. pokuse, Posebno izd. 3., s. 415-437.

Procjena distribucije visine obične bukve (Fagus silvatica IJ.) pomoCu Mar-kovljevih lanaca, (sa SegotiC, K. i Kružić,

T.). Zbornik radova 1 "Unapređenje pro-izvodnje biomase sumskih ekosustava", Sum. f a k u l t e t Zagreb i Sum. ins t i tu t Ja-strebarsko, Zagreb 1996., s. 125-131.

Procjena biomase obične bukve (Fa-gus silvatica IJ.) U panonskom dijelu Hrvatske, (s Kružić, T.). Zbornik radova 1 Unapređen je proizvodnje biomase sum-

skih ekosustava", Sum. f a k u l t e t Zagreb i Sum. ins t i tu t Jas t rebarsko, Zagreb 1996., s. 131-137.

Dendrokronoloska istraživanja dvo-struke bijeli na hrastovim stablima, (sa Kružić, T. i BabiC, S.). Zbornik radova 2 "Zaštita suma i p r idobivanje drva", Sum. f a k u l t e t Zagreb i Sum. ins t i tu t Jastre-barsko, Zagreb 1996., s. 135-142.

Utjecaj kolebanja podzemnih i povr-šinskih voda na promjenljivost širine godova i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur IJ.) U Varoskom lugu, Česmi i Bol-Canskom lugu, (s Mayer, B. i BusiC, G.). Zbornik radova 2 "Zaštita suma i pri-dobivanje drva", Sum. f a k u l t e t Zagreb i Sum. ins t i tu t . Jasrebarsko, Zagreb 1996., s. 191-210.

L I T E B A T U B A Klepac, D.: P ro f . dr. Antun LevakoviC,

u temel j i t e l j moderne dendrometr i je . Zbor-nik o An tunu LevakoviCu, H A Z U Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci 1992., s. 5-22.

Raus, Z:. Značenje i uloga Glasnika za sum. pokuse t i jekom 66 godina (1926.-1992.) u Zagrebu. Zagreb 1993., Glasnik za sum. pokuse, Posebno izdanje 4, s. 410.

*** Hras t lužnjak u Hrvatskoj. HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci i J .P. "Hrvatske sume". Vinkovci - Zagreb 1996., s. 522.

*** H r v a t s k o sumarsko druš tvo 1846.-1996., s. 321, 382-384.

*** SL 3-4,1997., s. 181,185-186.

L U K I ć , Petar, iz Pak la reva , Tra-vnik, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr iv redno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsovirao je skol. g. 1942.-43., a d ip lomirao po-slije r a t a 25.XI.1946. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 361.

L U K I ć , Stanislav, (Đakovo, 4.V. 1936.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ma t i j e i K a t a r i n e r. Be-ran. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu


66

je po zan imanju službenik, a maj-ka domaćica. Osnovnu i s redn ju naobrazbu stekao je u Osijeku: os-novnu je školu završio 1951., a re-alnu gimnazi ju 1956.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1959.-60., a d ip lomirao 24.IX.1962.

Od 1.III.1963. do 20.111.1964. radio je kao p r ip ravn ik u Š I P - u Kozara u Bosanskoj Dubici . Preo-stal i dio pr ipravničkog staža (20. III.-10.YI.1964.) odradio je u Šu-m a r i j i Vrhovine, ŠG Gospić, a na-kon toga od 10.YI.1964. do 10.XII. 1968. bio je r e f e r e n t za uzgoj u Š u m a r i j i Otočac.

Po odluci organa u p r a v l j a n j a bio je pr is i lni u p r a v i t e l j u tadaš-n j o j Šumar i j i Ti tova Korenica (10. XII.1968.-30.IY.1969.), a zat im po-novno r e f e r e n t za uzgoj Suma u Š u m a r i j i Otočac sve do 31.XII. 1984. Dana 1.1.1985. postavl jen je za redovnog up rav i t e l j a iste Šuma-r i j e te kasni je OOUR-a Uzgoja u v r i j eme funkc iona lne organizaci je Sumarstva u H r v a t s k o j sve do 31. XII.1990. godine.

Nakon organiz i ran ja JP "Hr-vatske Sume" ponovno je u p r a v i t e l j Šumar i j e Otočac od 1.1.1991. do 1. IX.1992.g. kad je postavl jen za re-v i rn ika u is toj Š u m a r i j i i na tome mjes tu os ta je do 2.XI.1994. kada je

p remješ ten za stručnog su radn ika za uzga jan je Suma u Proizvodnom odjelu Uprave Suma Gospić.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** Š N , s. 373. *** SL 1-2 ,1995 . , s. 68.

LUKOMSKI , Đorđe, r. u Brekom ( B i H ) , 26.11.1940., dipl. ing. Sum.

P r e m a nepotpunim podacima, s tud i rao je na Pol joprivredno-Su-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu, gdje je i d ip lomirao na ŠG odjelu. ( D a t u m d ip lomi ran ja u dokumentac i j i ni je čit l j iv.)

L U L I ć , Stjepan, iz PeruSica u Li-ci, rod. ll.X.1908., dipl. ing. Sumar-stva, ko ta r sk i Šumar.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odje lu skol. g. 1930.-31., a d ip lomirao 10.X.1932.

Dana 7.XII.1932. postavl jen je za činovničkog p r ip r avn ika kod Odje l j en ja za Sumarstvo Minis tar-stva Suma i r u d n i k a u Beogradu, a 1933. p remješ ten je, u istom svoj-stvu, u Š u m a r i j u Gospić, D i rekc i j e Suma na Sušaku. Godine 1936. pos-tav l j en je za Šumarskoga pr i s tava kod Kotarskoga nacelstva u Zla-t a r u i p remješ ten Ko ta r skom na-celstvu u Ivanec, kod Varaždina , gdje je 1939. unap r i j eđen za višega Šumarskoga pr is tava . Kao ko ta r sk i Šumar, 1941. p remješ ten je iz Ivan-ca u istom svojstvu Ko ta r skom nacelstvu u Vel iku Goricu, a 1943. Ravnatel js tvu Suma u tadašn ju H r -va tsku Mitrovicu. P r e m a nepotpu-nim podacima bio je 1952. dje la t -nik ŠG Zagreb.

U t i j eku radnog v i jeka bio je redovi t i elan H Š D , a 1955. izabran je za društvenoga t a j n i k a I I . Na godišnjoj skupš t in i d ruš tva 1959. podnosi izvješće N a d z o r n o g od-bora.


67

L I T E B A T U B A *** SL: 1933., s. 155, 210; 1936., s. 503,

704; 1939., s. 596; 1940., 268, 281; 1941., 154; 1943., s. 23,128,188; 1952., s. 75.

Borosić, J.: SIS, s. 8, 42,116. *** H S D 1846-1996., s. 262, 269.

LUNACEK, Valdemar (Vladimir), r. u P e t r i n j i , 26.X.1893., profesor na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu, dr. sc., pravnik .

U t i j eku I I . svjetskog r a t a predavao je od 1942. do 1945. po-litičku ekonomiju, nasl i jedivši na tom p redme tu dr. V. BeloSevića, dr. J. Be lobrka i neposredno dr. S. IvSića.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 232, 382, 457.

LUNIC, Renata, (Drniš, 14.11. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Dušana, po zanimanju zi-dara . Srpske narodnost i , hrvatsko-ga državl jans tva . S r edn ju školu za-

vrši la je u CUO - pedagoški smjer u Drn i šu 1985.

Na Šumarsk i f a k u l t e t upisa-la se skol. g. 1986.-87. Dip lomira la je na ŠG odje lu 21.111.1994. godine. Napisa la je i obrani la diplomski r ad pod naslovom "Administrativ-ne i t ehn ičke zaš t i tne mje re na očuvanju Suma Repub l ike H r v a t -ske kroz povijest Sumarstva".

L Y P O L D , Herman, uč i t e l j tehnič-ke s t ruke na Gospodarsko-Sumar-skom učil iš tu u Križevcima.

Radio je na Kr . gospodarsko-Sumarskom učil iš tu od 1860. do 1870. godine. P redavao je aritme-tiku, algebru, mehaniku, strojar-stvo i risanje.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 24, 25, 27, 42. Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i

sumarsko učilište u Križevcima, MH Kri-ževci 1995., s. 63-64.


68

L J E V A K , Stjepan, (Ravno, B i H , 22. XII.1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin P e r e i S tane r. Mati j ić . H r v a t , hrvatskoga državl jans tva , r imokato l ik . Otac mu je bio lugar, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u Ravnom 1938., a osmogodišnju rea lnu gimnazi ju u D u b r o v n i k u 1947.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1950.-51., a d ip lomirao 1952.

Nakon d ip lomi ran ja radio je godinu dana u d r v n o j i ndus t r i j i "Vrbas" B a n j a L u k a na poslovima p l an i r an j a proizvodnje. Početkom 1954. preselio se u Sara jevo i oko pet godina radio u sa ra jevskoj ta-ksaciji , koja je u to v r i j eme bi la s redišnja republ ička ustanova.

Tu je brzo izučio posao tak-

satora, pa je nakon godinu i pol dana postavl jen za samostalnoga t aksa to ra i sefa sekcije.

Početkom 1959.g. prelazi u Sekci ju za u ređ ivan je Suma Zag-reb, koja je obavljala poslove goto-vo po ci je loj Hrva t skog . Ing. Lje-vak od 1959. do 1975.g. r ad i u sek-ci j i kao samostalni taksa tor , a ta-da je izabran za njenog sefa. Na tom je poslu ostao sve do preranog umi rov l j en ja 1990. ( rad i amputa-cije noge).

Osim u ređ ivan j a d ruš tven ih Suma Sekci ja Zagreb izrađivala je programe za p r iva tne Sume. P r v i program u H r v a t s k o j sekcija je izradi la 1969.g. po metodi koju je razrad io ing. S t j epan L j e v a k za GJ "Gornje Međimurje". Zagrebač-ka taksac i ja se bavi la i izračuna-vanjem vr i jednos t i Suma na panju . Te poslove dugi niz godina obav-ljao je ing. Ljevak po ci je loj H r v a t -skoj (i sire), naroči to r ad i izgrad-nje cesta, dalekovoda i naf tovoda , pa je tom prigodom izradio vlasti-tu metodologi ju koja se dugo pri-mjenj iva la .

U t i j eku radnog v i jeka su-djelovao je na nekoliko Šumarskih i jednom kongresu ekologa te ve-ćem bro ju simpozija i r azn ih stru-čnih skupova u zemlj i i inozem-stvu.

Član je H Š D .


69

L I T E B A T U B A *** §N, s. 365.

LJOKAJ, Miftar, (Prelec, Decane, Kosovo, 27.XI.1954.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Sahi ta , zeml joradnika . Po narodnos t i je Albanac. Zavr-sivsi gimnaziju, upisao se na Šu-marsk i f a k u l t e t u Sara jevu , ali skol. g. 1975.-76. prelazi na Šumar-ski f a k u l t e t u Zagreb, gdje diplo-mira na ŠG odje lu 13.IX.1978.

LJUBICIĆ, Branko, (Oblaj , Glina, 8.IX.1932.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin UroSa i S tane r. L jubic ic . Srbin, pravoslavne vjere. Rod i t e l j i su mu bil i zemljoradnici . Osnovnu je školu završio u Glini 1948., a Srednju Šumarsku Školu u Plaskom 1951.g.

Radeći pune t r i godine kao Sumarski tehničar, u jesen 1954. upi-suje se na Pol jopr ivredno-Sumar-ski f a k u l t e t u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1957.-58., a d ip lomirao je na ŠG odje lu osamostaljenoga Šu-marskog f a k u l t e t a 1960. godine.

U državnu službu s tupa od-mah po okončanju studija, zaposliv-ši se u Lovno-Sumskoj upravi Zrna-jevac u Baran j i , gdje u svojstvu zamjenika upravitel ja uprave osta-je dvi je godine. Nakon toga, 1962. vraCa se u svoju rodnu Bani ju ,

zaposlivši se u ŠG Sisak kao upra-v i t e l j Šumar i j e Glina. Na t o j duž-nosti os ta je do 1987.g. Sli jedeće četiri godine (1987.-1991.) radi u drv-noj i ndus t r i j i i to cijelo v r i j eme kao d i rek to r D I P - a Glina. Napus-tivSi d rvnu indus t r i ju , vraCa se na s taro radno mjes to up rav i t e l j a Šu-mar i j e Glina. Početkom Domovin-skog r a t a 26.VI.1991. p res ta je mu radn i odnos, a 10.III.1996. odlazi u mirovinu.

Od vise pr iznanja , koja je do-bio za doprinos Šumarskoj struci, na jd r aža mu je p lake ta njegove mat ične organizaci je ŠG Sisak.

Bio je dugogodišnji elan SIT-a Sumars tva i d r v n e i n d u s t r i j e i S K H .

Kao umirovljenik živi u Glini.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 371. *** Spomen-knj iga Srednje sumarske

škole Plaski . Zagreb, 1991., s. 76.

LJUBICIĆ, Mile, (Brnjavac, Gvozd, 23.YIII.1949.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin ToSe, po zan imanju ze-ml joradnika . Ma jka mu je bi la do-maćica. U dokumentacij i n i je naveo nacionalnost. S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1968. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 20.XI.1974.g. na ŠG od-jelu. P r e m a našoj evidenci je 1995. n i je radio u h rva t skom Šumarstvu.

L J U B I Š I Ć , Vlaho, (Lisac, Dubrov-nik, 28.YIII.1929.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Antunov, h rva t ske je na-rodnosti. Gimnaziju je polazio u Du-brovniku, gdje je i m a t u r i r a o 1949. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je na ŠG odjelu 8.X.1959.

O k r e t a n j u u službi nemamo podataka .


70

L J U L J K A , Boris, (Takovo, l.V. 1937.), dr. sc„ dipl. ing. drvne tehno-logije, redovni prof. i dekan Bum. f aku l t e t a u Zagrebu. Redovit i je elan Hrv. akademije tehničkih zna-nosti i Akademije Šumarskih zna-nosti.

Osnovnu Školu pohađao je u Pe t r in j i , a gimnaziju u Sisku. Di-plomirao je na Drvno - industr i j-skom odjelu Bum. f aku l t e t a u Za-grebu 1960.

Godine 1961. zaposlio se u D I P "Brezovica" u Sisku, gdje je radio na poslovima Sefa pr ipreme rada i upravi te l ja pogona za proizvodnju namješta ja .

Od 1963. asistent je na Sum. f aku l t e tu u Zagrebu iz predmeta proizvodnja namješta ja . Magistri-rao je na istom Fakultetu 1970.g„ obranivši temu pod naslovom "Ot-pornost sistema lak - drvo prema u t jeca ju svjetla".

Doktor i rao je 1974. također na Bum. fakultetu u Zagrebu, obra-nivši temu pod naslovom "Utjecaj drva i njegove vlažnosti na obradu poliuretanskim lakovima". U zva-nje docenta izabran je 1975., u zva-nje izvanrednoga profesora 1979., te u zvanje redovitoga profesora 1983. godine, a 1991. pozitivno mu je ocijenjen petogodišnji rad i po-novno je b i ran u isto zvanje.

Godine 1997. izabran je, odlu-kom Sveučilišnog senata, u t ra jno

zvanje redovit i sveučilišni profe-sor.

Kao asistent na Sum. fakul-te tu pohađao je u skol. g. 1964./65. na Arhi tektonskom faku l t e tu u Zagrebu predavanja iz predmeta interieur i arhitektura novog doba.

Bio je na nekoliko s tudi jskih boravaka: kao D A A D stipendist u SR Njemačkoj - In s t i t u t ft ir Holz-forsehung Mtinchen (1965./66.), go-dinu dana; u D D R na Technische Univers i ta t Dresden (1971.), t r i mje-seca i u Norveškoj - Statens tek-nologiske ins t i tu t Oslo (1974.), t r i mjeseca. U okviru međuuniverzi-tetske suradnje Zagreb - Mtinchen Sest puta proveo je jednot jedni s tudi jski boravak u Ins t i t u t ft ir Holzforschung u Mtinchenu.

Obnašao je velik b ro j funkc i j a i obavljao mnoge znanstvene i stručne aktivnosti . Bio je t a jn ik Z I D I (1970.-1972.) i njegov pred-stojnik (1979.-1983.). Od 1984. do 1986. bio je dekan Šumarskoga fa-kulteta , a zatim (1986.-1988.) pro-dekan DT odjela.

Kao elan delegacije bivSe S F R J i zamjenik "glavnog opuno-moćenog" za znans tven i p ro jek t Kompleksno koriSCenje drvne si-rovine pri SEV u razdoblju 1968.-1972. sudjelovao je na sastancima u Berlinu, Moskvi, Beogradu, Zagre-bu i Herceg-Novom.

Od 1975. projekt i ra , suosniva i vodi razvoj Labora to r i j a za is-pi t ivanje namješ ta ja pri In s t i t u tu za drvo - Zagreb. Sudjelovao je u radu Komisi je za namješ ta j i u ISO TC-136 na zasjedanjima u Ko-penhagenu i Kolnu. Bio je elan Tehničkog odbora za namješ ta j pri asocijaciji drvne indust r i je Hrva t -ske.

Godine 1980. osnovao je na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu Ka ted ru za f ina lnu obradu drva.

Od 1982. u interdisciplinarnoj suradnj i s Ins t i tu tom za spavanje


71

kliničke bolnice Vrapce, razvija is t raživanje opt imalnih konstruk-cija ležaja na temelju somnoloskih, psiholoških i mehaničkih ispiti-vanja spavaća i ležaja te osniva labora tor i j za ispi t ivanje kreveta na Bum. f aku l t e tu u Zagrebu.

Golema radna energija prof. dr. sc. Borisa L j u l j k e ogleda se i u narednim aktivnostima: bio je vo-d i te l j sedam projekata / podproje-kata i glavni istraživač dva znan-stveno - istraživačka projekta; bio je predsjednik organizacijskog od-bora četiri znanstvena skupa i elan organizacijskog odbora 12 skupova. U I U F R O na 18. kongresu u Lju-bl jani jugosl. je koordinator (18th I U F R O World Congress, Division 5 - Forest produets); elan je Ma-tičnog povjerenstva za biotehničke znanosti od 1982. do 1985. i od 1987. godine do danas; elan je Znanstveno-nastavnoga vijeća Arhi tek. fakul-te ta za s tud i j dizajna i elan Ko-ordinacijskog odbora za t a j studij; bio je predsjednik Izdavačkog sa-vjeta časopisa "Drvna industri ja" (1992.-1996.), a od 1996. elan je iz-davačkog savjeta; vise od dvadeset godina (1974.-1997.) elan je Ured-ničkog odbora toga časopisa; bio je dugogodišnji elan Uređivačkog od-bora i časopisa "Bilten" Z I D I (1971-1989.), elan je Prosudbene skupine za ocjenu znanstvenih projekata u području biotehničkih znanosti.

Dobio je Zahvalnicu savez-nog zavoda za s tandardizaci ju za suradnju u izradi nacionalnih stan-darda (1978.)

Godine 1994. izabran je za redovitoga elana Hrva t ske akade-mije tehničkih znanosti, a 1997. za redovitoga elana Akademije Šumar-skih znanosti.

Od 1996. elan je europske asocijacije ispitivača i istraživača namješ ta ja E U R I F I , a od 1997. predsjednik je Tehničkog odbora za namješ ta j pri Državnom zavodu

za normizaciju i mjeri tel js tvo. U Z N A N S T V E N O M R A D U

u području površinske obrade bavi se interakci jom sustava lak - drvo, čini tel j ima koji ut ječu na t ra jnost sustava i njegove estetske karakte-ristike. Is to tako is t ražuje područ-je tehnologije površinske obrade drva, kval i te t površinske obrade i metode ispit ivanja. U području te-hnologije f ina ln ih proizvoda bavi se problemima l i jepl jenja masiv-nog drva, ta l j ivim ljepilima, t ra j -nošću sl i jepljenih spojeva i nekim teori jskim aspektima l i jepl jenja. U istom području bavi se proble-mima brušenja ploča, problemima razvoja proizvoda, razvoja tehno-logije i tehnoloških sustava, te kva-litetom namješta ja .

Objavio je vise od 70 znan-stvenih i 85 s t ručnih radova. U časopisima izvan zemlje objavio je pet znanstvenih radova, a u zbor-nicima radova izvan zemlje t r i rada. Izradio je osnove za nekoliko jugosl. s tandarda za ispi t ivanje kval i te te namještaja , koji su kasni-je preuzeti kao hrvatske norme. Izradio je osnovu i za norveški s tandard za ispi t ivanje otpornosti površine namješ ta ja na ogrebotine.

Objavio je 11 znanstvenih i s t ručnih knjiga i 4 poglavlja u enciklopediji.

Njegova P E D A G O Š K A I NASTAVNA A K T I V N O S T tako-đer je na visokoj razini. P r eda j e t r i predmeta dodiplomske i t r i predmeta poslijediplomske nasta-ve na Bum. fakul te tu , jedan pred-met dodiplomske nastave na Stu-di ju dizajna u Zagrebu i jedan predmet na poslijediplomskoj nas-tavi Biotehničkog f aku l t e t a u L jub l jan i . Dugi je niz godina vo-d i te l j poslijediplomske nastave na području tehnologije f ina ln ih pro-izvoda.

Bio je mentor u 160 diplom-skih radova, 9 magistarskih rado-


72

va i 7 disertaci ja obranjenih na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Povrh toga bio je i elan velikoga broja komisija za obranu magi-starskih radova i disertaci ja na Biotehničkom fakultetu u Ljubl ja -ni te na Građevinskom i Ekonom-skom faku l t e tu u Zagrebu.


Ispitivanje obrade pločastih elemena-ta na cilindričnoj brusilici. Drvna indus-t r i j a 16, 5-6, Zagreb 1965., s. 66-74.

Utjecaj strukturne naravnosti drva i laka na glatkoću površine. Drvna industr i -ja 17,11-12, Zagreb 1966., s. 180-186.

Ispitivanje postojanosti lakova i boja. Simpozij povodom 50-godisnjice faku l t e t -ske nastave i nauke, Zbornik radova, Za-greb 1969., s. 67-80.

Wplyw czasu suzsenia blon lakiero-wych na ich wytrzymaloSC i elasticznoSC, (sa K. Nowak). Boczniki wyzszej szkoly rolniczej w Poznanie, 39,1968., p. 141-150.

BezraCno Štrcanje. Drvna indus t r i j a 21, 7-8, Zagreb 1970., s 127-134.

Der Einfluss von Licht a uf lackierte Holzoberflšchen. Holz als Boh-u. Werk-stoff 29,1971., s. 224-231.

Einfluss der Anfangsfeuchtigkeit von Buchenholz a uf die Haftfestigkeit von Polyurethanlack. F a r b e + Lack 77, 8, 1971., s. 776-778.

Povrsinska obrada drva i drvnih ma-terijala, (skripta) . Zagreb 1975., s. 1-239.

Lakkerte platers ripefasthet, (s E. Baknes). Tre og mObler 7, 6, 1975., p. 199-202.

Utjecaj atmosferilija na lakom zašti-ćeno drvo. Drvna indus t r i j a 26, 9-10, Za-greb 1975., s. 229-230.

Namještaj za sjedenje, neka njegova svojstva i metode ispitivanja. Drvna in-dus t r i j a 27,1-2, Zagreb 1976., s. 13-20.

Ispitivanje CvrstoCe i trajnosti naslo-njača (fotelja) i pocivaljki (sofa i kauce-va). Drvna indus t r i j a 27, 1-2, Zagreb 1976., s. 21-25.

Tehnologija proizvodnje namještaja, (skr ipta) . Zagreb 1977., s. 1-257.

Lakkerte platers ripefasthet, (s E. Baknes). Tre og mebler 9, 7, 1977., p. 271-275.

Suvremeni procesi i strojevi u pro-izvodnji namještaja. B I A M 78, Zbornik ra-dova, Zagreb 1978., s. 201-212.

Faktori kvalitete naslonjača i visesje-da, (sa B. Sinković). Drvna indus t r i j a 29, 1-2, Zagreb 1978., s. 5-12.

Lijepljenje u tehnologiji finalnih pro-

izvoda, (udžbenik). Zagreb 1978., s. 1-219. Prilog ispitivanju kvalitete korpusnog

namještaja, (sa D. BiondiC i B. Sinković). Drvna indus t r i j a 29, 11-12, Zagreb 1978., s. 297-308.

Faktori kvalitete namještaja. Drvna indus t r i j a 29,11-12, Zagreb 1978., s. 309-312.

Izrada shema krojenja ploča pomoCu elektronskog računala, (sa V. H i t r e c i dr.). "Bilten" Z I D I 6,1, Zagreb 1978., s. 1-21.

Faktori kvalitete stolova, (sa B. Sin-ković i dr.). Drvna indus t r i j a 30, 11-12, Zagreb 1979., s. 391-395.

Karakteristike suvremene proizvod-nje namještaja u Jugoslaviji i tendencije njenog razvoja. "30. Kongres Evropske uni-je za namještaj", Zbornik radova, Dubrov-nik 1979., s. 1-22.

Uroven razvitija mebeljnoj promišlje-nosti kak garantija kaCestva mebelji. Sim-pozij UNO - Tehnički i ekonomski razvoj indus t r i j e namješ ta ja , Poznan 1979., p. 1-3.

Postojanost spojeva sljepljenih PVA ljepilima u vanjskim uvjetima, (sa Z. Šo-nje). Drvna indus t r i j a 30, 4, Zagreb 1979., s. 104-104.

I sp i t ivan je otpornost i površina nam-ještaja na udar , (sa B. Spol jarom). Zbornik radova, Virovit ica 1980., s. 1-38.

Planierung und Entwicklung der Holzverarbeitung und Bearbeitung in SB Kroatien. X V I I I U F B O Kongres, Kyoto 1981., p. 1-6.

Komparativno istraživanje CvrstoCe i trajnosti sljepljenih spojeva u proizvodi-ma za građevinarstvo, (s A. Bogner, I. Gr-bac i Z. Pugar) . Drvna indus t r i j a 32, 7-8, Zagreb 1981., s. 183-190.

Zahteve o visji kvaliteti pohistva za pridobivanje kvalitetnega znaka, (sa V. Mihevc i dr.). Znanstvena s tudi ja , Bioteh-nički f a k u l t e t L j u b l j a n a 1982., s. 1-355.

Razvoj tehnologije. "Bilten Z I D I 11, 6, Zagreb 1983., s. 1-11.

Utjecaj drva i njegove vlažnosti na obradu poliuretanskim lakovima. Glas. za sum. pokuse 21, Zagreb 1983., s. 121-127.

Optimizacija procesa lijepljenja ploča iz masivnog drva u proizvodnji namještaja, (s A. Bogner, I. grbac i V. Kostal) . "Bilten" Z I D I 12, 4, Zagreb 1984., s. 1-50.

Akruelle Probleme der Ausbildung von Ingenierien fuer die Jugoslawische (Kroatische) Holzindustrie. VI Holztech-nologisches Kolloquium, Technische Uni-vers i ta t Dresden 1985., p. 1-13.

Interakcija Čovjek - ležaj, (s I. Grbac). "Bilten" Z I D I 13, 6, Zagreb 1985., s. 51-90.

Lijepljenje bukovine i jelovine aktivi-ranjem površine sljubnica natrij hidroksi-dom uz primjenu punila na bazi lignina, (s. A. Bogner i dr.). Drvna indus t r i j a 38, 3-4, Zagreb 1987., s. 51-58.


73

Ispitivanje mogućnosti primjene VF -struje za plastifikaciju i savijanje ma-sivnog drva, (s A. Bogner i dr.). Znanstvena s tudi ja . Sum. faku l t e t , Zagreb 1986., s. 1-63.

Utrjevanje povrsinskih premazov v proizvodnji pohistva, (sa V. Mihevcom i dr.). Znanstvena s tudi ja , L j u b l j a n a 1988., s. 1-64.

Studij parametrov ki vplivajo na su-šenje in utrjevanje pohistvenih lakov, (sa V. Mihevcom i dr.). Znanstvena s tudi ja , L j u b l j a n a 1989., s. 1-46.

Lamelirana građevinska stolarija, (sa H. Turkul inom). Monografi ja , Sum. fakul-tet, Zagreb 1989., s. 1-182.

Povrsinska obrada drva, (sveuc. udž-benik). Zagreb 1990., s. 1-450.

Istraživanje tehnoloških i mehaničkih osobina reaktivnih poliuretanskih taljivih ljepila, (sa Z. Sunje), Drvna indus t r i j a 41, 9-10, Zagreb 1990., s. 163-169.

Identifikacija perspektivnih tehnolo-gija u proizvodnji namještaja, (znanstvena monograf i ja) . "Proizvodni sustavi u drvn. ind.", Sum. faku l t e t , Zagreb 1992., s. 75-81.

Otpornost na promjenu temperature i trajnost taljivih ljepila, (sa Z. Šonje). Drv-na indus t r i j a 45,1, Zagreb 1994., s. 11-15.

čvrstoća spoja različitih materijala i ljepila za oblaganje rubova, (sa Z. Šonje), drvna indus t r i j a 45, 2, Zagreb 1994., s. 59-63.

Vodeni lakovi, (sa V. J i rous) . Drvna indus t r i j a 45,1, Zagreb 1994., s. 20-26.

Zapaljivost ojastucenog namještaja, (s I. Grbac). Drvna indus t r i j a 45, 1, Zagreb 1994., s. 27-33.

Kut kvašenja i adhezija, (s A. Bogner i H. Turkul in) . 13. Dani plast icara i gu-maraca, Zbornik radova, Zagreb 1995., s. 206-210.

Metode ispitivanja otpornosti taljivih ljepila na temperature i klimatske pro-mjene, (s A. Bogner). "Uporaba drva" - sa-v je tovanje u povodu 150. obljetnice Sum. društva, Zbornik radova, Zagreb 1996., s. 87-97.

pH površine drva, (sa V. J i rous i V. SertiC). "Uporaba drva", savje tovanje u povodu 150. obl jetnice Sum. društva. Zbor-nik radova, Zagreb 1996., s. 65-77.

Improving the Olued Joint Strength by Modifying the Beechwood (Fagus syl-vatica L.̂ ) with Oamma Says, (s A. Bogner i I. Grbac). Drvna indus t r i j a 47, 2, Zagreb 1996., s. 68-73.

Methods for Testing the Besistance of Wood Hotmelt Adhesives to Temperature Changes and Weathering, s A. Bogner i dr.). Drvna indus t r i j a 47, 3, Zagreb 1996., s. 108-113.

L J U S T I N A , Mihajlo, r . 24.IV. 1883., Sum. inženjer , Sum. nadsav-je tnik .

Šumarstvo je apsolvirao 1906. na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Bansko j St iavnic i (Slova-čka).

U Šumarskoj je službi od 30. X.1906. Državn i ispit za samostal-no vođenje Šumskoga gospodarstva položio je 1908. u Budimpeš t i . Kao Sumarski v ježbenik NadSumarskog u reda u Vinkovcima (1908.-1909.), imenovan je godine 1909. Sumarsko-inženjerskim kandida tom.

P rema nepotpunim podacima, 1920. u Glavnoj Šumarskoj direk-ci j i Min is ta r s tva Suma i r u d n i k a imenovan je t a jn ikom prvog raz-reda, 1923. postavl jen je za Šumar-skoga savjetnika kod Di rekc i je Su-ma u Sara jevu , a 1925. za Šumar-skog nadsav je tn ika kod Di rekc i j e Suma u Zagrebu. I s t e je godine umirovl jen, ali se ponovno vraCa u službu za inspektora Generalne d i rekc i je Suma u Beogradu. God. 1926. d i r ek to r je Di rekc i j e Suma u Skopju, zat im je d i r ek to r Direk-cije Suma u Otočcu u Lici, odakle je 1928. p remješ ten u Aleksinac u Srb i ju . Na redne godine (1929.) po-s tavl jen je za sefa Odsjeka za Šu-mars tvo pr i Bansko j up rav i Novi Sad, gdje se nalazio i 1933. godine.

Bio je odbornik (1926.-1930.) i dugogodišnji elan Jugosl. Sum. udružen ja .

Odlikovan je (1923.) Ordenom Sv. Save 4. reda.


252, 383; 1925., s. 135, 136, 697; 1926., s. 70; 1927., s. 105; 1928., s. 388.

*** I zv j e š t a j Jugosl. sum. udruženja : 1926./27., s. 3, 28; 1929./30., s. 3.

Borosić, J.: SIS, s. 25, 60, 82. Zbornik o 100. obljetnici sumar-

stva jugostoene Slavonije, Vinkovci - Slav. Brod 1974., s. 546.


74

MACEK, Stjepan, (Zagreb, 29.IX. 1912. - Zagreb, 1962.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin St jepana. Hrva t , rimoka-toličke vjeroispovijesti . Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu.

Sumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1934.-35., a diplomirao 5.X. 1936. godine.

P rema nepotpunim podacima, državni stručni ispit položio je 1940. Naredne godine radio je kao Su-marski pristav kod Odjela za Su-marstvo Banovine Hrva t ske u Za-grebu, a zatim kao uprav i te l j Šu-mar i je u Zvorniku ( B i H ) i kao ko-tarski Šumar u Dugom Selu. Po-slije I I . svj. ra ta prvo zaposlenje dobio je u Istr i , u Šumar i j i Poreč Početkom 1954. prelazi u SG "Vi-Sevica" Rijeka, dobivši radno mje-sto upravi te l ja Šumar i je Skrad (13.1.1954.). Tu je dočekao i prvu znača jn i ju reorgan izac i ju Sumar-stva, osnivanje ŠG Delnice, u ko-jem i dalje vodi Šumar i ju Skrad. Posjed te Šumarije (7600 ha) ne samo da se vert ikalno protezao od kanjona r i jeke Kupe (190 mnm) do Skradskog vrha (1044 mnm), nego je bio prepun enklava i poluenkla-va te rascjepkan, sto je dodatno otežavalo normalno gospodarenje. Kako je uz to bio i slabo otvoren,

prva br iga dipl . ing. S t j epana Ma-če ta bila je njegovo otvaranje Šum-skim cestama. Mnoge degradirane sastojine uspješnim meliorativnim zahvat ima postupno su prevođene u visoko vri jedne četinjače (Zavr-sje).

Skrhan teškom bolešću, 31.V. 1962. napušta Gorski kotar, za-poslivši se u Velikoj Gorici. Ne do-čekavši mirovinu, kra jem iste go-dine umire. Sahran jen je na zagre-bačkom groblju Mirogoj.

Bio je akt ivan elan H Š D .

L I T E B A T U B A Borosić, J.: 8IS, s. 9 ( I I . god.) SL: 1940., s. 20; 1941., s. 20, 112, 403, 503;

1952., s. 74. *** ŠN, s. 358. *** H S D 1846-1996., s. 241.

MAČEŠIĆ, Božidar, (Johnstown, SAD, 1917. - Zagreb, 17.1.1993.), dipl. ing. Sumarstva.

U na j r an i jo j mladosti ostao je bez roditel ja . Godine 1935. za-vršio je gimnaziju u Karlovcu. Studirao je Sumarstvo na Poljo-privredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvi rao je Skol. g. 1938.-39., a diplomirao 1940.

Nakon diplomiranja pa sve do umirovl jenja 1980. godine radio je u struci po či tavoj H r v a t s k o j i di jelu Bosne, obavl jajući stručne i rukovodne poslove. Pre tež i to je ra-


75

dio u p r i m a r n o j p re rad i d rve ta i f i n a l n o j d r v n o j proizvodnj i i bio pr izna t kao eminentn i s t ručn jak i eksper t u zemlj i i inozemstvu.

Od 1958. do 1964. r ad i kao sa-mostalni savje tn ik u Republ ičkom s e k r e t a r i j a t u za indus t r i ju , a od 1965. do 1969. zaposlen je kao ek-sper t F A O u Tanzan i j i u Afr ic i .

Do k r a j a akt ivnoga djelova-n ja bio je preds tavnik Poslovne zajednice drvne industri je i Export-drva na Fil ipinima i New Yorku, a pos l jednj i posao bio mu je na zna-č a j n o j r u k o v o d n o j f u n k c i j i u "Ex-portdrvu".

L I T E B A T U B A *** SN, s. 360, 595. m Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 174, 262, 384, 388, 417. Živković, V.: In memoriam - MaCesić,

Božidar, Božo, dipl. inž. sumars tva (1917-1993.), SL 3-5/93., s. 220.

Perić, N.: Svi rakovacki maturan t i . Impressum, Kar lovac 1995., s. 31, 202.

*** H S D 1848-1996., s. 271, 276, 277, 283.

M A Đ A R E V I Ć , MAJER, Srećko, (Vukovar , 19.XI.1880. - 1941.) ing. Sumarstva, Sumarski nadzornik, no-vinar .

M a t u r i r a o je na osječkoj gi-mnazi j i . Šumars tvo je apsolvirao na Šumarsko j akademi j i u Zagre-bu 1902., u t r a j a n j u od Sest semes-ta ra .

Kao pr iv remeni asis tent na Šumarsko j akademi j i u Zagrebu, imenovan je 1906. p r ivremenim Šu-marskim vježbenikom kod Zemalj-ske vlade, odjel za u n u t r a š n j e po-slove u Zagrebu. Asis tent je geo-dezije na Šumarsko j akademi j i od 1909. do 1912. godine.

Kao Sumarski vježbenik, 1911. imenovan je ko ta r sk im Šumarom kod Ko ta r ske oblast i u Ku t in i . I s t e je godine premješ ten kao ko-ta r sk i Šumar K o t a r s k o j oblast i u Čabar, a 1917., u istom svojstvu, K o t a r s k o j oblast i u Križevcima. Posl i je r a t a 1919. imenovan je Šu-

marskim nadpovje ren ikom i prem-ješten iz Kr iževaca u Povje rens tvo za narodno gospodarstvo. U statu-su Šumarskoga činovnika kod po-l i t ičke uprave, 1920. je Sumarski nadzornik kod Šumarskog odsjeka Min is ta r s tva Suma i r u d n i k a u Za-grebu, kod kojeg je 1923. odl ikovan Ordenom Sv. Save 4. reda i iste go-dine umirovl jen .

Nakon umi rov l j en ja obav-l jao je s t ručne Šumarske poslove kod vel ikih Sumovlasnika. Bio je i prvi u p r a v i t e l j Središnj ice za og-rjev, a smrt ga je 1941. za tekla na dužnost i t a j n i k a Saveza veleobrt-nika i t rgovaca Šumskim proizvo-dima.

Osim rada u d ržavno j Šu-marsko j službi zanimal i su ga i opCi gospodarski problemi. Bavio se i novinars tvom. Osnovao je go-spodarski dnevnik Hrva t sk i Lloyd", bio je nak ladn ik časopisa "Narod-no gospodarstvo", "Narodno bogat-stvo" i "Nase Sume". Bio je surad-nik u časopisima "Hrvatska smo-tra" i "Trgovački glasnik", a pokre-nuo je i sa t i r ički list "CauS".

U Šum. l istu javl ja se 1908. i 1919. Godine 1932. izdao je knj igu "Nase Sume", bogato opreml jenu sl ikama i ka r t ama , sa svrhom da pr ikaže značenje naših Suma, nji-hov uzgoj i i skoriscivanje sa Šu-marskog, indus t r i j skog i trgovač-kog aspekta, s obzirom na t adašn ju ekonomsku kr izu. P r i k a z knj ige dao je A. Panov (ŠL 1933.) s prim-jedbama na općenite pr ikaze Suma i na pojmove, s ta t i s t ičke podatke, stil, t e rmine i metode obrade pro-b lemat ike u Šumarstvu.

Godine 1936. izdaje sadržaj-no originalno djelo "Svjetska kriza, kako je nasta la i kako se razvija", koje je djelo pobudilo pozornost h rva t ske javnosti , posebno zbog ja-snoće p rosuđ ivan ja t adašn je gospo-darske krize.

Bio je dugogodišnji elan H Š D ,


76

druš tven i t a j n i k (1919.-1920.) i od-b o r n i k (1920.-1921.), a kao elan Jug. Sum. u d r u ž e n j a bio je pred-s jednik Odsjeka za propagandu i f inanci je (1926.). Na skupšt ini 1928. u Beogradu sud je lu je u pozna to j raspravi o (loSem) gospodarenju Su-mama.

B A D O V I

Pitanje koza u Lici. (Narodno gosp. r azma t r an j a ) - Zagreb 1907.

Tehnika u sumarstvu. Sum. list 1908., s. 99-118.

Reorganizacija šumarstva. Sum. list 1919., s. 26-35.

Agrarna reforma i nase sume. Sum. list 1919., s. 44-54.

Država kao poduzetnik u sumskoj privredi. P.S.S., Zagreb 1926., s. 511-518.

Nase sume. Zagreb 1932., s. 1-292.

L I T E B A T U B A *** SL: 1906., s. 498; 1911., 294; 1917., s

188; 1919., s. 55, 118, 188; 1920., s. 159, 238, 292; 1921., s. 90; 1923., s. 253, 571; 1926., s. 661; 1940., s. 38, 268, (Majer , Mayer, Mađarević).

BorosiC, J.: SIS, s. 3, (Majer) . Panov: Mađarević, S.: Nase sume. Za-

greb 1932. - SL 1933., s. 147-152. L.: Mađarević S.: Svjetska kriza, kako

je nastala i kako se razvija. Zagreb 1936., SL 1936., s. 364.

M.I.: Nasi pokojnici u 1941. godini. Us-pomeni pok. ing. SreCka MađareviCa. SL 3, 1942., s. 90-91.

Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 105,138,144,169, 211, 249, 262.

*** SN, s. 99 (Mađarević), 102 (Mayer). *** Povijest sum. H r v a t s k e 1846-1976,

s. 271, 314, 339, 409, (Majer , Mađarević).

MADER, Ignac, iz Novigrada Po-dravskoga, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. g. 1945.-46., a diplomirao 21.YIII.1947.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 362

M A G D I ć , Marica, (Koprivnica , 18.YIII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci I v a n a i B a r b a r e r. Bu-kovcan. Hrvat ica . Pot ječe iz zemljo-

radničke obi tel j i . Osnovno obrazo-van je završi la je u Đurđevcu 1983., a s rednje u Bje lovaru 1987. godine.

Šumarstvo je s tudira la na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomira la je 1992. iz područ ja par-kiranje i oblikovanje prostora, na-pisavSi i obranivši d iplomski rad pod naslovom "Parkovi Đurđevca i n j ihova obnova".

Kao pr ip ravn ica zaposlila se u Odjelu za u ređ ivan je UŠ Bjelo-var, gdje i danas (1997.) obavl ja po-slove taksa tora .

M A G D I ć , Nikola, (Slunj , 7 . I II . 1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Ane r. Pavlicic. H r v a t , katol ik . Otac mu je bio rad-nik, sada (1997.) umirovl jenik , a pokojna m a j k a - domaćica. Osnov-nu je Školu završio u Rakovic i 1982., a s redn ju Šumarsku školu u Kar lovcu 1986. god.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 18.XI.1993. godine iz područ ja ekologije. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslo-vom "Općekorisne f u n k c i j e Suma okoliša Medvedgrada".

Nakon d ip lomi ran ja prvo za-poslenje dobiva 4.V.1994. godine u Š u m a r i j i Krasno Po l je UŠ Senj. Po z a v r š e t k u j ednogod i šn jeg pri-pravničkog staža imenovan je zam-jenikom up rav i t e l j a Šumarije. Os-lobađanjem Pl i tv ica i oživljava-njem rada NP P l i tv ička jezera, 12. Y.1997. prelazi na r ad u U p r a v u pa rka u Sektor za zaš t i tu i uprav-l j an je nacionalnim parkom.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 68. *** Sum. škola Karlovac, Monografi ja ,

Karlovac 1997., s. 106,107,131.

MAGDIĆ, Vilim, (Ogulin, 1 5 Y I I I . 1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin V lad imi ra i Monike r. Zbi l jski . H r v a t , r imokato l ik . Otac


77

mu je službenik, a m a j k a medicin-ska sestra. Osnovnu i s redn ju nao-brazbu postigao je u Ogulinu: os-novnu školu završio je 1972., a Gi-mnaz i ju 1976. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1982. iz područ ja ure-đivanje Suma. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Štete od ledoloma na Medvednici 1981. godine".

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se 1982. u Ogulinu u Sekci j i za ure-đ ivan je Suma. Godine 1984. r ad i u ŠG Vrbovsko, a 1985. u p r a v i t e l j je radilišta Šumari je Gomirje. U H r -vatskim Sumama" zaposlio se 1991. na mjes tu Sefa Proizvodno- tehni -ckog odjela UŠ Ogulin. P o t k r a j go-dine postavl jen je za up rav i t e l j a UŠ Ogulin. Na tome mjes tu os ta je sve do 24.111.1995. godine, kada, nakon kraćeg r ada u Odje lu za u ređ ivan je Suma, napuš ta d ržavnu službu i odlazi u pr iva tn ike . Kra-jem 1997. obnaša dužnost dogrado-nacelnika grada Ogulina.

Član je H Š D i H D Z .

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 66.

Posl. izvješće 1995., "HS", s. 63.

MAGJAREVIC, Ivan, Sumarnik. Podaci o Školovanju nisu nam

poznati . P r e m a dos tupnim podacima

umro je 18.VIII.1919. u Zagrebu u 88-oj godini života, kao državni Sumarnik u miru. Bio je elan Hrv . -slavonskog Šumarskoga d r u š t v a . P r e m a iskazu članova za 1908. go-dinu, t ada je vec bio u mirovini .

L I T E B A T U B A *** MagjareviC, Ivan, (iskaz članova).

SL 1890., 1897., 1908., 1915. *** Umro u Zagrebu MagjareviC, Ivan,

državni sumarnik u m. SL 1919., s. 245.

M A G L I č l ć , Antun, iz Zvecaja, Duga Resa, dipl. ing. Sumarstva.

Gimnazi ju je završio u Kar -lovcu 1943. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1948.-49., a d ip lomirao 11.111.1950.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 363, 595. Perić, N.: Svi rakovacki maturan t i .

Impressum, Kar lovac 1995., s. 36, 203.

MAHOVLIĆ, Josip, iz Gornjeg Ostrca, rođ. 5.VII.1902., dipl. ing. Su-marstva, Sumarski nadzornik,

Šumars tvo je apsolvirao skol. g. 1924.-25, a diplomirao 25.VI.1928. na Šumarskom odjelu Poljoprivred-no-Sumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u Zagrebu.

Zaposlio se 23.V.1929. godine. K o d Š u m a r i j e P e t r o v a r a d i n s k e imovne općine MoroviC nalazio se 1933. kao Sumarski pristav. Od 1933. do 1939. u službi je kod Brodske imovne općine kao u p r a v i t e l j Šu-mar i j e u Mikanovcima i P le te rn i -ci. P rema dostupnim podacima, kao Sumarski visi pr i s tav nalazio se 1940. kod Ravna te l j s tva banovin-skih Suma na Sušaku. Godine 1941. Sumarski je nadzornik kod Odje la za Sumarstvo Min is ta r s tva Suma i r u d a u Zagrebu, a zat im r a v n a t e l j Ravna te l j s tva d ržavnih Suma u Gospiću gdje se nalazio i 1943.


L I T E B A T U B A Borosić, J.: SIS, s. 6, 67,106. *** SL: 1935., s. 279, 533; 1940., s. 327;

1941., s. 327, 406; 1942., s. 220. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538, 543.

M A I E R (MAJER), Bela, (Fer i -čanci, Našice, 1874. - Osijek, 28.111. 1930.), ing. Sumarstva, vlastel inski Sum. savje tnik .

Šumarstvo je apsolvirao 1895.


78

na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Bansko j Št iavnici (Slovač-ka).

P r e m a pronađenim podaci-ma 1899. imenovan je, kao Sumar-ski v ježbenik kod Šumarskog rav-na te l j s tva u Zagrebu, Šumarskim kandida tom. Od 1908. do 1917. kao državni Šumar služi kod Šumar i j e Raj ić , Di rekc i j e Suma u Vinkovci-ma, a 1909. imenovan je Šumarskim inženjerom.

Umirovljen je 1917. godine kao Sum. nad inžen je r i imenovan Su-marn ikom Vlas te l ins tva donjomi-holjackog. Konačno u mirovinu od-lazi 1923. nakon sto je vlastelinstvo prešlo u ruke "Podravine" d.d. Kao umirovljenik živio je u Donjem Mi-holjcu. Umro je u Osi jeku 1930., a sahranjen je u rodnim Fericancima.

Bio je elan Hrva tsko-s lavon-skoga Šumarskoga druš tva .

L I T E B A T U B A *** SL: 1899., s. 375; 1900., s. 481; 1909.,

s. 152; 1917., s. 395; 1918., s. 47, (Maier Bela). Krisković, L.: Umrl i . Bela Maier, sum.

savjetnik. SL 5,1930., s. 261. BorosiC, J.: SIS, s. 25, (Majer Bela). *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 546, 550, (Maier) .

MAJCEN, Zoran, (Zagreb, 18.V. 1940.), d ip l ing. Sumarstva, dr. sc„ znanstveni suradnik .

Sin A n t u n a i Jos ipe r. Pre-secki. H r v a t s k e narodnost i , hrva t -skoga i kanadskoga državl jans tva , r imokato l ik . Otac mu je bio profe-sor hrvatskoga jezika i književnos-ti, a m a j k a domaćica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je Školu zavr-šio 1950., a m a t u r i r a o je na Klasi-čnoj gimnazi j i 1958. godine.

S tud i rao je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 28.1.1964.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u Šumar i j i Delnice. Posl i je pri-pravničkog staža, odlazi u vojsku i vraća se u istu Šumariju, gdje r ad i

do r u j n a 1967. godine. Tada prelazi u Šumarsk i ins t i tu t Zagreb i r ad i u n jemu do l is topada 1968. kada odlazi u Kanadu . U K a n a d i r ad i u f i r m i Gauth ie r , Poul in , The r i au l t I t ee od s i ječnja 1969. godine do prosinca 1973. uz prekid jedne go-dine kad je bio asistent iz ekologi-je na Šumarskom f a k u l t e t u u Que-becu. I s todobno završio je i posli-jediplomski s tudi j 1972.-73. na Uni-vers i te Laval Quebec i postigao stu-p a n j magis t ra iz ekologije (Mr. sc.).

Od prosinca 1973. do danas (1997.) radi u Minis tere des ressour-ces naturel les , Di rec t ion de la Re-cherce fo res t i e re (Minis ta r tvo pr i -rodn ih bogatstava, U p r a v a za Šu-marska i s t raž ivan ja u Quebecu).

U međuvremenu 1979. posti-gao je dok to ra t znanost i iz područ-ja ekologije i dendrometrije (Ph . D.) na Univers i t e Lava l Quebec.

Kao znanstveni d j e l a tn ik po-stigao je s t u p a n j "znanstveni su-radnik", (Charge de recherche) . Go-dine 1989. i 1990. bio je honora rn i profesor uzgoja l istaca na Šumar-skom fakul te tu u Quebecu (Univer-site Laval, Facultee de foresterie), a pos l jednj ih deset godina pr idruže-ni je profesor te renske nastave uz-goja p reborn ih Suma na istom fa-ku l t e tu .

B A D O V I

Objavio je od 1971. do 1998. na f ran-cuskom jeziku veCi b ro j znanstvenih i stru-čnih radova s područja ekologije, dendro-met r i j e i prebornog gopsodarenja listaca-ma. Od toga su 24 publ ikaci je i 18 s t ručnih rapor ta kojima t reba p r ib ro j i t i magistars-ki rad i doktorsku diser taci ju .

L I T E B A T U B A Klepac, D.: Z. Majcen, Y. Bichard et

M. Menard: Ekologie et dendromet r ie dans le sud-ouest du Quebec, 1984., p. 335, (re-cenzija). SL 5-6,1986., s. 239.

Klepac, D.: Z. Majcen, Y. Bichard et M. Menard: Conposition, s t rue tu re et rend-ment des erabl ieres dans cinq secteurs de la region de 1' outauvais, Quebec, 1985., p. 129, (recenzija). SL 5-6,1986., s. 239-240.


79

MAJER, Dragutin, (Virovi t ica , 12. X.1908. - Ri jeka , 26.VI.2000.,), dipl. ing. Sumarstva, prof . Šumarske Ško-le, Sum. savje tnik .

Sin I v a n a i Mar i j e r. Baugut . H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio odvje tn ik solicitator, a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu pola-zio i završio u Virovitici 1916., a I I I . rea lnu gimnazi ju u Zagrebu 1928.

S tud i r ao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 1932.

Rad u Šumarskoj s t ruci ot-počeo je vec kao teh. dnevnicar 16. VII.1931. Ni nakon završe tka stu-d i j a n i je dobio stalno zaposlenje: od 4.1. do 4.IX.1934.g. bio je služ-beni dnevnicar u zagrebačkoj isposta-vi Ministarstva Suma i ruda Beograd.

Tek 5.IX.1934. dobiva mjesto p r ip r avn ika u Šumskoj up rav i Ru-jevac. Radio je na eksploataci j i Su-ma i Šumskih p rometn ih sredsta-va u Bosanskom Novom do 7 .VII I . 1937. godine kada je p remješ ten u Vojnić za Sefa Sumske manipulaci-je eksploataci je Suma.

Godine 1936., položio je držav-ni s t ručni ispit u Beogradu. Napi-sao je rad pod naslovom "Šumsko-uzgojne osobine bukve, h ras t a i ke-stena u mješovi t im sas toj inama s analizom pr imjernog stabla (visi-na-volumen) na područ ju Šumari-je Rujevac".

Dana 16.V.1940. biva prem-ješten u Šumsku up ravu GareSni-ca, na mjesto sefa uprave za uzgoj i eksploataci ju Suma.

Od 23.1.1943. do 27.VIII.1944. radio je u Ravnatel js tvu Suma Bje-lovar. Bio je r e f e r e n t Odsjeka za reži ju i Odsjeka za građevinarstvo u zvanju višeg Šumarskog pr is tava .

Od 28.VIII.1944. do 1.V.1945. u Domobransko j je doknadno j boj-ni u Bjelovaru. Kao pr ičuvni pješa-d i j sk i poručnik bio je na građenju for t i f ikaci jskih ob jeka ta obrane.

Dana 13.V.1945. poslan je za v.d. up rav i t e l j a Šumar i j e "Štorgina greda" P i tomaca - u svojstvu pris-tava. Br inuo se za uzgoj i eksploa-tac i ju na područ ju Podravine . Tu se zadržao dvi je godine - do l . V I I . 1947. kad je p remješ ten u ŠG Bje-lovar, gdje je t r i mjeseca bio refer-ent Proizvodnog odsjeka.

Či tavu 1948. godinu bio je t ehn ičk i d i re to r za eksploataci ju Suma Poduzeća za iskoriscivanje Suma Karlovac. Godinu i po bio je t ehn ičk i d i r ek to r u Dl "Petrova Gora" Kar lovac (1.1.1949. - 14.VI. 1950.). Nekol iko je mjeseci bio sef manipulacije i iskoriscivanja na ra-di l iš tu Draganic u istom poduzeću, pa na rad i l i š tu Sošice.

Od 1.II.1951. do 31.111.1954. bio je profesor na s r edn jo j Šu-marsko j Školi u Karlovcu. Preda-vao je veći b r o j s t ručn ih predmeta : iskoriscivanje Suma, Šumsko građe-vinarstvo i pomoćna sredstva, orga-nizacija Sumarstva, dendrometrija.

Napus t io je p rosv je tnu stru-ku i postao direktor Karlovačke in-dust r i je drva (1.IV.1954.-3.X.1956.). Nakon sto je mjesec dana bio na mjestu zamjenika sefa uprave D I P Karlovac, prelazi u Š u m a r i j u Kar-lovac I za režijskog r e f e r e n t a sa k o m e r c i j a l n o m s lužbom Sumskih proizvoda (16.X.1956. - 31.1.1959.)

Konačno prelazi u Sekci ju za u ređ ivan je Suma Zagreb, gdje je


80

n a j p r i j e visi r e f e r e n t za uređiva-nje Suma, a od 1.XII.1959. sef sek-cije i sav je tn ik do umi rov l j en ja 31. V.1975. godine.

Bio je na speci jal izaci j i u A u s t r i j i na t e re t F A O iz područ ja eksploataci je i t r an spo r t a u Šu-mars tvu .

I ako je dipl. ing. D r a g u t i n Maje r bio cesto p remješ tan i mi-jen jao r a d n a mjesta, on je svagdje gdje je rad io ostavio trag. Uz ne-posredan rad u s t ruci on je dao golem doprinos h rva t skom Šumar-stvu izradivSi od 1959. do 1975. na desetke gospodarskih osnova od I s t r e do Našica.

Bio je suradnik "Bum. lista" i "Šumarskih novina", u koj ima je objavio desetak članaka. Napisao je i pe tnaes tak r e f e r a t a i r azn ih pr iopćenja .

Sudje lovao je u r a d u razn ih komis i ja za iz radu pravi ln ika , nor-mi, s is temat izaci je za područ je u r eđ ivan j a Suma. Osnivač je i ta j-nik Šumarskoga k luba Kar lovac (1952.-54.), elan Sav je ta za komu-nalne poslove NO grada Karlovca, p reds jednik školskog odbora sred-nje Šumarske Škole Karlovac, pri-segnuti v ješ tak Kotarskog suda Karlovac, elan Upravnog odbora Saveza Šumarskih d ruš t ava Zag-reb i elan Sav je ta za komunalne poslove NO grada Karlovca. Sud-jelovao je u r a d u mnogih komis i ja d ržavn ih organa, Sumarstva i drv-ne indus t r i j e grada i ko ta ra Karlo-vac.

Godine 1976. prigodom 130. obl je tnice osnutka Hrva t sko-s la -vonskoga Šumarskoga d ruš tva do-d i je l j ena mu je povelja.

B A D O V I

Mjesto sum. tehničara u privredi su-marstva. Sum. list 12,1952., s. 474-480.

IzluCenje zelenog pojasa oko grada Karlovca, (s Berlekovićem), (prijedlog) NO grada, Karlovac 1953.

Sumarstvo na području kotara Karlo-vac, (s Berlekovićem), r e f e r a t za NO ko-tara , Karlovac 1955.

Privredno-ekonomska geografija Aus tri je s osvrtom na Sumarstvo i drvnu in-dustriju, Izvješće za Sekre ta r i j a t za indus-t r i j u N B H - za F A O Zagreb i p redavan je u Sum. k lubu Karlovac, 1957.

Pojednostavljenje i smanjenje obima ured. elaborata. - O obil ježbi i doznaci (konsignacij i) s tabala za sječu. Sum. list 1-2,1964.

Da li revizija ili obnova sum. priv. os-nova. Sum. list 3-4,1964.

Primjena ručne prese kod punjenja stabala - izvrtaka. Sum. list 5-6, 1964.

Sto su pokazale prve revizije sum. privr. osnova. Sum. list 1-2,1965., s. 79-82.

O 20-god. službe uređivanja suma. Sum. list 11-12,1965., s. 518-522.

Uređivanje Suma, transporta sum. proizvoda, sredstava transporta i uređenje stovarista. Skr ip ta za obrazovanje sum-skih radnika, Posl. udruženje , Zagreb 1967.

Pravilnik o izradi sum. privr. osnova gospodarenja i programa za unapređivanje suma ( N N . br. 47/68) - sa suradnicima. Po-slovno udruženje , Zagreb 1968.

Cilj i smjernice gospodarenja u suma-ma Medvednice. Bi l ten Posl. udruženja , Zagreb 1969.

Analiza sumskog fonda revidiranih os-nova gospodarenja u Sum. gospodarstvu Zagreb. Bi l ten Posl. udruženja , Zagreb 1970.

Program za unapređenje suma - Pio-nirski grad. (Za "Inžinjering" Zagreb), Za-greb 1971.

Osnova gospodarenja za OJ "Slatinske podravske sume". SG "Papuk", Podravska Slat ina 1971.

Sirovinska baza za stadij projekta o novoj tvornici celuloze "Savacel - Drava-cel". Ekonomski ins t i tu t , Zagreb 1976.

Zelene površine grada Zagreba. Zavod za zaš t i tu pr i rode i Sekcija za u ređen je su-ma, Zagreb 1977.

Park prirode - Medvednica, ( s tudi ja za zaš t i tu prirode). Bepub. zavod za zašti-tu prirode, Zagreb 1978.-79.

Provjera podataka sumarstva SS Hr-vatske za kompjutersku obradu sa korekci-jama i dopunama. Bepubl icki zavod za sta-t is t iku, Zagreb 1979.

Uredajna osnova NP "Mljet" sa pro-stornim planom i zaštitom objekata. NP "Mljet", Govedari 1980.

Sume Medvednice kao rekreacijsko područje grada Zagreba. Sum. list 7-8, 1980.

Uredajne osnove za sume Nacional-nog parka "Mljet". Sum. list 1-2, 1983.

Sumskogospodarska osnova za Prigor-


81

sko - zagorko sumskogospodarsko područje 1986-1995. Šumar i j a Zagreb 1986.

Sume Maceljske gore prema gospodar-skim osnovama od 1888-1986. Sum. list 3-5, 1992., s. 141-149.

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 8. *** SL: 1934., s. 453; 1937., s 615; 1938., s.

45; 1940., s. 327; 1941., s. 502; 1943., s. 268. *** SN, S. 357, 550. *** Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 386, 387, 417. *** SL 3-4/97., s. 186 *** H S D 1846-1996., s. 262, 331.

MAJER, Milan, (Mirko), (Zagreb, 1873. - Zagreb, 2.VI.1930.), Sumar-ski nadsavje tn ik .

U Zagrebu je polazio osnov-nu školu i niže razrede velike re-alne gimnazije.

Šumars tvo je apsolvirao 1891. na Gospodarsko-Sumarskom učiliš-tu u Križevcima.

Šumarsku službu započeo je 1891. kao Sumarski v ježbenik kod Kr iževacke imovne općine u Bjelo-varu, kod koje je službovao nepre-kidno do 1925. U tom razdobl ju 1902. imenovan je ko ta r sk im Su-marnikom, rad io je u Š u m a r i j i Sv. Ivan Žabno, bio je u p r a v i t e l j Šu-mar i j a u Bje lovaru i K los ta r - Iva -nicu, a 1910. p remješ ten je u Bje-lovar i imenovan taksa torom. God. 1917. imenovan je Sumarnikom, a 1921. nadsumarn ikom.

Za Šumarskog sav je tn ika po-s tavl jen je 1924., a 1925. p r o m a k n u t je za Šumarskoga nadsav je tn ika kod Gospodarstvenog u reda Križe-vacke imovne općine u Bje lovaru . I s t e je godine postavl jen za direk-to ra Di rekc i j e Suma Đurđevačke imovne općine u Bje lovaru , ali je i p remješ ten kao Sumarski nadsav-je tn ik za Šumarskog r e f e r e n t a Ko-tarskom poglavarstvu u Zagreb, kod kojeg je umirovl jen 1926., nakon 35 godina službovanja. G. 1923. odliko-van je Ordenom Sv. Save 4. reda.

Bio je dugogodišnji elan H r -vatsko-slavonskog Šumarskog dru-

štva, kasni je Jug. Sum. udružen ja , a b i r an je i za odbornika .


347; 1921., s. 93; 1923., s. 253; 1925., s. 53, 402, 554, 698; 1927, s. 265 (Majer Mirko).

Ferencić, S.: Majer Mirko. In memori-am. SL 7,1930., s. 357.

BorosiC, J.: SIS, s. 19 (Majer Milan). *** SN, S. 52 (Majer Milan).

MAJER, Srećko, vid. M A D A B E -V l ć , M A J E R , s. 75.

M A J E R A , Miroslav, (Bački Pet-rovac, Vojvodina. 23.IV.1931. - Osi-jek, 18.X.1993.), dipl. ing. Sum., dr. sc.

Sin Miha j l a i Zuzane r. Vida. Slovak, hrvatskoga državl jans tva , evangelik. Otac mu je bio trgovac, a m a j k a službenica. Osnovnu je školu završio u K u p l i n u 1942., a Slovačku rea lnu gimnazi ju u Bač-kom Pet rovcu, na ko jo j je matur i -rao 1950. godine.

S t u d i j Sumarstva upisao je na Šumarskom fakul te tu u Beogra-du. Dip lomirao je 1955. Na istom f aku l t e tu pohađao je poslijediplom-ski s tudi j . Magis t r i rao je 1966. i dok to r i rao 1982. iz oblast i ekono-mije i organizacije Šumarstva.

Šumarsku k a r i j e r u započinje u Lovno - Šumskom gospodarstvu "Jelen" 1.II.1957., n a j p r i j e u Šuma-r i j i Zmajevac, a potom ( t i jekom 1959.) u Lovno-Sumskoj uprav i Tik-ves u svojstvu zamjenika upravi-


82

telja. Od 1959. do 1964. obnaša du-žnost upravi te l ja Lovno - Šumske uprave Kopacevo, od kada, pa do zaključno 1971.g„ radi u Operativno-naucnom ins t i tu tu "Dr. I. Đuricic". Od 1972. do 1991. tehnički je direk-tor radne organizacije i elan Po-slovodnog odbora LŠG "Jelen".

Osnivanjem JP "Hrvatske Su-me" imenovan je rukovoditel jem Razvojno-planskog odjela UŠ Osi-jek, na kojoj dužnosti ostaje sve do smrti.

Napisao je velik b ro j znan-stvenih i s t ručnih radova.

"Svi njegovi uspjesi u struč-nom i znanstvenom radu pr i je sve-ga mogu se pripisat i osobinama ukor jenjenima u njegovu karak-teru: znatiželji, spremnosti za su-radn ju i dobro j organizaciji posla, a pr i je svega u visokoj s t ručnoj svijesti" (J . Brna, 1993.).


Majera , M.: Usklađivanje plana seca s kalendarskom godinom. Bi l ten L S F "Jelen" br. 21, Bgd 1964.

Majera , M.: Planiranje u našoj organi-zaciji. Bi l ten LSG "Jelen" br. 24, Bgd 1965.

Majera , M.: Činioci proizvodnje i nji-hov utjecaj na rezultate poslovanja Lov-no-sumskog gospodarstva "Košutnjak" Bi-lje od 1952.-1963. godine, (magistarski rad), SF Beograd 1966., s. 1-160.

Majera , M.: Organizacija i ekonomika proizvodnje mekih lisCara i značaj ove proizvodnje za Sumarstvo i drvnu industri-ju SFBJ, (disertaci ja) . SF Beograd 1981., s. 1-475.

Majera , M.: Gajenje sadnica 2/3 cv. Populus robusta i uticaj navodnjavanja. Bil ten J N K T "Topola" br. 20-21, Bgd 1961.

TepsiC, 8., Majera , M.: Sume Baranje -uloga i značaj. "Tri stoljeća Belja", Osijek, J A Z U , Zavod za znanstveni rad. Posebno izdanje 1986.

Brna, J., NikolandiC, Đ., Majera , M.: Juvenilan i subadultan razvoj jelenciča (C. elaphus IJ.) u ograđenom uzgajalištu. "Zna-nost i praksa u pol jopr ivredi i prehram-benoj tehnologiji" 19/1-2, Osijek 1989.

Majera , M., Brna, J., NikolandiC, Đ.: Biološka, tržišna i ekonomska opravdanost intenzivnog uzgoja divljih svinja. P r i v r eda 5-6, Osijek 1990.

Cvetic, Lj., Majera , M., Kal inka, M.: Proučavanje odnosa idealnog i realnog pri-rasta prasadi (Sus scrofa IJ.) U baranjsko-backom lovno-sumskom području. Veteri-narski glasnik br. 45 (2), Beograd 1991.

ManojloviC, L., Brna, J., Majera . M.: Utjecaj prihranjivanja na porast težine prasadi s posebnim osvrtom na kasno ro-đenu prasad (Sus scrofa). Sum. list 9-10, 1992.

Brna, J., NikolandiC, Đ., Majera , M.: Prilog poznavanju reproduktivnih svojsta-va jelena (C. elaphus) u farmskom uzgoju divljaci. Znanost i praksa u pol jopr ivredi i p reh rambeno j tehnologiji , 22 (1), Osijek, 1992.

Majera , M., ManojloviC, L., Brna, J.: Prilog izučavanju gospodarske opravdano-sti farmskog uzgoja lopatara (Dama dama IJ.). Sum. list 1-2,1994.

L I T E B A T U B A *** In memoriam, Miroslav Majera, dipl.

ing. sumarstva (1931-1993.). Glasilo "Hrvat-ske sume" 20.X.1993., s. 12.

*** SL 3-4,1997., s. 186.

MAJIć , Ivan, (Kongora, Tomis-lav-grad, B iH , 14.YII.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ante, umirovljenika. Hr -vatske je nacionalnosti, B i H držav-ljanstva. Matur i rao je 1983. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu 23.XII.1991. god. iz znanstvenog pod-ručja uređivanje Suma s temom diplomskog rada "Groblja u pod-ručju zapadne Hercegovine".

MAJNARIĆ, Dario, (Rijeka, 7.1. 1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mar i ja i Zlate r. Pleše. Hrvat , rimokatolik. Otac mu je eko-nomist, a majka službenica. Osnov-nu i s rednju školu pohađao je u Delnicama. Matur i rao je na Gim-nazij i "Ilonka Golik" 1975. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu Sveuc. u Za-grebu. Na ŠG odjelu diplomirao je 1985. iz područja Šumske komuni-kacije. Napisao je i obranio diplom-ski rad pod naslovom "Gospodar-ska opravdanost izgradnje Sumskih prometnica".


83

P r v o zaposlenje dobiva u ŠG Delnice, u odjelu za u ređ ivan je Su-ma (1.VII.1985.), u kojem, nakon jednogodišnjeg pr ipravničkog sta-ža, r ad i kao samostalni t aksa tor punil i deset godina. U to v r i j eme izuzetno je dobro upoznao prob-lemat iku p reborn ih Suma Gorsko-ga kotara , ugradivSi u u r e đ a j n e e labora te vise kor i sn ih n a p u t a k a za održavanje n j ihove proizvodno-sti i zašti te.

Kao pas ioni rani lovac, u ve-l jači 1994. popunjava i spražnjeno mjesto stručnog su radn ika za lov-stvo u Proizvodnom odjelu UŠ Delnice, da bi novom organizaci-jom "Hrvatskih Suma" 1.VII.1995. bio postavl jen na radno mjes to ru-kovodi te l ja Odje la za lovstvo pr i UŠ Delnice.

Ti jekom protekle če t i r i go-dine r ada u lovstvu dipl. ing. Da-rio Ma jna r i ć izradio je vise lovno-gospodarskih osnova, a 18.XII.1996. pred ispi tnom komisi jom H L S po-ložio je ispit za ocjenj ivača lovač-k ih t ro fe j a .

Član je H Š D , ogranak Del-nice.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95. , s. 66.

MAJNARIĆ, Josip, (Delnice, 26. VIII.1872. - Zagreb, 1.IX.1944.), is-t a k n u t i goranski Sumarski struč-njak, župani j sk i Sum. nadzornik.

Šumars tvo je apsolvirao na Gospodarsko - Šumarskom učil iš tu u Kr iževc ima 1889. godine. Držav-ni s t ručni ispit položio je 1893.

Od 1891. do 1912. službovao je na područ ju ko ta ra Sušak i Del-nice kao kotarski Šumar (Čavle, Su-šak, Fužine, Delnice).

Šumarskim povjerenikom ime-novan je 1912. kod Ko ta r ske oblas-ti u Delnicama, a 1917., kod iste ob-lasti, župani j sk im Šumarskim nad-zornikom. I s t e je godine premješ-

ten Odje lu za narodno gospodar-stvo, K r . zemaljske vlade.

Kao Sumarski nadzornik, u s ta tusu ag ra rn ih činovnika, imeno-van je 1920. up rav i t e l j em Župani j -skog agrarnog u reda u Ogulinu, u svojstvu agrarnog inspektora , gdje r ad i na agrarn im p i t an j ima .

Godine 1932. nalazio se na du-žnosti inspektora za agra rnu refor-mu i p reds jedn ika pr ivremene dr-žavne uprave ekspropriranih Suma.

Bio je dobar poznavalac Su-ma Gorskoga kotara . Sastavio je gospodarske osnove za zemljišne zajednice. U svoje je v r i j eme bio na jbo l j i poznava te l j p r i r a s t a pre-born ih Suma, u t v r đ u j u ć i p r i ras t po H u f n a g l o v o j metodi. Bavio se i poSumljavanjem krSa. Pokrenuo je problem segregacije i radio na nje-zinoj reviziji (veliki posjedi T h u r n -Taxis i Ghyczy).

Mnogi r e z u l t a t i njegovoga r ada na u r e đ i v a n j u p reborn ih Su-ma Gorskoga ko ta ra nalazi l i su se zaboravljeni u starim gospodarskim osnovama, ali dobr im su di jelom sačuvani za Šumarsku javnost, jer ih je objavio Ž. Miletic 1957. godine.

"Njegov rad na u r eđ ivan ju p r eb i rn ih Suma navedenog pod-ruč ja obuhvata , p rema našem pre-gledu stvari , pun ih 27 godina. Iz Majna r i cev ih r u k u proizišlo je vi-se dob r ih e labora ta . On je u jedno


84

jedan od n a j s t a r i j i h i na jp lodn i j ih uređivaca p reb i rne Sume po meto-du normale. Ma jna r i ć je bio u mo-gućnosti da i z r ađu je u r e đ a j n e ela-bora te kako za jednostavne tako i za zamršene sastoj inske p r iv redne prilike Suma Gorskoga Kotara", (Mi-letic, 1957.).

Bio je suradnik Bum. l ista od 1891. do 1914. Obuhva t io je teme iz područ ja dendromet r i j e , uređiva-n ja Suma, poSumljavanja krsa, Šu-marske pol i t ike i up rave te Su-mars tva s t r an ih zemalja. Bio je elan H S Š D od 1890., a b i r an je i za odbornika .

B A D O V I

Distancijalni hypsometar. Sum. list 1893., s. 180-185.

Kulturno-historički odnosaji, te nacrt ekonomične osnove grobničkog krasa. Ib id . s. 169-178.

Kulture na Grobničkom polju. Ibid., 1897., s. 534-536.

Šumarska služba kod političke uprave nakon provedene organizacije i lugarsko pitanje zemlj. zajednica. Sum. list 1903., s. 410-445, 673-683.

Prilog k procjeni naših jelovih i buko-vih sastojina. Ibid., 1904., s. 28-41.

Crtice o sumama tropskih krajeva i o nekim inim osobitim inozemnim drvećem. Sum. list 1907., s 438-459.

Pravilnici zemljišnih zajednica. Ibid., 1910., s. 84-111.

Obnova segregacije. Zagreb 1920. Na obranu naših narodnih suma. Ogu-

lin 1926.

L I T E B A T U B A *** SL: 1893., s. 537; 1895., s. 502; 1899.,

s. 268; 1900., s 369; 1912., s. 451; 1917., s. 127, 271; 1919., s. 54, 56; 1920., s. 238.

*** SL: Iskaz članova H S S D 1891.-1908.

Majnarić, J.\ Obnova segregacije, 1920. SL 1921., s. 47, (recenzija).

BorosiC, J.: SIS, s. 18. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 66,

117,124,142,143,169, 200. Miletić, Ž.: Metod normale u ređ ivan ja

preb i rne sume na krsu. Anali za eksperi-mentalno sumarstvo J A Z U , vol. I I , Zagreb 1957., s. 61-247.

Klepac, D.: Uređ ivan je suma. Zagreb 1965., s. 272.

Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s 27, 122, 131, 150, 165, 193, 194, 305, 315, 337, 368, 408.

*** SE 2,1983., s. 388. Franciskovic, S.: Vel ikani nase povije-

sti i ku l t u r e - Josip Majnarić , Gorski ko-tar, monografi ja . Delnice 1981., s. 838-841.

*** H S D 1846-1996., s. 77,119. Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gor-

skoga kotara ..., Zagreb 1997., s. 9, 47, 48-52, 117,118,121,140, 207, 229.

MAJNARIĆ, Marijan, iz Ravne Gore, Gorski kotar , rođ. 9 .VI I I . 1890., ing. Sumarstva, Sum. savjetnik.

Šumars tvo je apsolvirao na cetvorogodisnjoj Šumarsko j akade-mi j i u Zagrebu 1914.

Šumarsku je službu započeo 13.XII.1917., kao Sumarski vježbe-nik, kod Đurđevačke imovne op-ćine u Bje lovaru . Kao Sumarski inženjerski pr i s tav 1919. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Ravna Gora, Šumar-skog ravna te l j s tva Zagreb.

Nakon položenog državnog stručnog ispi ta 1920. imenovan je Šumarskim inženjerom. Godine 1929. kao Sumarski savje tn ik jos uvi jek se nalazi na mjes tu up rav i t e l j a Šu-mar i j e u R a v n o j Gori. U svojstvu sav je tn ika 1934. nalazi se kod Di-rekci je Suma, a 1943. kod Ravna-te l j s tva Suma u Zagrebu.

Bio je elan ispitnog povje-renstva pr i d ržavnim s t ručnim is-p i t ima (1940.) i dugogodišnji elan Jug. Sum. udružen ja , kasni je H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL: 1917., s. 348; 1919., s. 55, 116;

1920., s. 163; 1929., s. 303; 1934., s 530; 1940., s 181, 268, 322; 1943., s. 23, 267.

BorosiC, J.: SIS, s. 4, 39, 88. *** SN, S. 104. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 207, 229.

M A J N A R I Ć , Milivoj, (Lokve, Gorski ko ta r 7.VII.1911. - Lokve, 15.11.1978.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ljudevi ta i Emi l i j e r. Ra-dosevic. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio poštanski činovnik, a majka domaćica. Osnovnu Školu za-


85

vršio je u Lokvama 1922., a gim-naziju na Sušaku, matur i ravš i na Državnoj realnoj gimnaziji 1930.g.

U jesen 1930. upisao je Su-marstvo na Poljoprivredno-Sumar-skom faku l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Za vri jeme s tudi ja bio je na praksi kao volonter kod Pr ivremene dr-žavne uprave ekspropr i ranih Suma Delnice, pretežito kod Šumske upra-ve u Lokvama. Apsolvirao je Skol. g. 1933.-34., a diplomirao na Šumar-skom odjelu u studenome 1935. Dr-žavni Sumarski ispit položio je 1940.

ProvevSi u vojsci (Bileća) sa-mo t r i mjeseca, prvo zaposlenje u državnoj službi dobiva kao hono-ra rn i tehnički dnevnicar kod vec spomenute Priv. državne uprave u Delnicama svibnja 1936., pretežno radeći na u tvrđ ivan ju drvnog fon-da i na drugim taksacijskim po-slovima. Nakon dvije godine (IX./ 1938.) premješten je za zamjenika Sefa ekspropri ranih Suma u Čavle kod Rijeke, gdje, uz ostale poslove, radi na izgradnji nove lugarnice na P la tku (stara je izgorjela). Rje-šenjem Ministarstva Suma i rudni -ka 29.IV.1939. premješten je u Di-rekciju Suma Sušak, gdje u okviru građevnog odjeljka, a kao Sumar-ski vježbenik, rad i na t ras i ran ju cesta Crna Ri jeka - Pl i tvički Lje-skovac, Kameni t i vrh - Rudopolje i Široka draga - MoSune. Od 16.V. 1940. do 20.IX.1944. uprav i te l j je Šumar i je Fužine, pa Sum. re fe ren t NO Fužine (21.IX.1944. - 5.V.1945.) i upravitelj Šumarije Mrkopal j (15. VIII.1945. - 10.IY.1947.). Slijedi slu-žba u novo ustanovljenom ŠG "Gor-ski kotar" Delnice na mjestu refe-renta za uzgoj i Čuvanje Suma.

Od 16.11.1948. pa sve do 31. XII.1954. zaposlen je u D I P - u Del-nice, na jp r i j e kao sef Šumske ma-nipulacije u Lokvama pa kao pla-ner u pogonima Vrata , Mrkopal j i Lokve. Osnivanjem Šumar i je Lok-ve, kao ustanove sa samostalnim

f inanci ranjem, 1.1.1955. imenovan je njenim prvim upravi tel jem. No-vom reorganizacHom Sumarstva, kad biva uk inu ta Šumar i ja Lokve (30.YI.1960.) i osnovano ŠG Del-nice, 1.VII.1960. prelazi u RZ Za-jedničke službe na poslove refe-renta eksploatacije Suma. Do umi-rovl jenja 1972. najviše je radio na kategorizacij i Sumskih sjecina i godišnjim inventurama drvnih sor-t imenata.

Za svoga službovanja u Lok-vama dipl. ing. Milivoj Majnar ic zaslužan je sto je Šumski predjel Golubinjak proglašen park-Sumom, a spilja Lokvarka uređena i otvo-rena za javnost. Trasirao je i izgra-dio mnoge ceste i mostove na širem području Lokvarskog jezera, osno-vao Šumski rasadnik u Homeru i podigao vr i jedne ku l tu re uz Kr iž-potok. Savjestan u službi uživao je s impati je svojih kolega i mještana.

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: 8IS, s. 8 ( I I I . god.). *** SL: 1940., s. 322, 326; 1942., s. 334. *** ŠN, s. 358. Lončar, D.: In memoriam, Milivoj Maj-

naric, dipl. ing., Drvosječa 84, 1978., s. 24. Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gor-

skoga kotara , Zagreb 1997., s. 207.

MAJNARIC, Vjeran, (Zagreb, 16. I I . 1973.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivice, dipl. ing. strojar-stva i majke, zanimanjem polj. teh-ničarke. H r v a t s k e je nacionalnosti i državljanstva. Srednju Školu za-vršio je 1991. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu 26.IX.1996. s diplomskim radom pod naslovom "Štetnici cesera obi-čne jele (Abies alba Mili.) na po-dručju Gorskog kotara", znanstve-nog područja zaštita Suma.

MAJSTOROVIĆ, Ivan, Sum. nad savjetnik.

Rođen je u Lici. Podaci o ško-lovanju nisu poznati. P rema do-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivotopisni l eks ikon

86

s tupnim podacima, 22 godine radio je na područ ju Otočke imovne op-ćine i to pretežno u Š u m a r i j i Za-valje. Godine 1908. bio je Sumarski pris tav, 1910. imenovan je Šuma-rom, zat im je kao ko ta r sk i Šumar 1918. imenovan nadsumarom, a 1922. postavl jen je za Sumarnika.

Umro je kao Sumarski nadsa-v je tn ik Otočke imovne općine 23. V.1930. u Zagrebu, u 52. godini ži-vota.

Bio je elan Hrv.-s lavonskog Sum. druš tva , kasni je Jugosl. Sum. udružen ja .

L I T E B A T U B A *** SL: 1910., s. 195; 1918., s. 138; 1922., s. 38. *** I z v j e š t a j Jug. šumar, udružen ja

1926/27., s. 29. *** Ivan Majstorović. In memoriam. SL

8,1930., s. 391.

MAJSTOROVIĆ, Marko, (Dobra Voda, Modrica, B iH, 30.VIII.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin L u k e i Ruže r. Mart ic . H r v a t s k e narodnost i i državl jan-stva, katol ik . Osnovnu je školu po-lazio u Šiskovci-Cerna i završio ju je 1975., a s redn ju u CUO Vinkovci 1979. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 11.VI.1984. godine.

Nakon d ip lomi ran ja pr iprav-nički staž obavio je u Šumar i j i Vinkovci od 1.VIII.1985. do l . V I I I . 1986.g. U stalni r adn i odnos prim-ljen je u Šumar i j i Cerna kao stru-čni suradnik na iskoriSCivanju Su-ma i na tome mjes tu os ta je do 1.II.1991. kad je p remješ ten za re-v i rn ika u GJ "Banov dol". Od l . I I . 1993. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Cerna i na tom se mjes tu nalazio i 1997. godine.

Član je D I T , odnosno H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 58. *** Poslovno izvješće "HS" za 1995., s. 59.

MAJSTOROVIĆ, Svetozar, (Som bor, Vojvodina, 11.V.1959.), dipl. ing. Sumarstva, mr. sc.

Sin Dušana, djelatnika S U P - a i m a j k e radnice, srpske nacional-nosti.

ZavrSivSi gimnazi ju Skol. g. 1977.-78., upisao se na Šumarsk i fa-ku l t e t u Zagrebu. Dip lomirao je 14.XII.1981., nakon sto je napisao i obranio diplomski r ad pod naslo-vom "Retrospektivna i perspektiv-na sjeća Suma u S R H , SFRJ" . Na istom f a k u l t e t u s tud i rao je i posli-jediplomski s t u d i j iz znanstvene organizacije i ekonomike Sumar-stva. Magistarski rad obranio je 28. V.1991.

U hrva tskom Šumarstvu ni je zaposlen (1995.).

MAJSTOROVIĆ, Vladimir, iz Duv n jaka , rod. 11.1.1896., dipl. ing. Su-marstva, Sumarski savje tnik .

Šumars tvo je d ip lomirao 6. IV.1922. na Šumarskom odjelu Go-spodarsko - Šumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u Zagrebu.

Šumarsku službu započeo je 25.IX.1922. god. kod Gospodarstve-nog u reda I I . Banske imovne opći-ne u P e t r i n j i , odakle je p remješ ten u Novu Gradišku. Državn i s t ručni ispit položio je 1924., a 1926., kao Sumarski inženjer dobiva stalnost pr i D i rekc i j i Suma Gradiške imov-ne općine u Novoj Gradiški . Od 1929. god. u p r a v i t e l j je u Š u m a r i j i Okucani, iste imovne općine, gdje je 1932. postavl jen za Šumarskog savjetnika. Od 1935. do 1938. vršilac je dužnosti direktora Direkcije Su-ma Slunjske imovne općine u Kar-lovcu, zat im je p remješ ten u istom svojstvu u Novu Gradišku, a 1940., kao Sumarski savje tn ik k Di rekc i j i Suma Pe t rova rad inske imovne op-ćine u Srem. Mitrovici .

Godine 1941. p remješ ten je za Šumarskoga nadzorn ika Ravnate l j -


87

stvu Suma Kr iževacke imovne op-ćine u Bje lovaru , pa iste godine ot-puš ten iz državne službe.



345; 1926., s. 556; 1927., s. 432; 1929., s. 303; 1932., s. 406; 1935., s. 121; 1938., s. 46, 47, 299, 595; 1940., s. 251, 421; 1941., s. 405, 459.

BorosiC, J:. SIS, s. 5, 71, 94. *** ŠN, s. 353.

MAKAJ, Milan, (Varaždin , 18.X. 1954.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Stanka, H r v a t . Po t j eče iz radničke obitelji. Hrva t , hrvat-skoga državl jans tva . Rimokato l ik . Osnovnu Školu završio je u Sv. Ili-ji 1968., a gimnaziju u Varaždinu 1972. S tud i rao je Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na Šumsko-gospodarskom odsjeku 26.VI.1978.

U državnu službu s tupa od-mah nakon d ip lomiran ja , zaposliv-ši se u varaždinskom "Mundus-u", gdje ubrzo posta je rukovodi lac RJ "Primarna prerada". Nakon deset godina (1988.) prelazi u "Drvoza-teks" dd Varažd in na radno mjesto rukovodioca "Tehničke pripreme". Godine 1994. prelazi u JP "Hrvat-ske Sume" - UŠ Koprivnica za revir-nika u Šumar i j i Ludbreg , da bi 1996. prešao u S t ručne službe up-

rave za rukovodi te l j a Komerci ja l -nog ocHela UŠ Kopr ivnica .

Član je H Š D . Živi u Varaž-dinu

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 63.

MAKAR, Mirko, (Sigetec, Lud-breg, 19.VIII.1959.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin M a r k a i Ane r. Mat i ja-Sec. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz radničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio 1973. u Ludbregu , a Geo-tehn icku školu u Varažd inu 1978.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1988. na Šumarskom odjelu iz u r eđ ivan j a Suma. Napi-sao je i obranio diplomski r ad na-slova "Sušenje jele i smreke u GJ >TrakoSCan<".

Od 1.VIII.1988. zaposlen je u Odjelu taksac i je ŠG Varaždin , a od 9.XII.1991. radi u Šumar i j i Lud-breg, UŠ Koprivnica, kao revi rn ik .

Od strukovnih udruga elan je HŠD, a od političkih elan je H D Z ,

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 63.

MAKIC, Srećko, (Bos. Brod, 21. VIII.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

P r e m a nepotpunim podacima, s tud i rao je na Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Diplomirao je 11.XII. 1986. na ŠG odjelu. Nismo pronašl i poda tak da je radio u H r v a t s k o j .

MAKIR, Ivica, (Đakovo, 28.1.1951.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Dragut ina i Anke r. Med-vedarovic. H r v a t , a teis ta . Po stru-ci otac mu je bio pravnik , a m a j k a dak t i l og ra fk in j a .

Školovao se u Zagrebu. Osnov-nu je školu završio 1966., IV . gimna-ziju 1970., a Šumarski f a k u l t e t 1977.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u Šumar i j i Đakovo na mjes tu


88

r e f e r e n t a za uzga jan je i zaš t i tu Su-ma. Godine 1985. imenovan je za v.d. rukovoditelja PJ Šumari je Đa-kovo OOUR za uzgajanje Suma Osi-jek, a na redne godine postavl jen je za stručnog suradn ika za uzgoj Su-ma u PJ Šumar i j a Đakovo. Od 1.1. 1992. rev i rn ik je u Šumar i j i Đako-vo, a 1.VIII.1992. postavl jen je za pomoćnika up rav i t e l j a iste Šuma-rije. Od 1.1.1994. radi na mjestu stru-čnog suradn ika za uzga jan je Suma u JP H r v a t s k e Sume" UŠ Osijek.

Godine 1993. bio je na struč-nom skupu u Sloveniji .

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95. , s. 59.

M A K J A N I C , Beris lav, (Zagreb, 25.XI.1922. - Split , 9.X.1988.), geo-f iz icar i meteorolog, dr. sc., sveuči-lišni profesor .

Rođen je u obi te l j i pori jek-lom s otoka H v a r a . Godine 1940. završio je klasičnu gimnaziju u Spli-tu. Od 1945. do 1947. radio je u Me-teorološkom odsjeku Hidrogra fskog in s t i t u t a r a t n e mornar ice u Spl i tu i kao m o t r i t e l j na Br i j un ima .

Kako 1947. godine d ip lomira teorijsku matematiku, slijedećih 11 godina r ad i u U p r a v i hidrometeo-roloske službe u Zagrebu na duž-nost ima načelnika sektora i pomo-ćnika d i rek tora .

Dok to r sku d i se r tac i ju obra-nio je 1958.g. na P M F - u u Zagrebu s temom "Obalni sistem c i rkulac i je u dnevnom per iodu - prilog mate-mat ičko j t eor i j i i anal izi pojava na p r i m o r j u Jugoslavije". Vec od 1950. predavao je na Geofizičkom zavo-du, a 1958. godine na P M F - u iza-b r a n je za asistenta, 1961. za docen-ta, 1966. za izvanrednog profesora , a 1971. za redovnoga profesora ge-ofizike s meteorologijom. P r edavao je klimatologiju, meteorološku sta-tistiku, uvod u geofiziku i meteo-rologiju, a od 1966. sva če t i r i t eča ja dinamičku meteorologiju.

Predavao je i na poslijedip-lomskom s tud i ju . Vodio je 15. dip-lomskih, 11 magis ta rsk ih i 6 dok-to r sk ih radova.

Od 1966. do 1972. bio je pre-davač i na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu iz p redmeta meteorologi-ja s klimatologijom. Njegovom je podrškom doSlo do t r an s fo rmac i j e sadrža ja nastave i uvođenja novog p redmeta fitoloska bioklimatolo-gija na Šum. f a k u l t e t u .

Od 1955. do 1956. bio je na s tud i j sk im pu tovan j ima u Fran-cuskoj, Engleskoj , SR Njemačkoj , 1961. i 1962. u Los Angelesu, a 1967./ 68. u Bou lde ru (SAD).

Od 1967.g. bio je p reds to jn ik Geofizičkog zavoda, 1970. predsjed-nik je fakultetskog savjeta, 1970.-72. dekan, a 1979.-81. direktor OOUR-a pr irodoslovni odje l i na P M F - u .

Umirovljen je 1984. Obnašao je mnoge dužnost i i

obavl jao razne funkci je . Bio je pot-preds jednik Saveza meteoroloških društava S F R J (1966.), d i r ek to r In-s t i t u t a za f i z iku a tmosfe re J A Z U (1966.-1974.), p o t p r e d s j e d n i k Na-c iona lnoga k o m i t e t a za geodez i ju i geo f i z iku S F R J (1969.), pred-s j edn ik i n t e r f a k u l t e t s k o g o d b o r a na s t avn ika meteoro log i je jugosla-v e n s k i h sveuč i l i š t a (1969.-1971.), i z v a n r e d n i elan J A Z U (od 1977.),


89

preds jednik Sav je ta za da l j inska i s t raž ivan ja i f o t o i n t e r p r e t a c i j u J A Z U ; u nekoliko manda t a elan je Upravnog odbora Druš tva mate-mat i ča ra i f iz ičara , elan Druš tva za p roučavan je pomorstva, ured-nik je za meteorološku s t ruku u Pomorsko j enciklopedij i , u redn ik Kl imatologi je Saveza hidrometeo-roloskih zavoda, elan u redn i š tva časopisa Geofiz ika i su radnik is-t raživačkoga programa A L P E X .

Godine 1972. za znanstveni rad nagrađen je nagradom "Ruđer Boskovic", 1977. i 1987. dobio je pri-znan ja i nagrade od Republ ičkoga hidrometeoroloskog zavoda u Za-grebu, a 1983.g. od Za jednice za se-izmologiju S F R J zahvalnicu s Pla-ketom "Andri ja Mohorovicić".

Objavio je oko šezdesetak znanstvenih i stručnih radova, udž-benika i skr ipa ta .

L I T E B A T U B A Dekanić, I.: S. Bertović. SL 7-8, 1972.,

s. 293. Poje, D.: In memoriam - P ro f . dr. Be-

rislav Makjanić . Vi jes t i iz hidrometeorol . službe S B H , br. 4, Zagreb 1988., (sa popi-som publ. radova).

Bertović, SIn memoriam - P ro f . dr Berislav Makjanić . SL 9-10/89., s. 540-543, (s izborom iz bibl iograf i je) .

MAKSIC, Branko, (Zagreb, 16.X. 1909. - Zagreb, 20.IX.1966.), sveuc. prof., dr . sc.

U Zagrebu je završio osnovnu Školu, rea lnu gimnazi ju i diplomi-rao na Filozofskom fakul te tu (1933.) iz grupe predmeta : teorijska mate-matika, racionalna mehanika, teo-rijska fizika i eksperimentalna fi-zika.

Za dok tora f i z ičk ih znanost i p romovi ran je 1952. godine. Obra-nio je disertaciju "Atmosferska vla-ga u specijalnim uv je t ima i n jeno mjerenje".

N a j p r i j e je osam godina bio u službi kao srednjoškolski profe-sor matematike i fizike u gimnazi-

ji u Visokom (Bosna) i Bi to la (Ma-kedoni ja) . Od 1941. asistent je Ge-ofizičkog zavoda u Zagrebu, a od 1954. docent. Od 1956. izvanredni je profesor , a od 1961. redovni pro-fesor geofizike na P M F - u .

Od skol. g. 1953./54. p r eda j e meteorologiju i klimatologiju na Šu-marskom odjelu Poljoprivredno-Su-marskog, odnosno Šumarskoga, fa-ku l t e t a Sveučil iš ta u Zagrebu. I s t i p redmet honorarno je predavao i s tuden t ima geodezije na Tehnič-kom, odnosno Arh i t ek tonsko - gra-đevinsko - geodetskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Bio je izvrs tan suradnik Za-voda za uzga jan je Suma Šum. fa-ku l te ta .

Kao nas tavnik na Šum. fa-kul te tu znatno je pridonio izobraz-bi naših s tudena ta iz oblast i mete-orologije i kl imatologije . P r e r a n a smrt onemogućila je njegova nasto-j a n j a da se proši re mikrokl imat-ska i s t r až ivan ja i u našim Sumama; p rek inu la je planove da se zajed-ničkim snagama organiz i ra ju mi-k rok l imatske stanice i otpočnu u n j ima sakup l j a t i podaci iz naših Suma.

Godine 1955. postaje predstoj-nik Geofizičkog zavoda, a 1960. iza-b r a n je za v.d. d i r ek to r a Geofizič-kog in s t i t u t a P M F - a . Od 1959. di-rek to r je I n s t i t u t a za f i z iku atmo-sfere i kozmičku fiziku JAZU. Iza-b r a n je za dopisnog elana Akade-mije. Bio je u redn ik časopisa "Ras-prave" Odje la za matemat ičke , fi-zičke i t ehničke znanosti . Bio je i p reds jednik Druš tva matemat iča-ra i f i z iča ra N R H 1957. i 1958. go-dine.

P r o f . Maksic napisao je velik b r o j znans tvenih i s t ručn ih rado-

va. Oni su objavl jen i u domaćim i s t ran im publ ikac i jama. H r v a t s k o j javnost i poznat je kao au to r sred-n jo ško l sk ih u d ž b e n i k a iz f iz ike. Kao suradnik Šum. enciklopedi je


90

napisao je v r i j edan članak "Klima Krša" (SE 2,1963.).

L I T E B A T U B A *** SN, s. 161,197, 383, 457-459. Penzar, I.: P ro f . dr. Branko Maksić

(1909.-1966.), Vi jes t i iz H id rome t . službe S B H , br. 9-10,1966, Zagreb, s. 51-55.

Kasumović, M.: Branko Maksić - 16. X.1909- 20.IX.1966., s. 277-279.

Anić, M.: Dr. Branko Maksić - in me-moriam. SL 7-8/67., s. 346-347, (s pregledom važni j ih radova).

*** Branko Maksić. Ljetopis J A Z U , 73, Zagreb 1969.

M A K S I ć , Ratislav, iz Udbine , Li-ka, Sumarski nadpovjeren ik .


Kao vlastelinski Sumarski pri-stav u Valpovu, položio je 1894. dr-žavni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva. God. 1897, kao ko ta r sk i Šumar kod Ko ta r ske oblast i u Požegi, p remješ ten je K o t a r s k o j oblast i u Kopr ivnic i . U istom svojstvu premješ ten je 1903. Kotarskoj oblasti u Jastrebarskom, gdje se nalazio do 1908., kad je p remješ ten Župan i j sko j oblast i u Bjelovar , a 1911. K o t a r s k o j oblast i u Velikoj Gorici. Tu je 1916. imeno-van povjerenikom, a 1919. županij-skim Šumarskim nadzornikom. Go-dine 1923. postavl jen je za Šumar-skog nadzorn ika kod Župan i j ske oblast i u Bje lovaru . Smr t ga je za-tekla 1925. na mjes tu Šumarskog nadpov je ren ika kod Ko ta r ske ob-last i u Ve l iko j Gorici.

Godine 1893. učlanio se u H r -vatsko - slavonsko Šumarsko dru-štvo i ostao njegov dugogodišnji elan.


36; 1902., s. 682; 1903., s. 288; 1905., s. 462; 1907., s. 239; 1908., s. 351; 1911., s 294; 1916., s. 187; 1917., s. 127; 1919., s. 54; 1923., s. 188.

*** Umrl i . Umro Bat is lav Maksić. SL 1925., s. 266.

BorosiC, J:. SIS, s. 19.

MAKSIMOVIĆ, Vladimir, iz Ru-sije, rođen 7.XII.1891„ dipl. ing. Su-mars tva .

Šumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1926.-27., a d ip lomirao 10.X. 1928.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se kao p r ip ravn ik kod Sreskoga nacelstva u Gost ivaru (Makedoni-ja) dana 23.V.1929. i na tome mjes-tu r ad i do 2.X.1931. S t ručn i dr-žavni ispit položio je u Beogradu 1932. P r e m a nepotpunim podaci-ma, kad je položio državni ispit, nakon pauze od godinu dana, po-novno je dobio mjesto u Šumarskoj s t ruci 20.XI.1932. godine te se 1933. kao p r ip ravn ik nalazi u Gost ivaru.

B A D O V I

Narodno posumljavanje na t e r i to r i j i Pologa. Sum. list 1934., s. 231-237.

L I T E B A T U B A BorosiC, J:. SIS, s. 7, 63,112. Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 194. *** SN, S. 355. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 412.

M A L B O H A N , Eduard, (Golden stein, Šleska, 8.XI.1844.-Karlovac, 27.1.1931.), Sumarski s t ručn jak .

Otac mu je bio Sumarnik kneza L ih tens te ina . Realnu gimna-


91

zi ju završio je 1862. u Troppa-u , a Šumarske znanost i u Šumarskom učilištu u Ausseeu (Njemačka) s od-ličnim uspjehom.

Nakon završenog Školovanja dvi je je godine u službi kneza Li-htenste ina , zat im kod f rancuskog d ruš tva za iskoriscivanje Suma, ko-je je radi lo u slavonskim Sumama kod Pakraca .

Godine 1871. s tupio je u dr-žavnu Šumarsku službu, gdje r ad i vise godina kao t aksa to r u Suma-ma Vojne k r a j i n e i na poSumlja-van ju krSa.

U Senju je radio od 1874., i njegovom je zaslugom 1875. osno-van rasadn ik u Sv. Mihovilu. Od 1878.g. u p r a v i t e l j je netom osnova-nog Nadzorn is tva za poSumljava-n je krSa u Senju. I z rad io je prve osnove za poSumljavanje krSa, koje se provodilo sustavno po uputs tv i -ma uglednog Šumarskog s t ručnja-ka toga doba Josipa Weselyja. Mal-bohan je inzis t i rao na donošenju zakona o krSu. God. 1879. prisus-tvuje , kao nadsumar i u p r a v i t e l j Nadzornistva, Velikoj kraškoj skup-št ini (Ri jeka , Senj), na ko jo j je je-dan od govornika. Šumarn ikom je imenovan 1886. godine.

Od 1893. do 1899. p reds to jn ik je Šumarskog u reda u Otočcu u Li-ci, kada je umirovl jen i nas tanio se u Kar lovcu, gdje umi re 1931. godi-ne. S a h r a n j e n je na kar lovačkom grobl ju na Dubovcu.

Bavio se i lovom i bio dobar poznavalac lova.

Objavio je nekoliko radova kod nas i u svi je tu o poSumljava-n ju krSa. U radu "PoSumljavanje hrvatskog krasa" govori o Sumsko-uzgojnim radovima na ozelenjava-n ju krSa, podizanju ograda, sadnj i dvogodišnjih četinjača i jednogodiš-nj ih listaca i zonama poSumljavanja.

Surađ ivao je u Šumarskom listu (1885. - 1896)., a bio je i elan Jugosl. Sum. udružen ja .

B A D O V I

Der Karst in dem ehemaligen Mili-targrenz-Litorale und dessen Aufforstung. Cent ra lb la t t f i i r das gesamte Forstwesen, 1885., s. 358-364.

PoSumljavanje hrvatskog krasa. Sum. list, 1885., s. 403-410.

Karstaufforstung. Centralblatt f i i r das gesamte Forstwesen, 1886., s. 343-344.

Hrvatsko-primorski kras i posumlje-nje istoga u području Vojne krajine. Sum. list, 1892., str. 211-220.

Poslovanje kr. nadzornistva za posum-ljenje primorskoga krasa u Senju tečajem godine 1894. Ibid., 1896., s. 86-95.

L I T E B A T U B A : *** SL: 1879., s. 156, 173-176; 1886., s. 47;

1891., s. 278; 1893., s. 70; 1895., s. 254; 1896., 496; 1986., s. 337., 1992., s. 328.

Hradil, D.: E d u a r d Malbohan. In me-moriam. SL 5,1931., s. 252-253.

Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 66. Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976, s. 123, 321, 408. IvanCeviC, V.: Stota obljetnica osniva-

nja i rada Nadzornis tva za poSumljavanje primorskog krasa. SL 1-3,1979., s. 31-46.

*** SE 2,1983., s. 397. *** H S D 1846-1996., s. 44, 69.

MALCIĆ, Mladen, (Zagreb, l l .X. 1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivanov. U Zagrebu je za-vršio osnovnu i s redn ju tehničku školu (1977.) i upisao se na Šumar-ski f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu.

Diplomirao je 21.XII.1982. na-kon sto je napisao i obranio dip-lomski rad pod naslovom "Zelene površine sportsko-rekreacijskog cen-t r a >Jarun< s pri jedlogom konkret -nog rješenja".

O k r e t a n j u u službi, nismo pronašl i podatke.

M A L E K , Adolf, (Končanica, Da-ruvar , 1.XII.1944. - Zagreb, 18.1. 1997.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Adol fa i Zdenke r. Zako-ra. Ceske nacionalnosti , hrvatsko-ga državl jans tva , katol ik . Osnovnu školu polazio je i završio 1959. u Končanici . S r edn ju Šumarsku Ško-lu u Kar lovcu završio je 1963. I s t e godine započeo je r ad u s t ruci kao


92

Šumarski rev i rn ik u Š u m a r i j i Da-ruvar .

S t u d i j Sumarstva na Šumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Za-grebu započeo je 1964., gdje je 1969. promovi ran u diplomiranog inže-n j e r a Sumarstva.

R a d n i vi jek nastavio je u Šu-m a r i j i Sirac ŠG Bjelovar , n a j p r i j e kao vodi te l j poslova u uzga jan ju Suma (1970.-1971.), a zat im kao vo-d i t e l j poslova iskor iscivanja Suma (1971.-1977.). Rad nas tav l ja kao re-f e r e n t t r an spo r t a u RJ Transpor t Šumari je Bjelovar (1977.-1983.), od-nosno kao upravi te l j RJ Transpor t (1983.-1991.).

Svoj rad, kao zaposlenik Di-rekci je JP H r v a t s k e Sume" u Za-grebu započeo je kao s t ručni su-radn ik za razvoj gospodarskog sus-tava (1991.-1995.), a nastavio kao r u k o v o d i t e l j p lansko - ana l i t i čke službe Di rekc i j e (1995.-1997.). Iz-nenadna smrt za tekla ga je na tom radnom mjes tu .

"Za sve vr i j eme Sumarnicko-ga posla Ado ni je bio samo zapo-slenik; bio je i d j e l a tn ik i promi-ca te l j s t ruke. Tako su nakon njega ostale pošumljene i njegovane Sum-ske papucke površine, uzorno vo-đeni poslovi Šumarske žetve iskoriš-t avan j a Suma, pa i danas pr imjer -na b je lovarska jedinica za prome-t a n j e drvom u >Hrvatskim Suma-

ma<. Zato je postala učil iš tem Šu-marskoga f aku l t e t a , mjes tom po-kaza raznovrsnost i i odgovornosti posla, neodvojive sastavnice Šumar-ske djelatnost i" (B.T. i S.S.).

Svoja iskustva iz područ ja Sumske mehanizac i je učinio je dos-tupnim, pisuci i ob jav l ju juć i član-ke u časopisu "Mehanizacija Šumar-stva". Gospodarski t a j n i k toga ča-sopisa postao je 1991., a potom je postao t a j n i k i elan uređivačkog vijeća časopisa.

Godine 1986. Na rodna tehni-ka H r v a t s k e proglasila ga je istak-n u t i m i n v e n t i v n i m d j e l a t n i k o m H r v a t s k e na temu "Unapređ ivan je tehnologije i organizacije r ada Šum-skog transporta" .

"... Njegovom strpl j ivošću i domisl ja toscu iz b je lovarske RJ >Transport< potekla je spoznaja o s tvarnom opterećenju kamionskih h id rau l i čk ih dizalica. O tome je svjedočio na domaćim i međunaro-dnim skupovima, bilo onim u Vin-kovcima i Spl i tu 1988. ili u da leko j Švedskoj 1993." (B.T. i S.S.).

U 1994. dodi je l jena mu je go-dišnja nagrada tehničke k u l t u r e "Faust Vrancic" JP "Hrva t ske Su-me", a u tu nagradu ugrađen je nje-gov promica te l j sk i rad.

Na svom radnome mjes tu os-tavio je izratke desetak nacr ta pre-tvo rb i neSumarskih r a d n i h jedini-ca i usus tavl jeno p l an i r an je i ana-l i t iku JP "Hrva t ske Sume", u okvi-ru zadanih okolnosti.

Bio je usko vezan uz nat je-can ja Sumskih r adn ika H r v a t s k e (vodi te l j momčadi, kasni je organi-zator na t jecan ja ) , a s t im u svezi, i sa ustrojem Dana hrvatskoga Sumar-stva 1994. i 1995. godine.

Bio je elan H Š D . Umro je u 52. godini života i

s ah ran jen je u rodno j Končanici . "Ado je bio Ceh. Te je kori-

jene svjedočio na mnogi način. Ali, domovinu je H r v a t s k u Štovao i


93

služio joj. Obi te l j mu je bila te-mel j i pot icaj za mnogi napor. Sa suprugom Radmilom svojstvenom je brižnoSću podizao i H r v a t s k o j po-dario, danas dvoje intelektualaca -kćer Vla tku i sina Jaroslava, koji kreću očevim stazama Šumarske i drvodjelske struke", (B.T. i S.S.).

B A D O V I

Poluprikolica (šleper) za prijevoz pro-stornog drva. Mehanizaci ja sumars tva 5, 1980., s. 47-49.

Analiza rada i troškova kod prijevoza drvnih sortimenata u SO "Mojica Birta" Bjelovar. Zbornik savje tovanja Mehaniza-cije sumarstva u teor i j i i praksi, Opat i ja 1993., s. 203-212.

Frekvenci ja h idraul ičnih operaci ja -jedan od pokazatel ja opterećenja i t rajnos-ti elemenata hidrostatskog pri jenosa ener-gije, (sa D. Horva tom i S. Severom). I X . savje tovanje mehanizatora Slavonije i Ba-ran je 1987., s. 91-102.

L I T E B A T U B A B.T. i S.S.: In memoriam - Adolf Ado

Malek, 1944.-1997. Meh. šumar. 21(1996) 4, s. 243-244.

in memoriam - Adolf Malek, Ča-sopis H r v a t s k e sume 1/2,1997., s. 32.

***SL 1-2,1995., s. 57. *** Sum. škola Karlovac, Monografi ja .

Kar lovac 1997., s. 83,131.

MALEK, Ivan, (Bje lovar , 12.1. 1930. - Bjelovar, 1983.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin St jepana i Paule r. Dije-balo. Hrva t , r imokatolik. Rodite-lji su mu bili obrtnici. Cetvorogo-diSnju pučku Školu i osmogodišnju Državnu realnu gimnaziju završio je u Bjelovaru.

Sumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. g. 1952.-53., a diplomi-rao 1.IV.1955. na Šumsko - uzgoj-nom odsjeku, Šumarskoga odjela.

Od 1955. do 1960. radio je u Šumar i j i Bjelovar, a od 1960. do 1964. u SG Bjelovar. Od 1964. ruko-vodilac je OOUR-a Transport i me-hanizacija, ŠG Bjelovar, u Bjelo-

varu. Na to j je dužnosti ostao do svoje prerane smrti 1983. godine.

Posebno se bavio primjenom mehanizacije u Šumarstvu (motor-ne pile, t raktor i , utovar).

Za nat jecanja Sumskih radni-ka pripremao je reprezentaci je ŠG Bjelovar, Hrva t ske i biv. Jugosla-vije. I. svjetsko nat jecanje održano je 1974. u Daruvaru .

Za rad na razvoju na t jecanja Sumskih radnika primio je odliko-vanje Narodne tehnike Zagreb, a 1974. i Zlatnu plaketu ŠG "Mojica Birta" Bjelovar za zasluge na raz-voju i pr imjeni mehanizacije u Šu-marstvu.

Bio je elan, a jedno vri jeme i predsjednik, H Š D u Bjelovaru.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 367. *** Sto godina sumarstva Bilogorsko-

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 417, 465.

MALENICA, Zeljko, (Nova Gra-diška, 10.V.1962.), dipl. ing. Sum.

Sin Ivana, H r v a t po nacio-nalnosti i državljanstvu. SŠC "I. L. Ribar" završio je u Novoj Gradiški godine 1981.

Diplomirao je Sumarstvo na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu 27.IX.1989. s naslovom diplomskog rada "Poslovni rezul ta t i Šumskog gospodarstva >Josip Kozarac< No-va Gradiška pr i je i poslije dono-šenja Zakona o Sumama (1983.) s posebnim osvrtom na izvoz i uvoz", znanstvenoga područja ekonomika Sumarstva.

G. 1994. nalazio se na radno-me mjestu revirnika RJ Mehaniza-cija i građevinarstvo, UŠ Požega.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 61.

MALETIĆ, Joco, (Pakrani , Daru-var, 31.VIII.1945.), dipl. ing. Sum.

Sin Petrov. Rodi te l j i su mu bili službenici. Osnovnu je Školu


94

završio u K u t j e v u , a gimnazi ju u Požegi.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1971. godine. Na istom f a k u l t e t u s tud i rao je i poslijedip-lomski s t u d i j iz područ ja iskorisci-vanje Suma.

Položio je sve ispite ali n i je dovršio magis tarski rad.

Kao p r ip ravn ik počeo je ra-d i t i u Š u m a r i j i Velika, zat im kao r e f e r e n t u taksaci j i , r e f e r e n t za p r ip r emu rada u uzgoju Suma i re-f e r e n t za p r ip remu r a d a u isko-riSCivanju Suma. Bio je u p r a v i t e l j Šumarije, r e f e r e n t iskor iscivanja Suma u OOUR-u, rukovod i t e l j pro-izvodnog odjela u s t ručnim služ-bama u "Slavonskoj Sumi", Sef Pro-izvodnog odjela u UŠ Požega, JP "Hrvatske Sume" gdje i danas (1997.) r ad i kao rukovod i t e l j Razvojno-planskog odjela.

U t i j eku radnog v i jeka sud-jelovao je na mnogim stručnim sku-povima, a bio je i dva mjeseca na s t ručno j praks i u F i n s k o j (1970.).

Član je H Š D .

MALETIC, Milan, (Pakran i , Da-ruvar , 29.V.1959.), dipl. ing. Sum.

Sin Mirka, zan imanjem rad-nika. S r edn ju Školu završio je u CUO D a r u v a r . M a t u r i r a o je skol. g. 1978.-79. i odmah se upisao na Šumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Zagre-bu. Dip lomirao je 29.IV.1983.g.

U JP "Hrvatske Sume" ni je zaposlen (1995.).

MALEZ, Vladimir, (Vrsac, Vojvo-dina, 10.VII.1939.), dipl. ing. Sum.

Sin Adama i Milke r. Vrcek. H r v a t , hrvatskoga državl jans tva , r imokato l ičke vjere. Otac mu je profesor glazbe, a m a j k a domaćica. Osnovnu i s redn ju naobrazbu ste-kao je u Varažd inu : osnovnu Školu završio je 1954., a na gimnazi j i u Va ražd inu m a t u r i r a o je 1958.g.


Od 1964. zaposlen je u ŠG Va-raždin, Š u m a r i j a Varaždin , u svoj-stvu revirnika (GJ Varažd inske po-dravske Sume, GJ Zelendvor, GJ Vinica-breg, Rasadn ik Zelendvor) . Od 1977. inspektor je za Sumarstvo, lovstvo i zaš t i tu pr i rode, a od 1981. d i r ek to r je komunalne r adne orga-n izac i j e "Parkovi" V a r a ž d i n . Od 1986. samostalni je t aksa tor u ŠG Varaždin, a zatim, u istom svojstvu radi od 1991. godine u UŠ Koprivni-ca, Odjel za uređivanje Suma Varaž-din (do pisanja ovih redaka 1997.).

L I T E B A T U B A * * * S L 1-2/95. , s . 63.

M A L L I N , pl. Ivo, (Zagreb, 17.IV. 1853. - Zagreb, 21.11.1907.), doktor prava, banski savje tn ik .

Od 1896. do 1907. godine bio je P reds to jn ik Narodno-gospodar-skog odsjeka H r v a t s k e zemaljske vlade u Zagrebu. Za laganjem dr. Ive Mall ina i F r a n a Kes te rcaneka savladane su sve p repreke sa stra-ne ugarske vlade oko p r ihvaćan ja visokoškolske Šumarske nastave u H r v a t s k o j , pa je 1898. u Zagrebu osnovana Kraljevska Šumarska aka-demi ja pr i Mudroslovnom faku l te -tu. Zaslužan je i za os iguranje nas-tavničkog k a d r a (Nenadic, Pe t ra -cic, UgrenoviC). Njegovom je zaslu-gom 1897.g. kupl jeno u znanstveno-nas tavne svrhe dobro Božjakovina kod Zagreba, koje je, pored poljo-pr ivrednoga zemljišta , imalo i Su-mu i Šumsko - botanički v r t sa do-maćim i s t ran im vrs tama drveća.

Kr iževacko Gospodarsko-Su-marsko učil iš te podigao je na stu-p a n j višega gospodarskog učilišta, otvorio je v inogradarske i voćar-ske škole u I loku i P e t r i n j i , Gospo-da r sku pos ta ju u Gospiću, a teca-


95

jeve u Božjakovini . Zaslužan je za podizanje stočarstva, a razvio je dje-la tnost i na područ ju agrarnoga za-konodavstva (1906.).

Kao zemaljski povjerenik za-služan je za rea l izaci ju izložbi, na koj ima je bilo zas tupl jeno i Sumar-stvo (Zagreb 1891., Bec 1894., Bu-dimpeš ta 1896., Pa r i z 1900.), pa je 1896. odlikovan Redom željezne kru-ne, f r a n c u s k a ga je vlada odliko-vala 1900. Časničkim kr ižem počas-ne legije, a carskim r ješen jem od 9. 1.1907. odl ikovan je dod je l j en jem plemstva. Umro je u Zagrebu 1907. i s ah ran jen je na Mirogoju.

Zemal j ska vlada je na skup-št inu Hrva t sko-s lav . Sum. d ruš tva 1898. u Zagrebu, po prv i pu ta uop-će, izaslala svoga preds tavnika , i to dr. I v u Mallina, pokazujuć i t ime da pra t i i odobrava rad društva kao zalog razvoja hrvatskoga Sumarstva.

L I T E B A T U B A : *** Osobne viesti. Dr Ivo pl. Mallin. In

memoriam. SL 3,1907., s. 115. *** Dr Ivo pl. Mallin. In memoriam.

L B V 3,1907., s. 36. J. Silović: Dr Ivo Mallin, Mjesečnik

pravničkog društva, br. 3, Zagreb 1907., s. 232-233.

*** Spomenica o 50. god. pos tojanju Vi-šeg Gospodarskog učilišta i r a ta rn ice u Križevcu. Križevac 1910., s. 67.

Kauders, A.: Sum. bibliograf . I, s. 262. *** SN, S. 59. *** SE 2,1983., s. 397-398. Ljuljka, B.: 125 godina sumarske nas-

tave i znanstvenog rada u SB Hrva t sko j . SL 3-4,1986., s. 96.

Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i sumarsko učilište u Križevcima. MH Kri-ževci 1995., s 29,102.

*** H S D 1846-1996., s. 95, 96, 98, 99,104, 105.

Lukić, N.: Značenje prof. dr. A. Leva-koviCa u prevođenju Sumarske akademi je u Gospodarsko-sumarski f a k u l t e t Sveuči-lišta u Zagrebu. SL 1-2,1997., s. 49.

M A L L I N , Virgil, (Semeljci, Sla-vonija, 23.X.1837. - Zagreb, 19.111. 1905.), u p r a v i t e l j gospodarstvenog ureda.

G i m n a z i j u je završ io u Vin-

kovcima 1859., a Sumarstvo na Šu-marsko j akademi j i u M a r i a b r u n n u (Aus t r i j a ) . Nakon toga polazi jos dva semestra na Sveučil iš tu i Poli-tehnic i u Pragu .

Državn i ispit položio je u Za-grebu. Počeo je s lužbovat i 1.1.1865. kod vlastelinstva Đakovačke bisku-pi je kao Sumarski pristav, zatim kao a rh iva r i kao okružni Šumar u Vu-ki (kod Osi jeka) do 1871.

Od 1871. do 1874. u službi je kod Kap to l a zagrebačkog kao nad-Sumar. Nakon toga je kao vješ tak i elan centralnog povjerens tva u Za-grebu sudjelovao kod segregacije u državnim k ra j i šk im Sumama. Tada dolazi do osnivanja kraj iških imov-nih općina, pa je 1874. imenovan nadSumarom-upravi te l jem Gospo-darstvenog ureda Đurđevačke imov-ne općine u Bje lovaru i na t o j duž-nosti os ta je do 1886.g. Kasni je , sve do smrti 1905., bio je upravi te l j Šu-mar i j e u Raci kod Bje lovara .

S a h r a n j e n je na Mirogoju. Bio je počasni građanin gra-

da Bjelovara , gdje je njegovom za-slugom osnovano Dobrovol jno va-trogasno društvo. Član H r v a t s k o -slav. Sum. d ruš tva bio je od njego-ve obnove 1876.g„ te je za društvo "stekao velike i neprolazne zasluge. Igrao je vel iku ulogu kod osniva-nja, kao jedan od prvaka, a kasni je je bio jedan od onih koj i su naj-življe zas tupal i in terese domaćeg Sumarstva i p r i padn ika Šumarskog staleža sto svjedoče mnogi pr i jed-lozi sadržani u starij im društvenim zapisima", (ŠL 1905.). Na prvoj dru-š tvenoj skupšt in i 1876. izabran je za društvenog poslovođu; na t r ećo j 1878. referent je o problematici seg-reg i ran ih Suma; na Ve l iko j k r a ško j skupš t in i 1879. jedini je govornik na h rva t skom jeziku; na vinkovac-ko j godišnjoj skupš t in i 1880. sud-jeluje u strukovnoj raspravi; na kra-pinskoj 1881. r e f e r e n t je s temom "O preustrojstvu gospodarenja i up-


96

rave naših obćinskih Suma"; na za-grebačkoj skupš t in i 1882. pr ihva-ćen je njegov prijedlog za ustrojstvo Sumarstva, a 1883. pokreće osniva-nje pripomoCne "KOrOskonyijeve za-klade", koja je te godine i osnovana.

B A D O V I

Kra l j ev ina Hrva t ska , Imovna obćina gjurgjevacka, Iskaz pirovnih s tabala posa-đenih 24.IV.1879. Sum. list 1, 1880., s. 34-35.

L I T E B A T U B A *** SL: 1879., s. 156; 1882., s. 226, 234;

1890., s. 374., 1900., s. 51. *** Osobne viesti. Virgil Mallin. In me-

moriam. Si. 4,1905., s. 190-192. *** Sto godina sumarstva Bilogorsko-

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 70, 406. Povi jes t sumars tva hrva tske 1846 -

1976, s. 408. *** H S D 1846-1996., s. 32, 43, 45, 48, 49, 52.

M A L N A R , Franjo, (Srem. Mitro-vica 30.VIII.1956.), dipl. ing. Sum.

P rema nepotpunim podacima, Sumarstvo je s tud i rao na Šumar-skom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 24.111.1982. godine na Šumarskom odjelu.

M A L N A R , Ivan, (Crni Lug, Gor-ski kotar , 23.XI.1946.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin B r a n k a i Vi lke r. Štimac. H r v a t . Otac mu je bio radnik , a majka domaćica. Osnovnu Školu za-vršio je u Crnom Lugu 1962., a sred-n ju Šumarsku školu u Delnicama 1966. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na Šumsko-gospodarskom odsjeku 21.VI.1972.g.

U državnu službu stupio je 1. VIII.1972. P r i p r a v n i č k i staž odra-dio je u mjesnoj Šumari j i Crni Lug ŠG Delnice, gdje je kraće vr i j eme radio i kao Sumarski tehničar . Na-kon položenog stručnog Šumarskog ispi ta iz područ ja uzga jan ja Suma, u is toj Š u m a r i j i r ad i na poslovima re feren ta uzgajanja Suma i referen-

ta p r ip reme proizvodnje. "Po pot-rebi službe" 13.11.1979. imenovan je up rav i t e l j em Šumar i j e Fužine, na kojoj dužnosti ostaje do 15.IV.1980.g.

Na svoju današnju dužnost ra-vna te l ja Uprave NP "Risnjak" sa s jedištem u Crnom Lugu dolazi 16. IV.1980., koju dužnost uspješno oba-vl ja vec sedamnaest godina. Za nje-gova mandata , ponovno aktual iz i-rano p r o š i r e n j e NP na masiv h r -vatskoga Snježnika i izvorišnog di-jela r i j eke Kupe , u povodu prosla-ve 40. godišnjice NP Risn jak , 1993. konačno je urodi lo plodom. Zako-nom o izmjenama Zakona o progla-šenju Sume Risn jak nacionalnim parkom od 24.1.1997. "prostor pla-n inskih masiva R i s n j a k a i Snježni-ka te izvoriSno područ je K u p e i sljevno područ je potoka Krasicevi-ca, kao područ je osobit ih prirod-nih vr i jednos t i i znanstvenoga zna-čaja, u površini od 6400 ha, progla-Suje se nacionalnim parkom" (Na-rodne novine 13,1997.).

Dipl. ing. Ivan Malnar ima položen ispit za ocjenj ivača lovač-k ih t ro fe j a . Član je Izvrsnog odbo-ra LS Pr imorsko-goranske župani-je i Hrvatskoga Šumarskog društva.

B A D O V I

Nacionalni park "Bisnjak" 1953-1993. Zbornik radova 40 godina NP Bisnjak" Crni Lug, 1994., s. 13-16.

Jelenska divljač u Nacionalnom par-ku "Bisnjak" (s Baguž, D.). Zbornik "40 go-dina NP Bisnjak". Crni Lug 1994., s. 103-105.

Prijedlog proširenja Nacionalnog par-ka "Bisnjak" na izvorišni dio rijeke Kupe i masiv hrvatskog Snježnika (s Frković, A., Safar, N. i Stahan, Z.). Zbornik radova "40 go-dina NP Bisnjak", Crni Lug 1994., s. 145- 149.

Vodič "Nacionalni park Bisnjak (s Bo-žicević, S., Frković, A. i Stahan, Z.) Naklad-nik NP Bisnjak i J I V T O U B , Zagreb 1993., s. 1-48.

M A L N A R , Josip, na j s t a r i j i , vla-stel inski Šumar.

Podaci o Školovanju nisu nam poznati. P rema iskazu članova H r v -


97

slav. Sum. druš tva od 1880. do 1882. radio je kao pomoćni Šumar u Kla-ni (Hrv . primorje) , gdje se 1885. nalazi kao vlastelinski Šumar. Od 1886. do 1897. obnaša dužnost Šu-mara Vlastelinstva Čabar plem. obitel j i Ghyczy u Policama, a od 1898. u istom svojstvu radi u VrSi-cama sve do svoje smrt i 6.IX.1899.

Bio je redovit i elan H S Š društva od 1879. godine.

L I T E B A T U B A *** SL: Iskaz članova H S S D 1880.-1899. *** Osobne viesti: Umro Malnar Josip,

vlastelinski šumar. SL 10-11,1899, 584. *** Iskaz preminul ih članova H S S D

1876.-1900. SL 1,1901, s. 48 (Molnar).

M A L N A R , Josip, s tari j i , iz Gero-va, Gorski kotar, županijski nadsu-mar.

Otac Josip bio mu je Šumar Vlastelinstva Čabar plem. obitel j i Ghyczy u Polici. Šumarstvo je ap-solvirao na Gospodarsko - Šumar-skom učilištu u Križevcima 1882.

Neko vri jeme radio je u Dal-maciji. P rema dostupnim podaci-ma, od 1885. do 1888. kao kotarski Šumar u Ivancu zastupao je službu varaždinskoga županijskoga nadsu-mara, kad je (1888.) imenovan žu-panijskim nadSumarom u Varaž-dinu i tu je dužnost obnašao do svoje smrt i (4.VIII.1890.).

Bio je elan H S Š D od 1885.g.

L I T E B A T U B A *** SL: Iskaz članova H S S D 1886-1890. *** Osobne viesti. Umrl i . Malnar Jo-

sip, nadsumar Župani je varaždinske. SL 9-10,1890., s. 467.

*** Iskaz preminul ih članova H S S D od 1876. do 1900. Umro Molnar Josip. SL 1, 1901., s. 48.

BorosiC, J.: SIS, s. 17. Klepac, D.: Iz sumarske proslosti Gor-

skoga kotara..., Zagreb 1997., s. 207, 229.

M A L N A R , Josip, ml. (Selo, Čabar, 21.1.1956.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa i Mar i je r. Hu-dolin. Hrva t , r imokatoličke vjero-

ispovijesti. Otac mu je bio lovocu-var, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u TrSCu 1969., a sred-nju Šumarsko-tehnicku školu u Del-nicama 1974. godine.

S tud i j Sumarstva pohađao je na Šumarskom faku l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je na SG od-jelu 1.III.1983.

Kao mladi Sumarnik prvo za-poslenje dobiva u SG Delnice, Šu-mar i ja Gerovo, 14.111.1983. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog sta-ža, od 1984. do 1985. tehnički je ru-kovodilac Šumar i je Gerovo, a osni-vanjem Goransko-primorskog ŠG Delnice pomoćnik je d i r e k t o r a OOUR-a za i skor i sc ivan je Suma TrSCe (1985.-1990.).

Novom reorganizacijom Su-marstva i uspostavom JP "Hrvat-ske Sume" u UŠ Delnice, na jpr i je je uprav i te l j Šumari je Prezid (1990.-1991.), a od 1.1.1992. uprav i te l j je Šumar i je Gerovo, na kojoj se du-žnosti nalazio i u vr i jeme izrade ovoga životopisa (k r a j 1997.).

P red povjerenstvom H L S 14. VII.1983. položio je ispit za ocje-njivača trofeja divljaci, a 17.X.1983. stručni Sumarski ispit. Završio je poslijediplomski studij iz znanstve-noga područja lovstvo i 1998. obra-nio je magistarski rad pod nas-lovom "Istraživanje stojbinskih uv-je ta za nase l j avan je malog te t r i -


98

jeba ( L y r i i r n s tetrix L.) na podru-čju Gorskog kotara".

Kao pas ioni rani lovac, elan je, a neko vrijeme bio je i elan pred-sjedništva, LD "Tetrijeb" Gerovo, elan preds jedniš tva LS Župan i j e primorsko-goranske, elan skupštine L S H i ovlašteni dužnosnik za oba-v l j an je poslova s t ručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove za lovište "Snježnik" koncesionara t v r t k e F inves t Corporation" d.d. Čabar. Izradio je sam ili u koautor-stvu vise lovnogospodarskih osno-va i programa uzgoja divljaci. U po-sljednje četiri godine redovno se ja-vl ja u s t ručnim lovačkim glasilima.

Član je HŠD, ogranak Delnice. Živi u TrSCu.

B A D O V I

Raste uzgajalište divljih svinja Livi-draga. LV 1-2,1995., s. 19.

Medvjed kao prva lasta. LV 5,1996, s. 41. Zlatni srnjak u "Snježniku". Lovac 6,

1996., s. 17. Kako štititi vuka. LV 6,1996., s. 21. Jelen i medvjed kao zaštitni znakovi.

LV 6,1996., s. 34-35. Čabar pun zlata. LV 11,1996., s. 16-17. Ponovno u Hrvatskoj (alpski kozo-

rog). LV 12,1996., s. 16. Zimske neprilike i vuk. Lovac 2-3,

1997., s. 20. Nerazumna odluka (o zaštiti vuka).

LV 3,1997., s. 15. Uporni sretnik (iz LD "Tetrijeb" Ge-

rovo). LV 3,1997., s. 38. Redoviti odstrjel jelena. Lovac 9,

1997., s. 19-21. Životinjski svijet Gorskog kotara. Iz

sumarske proslosti Gorskoga kotara u sa-dašnjost (autora D. Klepca). Zagreb 1997., s. 177-199.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 67. *** Posl. izvješće 1995., "H§", s. 64. Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gor-

skoga kotara... Zagreb 1997., s. 8, 10, 75, 76, 102, 113, 126, 177, 187, 194-196, 198, 189-199, 207, 223, 229.

M A L N A R , Ljudevit, iz Čabra, Gorski kotar , ing. Sumarstva, ko-ta r sk i Šumar.

Šumars tvo je apsolvirao 1917. na cetvorogodisnjoj Šumarskoj aka-demi j i u Zagrebu.

Kod Župan i j ske oblast i u Ogulinu imenovan je 1917. Šumar-skim vježbenikom, a 1919. privre-menim Šumarskim povjerenikom.

Nakon položenog državnog stručnog ispi ta u službi je kod Šu-mar i j e Brodske imovne općine u Trn jan ima (1920.-1923.), kada je kao ko ta r sk i Šumar umirovl jen .


55; 1923., s. 118. *** Zbornik o s totoj obl jetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538.

Klepac, D.: Iz sumarske povijest i Gor-skoga kotara u sadasnjost, Zagreb 1997., s. 207, 229.

M A L N A R , Marijan, (Selo, Trsce, Gorski kotar, 12.11.1958.), dipl. ing. Sum.

Sin Jos ipa i Mar i j e r. Hudo-lin. H r v a t , r imokato l ičke vjerois-povijesti . Otac mu je bio lovocu-var, a majka domaćica. Osnovnu Ško-lu je pohađao i završio u TrSCu 1973., a S redn ju Šumarsku školu u Delni-cama 1977. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom fakul te tu Sveuc. u Zagre-bu. Dip lomirao je 1983. iz lovstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Jelen obični na po-druč ju uzgojnog lovišta >Snježnik<".


99

P r i p r a v n i č k i staž je obavio u ŠG Delnice - Š u m a r i j a TrSCe, stu-pivSi u r adn i odnos 1.IV.1983. Osni-vanjem Goransko-pr imorskoga ŠG Delnice, tehničkim rukovoditeljem u OOUR za uzgoj i zaš t i tu Suma imenovan je 1.1.1985., a nakon godi-nu dana (1.1.1986.) primio je dužnost up rav i t e l j a RJ P rez id OOUR-a za iskoriscivanje Suma TrSCe. Osniva-njem JP "Hrvatske Sume od 1.1. 1991. n a j p r i j e obavl ja posao revir-nika u Šumari j i TrSCe, a od 15.1.1992. u p r a v i t e l j j e Š u m a r i j e P rez id UŠ Delnice, na ko jo j se dužnost i nala-zio i 1997. godine.

Dipl . ing. Mari jan Malnar do-preds jednik je Gradskog odbora H D Z - a Čabar i elan HŠD. Kao an-gažirani lovac zalaže se za osniva-nje ograđenog zimovališ ta za jelen-sku divljač u lovištu 'Smrekova dra-ga", cime bi se spri ječi le pojačane zimske migraci je ove i druge div-l jaci u t u đ a lovišta. Za njegova ru-kovođenja Šumarijom Prez id Repu-blika Slovenija ponovno je aktuali-z i ra la spor oko vlasništva granične parcele (60 ha) između dviju država.

U okviru stručnog osposoblja-van ja d j e l a t n i k a "Hrvatskih Suma" 10.XII.1997.g. p r ed povje rens tvom H L S položio je ispit za ocjenjiva-ča lovačkih t ro fe j a .

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 67. *** Poslovno izvješće 1995., "H§", s. 65. Vuković, M.: Nikada toliko medvjeda,

(razgovor s upravi te l jem Šumar i je Prez id dipl. ing. Marijanom Malnarom). Lovac 1996., 4, s. 47-49.

M A L J K O V I Ć , Mirko, (Županjol , Otočac, Lika, 13.111.1949.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Milosave r. Ra-jacic. Srpske je narodnost i , sloven-skoga državl jans tva , pravoslavne vjeroispovi jest i . Po t j eče iz poljo-dje lske obi tel j i . Osnovnu je školu polazio i završio u B r i n j u u Lic i

1963., a m a t u r i r a o je na X. gimna-zi j i u Zagrebu 1967.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 19.IY.1974. na Šumsko-gospodarskom odjelu.

Nakon d ip lomi ran ja (1974.) zaposlio se u Slovenij i u GG Bre-žice, gdje r ad i čet i r i godine kao t aksa to r p ro jek tan t . Od 1978. do 1988. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Sevni-ca, a od 1988. do danas (1997.) direk-tor je t v r t k e "Hor t iku l tu ra , plan-taže in gradnja" Brežice, Gornji Le-na r t u Brežicama.

M A L J K O , Sergej, iz Rusi je , dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1926.-27. na Šumarskom odjelu Gospodar-sko-Sumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u Zagrebu, a d ip lomirao je 10.X.1930.

P r e m a dos tupnim podacima, godine 1937., kao Sumarski pris tav, p remješ ten je od Šumar i j e Draga-nec k Di rekc i j i Suma u Mostaru . Godine 1940. unapri jeđen je za Sum. višeg pristava kod Ravnate l js tva ba-novinskih Suma u Mostaru i premje-šten za upravitel ja Šumske uprave u Kar lobagu, gdje se nalazio i 1943.g.

P ronaš l i smo i poda tak da je 1952. radio u ŠG Bjelovar . Bio je redovi t i elan Jug. Sum. udružen ja , a kasni je H Š D , od 1938.


100


561, 610; 1943., s. 268; 1952., s. 73.

MAMIC (BALAŠKO), Inga, (Zag-reb, 8.VII.1966.), dipl. ing. Sum.

Kci F r a n j e i Ver ice r . F ike t . H r v a t i c a , r imokato l ičke vjere. Po-t ječe iz obr tn ičke obi tel j i : otac jo j je kovinotokar , a m a j k a krojacica. Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu zavr š i l a 1981., a s r e d n j u u Pedagoškom obrazovnom cen t ru "Bogdan Ogrizovic" 1985.g.

Šumarstvo je studirala na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Dip lomira la je 1990. godine.

P rvo radno mjesto, gdje je po-ložila i p r ip ravn ičk i ispit, bilo jo j je u Šumarskom ins t i t u tu Jas t re -barsko, u Odjelu za t ipologi ju Su-ma. Nakon pripravničkog staža pre-lazi na rad u Š u m a r i j u Zagreb na mjesto rev i rn ika te u Komerci ja l -ni odjel UŠ Zagreb na mjes tu stru-čnog su radn ika za p roda ju , (vid. B A L A Š K O , 1. knj iga) .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 65.

MAMULA, Dragomir iz H r v . Ko-stajnice, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no - Šumarskom f a k u l t e t u Sveuči-lišta u Zagrebu. Apsolvirao je Skol.

g. 1953.-54., a d ip lomirao 1.IX.1954. na Šumarskom odjelu, biološki od-sjek.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 368.

MAMULA, Veljko, (Beka, Kopriv-nica, 27.VIII.1937.), dipl. ing. Sum.

Sin Milana i Desanke r. Ke-kic. Srbin, hrvatskoga državl jan-stva i pravoslavne vjere. Otac mu je bio službenik na željeznici, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u rodnom selu 1948., a re-alnu gimnazi ju u Kopr ivnic i 1957.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je na ŠG odjelu 21.1.1974.

P rvo zaposlenje u s t ruci do-biva 15.1.1976. u ŠG Kopr ivnica . Nakon nepotpunog jednogodišnjeg staža, 1.XI.1976. p remješ ten je u Š u m a r i j u Sokolovac na radno mje-sto r e f e r e n t a za uzgoj i zaš t i tu Su-ma. Deset godina kasni je (1985.), ukinućem Šumari je Sokolovac, pre-lazi u Š u m a r i j u Koprivnica , rade-ći na istim poslovima. K a d je usta-novljeno JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb i uspostavl jena Š u m a r i j a Sokolovac, vraća se u svoju s ta ru sredinu, sada na radno mjes to re-vi rn ika .

Tijekom svog 20-godiSnjeg ra-da u Šumarstvu pr isustvovao je ve-likom bro ju s t ručn ih skupova, obo-gaćujući svoja praktična znanja no-vim dost ignućima Sumarske zna-nosti i s t ruke.

Član je HŠD, ogranak Kopriv-nica.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2, s. 63.

MANC, Eduard iz Blatnica , dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1933.-34. na Šumarskom odjelu Pol jopr iv-vredno-Sum. fakul te ta Sveuc. u Zag-rebu, a d ip lomirao je 22.X.1934.


101

Državn i s t ručni ispit položio je 1940. i postavl jen je za Šumar-skoga pr i s tava kod Ravna te l j s tva banovinskih Suma na Sušaku. Za-t im je 1941. p remješ ten Ravna te l j -stvu Suma u Gospiću, a 1942. Od-jelu za Sumarstvo Min is ta r s tva Su-ma i r u d a u Zagrebu. I s t e je godi-ne p romaknu t za Sum. višeg prista-va kod Glavnog ravna te l j s tva za Sumarstvo u Zagrebu. Godine 1943. nalazio se u Gospiću.


L I T E B A T U B A *** SL: 1938., s. 340; 1940., s. 268, 322,

609; 1941., s. 329; 1942., s. 219, 333; 1943., s. 24. Borosić, J:. SIS, s. 8 ( I I I . god.) *** SN, S. 358.

M A N D E K I Ć , Vinko, dr . prof . Na Šumarskom odjelu novo-

otvorenoga Gospodarsko - Sum. fa-ku l t e t a Sveuc. u Zagrebu predavao je 1919./20. enciklopediju gospodar-stva kao preporučeni predmet , a na Gospodarskom odje lu dodijel je-na mu je sup len tu ra 1919. iz gaje-nja bilja, livadarstva i bolesti bilja.

L I T E B A T U B A *** SL: 1919., s. 315, 358. *** SN. s. 119, 385.

MANDIĆ, Branko, (Velim irovac, Našice, 27.VIII.1962.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Milana i Anđel i je r. No-kovic. Srpske narodnosti, hrvatsko-ga državl jans tva . Otac mu je bio kr imina l i s t i čk i tehničar , a m a j k a domaćica. Osnovnu i s redn ju nao-b razbu stekao je u Našicama: os-novnu je školu završio 1977., a sred-n ju u COUO "August Cesarec", ma-temat icko- informat icki smjer, 1981. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Go-dine 1985. nagrađen je na pr i jedlog dekana Šumarskoga f aku l t e t a Rek-to rovom sveuči l i šnom nag radom Sveuc. u Zagrebu kao na jbo l j i stu-dent na Šumarskom f a k u l t e t u . Di-plomirao je 1987. iz područ ja isko-riscivanje Suma.

Napisao je i obranio diplom-ski rad pod naslovom "Primjena žicare U r u s t i p Mini na privlače-nje drvnog ma te r i j a l a u p rorednim sječama".

P r i p r a v n i č k i staž odradio je na područ ju UŠ Našice u OOUR-u za eksploataci ju Suma. P rvo zapos-lenje kao inženjer opera t ive dobio je u RJ Transpor t i mehanizac i ja Zoljani . K r a t k o vr i j eme radio je kao r e f e r e n t za eksploataci ju pr i Š u m a r i j i S la t inski Drenovac. Od 1992.g. s t ručni je suradnik za me-hanizac i ju pr i UŠ Našice u stru-čnim službama.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 60.

MANOJLOVIĆ, Branko, (Nov i Slankamen, Srijem, 21.1.1891. - Zag-reb, V.1976.), ing. Sumars tva , visi Sum. savje tn ik .

Gimnazi ju Je završio u No-vom Sadu 1909. Šumars tvo je stu-d i rao na Šumarsko j akademi j i u Bansko j Št iavnic i (Slovačka), a di-plomirao na cetvorogodiSnjoj Šum. akademi j i u Zagrebu 1913. godine.


102

U Šumarstvu je radio od 1914. kkkdo 1952. Od 25.11.1914. do 1919. radio je u Sisku kao Sumarski vje-žbenik, a zat im kao ko ta rsk i Su-marsk i r e fe ren t . Od 1919. do 1926. r ad i kao Sumarski nadpovje ren ik kod Pov je rens tva za M e đ i m u r j e u Čakovcu, gdje je 1923. postavl jen za Sum. nadzornika . Državn i stru-čni ispit položio je 1922. u Zagrebu.

Kao Sumarski nadinženjer p remješ ten je 1926. iz Čakovca u Pisarovinu. I s t e je godine postav-l jen za up rav i t e l j a državne Šuma-r i j e u J a senku kod Ogulina, gdje se nalazi do 1938.g. U međuvreme-nu unapri jeđen je 1929. za Sum. sav-je tnika, a 1930. za Sum. nadsavjet -nika. Kao visi Sum. savjetnik, od 1938. do 1945. nalazi se kod Di-rekci je Suma u Zagrebu, a od 1946. do umi rov l j en j a (1952.) u istom svojstvu kod Min is ta r s tva Sumar-stva u Zagrebu.

Bio je poznat kao vrstan, vri-jedan i pošten Sumarski s t ručn jak . Nas to jao je organizacijski , ali i racionalnim gospodarenjem Suma ma, u n a p r i j e d i t i h r v a t s k o Sumarstvo.

Već kao gimnazi jalac suprot-s tavl jao se p ro tuna rodn im postup-cima Mađa ra koj i su t ada gušili nacionalne slobode i p rava H r v a t a u Vojvodini . Bio je uspješan druš-tveni radnik , elan je H S D od 1919. pa sve do smrti . B i r a n je za odbor-nika, po tp reds jedn ika i tehničkoga t a j n i k a druš tva . Ured io je druš-tvenu knj ižn icu i vodio d ruš tvene četvr tke . Kao kozer, pjevač i reci-t a to r unosio je raspoloženje i ved-r inu, čineći d ruš tven i r ad sadržaj-ni j im i pr iv lacni j im. Bio je i elan ku l tu rn ih , k u l t u r n o - u m j e t n i c k i h i spor tsk ih druš tava .


55; 1920., s. 26, 239; 1922., s. 688; 1923., s. 188, 189; 1926., s. 145, 400; 1927., s 263; 1929., s. 303; 1930., s. 197; 1934., s. 530; 1938., s. 657; 1940., s. 181; 1945., s. 78; 1946., s. 182.

BorosiC, J.: SIS, s. 4, 42, 88,133.

*** In memoriam. Branko ManojloviC, dipl. ing. sum. (1891-1976.). SL 10-12, 1976., s. 567-568.

*** H S D 1886-1996, s. 189, 236, 241, 242, 248, 249.

MANOJLOVIC, Petar, (Čemerni ca, Gvozd, 13.XII.1881. - Zagreb, 1. XII.1945.), ing. Sumarstva, Sum. nad-savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu, u t r a j a n j u od Sest semestara. Apsol-virao je 1904. godine.

U Šumarsku službu stupio je 23.X.1905. kod vlaste l instva Tur-kovic u K u t j e v u . Nakon toga radio je u Srbi j i , i to 1906. kao Šumar u Kra l j evu , a 1908. kao okružni Šu-mar u P r o k u p l j u kod NiSa. Držav-ni s t ručni ispit položio je 1907. u Zagrebu, a 1908. imenovan je Šumar-skim pr is tavom kod Otočke imov-ne općine u Otočcu gdje je, kao taksa tor , uređivao p reborne Sume na Kape l i i Velebi tu .

Godine 1910. prelazi Pe t rova-rad insko j imovnoj općini u Srem. Mitrovici , gdje r ađ i kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Morović, a kasni je kao nadsumar - t aksa to r rad io je na u r eđ ivan ju s t a r ih h ras tov ih sasto-j ina i l ikvidaci j i t ada štetnog Šum-sko - poljskoga gospodarenja. Kao pro t ivn ik čis t ih h ras tov ih sasto-jina, provodi p r i rodno pomlađiva-nje mješovi t ih hras tovih , jaseno-


103

vih i b r i j es tov ih sastojina, o cemu je pisao u Šumarskom listu.

U t i j e k u I. svj. r a t a premješ-ten je I I . Bansko j imovnoj općini u P e t r i n j i . Po završe tku r a t a po-s ta je up rav i t e l j em Pe t rova rad in -ske imovne općine, a 1921. imeno-van je Sumarnikom. I s t e je godine, kao Sumarski nadzornik, imenovan Šumarskim savje tn ikom kod drža-vnog Šumarskog u reda u Vinkov-cima, a zat im Šumarskim nadsav-je tnikom i p reds to jn ikom tog ure-da. God. 1924. postavl jen je za di-r ek to ra Di rekc i j e Suma u Vinkov-cima. Kao d i rek to r d i rekc i je Suma službovao je 1925. u Cacku (Srbi-ja), nakon toga u Zagrebu, a 1930. u Sa ra j evu ( B i H ) . Godine 1934. in-spektor je Od je l j en ja za Sumarstvo Minis ta rs tva Suma i r u d n i k a u Be-ogradu. Od 1935. ponovno je direk-tor Suma u Zagrebu, gdje je umi-rovl jen 1937. godine.

Na t im položaj ima dolaze do iz raža ja njegova nas to jan ja da se zaustavi t ada neracionalno i lose gospodarenje i up rava državnim Sumama, posebno na izvanrednoj skupš t in i Jugosl. Sum. u d r u ž e n j a u Beogradu 1928. (zajedno sa prof . dr. Đ. Nenadicem).

God. 1922. elan je ispitnog povjerens tva Šumarskih d ržavnih ispita, a 1923. odl ikovan je Orde-nom Sv. Save 3. reda.

U Šum. l istu surađivao je od 1906. do 1933., obuhvat ivš i proble-ma t iku zašt i te Suma, u r eđ ivan j a Suma, Sumarske pol i t ike i uprave, te geodezije. God. 1924. i na redn ih godina upozorava na uzroke suše-n ja h ra s t a lužn jaka (pepelnica, gu-bar) .

Bio je dugogodišnji i ak t ivan elan Jugosl. Šumar, udružen ja . Dvadese t ih godina bio je b i r an za odbornika, a 1927. za društvenoga dopreds jednika . Na skupš t inama u d r u ž e n j a 1924. (Sara jevo) i 1926. (Zagreb) održao je r e f e r a t o suSe-


Beambulacija međa šumskog posjeda. Sum. list., 1906., s. 471-473.

Imovne općine. Sum. glasnik, 1909., br. 1., Beograd.

Uređenje preborne sume. Sum. list, 1909., s. 175-184.

U gospodarstvu razdijeljene brdske sume. Ibid., 1909., s. 401-412.

Sumske štete u gosp. osnovama za pre-borne sume. Ibid., 1910., s. 24-27, 41-52.

Šumsko gazdinstvo i budžetsko rje-šavanje. Ibid., 1922., s. 203-209.

Sušenje hrastovih suma. Ibid., 1924., s. 502-505.

Sadašnje stanje hrastovih suma u Sla-voniji. Pola stoljeća sumarstva, 1926., s. 372-385.

Uništenje gubara i Trombidiidae. Sum. list 1926., s. 608-609. (Cir.)

Sušenje posavskih hrastika. Ibid., 1927., s. 7-16 (Cir).

Uzroci sušenja naših hrastovih suma. Sum. list 1927., s. 231-238.

L I T E B A T U B A *** SL: 1906., s 350; 1908., s. 351; 1910., s.

28; 1911., s. 147; 1917., s. 348; 1920., s. 309-310; 1921., s. 93, 148, 208; 1922., s. 784; 1923., s. 253; 1924., s. 614; 1925., s. 210, 556; 1929., s. 302; 1930., s. 92; 1934., s. 415; 1935., s. 170; 1937., s. 614; 1939., s. 50.

Skorić: Manojlović, P.: Sušenje posav-skih hras tovih suma. Ministars tvo suma i rudnika , Beograd 1927. - SL 1928., s. 55.

BorosiC, J.: SIS, s. 3, 45, 81. Nenadić £).: Ing. P e t a r Manojlović, SL

1-2,1946., s. 53-54. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 82,

124,131,143,169, 249, 262. *** SN, s. 102. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - Slav. Brod 1974., s. 546, 549.

Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 110,112,115,190, 408.

*** SE 2,1983., s. 399. *** H S D 1846-1996., s. 168, 171, 173, 175,

177,182,187.

MANOJLOVIĆ, Sinisa, (Sisak, 13. VII.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Sime, hrvatskog je drža-vl jans tva . Po t j eče iz službeničke obi tel j i . S r edn ju školu završio je 1985. godine.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 8.VII.1997. s naslovom diplomskog r ada "Ispit ivanje s ta t ičke sigurnos-


104

ti stabala platana u ulici Tuska-nac", znanstvenoga područja uređi-vanje Suma.

MARADIN, Josip, (Vinski Vrh, Duga Resa, 5.II.1951.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin St jepana, zanimanjem te-sara i majke domaćice. Hrva t . Sred-nju Šumarsku školu polazio je i za-vršio u Karlovcu 1970. godine. Na Šumarski f aku l t e t upisao se skol. g. 1970.-71., a diplomirao je na ŠG odjelu 11.VI.1975.

Pr ipravnički staž odradio je u ŠG Karlovac, gdje nekoliko godina radi u odjelu za uređivanje Suma. Uzgojem i zaštitom bavio se u Šu-mar i j i Duga Resa

Zaposlen je u JP "Hrvatske Sume", UŠ Karlovac, na mjestu upra-vitel ja (1998.).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 65. *** Posl. izvješće "HS" 1995., s. 63. *** Sum. škola Karlovac, Monografi ja .

Karlovac 1997., s. 86,131.

MARAKOVIC, Rudolf, iz Koš t a j nice, Sum. savjetnik.


P rema dostupnim podacima, bio je u službi kod Vlastelinstva Biskupi je đakovačke, gdje je 1906. imenovan nadsumarom, 1918. bio je Sumarnik, ali i zamjenik odborni-ka u "Zemaljskom gospodarskom po-vjerenstvu za Šumske proizvode" u Zagrebu, 1920. imenovan je nadsu-marnikom, a 1921. Šumarskim sav-jetnikom kod istog vlastelinstva.

Godine 1923. odlikovan je Or-denom Sv. Save 4. reda. Bio je elan HSŠD, a 1918. bio je odbornik.


369; 1921., s. 93; 1923., s. 253. BorosiC, J.: SIS, s. 20. *** H S D 1846-1996., s. 150.

MARAS, Antun, (Vocin, 5.1.1938.), dipl. ing. Sumarstva.

Studirao je Sumarstvo na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 13.VI.1968. na Šumsko-gospodarskom odjelu.

MARAVIĆ, Dragan, (Ljubosina, Vrbovsko, Gorski kotar , 26.IV. 1933.), dipl. ing. drvne tehnologije.

Sin Josipa i Milke r. Manoj-loviC. Srpske narodnosti, hrvatsko-ga državljanstva, pravoslavne vje-re. Rodi te l j i su mu bili zemljorad-nici. Školovao se u Ogulinu: osnov-nu je školu završio 1949., a gimna-ziju 1954. god.

S tud i r ao je na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Diplomirao je drvno - indust r i j ski smjer 1961., ali bio je zaposlen u Šumarstvu.

Pr ipravničk i staž odradio je u ŠG Ogulin (1961.-1962.). U istom gospodarstvu bio je i r e fe ren t za mehanizaciju (1964.-1968.), a zatim dugi niz godina (1969.-1988.) bio je re fe ren t za građevinarstvo i inves-t ici je u ŠG Ogulin.

U godini 1989. i 1990. bio je u Goransko-primorskom ŠG Delnice re fe ren t za vanjsku trgovinu, a od 1991. stručni je suradnik za meha-nizaciju UŠ Ogulin. Na tom je rad-nom mjestu bio i prilikom priku-p l jan ja podataka (1997.).

Član je H Š D . Zivi u Ogulinu.


105

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 66. Klepac, D.: Iz sum. proslosti Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 207, 229.

MARAVIĆ, Mihajlo, (Ogulin, 3.II. 1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana i Sare r. Tatalo-vic. Srbin, pravoslavne vjere. Otac mu je bio radnik , a m a j k a doma-ćica. Osnovnu je školu pohađao i završio u Drežnici , a S r edn ju Šu-marsku školu u Delnicama, matu-r i ravš i 1969. godine.

Kao Sumarski t ehn ičar neko je v r i j eme rad io u Š u m a r i j i Drež-nica SG Ogulin (1969.-1970.). U je-sen 1970. upisao je s t u d i j Sumar-stva na Šum. f a k u l t e t u u Beogra-du. NapisavSi i obranivši diplom-ski r ad iz područ ja uzgajanja Suma pod naslovom "Značaj i f u n k c i j a Suma gosp. jedinice Bojcin", diplo-mirao je 1976. godine.

Po završetku studija zapošlja-va se kao r e f e r e n t p r ip reme r ada u Šumar i j i Gomirje ŠG Ogulin (1977.-1978.), a od 1979., vra t ivš i se u Šu-m a r i j u Drežnica, n a j p r i j e r ad i kao zamjenik up rav i t e l j a Šumarije, a od 1986. do 1990. kao u p r a v i t e l j Šu-mar i j e (za uzgoj i zaš t i tu Suma).

Osnivanjem JP H r v a t s k e Su-me", 1991. raspoređen je na poslove revi rn ika , na ko jo j se dužnost i na-lazi i k r a j em 1997. godine.

Živi u Drežnici .

MARAVIĆ, Nedjeljko, (Drežnica, Ogulin, 6.V.1944.), dipl. ing. Sum.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 28.IV.1969.

Zaposlen je kao revirnik u Šu-mari j i Drežnica, UŠ Ogulin (1995.).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 66.

MARAVIĆ, Nikola, dipl. ing. Sum. P r e m a nepotpunim podacima,

Šumars tvo je s tud i rao na Šumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 19.IX.1952.

MARAVIĆ, Simo, (Drežnica, Ogu-lin, 16.VII.1932.), dipl. ing. Sumar-stva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG od-jelu 26.XII.1967.

MARCIUS, Adela iz Zagreba, dipl. ing. Sumarstva.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, Sumarstvo je s tud i ra la na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvira la je skol. g. 1951.-52., a diplomirala 28.IX.1953.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 366.

MARCINJAŠ, Julije, dipl. ing. Su-mars tva .

P r e m a Šturim podacima (nje-govo ime ne nalazimo ni u kn j iz i "Šum. nastava") d ip lomirao je na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu, na Šu-marskom odje lu 7.III.1951. godine.

MARčEC, Branko, (Vel. Easinica, Koprivnica , 3.XI.1937.), dipl. ing. Sumarstva i dipl. oec., mr. sc. i dr . sc.

Sin I z ido ra i Emi l i j e r. Mli-naric. Otac mu je bio kovacki obrt-


106

nik, majka domaćica, a bavili su se i poljodjelstvom. Osnovnu je Školu završio u Dugoj Rijeci 1949.g„ a srednju Šumarsku Školu u Karlov-cu 1963. god.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 16.11.1970. godine. Eko-nomski s tud i j započeo je na Eko-nomskom faku l t e tu Zagreb - Cen-tar za ekonomske studi je u Varaž-dinu, a diplomirao je na Faku l t e tu za komercijalne i organizacijske znanosti u Mariboru - Univerzi te t Maribor, Republ ika Slovenija.

Posli jediplomski s tud i j zavr-šio je 1976. na Ekonomskom fakul-te tu u Zagrebu i magistr irao iz područja ekonomike poduzeća, a 1982. postigao je na istom fakul-te tu doktorat znanosti iz područja regionalna ekonomija.

Bio je na specijalističkoj pra-ksi u Han . Mtindenu, Univerzi te t Gottingen, Njemačka i na Šumar-skoj akademij i u Lenj ingradu, Ru-sija.

U t i j eku radnoga vijeka bio je na jp r i j e stručni re fe ren t za Su-marstvo i uprav i te l j Sumskog re-vira, a zatim bio je pomoćnik di-rektora u drvnoj industr i j i , ruko-voditel j stručne službe za upravne poslove i društveno plani ranje na razini općine i regije, d i rektor in-dustrijskog poduzeća, pročelnik Up-

ravnog odjela za gospodarski raz-voj i poljoprivredu Varaždinske žu-panije, a u novije vri jeme obavlja dužnost savjetnika za gospodar-stvo u Upravnom odjelu za gospo-darski razvoj i poljoprivredu Žu-pani je varaždinske.

Imenovan je visim znanstve-nim suradnikom Ekonomskoga fa-kul te ta Sveučilišta u Zagrebu.

Iz oblasti Sumarstva objavio je 2 znanstvena rada (1 sa prof. dr. H. Kramerom) i Sest znanstvenih radova iz područja ekonomije, a na području s t ručnih radova objavio je 60-ak radova iz oblasti makro-ekonomije.

Član je Hrvatskoga druš tva ekonomista.

L I T E B A T U B A *** Šumarska škola Karlovac, 1997., s.

83,131.

MARClĆ, Josip, iz Zadra, rod. 12. IX.1886., Sum. inspektor.

Šumarstvo je apsolvirao na Visokoj školi za ku l tu ru tla u Be-ču 1922.

P rema dostupnim podacima, počeo je rad i t i pr i je apsolviranja (14.IV.1919.) uz pr iznavanje pret-hodne službe nešto vise od pet i pol godina.

Kao Sumarski inženjer pre-mješten je iz Makarske 1925. za po-moćnog oblasnog Šumarskog refe-renta u Split, a 1926. u Dubrovnik. Godine 1930. nalazi se na dužnosti Sum. nadsavjetnika i oblasnog Šu-marskog re fe ren ta kod Oblasnog velikog župana u Dubrovniku. Is te godine postavljen je za višeg Sum. savjetnika kod Banske uprave, Od-sjek za Sumarstvo, Pr imorske ba-novine u Splitu.

Za Sum. inspektora imenovan je 1937. kod istog odsjeka u Splitu, gdje se nalazio i 1940. godine. Od 1942. do 1943. nalazio se na mjestu Šumarskog upravi te l ja Ravnatel j-stva Suma u Dubrovniku.


107

Godine 1936. odlikovan je Or-denom Sv. Save 4. reda.

U Bum. listu surađivao je s temama iz područja krsa. Bio je redovit i elan Jug. Sum. udruženja , kasnije HŠD, a b i ran je i za od-bornika (1939., 1940.). Na društve-noj skupštini 1935. u Splitu održao je predavanje "BivSe sadanje i bu-duće Sume na dalmatinskom krSu".

B A D O V I

Bivše, sadanje i buduće sume na Dal-matinskom krsu.Bum. list 1935., s. 564-571.

Sume na dalmatinskom krsu. Glas. P r imorske banovine br. 1, Split 1938.

Dubrovački perivoji i vrtovi. P r i roda 9,1954., s. 356-359, 3 si.

Sredozemni Cetinjari na dalmatinskom krsu. Sum. list 1-2,1955, s. 30-36, 2. si.

Sredozemna makija na dalmatinskom krsu. Ib id . 3-4, s. 118-123,1 si.

Lazine u južnoj Dalmaciji. Ib id . 9-10, s. 348-349.


215; 1936., s. 586; 1937., s. 213, 612; 1939., s. 506; 1940., s. 168, 268; 1941., s. 262; 1942., s. 220, 333; 1943., s. 24.

BorosiC, J.: SIS, s. 24, 61, 87. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

66, 211. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I I , s.

44, 61,185, 268. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 28, 83, 85, 89, 97, 127, 183, 195, 197, 198, 320, 412.

*** H S D 1846-1996., s. 205.

MAREClĆ, Mario, (Marecici, Pa-zin, Is t ra , 11.IX.1942.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin Josipa i Mar i je r. Šaina. Hrva t ske narodnosti i državljan-stva. Potječe iz zemljoradničke obi-telji . Osnovnu i srednju naobrazbu postigao je u Pazinu: osnovnu Ško-lu završio je 1957., a na Gimnazij i "O. KerSovani" matur i rao je 1961. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 1969.g.

Nakon diplomiranja od 1970. do 1972. bio je pr ipravnik u ŠG Buzet, Šumar i ja Buzet. Od 1973. do 1974. uprav i te l j je Šumari je Bu-zet, a nakon toga do 1989. postav-ljen je za upravi te l ja Šumar i je Pa-zin, ŠG "Istra" Buzet.

Godine 1990. i 1991. bio je po-moćnik d i rektora istog Šumskoga gospodarstva, a nakon toga sef je ko-mercijalnog odjela "HŠ" UŠ Buzet.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 68.

MARENIĆ, Josip, (KoSutarice, No-va Gradiška, 9.III.1929. - 4.XI. 1962.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivanov, H r v a t . Šumarstvo je s tudirao na Po-

l joprivredno - Šumarskom fakul te-tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsol-virao je skol. g. 1951.-52., a diplo-mirao 28.1.1954. na Šumsko-uzgoj-nom odsjeku.

Radio je u Šumar i j i Sirac kod Daruvara . Kao uprav i t e l j Šu-mari je stradao je u saobraćajnoj nesreći 4.XI.1962. godine.

Bio je elan D I T Š D I , odnosno HŠD, a u Šumarskom klubu Da-ruvar obnašao je dužnost t a jn ika (1958.-1961.).

L I T E B A T U B A *** H S D 1846-1996., s. 394.


108

MARENZI , Ferdinand, (Odolina kod Mater i jo , Kozina, Slovenija, 95.V.103O. - Koper, 14.V.1963.), dipl. ing. Šumarstva.

Sin R i h a r d a i L j u d m i l e r, D e b e n j a k , S lovenske narodnost i , r imokatoličke vjere. Otac mu je bi« službenik, a m a j k a ucitel j ica. Os-novnu je Š k o l u z f t v r S i o u selu Ma-ter i j i 1097. godine. Nakon toga upi-sao se na Po l jop r iv r ednu školu u Paz inu u Is t r i i završio ju je 1935. godine. Po završe tku škole u Pa-zinu prešao je na visu g imnazi ju u Trs tu , ali je ni je dovr&io jer je bio pozvan u t a l i j ansku vojsku. Ipak , m a t u r i r a o je na gimnazij i u Ca-serti ( I t a l i j a ) 1941. u v r i j eme slu-ženja vojnoga roka. Nakon kapi tu-laci je I ta l i j e , i n t e rn i r an je u nje-mački logor.

Po završe tku r a t a radio je u polici j i (1946.-1947.),

š u m a r s t v o je s tudi rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu, Apsolvirao je na Sumsko-uzgojnom odsjeku skol. g. 1949.-50., a d ip lomirao 1953. godine.

N a k o n d i p l o m i r a n j a z a p o s l i o se u Sekciji za gospodarenje kra-som u Sezani (1958.-1958.), zatim u Upravi za šumarstvo Koper (1959.-1961.).

Njegovo posljednje radno mje-sto bik) je na Šumarsko j Školi u Pos to jn i (1901.-1963.), kada umire /.bog prometne nesreće koju je do-

živio u Divaći 1958, godine i du-go t ra jne bolesti, u dobi od 43- go-dine.

Unatoč kratkom, ali i vri jod-nom životu, dipl. ing. F. M&renzi t r a j n o se ubi l ježio kao p r i j a t e l j krasa i "krasevaca", kao čovjek visokih l judsk ih i domol jubnih vrednota , a Šumarstvu kao prizna-ti s t ručnjak ,

LITERATURA **« SN, a. 364. Klnđler, V.: V. apomiu ing. Ferdinan-

du Marenziju. Gozd V, 7-8, 1SJ64., Ljublja-na-, b. aai-aaa.

Afsrcnzj, E.. sestra: usmeni izvori.

MARETlC, Mirko iz Kupine kod J a s t r e b a r s k o ga, dipl. ing. sum.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom fakul te-tu Sveuc, u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1837.-38., a d ip lomirao je 14.VI.1947.

Bio je zaposlen, kao nastav-nik, u Drvo preradi vackoj tehnič-koj Bkoli u Zagrebu.

LITERATURA **<• 9K", s. 859, 587.

MARGALETIĆ, Josip, (Gorn ji Varoš, Nova Gradiška. 1.II.1967.), dipl. ing. sumarstva, mr. se., asis-tent .

Sin Stjepana i Marije r. Pa-vic. H r v a t , r imokato l ik . Otac; mu

H r v a t s k i š u m a r s k i Jt ivotopÛl Inkîknu

109

je pravnik , a m a j k a ekonomistica. Osnovnu je Školu završio u S t a r o j Gradišk i 1982., a s redn ju u SŠC "Enver Šiljak" Bosanska Gradiška 1986. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Dip lomirao je 1992. godine iz p o d r u č j a Sumske komunikacije. Tema diplomskog r ada nosi naslov "Raspored p l an i r an ih Sumskih ces-ta i n j ihova veza s planom sjeća u GJ >MarkuSevacka gora< Šumar i j e Zagreb".

Nakon d ip lomiran ja , od l . I I . 1993. do 30.IY.1994. godine bio je zaposlen u "Expor tdrvu" d.d. Zag-reb, a od 1.Y.1994. r ad i na Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu u svoj-stvu mlađeg asistenta, pa as is tenta u Zavodu za zaš t i tu Suma i lov-stvo.

Godine 1997. završio je posli-jediplomski s t u d i j iz područ ja zaš-tite Suma obranivši magis tarski rad pod naslovom "MiSoliki glodav-ci i n j ihova Štetnost u Turopolj-skom lugu i Sumama Hrva t ske" i t ako stekao akademski naslov ma-gistra znanost i u područ ju bioteh-ničkih znanost i znanstveno polje Sumarstvo.

Upisan je u regis tar istraži-vača Minis ta rs tva znanost i i teh-nologije Repub l ike H r v a t s k e pod bro jem 209 741.

U proteklom razdobl ju sura-đivao je na vise i s t raž ivačkih pro-jeka ta JP "Hrva tske Sume". U ok-vi ru znanstveno-is t raživackog ra-da uk l jučen je u p ro jek t "Zaštita i obnova ekosustava" pr i Minis tar-stvu znanost i i tehnologije.

Do sada je sudjelovao na vise domaćih i međunarodnih znanstve-nih i s t ručn ih skupova: XX W o r l d Congress (Tampere, F inska , 1995.); S impozi j u počast Z d r a v k a Lor-kovica (Zagreb, 1995.); I I I In te r -na t ionale Conference on Dormice (Moscenicka Draga, 1996.); Obilje-

žavanje 150. obl je tnice H Š D 1846.-1996., značajnog č imbenika u raz-voju hrvatskoga Sumarstva (Zag-reb, 1996.); Simpozij u čast 50 godi-na postojanja i rada Šumarskog in-st i tuta Slovenije (Ljubljana, 1997.); I n t e r n a t i o n a l Scient i f ic Conferen-ce Fores t - Wood - Env i ronmen t 97 (Zvolen, Slovačka, 1997.).

U okviru nas tavne aktivnos-ti sud je lu j e u izvođenju vježbi iz p redmeta Šumarska entomologija i d i je lom zaštite Suma. Na t im pred-met ima sud je lu je i u izvođenju te-renske nastave.

Do sada je objavio samostal-no i u su radn j i sa drugim autori-ma osam znanstvenih radova i pet sažetaka posterskih iz laganja na skupovima u zemlj i i inozemstvu.

B A D O V I

Hrasovec, B., Margaletić, J., 1995.: Seed Pests and Their Impact on Befores-tation Efforts in Croatia. Poster Abstracts , I U F B O XX Congress, 6-12. August 1995., p. 87., Tampere, F in land .

Margaletić, J., 1995.: Štetni utjecaj mi-solikih glodavaca u nizinskim sumama Hr-vatske. Simpozij u Čast Zdravka Lorko-viCa. Zbornik sažetaka priopćenja, p. 130-131, Zagreb.

Hrasovec, B., Margaletić, J., 1996.: Štet-nici sjemena i njihov utjecaj na obnovu suma u Hrvatskoj. Sum. list 3-4, s. 101-106.

Hrasovec, B., Glavaš, M., DiminiC, D., Margaletić, J., 1996.: Štetnici i bolesti sje-mena hrasta, obične jele, smreke i crnog bora. Zaš t i ta suma i p r idobivanje drveta, 430 s. 35-44, H S D Zagreb.

DiminiC, D., Glavaš, M., Hrasovec, B., Margaletić, J., 1996.: Štetni biotski cim-benici na običnoj jeli i smreci u Gorskom kotaru. Zaš t i ta i p r idobivanje drva, 430, s. 1-6, H S D , Zagreb.

Glavaš, M., Hrasovec, B., DiminiC, D., Margaletić, J., 1996.: Bolesti i štetnici u sumskim rasadnicima. Zaš t i ta suma i pri-dobivanje drva, 430, s. 45-52, H S D , Zagreb.

Glavaš, M., DiminiC, D., Hrasovec, B., Margaletić, J., 1996.: Istraživanje štetnika i uzročnika bolesti topola na valpovackom i osječkom području. Zaš t i ta suma i pridobi-vanje drva, 340, s. 59-68, H S D , Zagreb.

Glavaš, M., Margaletić, J., Hrasovec, B., DiminiC, D., 1996.: Misoliki glodavci, štete i suzbijanje u nizinskim sumama. Za-


110

št i ta i p r idobivanje drva, 430, s. 7-10, H Š D , Zagreb.

Margaletić, J., Frković, A., 1996.: Dor-mice injuries in Croatian forestry. I I I In-te rna t ionale Conference on Dormice. Book of abstract , p. 17, Zagreb.

TvrtkoviC, N., BaltiC, M., VukoviC, M., GrubesiC, M., Margaletić, J., 1996.: Ecology of Myoxus glis in Lividraga (Croatia) - a preliminary data. I I I International Conferen-ce on Dormice. Book of abstract, p. 45, Zagreb.

TvrtkoviC, N., Margaletić, J., VukoviC, M„ BaltiC, M„ 1996.: High densities of Mu-scardinus avellnarius and Dryomyes in-tedula in certain type Abieti-fagetum. I I I International Conference on Dormice. Book of abstracts, p. 46, Zagreb.

Glavaš, M., DiminiC, D., Hrasovec, B., Margaletić, J., 1997.: Pests and diseases in Croatian forest nurseries in 1996. Znan je za gozd, Zbornik ob 50. obletnici obstoja in delovanja Gozdarskega ins t i tu ta Slovenije, Voli. 1, s. 245-252, L jub l j ana .

Glavaš, M., Hrasovec, B., DiminiC, D., Margalet ić J., 1997.: Some biotic agents causing damage on seed of major forest tree species in Croatia. International Scien-t i f i c Conference Fores t - Wood - Environ-ment 97. Zbornik, 235, Zvolene.

L I T E B A T U B A ***SL 1-2/95., s. 56.

MARGALETIĆ, r. CONAR Marina, vid. 1. knjiga.

MARGETIC, Đuro, iz Bjelovara , dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1933.-34., a diplomirao 21.YI.1939. god. na Šumarskom odjelu Po l jop r iv redno-Sum. fakulteta Sveuc. u Zagrebu.

P r e m a dos tupnim podacima, počeo je r a d i t i u s t ruci kao Sumar-ski v ježbenik kod Kotarskoga na-celstva u Pakracu , odakle je 1940. premješ ten , u istom svojstvu, Šum-skoj up rav i u K o s i n j (Lika) , a za-t im je postavl jen za Šumarskoga pr i s tava i up rav i t e l j a te Šumarije. Godine 1941. o tpuš ten je iz držav-ne službe, a nakon toga i ub i j en u Kos in ju kao žr tva ra ta .

L I T E B A T U B A *** SL: 1940., s. 190, 325; 1941., s. 43., 114,

276; 1941., s. 128; 1947., s. 172. *** SN, s. 335, 336, 358.

MARGETIC, Franjo, (Zagreb, 25. X I . 1905. - Zagreb, 15.YI.1990.)

Osnovnu je Školu polazio u Ča-kovcu, a gimnazi ju na Sušaku. Go-dine 1926. up i su je S t ro j a r sk i fa-ku l t e t u Beču. Iz novčanih razloga p rek ida t a j s t u d i j i up i su je se na Fi lozofski f a k u l t e t Sveuc. u Za-grebu, gdje d ip lomira 13.X.1933.g. kao prvi s t ručni p redmet fiziku, kao drugi racionalnu mehaniku i teorijsku fiziku i kao pomoCni s t ručni p redmet osnove vise mate-matike.

Godine 1930. zaposlen je u Ge-ofizičkom zavodu u Zagrebu, gdje mu je povjerena, p r i j e svega, br iga i nadzor nad ombrometr i jskom slu-žbom. T a j posao bio je pre teži to te-renski. U stalnom dodi ru s priro-dom is t raživao je i p ra t io s t an je atmosfere kako bi otkrio način dje-lovanja i odv i j an ja f i z ika ln ih pro-cesa Sto dovode do p romjena tog stanja. Razvio se u vrhunskog stru-čn jaka za meteorološke ins t rumen-te i izvanrednog poznavate l ja nji-hova dometa i razvoja.

P r i g o d o m p o l a g a n j a profe-sorskog ispi ta izradio je zapaženi rad iz područ ja p roučavan ja obo-rina.

Za jedno s drugim s t ručnja-cima Geofizičkog zavoda surađi-vao je na p r i p r e m a n j u poda taka za do tada najdetal jni ju k l imu H r v a t -ske.

Osnivanjem Uprave hidrome-teoroloske službe H r v a t s k e (1.1. 1948.), prof . Marget ic pos ta je nje-zin prvi načelnik. Na tom je mjes-tu ostao 10 godine. U to je v r i j eme uložio velik t r u d u organiz i ran ju mreže meteoroloških i hidroloSkih stanica, u povezivanju s drugim službama u zemlj i i školovanju kadrova . Uveo je prva m j e r e n j a slobodne a tmosfe re radiosondama, u Zagrebu 1955. i u Spl i tu 1956. Uvedena su i pilot - balonska mje-ren ja na raznim lokaci jama.


111

P o k r e n u o je izdavanje Vije-sti h idrometeoroloske službe H r -vatske". U to v r i j eme p reda je stu-den t ima geograf i je meteorologiju, a s tuden t ima geofizike kolegij me-teorološki instrumenti. Us t ro j io je meteorološki l a b o r a t o r i j i radioni-cu.

Nakon 1958. prof . Marget ić r ad i u svojstvu sav je tn ika zavoda i posebno je ak t ivan u s tudi j sk im i i s t raž ivačkim poslovima. In tenziv-no su r ađu j e i sa Leks ikogra fsk im zavodom u Zagrebu i pise članke za enciklopedi jska izdanja . Ovdje naglašavamo da je obradio desetak tema za Bum. enciklopedi ju i da je surađivao sa Šumarskim znanstve-nicima i s t ručnjac ima. Mnoga nje-gova znanja koristila su hrvatskom Šumarstvu.

P r o f . MargetiC odlazi u miro-vinu 1966., ali os ta je i da l je akti-van na područ ju meteorologije. U to v r i j eme r ad i na us t ro ju protu-gradne zaštite i obnovi i restauraci-ji instrumenata Geofizičkoga zavoda.

Objavio je če t rdese tak ponaj-više samostalnih radova.

Za svoj dugogodišnji i preda-ni r ad dobio je veći b r o j pr iznanja : Pohvaln icu S ind ika ta (1949.), Di-plomu Jugosl. d ruš tva za hidrolo-giju kao zaslužan elan (1976.), Zah-valnicu sa p laketom Geofizičkoga zavoda H r v a t s k e (1977.) i Orden r ada sa z la tnim vijencem (1977.).

B A D O V I u SUM. E N C I K L O P E D I J I

Klima i klimatologije. Sum. enciklo-pedija 2, Zagreb 1983., s. 260-262.

Meteorologija. Ibid., s. 410-412. Oblaci i magla. Ibid., s. 518. Temperatura. Sum. enciklopedija 3, Za-

greb 1987., s. 459-461. Vjetar. Ibid., s 579. Voda. Ibid., s. 582-584. Zračni elektricitet. Ibid., s. 643-644. Zrak. Ibid., s. 644-645.

L I T E B A T U B A MargetiC, F r a n j o i dr., Geofizika,

Vol. 3, Zagreb 1986., s. 1-134.

M A R I A N Y I , Ivan, ing. Sumarstva, Sum. nadsavje tn ik .

Šumarstvo je apsolvirao 1888. na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Bansko j Št iavnic i (Slova-čka).

P r e m a dos tupnim podacima, godine 1894. imenovan je Šumarom, a 1899.g. nadsumarom pr i Šumar-skom ravna te l j s tvu u Zagrebu. Na-kon toga neko vr i j eme rad i kod min is ta r s tva u Budimpeš t i . Kao Sumarski nadsavje tn ik , 1910. pre-mješ ten je na Sušak za predstoj-nika Šumarskog ureda . Od 1915.g. bio je p reds to jn ik NadSumarskog u reda u Vinkovcima, gdje je 1918. odri ješen iz službe.

Bio je elan Hrvatsko-s lavon-skoga Šumarskoga d ruš tva od 1896. i d ruš tven i odbornik (1916., 1917.).

B A D O V I

Taman jen je miševa pomoCju seruma, (u "Erdeszeti lapok-u" priopćio G. Craus, pre-veo I. Marianyi) . Sum. list 6, 1899., s. 321-325.

L I T E B A T U B A SL: 1894., s. 430; 1895., s. 502; 1898., s.

354; 1899., s. 325; 1901., s. 426; 1910., s. 281; 1915., s. 263; 1917., s. 40, 272; 1918., s. 348.

BorosiC, iT.: SIS, s. 25 (Mar i j an j i Ja-nos).

### Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846.-1976., s. 408.

*** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-stva jugoistočne Slavonije, Vinkovci - SI. Brod 1974., s. 547-549.

MARlCEVIĆ, Ivan, (S redn j i Li-povac, Nova Kapela, 29.VIII.1929.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Slavka, zanimanjem obrt-nika i ma jke K a t e r. Fickovic, do-maćice. H r v a t , r imokato l ik . P u č k u školu završio je 1940. u S redn jem Lipovcu, a rea lnu gimnazi ju u No-voj Gradiški, gdje je matur i rao 1948.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu - na Šumsko-uzgoj-


112

nom odsjeku. Apsolvirao je Skol. g. 1951.-52., a diplomirao 20.YI.1953.

Godine 1966. upisao je posli-jediplomski s tudi j iz organizacije i ekonomike Šumarstva i drvne in-dustrije na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu, ali nije branio magis-tarski rad.

Nakon diplomiranja zapos-len je kao pr ipravnik za uređiva-nje suma (1.VIII.1954. - 31.111. 1955.) u Bum. inspektoratu Nova Gradiška, a zatim radi (1.IV.1955. -31.1.1957.) kao re fe ren t u Šumar i j i Požega. Uskoro je unapr i jeđen za upravi te l ja Šumar i je Kamenska, gdje radi od 1.II.1957. do 31.111. 1960., kada prelazi za tehničkoga di rektora D I P "Lipa" u Požegi (do listopada 1961.), zatim je direktor i pomoćnik d i rektora do 31.1.1969.g.

Narednih desetak godina (1. 11.1969. - 8.V.1980.) zaposlen je u strukovnom sindikatu, na mjestu stručnog suradnika u Republič-kom odboru Sindikata radnika in-dus t r i je i rudars tva Hrvatske , od-nosno Sindikata radnika Šumar-stva i drvne indust r i je Hrva tske .

Od 9.V.1980. do 31.X.1982. go-dine obnašao je dužnost general-noga direktora, a nakon toga do k ra j a 1983. pomoćnik je gen. direk-tora D I K u Novoj Gradiški.

Dipl. ing. Ivan Maricevic bio je narednih desetak godina (1.1.

1984.-31.XII.1994.) poslovni t a jn ik H Š D i tehnički urednik Šumar-skoga lista (1986.-1994.), a 1.1.1995. odlazi u mirovinu.

P rva stručna iskustva stje-cao je dipl. ing. Ivan Maricevic u Šumarstvu uz neposrednu surad-nju i pomoć naših Šumarskih stru-čnjaka (K. Yucetic, Y. Špoljaric, B. Hruska...). To je vri jeme kad se osniva ŠG Požega od Sest Šumarija (Caglin, Kamenska, Kut jevo, Ple-ternica, Velika i Požega i jedne uprave sa stručnim službama). Šu-mar i ja Kamenska ima dodatna op-terećenja - preuzima, uz ostalo, Šum-sku željeznicu. Ima i povećanu ob-vezu za sječu i uk lan jan je breze, kao manje vr i jedne vrste, i drugih, po tadašnjem kriteriju, manje vred-ni j ih vrsta drveća, radi unošenja vr i jednih vrsta drveća (bukva, je-la, hrast) .

Šezdesetih godina dipl. ing. Ivan Maricevic zasniva radni od-nos sa D I P "Lipa" u Požegi.

Dosljedan i temelj i t u radu, poslove tehničkog d i rektora i di-rektora poduzeća obavljao je uz otvorenu i korektnu suradnju sa vanjskim suradnicima i suradni-cima u poduzeću. Imao je inten-zivnu suradnju s Ins t i tu tom za drvo u Zagrebu (M. Gjaic, T. Ba-risic, D. Kirasic, Z. Et inger i dr.), sa ŠG Požega, Expor tdrvom Za-greb, kao i drugim važnim poslov-nim par tner ima i organizacijama. Rezul ta t i poslovanja u prvih pet godina bili su dobri, a u 1964. os-tvareni su natprosječni u okviru drvne indust r i je Slavonije i Hr -vatske.

Kao vanjski suradnik Insti-t u t a za drvo, radio je na vise pro-jektnih zadataka. Programe za in-dus t r i j sku preradu tanke oblovi-ne u Velikoj, Ple ternici i Novoj Kapel i izradio je sa suradnicima.

U 1963. i slijedećim godina-ma Pr iv redna komora Osijek, na


113

temelju prijedloga Ekonomskog in-s t i tu ta Osijek, nastojala je namet-nut i poduzećima drvne indust r i je da se pilanska oblovina proizvede-na u Sumama Slavonije i Ba ran je p re rađu je u Đurđenovcu i Slav. Brodu, a u ostalim poduzećima da se programira osposobljavanje po-gona za f ina lnu proizvodnju. T a j prijedlog dipl. ing. I. Maricevic ni-je prihvatio, jer nije bio utemeljen na iskustvima suvremene prakse ni u zemlji ni u inozemstvu. U 1967. i 1968. godini poslovni rezul-ta t i nisu bili zadovoljavajući iz objekt ivnih razloga. Poremećeni međul judski odnosi prouzročili su razlaz s tručnih kadrova.

Godine 1969. dipl. ing. I. Ma-ricevic primljen je na radno mje-sto stručnog suradnika u Sindika-tu radnika indust r i je i rudars tva H r v a t s k e u Zagrebu. Uz biografi-ju priložio je s tudi ju pod naslovom "Racionalizacija pr imarne prerade drva počinje u Sumi krojenjem i izradom Sumskih sortimenata". Uz redovne poslove radio je u radnim grupama na izradbi potrebnih ma-ter i ja la - uvodnih izlaganja, refe-rata, k r i t e r i j a raspodjele, primje-ne ZUR-a , Zakona o Sumama, Za-kona o radnim odnosima i drugim aktualnim temama i problemima.

Godine 1980. dipl. ing. I. Ma-ricevic se kandidirao za general-nog d i rektora D I K - a "Stjepan Se-kulic - Jucko" u Novoj Gradiški. Vjerovao je da ce probleme u kom-binatu moći r i ješ i t i uz osiguranje pozajmica i kredi ta . Naime, 2200 uposlenika, bez pot rebnih f inan-cijskih sredstava za reprodukci ju, n i j e moglo pop rav i t i s t an je u OOUR-ima. Bila je potrebna in-tervencija izvana. Ipak je zasno-vao radni odnos, v je ru juć i da ce sa suradnicima r i ješi t i probleme, ali to se nije dogodilo.

Unatoč svim poteškoćama, 1982. P r iv redna komora Hrva t ske

dodje l ju je "Zlatni globus" Tvornici namješ ta ja za najveći izvoz u 1981. godini.

Godine 1982. tadašnji Privred-ni sud u Slav. Brodu kažnjava 11 d i rektora sa zabranom obavl janja te dužnosti. Iako nije bio kažnjen, dipl. ing. I. Maricevic podnosi neo-pozivu ostavku i zbog solidarnosti sa kažnjenim direktor ima.

Od 1984. do 1994. najplodni je je razdoblje dip. ing. I. Maricevica na l i terarnom planu. Naime, kao poslovni t a jn ik H Š D vodio je sve zapisnike, pisao mnoga izvješća, pr ipremao i pisao razne informa-cije i velik b ro j n j ih objavljivao u Bum. listu. Objavio je vise od 60 naslova, a čitava dokumentaci ja čuva se u pismohrani H S D U Zag-rebu.

U 1996. godini objavljena je knjiga pod naslovom "Hrvatsko Šumarsko društvo 1846 - 1996." Biv-ši t a jn ik H Š D dipl. ing. I. Marice-vic, bio je suradnik pri pisanju te knjige i p r ikup l j an ju mater i ja la za nju, a kao autor pripremio je rukopis od 293. do 383. stranice.

U 1997.g. u Bum. listu b ro j 3-4 (s. 179-194) objavljen je njegov članak sa naslovom "Kazalo autora i s t ruk tu ra sadržaja Šumarskoga lista 1976. - 1995." koji ima veliku bibliografsku i leksičku vrijednost.

Upravo spomenuta đva rada korist i l i su i urednici ovoga "Lek-sikona" i cesto ci tral i njihovog au-tora, pa je dipl. ing. I. Maricevic posredno i nas suradnik.

Pr ipomenut i je da zapisi iz njegovoga "Dnevnika rada", neki rukopisi o zbivanj ima u Šumarstvu i d rvnoj indus t r i j i i veći b ro j dokumenata iz razl iči t ih područja iz razdobl ja 1954.-1994. b i t i ce po-nuđeni Arhivu HŠD, da ih se sa-čuva kao svjedočanstva o povijes-noj istini na našem prostoru.

Cijelo radno razdoblje, osim u struci, djelovao je u raznim


114

t i je l ima, komis i jama i odbor ima na raz in i od općine do Republ ike .

Za s t ručna postignuća dobio je vise pohvala i p r iznanja : Poslov-nog u d r u ž e n j a Sumarstva i Narod-ne tehnike, Drvne indus t r i je , Sin-d ika t a r adn ika Sumarstva i d rvne indus t r i j e H r v a t s k e i Jugosl., Sa-veza pronalazača I N O V A YU 74, H Š D i dr.

Kao umirovl jen ik živi u Zag-rebu i elan je H Š D .

B A D O V I

Hrvatsko gumarsko društvo 1846 - 1992. Sume u Hrva t sko j , Zagreb 1992., s. 291-294.

Kazalo autora i struktura sadržaja Šumarskog lista 1976.-1995. Sum. list 3-4, 1997., s. 179-194.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 366. *** SIB, s. 25, 67. *** H S D 1846-1996., s. 310, 315-318, 321,

322, 324-329, 331-336, 338-359, 362, 364-366, 368-370, 372-377, 379, 381-386, 421.

*** SL 3-4,1997., s. 186 *** Sume u Hrvatskoj. Zagreb 1992., s.

291. *** SL, godišta 1984.-1994. i 1997., s.

179-194.

MARiClĆ, Damir, (Vinkovci, 23.1. 1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i D u b r a v k e r. Šar-cevic. H r v a t , katol ik . Otac mu je službenik, a m a j k a nastavnica. Os-novnu i s redn ju naobrazbu posti

gao je u Vinkovcima: osnovnu je školu završio 1981., a s redn ju u CUO M. A. Reljkovic" 1985.


Nakon završenog s tud i ja Su-marstva dobio je posao u f i r m i "Ex-portdrvo" d.d. Zagreb, kao pr iprav-nik u Šumskom odjelu koj i se bavi p roda jom t rupaca za inozemstvo. Nakon sto je završio p r ip ravn ičk i staž r ad i na mjes tu komerci ja lnog r e f e r e n t a u istom odjelu. I ako ova j posao ni je t ipično "Sumarski", zbog pr i rode posla ostao je u k o n t a k t u sa Šumarima, a naroči to sa komer-ci ja lnim službama "Hrvatskih Su-ma".

MARiClĆ, Dušan, (Vrelo, 5.VI. 1940.), dipl. ing. Sumarstva.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, s tud i rao je Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG od-jelu 13.VII.1970.

Zivi u Kanad i .

M A R I J A N , BoSko, (Livno, B i H , 16.XII.1970.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Markov, h rva t ske nacio-nalnosti i hrvatskoga državljanstva. S r edn ju školu završio je god. 1991.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 6.III.1997. s naslovom diplomskog r ada "Razvoj metoda s tabi l izaci je t la pr i i zgradnj i Sumskih promet-nica", znanstvenog područ ja Šum-ske kom unikacije.

Škol. god. 1996./97. upisao je poslijediplomski s tudi j na Ekonom-skom f a k u l t e t u u Zagrebu.

M A R I J A N , Petar, iz Po thuma , Otočac, Lika, ing. Sumarstva, kotar-ski Šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1910. na Šumarsko j akademi j i u Zagre-bu, u t r a j a n j u 8 semestara.


115

Godine 1910. imenovan je pri-vremenim Šumarskim vježbenikom Otočke imovne općine, kod koje je radio do svoje p re rane smrt i 1918. Šumarsk im pr is tavom imenovan je 1914., ko ta rsk im Šumarom 1917, a u međuvremenu od 1915. do 1917. na-lazio se na ra t i š tu . Godine 1918. imenovan je Šumarskim inženje-rom kod Uprave d ržavn ih Suma u H r v a t s k o j i Slavonij i .

Umro je u Sincu kod Otočca 2.XI.1918. godine.


39, 276; 1918., s. 241; 1919., s. 314. *** Umro kotarski šumar Mar i jan Pe-

tar . SL 11-12,1918., s. 349-350. BorosiC, J.: SIS, s. 4. Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 262.

M A R I N A C , Tomica, (Djed ina Ri-jeka, Požega, 3.1.1966.). dipl. ing. Sum.

Sin A n t u n a i Mar i j e r. Bu tu -rac. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz Su-marske obitel j i : otac mu je Sumar-ski tehničar , a m a j k a domaćica. Os-novnu je školu završio u P le te rn ic i 1979., a s redn ju Šumarsku školu u Kar lovcu 1983. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1987. iz područ ja eko-logije. Napisao je i obranio diplom-ski r ad pod naslovom "Intenzitet sušenja hrasta k i tn jaka na podru-čju Šumar i j e Kutjevo".

Na istom f a k u l t e t u upisao je i posl i jediplomski s t u d i j iz silvi-kulture.

Bio je 1985. i 1986. na stru-čnoj praks i u Pol jskoj .

Nakon d ip lomi ran ja rad io je u Š u m a r i j i Caglin od 1989. do 1992. kao revirnik , a nakon toga u Šuma-r i j i P le t e rn ica od 1992. do 1995.g. na istom radnom mjestu , a od 1995. u p r a v i t e l j je Šumarije.

Gradski je vijećnik grada Ple-ternice.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 61. *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 101,138.

M A R I N K O V I Ć , Bran imi r , (Sv. F i l i p - Jakov, Biograd, 9.IX.1911.), dipl. ing. Sumarstva, prof . s rednje Sumarske škole.

Sin Nikole i Anke r. Kreme-nic. H r v a t s k e narodnost i i držav-ljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio učitel j , a m a j k a domaćica. Osnov-nu je Školu završio u Sv. F i l ip - Ja -kovu 1923., a Veliku realku u Spli-tu 1929.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr iv redno - Šumarskom faku l t e -tu u Zemunu. Diplomirao je 1934.

Zaposlio se 1936. n a j p r i j e kao dnevnicar u "Šipadu" (3 mjeseca), zat im u Di rekc i j i Suma Sušak (5 mjeseci). Nakon toga bio je pri-


116

pravn ik u Odsjeku za bu j ica rs tvo Banovine H r v a t s k e .

Godine 1941. doselio se u Ma-kar sku i radio u Odjelu za buj i -carstvo, a 1943. preselio se u Spli t i zaposlio u Odje lu za bu j ica rs tvo i Sumarstvo.

Pos l i je r a t a radio je na in-ventarizaci j i Suma u Dalmacij i . Go-dine 1948. r ad i u Š u m a r i j i Ml je t -Nacionalni park, a 1948. premješ-ten je na Korču lu gdje obavl ja po-slove općinskog referenta za Sumar-stvo. Nakon toga 1951. p remješ ten je na otok Brac, gdje je n a j p r i j e u p r a v i t e l j Šumarije, a zat im refe-ren t za Sumarstvo u K o t a r u Brac.

Od 1951. do 1955. obavl jao je, uz ostalo, smolarenje na Bracu, a od 1955. do 1965. godine profesor je S redn je Sumarske škole za krs u Spl i tu .

U Šumarsko j školi u Spl i tu obavl jao je p rak t i čn i r ad s učenici-ma u rasadniku , a r b o r e t u m u i na poSumljavanju (u Spli tu, na otoku Visu i dr.).

P e t godina bio je vod i te l j ar-bo re tuma Sredn je Sumarske škole za krs u Spl i tu .

Nakon ukinuća Šumarske ško-le u Splitu (1965.), profesor je ugos-t i t e l j ske škole i predavač biologije na medic inskoj školi u Spl i tu . Go-dine 1969. imenovan je sudskim vje-štakom za Sumarstvo splitske općine.

Umirov l j en je na v las t i t i za-h t j ev 1973. godine.

Sudjelovao je na seminaru za zaš t i tu Suma u Zagrebu.

Surađ ivao je s pisanim član-cima u Sasopisu "Priroda", "Šumar-ski list" (1950.-1987.), "Hor t ikul tu-ra" i u dnevnom listu "Slobodna Dalmacija". Od 1974. do 1982., stal-ni je suradnik časopisa "Hortikul-tura" u Zagrebu.

Za svoje učenike i slušače napisao je nekoliko skr ipata : za zvanje lugara dvoja, za s redn ju Su-

marsku školu za predmet zaštita Suma dvoja i za ugost i te l jsku školu dvoja skr ip ta .

Umirovl jen ičke dane provo-di u Spl i tu .

B A D O V I

Nekoliko mišljenja i prijedloga k pi-tanju amelioracije devastiranih makija u Dalmaciji. Sum. list 5, 1950., s. 177-187 i br. 6, s. 259-267.

Problem propadanja Česmine (Quercus ilex IJ.) U Dalmaciji. Sum. list 10-11. 1952., s. 403-408.

Upotreba drva u brodograđevnom obr-tu. Drvna indus t r i j a 7-8, Zagreb 1953., s 1-7.

Nešto o smolarenju na otoku Bracu, (Odgovor na članak ing. M. SimiCa). Sum. list. 12,1953., s. 527-530.

Mnogostruka upotreba bagremovog drveta. Drvarsk i glasnik 15, 1955., s. 6-7 (M.M.M.).

Prilog poznavanju biljke Opuntia Fi-cus indica Mili. Sum. list 1-2,1955., s. 42-44.

L I T E B A T U B A *** SL: 1941., s. 20, 57, 459, 538; 1942., s.

218; 1952., s. 74; 1954., s. 530. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja II. , s.

44, 62, 76,110,128, 427. *** SN, s. 562, 570. *** Povi jes t sumarstva H r v a t s k e

1846-1976., s. 28, 84, 86, 97, 116, 118, 119, 127, 330, 417.

*** SL. 3-4,1997., s. 182,186.

MARINOVIĆ, Josip, iz Gline, Ba-novina, kotarski Šumar i protus tav-nik.

Šumarstvo je apsolvirao 1885. godine na Gospođarsko-Sumarskom učil iš tu u Križevcima.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, kao ko ta rsk i Šumar bio je u službi kod I. Banske imovne opći-ne u Glini od 1886. do 1889., a kao protustavnik nalazio se kod I I . Ban-ske imovne općine u P e t r i n j i od 1890. do 1893. god.

Bio je elan H S Š D .

L I T E B A T U B A *** SL: Iskaz članova H S S D od 1886.

do 1893. BorosiC, J:. SIS, s. 18.


117

MARINOVIĆ, Milan, (Trnava, Đa-kovo, 3.IX.1887. - Zagreb, 5 .VI I I . 1951.), dipl. ing. Sumarstva, dr sc., redovni sveuc. profesor .

Po t j eče iz Sumarske obitel j i : bio je sin vlastelinskog Šumara. Dje-t in js tvo je proživio kod djeda, umi-rovljenog nadlugara u MoroviCu u Sr i jemu. Nakon gimnazije, s tud i ra na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j Školi u Bansko j Št iavnici u Slovač-ko j gdje 1910. god. završava školo-vanje na Šumarskom odsjeku.

P r v i h osam godina s lužbuje na K a r p a t i m a , T a t r a m a i Budim-pešti (1911.-1919.), a nakon r a t a pre-lazi u H r v a t s k u za up rav i t e l j a Šu-mar i j e Fužine . Godine 1922. prela-zi u Zagreb za t a j n i k a Jugoslaven-skoga Šumarskoga d ruš tva i ured-nika "Šumarskoga lista", ali se 1924. seli u Beograd i r ad i u Minis tar-stvu Suma i r u d n i k a u Odsjeku za t rgovinu i i ndus t r i j u drve tom te istodobno predaje šumsko-privred-nu politiku, upravu Suma i trgovi-nu drvetom na Šumarskom fakul -t e tu u Zemunu.

Godine 1926. u B r n u st ječe znanstveni s t u p a n j dok tora agrar-nih znanosti . Nakon toga 1928. pos-ve se posvećuje sveučil išnoj nasta-vi: izvanredni je profesor Šumar-skoga f a k u l t e t a u Beogradu. Godi-ne 1941. prelazi u Zagreb kao refe-ren t za t rgovinu i Šumarsku poli-t iku. Nakon r a t a (1945.) imenovan je izvanrednim, a ubrzo zat im i re-dovnim profesorom na Ekonom-skom fakul te tu u Zagrebu, gdje pre-da je Šumarsku geografiju, Sum. po-litiku i trgovinu drvetom, a nakon reorganizacije nastave predaje pred-met ekonomika Sumarstva.

Njegovo opred je l j en je znano-sti počinje već 1918.g„ istodobno s tud i ra i statistiku te u domaćim i s t ran im pub l ikac i j ama ob jav l ju j e vise od 360 radova. Osim s t ručn ih i znans tvenih radova, objavio je ve-lik broj novinskih članaka u beo-gradskoj "Politici".

Napisao je i objavio "Šumsko p r iv rednu geografi ju" 1934. godine, jedno od prv ih djela u svijetu, tada mlade znanosti . Djelo je zapaženo u inozemstvu. Ostala je neobjav-l jena građa za knj igu "Povijest Su-mars tva Jugoslavije" i d rugi ra-dovi.

Stručno, znanstveno i publi-cist ički djelovao je na t r i područ-ja: Šumska, drvnoindus t r i j ska i drv-notrgovinska poli t ika, zat im Sum-skopr ivredna i lovnopr ivredna sta-t i s t ika i p ropaganda Sumarstva. Naj i s taknut i j i su mu radovi o svjet-skoj r azmjen i Sumskih i drvnoin-dustr i jskih proizvoda. Kod Lige na-roda u Ženevi surađivao je na pro-blemima međunarodne trgovine dr-vom.

Bio je poznat kao lovni stru-čnjak i l j u b i t e l j lova. Održao je re-f e r a t e na sastancima Međunarod-nog lovačkoga savje ta (Par iz , Var-Sava, Prag, Ber l in) . I z rad io je zoo-geografsku k a r t u bivSe Jugoslavi je izloženu na vise lovačkih izložbi. Sudjelovao je na nekoliko lovačkih izložbi i bio suradnik Lovacko-r i -barskoga vjesnika. Od 1931.g. dr. M. Marinovic elan je stalnog jugosl. povjerens tva u Međunarodnom sa-v je tu za lovstvo (CIC), na čijem je redovnom zas jedanju 1934. u Var-Savi nas tupio s r e f e r a t o m "Pitanje lovne zoogeografije".

Odl ikovan je Ordenom Sv. Save 3. i 4. reda i Mer i t e Agricole (off ic iers) .


Sumski pokusi u Mađarskoj. Sum, list 1911.

Evolucija našeg šumarstva. Sum. list 1919.

Načela sumske organizacije u našoj državi. Sum. list 1922.

Sumarstvo nase države. Sum. list 1923. Iskoriscivanje suma u vlastitoj režiji.

Wiener Allgemeine Forst und Jagdzeitung. Studija sumarstva u našoj državi. Eko-

nomist, Bgd 1924. Kriza u sumarskoj trgovini i industri-


118

ji. Ekonomist , Bgd 1925. Sume u SHS - prva statistika naših

suma. Sta t is t ički godišnjak 1926. Prilog proučavanju izvoza i uvoza

sumskih proizvoda. S ta t i s t ički godišnjak 1926.

Državne sume. Ekonomist , BGD 1927. Die FOrderung des Oenossenschafts-

wesens und der Forstwirtschaft. II intern. kongres, Budapest 1936., I I . Vol., s. 298-309.

Kratak pregled nase vanjske trgovine sumskim proizvodima. Statistički god. 1928.

Nasa izvozna trgovina drvetom i nje-ne potrebe. Ib id . 1929.

Osnovi nauke o upravi sumama. I. knj.: Organizacija uprave, Bgd 1939.

Privredni značaj lova u Jugoslaviji. Bgd 1930.

Olovu u Cehoslovackoj. Bgd 1935. Da li je razvitak lova u suprotnosti sa

razvitkom poljoprivrede i sumarstva. Bgd 1939.

Šumsko gospodarstvo, (skripta) . Stru-čni odsjek N.S.O-e Zagreb, sveučilišta, Za-greb 1948., s. 1-249, 62 si.

Je li razvitak lova u suprotnosti s ra-zvitkom poljoprivrede i sumarstva. LV 11, 1939., s. 523-530.

Pitanje lovne zoogeografije. LV 10, 1934., s. 445-451.

Život sume. LV 2,1936., s. 49-56. Faktori od kojih ovisi opstanak i

rasirenje divljaci. LV 11-12, 1951., 2. 207-218.

Nasa najvažnija staništa. LV 1, 1952., s. 16-18.

L I T E B A T U B A *** SL: 1919., s. 116; 1920., 31, 159, 367;

1921., 90, 208, 213; 1922., s. 615, 686, 784; 1923., s. 175, 253; 1926., 384, 401, 166; 1927., s. 262; 1928., s. 493; 1930., s. 431; 1932., s. 470, 537, 679, 735; 1935., s. 113; 1936., s. 193, 346; 1937., s. 600, 601; 1938., s. 593; 1940., s. 89, 369; 1943., s. 24.

Zoricic, M.: P r iv r edn i značaj lova u Jugoslavi j i (pr ikaz knjige M. MarinoviCa). LV 8,1930., s. 378-380.

BorosiC, J.: SIS, s. 9, 26,135. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 57,

105, 106, 117, 135, 138, 143, 144, 155, 159, 169, 181,194, 200, 211, 226, 238, 249, 250.

Z.P.: Nekrolog - MarinoviC, Milan (1887-1951), SL 12,1951., s. 424-425.

Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I I , s. 185,186, 298, 427.

*** Povijest sum. H r v . 1846-1976, s. 10, 63, 70, 95,133,174,190, 248, 251, 274, 275, 291, 295, 297-300, 306, 308, 312, 314, 315, 337, 375, 376, 388, 409.

***SE 2,1983., s. 399-400. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, Zag-

reb 1993., s. 179,198, 300, 308, 376, 423. *** H S D 1846-1996., s. 157,158,161,167-

169,177, 228, 233, 241. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 179, 229.

MARINOVIC, Stjepan, iz Stare Gradiške, vlastelinski Šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1882. na Gospodarsko-Sumarskom učiliš-tu u Križevcima. Prema dostup-nim podacima, bio je Šumar kod đa-kovačkog vlastelinstva u Trnavi. Vrlo mlad smrtno je stradao na službenoj dužnosti 14.111.1888.

Bio je elan H S Š D od 1886.

L I T E B A T U B A *** SL: Iskaz članova H S S D 1886. -

1888. *** Osobne viesti. Umrl i . S t jepan Ma-

rinoviC. SL 5,1888., s. 223. *** Iskaz preminul ih članova H S S D

1876-1900. Umro St jepan MarinoviC, šumar Vlastel instva đakovačkog. SL 1,1901., s. 48.

BorosiC, J.: SIS, s. 17.

MARK, Antun, iz Bjelovara, Su-marski savjetnik.


P rema dostupnim podacima, 1891. - kao Sumarski pristav Križe-vacke imovne općine u Bjelovaru, položio je državni s tručni ispit. Is te je godine imenovan kotarskim Šumarom u Čazmi, a 1900.g. imeno-van je nadSumarom i procjenite-ljem kod Đurđevačke imovne op-ćine u Bjelovaru. Godine 1903. ime-novan je Sumarnikom i upravite-ljem Gospodarstvenog ureda Kri-ževacke imovne općine u Bjelova-ru i na to j dužnosti ostaje do 3.1. 1923. U međuvremenu imenovan je nadsumarn ikom (1909.) i Šumar-skim savjetnikom (1921.).

Godine 1923. postavljen je kao Sumarski savjetnik kod Šumarskog odsjeka Ministarstva Suma i rud-nika u Zagrebu (u likvidaciji), a zatim iste godine za izvjest i tel ja


119

Župan i j ske oblast i u Gospiću, gdje je kao Sum. savje tn ik umirovl jen 1925. godine.

U svom članku "Poučno puto-vanje na Deliblatske pjeskulje" (ŠL 1902., s. 721-733) između ostalog pi-še kako je Đurđevačke peske kupi-la Đurđevačka imovna općina, koj i su nakon razvojačenja Vojne kra-jine ostali državno vlasništvo i ka-ko se r ad i na poSumljavanju t i h pi-jesaka od 1899.g.

Bio je elan H S Š D od 1888.

L I T E B A T U B A SL: 1891., s. 239, 457; 1895., s. 325, 502;

1900., s. 51; 1902, s. 721; 1903., s. 82; 1905., s. 462; 1909., s. 109; 1921., s. 51; 1922., s. 848; 1923., s. 629; 1925., s. 136.

BorosiC, J.: SIS, s. 18. Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 66. *** Sto godina sumarstva Bilogorsko-

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 71, 237, 239, 250, 406.

Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976., s. 409.

M A R K A L J E V I Ć , Danijela, (Brc ko, B i H , 12.V.1969.), dipl. ing. Su-mars tva .

Kćer Mar i jana , zan imanjem upravnika kooperacije. H r v a t i c a je po nacionalnost i i d ržavl jans tvu . S r edn ju Šumarsku Školu završi la je u Kar lovcu godine 1988.

Šumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 9.1.1996. s naslovom diplomskog ra-da "Vegetacija sire okolice svet iš ta Šumanovci i pr i jedlog za zaš t i tu prirode", znanstvenoga područ ja Šu-marska fitocenologija.

MARKOVIC, Luka, (Ličko Lesce, Gospić, 18.X.1939.), dipl. ing. Sum.

Sin F r a n j i n , H r v a t . Gimnazi-ju je završio u Kar lovcu Skol. g. 1969.-70. Ob i t e l j mu je u v r i j eme s tudi ja živjela u VoCinu: otac mu je bio penzioner, a m a j k a domaćica.

S tud i rao je Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1.VII.1982. god.

MARKANOVIC, Mato, (Trenkovo, Požega, 1932. - Lipovl-jani, 3.IV. 1975.), dipl. ing. Sumarst-va.

Gimnazi ju je završio u Pože-gi 1951. I s t e godine up i su je se na Pol jopr ivredno-Sumarsk i f a k u l t e t Sveučil iš ta u Zagrebu, Šumarsk i odjel, na kojem je apsolvirao skol. g. 1955.-56. i d ip lomirao 31.X.1957.

Službovao je u Š u m a r i j i Ga-resnica i ŠG GareSnica, a zat im prelazi u Š u m a r i j u L ipov l j an i na mjesto zamjenika uprav i t e l j a . Od 1961. do svoje p re rane smrt i upra-v i t e l j je Šumar i j e Lipovl jani , ŠG "Josip Kozarac" Nova Gradiška .

"Svoju l jubav prema Sumi, ko-ja je izvirala iz svakog njegovog postupka, temel j io je na njenom iz-vanrednom poznavanju . Kor i s t io je svaku pr i l iku da prošir i svoje znanje o p r i rod i Sume i n jenom životu, a kao dobar organizator i ekonomista znao je r azumnim pos-tupc ima izuzetno dobro vodi t i svoj kolektiv. U t j eca j energičnog i krea-tivnog d u h a ing. Mate Markanovi-Ca osjećao se u či tavom Šumskom gospodarstvu >Josip Kozarac<.

Ing. Mato Markanovic posve-ćivao je vel iku pažn ju t ežn jama Sumarske znanost i za unapređiva-nje niz inskih i pr igorskih Suma. U tome smislu bio je izvrs tan surad-nik Šumarskog f a k u l t e t a Sveuči-lišta u Zagrebu. Zahva l ju juć i upra-vo njemu, u područ ju koj im je ru-kovodio os tvareni su b ro jn i naučni radovi, či j im rezu l t a t ima se obilno služio", (B. Prpic , 1975.).

Bio je elan Redakci jskog od-bora "Šumarskoga lista" i predsjed-nik Druš tva I T Š D I Nova Gradiš-ka. Zalagao se za ob jed in jen je Su-mars tva i d rvne indus t r i j e .

Odl ikovan je Ordenom rada sa s rebrn im vijencem.


130

L I T E B A T U B A *** SN, s. 369. Prpić, B.: In memoriam - Ing. Mato

MarkanoviC. SL 7-10,1975., s. 397-398.

MARKIĆ, Mihovil, (Split , l l . X I I . 1886. - Zagreb, 28.X.1961.), ing. Su-marstva, Sum. inspektor .

U Spl i tu je završio osnovnu školu i vel iku rea lku.

Šumarstvo je studirao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu i Vi-sokoj školi za k u l t u r u t la u Beču. Apsolvirao je 1906. na t rogodišn jo j Šum. akademi j i u Zagrebu.

U Šumarstvu radi od 15.VIII . 1906. god., n a j p r i j e kod Gradiške imovne općine kao tehničk i dnev-nicar, a zat im kod Šumar i j e Slunj-ske imovne općine u Valis-selu (Ce-t ingrad) kao pr iv remeni Sumarski vježbenik. Kod te imovne općine os ta je u službi do k r a j a 1922. Dr-žavni s t ručni ispit položio je vec 1909. u Zagrebu. Šumarsk im pris-tavom imenovan je 1910., ko ta r sk im Šumarom 1911., nadSumarom 1917., a Sumarnikom 1921. godine.

K a o u p r a v i t e l j Š u m a r i j e S lunjske imovne općine u Karlov-cu, imenovan je 1923. Sum. nadinže-n jerom kod Gospodarstvenog ure-da Brodske imovne općine u Vin-kovcima, gdje os ta je do 1925.g. P r i S lun j sko j i B rodsko j imovnoj opći-ni rad io je pretežno kao taksa tor . U Vinkovcima je nastojao uvest i vise reda u uzgoju, u r eđ ivan ju i is-koriSCivanju Suma i r i j eš i t i prob-lem i s k o r i s c i v a n j a s t a r i h hras-tovih sastoj ina. Godine 1925. prem-ješten je za inspektora pr i Gene-ra lno j d i rekc i j i Suma u Beogradu. Od t ada pa do 1932. i od 1933. da l je obnaša dužnost sefa Taksaci jskog odsjeka i načelnika d rug ih odsjeka pr i Min is ta r s tvu Suma i r u d n i k a u Beogradu. Od 1932. do 1933. bio je generalni d i r ek to r Š I P A D - a u Sa-ra jevu, gdje je nastojao iskorisci-

van je Suma usmje r i t i t ako da se sa-čuva ju bosanske Sume.

Po povra tku u Minis tars tvo u Beograd bavio se p rob lemat ikom k r a j i š k i h imovnih općina. Godine 1937. izdao je dobro dokument i ra -nu monogra f i ju "Krajiške imovne općine", gdje je pr ikazao gospodar-ski i f inanc i j sk i razvi tak, s tvarno stanje, ali i zabrinjavajuću perspek-t ivu imovnih općina.

N a k o n s t v a r a n j a B a n o v i n e H r v a t s k e 1939., p remješ ten je Od-jelu za Sumarstvo Banske vlast i u Zagrebu kao sef za taksaci ju . Za v r i j eme I I . svj. r a t a bio je Pročel-nik Odjela za uzgoj i u r eđ ivan je Suma kod Glavnog ravna te l j s tva za Sumarstvo u Zagrebu, a bio je i p reds jednik ispitnog povjerens tva za polaganje d ržavn ih struc. ispita. Po završe tku r a t a bio je r e f e r e n t u Odje lu za u ređ ivan je Suma, a za-t im r e f e r e n t u Odjelu za plansku pr ivredu .

Od 1946. do 1949. r ad i u In-s t i tu tu za Šumarska i lovna istra-ž ivanja u Zagrebu u svojstvu refe-r en ta za p rob lemat iku u r eđ ivan j a Suma, gdje je 1949. umirovl jen . Na-kon umi rov l j en ja nastavio je rad na uređivanju Suma kod općina Ja-s t rebarsko i Ludbreg , a zat im kod ŠG Sisak.

U t i j e k u radnog vi jeka ing. Mihovil Mark ic bavio se proble-mat ikom u ređ ivan ja Suma. P r e m a navodu D. Klepca (1997.) p r i j e I I . svj. r a t a izradio je vise gospodar-skih osnova prema načelima kon-t ro lne metode za u ređ ivan je pre-born ih Suma (prema ins t rukc i j i iz 1931., ali kasni je n i je uspio tom metodom, a modi f ic i rao je napu-t ak za sastavak gospodarskih osno-va iz 1903. koj i se p r imjen j ivao na Sume pod osobitim javnim nadzo-rom. Nakon r a t a izradio je metodu za sekcioniranje s tabala u svrhu pr ikupl jan ja podataka za izradu na-


131

sih drvno - gromadnih tabl ica. Za d jedno s Emrović, B. i Špiranec, M. objavio je tabl ice d rvn ih masa za h ras t lužnjak, kao jedins tvene dvo-ulazne tabl ice i kor i s tan p r i ručn ik za Sumarske i d rvarske s t ručnjake .

Odl ikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda i Ordenom Belog orla 5. reda. Bio je suradnik Bum. lista i dugogodišnji i vrlo ak t ivan elan H Š D te d ruš tven i odbornik (1918., 1919., 1940.-1945.).

B A D O V I

Agrarna reforma obzirom na prilike Gornje krajine. Sum. list 1919., s. 217-233.

Doprinosi Biđ-Bosutske vodne zadru-ge sa strane Brodske i Petrovaradinske imovne općine i državnog erara. Sum. list 1937., s. 253-286.

O krajiškim imovnim općinama. Zag-reb 1937., s. 1-81.

Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u SpaCvanskom bazenu, (sa Spiranec, M. i EmroviC, B.) - Iz I n s t i t u t a za sum. lovna is t raživanja . Sum. list 4-5,1959., s. 91-105.

Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u NS Hrvatskoj, (sa Spiranec, M. i Em-roviC, B.), Savez sum. druš tava Hrva t ske . Zagreb 1961., s. 1-20.


155; 1911., s. 198; 1917., s. 348; 1919., s. 189; 1921., s. 93; 1923., s. 62, 253; 1925., s. 698; 1926., s. 71, 145, 614; 1930., s. 50; 1934., s. 73; 1940., s. 261, 268, 515; 1941., s. 267, 325; 1943., s. 24, 38,128; 1944., s. 75.

BorosiC, J:. SIS, s. 3, 30, 82. Kauders, A.: Sum. bibliografija I., s. 144,

250. Pere, L.: Ing. M. MarkiC, Ing. M. Spira-

li- ec i dr. B. EmroviC Tablice drvnih masa za hras t lužnjak u NB Hrvatskoj" . SL 7-8, 1961., s. 324-325.

*** Ing. Mihovil MarkiC. Nekrolog. SL 9-10,1961., s. 402-403.

*** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-stva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - SI. Brod 1974., s. 538.

*** Povi jes t sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 158,159, 200, 412.

*** SE 2,1983., s. 400. *** SIM, s. 93,118,151,178. *** H S D 1846-1996., s. 150, 160, 186, 221-

223, 227, 232, 233, 235. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 120,122, 229.

MARKOJA, Đuro, (Ferd inando-vac, Đurđevac , 10.IY.1939.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin uč i te l ja Stanis lava i uči-te l j ice Mar i j e r . Pavić. H r v a t , ka-tolik. Osnovnu je Školu završio u Nedeliscu u Međimurju 1950., a gim-nazi ju u Bje lovaru 1958. godine.

Šumars tvo je počeo s t u d i r a t i na Pol jopr ivredno-Sumarskom fa-ku l te tu Sveuc. u Zagrebu, a diplo-mi r ao je na o s a m o s t a l j e n o m Šu-marskom f a k u l t e t u , na ŠG odjelu, 28.1.1964. godine.

Od završe tka s tud i j a pa sve do danas (1997.) r ad i u s t ruci na p ro j ek tan t sk im poslovima, na izvo-đen ju radova vezanih za u rbano Sumarstvo ( h o r t i k u l t u r u ) i rasad-nicku proizvodnju. Badove je oba-vl jao u zemlj i i inozemstvu (Slove-nija, I t a l i j a ) . Najv i še je učinio za I s t ru . Dokumen tac i j u je sastavio za šezdesetak objekata , za 16 ob-j eka ta sačinio je u rban i s t i čku do-kumentac i ju , a sudjelovao je u iz-vođenju radova na pedesetak obje-ka ta . Badove je obavl jao d i rek tno sa invest i torom preko au to r sk ih agencija Zagreb i L j u b l j a n a i pro-j ek tn ih b i roa (Br i jun i , Zavod za očuvanje p r i rode Zagreb, A B H Zagreb, Studio u Izoli, Kopar , L ju-bl jana , Pula , Nova Gorica, Postoj-na, Bovinj) .

Na područ ju I s t r e i otoka iz-radio je nekoliko dese taka proje-


122

kata okoliša s tambenih objekata, vikendica, terasa, in ter i je ra i bal-kona. Na Br i jun ima je 17 godina imao pat ronat nad stručnom hor-t ikul turnom i rasadnickom proiz-vodnjom i dao je niz r ješenja koja su dio nacionalnog parka.

Od većih radova u inozem-stvu p r ipomenu t ćemo u I t a l i j i Golf igralište "Venecija" na 28 ha i u K u v a j t u okoliš i in ter i jer bol-nice Physical medicine and Reha-bi l i ta t ion center project.

Pedologiju za sve projekte, recepturu za poboljšanje tala te probleme ishrane radio je sam i u suradnj i sa Šumarskim inst i tutom Jas t rebarsko (dr. sc. N. Komleno-vic i dr. sc. P. Rastovski).

Zbog uvođenja i savladava-nja raznih novih tehnika iz hor-t iku l tu re i rasadnicarstva te pro-jek t i ran ja bio je u nekoliko navra-ta 10-15 dana na praksi u I t a l i j i ("Sgaravatti" Saonara i 'Vivai aso-cciati" Padova i "Bardella" Vivai, San Michele al Tagliamento Vene-zia) i F inskoj ("Lanen t eh ta t oy" Iso Vima).

Član je HŠD, a bio je i elan predsjedništva Saveza I T Š D I H .

Zaposlen je na mjestu upra-vitel ja Šumar i je Buje.

Živi u Umagu.

B A D O V I Legenda: D - dokumentac i ja U - urbanis t ička dokumentaci ja B - izvedbeni radovi

a) Bepubl ika H r v a t s k a

Autokamp "Borozija", (DB). Tvornica cementa, (DB). Umag naselje "Kanegra", (DB). Umag IKB - upravna zgrada, (DUB) . KATOBO - "Polynezia", (DUB); Sho-

ping-centar, (DUB); hoteli "Koral" i "Auro-ra", (DUB); "Zabavni centar", (DUB); Kom-pleks "Istra" (hoteli depandanse), "St. Ma-riš" - Tenis centar - "Bungalovi" I, I I , III faza (D).

"Punta" - hoteli "Umag", (DB); "Sipar" (DUB); i "Adriatic" (B); ACY Marina (DUB).

UMAG - Bobna kuća, (DB); PUP Pu-nta, (D); UP "Servisno - komunalna zona, (D); PUP "Moela", (D); PUP "Centar", (D); PUP "Komunela", (D); PUP "Obala", (D); sportska zona (nogom, igralište, (DB); PUP "J. Bakovac", (U); škola "Marija i Lina", (D); dječji vrtić, (DB); park na obali, (D); autobusna stanica, (D).

NOVIGBAD - naselje "Mareda", (D); hrvatska i talijanska osnovna škola, (DB); dom umirovljenika, (D).

BUJE - Stanica, (U); Školsko brdo -Srednjoškolski centar, (U); hotel, dječji vr-tić, (DB); sportska zona (nogom, i tenis), (DB).

NOVA VAS - Dom Talijana, (DB). POBEC - naselje "Cervar", (B); grad-

ski hotel, robna kuća, autobusna stanica, (DB); hotel "Mediteran", (B).

VBSAB - Hacijenda Đamonja; (B). PULA - "Tehnomont" (okoliš tvorni-

ce), (DB); hotel "Brioni", (B); "Duga Uvala" (apar tmani , hotel, sportska zona), (DB).

MEDULIN - Medulinska rivijera, (hoteli, bungalovi, autokamp), (DB).

LABIN - Bekonstrukcija gradskih parkova, (DB), brana "Letaj" - okoliš, (DB).

BABAC - Turistička naselja "Giran-dela", "Hedera, sportska zona, (DB).

SELCE - hotel Varaždin, (DB), LOŠINJ - "Sunčana uvala" - "Cikat",

(DB).

BUZET - Dom zdravlja, (DB).

b) Bepubl ika Slovenija ANKABAN - Bolnica - rekonstrukci-

ja parka, (D). LIPICA - zelenilo golf-terena, (D). KOPEB - "Markovac" osmogodišnja

škola, (DB); "Markovac" stambeno naselje od 1.000 stanova, (DB): "Istra-benz", ben-zinske crpke: Tar, Plovanija, Savudrija, Novigrad, Umag, (DB); Željeznicko-auto-busna stanica, (D).

IZOLA - Nova bolnica, (B); Naselje -industrijska zona, (B); Naselje - hotel Bel-veder, (DB); ekološka studija farma "Bel-vedur", (D).

POBTOBOŽ - okoliš "Splosne plovbe", (B); hotel Bernardin", američki projekt, (B); Marina, parking, restoran i sportska zona, (DB); gradski parkovi, (B); hotel "Metropol" Casino, (B); Aerodrom SeCovlje, (DB); Bobni magazin - diskont "Lucija", (DB).

POSTO JNA - Osmogodišnja škola, (B); Autokamp "Jama", (B).

CBNI KAL - Treći pas (hortikultu-ra) autoput, (D).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 68.


133

### Posl. izvješće 1995., "HS", s. 65. *** SlM, s. 149,150,178. *** H S D 1846-1996., s. 299, 306.

MARKOTIĆ, Stjepan, iz Grabov-nika, Ljubuski, BiH, dipl. ing. Sum.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, s tud i rao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. g. 1950.-51., a diplomi-rao na Šumarskom odjelu 28.11. 1953.

L I T E B A T U B A *** SN, 365.

MARKOVIĆ, Ivan, iz Burne, Sri-jem, dipl. ing. Sumarstva, Sum. sav-je tnik .

Šumars tvo je d ip lomirao 17. 11.1922. na Šumarskom odje lu Gos-podarsko-Sum. fakulteta u Zagrebu.

U Šumarstvu je počeo r a d i t i 30.IV.1922. godine. P r e m a dostup-nim podacima, 1923. postavl jen je za Sum. inženjerskog pr i s tava kod Gospodarstvenog u reda Križevac-ke imovne općine u Bjelovaru, a zat im dodi je l jen Šumari j i GareSni-ca iste imovne općine kod koje se nalazio i 1933. godine. U međuvre-menu unapr i j eđen je za Sum. inže-n jera i upravitel ja Šumarije (1926.), za Sum. nad inžen je ra (1930. ) te za Sum. sav je tn ika (1933.)

Godine 1939. nalazio se kod Šumarskog odsjeka Banske uprave na Cet in ju (Crna Gora), kao Su-marsk i savjetnik, a 1941. premje-šten je za Sum. nadzorn ika kod Ra-vna te l j s tva Suma Gradiške imov-ne općine u Novoj Gradiški , gdje se nalazi i 1943.

Bio je elan H Š D . Pr ib i l ježe-no je da je pr isustvovao društve-noj skupš t in i 1946.g. u Zagrebu.

L I T E B A T U B A *** SL: 1923., s. 119, 382; 1926., s. 145;

1930., s. 309; 1933., s. 285; 1939., s. 326; 1941., s. 501; 1943., s. 267.

BorosiC, J:. SIS, s. 5, 70, 95. *** Pri log SL br. 12,1946., s. 25.

MARKOVIĆ, Jovan iz Rume, Voj-vodina, dipl. ing. Sumarstva, mr. sc.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1950.-51., a d ip lomirao 19. VI.1952. na Šumarskom odjelu. Na istom je f a k u l t e t u upisao i poslije-diplomski s t u d i j i magis t r i rao 18. XI.1970. godine iz područ ja meha-nizacija i racionalizacija rada u Šumarstvu.

B A D O V I

Pojava oštećenja sadnica topola od ni-skih temperatura. Osvrt na članak dr. M. VasiCa (sa Zivanov, N.). Sum. list 5-6, 1968., s. 199-214.

Iskoriscivanje drveta topola i vrba malih dimenzija primenom sistema ivera-nja u sumi, (sa ĐokoviC, P. i M. Zeremski). Mehanizacija sumarstva, Zagreb 1986., s. 69.

Mehanizacija radova u zasadima topo-la i vrba, (sa ĐokoviC, P.). Zbornik Opati-ja, s. 591.

L I T E B A T U B A Povijest šumar. H r v a t s k e 1846-

1976., s. 118, 417. *** SN, S. 365. LovrekoviC, M.: Organizacija i korište-

n je izvora sumarskih informaci ja , Zagreb 1997., s. 12.

MARKOVIĆ, Milan, (Osijek, 29. VI.1945.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana i Terez i je r. Za-ger. H r v a t , katol ik . Otac mu je bio V K V bravar , a m a j k a domaćica. Školovao se u Osijeku: osnovnu je školu završio 1960., a na Gimnazi j i "Sara Bertić" m a t u r i r a o je 1964. go-dine.

S tud i rao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Beogradu. Dip lomirao je na Šumarskom smjeru 1968.

Nakon d ip lomi ran ja počeo je r ad i t i 1970. na ORA "Zeleni pojas Đerdapa". Od 1971. radio je u tak-sacij i u Š I P "Južni Kucaj" - Zaje-car (Srbi ja) . Od 1972. zaposlen je


124

na mjes tu rukovodi te l j a projek-tantskog bi roa u istom poduzeću. Radio je na u r eđ ivan ju Suma po metodi grupimicnoga gospodare-nja, au to ra prof . d r a MlinSeka sa F a k u l t e t a u L j u b l j a n i .

Godine 1976. došao je u Val-povo na mjesto t ehn iča ra - poslo-vođe radi l i š ta . Od 1977. do 1983. ra-di kao r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma u Š u m a r i j i Valpovo, a nakon toga kao r e f e r e n t za uzga jan je Su-ma. Od 1986. do 1991. na mjes tu je up rav i t e l j a PJ Uzgoja Suma u Šu-m a r i j i Valpovo, a nakon toga je re-v i rn ik u is toj Šumariji .

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2,1995., s. 59.

MARKOVIĆ, Petar, (Mariolana, Vrsac, Srb i ja , 26.IX.1926. - Senj, 1995.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin L u k e i Ruže r. P f e i f e r . H r v a t , r imokato l ičke vjere. Otac mu je bio h rva t sk i časnik, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u Beogradu 1941., a rea lnu gim-nazi ju u Sen ju 1945. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1949.-50., a d ip lomirao je na Šumsko - gospodarskom odje lu 27. V.1955. god.

U državnu službu s tupa od-

mah po okončanju s tudi ja , zapos-livši se (1955.) u Š u m a r i j i Jab la -nac. Nakon skraćenoga pr ipravni-čkog staža ubrzo posta je zamjeni-kom up rav i t e l j a Šumarije, radeći pretežno na poslovima uzga jan ja i u r eđ ivan ja Suma. Godine 1957. po-s tavl jen je za up rav i t e l j a Šumar i j e Krasno Pol je , t ada pod nazivom Šumar i j a Je lovac (po nazivu jed-nog ovećeg Šumskog kompleksa na područ ju Sjevernog Velebi ta) , a 1959., na v las t i t i zaht jev, imenovan je zamjenikom Šumar i j e Senj. Re-organizaci jom Sumarstva i osniva-njem posebnih Sumskih gospodar-stava, 1960. postavljen je za upravi-te l ja Šumar i j e Sen j u sastavu ŠG Senj. Na t o j dužnost i os ta je do umi rov l j en ja 1985., savjesno i s ma-rom dobroga gospodara obavl ja ju-ći sve poslove u okviru ovlast i za to radno mjesto.

Umro je u Sen ju u 69. godini života.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 364.

MARKOVIC, Stevan, (Vukovar , 6.II.1896. - 26.XI.1971.), dipl. ing. Sumarstva, visi Sum. savje tn ik .

Srednjoškolsku naobrazbu ste-kao je u Vukovaru . Šumars tvo je apsolvirao 1920.-21., a d ip lomirao 1.III.1926. godine na Gospodarsko-Sum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu.

U Šumarsku službu stupio je 30.III.1926. kao Sumarski inženjer-ski asis tent kod Di rekc i j e Suma Brodske imovne općine u Vinkov-cima, gdje os ta je u službi do 1941. godine: 1926.-1927. bio je u p r a v i t e l j Šumar i j e Trn jan i , od 1928. do 1930. p roc jen i te l j - t aksa to r , a od 1931. do 1941. r ad i kao u p r a v i t e l j Šumar i j e S i rac -P i l j en ice i Da ruva r , i to od 1937. u svojstvu Sum. savje tn ika .

Godine 1941. p remješ ten je za Šumarskog nadzorn ika i upravi te-l ja Suma Križevacke imovne općine


135

u Bje lovaru , odmah zat im Odjelu za Sumarstvo pr i Min is ta r s tvu Su-ma i r u d a u Zagrebu, a 1943. prem-ješten je za r avna te l j a Suma u Ogulin.

U razdobl ju p r i j e I I . svj. ra-ta p r i s tup io je organizaci j i vlasti-te Šumske režije, provodio inten-zivne uzgojne zahvate, te intro-dukci jom če t in jača nastojao pove-ćat i vr i jednos t Suma.

Nakon I I . svj. r a t a radio je kod Zemaljskog Sum. poduzeća, je-dinica u Kar lovcu. K a d su osno-vane sekcije za u ređ ivan je Suma u H r v a t s k o j , postavl jen je za ruko-vodioca Sekci je u Spl i tu i duže vr i jeme djeluje u Dalmaci j i na ure-đ ivan ju Suma. Rezu l t a t tog r ada mnogobrojni su Šumsko - u r e d a j n i e labora t i inventar izac i je širokog područ ja od K n i n a i Z a d r a do Du-brovnika, kao i radovi na r ješava-n ju uzurpac i ja . Iz Spl i ta odlazi u Zagreb i p reuz ima Sekci ju za ure-đ ivan je Suma i nakon nekoliko go-dina r ada odlazi u mirovinu.

Bio je elan Jugosl. Sum. ud-ruženja , kasni je H Š D od 1938. go-dine.

L I T E B A T U B A *** SL: 1926., s. 340, 614; 1929., s. 421;

1932., s. 60; 1937., s. 103; 1938., s. 526; 1940., s. 610; 1941., s. 17, 325; 1943., s. 244; 1952., s. 74; 1954., s. 255.

BorosiC, J:. SIS, s. 5, 66, 99. *** SN, s. 363. Strineka, M.: Ing. Stevo MarkoviC. In

memoriam. SL 11-12,1971., s. 483-484. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538, 541,543.

MARKOVIĆ, Vladimir, iz Lacav-ka, Slavonija, Sum. inspektor .

Šumarstvo je apsolvirao 1892. na Gospodarsko - Sum. uči l iš tu u Križevcima. P ronaš l i smo poda tak da je 1923. bio inspektor u Minis-t a r s tvu Suma i r u d n i k a pr i gene-ra lno j d i rekc i j i Suma u Beogradu.

I s t e je godine odl ikovan Or-denom Sv. Save 4. reda i umirovljen.

L I T E B A T U B A *** SL: 1923., s. 252, 571. BorosiC, J.: SIS, s. 19. *** SN, S. 52.

MARKOVIĆ, Trifun, iz Usca, Sr bi ja , rođ. 24.1.1904., dipl. ing. Su-marstva, Sum. savje tnik .

Šumarstvo je diplomirao 1930. na Šum. odjelu Po l jop r iv redno-Sum. f a k u l t e t a u Zemunu.

U službi je od 7V.1930.g. Dr-žavni ispit položio je 1932. Kao Sum. pr is tav nalazio se 1933. pr i Odsjeku za Sumarstvo Banske upra-ve u Nisu. Godine 1934. p remješ ten je za kotarskoga Šumarskoga refe-r en ta u Andr i jev icu (Crna Gora) i k Di rekc i j i Suma u B a n j a L u k u . Od 1936. do 1938. nalazi se u Direk-ciji Suma u Vinkovcima kao Sumar-ski visi pris tav, a 1939. kod Šumar-ije u Beogradu kao Sum. savje tnik .

Pos l i je ra ta , od 1.IX.1948. do 31.1.1952.g. s ta lni je nas tavnik na Šum. Školi za krS u Spl i tu . Preda-vao je: botaniku, biologiju bilja, zoologiju, uzgajanje Suma, zaštitu Suma, lovstvo, tehničko crtanje i osnove hidrotehnike. Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati .

L I T E B A T U B A *** SL: 1932., s. 565; 1934., s. 531, 589;

1936., s. 578; 1938., s. 104; 1939., s. 265. BorosiC, J.: SIS, s. 11, 61,111. *** SN, s. 563. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 547.

MARKOVINOVIĆ, Katica, vid. O P A L I C K I , S. 309.

MARKUNOVIĆ, Josip, iz Radića Brda , dipl. ing. Sumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1932-33., a d ip lomirao 11.11.1935. god. na Šumarskom odje lu Pol jopr ivred-no-Sum. fakulteta Sveuc. u Zagrebu.

P r e m a pronađenim podaci-ma, nalazio se 1939., kao činovnički p r ip ravn ik , kod Di rekc i j e Suma u


136

Sara jevu . I s t e je godine položio dr-žavni struc. ispit, a 1941., premje-šten je Šumskoj up rav i u Turbe tu , a zat im u Fojn icu . I s t e je godine postavljen, kao Sumarski pris tav, za up rav i t e l j a Šumar i j e Gradiške imovne općine Šumetl ica-Begovica sa sjedištem u Novoj Gradiški . Go-dine 1942. unap r i j eđen je za Sum. višeg pr i s tava kod iste Šumarije, gdje je bio u službi i 1943. godine.

Bio je elan Jug. Sum. udruže-nja, kasni je H Š D , od 1939.

L I T E B A T U B A *** SL: 1939., s. 256, 410; 1941., s. 17, 18,

406; 1942., s. 31. BorosiC, J.: SIS, s. 8. ( IV. god.). *** SN, S. 357.

MARMAN, Željko, st., (Slat ina, 5. IV.1929.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mije i Magdalene r. Ju-sic. H r v a t , r imokato l ičke vjerois-povijesti . Po t j eče iz obr tn ičke obi-tel j i : otac mu je bio mlinar , a maj-ka domaćica. Osnovnu je Školu za-vršio u Našicama 1940., a rea lnu gimnazi ju u Osijeku, gdje je matu-r i rao 1949. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 30.V.1954.

P rvo zaposlenje u d ržavno j službi dobio je u I n s p e k t o r a t u za Sumarstvo Nova Gradiška, u Sekci-

ji za u ređ ivan je Suma (10.VII. 1954.). Nakon odsluženoga vojnog roka, l.X.1955. nas tav l ja r ad u i s to j sekcij i da bi 1.V.1957. bio premje-šten u Š u m a r i j u Okucani i postav-l jen na radno mjesto r e f e r e n t a za uzgoj i zaš t i tu Suma. Pokazavš i posebno zan imanje za lovstvo, os-n ivanjem ŠG Nova Gradiška, 1.1. 1960 biva imenovan r e fe ren tom za uzgoj i zaš t i tu Suma te lovstvo pr i RZ Zajedničkih službi u Novoj Gra-diški. Zbog sve većih zada taka na p lanu lovne pr iv rede postupno bi-va oslobođen poslova na uzgoju i zašt i t i Suma, da bi, počevši od 1965. godine, pre tež i to radio na uzgoju, zašt i t i i kor iscenju divljaci . K a d je osnovano JP "Hrvatske Sume", 1.1. 1991. imenovan je s t ručnim surad-nikom za lovstvo, na ko jo j dužnos-ti os ta je do umi rov l j en ja 1.V.1994. godine.

Ti jekom svoje bogate lovne ak t ivnos t i dipl. ing., Žel jko Mar-man st. bio je dugogodišnji revnos-ni elan komisi je za lovstvo i komi-sije za zaš t i tu Suma OpCeg udruže-n ja Sumarstva i d rvne indus t r i je , elan skupštine i radnih t i je la H L S . Od nekad zapuš ten ih državno-uz-gojnih lovišta "Radinje", "Međustru-govi" i P s u n j stvorio je, u odnosu na b r o j i t r o f e j n u vr i jednos t div-ljaci, čuvena lovišta za jelensku, muf lonsku i srneCu divljač. Izgra-dio je nekoliko "uzgajališta za div-l je svinje" (gatera), stvorivši dobre uv je te za lov d iv l j ih svinja putem lovnog tur izma. I m a položen ispit za ocjenj ivača lovačkih t r o f e j a i ovlašteni je sastavl jač lovnogospo-da r sk ih osnova i p rograma uzgoja divl jaci .

Za s a m o p r i j e g o r a n r a d na unapređen ju lovnoga gospodarstva, posebice lovnog turizma, dobi tnik je zlatnog odličja LS H r v a t s k e i Sre-brnog ordena LS biv. Jugoslavi je .

Dugogodišnj i je elan H Š D i H L S . Živi u Novoj Gradiški .


137

MARMAN, Zeljko, ml. (Orahovi-ca, 6.XI.1960.), dipl. ing. Sumarstva, mr. sc.

Sin Zlatka i El izabete r. Ben-cak. H r v a t , r imokato l ik . Osnovnu i s redn ju školu završio je u Našica-ma. M a t u r i r a v š i na SŠC Našice 1979. stekao je zvanje su radn ika u odgojno-obrazovnom procesu.

S t u d i j Sumarstva pohađao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Obranivši diplomski rad iz područ ja lovstva, d ip lomirao je na ŠG odje lu 27.XII.1984. Poslije-diplomski s t u d i j polazio je na is-tom f a k u l t e t u i uspješno ga okon-čao obranom rada pod naslovom "Trofejna s t r u k t u r a populaci je je-lena običnog (Cervus elaphus L.) i n jena ovisnost o izboru odstr jela" (30.YI.1995.).

Nakon odsluženoga vojnog ro-ka kao mladi Sumarnik prvo zapo-slenje u d ržavno j službi dobiva 1. Y1.1986. u BOŠ "Slavonska Suma" Vinkovci . OOUR za uzgoj i zaš t i tu Suma "Krndija", n a j p r i j e kao pri-pravnik , a od 1.VI.1987. kao ruko-vodi te l j obračunske jedinice Don j i Miholjac. Od 1.IX.1989. p remješ ten je na rad u Š u m a r i j u Koska, a kad je us tanovl jeno JP "Hrvatske Su-me" p.o. Zagreb, 1991. bio je postav-l jen na radno mjesto stručnog su-r a d n i k a za lovstvo pr i S t ručn im s lužbama UŠ Našice . Od l . V I I .

1995. rukovod i t e l j je Odje la za lov-stvo iste uprave, na ko jo j je duž-nosti bio i u v r i j eme p isan ja živo-topisa (1997.).

Lovstvu, kao s t ručnom opre-d je l j en ju , posvećuje sve svoje rad-ne i intelektualne sposobnosti. Kao elan Komis i je za us tanov l jen je dr-žavnih lovišta pr i Min i s ta r s tvu po-l jopr iv rede i Sumarstva izradio je vise pr i jedloga za us tanovl jen je lo-viš ta za područ je Župan i j e virovi-t icko-podravske i os jecko-baranj-ske. Posebno težište u s t ručnom radu s tavl ja na obnovu i zaš t i tu pos l i je ra tn im d je lovan j ima unište-noga fonda jelenske divl jaci u po-d ruč ju lovišta UŠ Našice.

Neposredno p r i j e p r ip rema za Izložbu hrvatskoga lovstva Za-greb '96 dipl ing. Zel jko Marman ulaže napore da se pronađe i v r a t i u zemlju kap i t a lno rogovlje jelena običnog, poznat i je kao "Kosmack Hirsch" stečeno u lovištu "Đurđe-nica" 1894. god. (253,30 CIC toča-ka). Posebno se zanima za povijest lovstva i lovačke organizaci je na-sickoga k ra ja , prikupivSi vise vri-j edn ih dokumena ta .

Uz položen ispit za ocjenji-vača lovačkih t ro fe ja , u pos l jednje v r i j eme izradio je 17 lovnogospo-da r sk ih osnova kako za d ržavna tako i za za jednička lovišta podru-čnih lovačkih druš tava .

P r e d s j e d n i k j e Š u m a r s k o g a druš tva Našice.

B A D O V I

Jelen na lio stranica,. LV 7-8, 1993., s. 29.

Kosmackov jelen nad jelenima. LV 3, 1994., s. 33.

In memoriam, Vladimir DimitrijeviC, dipl. inž. sumarstva (1930.-1996.). SL 11-12, 1996., s. 547.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 60. *** HS br. 31,1999., s. 17.


128

MAROVIĆ, Tihomir, (Slatina, 25, V.1963.), dipl. ing, Šumarstva.

Sin Vladimira i Kate r. Je-lio. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio drvni tehničar, a majka kvali-ficirana radnica. U Slatini je 1978. završio osnovnu Školu i 1982. OpCu srednju školu elektrotehničkog us-mjerenja.

Šumarstvo Je studirao na Šu-marskom odjelu Šumarskoga fakul-teta Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je 1996, iz znanstvenoga područja uređivanje suma. Napisao je i obra-nio diplomski rad pod naslovom "Usporedba prirasta jele na donjem i srednjem položaju u GJ >Sljeme< - NPSO Zagreb".

Kao pripravnik, zaposlen je na, određeno vrijeme (9.IV.1996. -20.V.1897.) pri US Našice. Priprav-nički staž obavljao je u Šumarija-ma Slatina, Orahovica i Đurđeno-vac. Za vrijeme pripravničkog sta-za od 10.V. do 31,VI,1996. sudjelo-vao je u taksaci jskim terenskim ra-dovima (primjerne pruge) potreb-nim za sastav osnove gospodarenja 1997.-3007. ("Slatinske podravske sume ), a od 10.X.1996. do 31.111, 1997. obavljao je potrebna mjere-nja i prikupl janje podataka za is-traživanje udjela drvnih sortime-nata u volumenu krupnog drva rio 7 em promjera /a hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen - suši ti p,

Nakon obavl jenog pripravni-čkog staža, uposlenik je radio na određeno vri jeme od '2(1. v. do 30.XI, 1997. pri UŠ Našice, Šumarija Vo-Cin, kao Sumski radnik. Od l.XTT. 1997. je nezaposlen.

Član je HDZ, Živi u Slatini.

H A n o v i

Odnos prirasti!vu"ju stabala jute »u NPSO 'Sljeme", (su Cavlovlc, .).)• Sum, list !|-10, 1997., (i. 47B-47S.

LITERATURA Btefaneie, A.: Udio drvnih aortimena-

tu li volumenu krupmtg drvu do 7 Cm prom-jera /ti hrast lužnjak, hrast kitnjak i polj-ski jasen - suai tip. SL 9-10,1997., s. 490,

MARTINCEVIĆ, Dražen, (Đur-đevac, 17.11.1970.), dipl. ing sum.

Sin Mirka, hrvatske nacio-nalnosti i državljanstva. Potječe iz zemljoradničke obitelji, Srednju školu završio je u Đurđevcu 1990.g.

Diplomirao je Šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 4.XIT.1995. s naslovom diplomskog rada Usporedba taksacijskili ele-menata dobivenih sustavnim uzor-kom kvadratienih ploha te uzor-kom primjernih pruga u GJ >Mo-krice-Lug<",

MARTINClC, Branko, (BakovCi-ce, Koprivnica, 4.VII,1956.), dipl, ing. sumarstva.

Sin Mirka i Marije r, MandiC.

Hrvatski šumarski ži Votopisrii Inkîknu

139

H r v a t , katol ik . Otac mu je po za-n i m a n j u bio Sumarski tehničar , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu polazio i završio u Koprivnici 1971., a s redn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1975. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 15.XII.1981.

Kako se ni je uspio zaposli t i u Šumarstvu, počeo je r a d i t i kao tehnolog u proizvodnj i u pi lani i dorad i u Dl Kopr ivn ica (1982.-1987.), zat im je tehnolog za razvoj u S O U R - u "Bilokalnik" u Kopriv-nici do 1989., a nakon toga postav-l jen je za up rav i t e l j a P i l ane - 'Bi-lokalnik-Holding" Kopr ivnica . Go-dine 1993. unap r i j eđen je za pomo-ćnika d i r ek to r a istoga poduzeća, a od 1997. direktor je RJ P i l ana - Do-rada B i loka ln ik -Drvo Kopr ivnica .

L I T E B A T U B A Sum. škola Karlovac 1947 - 1997.,

(monograf i ja) . Karlovac 1997., s. 89.

MARTINIĆ, Ivan, (Zabok, 22.IV. 1960.), dr. sc„ dipl. ing. Sumarstva, docent na Šum. faku l te tu u Zagrebu.

Osnovnu je Školu završio u Sv. Kr i žu Zacre t je . Tu je kod li-kovnog pedagoga I . V u k a usvojio temel jne estetske i s t i l is t icke stan-darde. U to je vrijeme vise pu ta na-građivan za l ikovne i l i t e r a rne ra-dove. Završio je dva raz reda zabo-cke gimnazije, a potom dvogodiš-n je pedagoško - nas tavno usmjere-n je u Zaboku. Za maturski rad "Pri-mjena in te rne te levizi je u nastavi" snimio je (zajedno sa D. Candrli-Cem i T. Golubanom) polsatni nas-tavni v ideo-f i lm.

S t u d i j Sumarstva upisao je 1979. na Šumarskom f a k u l t e t u Sve-učil iš ta u Zagrebu. Ti jekom studi-r a n j a nagrađen je Rektorovom na-gradom. Diplomirao je 1983. godine.

Od 1984. zaposlen je u Kate-d r i za organizaci ju proizvodnje u Šumarstvu Šum. f a k u l t e t a u Zagre-

bu kao s t ručni suradnik , asis tent i visi asistent . Završio je poslijedip-lomski s t u d i j iz područ ja znanstve-na organizacija i ekonomika Su-marstva. Magis t r i rao je 1990., a do-k to r i r ao 1996. iz istoga znanstve-noga područja . Godine 1997. iza-b r a n je za docenta u Zavodu za or-ganizaciju i ekonomiku na Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu.

U Šumarskoj nas tavi je među p r v i m a p r i m i j e n i o v ideo tehn ike . Bio je vodi te l j i i s t raživac-surad-nik u vise i s t raž ivačkih zada taka iz područja iskoriSćivanja Suma, Su-marske ekonomike, Sumarske poli-tike, organizacije proizvodnje, zna-nosti o radu, ergonomije i informa-tike.

Vise je pu ta boravio u ino-zemstvu (Njemačka, Švedska, Fran-cuska, Aus t r i j a , Ceska, Tu r ska ) na s tud i j sk im boravcima, kongresima, znanstvenim skupovima, radionica-ma i s t rukovnim izložbama.

Kao au tor ili suautor obja-vio je sedamdesetak znanstvenih radova te vise stručnih prikaza, pri-jevoda, novinskih č lanaka i biblio-gra f i j a .

Ured io je i g ra f ičk i obliko-vao vise knjiga, pub l ikac i ja i ča-sopisa. Od 1991. godine je tehnički , a od 1994. odgovorni u redn ik časo-pisa "Mehanizacija Sumarstva". Član je Uređivačkog odbora "Šumarsko-ga lista" i suradnik "Bibliografsko-ga leksikona" LZ Miroslav Kr leža te elan vise s t rukovnih , k u l t u r n i h i Sportskih udruga.


MartiniC, I., 1988.: Utjecaj snijega na sječu i izradu drva u sumama Gorskog ko-tara. Sum. list 112 (11-12), s. 497-506.

MartiniC, I., 1990.: Interakcija metoda rada, radnih uvjeta i proizvodnosti rada pri sjeći i izradi drva u proredama sastoji-na, (magist. rad). Glas. za sum. pokuse 28, Zagreb, s. 133-178.

MartiniC, I., 1991.: OsteCivanje sastoji-na pri obaranju stabala, izradi i privlače-nju drva. Sum. list 115 (1-2), s. 33-47.


130

MartiniC, I., 1994.: Fizičko opterećenje radnika pri radu uređajem za busenje Stihl BT 308 i motornim čistačem Stihl FS360. Meh. šumar. 19 (4), Zagreb, s. 179-189.

MartiniC, I., 1994.: Ocjena fizičkog op-terećenja radnika na privlačenju drva. Meh. sum. 19 (3), Zagreb, s. 151-160.

MartiniC, I., 1995.: Prilog proučavanju opterećenja radnika bukom pri mehanizi-ranom privlačenju drva. Meh. sum. 20(1), Zagreb, s. 11-16.

MartiniC, I. i M. StojiC, 1996.: Analiza pulsa sumarskih radnika obradom podata-ka EKO-a. Meh. sum. 21 (3), Zagreb, s. 129-138.

MartiniC, I., 1996.: Ekonomski i orga-nizacijski kriteriji za oblikovanje sumskih radova, (disertaci ja) . Glas. sum. pokuse 33, Zagreb, s. 215-299.

MartiniC, I., 1997.: Vegetacijski pokrov i parkovna baština Bedekovcine. U knj iz i Bedekovcina, s tara i plemenita , s. 39-50.

MartiniC., I., 1988.: Stanje i razvoj ne-zavisnih izvođača sumskih radova u Hr-vatskoj. Meh. sum. 23(1), Zagreb, s. 3-10.

MartiniC, I.: 1998.: Hrvatski proizvod za svjetsku upotrebu, (pr ikaz knjige "Cy-togenetic studies of forest trees species). Časopis H r v . sume 13/14, s. 34-35.

L I T E B A T U B A *** Meh. sum.: (1987.), s. 85; (1989.), s. 3,

11,19, 65,165; (1992.), s. 3,15, 75; (1993.), s. 17, 29, 135, 142, 168, 179, 191, 216, 224; (1994.), s. 73, 81, 149,151, 290; (1995.), s. 11, 59,156, 182, 197.

*** SL 1-2,1995., s. 56., 1998., s. 570-571. Jakovac, H.: Novi doktor i sumarskih

zanosti - Ivan MartiniC. Sum. list 7-8,1996., s. 375-376.

*** H S D 1846-1996., s. 382. LovrekoviC, M.: Organiz. i kor iš tenje

izvora sum. informaci ja , Zagreb 1997., s. 12. *** H S D 1846-1996., s. 382.

MARTINOVIĆ, Antun, (Tivat, Bo-ka kotorska, 20.YIII.1939.), dipl. ing. Sumarstva.

Studirao je na Šumarskom fa-ku l t e tu Sveuc. u Zagrebu. Diplo-mirao je na ŠG odjelu 1.IV.1970. g.

MARTINOVIĆ, Ivan, (I lok, Vu-kovar, 3.XI.1952.), dipl. ing. Sum.

Sin Mirka, zan imanjem slu-žbenika. H r v a t . ZavrSivSi gimnazi-ju skol. godine 1973.-74., upisao se

na Šumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 12.111.1979.

N i j e zaposlen u JP "Hrvat-ske Sume" (1995.).

MARTINOVIĆ, Jakob, (Dubrov nik, 9.VII.1929.), dr. sc„ dipl. ing. Sumarstva, pedolog, znanstveni sa-v je tn ik .

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1953.-54., d ip lomirao 15.1.1955. Na istom f a k u l t e t u upi-sao je p o s l i j e d i p l o m s k i s t u d i j iz pedologije i magistrirao 2.VII.1964. godine.

Dok to r i r ao je 1972. godine na Šumarskom f a k u l t e t u u Sara jevu .

Badio je u Šumari jama Lipo-vljani i Banova Jaruga (1955.-1959.), a od 1.III.1961. do umi rov l j en j a u Šumarskom inst i tutu Jas t rebarsko .

Bavio se i s t raž ivan j ima me-đusobnih odnosa Sumskih zajedni-ca i tala, pedološkom kar togra f i -jom i izradbom pedoloških ka ra t a . Posebnu pozornost posvećuje or-ganskoj mater i j i Sumskih tala, utvr-đ i v a n j u p ro izvodnog r e d o s l i j e d a ta la za glavne vrs te Šumskoga dr-veća (jela, bukva, h ras t lužnjak, h ras t k i t n j a k ) i u t j e c a j u Sumsko-gospodarskih zahva ta na plodnost t la. Objavio je samostalno i u su-r a d n j i vise od sto znans tvenih i s t ručn ih radova.


Utjecaj tla na uspijevanje borovca (P. strobus L.) u kulturi Bucice u Hrv. Zagorju. Sum. list 5-6,1965.

Prilog poznavanju proizvodnih mogu-ćnosti tala u sumskim kulturama Bosilje-va. Sum. list 3-4,1967.

Prilog poznavanju proizvodnih mo-gućnosti tala u Hrv. primorju, (u surad-nji) . Zemlj iš te i b i l jka 1-3, Zagreb 1967.

Prilog izboru tala i agrotehničkih mjera pri intenzivnom uzgoju CetinjaCa na Kordunu, (u suradnj i ) . Zemlj iš te i bil jka, Beograd 1967.

Neke pedološke značajke sumskih fi-


131

tocenoza u području Visevice i Velike Ja-Vornice. Sum. list 9-10,1968.

Prilog poznavanju promjena plodnosti tla pod utjecajem sumskog drveCa. Sum. list 7-8,1969.

Istraživanje tipova suma na području SB Hrvatske, (u suradnj i ) . Bi l ten 11, Za-greb 1969.

Savjetovanje o tipološkim istraživa-njima u SB Hrvatskoj, (u suradnj i ) . Ba-dovi 16, Zagreb 1970., s. 1-63.

Kvalitativna i kvantitativna produk-cija bukovih suma u zapadnom dijelu Hr-vatske, (u suradnj i ) . Badovi 18, Zagreb 1971., s. 48.

Istraživanje tipova suma u SB Hr-vatskoj, (u suradnj i ) . Simpozij "Aktuelni problemi sumarstva, drvne indus t r i j e i hortikulture", Sum. fakultet , Beograd 1972., s. 211-218.

Ekolosko-vegetacijske značajke Senj-ske drage i okolice, (u suradnj i ) . Badovi 20, Zagreb 1972., s. 175.

Utjecaj tla i reljefa na omjer vrsta drveCa u sumi bukve i jele na krsu za-padne Hrvatske. Sum. list 9-10,1973.

Tipološke značajke suma u g.j. Brod na Kupi, (u suradnj i ) . Badovi 21, Zagreb 1974., s. 119.

Tla sekcije Ogulin 1, Tumač. Osnovna pedološka ka r t a S F B J , Zagreb 1974.

Ekolosko-gospodarski tipovi suma u NP Plitvička jezera, (u suradnj i ) . P l i t -vička jezera: Čovjek i priroda. 1974., s. 61-66.

Energija nakupljanja bioelemenata u Uscu sumskog drveCa u Istri. A N U B i H , izd. X X I I , knj . 5,1975.

Prilog poznavanju zemljišnih kombi-nata vanjskih Dinarida, (s A. Čolak). A N U B i H . izd. X X V I I , knj . 6., 1975.

Neke karakteristike oblikovanja kori-jenovog sistema četinjača u ilimeriziranom akricnom (vristinskom) tlu, (sa N. Komle-noviCem). Zemlj iš te i bi l jka, Beograd 1975.

Analiza korelacije između proizvod-nosti jele (Abies Alba Mili.) i nekih svoj-stava tala na krsu zapadne Hrvatske, (u suradnj i ) . Simpozij o problemima istraži-vanja sumskih zemljišta, A N U B i H , Sara-jevo 1975.

Tipološke značajke suma u gospodar-skoj jedinici Crni lug, (u suradnj i ) . Badovi 26, Zagreb 1976., s. 1-101.

Ekolosko-gospodarski tipovi suma na području NP Plitvička jezera, (u surad-nji) . Badovi 28, Zagreb 1976., s. 1-87.

O terenskim i laboratorijskim radovi-ma pri izradi pedološke karte Jugoslavije, (u suradnj i ) . Trudovi, Skopje 1976.

Tla sumskih ekosistema Slavonije i Baranje, (u suradnj i ) . Tla Slavonije i Ba-ranje , Zagreb 1977.

Istraživanje ekološko - gospodarskih

tipova suma eumediteranskog i sub medi-teranskog područja, (u suradnj i ) . Sum. list 3-4,1977., s. 168-170.

Tipološke značajke suma na profilu Babica - Visocica - Divoselo, (u suradnj i ) . Badovi 32, Zagreb 1977., s. 1-130.

Tla sumskih ekosistema Slavonije i Baranje, (u suradnj i ) . P ro j ek tn i savjet pe-dološke ka r t e SB Hrva tske , posebno izd., Zagreb 1977., s. 129-160.

Antropogeni utjecaj na fizikalna svoj-stva tala u NP Plitvička jezera, (sa Burli-ca, C.). Sum. list 11-12,1978., s. 465-476.

Tipološke značajke suma na profilu Stirovaca-Lesce, (u suradnj i ) . Badovi 33, Zagreb 1978., s. 1-103.

Ekološko - gospodarski tipovi suma okoliša Zavižana, (u suradnj i ) . Badovi 34, Zagreb 1978., s. 1-110.

Tipološka istraživanja kao osnov za suvremeno gospodarenje sumama, (u surad-nji) . Glas. Sum. f a k u l t e t a Beograd, 1979., posebno izd. 4, s. 63-65.

Tipološke značajke suma Slavonskoga gorja, (u suradnj i ) . Badovi 39, Zagreb 1979., s. 1-213.

Primjena daljinskih istraživanja i fo-tointerpretacije u pedologiji, (u suradnj i ) . Savjet za dal j inska i s t raž ivanja i fotoin-t e rp re tac i ju J A Z U , Bil ten 2, Zagreb 1980.

Ekolosko-gospodarski tipovi suma na području Moslavačke gore, (u suradnj i ) . Badovi 41, Zagreb 1981.

Ekološko - gospodarski tipovi suma gorja Hrv. zagorja, (u suradnj i ) . Badovi 48, Zagreb 1982.

Prirodni sumski rezervat Medveđak, (u suradnj i ) . Badovi 50, Zagreb 1982., s. 1-76.

Ekološko - gospodarska osnova prosto-ra općine Delnice, (sažetak), (u suradnj i ) . Goranski list 122, poseb. izd., Zagreb 1982.

Prirodni sumski rezervat Corkova uvala-Cudinka, (u suradnj i ) . Badovi 53, Zagreb 1983., s. 1-44.

Tipovi nizinskih suma zapadne Posa-vine, (u suradnj i ) . Badovi 54, Zagreb 1983., s. 1-111.

Ekolosko-gospodarski tipovi suma po-dručja Bilogore, (u suradnj i ) . Badovi 57, Zagreb 1983., s. 1-96.

Prirodni sumski rezervat Kik-Visiba-ba, (u suradnj i ) . Badovi 58, Zagreb 1984., s. 1-40.

Prirodni sumski rezervat Bjecica - Ja-vornik, (u suradnj i ) . Badovi 58, Zagreb 1984., s. 41-76.

OsteCenje zemljišta i problemi njegove zaštite, (u suradnj i ) . Zemlj iš te i bil jka, Be-ograd 1984.

Prikaz dosadašnjih istraživanja na problematici biološke sanacije erozije na području izvorišta Une i na području Is-


132

tre, (u suradnj i ) . Vodoprivreda, Zagreb 1984., s. 1-23.

Oštećenje šumskog zemljišta i uslovi njegove zaštite, (sa Burlica, C.). Stručno znanstveni skup na temu "Prostorno ure-đenje i zašt i ta r i jeke Sane i Une", Bos. Novi 1985., Vol. 1, s. 90-99.

Tipovi nizinskih suma sliva Česme i Ilove, (u suradnji). Badovi 64, Zagreb 1985., s. 1-85.

Tipološke značajke nizinskih suma Sla-vonije, (u suradnj i ) . Badovi 21 (68), S l J , Zagreb 1986., s. 1-80.

Uputstva za izradu karte ekolosko-gospodarskih tipova gorskog područja ( I ) SB Hrvatske, (u suradnj i ) . Badovi, izvan-redno izd. 4, Si J, Zagreb 1986., s. 1-125.

Tlo. Sum. enciklopedija 3, Zagreb 1987., s. 476-497.

Šumska tla. Sum. list 7-9, 1987., s. 391-402.

Einfluss von Tourismus und der Frei-zeitwirtschaft a uf den Boden der Jugo-slawischen Adriaregion. Bayerisches Ata-a d s m i n i s t e r i u m fi ir Landesen tw ick lung und Umwel t f ragen. Kongress bodenschutz 13. und 14. Oktober 1987,171-191. Miinchen.

Pedološki aspekt erozije tla u NP Pli-tvička jezera. "Erozija" (16) - s t rucno-inf . bilten, Beograd 1988., s. 133-144.

Novi nalazi o imisijskom opterećenju tala Komolacke kotline. Badovi 23 (75), Si J, Zagreb 1988., s. 183-187.

Tipovi lužnjakovih suma, (u suradnj i ) . Badovi 23 (75), S l J , Zagreb 1988., s. 167-176.

Oeneza i svojstva zemljišnog pokriva-ča na karstu, (u suradnj i ) . V I I I . kongres Jug. druš tva za proučavanje zemljišta, Zbornik radova, Cet inje 1988., s. 13-29

Uputstvo za izradu karte ekolosko-gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja ( I I ) SB Hrvatske, (u suradnj i ) . Badovi 24 (79), S i J , Zagreb 1989., s. 1-119.

Kulturne i tehnogenetske promjene stanja sumskih tala zagrebačkog područja. Badovi 28 (1/2), S l J , Zagreb 1993., s. 105-113.

Periodična karakterizacija acidifika-cije sumskih tala na krsu Hrvatske. Agro-nomski glasnik 1/2, Zagreb 1994., s. 121-130.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 368.

Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 1, 40, 47, 52, 53, 54, 55, 56, 77,119,165, 417.

***SE 2, s. 401. *** SlM, s. 32, 43, 44, 46, 49, 50, 52, 54,

56, 59, 88, 91, 118, 131, 133, 135, 136, 137, 138, 139,148,151,152, 153,158,159,170,173,178.

***SL 1-2,1995., s. 56. *** SIB, s. 3, 5, 6, 27, 30, 32, 33, 43, 51, 54,

56, 67. *** H S D 1846-1996., s. 285. *** SL 3-4,1997., s. 181,186.

MARTINOVIC, Nenad, (Sisak, 2. X1.1970.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milut ina , srpske nacio-nalnosti , hrvatskoga državl jans tva . S r edn ju Školu pr i rodoslovno-mate-ma t i ckog u s m j e r e n j a završ io j e 1989.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu dana 1.VII.1997. s naslovom dip-lomskog r ada "Dendroloska anali-za p r i r a s t a medunca i cera u G.J. D u b r a v a - Istra", znanstvenog pod-ruč ja dendrometrija.

MARTON, Đuro, Sum. savje tnik . Šumarstvo je apsolvirao 1889.

Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j ško-li u Bansko j Št iavnici (Slovačka).

P r e m a pronađenim podacima, 1893. imenovan je Šumarskim kan-didatom, 1898. u službi je kao Šu-mar pr i Šum. r avna te l j s tvu u Za-grebu, gdje je 1901. imenovan nad-Sumarom, 1909. Šumarskim nadin-ženjerom, a 1912. Sum. savje tnikom. P r i istom ravnateljstvu i u istom svojstvu nalazi se i nakon I. svj. ra-ta 1919. godine.



426; 1909., s. 151; 1912., s. 194; 1919, s. 116. Borosić, J.: SIS, s. 25.

MARUŠIĆ, Dunja, (Zagreb, 16.X. 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćer Drage, zanimanjem pra-vnika i m a j k e nastavnice. H r v a t i -ca po nacionalnost i i d ržav i jans tu . S r edn ju Školu, jezično usmjerenje , m a t u r i r a l a je 1984. u Samoboru.

Šumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 12.VII.1990. s naslovom diplomskog r ada "Utjecaj p romjene vodnog re-žima na povećanje san i t a rn ih sjeća u Sumi Turopol j sk i lug".


133

MARUZZI, Ivan, iz Kužel ja , Del-nice, rođ. 5.1.1888., ing. Sumarstva, Sum. inspektor .

Šumars tvo je apsolvirao 1911. na cetvorogodisnjoj Šum. akademi-ji u Zagrebu.

U Šumarskoj službi nalazi se od 12.11.1913. kao pr iv remeni Sum. vježbenik kod Ogulinske imovne općine. I s t e je godine položio i dr-žavni s t ručni ispit. Cesto je prem-ještan: 1915. radio je kao ko ta r sk i Šumar u Ogulinu, 1919., kao Šumar, postavl jen je za Šumarskog inže-njerskog pr i s tava i imenovan Sum. inženjerom, a 1921., kao u p r a v i t e l j državne Šumarije u Otočcu, una-pr i j eđen je za Sum. nadinženjera .

Godine 1925., kao Sumarski r e fe ren t , p remješ ten je iz B e r a n a (Crna Gora), u istom svojstvu, Ko-ta rskom poglavarstvu u Split , za-t im u Biograd, da bi iste godine bio p remješ ten Genera lno j direk-cij i Suma u Beograd kao Sum. in-spektor. Vec 1926. upravi te l j je Šum-ske up rave u K u m a n o v u (Make-donija) . Za t im je rad io na Sušaku, pa kao Sum. nadsav je tn ik 1928. kod Pr imorsko-kra j iSke oblast i u Kar-lovcu, 1930. kao Sum. inspektor kod Odje l j en ja za Sumarstvo Minis tar-stva Suma i r u d n i k a u Beogradu, a nakon toga, kao visi Sumarski sav-jetnik, kod Šum. odsjeka Banske uprave na Cetinju. Vec je 1932. pre-mješ ten u Sara jevo k Šum. odsjeku Banske uprave, gdje je 1933. radio kao Sef odsjeka i Sum. inspektor . I s t e je godine premješ ten za višeg Sum. savjetnika i Šumarskog inspek-tora pr i min i s ta r s tvu u Beogradu. Godine 1937. postavl jen je za di-r ek to ra Di rekc i j e Suma na Sušaku. Umirov l j en je 1940.g„ u svojstvu Sum. sav je tn ika i r avna te l j a Rav-na te l j s tva Suma na Sušaku.

Odlikovan je bugarskim Orde-nom Sv. Aleksandra 4. reda (1937.).

Bio je elan H S Š D , kasni je

L I T E B A T U B A *** SL: 1913., s. 119; 1919., s. 314, 357;

1921., s. 208; 1925., s. 226, 403, 555, 698; 1926., s. 71, 266, 340, 518; 1928., s. 455; 1930., s 50; 1932., s. 563; 1933., s. 744; 1934., s. 417; 1936., 585; 1937., 222, 695; 1940., 252, 268.

BorosiC, J.: SIS, s. 4, 64, 82. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 207, 229.

MASLEK, Mile, (Sjenicak, Gvozd, 8.VIII.1853. - P u r k e r s d o r f , Bec, 23. VII.1916.), ing. Sumarstva, nadsu-marnik .

ViSu rea lku završio je u Kar-lovcu 1873., a Sumarstvo 1876. na Visokoj školi za k u l t u r u t la u Be-ču s vrlo dobr im uspjehom.

Dana 2.IX.1976. imenovan je p r iv remenim Šumarskim vježbeni-kom kod Šumarskog u reda u Otoč-cu, a nakon toga Šumarskim vjež-benikom u Gospiću. Državn i stru-čni ispit položio je u Beču 1879. I s t e godine imenovan je Šumarom u Novoj Gradiški , a odat le je pre-mješ ten u Raj ic , gdje se kao dr-žavni Šumar nalazio i 1890. Godine 1892. imenovan je nadsumarom kod NadSumarskog u reda u Vin-kovcima, a 1897. prelazi u službu kod Brodske imovne općine za kon-trolnog nadSumara u Vinkovcima gdje uspostavl ja u r ednu lugarsku službu. Šumarnikom i up rav i t e l j em Gospodars tvenog u r e d a B r o d s k e imovne općine u Vinkovcima ime-novan je 1904., a 1907. nadsumarni -kom. Dužnost up rav i t e l j a obnašao je do 1915. godine.

Uveo je sustavnu sječu s t a r ih sastoj ina i n j ihovo pomlađivanje .

U srednjodobnim sastoj inama uzgojnim je zahva t ima povećavao kvant i ta t ivni i kval i ta t ivni pr i ras t , povećavajući na t a j način buduću vrijednost Suma u korist imovne op-ćine.

God. 1907. imenovan je ispit-nim povjerenikom za državni stru-čni ispit, a 1911. u Srem. Mit rovic i izdao je (s Metlas J .) dvi je b rošure o k ra j i šk im imov. općinama.


134

Bio je elan H S Š D od 1887. i d ruš tven i odbornik 1909. godine.

B A D O V I

Savremena opomena, (Histori jat i gosp. im. opC.), (sa Metlasem). Mitrovica 1911.

Krajiške imovne općine, (s Metlas, J.). Mitrovica 1911.

L I T E B A T U B A *** SL: 1890., s. 375; 1904., s. 342; 1905.,

462; 1907., s. 425; 1908. (Iskaz članova); 1909., s. 329.

Maslek - Metlas: Kra j i ške imovne op-ćine. Sa vremena opomena. Mitrovica 1911., (recenzija). SL 1911., s. 199-200.

Fischbach, S.: Mile Maslek. In memo-riam. SL 9-10,1916., s. 309-310.

Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 144, 250, 262.

*** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-stva jugoist. Slavonije. Vinkovci - Slav. Brod 1974., s. 538, 540.

MASLOVSKY, Mihajlo, iz Polj-ske, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no - Šumarskom f a k u l t e t u Sveuči-lišta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1928.-29., a d ip lomirao 10.X.1930.

P r e m a dos tupno j evidenci j i n i je radio u našim kra jev ima .

L I T E B A T U B A Borosić, J.: SIS, s. 7, (Maslovskij). *** SN, S. 356, (Maslovskij).

M A S T I ć , Gustav, ing. Sumarstva. Šumarstvo je apsolvirao 1900.

na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Bansko j Št iavnici (Slovač-ka).

P r e m a dos tupnim podacima, godine 1900. imenovan je Šumar-skim vježbenikom na području Šum. r avna te l j s tva u Zagrebu, 1905. Šu-marskim kandida tom, a 1907. Šu-marom. Kao državni Šumar nala-zio se u R a v n o j Gori, odakle je 1911., kao Sum. inženjerski pr i s tav premješ ten u Ivansku, gdje je 1913. imenovan Šumarskim inženjerom i gdje se nalazio i 1915. godine.



387; 1911., s. 116; 1913., s. 73. Iskaz članova H S S D za 1908. i 1915.,

(MastiC, Masztics). Borosić, J.: SIS, s. 25.

MASA, (MASCHA), Robert, (Ga resnica, 2.IV.1911. - Mostar, 31.VIII. 1943.), dipl. ing. Sumarstva, visi Sum. pris tav.

I s p i t z re los t i položio je u Slav. Brodu. Šumars tvo je studi-rao na Pol jopr ivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1932.-33., a d ip lomirao 22.X.1934. na Šumarskom odjelu.

Počeo je radi t i u struci (1934.) kao bespla tn i v ježbenik u Odjelu za u ređ ivan je Suma Ravna te l j s tva Suma u Zagrebu, gdje nas tav l ja ra-d i t i kao nadničar , zat im kao Su-marsk i vježbenik, Sumarski pris-tav i kao Sumarski visi pris tav, do odlaska u vojsku u svibnju 1943. I s t e godine ranjen je nesretnim slu-čajem i umro u bolnici u Mostaru .

Državn i s t ručni ispit položio je 1939.g. Radeći devet godina u Od je lu za u r e đ i v a n j e Suma usavr-šio se u radovima oko sastava i re-vizije gospodarskih osnova, te je kao vođa taksacijske sekcije rukovodio te renskim taksac i j sk im radovima.

Od 1939. bio je redovi t i elan Jugosl. Šumar, udruženja, a od 1940. H Š D .


135

L I T E B A T U B A *** SL: 1939., s. 257; 1940., s. 268, 321;

1942., s. 31; 1943., s. 24, 268, (Masa, Mascha). Borosić, J:. SIS, s. 8 ( IV. g. - Masa). *** SN, s. 357, (Masa). MajnariC, M.: Ing. Bober t Masa. In

memoriam. SL 10-12,1943., s. 325.

MAŠIć, Krunoslav, (Đurđenovac, Našice, 27.IY.1953.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin Miroslava i Mirjane. Hr -vat, r imokatolik. Otac mu je služ-benik, a majka domaćica. Školovao se u Našicama. Osnovnu je školu završio 1968., a gimnaziju 1972. go-dine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 27.XI.1979.

Nakon odsluženoga vojnoga roka pr ipravnički staž obavio je u ŠG "Krndija" Našice. Od 1981. za-pošljava se u Šumar i j i Našice u kojoj radi gotovo na svim poslovi-ma, a ponajviše na iskoriscivanju Suma. Osnivanjem JP "Hrvatske Sume", imenovan je revirnikom Šu-mar i je Našice, na kojoj se dužnosti nalazi i k ra jem 1997. god.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 60.

MAŠIĆ, Nikola, (Otočac, 1852. - Za-greb, 1902.), akademski slikar, nas-tavnik na Šumarskoj akademiji .

Slikarstvo je ucio u bečkoj i mtinchenskoj akademij i te u Pari-zu. Na jvredn i ja djela ostvario je u s tudi jama i skicama, rađenim ne-posredno u prirodi. Te su skice in-geniozno zahvaćeni motivi iz Po-savine i Like, (potleusice, bare, in-te r i je r i ) i likovi domaćih životi-nja, nabačeni olovkom ili predoče-ni s nekoliko poteza kista, svježi u tonu, prožeti iskrenim osjećajem za prirodu. Takvi su i njegovi mo-tivi iz Capri ja i Venecije. Glavna su mu djela žanr-kompozicije Gu-

scarica na Savi, L j e tna idila i Ča-sa vode.

Od 1894. ravna te l j je Stross-mayerove galerije u Zagrebu, a od 1898. do 1902. god. predavao je prostoručno risanje na netom osno-vanoj Šumarskoj akademij i u Za-grebu.

Zadesila ga najveća nesreća koja se može dogoditi slikaru - pot-k r a j života izgubio je vid.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 100. *** Enciklop. Leksikografskog zavoda

4, Zagreb 1968., s. 263-264.

MATAN, Stjepan, (Novaki, Karlo-vac, 8.VIII.1929.), dipl. ing. Šumar-stva. Predavač na Bum. školi u Karlovcu.

Sin P e t r a i Ka t e r. Volaric. Hrva t , r imokatoličke vjere. Pot-ječe iz zemljoradničke obitelji . Os-novnu je Školu završio u HrnetiCu 1940., a realnu gimnaziju u Kar-lovcu 1948. godine.

Odmah je upisao Šumarstvo na Poljoprivredno-Sumarskom fa-kul te tu u Zagrebu. Nakon odslu-sana četiri semestra prekida s tud i j iz mater i ja ln ih razloga.

Zaposlio se u kotarskoj Šu-mar i j i Karlovac u svojstvu Šumar-skog tehničara i (1957.) položio stru-čni ispit. Radio je pretežito na poslovima uzgajanja Suma i rasad-


136

nicars tvu. Godine 1973. prelazi na Šumarsku Školu Karlovac, gdje je vodio t e r e n s k e v j e ž b e ( radovi u školskom rasadniku, poSumljavanje).

Uz rad na Šumarsko j Školi u Kar lovcu, 1974. nas tav l ja s t u d i j Sumarstva na Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu i d ip lomira u siječ-n ju 1979.g. Vec kao apsolvent Su-mars tva predavao je od 1977. uzga-janje Suma i povremeno pra teće p redmete klimatologiju i pedologi-ju. P r edavao je i parkove, koj i su bil i u programu 1981.-1991.

Terensku nastavu, u sklopu predmeta uzgajanje Suma održavao je na područ ju ŠG Kar lovac i Gor-skoga kotara , t ako da su učenici upoznal i Sume i n j ihovu uzgojnu p rob lemat iku od niz inskih vlažnih Suma i b rdsk ih Suma do p reborn ih Suma Gorskoga ko ta ra . Terenska nas tava obuhvaćala je i poSumlja-vanje, pa je pošumljeno vise od ti-suću h e k t a r a zemlj iš ta i to četi-n jačama na č is t inama i in t roduk-cijom četinjača u Sume bukve (Žum-berak) , obavl jena je p r ip rema sta-niš ta za p r i rodnu obnovu Suma, r ekons t rukc i j a Suma - konverz i ja te njega mlad ika i ciscenje gust ika s ciljem stvaranja buduće sastojine.

Svoje teor i j sko i p rak t ično znanje dipl. ing. S. Matan nese-bično je prenosio učenicima i dao im Čvrstu osnovu za n j ihov rad u struci .

Na Šumarsko j Školi u Kar-lovcu radio je 18 godina - do umi-rov l jen ja 1991. godine. Živi u Kar-lovcu i bavi se uzga jan jem hort i-k u l t u r n i h vrs ta u manjem vlasti-tom rasadniku .

L I T E B A T U B A Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i

1882-1995. Impressum, Karlovac 1995., s. 40. *** Sum. škola Karlovac 1947 - 1997.,

(monograf i ja) , Karlovac 1997., s. 35, 62-67, 70, 71.

MATAN, Zoltan, (Zagreb, 27.XI. 1920.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t , r imokato l ik . Otac Ko-loman bio je željeznički službenik, a m a j k a Gizela r. H a l m i (kćerka zagrebačkog uč i te l ja Aleksandra H a l m i j a ) domaćica. U Zagrebu je pohađao i završio: osnovnu Školu, I I I . muSku rea lnu gimnaziju, na ko jo j je m a t u r i r a o 1940. i Šumar-ski fakul te t Sveučilišta, gdje je di-plomirao 31.V.1950.

U gimnazi jskim dan ima ba-vio se zrakoplovstvom i završio pi-lotsku jedr i l icarsku školu u Zagre-bu i na Z la t iboru . Za vr i j eme r a t a služio je redovi t i vojni rok u Va-raždinu, a zat im u pos t ro jb i "Brzi zdrug" Hrva t skoga domobrans tva . Zbog toga je po dovrše tku r a t a bio za tvaran, a u jeseni 1945., nakon amnes t i je u bje lovarskom zarob-l jeničkom taboru , oslobođen pa na-s tavl ja započeti s t u d i j Sumarstva.

U ekipi Min is ta r s tva Sumar-stva N E H sud je lu je (sa S . Berto-vicem, D. BOhmom, Z. Pelcerom i J. P r i be t i c em) godine 1947. u te-rensko - u redskim poslovima in-venta r izac i je Suma u oslobođenoj Is t r i , pod vodstvom Šumarskih sa-v j e tn ika Zvonimira Pe rca i Stje-pana Franciskovica . U razdobl ju 1948.-1952. jedan je između glavnih su radn ika bo tan iča ra Ive H o r v a t a na i s t raž ivan ju i k a r t i r a n j u vege-tac i je u Gorskom ko ta ru i H r v a t -


137

skom pr imorju , koje je radove fi-nancirao ondašnji P r iv redn i sav-jet Vlade F N R J . Sa prof. dr. I . Horva tom i S. Bertovićem sudjelo-vao je kasnije i u pr ipremama za osnutak NP "Bisnjak".

U jeseni 1952. nastupa stalnu službu i počinje radom u terenskoj ekipi zagrebačkog poduzeća Via-dukt", sudjelujući u izradi i pro-vedbi projekta rekonstrukci je di-jela ceste Zagreb-Rijeka, obavlja-nu uz vr i jednu pomoć Geodetskog f aku l t e t a Sveučilišta u Zagrebu (prof. dr. S. Macarol). Po dovršet-ku t ih poslova, u t r avn ju 1954., zapošljava se kao projektant - pri-pravnik u poduzeću "Projekt" u Za-grebu, koje se specijalno bavilo iz-radom tehničke dokumentaci je u području niskogradnji i hidroteh-nickih zahvata. U tom poduzeću i na tom poslu ostaje do 1971. godine.

Otad - na temelju mnogih i pouzdanih radova - usavršava se, postupno napreduje u službi i stje-če zvanje odgovornog pro jek tan ta i odjelnog rukovodi te l ja u tadaš-n jo j Direkci j i za Savu u Zagrebu, u kojoj ostaje sve do umirovl jenja 1984. godine.

Dipl. ing. Z. Matan bio je vanjski suradnik u novoosnova-nom Ins t i t u tu za botaniku Sveuči-lišta u Zagrebu, na službeno zapo-četoj izradi Vegetacijske kar te H r -vatske te u zagrebačkom Šumar-skom ins t i tu tu u nekim tipološkim is t raživanj ima sa S. Bertovićem i J. MartinoviCem.

Prof . dr. ing. El imir Svetli-cic sa Ka tedre za h idrotehniku Građevinskog f aku l t e t a u Zagrebu predložio je Z. Matana za preda-vača iz vodoprivredne problema-tike na Šumarskom faku l t e tu u Za-grebu, Sto iz nepoznatih razloga ni-je prihvaćeno.

Tijekom rada dipl. ing. Matan izradio je mnoge stručne elaborate, studije, geodetske izmjere, iskol-

cenja cestovnih t rasa (npr. Karlo-vac-TuSilovic) i projekt objekta za navodnjavanje Konavoskog polja. Bio je jedan od pobornika i pred-lagaca za osnutak tzv. mikroaku-mulacija i re ta rdac i ja u Hrva t -skoj. Dragovoljno je vodio obnovu planinarskog doma "Crveni križ" na medvednickom Sljemenu.

Dipl. ing. Matan bio je elan DIT-a , akt ivan športaš te dugogo-dišnj i elan planinarskih druš tava "Velebit" i "Grafičar". Kao l jub i t e l j i pobornik zašti te prirode primio je Pr iznan je sa srebrnom plake-tom za doprinos na unapređenju i razvoju NP "Bisnjak", u povodu tri-desete obljetnice postojanja (Crni Lug, 1983.).

Od umirovl jenja (1984.) živi u Bi je loj Vodici, nedaleko od ris-njackoga nacionalnoga parka, a po-vremeno i u Zagrebu.

Z N A Č A J N I J I B A D O V I

Vegetacijska i ostala kartiranja Planinarska karta Bisnjak - Snježnik;

Prilog planinarskoj karti Bisnjak - Snje-žnik, (sa S. Bertovićem i dr.). P laninarski savez Hrvatske, Zagreb 1952.

Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak 2a, (kao glavni suradnik I. Horvata). Privredni savjet Vla-de F N B J, Zagreb 1954.

Karta biljnih zajednica narodnog par-ka Bisnjak, (kao glavni suradnik I. Horva-ta). Sekre tar i ja t za poslove narodne pri-vrede N B H , Zagreb 1954.

Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak 2c, (kao glavni suradnik I. Horvata) . Ins t i tu t za sumars-ka i lovna is traživanja N B H , Zagreb 1955.

Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske, sekcija Sušak lb, (kao glavni suradnik I Horvata) . Ibid., Zagreb 1957.

Projekti i tehnička dokumentacija iz po-dručja niskogradnje

Projekt rekonstrukcije ceste Zagreb -Bijeka (dionica Vukova Gorica - Brod-Moravice, 1952./53.). Pismohrana Poduzeća "Viadukt" Zagreb.

Begulacija potoka Velicanka kod Po-žege (1954.), glavni projekt. Pismohrana PoduzeCa Pro jek t , Zagreb.

Prva vodoprivredna osnova rijeke Sa-ve, u suradnj i s radnom skupinom Geodet-


138

skog f aku l t e t a (prof. dr. D. SrebrenoviC). P i smohrana Poduzeća P ro j ek t i Direkci-je za Savu", Zagreb.

Vodoprivredna osnova, sliva rijeke Mir-ne, ibid.

Regulacija donjeg toka rijeke Mirne, glavni projekt , ibid.

Regulacija vodotoka Oomjenica kod Prijedora, idejni projekt , ibid.

Nekoliko manjih projekata sliva HE Tribalj; Projekt nizvodnog pokosa brane "Lokve", ibid.

Ribnjak Lipovljani. ( Inves t i tor Su-marstvo E H , Šumar i j a Lipovljani) , idejni i glavni projekt , p ro jek tan t sk i nadzor iz-vedbe, ibid.

Mikroakumulacija Novska, glavni pro-jekt i novo definiranje specifičnih dotoka brdskih slivova u srednjoj Posavini, ibid.

Vukomericke gorice, studija vodopriv-redne problematike, ibid.

Nacionalni park Plitvička jezera: pro-jektna dokumentacija za sedam mikroaku-mulacija; projekt mreže hidrometeorolos-kih smjernih postaja u području nac. par-ka; Cujića Krčevina, glavni projekt mikro-akumulacije, ibid.

HE Oojak, sanacija ponora rijeke Do-bre od Vrbovskoga do Ogulina, i s t ražni ra-dovi i izvedbeni projekt i , ibid.

Spomen - područje Kumrovec: obrana od brdskih voda i odvodnja; Mikroakumu-lacija Kumrovec. Dokumentac i ja na razini glavnog projekta , ibid.

Regulacija rijeke Sutle kroz Kumro-vecko polje od Zelen jaka do usć a Bistrice, glavni projekt , ibid.

Retardacije na Sljemenu, potoci Bid-rovec, Vidovec, glavni projekt , eksperimen-ta ln i rad u su radn j i sa dr. E. Svetlicicem, Građevinski f a k u l t e t Sveučilišta, Zagreb.

Potok Toplica, regulacija graničnog vodotoka između Republike Hrvatske i Mađarske, u suradnj i s In s t i t u tom za vodo-pr iv redu V I T U K I , Budimpešta .

Rekreacijski objekt Prepustovec, gla-vni projekt zaštite od brdskih voda. Pis-mohrana PoduzeCa P ro j ek t i Direkci je za Savu".

Potok Kasina, idejni pro jekt uređe-nja, ibid.

Potok Subocka, regulacija vodotoka na dionici km 5+951 do 6+900, glavni pro-jekt, ibid.

Uređenje i korištenje voda slivova vo-dotoka između rijeka Pakre i Sloboštine, idejni projekt , ibid.

Rajić Rijeka, retencijski objekt, glav-ni projekt , ibid.

Akumulacija Miletinac, ekonomska opravdanost izgradnje brane na rijeci Ilo-vi, s tudi ja , ibid.

Uređenje i korištenje voda potoka Pet-

rinjcice, idejni projekt , ibid. Prijedlog za rekonstrukciju obostra-

nih savskih nasipa od Palanjka do Pre-vlake, idejni projekt , ibid.

Lateralni kanal i dvije kazete na pod-ručju novske vodoprivrede, glavni projekt , ibid.

Odvodnja područja od Ilove do Slo-boštine, idejni projekt , ibid.

Uređenje sliva iznad sistema obrane Autoceste Zagreb-Lipovac od brdskih vo-da, na sektoru od Ivanje Reke do Ilove, idejni projekt , ibid.

Autocesta Zagreb - Lipovac, dionica Novska-Lipovac: obrana i odvodnja, defi-niranost svih mostova i niveleta tijela Au-toceste, idejni i glavni projekt (1980.-1984.), ibid.

L I T E B A T U B A Horvat, I.: I s t r až ivan je i k a r t i r a n j e

vegetacije... Sum. list 3-4, 1950., s. 97-119; ibid. 1951., 6, s. 221-236; ibid. 1955, 11-12, s. 412-422.

Horvat, X: Vegetacija planina zapad-ne H r v a t s k e sa 4 ka r t e b i l jn ih zajednica sekcije Sušak, Zagreb 1962, Acta biologica I I , Pr i rodoslovna i s t raž ivanja J A Z U , 30, s. 1-179 i posebni ovitak sa 4 vegetacijske ka r te sekcije Sušak (u boji).

*** SN, s. 362 Findrik, M.: Zavod za hranidbu.. . (Za-

vod za botaniku Vet. f aku l te ta ) , Zagreb 1969., 50 godina Veter inarskog f aku l t e t a 1919-1969., s. 413-430.

Bohm, D.: Proslava 30-godisnjice Na-cionalnog parka 'Bisnjak' , Sum. list 1984., s. 176.

Bertović, S.: Vegetacijska k a r t i r a n j a u Hrva t sko j , s osobitim obzirom na Nacio-nalni park "Bisnjak" i Gorski kotar , Crni Lug 1994., Zbornik radova - 40 godina na-cionalnog parka "Bisnjak , 1953.-1993., s. 11-26.

*** SlM, s. 55.

MATANCIĆ, Josip, (Vel. Trapins-ka, Virovitica, 12.IX.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa i Mare r. Grman. H r v a t . Pot ječe iz radničke obite-lji. Osnovnu je Školu polazio i za-vršio u Suhopolju 1979., a srednju Šumarsku Školu završio je u Kar-lovcu 1983. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu Sveuc. u Zag-rebu. Diplomirao je 1988. iz znan-stvenoga područja parkiranje i pro-


139

storno oblikovanje. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Revitalizacija pa rka Suhopolje".

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u Šumar i j i Suhopolje , gdje je i 1997. zaposlen kao revi rn ik .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 62. *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 99,

100,131.

MATASOVIĆ, Antun, (Gundinci , Slavonija, 29.11.1944.), dipl. ing. Su-mars tva .

S tud i r ao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odje lu 25.VII. 1967. godine.

I * I MATEK, Tomislav, (Orahovica, 11. 11.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana i I r e n e r. Maru-na. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je V K V stolar, a m a j k a domaćica. Os-novnu školu završio je u Orahovici 1977., a s redn ju Šumarsku školu u Kar lovcu 1981. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1994. iz područ ja uzga-janja Suma. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Nači-ni obnove opožarenih lužn jakovih sastojina u razvojnom s tad i ju pom-la tka i mlad ika ".

U s t ruci je otpočeo r a d i t i

kao p r ip ravn ik tehn ičar u Šumari-ji Orahovica 1981. godine, a 1985. započeo je izvanredni s t u d i j na Šu-marskom f a k u l t e t u u Sara jevu , ali 1991. p rek ida s t u d i j u Sa ra j evu i skol. g. 1992.-93. up i su je se kao re-dovan s tuden t na Šumarsk i fakul -te t u Zagrebu. Nakon diplomira-n ja ponovno se zapošl java u Šuma-r i j i Orahovica, ali sada na mjes tu rev i rn ika .


L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 60. *** H S D 1846-1996., s. 414. *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 95, 96,

131.

MATEŠIĆ, Marinko, (Karlovac, 6. 11.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Ane r. F u r d e k . H r v a t , rimokatolik. Otac mu je slu-žbenik, a m a j k a radnica . Školovao se u Kar lovcu: osnovnu je Školu završio 1981., a s redn ju Šumarsku školu 1985.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1994. iz područ ja Šum-ske komunikacije. Napisao je i obra-nio diplomski r ad pod naslovom "Plan izgradnje Sumskih cesta u svezi s godišnjim planom sjeća u Š u m a r i j i Krasic".

Nakon d ip lomiran ja , 15.VI. 1994. zaposlio se kao p r ip ravn ik na Odjelu za u ređ ivan je Suma UŠ Kar lovac i u Š u m a r i j i Duga Resa. Od 15.VI.1995. dobiva stalno zapo-slenje u svojstvu rev i rn ika u Šu-mar i j i Duga Resa, ali nakon vojno-redars tvene akcije "Oluja", zbog ka-drovskih potreba, postavHen je 5. VIII .1995. za up rav i t e l j a Šumar i j e Gvozd u bivSem Vrginmostu, UŠ Karlovac.

JoS u t i j e k u s tud i j a sudjelo-vao je kao dragovoljac u Domovin-skom r a t u od 2.IX.1991. do l . IX . 1992. godine.

Član je H Š D .


140

LITERATURA SL l-0/1995„ b, 65, Posl. izv jiscc 1993., "TlS", s. 63. Sum, školu Karlovac, 1997., s, 104,

105,131,

MATEŠIC. Mati ja, (Kamenica , Ogulin, 29,1X1930. - Požega, 10.IX. 1993,), dipl, ing, šumarstva.

Sin Mate i Mar i je r. Sertic, Hrva t , r imokatolik. Roditelj i su mu bili zemljoradnici. Osnovnu je Školu završio u Tounju 1941., a gi-mnaziju u Ogulinu 1950. godine

Šumarstvo je s tudirao na Po-ljoprivredno - šumarskom fakulte-tu u Zagrebu. Apsolvirao jc Skol. g, 1953.-54,, a diplomirao 1955. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se u SG Lika ' Gospić, Šumar i ja Srb u kojo j je od 1,X,1956, do l .XI. 1958. bio upravitel jem. Posl i je to-ga premješten je za upravi te l ja Šu-marije Donji Lapac i na tomu mje-stu zadržao se do 1.VIII.1964. kada prelazi na mjesto upravi te l ja D I K Gospića - pogon Otočac. Dana 1, I I I . 1906. napušta Liku i prelazi u ŠG Požega za upravi te l ja Šumari-je Velika. Na tom je mjestu radio do 1,111,1963,, kad prelazi u komerci-jalu ŠG Požega u Požegi gd je radi u svojs tvu s t ručnog s u r a d n i k a za prodaju, koju dužnost obnaša sve do 31.X 11.1991. kad odlazi u mirovinu.

Nije dugo uživao u zasluže-noj mirovini, jer je 10.IX.1993. pre-

minuo nakon duge i podmukle bo-lesti,

I s t akao se na području uzga-janja suma i o tva ran ja neprohod-nih papuekih Šumskih predjela. Iza njega su ostale mnoge pošumljene površine, osobito četinjačama, koje i danas krase zelene krajol ike Pa-puka. Suradnici i pr i jatel j i pamte ga kao vještog organizatora proiz-vodnje i agilnog predsjednika Šu-marskoga druš tva i voditelja us-pjeSno organiziranih ekskurzija. Svoje znanje nesebično jc prenosio na mlade suradnike. Ostaje u t ra j-noj uspomeni kao radišan, staložen i nadasve pošten Čovjek.

LITBBATURA <W*SN. a. 36«. "** In memoriam - Mati ja Mateslc,

dipl. iiiz. sumarstva (1930-1998). Glasilo 'II.9" od IU.IX.1993., s. 12.

Maurin, Z.i Mati ja MutnfliC, dipl. ing. sumarstva (1930-1993). SL 11-18, 1998., s. 581.

MATEZIC, Mijo, (Mihovil, Mi ka), (Kutjevo, Požega. 17.IV.1918.), dipl. ing. sumarstva.

Sin Marka i Mando r, Vra-nić. Hrva t , r imokatolik, Roditelj i su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u K u t j e v u 1930., a Nadbiskupsku klasičnu gimnazi ju u Zagrebu 1938, godine.

Šumarstvo je s tudirao na Po-ljoprivredno - sumarskom i'akulte-

H r v a t s k i š u m a r s k i životopisri i inksikoti

141

tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1941.-42., a d ip lomirao 10.IX.1943.

Po završe tku s tud i j a do kra-ja r a t a bio je u H r v a t s k o m domo-brans tvu . Kao p r ipadn ik Samovo-zne škole - I l ica 207, Zagreb pri-javio se 18.Y.1945. K o m a n d i grada Zagreba.

Zaposlio se nakon I I . svjet-skog ra ta . N a j p r i j e bio je volonter u Šumar i j i K u t j e v o (1.VIII.1945. -31.1.1946.), a zat im p r ip ravn ik u is-to j šumar i j i ( l . I I . do 12.111.1946.) Ubrzo biva postavl jen za upravi-tel ja Šumari je Kut jevo (13.111.1946-21.YIII.1946.), a zat im je premješ-ten za up rav i t e l j a Šumar i j e Stro-sinci (22.YIII.1946. - 31.111.1947.) K r a t k o J e v r i j eme zamjenik upra-vi te l ja Šumar i j e "Debrinja" u Mo-roviCu (bivSa Š u m a r i j a Strosinci), a od 1.YII.1947. do 15.Y.1949. bio je uprav i te l j te Šumarije, kada je pre-mješ ten za up rav i t e l j a Šumar i j e Lipovac. Bio je prvi u p r a v i t e l j no-ve Šumar i j e Strosinci 1946.g. i prvi u p r a v i t e l j Šumar i j e Lipovac 1949. Na tome mjes tu zadržao se do 24. YI.1949„ kada je premješten na mje-sto referenta u Povjereništvo za Su-mars tvo Oblasnog NO Osijek, gdje se zadržao do 3.IX.1950. Nešto du-lje zadržao se na mjes tu upravi te-l ja Šumar i j e Našice (4.IX.1950. -20.X.1955.). Nakon toga Sumarski je inspektor N O K - a Našice (21.X. 1955.-30.YI.1956.), ali se ubrzo vra-ća na mjesto up rav i t e l j a Šumar i j e Našice i na tom se mjes tu zadržao do 30.YI.1960. Te je godine bio su-osnivač ŠG "Krndija" Našice i nje-gov prvi d i rek to r . Godine 1970. bio je suosnivač Š P P "Slavonska Suma" Vinkovci.

Po la radnoga vijeka bio je di-rektor ŠG "Krndija" Našice (1VI I . 1960. - 30.YI.1983.)

Ing. Matezic, kao s t ipendis t FAO, bio je mjesec dana na stru-čnoj praks i u I t a l i j i (IX.-X.1960.)

U dva nav ra t a bio je elan Vi-

jeća proizvođača Skupš t ine općine Našice (1953./54. i 1963./64.) bivšeg N O K - a Našice.

H Š D dodijelilo mu je 1997. pi-smeno p r i znan je i s r eb rn j ak K r a l j Tomislav za višegodišnji rad na dobrob i t Sumarske s t ruke.

Od 1960. do 1983. bio je pred-sjednik Šahovskog d ruš tva "Slavo-nac" Našice. Sa suradnic ima napi-sao je povijest toga d ruš tva pod naslovom "Šahovsko druš tvo >Sla-vonac< Našice 1945-1985."

Bavi se i l i t e r a rn im radom. Ogranak MH u Našicama objavio mu je 1994.g. "Priče bez naslova". P reds j edn ik je in ic i ja t ivnog odbo-ra i suosnivač d ruš tva "Hrvatski domobran" u Našicama.

Od l ikovan je o rdenom rada 1981. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 361. Piskorić, O.: Knj ige i Časopisi - Mijo

MateziC: Pr iče bez naslova, (pr ikaz knjige), Našice, 1994. SL 7-8/97., s. 439-440.

*** H S D 1996., s. 277, 296, 299, 306, 413. *** SL 1997., s. 322.

MATICA, Vladimir, iz Kopr ivni-ce, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1953.-54., a d ip lomirao na biolo-škom odsjeku Šumarskog odjela 29. XII.1956.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 368.

MATIC, Branko, (Donj i Vuckovi-ci, Gorski kotar , 1916. - Zagreb, 8. XII.1978.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin M i h a j l a . S rb in , pravo-slavne vjere. Po t j eče iz napredne i b ro jne goranske obi tel j i . Osnovnu školu završio je u Moravicama, a rea lnu gimnazi ju na Sušaku 1936.

U jesen iste godine upisao se na Poljoprivredno - Sumarski fakul-


142

te t Sveuc. u Zagrebu. Tu se ukl ju-čuje u r ad s tudentskog revolucio-narnog pokreta , apsolvira skol. g. 1940.-41., a 1942. odlazi u par t izane . Demobi l iz i ran kao rezervni pu-kovnik odmah po okončanju I I . sv-jetskog r a t a odlazi na razne od-govorne dužnosti , d ip lomiravši na Šumarskom odjelu 25.VI.1948.g.

Ti jekom svoje Sumarske ka-r i j e r e bio je na dužnost i min i s t ra Sumarstva Hrvatske, direktora Gla-vne uprave za Sumarstvo H r v a t -ske, direktora "Exportdrva" Zagreb i na drugim visokim funkc i j ama .

Nos i te l j je P a r t i z a n s k e spo-menice 1941.g. Odl ikovan je sa vise visokih r a t n i h i mi rnodopskih od-l ikovanja .

Umro je u Zagrebu u 62. go-dini života.

L I T E B A T U B A *** SL 1952., s. 129. *** SN, s. 360. RajnoviC, N.: Učesnici NOB-a s pod-

ručja općine Vrbovsko. MatiC Mihajlo Bran-ko. Monograf i ja OpCina Vrbovsko, n jena proslost, njena sadasnjost. SK Zagreb 1984., s. 126-127.

Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 229.

MATIC, Cedomir, ( K u r j a k , Udbi-na 3.IV. 1959.), dipl. ing. Sum.

Studirao je na Šumarskom fa-ku l t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Di-plomirao je na ŠG odjelu 27.XII. 1984.

M A T I ć , Jovan, (Ivan), (Srem. Kar-lovci, 1872. - Beograd, 21.X.1930.), Sum. nadsavje tn ik .

Š u m a r s t v o je apso lv i r ao na Gospodarsko - Šumarskom učil iš tu u Kr iževc ima 1892. godine.

Kao Sumarski v ježbenik Pe-t rova rad inske imovne općine u Srem. Mitrovici položio je 1894. dr-žavni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva, i či tav ra-dni vi jek bio je u službi kod te imovne općine, od čega 20 godina

kao u p r a v i t e l j Šumar i j e u Moro-viCu, koju je uzorno vodio. Kao Su-marsk i pr i s tav imenovan je 1902. ko ta r sk im Šumarom, a zat im nad-Sumarom 1909., Sumarnikom 1918. i nadsumarn ikom 1922. godine.

Kao u p r a v i t e l j ko ta rske Šu-mar i j e u MoroviCu, postavl jen je 1923. za Šumarskoga sav je tn ika kod Gospodarstvenog u reda iste imov-ne općine, a 1925. p remješ ten je iz MoroviCa i p r o m a k n u t za Šumar-skog nadsav je tn ika i up rav i t e l j a u Srem. Mitrovici. Umirovl jen je kao nadsav je tn ik (1927.), ali 1928. po-novno je postavl jen u istom svoj-stvu kod Di rekc i j e Suma iste imov-ne općine, a 9.X.1929. bio je konač-no umirovl jen .

Poginuo je 1930. u automo-bi lskoj nesreći u Beogradu u 58. godini života,

Bio je izvrs tan p rak t i ča r i dobro je poznavao p rob lemat iku iskor iscivanja i podizanja slavon-skih hras t ika , bilo imovno - općin-skih, invest ic i j skih ili državnih . Njegove procjene drvnih masa hra-stovih sjecina bile su vrlo pouzda-ne. Post igao je zapažene r ezu l t a t e na poSumljavanju i podizanju no-vih h ras tov ih sastoj ina na podru-čju Šumar i j e MoroviC.

Surađ ivao je sa Šum. listom (1910., 1926.), u kojem je objavio ra-dove iz područ ja zašt i te Suma i Šumske uprave . Vec 1910. uočio je sušenje h ras tov ih sastojina, a za glavnog uzročnika smatrao je pe-pelnicu (medl j iku) .

Bio je dugogodišnji elan H r -vatsko-slavonskog Šumarskoga dru-štva, odnosno Jug. Sum. udružen ja .

B A D O V I

Posljedice hrastove medljike. Sum. list 1910., s. 241-244.

Sušenje hrastovih sastojina. SL 1926., s. 446-448 (Cir.).

Autonomija ili podržavljenje im. opći-na. Sum. list 1926., s. 17-21 (Cir.).


143


184; 1918., s. 47; 1922., s. 38; 1923., s. 255, 381; 125., s. 210, 402; 1926., s. 144; 1927., s. 546; 1928., s. 386., 1929., s. 514, (Matic Jovan, Ma-tić Ivan) .

Metlas, iT.: Jovan Matić, sum. nadsav-jetnik u p. In memoriam. SL 1, 1931., s. 39-40.

BorosiC, J.: SIS, s. 19, (Matić Jovan). Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 50,

82,169. *** Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 107, 409.

M A T I ć , Mar i j an , (Požega, 31.VII. 1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin J u r a j a i Nade r. Đurđe-vic. H r v a t , r imokatol ik . Osnovnu je školu završio u Požegi 1981., a s redn ju Šumarsku Školu u Kar -lovcu 1985.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1992.g. iz područ ja eko-nomike Šumarstva. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslo-vom "Pregled i anal iza Sumarske politike Njemačke, Francuske i Švi-cftrs I? 0"

Od 19.IY.1993. do 24.X.1994. r ad i u UŠ Požega u RJ Mehani-zacija i građevinars tvo, a nakon to-ga u Župan i j i požesko-slavonskoj postavl jen je za Sumsko-lovnog in-spektora, na kojem mjes tu r ad i i 1997. godine.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 55. *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 100,

105,131.

MATIĆ, Slavko, (Livno, B i H , 20.1. 1938.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc„ redovi t i prof . Šum. f a k u l t e t a u Zagrebu.

H r v a t s k e je nacionalnost i i d ržavl jans tva . P u č k u školu poha-đao je u Kninu . M a t u r i r a o je na kn insko j gimnazij i .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1959.-

60., a d ip lomirao 24.1.1962. Na is-tom je f a k u l t e t u magis t r i rao 20. XII.1972. i dok to r i rao 1980. godine.

U roku od pet godina nakon pos t izanja dok to ra t a (1985.) b i r an je za redovitog profesora na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu, ci-me se ne može pohval i t i ni jedan redovan profesor toga f a k u l t e t a . T r i pu ta je obnašao dužnost pro-dekana i dva pu ta dužnost dekana.

"Područje njegova bav l j en j a znanstvenim radom je uzga jan je p r i rodn ih Suma, Šumske k u l t u r e i plantaže, Šumsko s jemenars tvo i rasadnicarska i Šumska poli t ika. Originalno je r i ješio način i inten-zi tet p ro r i j eda u regularn im Suma-ma, a f i r m i r a o u Šumarskoj s t ruci t r a j n o opred i j e l j en je za pr i rodno pomlađ ivan je i p r i rodan sastav Su-me. Predložio je nov p r i s tup u go-spodarenju nizinskim Sumama i de-f i n i r a o ulogu p ioni rsk ih vrs ta li-staca i če t in jača kod povra tka pri-rodn ih Suma na degrad i rane stoj-bine.

P ro fe so r Mat ic razrad io je p r i j ed log k o n t e j n e r s k e proizvod-nje h ras tov ih sadnica s posebnim naglaskom na vrstu kontejnera , sup-s t ra t i v r i j eme sadnje te odredio opt imalan b r o j b i l j aka i količinu sjemena za p r i rodnu i u m j e t n u ob-novu sastojine. Uveo je nov pris-t u p u gospodarenje r i t sk im Suma-


144

ma P o d u n a v l j a i Podrav ine i dao izvorno r j e šen je za postupak izlu-č ivanja s jemenskih sastoj ina i sje-menarske pol i t ike kod glavnih vrs-ta drveća", (Prpic , B„ 1996.).

U z n a n s t v e n o i s t r a ž i v a č k o m radu uvi jek je bio na jop te recen i j i znanstvenik - bio je vodi te l j pro-jekata , podpro jeka ta i pet do deset i s t raž ivačkih tema i zada taka isto-dobno.

Uz velik angažman na vođe-n ju i u p r a v l j a n j u Šumarsk im fa-kul te tom, bio je vodi te l j N P Š O Zagreb, p reds to jn ik Z l Š - a i Kate-dre za uzga jan je Suma. Objavio je vise od s to t inu znanstvenih i stru-čnih radova u domaćim i s t ran im časopisima, suradnik je na čet i r i monografi je iz područja Sumarstva. Cijenio je t imski rad, tako da je napisao veći b r o j radova u surad-n j i sa drugim is traživačima. Izra-dio je i veći b r o j s tud i j a za po-t r ebe Sumarstva, vodoprivrede i dr.

Sudjelovao je na kongresima I U F R O i svim značajn im znan-stvenim skupovima iz područ ja Su-mars tva kod nas i u svi jetu.

Zas lužuje pozornost i njegov nas tavni rad: vod i te l j je nekoliko kolegija dodiplomskog i poslijedip-lomskoga s tudi ja , ali glavni mu je p redmet uzgajanje Suma.

Bio je mentor većeg b ro ja di-ser tac i ja i magis ter i ja te elan pov-jerens tava za obranu doktorskoga i magistarskoga r ada kod nas i u inozemstvu. U vise je m a d a t a elan Mat ične komisi je za izbor i reiz-bor nas tavnika .

Od 1980. do danas ni je prire-đen n i jedan znača jn i j i znanstveni skup u R. H r v a t s k o j iz područ ja Sumarstva, a da prof . dr. sc. Slavko Matic ne bi bio inic i ja tor , organi-zator ili ba rem elan organizacij-skog odbora skupa.

Bio je elan Upravnog odbora JP "Hrvatske Sume" i njegov do-predsjednik , te većeg b ro ja znan-

stvenih i s t ručn ih udruga. J e d a n je od osnivača H r v a t -

skog ekološkog d ruš tva i predsjed-nik je H Š D . U r a d u Saveza I T S D I ak t ivan je kao elan od 1976. godine. Pov je ren ik je za nizinske Sume u I U F R O - u , preds jednik Sav je ta za po l jopr iv redu i Sumarstvo H A Z U i predsjednik novoosnovane Akade-mije Šumarskih znanosti u Zagrebu.

Osim r a n i j i h p r i znan ja prof . dr. sc. Slavko Matic odlikovan je 28.V.1996. sa dva odličja predsjed-nika Repub l ike H r v a t s k e dr. F ra -nje Tuđmana: Odličjem reda Dani-ce H r v a t s k e s likom Blaža Lorko-vica za osobite zasluge u gospodar-stvu i Odličjem reda Danice H r -vatske s likom R u đ e r a Boskovica za osobite zasluge u znanosti .


Šumarska genetika; Sjemenarstvo, ra-sadnicarska proizvodnja, kulture i plan-taže; Melioracija krsa i ostalih devasti-ranih sumskih terena. "Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-1976 kroz s t ranice Šumar-skog lista, Zagreb 1976., s. 43-45, 59-77, 121-128.

Posljedice narušavanja ekološke rav-noteže nizinskih sumskih ekosistema hi-dromelioracijskim zahvatima u površine buduće retencije Kupcina, (sa Prpic , B. i Baus, Đ.). Sum. list 5-7 1977., s. 312-319.

Rezervati sumske vegetacije Prasnik i Muški bunar, (sa suradnicima). S tud i ja ekolosko-uzgojnih osobina SG Josip Koza-rac Nova Gradiška. Sum. fak. u Zagrebu, Zagreb 1979., s. 1-131.

Ekolosko-uzgojne osobine specijalnih rezervata sumske vegetacije Prasnik i Muški bunar u Slavoniji, (u suradnj i ) . "Drugi kongres ekologa Jugoslavi je , knj . I.: Zagreb 1979., s. 767-823.

Uzgojni radovi u sumama hrasta luž-njaka Slavonije i Baranje kao mjera po-većanja kvalitete drvne mase. Zbornik radova "Istraživanje, razvoj i kval i te ta proizvoda u p re rad i drva Osijek 1984., s. 167-177.

Sume hrasta lužnjaka i njihova pri-rodna obnova. Bilten Društva ekologa BiH, knj. I., Sarajevo 1984., s. 211-217.

Uzgoj i zaštita suma. "Sume i p re rada drva Jugoslavije", Bgd 1986., s. 177-194.

Stanje i problemi na podizanju i uzga-janju suma, Struktura i proizvodne mo-


145

gućnosti suma, i sumskog zemljišta. Teh-nologija i razvoj", Bgd 1988., s. 869-879.

Utjecaj različitih načina pripreme staništa na pomlađivanje naših regularnih sastojina, (u suradnj i ) . Zbornik p lenarnih r e f e r a t a i sažetaka priopćenja savjetova-nja "Sume H r v a t s k e u današnj im ekolo-škim i gospodarskim uvjetima", Zagreb 1988., s. 191.

Uzgojne mjere u sastojinama naruše-nim sušenjem hrasta lužnjaka. Glasnik za sum. pokuse 25, Zagreb 1989., s. 67-77.

Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojina hrasta lužnjaka. Glasnik za sum. pokuse 25, Zagreb 1989., s. 261-278.

Uzgojni radovi u prirodnim sastojina-ma i mogućnost njihovog normiran ja. Šum. list 1-2,1989., s. 39-53.

Sume i sumarstvo Hrvatske - jučer, danas, sutra. Glasnik za sum. pokuse 26, Zagreb 1990., s. 33-56.

Njega sastojina proredom u mladim, srednjedobnim i starijim sastojinama hra-sta lužnjaka u SpaCvanskom bazenu. Semi-nar o proredama u lužnjakovim sumama, Zagreb 1990., s. 1-43.

Njega suma proredom. Sum. f a k u l t e t Zagreb - JP "Hrvatske sume i US Ko-privnica, Zagreb 1991., s. 1-45.

Uzgajanje suma, (sa SkenderoviC, J.). "Sume u Hrvatskoj" , Zagreb 1992., s. 81-95. Šumsko sjemenarstvo. Ibid., s. 97-99.

Sumski rasadnici, (u suradnj i ) . Mono-graf i j a Sume u Hrva t sko j , Zagreb 1992., s. 101-104.

Šumske kulture i plantaže, (u surad-nji). Ib id . s. 105-108.

Unapređenje proizvodnje biomase sum-skih ekosustava Hrvatske. Glasnik za sum. pokuse, Posebno izdanje 4, Zagreb 1993., s. 1-6.

Brojnost pomlatka glavne vrste dr-veCa kao temeljni preduvjet kvalitetne ob-nove, podizanja i njege suma. Ibid., s. 365-379.

Studija biološkog i gospodarskog rje-šenja sume Turopoljski lug ugrožene pro-padanjem, (uzgojna i s t raž ivanja sa Sken-deroviC, J.). Glasnik za sum. pokuse 29, Za-greb 1993., s. 295-334.

Basadnicka proizvodnja listaca i njen utjecaj na kvalitetu sumskih kultura, (s OrsaniC, M.). Izvješće o znanstvenoistraži-vačkom radu za 1992. Sum. ins t i tu t Jas t re-barsko i Sum. f a k u l t e t Zagreb. JP H r v a t -ske sume, Zagreb 1993., s. 159-161.

Obnova suma hrasta lužnjaka u SO Sisak, (grupa autora) . Glasnik za sum. po-kuse 30, Zagreb 1994., s. 299-355.

Prilog poznavanju broja biljaka i ko-ličine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i poSumljavanje. Sum. list 3-4,1994., s. 71-79.

Utjecaj ekoloških i gospodarskih cini-laca na sušenje hrasta lužnjaka u gospo-darskoj jedinici Kalje SO Sisak, (grupa au-tora). Glasnik za sum. pokuse 30, Zagreb 1994., s. 361-419.

Sumski sjemenski rajoni u Hrvatskoj, (grupni rad, rukopis predan u JP "HS"), Zagreb 1995., s. 1-111.

Urod žira u prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, (s OrsaniC, M. i AniC, I.). Unapređenje proizvodnje bio-mase sumskih ekosustava, knj . 1, H S D , Za-greb 1996., s. 105-112.

Bukove sume Hrvatske i njihovo mje-sto u kompleksu suma središnje i jugois-točne Europe, (sa OrsaniC, M. i AniC, I.). Ib id . s., 113-124.

Prilog poznavanju nekih sumsko-uz-gojnih svojstava pionirskih listopadnih vrsta drveCa, (s AniC, I. i OrsaniC, M.). Ibid., s. 179-186.

Prirodne sastojine topola i vrba u da-našnjim ekološkim i gospodarskim uvjeti-ma Hrva t ske , (s OrsaniC, M. i AniC, I.). Ibid., s. 217-228.

Kontejnerska proizvodnja sadnica hra-sta lužnjaka i njen utjecaj na kvalitetu sumskih kultura, (s OrsaniC, M i AniC, I.). Ibid., s. 307-312.

Uzgojni zahvati u submediteranskim sumama hrasta medunca, (s AniC, I. i Or-saniC, M.). Ib id . s. 343-354.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 373. *** SL 1-2/95., s. 55. PrpiC, P.: Odlikovani sumarski stru-

cnjaci - P ro f . dr. sc. Slavko Matic, dipl. inž. sumarstva. Sum. list 9-10,1996., s. 435.

*** H S D 1846-1996, s. 282, 285, 287, 288, 293-295, 299-301, 304, 307, 308, 337, 355, 356, 361, 369-377, 379-389, 392, 391, 413, 424, 436.

*** H r a s t lužnjak u Hrva t sko j , s. 504, 507, 423, 524, 531, 523, 533, 534, 535.

*** SIB, s. 6, 34, 67. Povijest šumar. H r v a t s k e 1846 -

1976., s. 1, 23, 37, 53, 92, 417. *** SL 3-4,1997., s. 182,186. Klepac, D.: Iz sum. pov. Gorskoga...,

Zagreb 1997., s. 57,114,153,166, 216.

MATIć, Vasilije, (Moravice, Gor-ski kotar, 12.IV. 1906. - Sarajevo, 20.YIII.1981.), dipl. ing. Sumarstva, redovni sveuc. profesor.

Nakon završene gimnazije u Ogulinu 1926.g„ s tudira Sumarstvo na Gospodarsko-Sumarskom fakul-te tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1929.-1930., a d ip lomirao 10.X. 1930.


146

Dana 12.V.1932. zaposlio se u Di rekc i j i Suma na Sušaku na po-slovima uređ ivan ja , 1933.g. prelazi u Di rekc i ju Suma Sarajevo, r ad i p r u ž a n j a pomoći prigodom uvođe-n ja suvremenih metoda uređiva-n ja Suma, a 1937. prelazi u Direkci-ju Suma u Tuzli.

Posl i je uspješno obavljenoga posla, 1938.g. vraća se u Sušak i pre-uzima dužnost rukovodi te l j a Šum-ske uprave u J a senku u Gorskom kotaru, gdje r ad i do početka I I . sv je t skog r a t a , ko je j e v r i j e m e (1941.-1945.) proveo kao r a tn i za-robl jen ik u Njemačkoj .

Po povra tku preuz ima ruko-vođenje poslovima Sumarstva u Ok-ružnom NO u Delnicama. Na tra-ženje vlade NE B i H , 1946. godine p remješ ten je u Sara jevo u Mini-s tars tvo Sumarstva i d rvne indus-t r i j e gdje je rukovodio poslovima p lan i ran ja , n a j p r i j e kao načelnik Odjel jenja (1946.-1947.), a zat im kao pomoćnik ministra (1947.-1949.). Po-četkom 1950. izabran je za izvan-rednoga, a 1958. za redovnoga pro-fesora na Po l jop r iv redno - Šumar-skom f a k u l t e t u u Sa ra j evu za pre-dmet uređivanje Suma gdje je svo vr i j eme bio rukovod i t e l j ka tedre . VrSio je i dužnost sefa zavoda za u ređ ivan je Suma, odnosno Odjel je-n j a za u ređ ivan je Suma I n s t i t u t a za Sumarstvo u Sara jevu , a bio je

p rodekan i dekan Po l jop r iv redno-Sumarskog te dekan osamostaljenoga Šumarskoga f a k u l t e t a u Sara jevu .

Bio je ak t ivan elan S I T Š I D SR B i H i jedno je v r i j eme bio preds jednik tog saveza.

Za svoj doprinos znanstve-nom r a d u i obrazovanju kadrova dobio je nagradu "27. juli" i nagra-du "Veselin Maslesa", a za doprinos razvoju p r iv rede i d ruš tva odliko-van je Ordenom rada sa z la tnim vijencem i Ordenom zasluga za na-rod sa zlatnom zvijezdom.

Školovao je od 1951. do odlas-ka u mirovinu 1972. godine 22. ge-nerac i je Šumarskih s t ručn jaka , ali je i da l je honorarno radio na fa-ku l t e tu do k r a j a života.

Objavio je veći b r o j knjiga, znanstvenih radova, s tud i j a i dru-gih publ ikac i ja .


Normalno stanje u jelovim i smrCevim sumama. Badovi P§ faku l t e t a , Sarajevo 1956, B I / l .

Eine angewandte Methode zur Zuwach-bestimmung Tannen-Fichten-und Buchen-Plenterwšlder in Jugoslawien. I U F B O Kon-gres, Oxford 1956.

Taksacioni elementi prebornih suma jele, smrce i bukve na području Bosne. Badovi §F i Inat . za sumaratvo, Sarajevo 1959, IV/4.

Ertragstafeln der Tannen-Fichen-und Buchen - Plenterwšlder. I U F B O kongrea, Bec 1963.

Osnovi i metod utvrđivanja normal-nog sastava za preborne sastojine jele, smr-ce, bukve i hrasta kitnjaka na području Bosne. Badovi ŠF i Inat i t . za sumaratvo, Sara jevo 1963., V I I I / 8 .

Metod inventure suma za velike povr-šine I., II. i I I I . dio. Sara jevo 1964.

Uređivanje suma I i II dio. Sarajevo 1968. i 1969.

Osnovne smjernice gazdovanja suma-ma u Bosni i Hercegovini, ( sa suradnici-ma). Sarajevo 1969.

Stanje suma u SB BiH prema inven-turi suma na velikim površinama u 1964-1968. godini, (sa suradnicima). Sarajevo 1971.

Prirast i prinos suma. Sara jevo 1979. Tablice taksacionih elemenata visokih

i izdanackih suma u SB BiH, (sa surad-nicima). Sarajevo 1980.


147

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 7, 42,115. *** SL: 1935., s. 478; 1936., s. 206; 1937., s.

43; 1939., s. 54. *** SN, s. 356, 593. Drinić, P.: In memoriam - Vasi l i je

Matic - Vajo (1906-1981). SL 4-5/82., s. 203-204.

*** SE 2,1983., s. 403. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 229.

MATIć, Vlajko, (S la t ina , 26.V. 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

S tudi rao je na Šumarskom faku l t e tu Sveučilišta u Zagrebu. Dip lomirao je Sumarstvo na Šu-marskom odjelu 17.VI.1991.

MATIJAŠEVIĆ, Marijan, (Alj-mas, Erdu t , 8.V.1910. - Rakov Po-tok, Zagreb, 8/9.VI.1945.), dipl. ing. Sumarstva i književnik.

P rema nepotpunim podaci-ma, osnovnu Školu polazio je u rod-nom AljmaSu. Gimnaziju završava u Osijeku, gdje je matur i rao 1929. godine.

Šumarstvo s tudira na Poljo-privredno-Sumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1932.-33., a diplomirao 11.X.1933. Školo-vao se uz pomoC Hrvatskog kul-turnog društva "Napredak".

Radni vijek započinje 1933.g. na pilani u Drvaru B i H . Odatle prelazi Šumskoj upravi državnih Suma u Donjem Kosinju na Vele-bitu, radeći na Šumskim radilišti-ma (pi lanama) u Kosinju, Štiro-vaci i Jasenku. Godine 1940. prem-ješten je za kotarskoga Šumara u Samobor, a 1941. prelazi u diplo-matsku službu kao t a jn ik Poslan-stva N D H u Brat is lavi (Slovač-ka). Godine 1943. vraća se u Za-greb, u Ministarstvo Suma i ruda i tu je dočekao k r a j rata, ali i svoga života.

Nove vlasti osudile su ga za "kolaboraciju", proglašen je "narod-nim nepri jatel jem" i u l ipnju 1945.

biva uhićen i s t r i je l jan u Rakovom Potoku, nedaleko od Zagreba.

Uz nekoliko stručnih napisa koje je objavio u staleskom glasilu "Šumarski list" (od 1933.) dipl. ing. Mar i jan Matijasevic ogledao se i u književnom stvaralaštvu, kao pjes-nik, novelist i d ramat ik . Vec kao gimnazijalac napisao je pripovijest "Aljmaska gospa". Pjesme, poput "Li-r ika šestorice" (u suradnj i 1930.), "I licu gnjevnom" (1936.), "Nemir samo-će" (1941.) objavlj ivao je u "Hrvat-skoj reviji" i drugim časopisima. Za dramu "U brodolomu", koja je 1944. izvedena u H N K u Zagrebu dobio je prestižnu Demetrovu na-gradu (1944.).

Velika inspiracija u njego-vom književnom radu bile su Su-me i priroda, pa su mu mnoge pje-sme posvećene to j problematici. Sve su njegove pjesme i novele ob-javljene u 22 zbornika, časopisa i novina. Objavio je i dvi je zbirke u vlas t i to j nakladi.

B A D O V I I Z S T B U K E

Suma i umjetnost. Sum. list 4,1933. Obračunavanje ležišta (visine) prizme

kod prerade drva na pilanama. Sum. list 10,1936.

Industrijalizacija i mentalne dispozi-cije. Sum. list 2,1939.

Oospodarsko-politicke mjere za obra-nu suma. Sum. list 4,1940.

Kroz tvornicu celuloze u Drvaru. Osi-jecki H r v a t s k i list, br. 24,1934.

O posumljavanju i poljepsavanju alj-moskih cotova. Ib id . br. 90,1934.

Oospodarsko-politicke mjere za obra-nu suma. Savremenik, knj . I., br. 11, Bgd 1940.

Nase nizinske sume i gospodarstvo -Najsolidnija podloga gospodarskog uravno-teženja. Spremnost br. 111-112, Zagreb 1944.

L I T E B A T U B A

BorosiC, J:. SIS, s. 8, ( IV. god.). *** SL: 1936., s. 64; 1938., s. 594; 1939., s.

245; 1940., s. 190; 1943., s. 96. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

117,194. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 250, 325, 412.


148

*** SE 2,1983., s. 403. Piskorić, O.: P o r t r e t i - Mar i jan Mati-

jasevic, dipl. inž. sum. i knj iževnik (1910.-1945.), SL 5-6/95., s. 211-214.

Spoljarić, V.: 50 godina od tragične smrt i - Mar i jan MatijaseviC, dipl. ing. su-marstva i književnik, glasilo "Hrvatske sume", Zagreb 1995., br. 47-48.

Krmpotič, M.: Životopisi i djela hrvat-skih knj iževnika šumara. Katalog izložbe slika, kipova i knj iževnih radova. Etno-grafski muzej, Zagreb 1996.

MATIJAŠIĆ, Nives, (Ogulin, 15. III.1969.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćer Josipa, saobraćajnog te-hničara, h rva t ske nacionalnost i i d ržavl jans tva . S r edn ju matematic-ko - in fo rma t i cku školu završila je 1988. god.

Šumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 13.X.1993. god. iz znanstvenoga po-d ruč j a uređivanje Suma s naslo-vom diplomskog r a d a "Revitaliza-cija starog pa rka u Ogulinu", (vid. SALOPEK, MATIJAŠIĆ, 4. knjiga).

MATIJAŠIĆ, Vladimir, (Ogulin 6. X.1908.-Zagreb, 1979.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin I v a n a i Mar i j e r. Cindric. H r v a t , r imokato l ičke vjeroispovi-jesti. Rod i t e l j i su mu bil i ugosti-tel j i . Osnovnu i s redn ju Školu po-lazio je i završio u Ogulinu, matu-r i ravš i na Rea lno j gimnazij i Ogu-lin 1927. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1930.-31., a d ip lomirao je na Šumarskom odje lu 12.X.1931.

P r e m a nepotpunim podacima, prvo zaposlenje, kao pr ipravnik , dobiva 16.1.1932. u Rudopol ju , Di-rekc i ja Suma Sušak. Nakon obav-ljenog pripravničkog staža, 1934. po-laže s t ručni d ržavni ispit za samo-stalno vođenje Šumskoga gospodar-stva. Odmah je dobio mjesto up ra -vitel ja Šumari je Rudopo l j e (1935.), a za t im u V r h o v i n a m a (1937.)

Početkom I I . svj. ra ta premje-šten je Ravna te l j s tvu d ržavn ih Su-ma u Gospić (1941.), a zat im u Ogu-lin (1942.), radeći u Šumarskoj stru-ci. P o r a t n e dvi je godine (1945.-1946.) ponovno je sa službom u Li-ci (Gospić), da bi se 1947. def ini-t ivno preselio u Gorski kotar . Od 1947. do 1952. u p r a v i t e l j je Šumari-je Gerovo, a od 1953. u p r a v i t e l j Šu-mar i j e Delnice. U novo osnovanom ŠG Delnice n a j p r i j e r ad i na po-slovima interne kontrole, da bi pod k r a j svoje Sumarske k a r i j e r e bio imenovan pomoćnikom d i r ek to r a gospodarstva. Umirov l jen je 1969.g.

Vrsn i poznavalac problema-t ike gospodarenja p reborn im Su-mama na visokom krSu, dipl. ing. Vlad imi r Mat i jas ic svoje je znanje rado prenosio na mlađe kolege, za-h t i j eva juć i od n j ih r igoroznu pro-vedbu svih zada taka koj i su pro-izlazili iz Sumsko-gospodarskih os-nova i godišnj ih planova gospoda-renja .

L I T E B A T U B A Borosić, J.: SIS, s. 8, 42,114. *** SL: 1933., s. 283; 1935., s. 112, 233;

1937., s. 495; 1941., s. 329, 540; 1942., s. 93. *** SN, S. 357.

MATIJEVIĆ, Ante, iz Davora, Sla-vonija, ing. Sumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1901. u p rvo j generaci j i s tudena ta trogo-dišn je Šum. akademi je u Zagrebu.

Prema pronađenim podacima, 1901. imenovan je Sum. vježbeni-kom kod Brodske imovne općine u Vinkovcima, gdje je službovao do 1910. u Šumari jama Otok i Cerna, s t ime sto je 1907.g. imenovan Sum. pr is tavom. Bio je elan H S Š D .

L I T E B A T U B A *** SL; 1901., s. 504; 1907., s. 39; 1908.

Iskaz članova H S S D (Antun) . Borosić, J.: SIS., s. 3 (Ante). *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538 (Antun) .


149

MATI JE VI ć , Blaženka, (Bjelo-var, 3.III.1969.), dipl. ing. Sum.

Kćer Jos ipa iz Predavca , se-la k r a j Bjelovara. Hrvatskoga dr-žavljanstva. S r edn ju školu završi la je u CUO - u smje ren je za k u l t u r u i umje tnos t - u Bje lovaru 1989.g.

Šumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom fakul te tu u Zagrebu 11. VII.1994. iz znanstvenoga područ-ja Šumske melioracije krSa, (vid. K U L I C , M A T I J E V I C , 2 . knj iga) .

MATI JE VI ć , Ivan, (Kaniža , Gos-pić, 19.11.1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivankin , zan imanjem slu-žbenice. H r v a t , r imokato l ičke vje-re. Školovao se u Gospiću. Osnov-n ju školu završio je 1965., a gimna-zi ju 1969. god.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odje-lu 20.XII.1973.

Prvo zaposlenje dobiva u D I P Ogulin 1.II.1974. Sl i jedi s luženje vojnog roka i nas tavak r ada u is-tom poduzeću. Do 1.II.1976. vodi-t e l j je rad i l i š ta za po t rebe investi-cija, a nakon toga unap r i j eđen je za tehničkog up rav i t e l j a doradne pilane. Od 15.VIII.1978. do l . V I I I . 1988.g. t ehničk i je vod i te l j tvor-nice montažn ih kuca i rukovodi-t e l j gradi l iš ta . NapustivSi Ogulin, nešto vise od godinu dana ( l . V I I I . 1988. - 15.XI.1989.) r ad i u D o n j o j S tubic i u H r v . zagor ju na mjes tu v.d. d i r ek to ra poduzeća "Stolar ", da bi na redne t r i godine bio "slobodni radnik", radeći na j raz l i c i t i j e poslo-ve. Nakon osnivanja JP "Hrvatske Sume", l.X.1992. p r iml jen je u stal-ni r adn i odnos u UŠ Gospić u Pro-izvodni odjel, na radno mjesto stru-čnog su radn ika za iskoriscivanje Suma, gdje se nalazio i krajem 1997.g.

Ti jekom službovanja u drv-noj i ndus t r i j i bio je nazočan ve-ćem b ro ju s t ručn ih skupova, a po-

glavito onih iz domene izgradnje montažn ih objekata .

Član je H Š D . Živi u rodno j Kan iž i kod Gospića.

L I T E B A T U B A *** SL, 1-2,1995., s. 68.

MATIJEVIC, Marija, (Otočac, 1. IV.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r a l a je na vec osamosta-l jenom Šumarskom f a k u l t e t u Sve-učil iš ta u Zagrebu. Dip lomira la je na ŠG odjelu 14.X.1966.

MATIŠEVIĆ (MATICEVIĆ), Ma-kso, (Slav. Brod, 1872. - Zagreb, 30. 1.1917.), nadsumar .


P r e m a dos tupnim podacima, 1908. radio je kao ko ta rsk i Šumar kod Pe t rova rad in ske imovne op-ćine u Srem. Mitrovici , a 1910. ime-novan je, kao ko ta r sk i Šumar, nad-Sumarom kod iste imovne općine, gdje se, u istom svojstvu, nalazio i 1917. godine.

Umro je na l i ječenju u Za-grebu u 45. godini života.

L I T E B A T U B A *** SL: 1908. (iskaz članova); 1910., s.

155 (Maticevic). *** Umro Makso Maticevic. SL. 1917., s.

40. BorosiC, J.: SIS, s. 19 (MatiseviC). *** SN, S. 52 (MatiseviC).

MATIZOVIĆ, Dragutin, iz Tovar-nika, ing. Sumarstva, Sum. savjetnik.

Šumars tvo je apsolvirao na Visokoj školi za k u l t u r u t la u Be-ču 1893. godine.

P r e m a dos tupnim podacima, kao ko ta rsk i Šumar, p remješ ten je 1904. iz Vukova ra Župan i j sko j ob-last i u Ogulin, gdje je 1906. imeno-van župani j sk im Šumarskim nad-zornikom i gdje se nalazio i 1915.g. Tada je u istom svojstvu vraćen u


150

Vukovar . Zemal j sk im Šumarskim savje tn ikom imenovan je 1920. kod Šumarskog ods j eka Min i s t a r s tva Suma i r u d n i k a u Zagrebu, gdje je umirovl jen 1923. godine.

U službu se vraća 1925. kada je postavl jen za d i r ek to r a Direkci-je Suma u Zagrebu, i u tom svoj-stvu definit ivno je umirovl jen 1926. Umro je 1946. god.

P r e m a D. Klepcu (1965.) Dra-gut in Matizovic p r ipadao je grupi s t a r ih t aksa to ra koj i su služili u Sumama Gorskoga kotara , a poz-na t i su po tome Sto su kons t ru i r a l i normalu gotovo za svaku Sumu ko-ju su uređ iva l i i te se normale za bivSe zemljišne zajednice Gorsko-ga ko ta ra mogu naci u gospod. os-novama iz toga vremena.

P ronaš l i smo i poda tak da je u Lovacko- r ibarskom vjesniku po-lemizirao sa Z. Turka l jom.

Bio je elan H S S D , kasni je i H Š D , od početka stoljeća do svoje smrti , a sudjelovao je u r adu druš-tven ih skupšt ina (1919.)

B A D O V I

Zabrana lova vrebanjem na srnjake u Županiji modrusko - riječkoj, (Odgovor Z. Turka l ju ) . L B V 1910., X I X , 8, s. 87-88; 12, s. 135-139.


39; 1910., s. 76; 1917., s. 273; 1919., s. 54; 1920., s. 163; 1923., s. 627; 1925., s. 697; 1926., s. 557;1939., s. 50; 1940., s. 38; 1946., s. 64.

*** SL: Iskaz članova H S D (1908., 1915., 1926./27., 1940., 1943.).

BorosiC, J.: SIS, s. 22. Klepac, D.: Uređ ivan je suma, Zagreb

1965., s. 272. Frkovič, A.: B ib l iograf i ja L B V 1892-

1991., Zagreb 1993., s. 123, 424. *** H S D 1846-1996., s. 154. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 117, 229.

MATKOVIC, Petar, (Kučine, So-lin, Split , 6.IX.1913. - Split , 20.XII . 1988.), dipl. ing. Sumarstva, profe-sor.

Po t j eče iz težačke obi te l j i . P u č k u školu polazi u selu Mravin-ci, a gimnazi ju u Spl i tu .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr iv redno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1936.-37., a d ip lomirao 6.II.1939.

P rvo zaposlenje dobiva iste godine u Općini grada Spli ta , a 1941., r ad i pod ta l i janskom upra-vom u Ravna te l j s tvu Suma u Ma-karskoj . Za t im rad i u Ravnate l j -stvu Suma u Senju (1942.) i OmiSu (1943.). Državn i s t ručni ispit polo-žio je 1942. Godine 1944. vraća se u Spl i t , gd je 1947. b iva p o s t a v l j e n upravi te l jem Uprave za poSumlja-vanje i mel iorac i ju krSa. Polovi-nom 1948.g. postaje direktorom Sre-dn je Sumarske škole za krs u Spl i tu i nas tavnik iz predmeta : geologija, polit, ekonomija i ekonomika krša.

U l ipn ju 1951. izabran je za profesora botanike Vise pedagoške škole u Spli tu, na ko jo j dužnost i os ta je do odlaska u mirovinu 1978. Od 1956. do 1960 bio je i d i r ek to r te vise škole. J e d n o je v r i j e m e obavl jao i dužnost načelnika Od-jela za prosv je tu NO grada Spli ta .

Uz zasluge za organizaciju Up-rave za poSumljavanje krSa i Sred-nje Sum. škole za krs u Spl i tu is-takao se osnivanjem r a d n i h orga-nizacija, kao npr. osnivanjem ra-sadnika (MuC, K n i n ) i botaničkog v r t a na M a r j a n u (1951.), a kao pro-fesor poznat je po zah t jevnos t i po-znavanja f lo re kraškoga područ ja - predočene u vlas t i tom h e r b a r i j u . Slovio je kao strog, ali uv iđavan i p ravedan d i r ek to r i nas tavnik .

Bio je višegodišnji t a jn ik , a do k r a j a života i elan up rave dru-š tva "Marjan", ko je je od ržava lo park-Sumu Mar j an .

Znača jan je i njegov spisa-te l j sk i rad. Izdao je nekoliko sa-mosta ln ih pub l ikac i ja - knj iga.

Od 1963. do 1977. glavni je i odgovorni u redn ik časopisa "Hor-


151

t iku l tu ra" za koj i pise i mnoge priloge. Svoje radove objavl j ivao je i u drugim časopisima i pub-l i k a c i j a m a : u sp l i t sk im "Moguć-nostima" (1967., 1971.), u "Arhitek-t u r i i urbanizmu" (Beograd 1969.) u zborn iku F l o r i k u l t u r a Jugosla-vije" (Mostar 1970.) u "Zborniku P e t r a Hektorovica" (Zagreb 1970.), u "Periodicum biologorum" (Zagreb 1970.), u Zborn iku simpozija "Hvar u p r i rodn im znanostima" (1977.) i u "Zborniku B o b e r t a Vis ian i ja Ši-bencanina" (Šibenik 1983.).

Bio je ak t ivan elan H Š D i d ruš tven i odbornik.

K N J I G E

Vegetacija Marjana. Znanstvena bib-l ioteka Matice hrva tske u Splitu, 1959., s. 1-133.

Biljka-Covjek-prostor. Ukrasne bilj-ke jugosl. obale. Pododbor MH u Splitu, 1970., s. 1-333.

Bobert Visiani SibenCanin. I zdan je "Arto", Zagreb 1977.

L I T E B A T U B A *** SL: 1940., s. 182, 261, 268, 515; 1941.,

s. 267, 459; 1942., s. 218, 219; 1943., s. 24, 32, 95. *** SN, s. 359, 563 PiskoriC, O.: P ro f . P e t a r MatkoviC,

dipl. inž. sum. (1913-1988). SL 9-10, 1989., s. 554-556.

TonkoviC, D.: Nakon pedeset godina ponovo na okupu. SL 1989., s. 215-223.

*** H S D 1846-1996., s. 221, 223, 228, 235, 236, 295.

MATOC, Ivica, (S isak , 1 3 . V I I I . 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e i Milice Milice-vic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz visokoobrazovane obitel j i : otac mu je l i j ečn ik , a m a j k a profesor ica . Obrazovao se u Sisku. Osnovnu je školu završio 1979., a s redn ju eko-nomsku 1984.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1992. iz područ ja isko-riSćivanja Suma s temom diplom-skog r ada "Privlačenje debala hra-sta lužn jaka L K T 81".

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u UŠ Sisak, pa se zaposlio u Šuma-r i j i Jastrebarsko u svojstvu pomoć-nika revirnika (1995.). Nakon toga premješ ten je za r ev i rn ika u Šuma-r i ju Pisarovana. Sada (1997.) je re-virnik u BJ PleSivica, UŠ Karlovac.

L I T E B A T U B A ***SL 1-2/95., s. 66.

MATOCEC, Petar, (Đurđevac, 16. 1.1948. - Đurđevac , 1992.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e , zan imanjem zem-l joradnika . H r v a t s k e nacionalnos-ti. Školovao se n a j p r i j e u rodnom Đurđevcu, a s tud i rao je u Zagrebu. U Đurđevcu je završio osnovnu Ško-lu (1963.), a m a t u r i r a o je na Gim-nazi j i "Vilim Galjer" 1967. godine.

S tud i rao je Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Teško se školovao, pa je ne-ko vrijeme radio kao čuvar (BTZ). Dip lomirao je 30.YII.1979. godine.

Nakon d ip lomi ran ja i odslu-ženog vojnog roka ni je odmah do-bio posao u Šumarskoj struci, te se zaposlio u Dl "Česma" u Bje lovaru i putovao svakodnevno na posao iz rodi te l j ske kuCe u Đurđevcu . Tek nakon vise od godinu dana takvog r ada zaposlio se u Šumarstvu. Ože-nio se i dobio dvoje djece, pa je ud-vostručio napore da svoju ob i t e l j ma te r i j a lno zbrine, i jos je vise ra-dio, ali...

Zbog neodgovornosti lokalnog l i ječnika, koj i je kons ta t i rao da iz-rasl ina na v r a tu dipl. ing. P e r e Matoceca ni je maligna, i naručio ga na kont ro lu za godinu dana, sti-gao je na pregled u Zagreb prekas-no, tako da ga ni operaci ja ni ke-moterapi ja nisu uspjele spasiti. Um-ro je nedugo iza proslave svoje 25. obl je tnice mature , ne v j e r u j u ć i da ce mu se dogodit i najgore. Naime, u nimalo lakom životu bio je ne-popravl j iv i opt imist .


152

MATOKANOVIĆ, Helena, (Bo-sanska Gradiška, 5.VIII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćer Đure , zan imanjem sto-lara. S r edn ju d rvnopre rađ ivacku školu završila je 1987. godine

Šumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1.XII.1993. s naslovom diplomskog r ada "Važnije gljive na alepskom (Pinus halepensis) i b ruc i j skom boru (Pinus brutia) u Istri", znanstve-noga područ ja Šumarska fitopatolo-gija, (vid. PREVOZNIK, 4. knjiga),

MATOLNIK, Ivan, iz Budimaca , Našice, Slavonija, Sumarnik.

Sin je S t j epana Matolnika, vlastelinskoga nadSumara. Šumar-stvo je apsolvirao na Gospodarsko-Sum. uči l iš tu u Kr iževcima 1893.g.

P r e m a dos tupnim podacima, 1898. radio je kao Šumar Vlastel in-stva donjomihol jackoga sa sjediš-tem u Pod ravsko j Moslavini, gdje r ad i i 1908. Godine 1915., radio je u svojstvu vlastelinskoga Šumara u Zagrebu, a 1917., kao u p r a v i t e l j Su-ma prvostolnoga Kaptola zagreba-čkog, imenovan je Sumarnikom. U Zagrebu je živio i 1927. god.

Bio je elan H S Š D , kasni je Jugosl. Sum. u d r u ž e n j a

B A D O V I

I opet lija na stablu. L B V 1898, V I I , 6, s. 72-73.

L I T E B A T U B A *** SL: 1898., s. 407; 1907., s. 116, 388;

1917., s. 39. Borosić, J.: SIS, s. 19. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, Zag-

reb 1993., s. 333.

MATOLNIK, Stjepan, vlastelin-ski nadSumar.

Rođen je 1844. godine, ali mje-sto rođen ja ni je poznato. Nismo pronašl i ni podatke o školovanju.

Bio je u službi kod vlastelin-stva u Donjem Miholjcu, gdje je

umro 14.VIII.1907. u 64. godini ži-vota kao nadSumar.

Za mnogogodišnje službova-nje, a posebno za razvoj lovstva na vlas te l ins tvu odl ikovan je 1901.g. Z la tn im križem.

Bio je elan H r v a t s k o - slav. Sum. druš tva .

L I T E B A T U B A *** SL: 1901., s. 614; 1907., s. 118.

Osobne viesti. Umrli. Matolnik Stje-pan. SL 9-10,1907., s. 388.

MATOSEVIĆ, Damir, (Nova Gra diska, 23.IX.1964.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Josipa, zan imanjem pro-fesora. Srednjoškolski odgojno-obra-zovni centar završio je god. 1983.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu 19.V.1989. s naslovom diplom-skog r ada "Int rodukci ja muf lona u južnom i zapadnom Psunju" iz pred-meta lovstvo.

Godine 1995. rad io je na mje-stu r ev i rn ika u Š u m a r i j i Nova Ka-pela, UŠ Požega (od 1.X.1995. UŠ Nova Gradiška) , a 1996., kao stru-čni suradnik za lovstvo, i zabran je za p reds jedn ika Šum. d ruš tva No-va Gradiška .

P r e d povjerenstvom H L S 23. X.1996. položio je ispit za ocjenji-vača lovačkih t ro fe j a .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 61. *** H S D 1846-1996., s. 414.

MATOSEVIĆ, Dinka, (Zagreb, 1. VIII.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci V lad imi ra i Ve l jke r. Car. H r v a t i c a , r imokato l ičke vje-re. Otac jo j je dipl. ing. a rh i tek-ture , a m a j k a profesor ica njemač-koga jezika. Školovala se u Zagre-bu: osnovnu je školu završila 1982, a s redn ju u Obrazovnom cent ru za jezike 1985. godine.


153

Šumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomira la je 16.V.1990. iz pod-ruč ja đenđrologije. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod naslo-vom "Značaj rododendrona kao uk-rasnog bilja".

Od 1991.g. zaposlena je u Šu-m a r s k o m i n s t i t u t u J a s t r e b a r s k o . Radi u Odjelu za zaš t i tu i uzgaja-nje Suma, područ je entomologije.

B A D O V I

Gracan, J., Matosević, D., 1993.: Com-mon Beech (Fagusta sylvatica IJ.) forest in Croatia, (Bukove sume u Hrva t sko j ) . Pro-ceedings of an EC Workshop, Ahrensburg 1-2 July, 1993.: 39-52.

MatoseviC, D., 1993.: Pojava i stetnost hrastovih osa siskarica u našim sumama, (Occurrence of gall wasps in our oak fo-rests). Badovi 28 (1/2), S l J , s. 235-246.

Novak Agbaba, S., LioviC, B., Matose-viC, D., 1994.: Novi fungicidi u suzbijanju pepelnice na hrastovom podmlatku, (New fungicides in oak mildew control on young oak crop). Badovi 29 (1), Si J, s. 37-47.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 56. *** SIB, s. 11, 34, 44, 67.

MATOSEVIĆ, Ivan, (I laca, Vin-kovci 23.XII.1933. - 1990.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1956.-57., a d ip lomirao 1960. na veC osamostaljenom Šumarskom f a k u l t e t u .

Odmah nakon d ip lomi ran ja počeo je r ad i t i u Š P I K "Spacva" Vinkovci . Od 1963. uspješno obav-l ja poslove up rav i t e l j a Šumar i j e Gunja . Od 1970. u ŠG "Hrast" vodi poslove glavnog inženjera za eks-p loa tac i ju Suma.

Školovao je deset generaci ja učenika za majs tore-s jekace u Po-l jopr ivredno-Sumarskom cent ru u Vinkovcima. Unapred io je zvanje sjekača i uzdigao ga svojom aktiv-nošću. Bio je elan Republ ičkog i

Saveznog odbora za na t j ecan j e sje-kača. Od 1966. godine, bio je sudac na republ ičkim, saveznim i među-narodnim prvens tv ima od 1965. te 15 pu ta t r ene r ekipe za S R H . Osam pu ta bio je vođa savezne ekipe na međunarodn im nat jeca-nj ima, predavač na seminar ima za na t j ecan j e sjekača i elan komisi ja za i z radbu prav i ln ika za proizvod-na na t j e can j a sjekača. Bio je i elan t ima za obrazovanje r adn ika uz rad na teča jevima sjekača, dizali-čara, t r a k t o r i s t a i ostal ih specijal-nosti.

Za zapaženu akt ivnost odli-kovan je Ordenom rada, pr imio je visoka odl ikovanja "Narodne teh-nike" H r v a t s k e i Z la tnu p lake tu 20. obl je tn ice ROŠ "Slavonska Su-ma" Vinkovci i dr .

L I T E B A T U B A SarCević, S.: In memoriam - Matose-

viC, Ivan - Kum, dipl. inž. sumars tva (1933-1990.), SL 9-10/90., s 433-434.

*** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-stva jugoist. Slavonije. Vinkovci - Slav. Brod 1974., s. 644.

MATOSEVIĆ, Ratko, (Nova Gra diska, 5.VIII.1964.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Milana, h rva t ske nacio-nalnost i i d ržavl jans tva . Po t j eče iz službeničke obitelji. Osnovnu i sred-n ju školu polazio je i završio u Za-grebu. M a t u r i r a o je u OC "Nikola Tesla" 1983.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1.IX.1990. iz znanstvenoga područ-ja đenđrologija. Tema njegovoga di-plomskog r ada nosi naslov "Japan-ski ukrasn i javor ".

P rvo zaposlenje dobiva u Šu-marsko j inspekci j i grada Zagreba 1.VII.1992. godine, gdje i obavl ja p r ip ravn ičk i staž. Kao specijalist za i n fo rma t i čku obuku i alate, 15.XII.1993. prelazi u Direkciju "Hr-va t sk ih Suma", u I n f o r m a t i č k u slu-


154

žbu, gdje je radio i p o t k r a j 1997. godine.

Osim nekoliko s t ručn ih čla-naka, ob jav l j en ih u časopisu "Hr-vatske Sume", t i j ekom rada u Di-rekci j i HŠ izvršio je g ra f ičku obra-du vise pub l ikac i ja i knjiga, od ko-j ih bilježimo: Poslovno izvješće HŠ za 1993., 1994., 1995. i 1996. godine; R. Sabadi : Švicarsko Sumarstvo i p r e r ada drveta ; D. Klepac: Novi sistem u ređ ivan j a Suma i Lexicon silvestre.

Član je H Š D . Živi u Zagrebu.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2 ,1995 . , s. 57.

MATOTA, Ivo, (Novigrad Podrav-ski, Koprivnica, 2.V.1916.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i B a r b a r e r. lje-vak. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Rod i t e l j i su mu bil i poljodjelci . Osnovnu Školu polazio je i završio u Novigradu Podravskom 1927., a s redn ju je polazio u Kopr ivn ic i i u Zagrebu, gdje je i m a t u r i r a o na I I . muškoj r ea lno j gimnaziji .

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu, gdje je apsol-virao skol. g. 1945.-46., a diplomi-rao 21.V.1947. godine.

S akt ivnom Šumarskom slu-žbom započeo je kao Sumarski vjež-

benik - r e f e r e n t u Š u m a r i j i No-vigrad (1941.-1943.). Zatim radi kao r e f e r e n t eksploataci je Suma u Goli (Repas) 1944. U toku r a t n i h go-dina (1941.-1945.) bio je povremeno u vojsci i u n jemačkom ra tnom za-robl jeniš tvu .

Godine 1945. postavl jen je za r e f e r e n t a u Odje lu Sumarstva u Kota r skom NO i Š u m a r i j i Kopriv-nica, a 1946. prelazi za up rav i t e l j a Šumske manipulac i je u U p r a v i Ko-pr ivn ičk ih ugljenokopa.

U 1947. godini odlazi iz rodne Podrav ine na mjesto up rav i t e l j a građevne up rave Glina na g radn ju Šumske pruge. Na redne 1948. po-s tavl jen je za up rav i t e l j a Šumar i j e Glina, a 1949. godine za up rav i t e l j a Šumar i j e Dvor na Uni . Usl i jedi la su r a d n a mjes ta sefa Planskog od-jela u ŠG H r v . Kos ta jn ica (1949.-1950.) i mjes to up rav i t e l j a Šuma-r i j e H r v . Dubica (1950.-1951.) u ni-zinskim posavskim Sumama hra-sta, b r i j e s t a i jasena. Bilo je to doba sušenja i ne s t a j an j a b r i j e s t a kao vrs te đ rve ta u nizinskim Su-mama.

Pos l i je takvog dinamičnog razdobl ja s ta ln ih i čestih premje-štaja , nas tupi lo je mi rn i j e doba za Sumarske s t ručnjake . Šumar i j e su pos ta ja le p r iv redne organizacije, r adna mjes ta dobivala su se i po-pun java la javnim na t ječa jem, pa je dipl. ing. Mato ta od 1952.-1960. bio u p r a v i t e l j Šumar i j e Vrbovsko u Gorskom kotaru , a nakon toga do 1969. godine bio je komerc i ja ln i d i r ek to r ŠG Delnice (početnu go-dinu dana i tehničkog sektora) .

Općenito su se poboljšale mo-gućnosti stručnog r ada u Šumar-stvu zbog du l j e s tabi lnost i na rad-nim mjest ima, pa je dipl. ing. Ma-to ta neprekidno rad io u Gorskom ko ta ru u p reborn im Sumama četi-nara i liscara blizu 20 godina (1952.-1969.). U Š u m a r i j i Vrbovsko nasli-jedio je Sume bivših zemlj išnih za-


155

jednica (podržavljene 1951.g.). Usli-jedilo je o tva ran je mnogobrojn ih Sumskih p red je l a novim Šumskim cestama (i prvom Sumarijskom zgra-dom). Treba spomenut i i pravi ln ik t ada jos postojećeg SG "Visevica" Ri jeka , po kojem je u p r a v i t e l j Šu-mar i j e osobno konsignirao (vrSio odabiranje stabala za sječu) u svim sjecinama godišnjeg e ta ta , smatra-jući to visoko s t ručnim poslom u uzgoju Suma (sve do r a s f o r m i r a n j a ŠG "Visevica" 1954. god.). Počelo je i sušenje pojed inačnih s tabala ce-t i n j a r a - po zakonu o zaš t i t i Suma otpočele su san i ta rne sječe pojedi-načnih stabala, svake naredne go-dine u većim količinama.

P r e l a s k o m u novoosnovano ŠG Delnice, 1960. godine sudjelo-vao je u s t ručno j organizaci j i veli-kog Šumskoga područ ja Gorskoga ko ta ra i di je lom Šumari ja kvarner-skog p r i m o r j a i o toka (veliki b r o j Šumarija i pogona). Aktivni r ad du-l j i niz godina (do 1969.) u tako ve-l ikoj p r iv r edno j organizaci j i i stal-noj operativnoj suradnji sa velikom područnom drvnom indus t r i jom za-h t i j evao je izuzetno velike s t ručne i f iz ičke napore.

Od 1969. godine po odlasku iz ŠG Delnice do 1979. godine zapos-len je u preds tavniš tvu "Jadran" expo r t - impor t a u Zagrebu kao sef odjela za izvoz i uvoz drveta . U 1979. sa navršenih 40 godina rad-noga staža odlazi u mirovinu i sve vri jeme živi u Zagrebu, gdje je elan Mat ice umirov l jen ika i H S D .

Dipl. ing. Sumarstva Ivo Ma-to ta u Šumarskoj s t ruci radio je na svim poslovima: uzgoju, zašti t i , eks-ploataciji drveta, u r e đ i v a n j u Suma, Šumarskom građevinars tvu (Šum-ska pruga Popov gaj - g radn ja i t r a s i r a n j e Sumske ceste Cetin i Li-pov vrh) i na k ra ju na izvozno-uvoz-nim poslovima drveta i Sumske me-hanizaci je . U lovnoj oblast i tako-đer je dao svoj doprinos, kada je

po odluci Republ ičkog sekretar i -j a t a za Sumarstvo i lovstvo, organi-zirao u Vrbovskom i vodio jedno-mjesečni t e ča j lovoeuvara držav-nih lovišta iz cijele H r v a t s k e sa završnim ispi t ima.

U vise nav ra t a bio je elan up ravn ih odbora repub l ičk ih Šu-marsk ih s t ručn ih u d r u ž e n j a u Za-grebu i saveznih u Beogradu. Orga-nizirao je i vodio višegodišnju stru-čnu s u r a d n j u između Sumskih gos-podars tava Ži l ina (CSSR) i Del-nica, pr i cemu je bilo mnogo poje-d inačnih i g rupn ih s t ručn ih puto-van ja u oba smjera između H r -vatske i CSSR. Bio je i sam na s t ručnim pu tovan j ima u zemlj i i inozemstvu. Sudjelovao je u dulj im grupnim obilascima Suma Švedske i Po l j ske i u SSSR-u Suma u Si-b i ru . U 1975. bio je poslan u posjet Min i s ta r s tvu Sumarstva u Ot tawi u Canadi. Iz obi laska fotogramet-r i j sk i sn iml jenih Suma u provin-c i jama Ontar io i Quebec donio je mnogo s p e c i j a l i s t i č k i h snimaka, a p a r a t a za č i t an je snimaka i stru-čnog ma te r i j a l a (knj iga i k a r a t a ) našim speci ja l is t ima - Šumarima u t o j oblasti .

Kao umirovl jenik , svu svoju s t ručnu l i t e r a t u r u (domaCu i stra-nu) s t jecanu kroz život u Šumar-skoj praks i (s t ručne knjige, brošu-re, časopise, Sumarske listove, stru-čne Sumarske p redmete ) darovao je Šumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu i Šumarskom druš tvu - knjiž-nici Uprave Suma Kar lovac na k o r i s n u u p o t r e b u mlađim, budu-ćim Šumarskim generaci jama.

LITEBATUBA *** S N , s. 362. *** P o v i j e s t s u m . H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 417.

MATRAKOV, Ciril, iz Pr i lepa , (Makedoni ja) , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -


156

tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1943.-44., a d ip lomirao 29.YII.1946.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 362.

M A T T H E R N Y , Rober t , Sumarski inženjerski pr is tav.

Podaci o Školovanju nisu nam poznati . P r e m a dos tupnim podaci-ma, 1906.g. pr i d ržavno j Šumskoj up rav i Šumarskog u reda u Vin-kovcima imenovan je Šumarskim vježbenikom, a 1908. imenovalo ga je državno Šumsko ravna te l j s tvo u Zagrebu Šumarskim kand ida tom kod NadSumarskog u reda u Vin-kovcima, gdje je služio do 1910. godine. U svojstvu Šumarskoga in-ženjerskoga pr i s tava premješ ten je 1911. iz Vinkovaca u Glinu.

Kao pr ičuvni poručnik 54. p ješadi jske pukovni je poginuo je 20.XI.1914. na sjevernom ra t i š tu .


116. *** Poginuo Mattherny Bobert , kr. sum.

inž. pristav. SL 1-2,1915., s. 49. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - Slav. Brod 1974., s. 547.

MATUZOVIĆ, Robert, iz Nove Gradiške, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je apsolvirao skol. g. 1937.-38, a d ip lomirao 19.VI.1939. na Šum. o d j e l u P o l j o p r i v r e d n o -Sum. f a k u l t e t a u Zagrebu.

P r e m a dos tupnim podacima, kao dnevnicar Ravna te l j s tva Suma na Sušaku, p remješ ten je 1941. k Od je l j en ju za Sumarstvo Banske vlast i u Zagrebu. I s t e je godine nekoliko pu ta premješ ten , n a j p r i j e kao Sum. v ježbenik Ravna te l j s tvu banovinskih Suma u Sušaku, zat im je postavl jen za up rav i t e l j a držav-ne Šumar i j e u Sv. Roku u Lic i i p remješ ten u Ravna te l j s tvo držav-nih Suma u Gospić. Godine 1943.

p remješ ten je k Ravna te l j s tvu Su-ma u Travn ik ( B i H ) .

Bio je elan H Š D . Ostali podaci nisu nam poz-

nati .

L I T E B A T U B A *** SL: 1941., s. 42,112, 328, 538; 1943., s. 96.

M A U R I N , Zlatko, (Vrsac, Vojvo-dina, 5.II.1928.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Đ u r e i Zdenke r. Krsn ik . H r v a t s k e narodnost i i državl jan-stva, r imota to l ik . Otac mu je bio željezničar, a m a j k a domaćica. Os-novnu je školu završio u Turcevic-Pol ju 1939., a osmogodišnju i V. muš-ku realnu gimnaziju u Zagrebu 1947. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1950.-51., a d ip lomirao 1952.

Nakon d ip lomi ran ja 1952. ra-dio je u Šumari j i Hrva t ska Kosta j -nica, a od 1953. do 1955. u Š u m a r i j i S t a r i Mikanovci. P reos ta l i dio sta-ža odradio je u Požegi: od 12.V.1955. do 28.11.1982. u Šumariji, a od l . I I I . 1982. do 31.XII.1991. u SG Slavonska Požega, kada odlazi u mirovinu.

U t i j e k u r ada u Šumarstvu posebno se bavio uzga jan jem Suma. Njegovo najveće postignuće je uz-goj nasada topola u T rapa r ima .

Osim prakt ičnog r ada u stru-ci, bavio se i novinarskim radom.


157

Bio je u redn ik "Vjesnika" d je la tn i -ka Sumarstva Požege od 1973. do 1990.g. kad se list ukinuo. Za Bum. list prigodom stote obl je tn ice nje-govog neprestanog izlaženja napi-sao je članak pod naslovom "Nasa-de topola u Troparima". Napisao je i četiri nekrologa (1985., 1990., 1993., 1995.).

U povodu 130. obl je tn ice os-n u t k a H r v a t s k o - slavonskoga Šu-marskog društva 1976. pr imio je pri-znanje za p r i m j e r n e zasluge u ra-du H S D . Godine 1978. p r ima Pove-l ju od Saveza inženjera i tehniča-ra H r v a t s k e kao zaslužan elan. Radn ičk i savjet SG Požega u 1983. dod j e l j u j e mu p r i znan je za uređi-vački r ad na l is tu SG "Vjesnik" za 10. obl je tn icu njegovoga izlaženja.Godine 1997. H S D dodijel i lo mu je, kao svome dugogodišnjem ela-nu, P ismeno p r i znan je i s r eb rn j ak K r a l j Tomislav za višegodišnji r ad na dobrob i t Sumarske s t ruke.

Kao umirov l jen ik živi u Po-žegi.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 365. *** SL 3-4,1997., s 181,186. *** SL 5-6,1997., s. 322.

MAVRAClĆ, Ladislav, dipl. ing. Sumarstva.

P rema pronađenim podacima, Sumarstvo je d ip lomirao 15.VII. 1958. na Šumarskom odje lu Poljo-pr iv redno - Šumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u Zagrebu.

Samo smo jos pronašl i poda-tak da je 6.VI.1995. pr isustvovao proslavi 50. obl je tn ice upisa na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu, pa se može p re tpos tav i t i da se upisao na s t u d i j odmah poslije I I . svj. ra-ta. (1945.).

L I T E B A T U B A Stojković, M.: Proslava 50. godišnjice

upisa na Sum. f aku l t e t . SL 11-12, 1995., s. 436.

M A V R E K , Stanko, iz Žarovnica, Ivanec, dipl. ing. Sumarstva.

Sumarstvo je apsolvirao 1939-40., a diplomirao 14.11.1945. na Sum. odjelu Pol jopr ivredno-Sum. fakul -t e ta Sveučil iš ta u Zagrebu.

M A Y E R , Branimir, (Zagreb, 4.1. 1938. - Malovan, Gračac, 10.11.1998.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., znan-stveni savje tnik , i zvanredni elan Akademi je Šumarskih znanosti .

Sin Marcela, dr. ekonomskih znanost i i apsolventa prava te Cvi-je te r . Pe t run ic , nastavnice vise s t ručne Škole. H r v a t s k e narodnos-ti i državljanstva, rimokatolik. Ško-lovao se u Zagrebu. Sedmogodišnju osnovnu školu završio je 1951., a na X I . (KrižaniCevoj) gimnazij i ma-t u r i r a o je 1956.g.

Sumars tvo je počeo s t u d i r a t i na Pol jopr ivredno-Sumarskom fa-k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, a diplo-mirao je 1962. godine na vec osamo-stal jenom Šumarskom f a k u l t e t u . Za vr i j eme s tud i ja čet i r i je godine bio demons t ra to r u Zavodu za bo-tan iku .

Nakon diplomiranja prvo stal-no zaposlenje dobio je u SG Karlo-vac na poslovima eksploataci je Su-ma (1963.-1964.). Posl i je toga dvi je godine r ad i u I n s t i t u t u za pedo-logiju i tehnologi ju t la Pol jopr iv-rednog f a k u l t e t a u Zagrebu na pe-


158

doloSkom k a r t i r a n j u za iz radu Os-novne pedološke k a r t e Repub l ike H r v a t s k e .

Od 1966. - vise od t r idese t go-dina, r ad i u Šumarskom ins t i t u tu Jas t rebarsko , na mjes tu pedologa u Odje lu za ekologiju. Kao znan-stvenik či tav r adn i vi jek nastojao je na svojem usavršavan ju i posti-zan ju novih znanja . Godine 1966. završio je t e ča j iz fotogrametrije i fotointerpretacije na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu (kod prof . dr. sc. Z. Tomasegovica).

Godine 1974. izabran je u zva-n je stručnog savje tnika , a 1976. po-stigao je akademski s t u p a n j magis-t r a znanost i na Šumarskom fakul -t e tu u Zagrebu, obranivši rad pod naslovom "Režim vlažnosti pseu-dogleja pod raznim načinima Sum-skog gospodarenja" . P o s l i j e toga (1977.) izabran je u zvanje znanstve-ni asistent .

Godine 1989. obranio je di-ser tac i ju na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu pod naslovom "Ekološki znača j režima podzemnih i povr-šinskih voda za nizinske Sume Po-kupskog bazena". U znanstveno-is-traživacko zvanje znanstveni surad-nik promaknut je 1989., u znanstve-no - is t raživačko zvanje visi znan-stveni suradnik 1991., a u zvanje znanstvenog sav je tn ika 1998. go-dine. Za izvanrednog elana Akade-mi je Sumarskih znanost i u Zagre-bu izabran je 1997.

Od 1992. glavni je u redn ik ča-sopisa "Radovi" Šumarskog inst i tu-ta Ja s t r eba r sko , u redn ik znanstve-ne knj ige "Unapređenje proizvod-n je biomase Sumskih ekosustava" (1996.), u redn ik i su radnik mono-g ra f i j e "Nizinske Sume Pokupskog bazena" (1996.), te u redn ik i surad-nik "Bibliografi je Šumarskog in-s t i t u t a J a s t r e b a r s k o 1986.-1995."

Tr idese tak godina vod i te l j je tematskoga zadatka "Pedološka, uz-gojna i b i l j no -h ran idbena istraži-

van ja s to jb ina sa svrhom unapre-đen ja Šumske proizvodnje". Izrađe-no je vise od 320 e laborata , s tud i j a i eksper t iza za vise od 35.000 ha površina - od pr imorskoga krSa, preko zapadne H r v a t s k e do Sla-vonije. U okviru t i h i s t raž ivan ja određivana je proizvodnost ta la u odnosu na pojedine Šumske vrste.

Pedološkim is t raživanj ima za rasadnicarsku proizvodnju u okvi-ru kont ro le plodnosti t la bavio se sedamdeset ih godina.

Od 1973. godine do danas kon-t i nu i r ano se bavi i s t r až ivan j ima ekološkoga značenja vodnog reži-ma za nizinske Sume i Šumske kul-t u r e u p romi jen jen im hidropedo-loSkim uv je t ima nakon opsežnih vodotehnickih zahvata . Iz toga po-d ruč j a izradio je magis tarski r ad i d iser tac i ju , koj i se temel je na po-dacima t ra jnog mot ren j a (monito-r inga) podzemne i površinske vode i d rug ih e lemenata vodnog režima iz nekoliko nizinskih Sumskih ba-zena.

U ta i s t raž ivan ja dr. sc. Bra-nimir Mayer ukl juč io je kompju-torsku tehnologi ju s p rogramima o r i j en t i r an ima na Geografski in-fo rmac i j sk i sustav (GIS), pu tem koj ih se provodi o rganiz i ran je op-sežne baze poda taka te je osnivač Hidropedoloskog sustava H r v a t -skih Suma. U t i jeku je akcija uklju-č ivanja i n t e rp re t ac i j e sa te l i t sk ih snimaka za pot rebe t i h istraživa-nja, kao i za i s t raž ivan ja proizvod-nosti Sumskih tala .

Va l j a p r ipomenut i da je u ti-jeku jednog i pol deset l jeća st jecao dopunska znan ja iz zaš t i te voda putem akt ivnos t i u H r v a t s k o m druš tvu za zaš t i tu voda i mora, osobito u svezi unosa tešk ih kovi-na oneciscenim poplavnim vodama u nizinske Sume.

Od 1964. do 1986. godine veli-ki dio raspoloživih r adn ih kapaci-t e t a uložio je u p ro jek t "Osnovne


159

pedološke k a r t e Repub l ike H r v a t -ske" mje r i l a 1:50.000. Ukupno je iz-radio ili sudjelovao u izradi 22 l ista te kar te ; od toga samostalno 11 l istova s tumač ima i 5 tumača u suradn j i . Također je bio koautor i urednik pedološke kar te Is t re , mje-r i la 1:150.000, u monogra f i j i "Tla Istre". Osobitu je pozornost posve-tio i s t raž ivan ju s t r u k t u r e zemljiš-nog pokrova. Za uspješan rad na t o j k a r t i 1986. pr imio je diplomu Skupš t ine Republ ičke zajednice za znanstveni rad H r v a t s k e .

Od 1995. godine vod i te l j je pro jektnoga zada tka Min is ta r s tva znanost i Repub l ike H r v a t s k e o hi-dropedoloskoj problemat ic i nizin-skih Suma H r v a t s k e .

Rezu l t a t opsežnog znanstve-nog r ada je oko 50 znanstvenih radova, t r i s t ručna rada, oko 15 s tud i j a (u au to r s tvu i koautor-s tvu) i vise od 350 e labora ta i eks-per t iza .

Rezultate istraživanja prezen-t i rao je i na mnogim s t ručnim sku-povima, kongresima i ekskurzi ja-ma u zemlj i i inozemstvu.

Član je nekoliko s t rukovnih udruga: H S D , H r v a t s k o g a d ruš tva za p r o u č a v a n j e t la , H r v a t s k o g a d ruš tva za zaš t i tu voda i mora te Hrva t skog ekološkog druš tva .

Na žalost njegov je životni pu t završen: samo nekoliko dana kako nam je dao i m p r i m a t u r na ovaj životopis, smrtno je s t radao sa joS petoricom hrvatskih Šumarskih znanstvenika i vrhunskih stručnja-ka u saobraća jno j nesreći kod Ma-lovana (Gračac), 10.11.1998. godine.

B A D O V I

Mayer, B„ 1964.-1966.: Suradnja na 9 objavljenih listova Osnovne pedološke kar-te Hrvatske. I n s t i t u t za pedologiju i teh-nologiju tla Po l jop . faku l te ta u Zagrebu. Listovi: Vinkovci 3 i 4, 81. Brod 3 i 4, Pože-ga 3 i 4, Pak rac 4, Zagreb 1 i Samobor 2.

Mayer, B., 1969.: Neki aspekti pedolo-ških istraživanja tala u vezi podizanja kul-

tura četinjača u Hrvatskoj. Sum. list 9-10, s. 323-331.

Mayer, B., 1971.: Prilog klasifikaciji po-šumljenih Đurđevačkih pijesaka. Sum. list 5-6, s. 158-161.

Mayer, B., KomlenoviC, N., OrliC, S., 1973.: Istraživanje produktivnosti vristinsko-bu-jadicnih tala pod mladim kulturama obič-nog bora na području SO Karlovac. Sum. list 1-2, s. 22-38.

OrliC, S., Ha rap in , M., Ha lambek , M., Mayer, B., 1973: Sušenje američkog borovca (P. strobus IJ.) U kulturama. Sum. list 9-10, s. 375-385.

Mayer, B„ Basic, F„ 1973.: Tla sekcije Karlovac 1. Tumač i pedološka kar ta . Pro-jektni savjet za izradu Osnovne pedološke ka r te SB Hrva t ske , 1-88, Zagreb.

Mrva, F., Mayer, B., H a j d i n , Z., 1975.: Prilog rješavanju nekih uzgojnih i selek-cijskih pitanja na osnovi stanisnih uvjeta u SG jedinici Bosiljevo. Sum. list 7-10, s. 289-303.

Mayer, B., 1976.: Neki problemi inter-pretacije elemenata vodnog režima na hu-moznom amfiglejnom tlu. Vodoprivreda 39, Bgd, s. 16-20.

Mayer, B.: 1976.: Režim vlažnosti pseu-dogleja pod raznim načinima sumskog go-spodarenja, (magistarski rad), Sum. fakul-tet Zagreb, s. 1-60. Badovi 40, S l J , 1980, s. 1-56.

Mayer, B., 1977.: Tla sekcije Pazin 4 i Pula 2. Tumač i pedološka kar ta . P ro jek t -ni savjet za iz radu Osnovne ped. ka r t e H r -vatske, Zagreb, s. 1-75.

Mayer, B., 1979.: Utjecaj kultura ti I ep-skog i brucijskog bora na tlo primorskih kamenjara izloženih zasol javan ju kod Ra-pca. Zemlj iš te i bi l jka, Vol. 28, No. 1-2, Bgd, s. 99-106.

Mayer, B„ 1979.: Tla sekcije Sušak 1. Tumač i pedološka kar ta . P ro j ek tn i savjet za izradu Osnovne pedol. ka r t e SB H r -vatske, 1-40, Zagreb.

Mayer, B„ 1980.: Tla sekcije Ogulin 3. Tumač i pedološka kar ta . P ro j ek tn i savjet za izradu Osn. ped. ka r t e S B H , 1-59, Za-greb.

Mayer, B., 1981.: Tla sekcije Karlovac 4. Tumač i pedološka kar ta . P r o j e k t n i sav-jet za izađu Osn. ped. ka r t e S B H , 1-53, Za-greb.

Mayer, B., KomlenoviC, N., Bastovski, P., 1981.: Rekultivacije sljuncarama ošteće-nih sumskih površina kod Zagreba. Zbor-nik gozdar. in lesarstva, L. 19, st. 1, s. 205-214, L jub l j ana .

Mayer, B., Basic, F., BogunoviC, M., 1981.: Tla sekcije Karlovac 2. Tumač i pe-dološka kar ta . P ro j ek tn i savjet za izradu Osn. ped. ka r t e S B H , 1-92, Zagreb.

Mayer, B., Bastovski, P., 1982.: Testira-


160

tiranje teorije o strukturi zemljišnog pok-rova u okviru dijela rada na Osnovnoj pedološkoj karti SB Hrvatske. Posebna iz-d a n j a A N U B i H , kn j . L X I I , Sara jevo, s . 27-38.

Komlenović , N., Mayer , B., 1982.: Istra-živanja rasta i stanja ishrane mladih kul-tura obične smreke (P. abies Ka r s t . ) na glavnim tipovima tala Gorskog kotara. Sum. l ist 1-3, s. 3-10.

Mar t inović , J., Mayer , B., 1982.: Opis tala parka Maksimir. M o n o g r a f i j a "Mak-simir", U r b a n i s t i č k i i n s t i t u t S B H , Zagreb, s. 190-191.

Mayer , B., 1982.: Tla sekcije Karlovac 3. Tumač i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i sav-jet za i z r adu Osn. ped. k a r t e S B H , Zagreb, s. 1-44.

SkoriC, A., Mayer , B., VrankoviC, A., Basic, F., 1983.: Pedološka karta Istre mje-rila 1:150.000. P r o j e k t n i sav je t za i z r adu Osn. ped. k a r t e S B H , Zagreb. U r e d n i k B. Mayer .

Mayer., B., Komlenović , N., 1984.: Od-raz promjena fizikalnih svojstava pseudo-gleja na sušenje američkog borovca (P. strobus IJ.). B e f e r a t na s impozi ju "Suvre-meni r azvo j f i z i k e zeml j i š ta u svetu i kod nas", Sažetak, s. 77-80, Cacak.

Mayer , B., Komlenović, N., 1984.: Pozi-tivan utjecaj hidromelioracija na suzbija-nje sušenja američkog borovca (P. strobus L.J). u kulturi Odra. Sum. l ist 9-10, s. 383-390.

Mayer , B., 1984.: Pedološka karakteri-zacija istraženih kultura četinjača na po-dručju SG Bjelovar. B a d o v i 65, S I J , s. 7-10.

Mayer , B., 1984.: Tla sekcije Samobor 1 i 3, Novo Mesto 3 i 4, (dijelovi SBH). Tu-mač i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i sav je t za i z r adu Osnovne ped. k a r t e S B H , Zagreb, s . 1-70.

Mayer , B., 1984.: Tla sekcije Ogulin 4. Tumač i pedološka k a r t a . P r o j e k t n i sav je t za i z r adu Osnov. ped. k a r t e S B H , Zagreb, s. 1-49.

Mayer , B., 1984.: Pedološka istraživa-nja površina predviđenih za osnivanje šum-skih kultura. Badovi , I z v a n r e d n o izd. 2, S I J , s. 57-61.

Mayer , B., 1985.: Tla sekcije BihaC 3 (dio SBH). Tumač i pedološka k a r t a . Pro-j ek tn i sav je t za i z r adu Osn. ped. k a r t e S B H , Zagreb, s. 1-45.

Mar t inović , J., VidaCek., Z., Mayer , B., 1986.: Pedološka karta SBH mjerila 1:300.000. P r o s t o r n i p lan S B H , Urban i s t i č -k i i n s t i t u t S B H , Zagreb.

Mayer , B., 1986.: Forest Soils. P o s t e r in terpre t i ran na 18. svjetskom I U F B O kon-gresu, L j u b l j a n a , na 18. eksku rz i j i s ta ja l i -šte J a s t r e b a r s k o .

Mayer , B., 1986.: Dostignuća u zaštiti

okoline preko zaštite voda, primjena mu-lja iz uređaja za prociscavanje voda u su-marstvu Nizozemske s osvrtom na stanje u nas. Sum. l ist 11-12, s. 519-527.

Mayer , B., 1987.: Bezultati prvih istra-živanja sadržaja olova, kadmija, sumpora i fluora u tlu nizinskih suma bazena Kup-cine. Sum. l ist 1-2, s. 19-27.

Mayer , B., 1987.: Utjecaj povrsinskih i podzemnih voda na nizinske sume Kup-cine. Pos t e r i n t e r p r e t i r a n na S impoz i ju o r i j ec i Savi, Zagreb.

Mayer , B., 1987.: Proizvodnost sumskih tala. Sum. enc ik lopedi ja 3, Zagreb, s. 492-493.

Mayer , B., 1987.: Proizvodnost sumskih tala u odnosu na sumske kulture. Sum. en-c ik loped i ja 3, Zagreb, s. 492-493.

Mayer , B., 1987.: Karakteriziranje he-terogenih pedokartografskih jedinica Is-tre na osnovi teorije o strukturi zemljišnog pokrova. Monogra f i j a "Pedosfera Istre". P r o j e k t n i sav je t za i z r adu Osnovne ped. k a r t e S B H , Zagreb, s. 161-168.

Mayer , B., 1988.: Procjena intenziteta erozije na glavnim pedosekvencama u žum-beracko-pljesivickom dijelu sliva Kupcine. E r o z i j a 16, Bgd, s. 91-97.

Mayer , B., 1988.: Hidropedoloski sta-cionari - neohodnost pri rješavanju proble-ma ugroženosti naših nizinskih suma s primjerom bazena Kupcine. Badovi 75, S I J , s. 7-32.

Mayer , B., 1989.: Utjecaj oneciscenih poplavnih voda na sumska tla. P o s t e r in-t e r p r e t i r a n na k o n f e r e n c i j i "Zašti ta voda 89", Bov in j .

Mayer , B., 1989.: Ekološki značaj reži-ma podzemnih i povrsinskih voda za ni-zinske sume Pokupskog bazena, (d iser taci -ja). Sum. f a k u l t e t Zagreb, s. 1-317.

Mayer , B., Pezdi rc , N., 1990.: Teški metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih suma sjeverozapadne Hrvatske. Sum. l ist 6-8, s. 251-259.

Komlenović , N., Mayer , B., Bas tovski , P., 1990.: Opterećenost kultura crnog bora (P. nigra Arn . ) na području Istre sum-porom i teškim metalima. Sum. list 11-12, s. 451-461.

Mayer , B., 1990.: Immision of Heavy Metals Pb, Cu, Zn into flooded Forest Soils. X I X I U F B O W o r l d Congress, Mon-treal , No 2, pos ter 241, s. 565.

Komlenović , N., Mayer , B., Bas tovski , P.:, 1990.: Die-back of Austrian Pine in Is-tria. X I X I U F B O W o r l d Congress, Mon-treal , No 2, pos ter 228, s. 558.

Mayer , B., 1990.: Tla otoka Lošinja, Unija i Suska. Tumač i ped. k a r t a p r o j e k t a Osnovne ped. k a r t e H r v a t s k e , s . 1-28.

Mayer , B., 1991.: Važnost prociscava-nja otpadnih voda u sprečavanju ekotok-

H r v a t s k i šumarsk i ž ivo top is r i i inksikoti

161

sicnosti posebno za tla nizinskih suma sjeverne Hrvatske. Badovi, Vol. 26, br. 1, SI J, s. 95-104.

KomlenoviC, N., Mayer, B., Bastovski, P., 1991.: Unos teških metala onečišćenim poplavnim vodama u tla nizinskih suma is-točne Slavonije. Sum. list 3-5, s. 131-149.

Mayer, B., 1991.: Uspostava kriterija za sumskoproizvodno vrednovanje površi-na Varaždinskih podravskih suma ošteće-nih izgradnjom hidroelektrana. Badovi, Vol. 26, br. 2, Si J, s. 255-266.

Mayer, B., 1992.: Šumska tla Republi-ke Hrvatske pri kraju XX stoljeća. Sume u Hrva t sko j . Sum. f a k u l t e t Zagreb - JP "HS", Zagreb, s. 19-32.

Mayer, B., 1992.: Naplavine Ormoskog akumulacijskog jezera - teret budućnosti. Badovi, Vol. 27, br. 2, S i J , s. 123-132.

Mayer, B„ JalusiC, B„ 1992.: Freatofil-ne sumske vrste ugrožene padom razine podzemne vode u okolini hidroelektrane "Varaždin". Badovi, Vol. 27, br. 1, S l J , s. 43-53.

KomlenoviC, N., Bastovski, P., Mayer, B., 1992.: Suzbijanje erozije na flisu Istre uzgojem alepskog bora (P. halepensis Mili.) i brnistre (Spartium junceum IJ.). Badovi, Vol. 27, br. 1, S i J , s. 5-14.

Mayer, B., 1993.: Proces osnivanja šum-skog hidropedoloskog informacijskog sus-tava (SHPIS) na osnovi monitoringa pod-zemnih i povrsinskih voda u Kupcini, Va-roskom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu. Badovi, Vol. 28, br. 1-2, S i J , s. 171-184.

Mayer, B„ BusiC, G„ 1993.: Hidrope-doloska istraživanja kao potpora izboru vrsta sumskog drveća za posumljivanje plavljene zavale krskog polja Mali Lug u Gorskom kotaru. Badovi, Vol. 28, br. 1-2, Si J, s. 157-169.

Mayer, B., 1993.: Međunarodna konfe-rencija Hydro-GIS 93. H r v a t s k e vode, br. 1, Zagreb, s. 205-206.

KomlenoviC, N., Bastovski, P, Mayer, B., 1993.: Sanierung Flyscherosion Istriens durch Anbauen von Alepokiefer und Be-senginster. Bodenerosion und S t ruk turve-randerung (ur. Gruber Alois), Exper ten ta -gung der gemeinsamen Arbe i t sgruppe Bo-denschutz, Alpen-Adria , Zagreb, 07.10.1992 - 08.10.1992., Miinchen, s. 76-83.

VidaCek, S., Bacz, Z., Basic, F. (Coordi-nators) and Cooperation and Contr ibut ion: BogunoviC, M., BiCaniC, V., Grbavac, V., Jelić-Miick, V., Mayer, B., MikuliC, N., No-vak, N., Saler, A., VrankoviC, A., Vancina, F., 1993.: The State Current Activities and Future Plans for Soil Monitoring System in Croatia. Workshop presentat ion on Harmoniza t ion of Soil Conservation Moni-toring Systems, September 14-17, 1993, Bu-dapest, s. 1-10.

Mayer, B., KomlenoviC, N., Bastovski, P., 1993.: Ergebnise der untersuchungen der Schwermetalle (Pb, Zn, Cu) in den AuenwS,ldern Nord-kroatiens. S toffbelas-tung des Bodens. Exper ten tagung der ge-meinsamen Arbei t sgruppe Bodenschutz, A B G E - A L P , 11-12.11.1993., Linz, s. 97-107.

Mayer, B., KomlenoviC, N., Bastovski, P., 1994.: Teški metali (Pb, Zn, Zu) u nizin-skim sumama sjeverne Hrvatske. Metali u hrani i okolišu. Znanstveni skup H r v a t -skoga farmaceutskoga društva 1.-3.VI.1994., Zbornik radova, Stubicke Toplice, s. 233-236.

Mayer, B., 1994.: Utjecaj dinamike vla-žnosti tla, podzemne vode, oborina i defoli-jacije na sezonsku dinamiku radi jalnog prirasta i sušenja hrasta lužnjaka (Quer-cus robur L.) u Varoskom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu. Badovi, Vol. 29, br. 1, S l J , s. 83-102.

Mayer, B., BusiC, G., 1994.: Detaljna pe-doekoloska karta sumsko-gospodarske je-dinice "Varaždinske podravske sume" sa stanjem dvadeset godina nakon izgradnje HC Varaždin. Badovi, Vol. 29, br. 2, S l J , s. 161-170.

Mayer, B., 1995: Opseg i značenje moni-toringa podzemnih i povrsinskih voda za nizinske sume Hrvatske. I. h rva tska kon-ferenci ja o vodama, Zbornik radova, Knj . 2, Dubrovnik , s. 189-197.

Mayer, B., 1995.; Podzemne i površin-ske vode u nizinskoj sumi Turopoljski lug u razdoblju 1989.-1993. godine. Badovi 30 (1), Si J, s. 47-73.

Mayer, B., 1995.: Influence of Ground Water Time Series on Growth of Common Oak in Northwestern Croatia. XX I U F B O Wor ld Congress, Poster Abstract , Division 1 (33): 22-23, Tampere, F in land.

Mayer, B., 1995.: Soil Cover Structure on Dolomites of Samobor and Žumberak Hiels. Acta Botanica 54, Zagreb.

KomlenoviC, N., Mayer, B., 1995.: Uspi-jevanje mladih borovih kultura osnovanih na kamenjari otoka Paga. Badovi 30 (1), S l J , s. 23-26.

Mayer, B.: 1996.: Hidropedoloski odno-si na području nizinskih suma Pokupskog bazena. Badovi 31 (1-2), S l J , s. 37-89.

Mayer, B„ BusiC, G„ 1996.: Problemi utvrđivanja pedoekoloskih sumskoproiz-vodnih kategorija na aluvijalnim tlima srednje i istočne Podravine. H S D : Unapre-đenje proizvodnje biomase sumskih ekosus-tava, Knj . 1., Zagreb, s. 313-326.

Mayer, B., LukiC, N., BusiC, G., 1996.: Utjecaj kolebanja podzemnih i povrsin-skih voda na promjenljivost širine godova i sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur I..) u Varoskom lugu, Česmi i Bolcanskom lugu. H S D : Zašt i ta suma i p r idobivanje


162

drva, Knj . 2, Zagreb 191-210. Mayer, B., 1996.: Hidroloska proble-

matika osobito s gledišta povrsinskog di-jela krovine. Monograf i ja H r a s t lužnjak (Quercus robur L.) u Hrva t sko j , Zagreb, s. 55-71.

Mayer, B., Ocvirek, M., PeriC, Z., 1996.: Bibliografija 1986-1995, Š I J , s. 1-177.

Mayer, B., Novosel, D., BusiC, G., 1997.: Opterećenost sumskih aluvijalnih tala i sedimenata vodnih akumulacija teškim kovinama u Varaždinskoj Podravini. VI. kongres biologa Hrva t ske , Zbornik sažeta-ka, Zagreb, s. 385-386.

Mayer, B., Novosel. D., BusiC, G., 1997.: Teške kovine u sedimentima vodne aku-mulacije hidroelektrane Dubrava i šum-skom fluvisolu uz akumulaciju. Badovi 32 (1), Š I J , s. 97-105.

Perić, Z., Mayer, B., 1997.: Utjecaj mi-krostanista na uspijevanje i urod sjemena europskog ariša. Badovi 32 (1), Š I J , s. 43-53.

Mayer, B., BusiC, G., 1997.: Informacija o uspostavi hidropedoloskog sustava "Hr-vatskih suma". Savjetovanje, 4. sjednica BZ Podunavsk ih zemalja Zašt i ta t la , Osijek.

Martinović, J., VrankoviC, A., Mayer, B., Dolenec, S., 1997.: Novi poticaji pozna-vanju kakvoće hrvatskih tala. Savjetova-nje 4. sjednica BZ Podunavskih zemalja "Zaštita tla" Osijek.

L I T E B A T U B A *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 53, 55, 417. *** ŠL 1-2/95., s. 56. *** ŠIB, 1996., s. 23, 24, 25, 26, 33, 34-38,

54, 55, 67. *** ŠIM, s. 32, 43, 50, 52, 54, 91,116,118,

122,149,153-155,157,170,178. *** H Š D 1846-1996., s. 377, 398, 441. *** H r a s t lužnjak u Hrva t sko j , s. 517,

525, 552. Maricevic, I.: Kazalo au tora i s t ruktu-

ra sadrža ja Šum. lista 1976-1995. ŠL 3-4, 1997., s. 186.

M A Z A N E K , Josip, (Orasje, B i H , 17.YII.1912.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Ane r. J anda . H r v a t s k e narodnost i i državl jan-stva, r imokato l ik . Otac mu je bio agronom, a majka domaćica. Osnov-nu je Školu završio u Novoj Gra-diški 1923., a rea lnu gimnazi ju u Sa ra j evu 1932. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g.

1935.-36., a d ip lomirao 1937. Nakon d ip lomi ran ja uspio se

zaposli t i tek l.I.1940.g. u Di rekc i j i Suma Vinkovci kao Sumarski vje-žbenik na poslovima u r eđ ivan j a Suma, gdje os ta je do 15.V.1945. U to je v r i j eme obavl jao poslove od-vodn javan ja poplavl jen ih područ-ja p r o j e k t i r a n j e m kanala za ručne izvedbe.

Pos l i je Vinkovaca prelazi u Oblasni odbor u Osijek, a zat im u Okružni odbor. Nedugo zat im po-s ta je u p r a v i t e l j Šumske manipula-cije u Našicama, a is todobno pre-uzima i p r o j e k t i r a n j e i g rađenje Sumskih pruga na područ ju Šu-mar i j e Orahovica. Nakon toga pre-lazi u P r o j e k t n i b i ro za Sumarst-vo u Zagreb, ali ubrzo odlazi u Sušak i ondje p r o j e k t i r a Šumske ceste u Gorskom kota ru .

Zbog p o m a n j k a n j a s t r u č n i h kadrova u B i H 1947.g„ na pr i jedlog Saveznog min i s ta r s tva za Sumar-stvo u Beogradu, prelazi u Minis-ta r s tvo Suma u Sarajevo. Tu je proveo glavninu svoga radnog vije-ka na p ro j ek t i r an ju , g radn j i i nad-zoru Sumskih komunikac i ja : cesta, pruga, koturaca , mostova, pa i tu-nela. U Sa ra j evu je 1950. osnovan bi ro "Šumaprojekt" i u n jemu je ing. Jos ip Mazanek radio sve do 1970. kada je na t r ažen je poduzeća "Slavonska Suma" Vinkovci prešao


163

u Osijek i preuzeo b i ro za projek-t i r an je . Tu je ostao sve do odlaska u mirovinu 1.1.1980., ali i nakon to-ga k o n t a k t i r a sa s t ručn jac ima iz P ro jek tnog biroa.

G. 1959. bio je na specijalizaci-ji u Njemačkoj i Austriji, sto mu je pripomoglo da bude vrstan struč-njak. Kao umirovljenik živi u Osijeku.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 359.

MASNICA, Slavko, r. 30.IY.1938., dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je započeo studi-ra t i na Poljoprivredno - Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu, a d ip lomirao je na SG odjelu t ada već osamostaljenoga Šumarskoga fa-ku l t e t a 27.XI.1962. godine.

MAZNIK, Josip, (Trnava, 13.111. 1937.), dipl. ing. Sumarstva.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je na SG odje-lu 13.YII.1970. godine.

Kako nam podatke o kre tanju u službi n i je dostavio, imamo samo podatak da je zaposlen u UŠ Vinkov-ci, kao stručni suradnik pri H A Z U , u Razvojno - planskom odjelu (1995.).

L I T E B A T U B A ***SL 1-2,1995., s. 58.

MAZUL, Stanislav, (Zenica, B i H , 28.XII.1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ante i J a n j e r . Ša f r ad in . H r v a t , hrvatskoga državl jans tva , r imokato l ik . Otac mu je bio strojo-vođa, a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu završio u Zenici 1938., a S r edn ju Šumarsku Školu u Saraje-vu 1948. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom fakul te tu u Sara jevu . Di-plomirao je 1955.

Od 1955. do 1962. bio je zapo-slen u "Šumaprojektu" Sarajevo. Radio je na p r o j e k t i r a n j u Sumskih

prometnica. Od 1962. do 1969. radio je u ŠG Osijek. P r v e dvi je godine bio je u p r a v i t e l j pol jopr ivrednog pogona, a od 1964. do 1969. r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma. Od 1969. do 1991. bio je zaposlen u Razvo jno j službi ROŠ "Slavonska Suma". I ov-d j e je dugi niz godina radio na poslo-vima projektiranja i gradnje Sumskih prometnica. Posebno se zalagao za unap ređen je tehnologi je izgradnje.

U vise manda t a bio je pred-sjednik povjerenstva za Šumsko gra-đevinarstvo pri Poslovnom udruže-n ju Sumsko-pr ivrednih organizaci-ja H r v a t s k e .

Surađivao je i objavljivao svo-je radove u "Mehanizaciji Sumarstva" i bio dugogodišnji elan uredniš tva .

Živi u Osi jeku kao umirov-ljenik. Dugogodišnji je elan DIT, od-nosno H Š D .

B A D O V I Meh. u sumars tvu (1977.), s. 12, 158;

(1978.), s. 16; (1980.), s. 166; (1983.), s. 332, 335;

Zbornik Opati ja , s. 455.

MAZURAN, Hrvoje, (Zagreb, 11. VII.1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mile i I v k e r. Frkovic . Hrva t , rimokatolik. Potječe iz obrt-ničke obitel j i : otac mu je autoelek-t r icar , a m a j k a t rgovkin ja . Školo-vao se u Gospiću: osnovnu je Školu završio 1975., a s redn ju u CUO "Ni-kola Tesla" 1979.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom fakul te tu Sveuc. u Zagre-bu. Dip lomirao je 1986. iz uređiva-nja Suma. Napisao je i obranio di-plomski r ad "Ut jeca j v je t ro loma i v je t ro izva la na rea l izaci ju e t a t a u GJ >Konjska Draga - Begovaca<".

Od 1986. god. radio je u RJ ŠG "Lika" u Odje lu u r eđ ivan j a Su-ma, a od 1.1.1992. r ad i kao upravi-t e l j Šumar i j e Kar lobag.

P r e d povjerenstvom H r v . lo-vačkog saveza 10.XII.1997. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih t rofeja .


164

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 68.

Poslovno izvješće 1995., "HS", s. 65.

M E A N D 2 I J A , Borislav, (Glina, 30.XI.1949.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Pet rov , srpske nacional-nosti. Otac mu je bio službenik, a m a j k a domaćica. U Glini je završio osnovnu školu i g imnazi ju (1969.).

Šumars tvo je upisao skol. g. 1969.-70. na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je 24.XI. 1975. godine. U hrva tskom Šumar-stvu ni je zaposlen (1995.).

MEDAKOVIĆ, Mirko, rod. u Pe t r in j i , 23.YIII.1888., Sum. ing., visi Sumarski savje tn ik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je 1912. god. U s t ruci je za-poslen od 31.X.1912. Državn i stru-čni ispit položio je u Zagrebu 1915. Kao ko ta rsk i Šumar rad io je 1915. kod Ko ta r ske oblast i u Zagrebu, a 1918. premješten je Župan i j sko j ob-last i u Zagrebu.

P r i Šumarskom ravnatel js tvu u Zagrebu imenovan je Sum. inže-n jerom 1919., Šumarskim savjetni-kom 1925., a Sum. nadsav je tn ikom 1929. kod Di rekc i j e Suma Zagreb.

God. 1930. postavljen je za Šu-marskog inspektora kod Odjel je-n ja za Sumarstvo pr i Min is ta r s tvu Suma i rudn ika , a 1933. rad io je kao visi Sumarski savjetnik pr i Od-sjeku za Sumarstvo Banske up rave u Zagrebu, gdje se u istom svojstvu nalazio i 1935. Godine 1940. radio je u Odjelu za Sumarstvo Banovine Hrva t ske , u Zagrebu. Bio je akti-van elan H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL: 1915., s. 222, 263; 1917, 395; 1918.,

238; 1919., s. 55, 116; 1925., s. 554; 1929., s. 302; 1930, s. 50; 1935, s. 31; 1940., s. 269; 1943., s. 24.

BorosiC, J.: SIS, s. 4, 57, 85.

*** SN, s. 103. *** H S D 1846-1996., s. 221, 235, 237.

M E D A R I Ć, Ivica, dipl. ing. Sum. Šumars tvo je s tud i rao na ŠF

u zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1996./97., a d ip lomirao 1999.

Zaposlen je u UŠ Senj. Živi u Senju.

M E D E N I C A , Rado je, (Kolasin, Cr-na Gora, 26.YII.1962.), dipl. ing. Sum.

Sin Svetozara i Drage r. Đo-kic. Crnogorac hrvatskoga držav-l janstva, pravoslavne vjere. Pot je -če iz radničke obi te l j i . Obrazovao se u KolaSinu: osnovnu je Školu završio 1977., a s redn ju školu drv-no industrijskog usmjerenja 1981.g.

Studirao je na Šumarskom fa-k u l t e t u u Beogradu, gdje je diplo-mirao 12.XII.1989. godine, napisav-si i obranivši diplomski r ad iz znanstvenog područ ja lovstvo pod naslovom "Pregled s tan ja fonda di-vl jaci u NP »Biogradska gora<".

Nakon d ip lomi ran ja prvo za-poslenje dobiva u UŠ Našice - Šu-mar i j a Don j i Mihol jac 15.X.1990. Nakon jednogodišnjeg pr ipravnič-kog staža, u i s to j Šumari j i nastav-l ja s dužnoSCu revi rn ika . Po potre-bi službe 1.XII.1997. raspoređen je na radno mjes to rev i rn ika u Šu-mar i j i S la t inski Drenovac sa sje-diš tem u Orahovici .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 60.

MEDIC, Josip, (Bi rcna Yas, Novo Mesto, Slovenija, 19.11.1899. - L ju-bl jana , 20.1.1992.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Ivana i Franciske r. Kna-feljc. Slovenske narodnosti i držav-l j ans tva , r i m o k a t o l i k . P o t j e č e iz mnogobrojne seoske obi tel j i . Školo-vao se u Novom Mestu: osnovnu je školu završio 1909., a m a t u r i r a o na rea lno j gimnazij i 1917. godine.


165

Šumars tvo je započeo studi-r a t i na Šumarsko j akademi j i u Za-grebu, a nastavio na novoosnova-nom Gospodarsko - Šumarskom fa-k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1921.-22., a d ip lomirao 14. XII.1923.

Kako u Slovenij i t ada ni je bilo moguće zaposli t i se u Sumar-stvu, ne želeći otići od kuce, nakon d ip lomi ran ja ni je radio u Šumar-skoj struci, nego se zaposlio kod svoga b r a t a I v a n a Medica - vlasni-ka I n d u s t r i j e per i la u Novom Mes-tu - kao vod i te l j f inanci jskoga po-slovanja. U vr i j eme I I . svj. r a t a bio je i n t e rn i r an u t a l i j ansk i kon-cent rac i j sk i logor na otoku Rabu . Pos l i je ra ta , od 1945. r ad i u Trgo-vačkom poduzeću Rog Novo Mes-to, kasni je Mercator S tandard , od-nosno Merca tor Dolenjske, kao ra-čunovođa.

U mirovinu je otišao 1963. god. Umro je 20.1.1992. u 93. godini života.

( P o d a t k e smo dobil i od nje-govoga sina Medic, Sanota iz No-vog Mesta.)

L I T E B A T U B A Borosić, J:. S I S , s. 5. *** Š N , s. 354.

M E D V E D OV IĆ , Juraj, (Pr iz ren , Kosovo, 21.111.1935.), dipl. ing. Šu-marstva., dr . sc., visi znanstveni su-radnik .

Sin I v a n a l i ječnika i m a j k e Vjekoslave, nastavnice, r . Mata j ic . Hrva t ske nacionalnosti i državl jan-stva. Školovao se u Zagrebu: os-novnu je školu završio 1950., a ma-t u r i r a o je na V. muškoj gimnazi j i 1955. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 1964.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u I n s t i t u t u za Šumarska istraži-vanja , (kasni je Šumarsk i ins t i tu t

Jas t rebarsko) , u Odjelu za tipolo-giju Suma Zagreb, gdje je rad io i 1997. godine.

Specijalizirao je Šumarsku fi-tocenologiju (1972.) na Šumarskom f a k u l t e t u u Budimpeš t i . Poslije-diplomski s t u d i j upisao je 1975. u Sveučilišnom postdiplomskom cen-t r u u Zagrebu, a magis t r i rao je (1983.) obranom magistarskog r ada pod naslovom "Istraživanje vodnog režima s taniš ta u poplavnim Suma-ma između Česme i L o n j e u Po-savini". D o k t o r a t znanost i stekao je (1991.) na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, obranom diser tac i je s naslovom "Sinekologija zajednica obične jele ( A b i e s alba Mili.) u s j everno j H r v a t s k o j i f lo r i s t i čk i p a r a m e t r i važni za gospodarenje bukovo-je lovim Sumama".

Glavn i d o p r i n o s Šumarskoj znanosti dr. sc. J. Medvedovica je su r adn j a u t imskom radu na iz radi monograf i j e "Šume u Hrva t sko j " u poglavlju "Biljni svijet h rva t sk ih Suma" s ka r tom Sumskih zajednica u mje r i lu 1:500.000, zat im mono-g ra f i j e "Hrast lužn jak u H r v a t -skoj", u poglavlju "Šumske zajed-nice i sinekoloski uv je t i h r a s t a lužnjaka", te na izradi znanstvene knj ige "Skrb za h rva t ske Sume od 1846. do 1996.", knj iga 1 "Unapre-đ e n j e p r o i z v o d n j e b iomase Sum-skih ekosustava".


166

D a l j n j i doprinos je t akođer su r adn j a na t imskom r a đ u u iz radi K a r t e Šumskih za jednica H r v a t -ske u mje r i lu 1:100.000 i k a r a t a po-jed in ih područ ja d e t a l j n i j i h mjer i -la. Fi tocenoloska k a r t i r a n j a su po-služila kao jedna od komponena ta za de f in ic i ju i u t v r đ i v a n j e raspro-stranjenost i ekoloSko-gospodarskih t ipova Suma u H r v a t s k o j .

Glavni njegov doprinos u sa-mostalnom rađu je izrada K a r t e p luv io te rmick ih indeksa povoljno-sti kl ime za Šumsku vegetaci ju H r -vatske. K a r t u je izradio na teme-l ju poda taka meteoroloških posta-ja Državnog hidrometeoroloSkoga zavoda i At lasa k l ime H r v a t s k e . Svrha izrade k a r t e je u t v r đ i v a n j e u t j e c a j a kl ime na Šumsku vegetaci-ju. U istu svrhu je proveo mikro-k l imatska i s t raž ivan ja u mnogim Šumskim za jednicama nizinskog i brdskog pojasa s jeverne H r v a t s k e .

Šumarsku f i tocenologi ju je p r imi jen io i u u t v r đ i v a n j u pre-h r a m b e n i h potenci ja la za d ivl jač p r imjenom metode fi tocenoloSkih uzoraka veličine 1 m3 (prema Đ. Ra-usu 1991.).

Sinekoloska i s t raž ivan ja su mu, osim znanstvenih postignuća, omogućila, a i navela ga, da napise knj igu o solarnom u r e đ a j u i oprav-danost i kor i š t en ja solarne energi-je, koja među ostalim počiva na fe-nomenu vremenskog razmaka iz-među du l j ine t r a j a n j a insolacije i nas tupa eks t remnih t e m p e r a t u r a .

Is t raživanja mikroklime Sum-skih s taniš ta su ga navela da kon-s t ru i r a i izradi p ro to t ip novog ter-mografa ( t ip JMT-90) , koje je bo-lje pr i lagođen za i s t raž ivan ja u Šumarstvu u usporedbi s mje rn im in s t rumen t ima koj i su nami jen jen i za m j e r e n j a na neSumskim staniš-t ima.

P r imjena aerofotointerpreta-cije u Šumarskom inst i tutu na kar-t i r a n j u Sumskih za jednica pobudi-

la mu je ideju za kons t rukc i ju i iz radu osobnog u r e đ a j a za aerofo-tosnimanje , koj im se može brzo i pod povoljnim uv je t ima dobiva t i f o t o g r a f i j e de ta l j a vrsnih di je lova k rošan ja s tabala.

Usl i jedio je jos jedan izum koj im se p roš i ru je p r im jena solar-ne energije.

Do sada je t r i svoja izuma pr i jav io Državnom uredu za inte-lektualno vlasništvo H r v a t s k e . Iz-lagao je na dvi je međunarodne iz-ložbe izuma, a na izložbi I N O V A 97 dobio je s rebrnu p laketu .

Član je vise druš tava , od ko-j ih je jedno međunarodno, a među n j ima elan je i H Š D , u n u t a r kojeg je njegovom inic i ja t ivom osnovan K l u b izumite l ja , cij i je predsjed-nik.

Uspješni znanstveni, s t ručni i invent ivni rad dr. sc. J. Medve-dovica proizlazi iz biolosko-tehnic-ke izobrazbe na Šumarskom fakul -t e tu u Zagrebu, u Šumarskom in-s t i t u tu J a s t r e b a r s k o i osobnom za-laganju.

B A D O V I

Baus, Đ., JovanoviC, B., Pelcer, Z., Me-dvedoviC, J., 1977.: Vegetacijska karta Sla-vonije i Baranje u djelu SkoriC, A. "Tla Slavonije i Baranje". P r o j e k t n i savjet pe-dološke ka r t e Hrva t ske , Zagreb.

MedvedoviC, J., Orec, M., Bukavina , M., 1979.: Prikaz tala, sumskih zajednica i ekolosko-gospodarskih tipova suma na pro-filima Slavonskoga gorja. Suradnik na kar-ti u djelu: Cestar, D., Hren , V., KovaCeviC, Z., Martinović, J., Pelcer, Z.: "Tipološke značajke suma Slavonskoga gorja". Badovi 39, S I J Zagreb iza s. 147.

Hruska , K., MedvedoviC, J., Pa l f i , T., 1981.: Prikaz ekolosko-gospodarskih tipova suma, sumskih zajednica i tala na profili-ma Moslavačke gore, (sa suradnicima: Ces-tar, D., Hren , V., KovaCeviC, Z., Martino-vić, J., Pelcer, Z.: "Ekolosko-gospodarski ti-povi suma na područ ju Moslavačke gore. Badovi 41, S i J Zagreb iz s. 70.

MedvedoviC, J., Orec, M., 1982.: Prikaz ekolosko-gospodarskih tipova suma, sum-skih zajednica i tala na profilima Hr-vatskog zagorja.


167

Cestar, D, Hren, V., KovaCeviC, Z., Mar-tinoviC, J., Pelcer, Z.: Ekolosko-gospodar-ski tipovi suma, na gorju Hrvatskog zagor-ja. Badovi 48, Si J Zagreb iza s. 105.

Cestar, D., Hren , V., MartinoviC, J., KovaCeviC, Z., Pelcer, Z., Krejci , V., Krz-nar, A., LindiC, V., MedvedoviC. J., Vrbek, B., 1983.: Prirodni sumski rezervat Corko-va uvala - čudinka Nacionalnog parka Plitvič-ka jezera. Badovi 53, SlJ, Zagreb, s. 1-53.

MedvedoviC, J., 1983.: Pluviotermijska karta "Kartica", sekcije Podravska Slatina ve-getacijske karte Hrvatske. Mjerilo 1:100.000.

MedvedoviC, J., 1983.: Prikaz ekolosko-gospodarskih tipova suma, sumskih zajed-nica i tala na profilima Zapadne Posavine. Suradnici na ka r t i u djelu: Cestar, D., Hren , V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J., Pelcer, Z.: "Tipovi nizinskih suma Zapadne Posavine . Badovi 54, S l J Zagreb, iza s. 100

MedvedoviC, J., Pa l f i , T., 1983.: Prikaz ekolosko-gospodarskih tipova suma, sum-skih zajednica i tala na profilima Bilo-gore. Suradnic i na ka r t i u djelu: Cestar, D., Hren , V., KovaCeviC, Z., MartinoviC, J., Pelcer, Z.: 'Ekolosko-gospodarski t ipovi suma područja Bilogore . Badovi 57, S l J Zagreb, iza s. 88.

Gaži - Baskova, V., PlavsiC - GojkoviC, N., Dubravac, K, Hu l ina , N., Pelcer, Z., MedvedoviC, J., 1983.: Vegetacijska karta SB Hrvatske, sekcija Podravska Slatina. Mjeri lo 1:100.000, Bgd.

Cestar, D., Hren , V., MartinoviC, J., KovaCeviC, Z., Pelcer, Z., Krejci , V., Krz-nar, A., LindiC, V., MedvedoviC, J., Vrbek, B., 1984.: Prirodni sumski rezervat "Kik-Visibaba" i "Bijecica-Javornik" nacional-nog parka Plitvička jezera. Badovi 58, S l J Zagreb, s. 1-76.

MedvedoviC, J., 1984.: Istraživanje vod-nog režima staništa u poplavnim sumama između Česme i Lonje u Posavini, (magis-tarski rad). Badovi 62, S l J Zagreb, s. 1-72.

MedvedoviC, J., 1986.: Tipologija suma u Hrvatskoj Poster na ekskurziji 18 I U F B O Kongresa, L jub l j ana , održanoj u S l J .

Pelcer, Z., MedvedoviC, J., 1988.: Krite-rien filr die zonierung der Subalpinen Buchenwalder im Dinarischen Oebirge Kroatiens. S A U T E B I A 4, Osten-Alpen-Dinariscshen Section f i lr Forschungen der Vegetation, Salzburg, s. 21-32.

MedvedoviC, J.: Intensišt des Tannen-absterbens unter verschiedenen Okologi-schen Bedingungen Nordkroatiens. Zvolen, 5. I U F B O - Tannen-symposium, Zvolen, s. 343-353.

MedvedoviC, J., 1989.: Metoda utvrđi-vanja prehrambenih potencijala za divljač. Badovi 80, S l J Zagreb, s. 7-12.

MedvedoviC, J., 1989.: Moj solarni ure-đaj. S ITSDI , Zagreb, s. 1-42.

ZeliC, J., MedvedoviC, J., 1990.: Istraži-vanje najpovoljnijeg intenziteta prorjeđi-vanja sastojina i ekoloških prilika staništa. Badovi, Vol. 25, br. 2., S l J Zagreb, s. 419-439.

Prpic , B., MedvedoviC, J., 1991.: Novi instrument Termograf JMT-90 za mikro-klimatska istraživanja u sumarstvu. Sum. list 1-2, s. 41-56.

MedvedoviC, J., 1991.: Sinekologija za-jednica obične jele (Abies Alba) u sjever-noj Hrvatskoj i floristički parametri va-žni za gospodarenje bukovo-jelovim suma-ma, (disertacija). Sum. fakultet Zagreb 1991., s. 1-126 (1. dio) i prilozi 1-24 (2. dio).

MedvedoviC, J., 1991.: Microclimatic research using new methods and new mea-sure instrument. 10. Svjetski kongres su-marstva, Par iz 1991., Badovi, Vol. 26, br. 2., Si J, Zagreb, s. 241-254.

MedvedoviC, J., 1991.: Possibilities for application of Termograph JMT-90 in-tended for microclimatic research in for-estry. Poster , 10. Svjetski kongres sumar-stva, Par iz .

MedvedoviC, J., 1992.: Primjena broj-nosti biljaka u ekološkim istraživanjima. Badovi, Vol. 27, br. 1, S l J Zagreb, s. 29-42.

MedvedoviC, J., 1992.: Pluviotermicki indeksi povoljnosti klime za sumsku vege-taciju. Badovi, Vol. 27, br. 1, S l J Zagreb, s 77-89.

MedvedoviC, J., 1992.: Karta pluvioter-mickih indeksa povoljnosti klime za sum-sku vegetaciju Hrvatske. Badovi, Vol. 27, br.l, Si J Zagreb, iza s. 89.

MedvedoviC, J, 1992.: Belativne vrijed-nosti pluviotermickih indeksa povoljnosti klime za sumsku vegetaciju. Sum. list 9-10, s. 415-419.

MedvedoviC, J., PetriC, I., 1992.: Osni-vačka skupština Kluba izumitelja Hr-vatskog sumarskog društva. Sum. list 6-8, s. 290.

Baus, Đ., TrinajstiC, I., VukeliC, J., Me-dvedoviC, J., 1992.: Biljni svijet hrvatskih suma. Baus, Đ. (ur.). U monograf i j i "Sume u Hrvatskoj", Zagreb, s. 33-78.

TrinajstiC, I., Baus, Đ., VukeliC, J., Me-dvedoviC, J., 1992.: Vegetacijska karta sum-skih zajednica Hrvatske. Baus, Đ. (ur.). U monograf i j i "Sume u H r v a t s k o j , Kar to-grafski odsjek L Z H "M. Krleža", GZH, Za-greb, s. 79-80 i u omotu iza s. 340.

MedvedoviC, J., 1993.: Primjena pluvi-otermickih indeksa povoljnosti klime za sumsku vegetaciju. Sum. list 6-8, s. 253-258.

LindiC, V., Vrbek, B., MedvedoviC, J., 1993.: Ekološko - gospodarski tipovi suma srednje Podravine. B e f e r a t održan na Sim-poziju povodom 100-godisnjice rođenja aka-demika I. Pevaleka, 20.-22. svibnja 1993. u Koprivnici , Sum. list 11-12, s. 533.


168

MedvedoviC, J., 1993.: The application of climathological data in determination of climate favourableness for forest vege-tation of Croatia. H r v a t s k i meteorološki časopis, br. 28, Zagreb, s. 73-79.

MedvedoviC, J., 1993.: Chart of pluvio-thermal indices of climate favourableness fot the forest vegetation of Croatia. H r -vatski meteorološki Časopis br. 28, Zagreb., s. 28.

MedvedoviC, J., LindiC, V., 1993.: Istra-živanje vegetacije i klime sjeverozapadne Hrvatske. B e f e r a t na savje tovanju Š I J , Stubicke toplice, 3.-5.XI. 1993.

MedvedoviC, J., K r a u t h a k e r , H., 1993.: StruCno-znanstvena ekskurzija na Medved-nici. Sum. list 9-10, s. 446-447.

MedvedoviC, J., 1994.: Prehrambeni po-tencijal za divljač u sumama hrasta lužnja-ka i graba sjeverne Hrvatske. Kadovi, Vol. 29, br. 1, S I J , Zagreb, s. 123-136.

MedvedoviC, J., 1994.: Šumska klima i fitomasa prizemnog sloja suma na dijelu Samogorskoga gorja. Sum. list 11-12., s. 349-356.

MedvedoviC, J., 1996.: Uređaj za aero-fotosnimanje detalja iz malih visina. Bil-ten" VijeCa za dal j inska is t raž ivanja i fo-to in te rp re tac i ju H A Z U , s. 79-87, Zagreb.

MedvedoviC, J.: 1996.: Izrada vremen-skih nizova za mikroklimu sumskih staniš-ta. Znanstvena knjiga "Skrb za hrva tske sume 1846-1996., knj. 1. Unap ređen je proiz-vodnje biomase sumskih ekosustava", s. 257-262, Zagreb.

MedvedoviC, J., Knepr , J., 1996.: Pre-hrambeni potencijal za divljač u lovištima Žabljacki lug - Česma" i "Pisanicka Bilo-

gora". Znanstvena knjiga "Skrb za hrva tske sume 1846-1996.", knjiga 1. "Unapređenje proizvodnje biomase sumskih ekosustava", s. 209-216, Zagreb.

M E Đ U N A R O D N E IZLOŽBE OSOBNIH E K S P O N A T A

MedvedoviC, J., 1991.: Moj solarni ure-đaj. "Interliber", međunarodna izložba knji-ga, Zagreb.

MedvedoviC, J., 1993.: Karte der pluvio-thermischen Indizes der Klima gilnstig-keiten fiir die Vegetation Kroatiens. "Holz K l a g e n f u r t 1993. I n n o v a t i o n s p r e i s f i i r Fo r s tw i r t s cha f t 1993., K lagenfur t . Među-narodni sa jam sumarstva i drvne industr i -je u Klagenfu r tu , Izložba izuma. Sum. list 11-12, s. 568-569.

MedvedoviC, J., 1993.: Thermograph JMT-90. "Holz K l a g e n f u r t 1993." Innova-tionspreis f i i r Fors twir tschaf t 1993., Kla-genfur t . Međunarodni sajam sumarstva i drvne indus t r i j e u Klagenfu r tu , Izložba izuma. Sum. list 11-12, s. 568-569.

MedvedoviC, J., 1997.: Akumula torska kosilica za t ravu. 26. Međunarodna izložba izuma I N O V A 97., Zagreb.

L I T E B A T U B A DomoviC, M.. Izložba sumarskih izu-

ma. Glasilo "Hrvatske sume br. 29, Zagreb 1993., s. 15.

Filipi, M.: Sunce pod krovom. "Sam" br. 6, Zagreb 1991., s. 15-18.

Oeorgieva-PetriC, M.: I zmeđu sunca i zemlje. "Nas dom" br. 6, Maribor 1991., s. 35-37.

MilkoviC, J.\ Novi tip termografa J M T -90. Vi jes t i br. 1., Bepub. hidrometeorolos-ki zavod Hrva t ske , Zagreb 1991., s. 41-44.

Sabadi, S. (ur.): Beview of fores t ry and forest industr ies sector in Bepubl ic of Croatia. Minis tars tvo poljopr. i sumarstva BH i "HS", Zagreb 1994., s. 1-120.

Sabadi, S. (ur.): Pregled sumarstva i drvnoprerađivackog sektora u B H . Mini-s tars tvo poljop. i sumarstva BH i "HS", Za-greb 1994., s. 1-120.

Uredništvo: Osvrt na struCno-znanstve-ni sastanak na Bilogori. SL 3-5/93., s. 184-193.

*** SL 1-2/95., s. 56. *** SL 9-10/97., s. 538; 2000., s. 340. *** SIM, s. 32, 55, 59, 116, 118, 137, 138,

141,155,178. *** SIB, s. 30, 38-40, 51, 53, 55, 60, 67. Maricevic, I.: SL 3-4,1997., s. 186. *** H S D 1846-1996., s. 346, 371.

MEDVEDOVIC, Mato, (Vrbanja , Vinkovci, 1872.-1944.), Sum. savjet-nik.

Šumarstvo je ucio na Gospo-darsko-Sum. učilištu u Križevcima i završio ga 1893. godine. Nakon to-ga posvetio se radu u Šumarstvu. Najveći dio svoga radnoga vijeka bio je na stručnim poslovima u Su-mama Brodske imovne općine.

Povrh rada u struci, zaslužan je za osnivanje Gradskog muzeja u Vinkovcima. Autor je grba grada Vinkovaca. Bavio se i književnim radom. Napisao je nekoliko pjesa-ma, od koj ih su neke uglazbljene ("Samo pogled").

Jedan je od i s taknut i j ih sla-vonskih Šumara. Odlikovan je Or-denom Sv. Save 5. reda (1923.) i Or-denom Jugosl. k rune 5. reda (1933.) kao Sum. savjetnik u mirovini.


169


462; 1918., s. 138; 1922., s. 39; 1923., s. 254; 1925., s. 136, 343, 402, 630; 1927., s. 106; 1928., s. 387; 1933., s. 210.

BorosiC, J.: SIS, s. 19. *** SN. S. 52. Svagelj, D.: Mato MedvedoviC, Godiš-

njak Pododbora MH 3, Vinkovci 1964. s. 165-166.

Segedi, N., TonkoviC, D.: Životopisi is-t a k n u t i h šumara VinkovCana. Godišnjak Ogranka MH, 12, Vinkovci 1995., s. 315-328.

Klepac, D.: Sumarski znanstvenici iz Vinkovaca i vinkovacke okolice. H A Z U , Centar za znanstveni rad, Vinkovci 1996., s. 8, 20, 34.

*** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-stva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 534, 538.

M E Đ E R A L , Mladen, (Karlovac, 18.YII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F a b i j a n a . Po t j eče iz slu-žbeničke obi tel j i . H r v a t po nacio-nalnost i i hrvatskoga državl jan-stva. Srednju Šumarsku Školu zavr-šio je u Kar lovcu 1986. godine.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 6.XI.1995. s naslovom diplomskog r ada "Analiza p r ihoda od p roda je drveta na tržištu", znanstvenoga po-d ruč ja ekonomika Sumarstva.

MEĐUGORAC, Krešimir, (Klo-buk, L jubusk i , B i H , 9.IX.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Blaža i Andre r. Pet rović . H r v a t s k e narodnost i i državl jan-stva, katol ik . Po t j eče iz zemljorad-ničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u rodnom K l o b u k u 1956., a I I I . g imnazi ju u Sa ra j evu 1960.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 1970. godine.

Nakon d ip lomiran ja , od 1970. do 1971. bio je na r adu u pi lani i tvornic i namješ t a j a u Radecem u Slovenij i kao tehničk i rukovodi-telj . Od 1971. do 1984. bio je tehno-log i rukovod i t e l j r adne organi-zacije u "Slavoniji Dl" Slavonski Brod.

Godine 1983. dobiva zaposle-nje u Šumarstvu u Požegi. U UŠ Požega r ad i i 1997. na poslovima stručnog su radn ika s tud i ja r ada i vremena.


L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 60.

M E D 2 I D I , Azir (Aziz), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no - Šumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Diplomirao je na Šumars tvu 14. III.1942. godine.

M E H M E D O V I Ć , Rasim, (Vranić, Kotor - Varoš, B i H , 18.XI.1957.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mehmeda l i j e i Tehvide r. Dedic. Bošnjak, musl imanske vje-roispovijest i . Otac mu je bio cvje-ćar, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u Kotor -VaroSu 1973., a s redn ju u Zagrebu. Matur i -rao je u SŠC "Ruđer Boskovic" 1977. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. f a k u l t e t u Sveuč i l i š t a u Zagrebu . Dip lomirao je na ŠG odje lu 17.VI. 1982. iz znanstvenoga područ ja Sum. fitopatologija, izradivSi i obraniv-ši diplomski rad pod naslovom "Mi-k ro f lo r a kore bukve N P Š O Dubo-ka".

Nakon d ip lomi ran ja prvo za-poslenje dobiva u Š P P "Vrbanja" Kotor-VaroS. Pripravnički staž oba-vl ja u sektoru tehničke p r ip reme proizvodnje, radeći na poslovima doznake, na p r o j e k t i r a n j u putova i dr. S l i jedi radno mjes to vodi te l ja S e k t o r a za i s k o r i s c i v a n j e Suma (1984.-1988.) pr i istom poduzeću, koje na površini od 22.000 ha ko-r is t i e ta t od gotovo 100.000 k u b n i h me ta ra drvne mase jele i bukve. Na redne čet i r i godine (1989.-1992.) vodi sektor uzgoja i zaš t i te Suma,


170

pretežno se posvetivSi organizaci j i Sumarske službe, p raćen ju zdrav-stvenog s t an ja Suma po jedinstve-noj europskoj metodi, poSumlja-van j ima (godišnje oko 150 ha) i lovstvu. Us tanov l jen jem privred-nog lovišta u sklopu gospodarstva, učinio je mnogo na lovno-tehnic-ko j opremljenos t i lovišta, podiza-n ju fonda divl jac i i sud je lu juć i pr i konc ip i r an ju i izradi lovnogo-spodarske osnove.

Razbuktavanjem rata u B i H , 9.VI.1992. prognali su ga srpski te-roris t i , pa je ing. Mehmedovic na-šao pr ivremeno utočiš te u Zagre-bu. K r a j e m 1993. odlazi na privre-meni r ad u Lozano (Švicarska), a 2.XII.1996. v ra t io se u oslobođeni Bihać, radeći kao pomoćnik upra-v i te l ja Šumar i j e Bihać. Od l . IX . 1997. ponovno živi u Zagrebu, bez stalnog zaposlenja.

MELCSICZKY, Pavao, sum. nad-inženjer .

Sumarstvo je apsolvirao 1890. na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Bansko j Št iavnici (Slovač-ka).

P r e m a nepotpunim podaci-ma, 1902. p remješ ten je od Nadsu-marskog u reda u Vinkovcima Šu-marskom ravna te l j s tvu u Zagrebu i, kao Šumaru, povjerena mu je up rava Šumar i j e u Vranovini . Go-dine 1906. p remješ ten je u Krasno Pol je , 1907. imenovan je državnim nadsumarom, a 1909. p remješ ten je u Sv. Rok u svojstvu Sum. inženje-ra. Šum. nadinženjerom imenovan je 1914.g. kod Šumarskog u reda na Sušaku, Š u m a r i j a Sv. Rok, gdje se nalazio i 1915. godine.



387; 1909., s. 329; 1914., s. 108; 2000., s. 708. *** I skaz č lanova H S S D : SL 1908.,

1915. Borosić, J:. SIS, s. 25 (Melcicki).

*** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-stva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 547.

M E N l C A N I N , Ljuban, (Rujevac, Dvor na Uni, 4.VIII.1948.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milanov. Srpske nacio-nalnosti . ZavrSivSi gimnazi ju Skol. g. 1967.-68. upisao se na Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu. Diplomirao je Sumarstvo 21.VI.1972. godine.


M E N l C A N I N , Stevo, (Rujevac, Dvor na Uni, l . I I . 1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu, gdje je d ip lomirao na Šu-marskom odjelu.

MERCUN, Dagmar, vid. F A J D I -GA (knj iga 1., s. 301.).

M E R D A r. PODNAR Zrinka, (Za-greb, 5 . I I I . 1965.), dipl. ing. Sum.

S tud i r a l a je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplo-mira la je na Šumarskom odje lu 17. IX.1990.g.

MERLE, Mihajlo, (Slat ina, 25.IX. 1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Dragu t i na i Mar i j e r. S t rnad . H r v a t . Otac mu je bio slu-


171

žbenik na željeznici, a m a j k a do-maćica. Osnovnu je Školu završio u rodnome mjes tu 1956., a s redn ju u Virovi t ic i , ma tu r i r avš i na rea lno j gimnazi j i 1960.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG od-jelu 22.IX.1965. godine.

Nakon d ip lomi ran ja n a j p r i j e odlazi na odsluženje vojnog roka. P r v o zaposlenje dobiva u S r e d n j o j Šumarskoj školi u Delnicama 15. IX.1966., gdje kao nas tavnik pre-d a j e neko l iko s t r u č n i h p redmeta : iskoriscivanje Suma, tehnologiju dr-veta, Šumsko strojarstvo, geodeziju i dr . Pos l i je dvi je godine prove-dene u školi, 1.XI.1969. prelazi u ŠG Delnice, u Š u m a r i j u Crni Lug, na radno mjesto r e f e r e n t a za uzga-jan je Suma. Godine 1971. prelazi u RZ Za jedn ičke službe za r e f e r e n t a mehanizaci je , a 1974. vraća se u Cr-ni Lug, preuzevši mjes to upravi te-l ja Šumarije. Tu dužnost obavl ja deset godina. Sl i jedi povra tak u Delnice u RZ, gdje r ad i na poslovi-ma r e f e r e n t a za uzga jan je Suma.

Usporedo s reorganizaci jom Sumarstva 1.V.1985. dipl. ing. Mi-haj lo Merle napuš ta Gorski ko ta r i ŠG Delnice te prelazi u ŠG "Istra" Buzet , dobivši radno mjes to zam-jenika up rav i t e l j a Šumar i j e Opati-ja. Na to j dunost i os ta je do 1993., kad preuzima mjesto up rav i t e l j a Šumarije. U jesen 1995. imenovan je s t ručnim suradnikom za isko-r isc ivanje Suma, a u l je to 1997. preuz ima radno mjes to rukovodi-te l j a plana UŠ Buzet .

Član je H Š D . Živi u Viskovu kod Ri jeke.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 69. *** Posl. izvješće 1995., "HS", s. 65.

MESAROV, Inoslav, dipl. ing. šumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 29.XII.1956.g.

M E S IĆ , Darko, (Nova Gradiška, 5. VII.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milanov. Otac mu je za-n imanjem elektr ičar , a m a j k a do-maćica. S r edn ju školu završio je 1984. godine.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 10.VI.1993. s naslovom diplomskog r ada "Vrste drveća u G.j. Dotrsci-na, N P Š O Zagreb", znanstvenoga područ ja uređivanje Suma.

MESIC, Milan, (Sisak, 4.VI.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana i Milke r. Perko-vic. H r v a t , hrva tskoga državl jan-stva, katoličke vjeroispovijesti. Otac mu je bio radnik , a m a j k a domaći-ca. I osnovnu i s redn ju Školu za-vršio je u Sisku. M a t u r i r a o je na Rea lno j gimnazi j i V l a d i m i r Maj-der" 1961. godine.

S tud i rao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 5.III.1970.

P rvo zaposlenje u d ržavno j službi dobio je u ŠG Zagreb - Šu-mar i j a Samobor (6.VIII.1970.). Na-kon jednogodišnjeg pr ipravničkog staža imenovan je r e f e r en tom za uzga jan je Suma pr i i s toj Šumariji . K a d je provedena reorganizaci ja Sumarstva 1988., p remješ ten je u OOUR za uzga jan je Suma Zagreb na radno mjes to tehničkog rukovo-di te l ja . Osnivanjem J P "Hrvatske Sume" - UŠ Zagreb, vraća se na radno mjesto up rav i t e l j a Šumar i j e Samobor, na ko jo j se dužnost i na-lazio i početkom 1998. godine.

Član je H Š D . Živi u Samo-boru.

L I T E B A T U B A Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samo-

bora. Zagreb 1992., s. 6,17,18.


172

*** ŠL 1-2,1995., s. 64. Poslovno izvješće 1995., "H§", s. 62.

MESIC, Stjepan, (Musaluk, Gos-pić, 31.YIII.1933.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin I v a n a i Jos ipe r. Dasovic. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Otac mu je bio službenik, a m a j k a do-maćica. Osnovnu Školu završio je u rodnom MuSaluku 1946., a rea lnu gimnazi ju u Gospiću 1954. godine.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu na Šumarskom od-jelu. Apsolvirao je skol. g. 1958.-59., a d ip lomirao je na vec osamosta-l jenom Šumarskom f a k u l t e t u 27.V. 1961. godine.

Cijeli svoj r adn i vi jek proveo je u Lici, u SG Gospić, odnosno UŠ Gospić i područnim Šumari jama. P rvo zaposlenje dobiva u Odjelu za u ređ ivan je Suma ŠG Gospić 20. YI.1961.g. Nakon nešto skraćenog pr ipravničkog staža imenovan je pomoćnikom taksatora. N a j d u ž e ra-di u Š u m a r i j i Otočac, n a j p r i j e kao referent za uzgoj Suma (25.111.1962-20.Y.1963.), a zat im kao u p r a v i t e l jšumar i j e (21.Y.1963.-31.XII.1984.).

Reorganizaci jom Sumarstva i osnivanjem ŠG "Lika" Gospić naj-p r i j e r ad i u OOUR za iskorisci-van je Suma Yrhovine, kao in t e rn i kontrolor (1.I.1985.-30.IX.1985.), a zat im u RZ Za jedn ičke službe kao rukovod i t e l j za Sumske prometni-ce (1.X.1985.-20.YIII.1990.).

Osnivanje JP "Hrvatske Su-me" - UŠ Gospić dipl. ing. St je-pana Mesica zat jece na radnome mjes tu internoga kont ro lora s koje dužnosti 1.1.1991. prima mjes to opu-nomoćenika za UŠ Gospić. K a d je imenovan d i r ek to r uprave, l .XI . 1991. vraća se na dužnost upravi te-l ja Šumar i j e Otočac, vrseci u jedno i dužnost sav je tn ika u up rav i Su-ma. Od 1.YIII.1992. oslobođen je dužnosti upravitel ja Šumarije obav-

l j a juć i samo poslove sav je tn ika up rav i t e l j a UŠ Gospić, na ko jo j se dužnost i nalazio i početkom 1998.

Za svoj samopri jegoran rad pr imio je vise p r i znan ja i nagrada, mahom na razini radne organizacije.

Pos l j edn j ih godina bavi se i lovstvom. Za po t rebe UŠ Gospić izradio je prvu lovnogospodarsku osnovu za državno lovište "Srednji Velebit" (1995./96.-2004./05.).

Bio je suradnik Šum. l ista i Lov. vjesnika.

Član je H Š D . Živi u Otočcu.

MEŠTRIĆ, Branko, (Donj i Marin-kovac, Vrbovec, 21.IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Albe r t a i Terezi je r. Ra-linovski. H r v a t , hrvatskoga držav-l janstva. Otac mu je Sum. tehničar , a m a j k a domaćica. Osnovnu je ško-lu završio u Novoj Kape l i 1976., a s redn ju Školu pohađao je u Vrbov-cu i Karlovcu. Matur i rao je na sre-d n j o j Šumarsko j Školi u Kar lovcu.

Nakon odsluženoga vojnog ro-ka, 1981.-82. upisao se na s t u d i j Su-marstva na Šumarski f a k u l t e t Sve-učil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 27.XII.1985. iz znan-stvenoga područ ja organizacija ra-da. Napisao je obranio diplomski rad pod naslovom "Organizacija ra-da na unošenju poda taka u mikro-računalo".

P rvo zaposlenje dobiva u Go-ransko - pr imorskom ŠG Delnice 17.III.1986. - u Sek toru za razvoj. Nakon kraćeg pr ipravničkog staža s t ručni je suradnik za informa-t iku . Osnivanjem JP "Hrvatske Su-me" - UŠ Delnice, imenovan je se-fom In fo rma t i čkog odjela, a l .XI . 1991. godine premješten je u Direk-ci ju "HŠ" u Zagreb, dobivši mjesto vodi te l ja I n f o r m a t i č k e službe. Na t o j se dužnost i nalazio i početkom 1998. godine. Dipl . ing. B r a n k o Me-stric zaslužan je za u s t ro j i r ad ove


173

nove i vrlo znakovi te službe. Član je H Š D . Živi u Zagrebu.

B A D O V I

Vondra, V., Mestrić, B. (1985.): Istraži-vanje trajanja rada pri sječi i izradi vise-metarskog industrijskog drva graba i buk-ve, (s tudi ja) . Sum. f a k u l t e t Zagreb. Slati-na, s. 1-11.

Kral j ić , B., Mestrić, B. (1988.): Kako omogućiti jeftiniju, a objektivniju, procje-nu asortimana drvne zalihe SOUB-a u svrhu bilanciranja uspjeha sumsko-biolo-ske reprodukcije drva? Sum. list 1-2, s. 5-24.

Vondra, V., MartiniC, I., Mestrić, B. (1988.): "Prilika "/ Dozlika" - Priprema rada u iskorištavanju suma. Sof tverski paket i . Sektor za razvoj GPSG Delnice - Sum. f a k u l t e t Sveučilišta Zagreb.

Ecimovic, T., Mestrić, B. (1989.): Pro-jektiranje sumskih kamionskih cesta ko-rištenjem osobnog računala. Mehanizaci ja sumarstva 14 (1), s. 33-38.

TomaniC, S., Mestrić, B., MartiniC, I. (1996.): Informatički izazov razvoju sumar-stva. Znanstvena knjiga "Zaštita suma i pridobivanje drva", Knj. 2, H S D - SF - S I J , Zagreb, s. 397-409.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 57. Lovreković, M.: O rgan i zama i koriš-

ten je izvora sum. informaci ja , SF, Zagreb 1997., s. 13.

M E S T R I Ć , Zdravka , ( D o n j i Ma-r inkovac , Vrbovec , 13.XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci A lbe r t a i Terez i je r. Ra-linovski. Mlađa sestra dipl. ing. B r a n k a Mestr ica. H r v a t i c a , hrva t -skoga državl jans tva . Osnovnu Ško-lu pohađala je u Novoj Kapel i i Dubrav i . Srednjoškolski CUO "Vla-d imir Nazor" završi la je u Vrbov-skom 1985. godine.

Šumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomira la je na ŠG odje-lu 6.X.1993. iz đenđrometrije. Obra-nila je diplomski r ad pod naslovom "Odnos tečajnog visinskog i debl j in-skog prirasta unu ta r pojedin ih sta-bala običnog bora".

P r i p r a v n i č k i staž obavila je u UŠ Bjelovar - Šumar i j a Vrbovec, ali n i je dobi la s ta lni r adn i odnos.

M E Š T R O V I Ć , B E Z A K , L jub ica , (Tišina Kapto lska , Sisak, 29.IX. 1934.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Mi rka i Mar i j e r. Caomo. H r v a t i c a , r imokato l ičke vjere. Os-novnu i s redn ju školu završi la je u Sisku. M a t u r i r a l a je na gimnazi j i "M. Majdak" 1953.g.

Šumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomira la 1959.g.

Bi la je zaposlena od 1959. do 1961. u Sekci j i za u ređ ivan je Suma P e t r i n j a , a zat im 1961./62. u Šum. i n s t i t u tu Zagreb te u Poslovnoj za-jednici Šumsko - p r iv redn ih orga-nizaci ja H r v a t s k e Zagreb (1963.-1964.). Nakon toga nezaposlena je do 1967. kada r ad i do 1969. u Di-rekc i j i za Sume Tunis. Od 1972. do 1983. zaposlena je u poduzeću "Uni-kum", kasni je h o r t i k u l t u r n o m po-duzeću "Zrinjevac", a od 1.IV.1983. u ŠG Zagreb, Š u m a r i j a Remetinec.

Osnivanjem JP "Hrvatske Su-me", od 1.1.1990. rad i la je u UŠ Za-greb, a od 1.IV.1992. u UŠ Buzet . Dana 1.IV.1994. odlazi u mirovinu.

Živi u Zagrebu.

B A D O V I

Plan d amenagement Forets domini-ale de Taborska, serie III eme, (u suradnji). Direct ion des Fore ts Tunis, 1968. p. 1-85.

Plan d amenagement, F.d. de Tegma III eme serie, (u suradnj i ) . Direct ion des Forets . Tunis 1968., p. 1-85.


174

Plan d' amenagement, F.d. de Ain Dra-ham I ere serie, (u suradnj i ) . Direct ion des Forets , Tunis 1968., p. 1-98.

Program gospodarenja za privatne su-me Šumarije Bemetinec. Zagreb, 1986., s. 1-175.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 370. *** SlM, s. 118. *** ŠL 1-2,1995., s. 68.

M E Š T R O V I Ć , Rudo l f , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je apsolvirao 1935./ 36. na Šum. odsjeku P Š F u Ze-munu. P o d a t a k o godini diplomi-r a n j a nismo pronašli .

God. 1952. radio je u ŠG Split . Škol. g. 1957./58. bio je honora rn i nas tavnik na Šum. Školi za krS u Spl i tu iz iskoriSćivanja Suma, a od l.X.1958., bio je s talni nas tavnik iz p redmeta iskoriscivanje Suma, kraški pašnjaci i lovstvo. Objavl j i -vao je radove uglavnom iz podru-čja smolarenja .

M E Š T R O V I Ć , Šime, (Drven ik Ve-li, Trogir, 15.V.1933.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva, redovni sveuc. pro-fesor, znanstveni savjetnik, elan Šu-marske akademije , dekan Šumar-skoga f a k u l t e t a .

Godine 1952.-1953. radio je u ŠG Split , a zat im je posao na stu-dij . Na Šumsko-uzgojnom odsjeku Pol jopr ivredno-Sumarskoga fakul -

t e t a apsolvirao je skol. g. 1956.-57., a d ip lomirao je 3.III.1959. godine.

Nakon diplomiranja os ta je na f a k u l t e t u , zaposlivši se l.IV.1959.g. u Zavodu za u ređ ivan je Suma na mjes tu stručnog suradnika , a od 1. 1.1960. radi kao asistent. Vec tada je njegovo glavno područje zanimanja bilo uređivanje Suma u mediteran-skom i submediteranskom području.

Bio je na spec i j a l i zac i j i u Nancyju u F r a n c u s k o j (1962./63.) iz područ ja gospodarenja u medi-teranskim Sumama. Radio je kao eksper t međunarodne tehničke su-radn je u Tunisu (1967.-69.). Na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu upi-sao je i posl i jediplomski s t u d i j na kojem je magis t r i rao 29.VI.1971. i dok to r i rao 25.X.1976. godine.

Od 1976. nas tavnik je kolegi-ja parkiranje i ozelenjavanje u zva-n ju docenta, a od 1981. izvanredni je profesor iz područ ja uređivanja Suma. Od 1985. u zvanju je sveuc. profesora , odnosno redovnog sveu-čilišnog profesora i znanstvenoga savjetnika, u kojem svojstvu od 1987. vodi nas tavu iz uređivanja Suma.

U međuvremenu bio je ta j-nik Z l Š - a (1975.-1979.) i vod i te l j r adne grupe "PoSumljivanje arid-nih i semiar idn ih područja" u I U F R O (od 1976.-1981.). Od 1982. do 1987.g. d i rek to r je Republ ičkog zavoda za zaš t i tu prirode, a nakon Domovinskog r a t a (1992.) d i rek to r je NP "Brijuni".

Bio je prodekan (1988.-90.) i dekan (1990.-92.) Šumarskoga fa-kulteta, predstojnik Katedre za ure-đ ivan je Suma (1987.) i (1997.) Zavo-da za u ređ ivan je Suma.

Sud ion ik je vel ikog b r o j a I U F R O kongresa, s impozija i sav-je tovan ja u zemlj i i inozemstvu, kao i s t ručn ih ekskurz i ja . Od 1985. stalni je p reds tavn ik u F A O komi-t e tu Silva Medi te ranea , a 1989.-1991. i potpredsjednik komiteta. Uče-snik je svjetskih i europskih konfe-rencija za Sume FAO.


175

Proče ln ik je i p r e d a v a č na posl i jediplomskom s tud i ju iz ure-đ ivan ja Suma.

Radio je na p ro j ek t ima uređi-van ja Suma u L i b i j i (1974.) i u Al-žiru (1978.).

Objavio je velik b r o j znan-stvenih i s t ručn ih radova te skri-pa ta i udžbenika za s tudente .

Ak t ivan je elan H Š D , Šu-marskog ekološkog d ruš tva i dru-gih s t rukovnih udruga. Za svoj r ad dobio je vise odl ikovanja i prizna-nja, među koj ima Orden r ada sa z la tnim vijencem.


Primjena mehaničke obrade tla pri podizanju suma u oblasti Mediterana. Sum. list 3-4,1964.

Turistička renta kao funkcija sum-skih sastojina uz Jadransko more i magis-tralu, (u surad.). SL 11-12,1966.

Plan d amenagement, Foret domani-ale d' ain Draham, (u surad.). Tunis 1968.

Plan d amenagement, Foret domani-ale de Tegma, (u surad.). Tunis 1968.

Algan - Schaefferove, Schaefferove i Coklove tarife prilagođene za automatsko obračunavanje. Sum. list 1-2,1972.

Uspijevanje primorskog bora (P. pi-naster Ait.) u kulturama SB Hrvatske. Sum. list 5-6,1972.

Oefora project (idejni projekt plan-taža eukaliptusa za Libiju). Zagreb 1973.

ZnaCaj sumskih kultura u primor-skom području krs a. Sum. list 8-9,1977.

Prilog poznavanju utjecaja fluorida (kao industrijskog zagađivača) na vegeta-ciju. II kongres ekologa Jugoslavije, 1979.

Utjecaj borovih kultura na cistocu zraka u Klisko-solinskom bazenu, (diserta-cija). Glasnik za sum. pokuse 20, Zagreb 1980.

Josip Kozarac i zaštita suma hrasta lužnjaka. Zbornik radova "Josip Kozarac" knj iževnik i šumar". J A Z U , Centar za znanstveni rad Vinkovci 1988., s. 165-173.

Uređivanje suma hrasta lužnjaka zahva-ćenih sušenjem. Glasnik za sum. pokuse 25, Zagreb 1989., s. 101-110.

Uređivanje suma, (u surad.). Monogra-f i j a "Sume u Hrvatskoj", Zagreb 1992., s. 131-152.

Zaštićeni prirodni objekti u hrvat-skim sumama, (u surad.). "Sume u H r v a t -skoj", Zagreb 1992., s. 197-222.

Obnova suma hrasta lužnjaka u Šum-

skom gospodarstvu Sisak, (u surad.). Glas-nik za sum. pokuse 30, Zagreb 1994., s. 299-335.

Utjecaj ekoloških i gospodarskih čini-laca na sušenje hrasta lužnjaka u OJ Kalje SO Sisak, (u surad.). Glasnik za sum. po-kuse 30, Zagreb 1994., s. 361-419.

Priručnik za uređivanje suma, (sa Fa-bijanic, G.). "Hrvatske sume", Minis tars tvo poljopr. i sumarstva, Zagreb 1995., s. 416.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 168, 370, 459. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 55, 77,127,135, 418. *** SE 2,1983., s. 410. *** SL 1-2,1995., s. 55. *** H S D 1846-1996., s. 295,345,355,356,381. *** Hras t lužnjak u Hrvatskoj , H A Z U

Vinkovci-Zagreb 1996., s. 524, 526, 532, 535, 552.

*** SIB, s. 41, 67. Maricevic, I.: Kazalo au tora i s t ruk tu-

ra sadrža ja Sum. lista 1976-1995., s. SL 3-4, 1997., s. 181,186

Klepac, D.: Iz sumarske proslosti Gor-skoga kotara..., Zagreb 1997., s. 73, 135, 149, 154,162, 217, 229.

M E S T R O V I Ć , Tomislav, (Zagreb, 17.YII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin redovitoga sveuc. profe-sora Šumarskoga f a k u l t e t a u Za-grebu Šime Mestrovica i m a j k e L j u b i c e Mestrovic, r . Bezak, dipl. ing. Sumarstva. H r v a t , r imokato-lik. Osnovnu i s redn ju Školu za-vršio je u Zagrebu. M a t u r i r a o je u Po l jop r iv redno-d rva r skom cent ru Zagreb 1986. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu


176

marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Kao s tudent rad io je na u r e đ i v a n j u Suma u Lici. Diplomi-rao je na Šumarskom odje lu 5.XI. 1996. godine iz znanstvenoga po-d ruč j a uređivanje Suma. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Način izmjere, obrada poda taka i opis sastoj ina za GJ >Zapadna Mazinska planina<".

Po završe tku s tud i ja prvo zaposlenje dobiva u US Zagreb (1. XII.1996.). Nakon jednogodišnjeg pr ipravničkog staža, kojeg je pro-veo u taksaci j i , p remješ ten je u US Zagreb, zat im u Š u m a r i j u Vel ika Gorica, gdje r ad i kao revi rn ik .

M E T E L K A , Milan, dr . sc., prof . na Sum. akademi j i od 1908. do 1919.

Školske godine 1911./12. bio je pročelnik Sumarske akademi je u Zagrebu. Od 27.IX.1908. p r iml jen je u s ta lni r adn i odnos i do 1919. predavao je s tuden t ima Sum. aka-demi je Šumarsku kemijsku tehno-logiju i opću organsku i anorgan-sku kemiju, a agrikulturnu i anali-tičku kemiju p redavao je od 1909. do 1915.

L I T E B A T U B A *** SL 1912., s. 347. *** SN, s. 67, 98, 99,105,107.

METLAŠ, Jovan, ing. Sumarstva, min is ta rsk i savje tnik .

Rođen je u Jasenovcu. Su-mars tvo je završio 1893. na Viso-ko j školi za k u l t u r u t la u Beču.

Počeo je r a d i t i kao lugarski pomoćnik, a 1894. imenovan je Šu-marskim vježbenikom kod I I . Ban-ske imovne općine i ostao u službi kod k r a j i š k i h imovnih općina dugi niz godina.

Od 1921. do 1923.g. radio je kao načelnik kod Min is ta r s tva Su-ma i r u d n i k a u Beogradu i bio vr-lo ak t ivan kao r e f e r e n t za imovne općine. Od 1923., kao min is ta r sk i savjetnik, obnašao je dužnost di-

r ek to ra Di rekc i j e Suma u Zagrebu do umi rov l j en ja 1925.g.

Umro je 1940.g. u Zagrebu. Vise pu ta imenovan je ispit-

nim povjerenikom državn ih stru-čnih ispita, (1907-1923.).

Godine 1916. odl ikovan je Vi-teškim kr ižem reda F r a n j e Josipa, a 1923. Ordenom Sv. Save 3. reda.

Objavl j ivao je s t ručne rado-ve. U Sum. l istu su r ađu j e od 1898. do 1935. O k ra j i šk im imovnim op-ćinama izdaje (s Maslek, M.) dvi je b rošure 1911.g. V r i j e d a n je i njegov rad o s ta r im slavonskim Sumama, gdje pise i o eksploataci j i kraj iš-k ih Suma (1926.), a pisao je i nekro-loge i recenzije.

U Hrva t sko-s lav . Sum. druš-tvo učlanio se 1896. Bio je druš-tveni odbornik (1913.-1918.), a za-bi l ježena je i njegova akt ivnost na d ruš tven im skupš t inama i nakon umi rov l j en ja (1926., 1933.). Bio je i p reds jednik društvenog Odsjeka za Sumsku pol i t iku, zakonodavstvo i up ravu (1926.).

L I T E B A T U B A Maslek-Metlas: Kra j i ške imovne

općine. Sa vremena opomena. Mitrovica 1911., SL 1911., s. 199-200.

BorosiC, J.: SIS, s. 22. *** SL: 1894., s. 364; 1896., s. 152, 372;

1901., s. 316; 1905., s. 462; 1907., s. 425; 1908., s. 118; 1909., s. 184, 478; 1913., s. 439; 1914., s. 46; 1915., s. 221, 293, 297; 1916., s. 130; 1917., s. 347, 397; 1918., s. 47; 1922., s 784; 1923., s. 252, 308; 1925., s. 54, 699; 1926., s. 661; 1927., s. 51; 1940., s. 317; 1935., s. 528.

Ugrenović, A.: Uspomeni ing. Jovana Metlasa. SL 11,1940., s. 558-560.

Kauders, A.: Sum. b i l iograf i ja I: s. 36, 57,106,144,181, 211, 250, 255, 261, 262.

*** Povijest šumar. Hrva t ske 1846-1976., s. 82, 94,105, 204, 367, 409.

*** H S D 1846-1996., s. 149,150,178, 200.

METZ, Dražen, (Vinkovci, 8.V. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin V lad imi r a i I r e n e r. Mik-los. H r v a t s k e narodnost i i držav-l janstva, r imokato l ik . Otac mu je dipl. ve te r inar , a pokojna m a j k a (1931.-1994.) bila je profesorica gla-


177

zbe. Osnovnu i s redn ju naobrazbu stekao je u rodnim Vinkovcima: osnovnu je školu završio 1982., a SC 'Ruđer Boskovic" - građevinski smjer - 1986. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Diplomirao je 1996. iz pod-rc ja lovstva. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Us-poredba dv i ju metoda ocjenjiva-n ja rogovlja srnjaka".

U t i j e k u s tud i j a bio je dv i je godine demons t ra to r na kolegiju lovstvo, a kao preds tavn ik stude-na ta Sumarstva H r v a t s k e osvojio je prvo mjes to u gađanju glinenih golubova na međunarodnom nat je-canju "Kupa dekana" (na t j ecan je s tudenata Sumarstva Europe) u Br-nu (1996.). Bio je i aktivan sudionik prve akcije hvatanja dabra (Castor fiber L.) u Bavarskoj i ponovnog un-ošenja u porjecja Hrvatske (1996.) pod vodstvom dr. sc. M. Grubesića.

Sudionik je međunarodnih iz-ložbi lovačkih t r o f e j a u Zagrebu (1995.) i Bud impeš t i (1996.). Ovla-šteni je ocjenj ivač lovačkih t r o f e j a i p ređavac- isp i t ivac (na lovačkim seminar ima) H L S iz biologije di-vljaci, povi jest i lovstva i lovnoga zakonodavstva.

Zaposlen je kao p r ip r avn ik -rev i rn ik u Š u m a r i j i V r b a n j a , UŠ Vinkovci .

Član je H Š D i H L S .

L I T E B A T U B A Grubesić, M.: Metz - prvi s tudent stri-

jelac. LV 5,1996., Zagreb, s. 43. Grubesić, M.: Dabar se vrat io u H r -

vatsku. LV 6,1996., Zagreb, s. 17-19.

M E Z A K , Zlatko, (Našice, 16.IV. 1971.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e , zan imanjem me-han iča ra i m a j k e domaćice. Sred-n ju školu završio je godine 1990.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 30.X.1996., obranivši diplomski rad s naslovom "Kretanje d rvn ih zali-ha p r i r a s t a i e t a t a u Š u m a r i j i Na-šice t i jekom pos l jednj ih 30 godi-na", iz znanstvenoga područ ja ure-đivanje Suma.

M l C E T I Ć , Graci ja , ( P r a p u t n j a k , Bakar , 9.III.1942.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Viktora i Jacinte r. Braj-kovic. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Otac mu je s t ručni nastavnik, a majka domaćica. Osnovnu Školu po-hađao je u P r a p u t n j a k u i Rijeci , a s redn ju u Spl i tu , ma tu r i r avš i na S r e d n j o j Šumarskoj Školi za krS 1961. godine.

Radeći man je od godine dana kao Sumarski t ehn ičar u Tvornici ukočenog d r v a i f u r n i r a "Rade


178

Supic" u Rijeci , upisao se skol. g. 1962./63. na s tud i j Sumarstva na Bum. f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je na SG odjelu 19.11. 1969. godine.

ZavrSivSi s tudi j , prvo radno mjesto kao p r ip ravn ik dobiva u SG Delnice - Š u m a r i j a Fuž ine 1. V.1970. Ne okončavši do k r a j a pri-pravničk i staž, početkom 1971. pre-mješ ten je u Š u m a r i j u Delnice na radno mjesto tehničkog rukovodi-oca, na ko jo j je dužnost i do 31. III.1974. godine. Na k r a t k o se vra-Ca u svoju s ta ru t v r t k u D I P "Rade Supic", da bi 16.IX.1974. def in i t iv-no napust io Sumarstvo i d rvnu in-d u s t r i j u i prešao u OpCe vodopri-vredno poduzeće R i j eka u projekt-ni odsjek za odgovornog pro jek tan-ta za bu j ice odnosno, nešto kasnije, za rukovodioca OOUR-a . Sredi-nom l ipn ja 1980., pa na redn ih de-set godina t v r t k a nosi ime RO "Vo-doprivreda" Ri jeka , a od 1.1.1990. J avno vodopr ivredno poduzeće Ri-jeka, odnosno H r v a t s k a vodopriv-reda Zagreb, u ko jo j dipl. ing. Grac i ja Micetic ima radno mjesto samostalnog referenta za zaš t i tu od štetnoga d je lovan ja voda.

Tijekom minule 23 godine, od kada r ad i u vodopr ivrednom po-duzeću, au tor je mnogobrojn ih iz-vedbenih p ro jeka ta za u ređ ivan je bu j ica na vodnom područ ju pri-morskih, ličkih, goranskih i istar-skih slivova, s tud i ja zaš t i te od ero-zija i bu j ica akumulac i j e Baz in je i Lepenica te slivova L i k e i Gacke (s kar tom) .

Ak t ivan je sudionik Među-narodnog simpozija "Strategija odr-živog razvoja h rva t sk ih otoka" u H v a r u 1994. i s impozija "Hidro-tehnicko- inženje rska is t raživanja" u Gdansku (Pol j ska) 1995. godine.

Član je i t a j n i k LD "Srndac" H r e l j i n te ovlašteni s t ručni ocje-nj ivač lovačkih t ro fe j a .

B A D O V I

Vodna erozija u Republici Hrvatskoj i aktuelni problemi struke. B i jeka 1992.

Erozija na otoku Susku. B i jeka 1994. Erozija tla na istarskom poluotoku u

Hrvatskoj, (koautorstvo). Bi jeka 1995. Karta erozije spaljenih površina u za-

leđu Senja. B i jeka 1996.

M I H A J L O V , I l i ja , (Veliko Trnovo, Bugarska, 29.V.1907. - Beograd, 15. VIII.1973.), dr. sc., sveuc. profesor .

Sumars tvo je d ip lomirao na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Sof i j i 1930. Po završe tku s tud i j a radio je u Di rekc i j i Suma i lova u Sofi j i , a 1933. izabran je za as is tenta na Po l jop r iv redno - Sum. f a k u l t e t u u Sof i j i .

Dok to r i r ao je iz Šumarskih znanosti na Poljoprivredno-Sum. fa-kul te tu u Zagrebu 16.XII.1939. Ob-ranio je d i se r tac i ju pod naslovom "Numeričko b o n i t i r a n j e Sumskih sastojina".

U t i j e k u i nekoliko godina poslije I I . svj. r a t a radio je u Sofi-ji, a nakon o t v a r a n j a Pol jopr iv . -Sum. fakul te ta u Skopju (1947.), iza-b r a n je za izvanrednoga profesora dendrometrije i uređivanja Suma. Na istom je fakul te tu 1951. izabran za redovitoga profesora .

U svjetskim r azmje r ima poz-nat znanstveni d je la tn ik , posebno na područ ju dendromet r i j e . Obja-vio je vise od 60 radova. Odlikovan je Ordenom rada.


179

L I T E B A T U B A Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

117,155. *** SL 1940., s. 49. *** SN, s. 301, 302, 593.

I l i j a Mihajlov, nekrolog. Sum. pregled 1973., 3-4.

*** SE 2,1983., s. 412-413, (s radovima).

MIHALCIĆ, Nikola, (1857. - Za greb, 23.11.1903.), Sumarnik.

Podaci o Školovanju nisu nam poznati . P r e m a dos tupnim podaci-ma, 1890. bio je državni Šumar u Jasenovcu, 1901.g. kao nadsumar imenovan je Sumarnikom kod Šu-marskog u reda u Otočcu, a umro je 1903. kao Sumarnik kod Šumar-skoga ravna te l j s tva u Zagrebu u 46. godini života. S a h r a n j e n je na Mirogoju u Zagrebu.

U Šum. l istu javio se 1887.g. kraćim prilogom iz zaš t i te Suma. Bio je elan H S Š D od 1887. godine.

L I T E B A T U B A *** SL: 1890., s. 375; 1901., s. 426; 1902., 626. *** Osobne viesti. Umrl i . Mihalcic Ni-

kola. SL 3,1903., s. 131. Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., Zagreb 1976., s. 409.

M I H A L D I N E C , Krešimir, (Ko-privnica, 3.1.1965.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Mar t i na i Vesne r. Ra-san. H r v a t s k e narodnos t i i držav-l janstva . Po t j eče iz obi te l j i pros-v j e tn ih d je la tn ika , ali d jed mu je bio Šumar i razvi jao kod u n u k a l jubav za Sumu i p r i rodu .

Osnovnu je Školu polazio i završio u V i r j u 1980., a s redn ju Šu-marsku školu u Kar lovcu 1984.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 10.XI.1992. iz lovstva. Napisao je i obranio di-plomski rad pod naslovom "Mo-gućnosti pobol jšanja bon i t e t a sta-niš ta u lovištu LD >Fazan< Virje".

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se kao p r ip ravn ik u Šumar i j i Re-pas, UŠ Kopr ivnica . OdradivSi pri-

pravničk i staž, 14.1.1993. prelazi na radno mjes to pomoćnika r ev i rn ika u Š u m a r i j u Đurđevac , gdje i sada (1997.) r ad i kao revi rn ik .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 63. *** Sum. škola Karlovac, Karlovac 1997.,

s. 101,103,132.

M I H A L D 2 I Ć , BoSko, iz Baran je , Sumarski nadinženjer .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu, u t r a j a n j u od osam semestara. Ap-solvirao je 1914. godine, a 1918. ime-novan je Sum. pr is tavom. Vec 1923. pr ivremeno je umirovl jen kao taj-nik pr i Šumarskom inspek to ra tu u Skopju. I s t e je godine postavl jen za Sum. nad inžen je ra kod Direkci-je Suma u Sara jevu , zat im 1924. za t a j n i k a Generalne d i rekc i je Suma u Beogradu, odakle je 1926, kao Sum. nadinženjer , p remješ ten k Direkci-ji Suma u Apatin (Vojvodina). God. 1927. ponovo obnaša dužnost ta jn i -ka pr i Genera lno j d i rekc i j i Suma u Beogradu, gdje je iste godine umi-rovljen.

L I T E B A T U B A *** SL: 1918., s. 138; 1923., s. 308, 382;

1924., s. 372; 1926., s. 614; 1927., s. 105, 264. BorosiC, J.: SIS, s. 4. *** SN, S. 104.

M I H A L D 2 I Ć , Vidoje, rođ. u Ja senovcu 9.XII.1890., Sum. inženjer , Sum. savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i Zagreb u tra-j an ju osam semestara. S t u d i j je završio 1914. godine. U vojnoj slu-žbi proveo je vise od pet godina.

Zaposlio se u s t ruci tek posli-je I. sv. rata. 14.V.1919. Na redne go-dine položio je u Zagrebu s t ručni ispit. Imenovan je Sum. inženjerom i up rav i t e l j em Šumar i j e Župan ja , odakle je 1922. p remješ ten za upra-v i te l ja Šumar i j e Novska. Za t im je radio u RajiCu, gdje je 1925. imeno-


180

van Sum. nadinženjerom, 1926. pre-mješ ten je Kota r skom poglavar-stvu u Krap in i , 1927. za upravi te-l ja Šumar i j e GareSnica, Di rekc i j e Suma Zagreb, gdje je 1929.g. imeno-van Sum. savjetnikom. Godine 1938. p remješ ten je iz GareSnice za di-r ek to ra Direkcije Suma u Nisu (Sr-bija) , gdje se nalazio i 1939.

Odlikovan je ordenom Sv. Sa-ve 5. reda (1923.) i Ordenom Jugosl. kr iža 4. reda (1939.).

Tiskao je u Bje lovaru "Tabli-ce za ob računavan je n jemačke bac-varske robe" (1929.), koje su pobu-dile pozornost.


163; 1922., s. 200; 1923., s. 253; 1925., s. 499, 699; 1926., 220; 1927., s. 263, 320; 1929., s. 303; 1932., s. 645; 1938., s. 460, 461; 1940., s. 50.

J.P.J.: Mihaldžić, V: Tablice za obračunavanje njemačke bacvarske građe. SL 1929., s. 189.

Borosić, J.: SIS, s. 4, 40, 91. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

106, 250. *** SN, S. 104. *** H S D 1846-1996., s. 135.

M I H A L I C E K , Nikola, rod. 5 X1. 1902., u Žlijebu kod Visegrada, BiH., dipl. ing. Sumarstva, Sum. nadzor-nik.

Sumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko - Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1924.-25, a d ip lomirao 17. VI.1925. godine.

U s t ruci se zaposlio 15.VII. 1925. i r ad i do 6.XI.1925. pr i Tak-sacijskom odsjeku Di rekc i j e Suma u Sara jevu . Nakon pauze nas tav l ja rad 6.VII.1926. pr i Sum. uprav i u Beogradu. S t ručn i je ispit položio 1928. u Beogradu. Godine 1929. pre-mješ ten je kao Sum. inženjer Gene-ra lno j d i rekc i j i Suma u Beogradu, a 1932. imenovan je Šumarskim vi-sim pristavom pri Odje l jen ju za Su-mars tvo Min is ta r s tva Suma i rud-nika te iste godine premješten Sum. odsjeku Banske up rave u Saraje-

vu. U Di rekc i ju Suma Sara jevo premješ ten je 1934. i tu je 1935.g. u n a p r i j e đ e n za Sum. sav je tn ika . Godine 1939. p remješ ten je u Pro-metnu upravu Državn ih Sumskih željeznica u Zavidovice (B iH) , a 1941. unap r i j eđen je za Sum. nad-zornika. U Odjel za Sumarstvo Mi-n is ta rs tva Suma i r u d a u Zagrebu premješ ten je 1942. godine.

Odlikovan je Ordenom Jugosl. k r u n e 5. reda (1939.)

B A D O V I

Velika ekskurzija slušača VIII seme-stra zagrebačkog sumarskog fakulteta. SL 1925., s. 443-444, 481-488.

L I T E B A T U B A *** SL: 1925., s. 553, 768; 1926., 615; 1928.,

385: 1929., 301; 1932., s. 643; 1933., s. 83; 1934., s. 416, 532; 1935., s. 416, 479, 533; 1938., s. 656; 1939., 265; 1940., s. 50; 1941., s. 539; 1942., s. 128.

Borosić, J.: SIS, s. 6, 64, 98. Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 181. *** SN, s. 355.

Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 412.

M I H A L I ć , Marijana, (Ku t ina , 11. V.1965.), dipl. ing Sumarstva.

Kćer Josipa, H r v a t i c a po na-cionalnosti , hrvatskoga državl jan-stva. Otac jo j je zan imanjem stro-jar, a majka dakti lografkinja. Sred-n ju školu završi la je 1984. godine.

Dip lomira la je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 13.XI.1989. s naslovom diplomskog r ada "Sadašnje s t an je dendro f lo re poruba i okolnih s tambenih ob-jekata na KlariCevom vijencu", znan-stvenog područ ja uređivanje Suma.

M I H A L I ć , Stjepan, ( P e t r i n j a , 15. VIII.1905. - Dubrovnik, 20.111.1987.) dipl. ing. Sumarstva.

G i m n a z i j u je završ io u Pe t -r i n j i .


181

Stud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šu-marskom odjelu skol. g. 1927.-28., a d ip lomirao 13.11.1930. godine.

P r e m a BoroSiCu, zaposlio se 7.V.1930., kao pr ip ravn ik , u Direk-cij i Suma L j u b l j a n a , gdje r ad i do 1933. god. Po tom je p remješ ten u Gorski kotar : od 1933. do 1940. r ad i kao Sum. r e f e r e n t u Čabru i Delni-cama. Od 1940. do 1941. zaposlen je u Sumarn i Petr inja , zatim kao upra-v i t e l j Šumar i j e Ogulin do 1942., a nakon toga do 1947. u Šumari j i Ple-ternica, kada prelazi u D I P Nova Gradiška i tu os ta je do 1960.g.

Iz S B H odlazi u Šum. gaz-dinstvo Sarajevo, a zat im u D I P "Romanija" u Šokolcu kod Sara jeva .

U mirovinu odlazi 1965. i sve do smr t i 20.III.1987.g. živi u Du-brovniku.

"Živio je i radio u s t ruci na raznim poslovima i zadacima gdje je st jecao svestrano iskustvo. Naj-du l je se zadržao u Novoj Gradiški , gdje su došle do iz raža ja njegove sklonosti za uzgoj i očuvanje Suma. Odnosi s t ručn jaka između Sumar-stva i p re rade drva bil i su, njego-vom zaslugom, uvi jek vrlo korekt-ni; polazio je u svom r a d u sa pozi-cije uzgajivača, p r i r o d n j a k a i za-l j ub l j en ika u Sumu", (PetroviC, F., 1988.).

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 7, 56,112. *** SL: 1934., s. 365; 1938., s. 594, 595;

1940., s. 253; 1941., s. 404, 540; 1942., s. 93; 1943., s. 268.

*** SN, S. 355. PetroviC, F.: In memoriam - S t jepan

MiheliC, dipl. inž. sum. (1905.-1987.), SL 3-4,1988., s. 185.

M I H A L I Ć , Vlatka, (Sisak, 20.X. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćer Vlad imira , zan imanjem pravnika . H r v a t i c a po nacionalno-sti, hrvatskoga državljanstva. Sred-n ju Šumarsku školu završi la je god.

1987. u Karlovcu. Dip lomira la je Sumarstvo na

Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 6.II.1995. s naslovom diplomskog rada "Oblici otvaranja Sumskih priv-redn ih područ ja Šumskim promet-nicama na područ ju Uprave Suma Sisak", znanstvenoga područja Šum-ske kom unikacije.

M I H A L I K , Albert, iz Simin Ha-na, B i H , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1941.-1942., a d ip lomirao 5. X.1943. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 361.

M I H A L J E V I Ć , Bartol, iz Treb i nja, B i H , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1935.-36., a d ip lomirao 10.X.1938.

P ronaš l i smo samo poda tak da je prema odluci Ministarstva na-rodnoga gospodarstva, Glavnog rav-na te l j s tva za Sumarstvo u Zagrebu bio ovlašteni inženjer za obavlja-nje slobodne inženjerske prakse iz Sumarske struke na području N D H sa sjedištem u Kar lovcu (1943.).

Bio je elan Jug. Sum. udru-ženja, kasnije HŠD, od 1939. godine.

L I T E B A T U B A *** SL: 1939, s. 257; 1943., s. 164. *** SN, s. 359.

M I H A L J E V I Ć , Jerko, (Grab , Ljubuski , B iH , 14.1.1936.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Mare r. Nosić. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz se-oske obi tel j i . Osnovnu je školu za-vršio u Grabu 1955., a S r edn ju Šu-marsku školu za krs u Spl i tu 1959.

Po završe tku s rednje škole


182

radio je u Baranj i kao tehničar sve do 1966. godine. Tada je otišao na studij ,

šumars tvo je s tudirao u Beo-gradu. Diplomirao je 1075. godine.

Nakon završetka s tudi ja vra-ća se u B a r a n j u gdje je obnašao ra-zne dužnosti: bio je rukovodi te l j sektora, upravi te l j š u m a r i j e Tik-voš u Baranj i i stručni suradnik za uzgoj i zašti tu suma. Godine 1976. upisao je poslijediplomski s tud i j u Osijeku na Poljoprivrednom fakul-te tu iz područja lovstva i zaštite prirode, koji je apsolvirao.

l ta t ga zatice u Baranji , gdje je i stanovao u liilju. Kao progna-nik živio je u Osijeku, Od 36.VIIT, 1991, do 30.V,1994, bio je u HV kao časnik. Tada se zaposlio u J l 1 "Hr-vatske sume" TS Osijek, gdje obnaša dužnost upravitelja Šumarije Darda.

Od strukovnih udružen ja elan je H Š D i Hrvatskog lovačkog dru-štva, a od političkih elan je H D Z i Hrvatskog časničkoga zbora, č lan je i općinskog vijeća općine Bilje.

LITERATUHA *»» &L 1-9/95., s. i)9.

MIHALJEVIĆ, Zlatan, (Osijek, 6. X,19fi0.), dipl. ing, šumarstva,

Sin Mate i Katice r, Cupec. Hrvat, katoličke vjeroispovijesti, Po-tjece iz S u m a r s k e obitelji, Otac; mu jc sumarski t ehn ičar , a m a j k a

službenica. Osnovnu fikolu pohađao je u Erdu tu i Dalju, a maturirao je u CUO Braca KadiC" u Osijeku 1979.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu 18.XII. 1 9 8 4 . iz šumarske fitocenologijo, obranivši diplomski rad "Flora i vegetacija Šumskog predjela >Vuc-kovica< - na području Šumar i je Osijek'.

U Šumari j i Osijek, počeo je radi t i 1.1.1985. kao pripravnik, a zatim prelazi u Šumari ju Valpovo na radno mjesto stručnog surad-nika za iskoriscivanje suma. Godi-nu dana kasnije vraća se u Osi jek u Službu za uređivanje Suma, gdje je proveo gotovo deset godina. Kao taksator radio je na uređivanju ni-zinskih i kraških suma (Split 1994.)

Oslobađanjem Baran je i Po-dunavl ja 1.VII.1997, imenovan je upravitel jem Šumar i je TikveS L'S Osijek.

č lan je HŠD. Zivi u Osijeku.

LITERATURA »** SL 1-8,199i>., (i. 59.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s r i i inksikoti

183

M I H A N I C , Mate, (Josipdol, Ogu-lin, 30.YII.1933.), dipl. ing. Sum.

Sin Va len t ina i Mar i j e r. Bo-kulic. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz se l jacko-radnicke obi te l j i . Os-novnu školu završio je u Jos ipdolu 1945., a s redn ju Šumarsku u Kar-lovcu 1953. god.

S tud i r ao je Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 1962. godine.

Od 1.IX.1953. do 30.IX.1957. rad io je kao Sumarski tehničar u Šumari jama Josipdol, Gomir je i Ogulin. Nakon toga redovan je stu-dent na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu od 1.X.1957. do 30.VI.1962.g.

Nakon d ip lomi ran ja l . V I I I . 1962. zaposlio se u ŠG Ogulin na poslovima upravitel ja Šumar i j e Ja-senak i Josipdol, a od 1.XI.1967. do 31.XII.1973. na mjes tu je sefa Teh-ničkog odje la ŠG Ogulin. Od 1.1. 1974. do 15.X.1977. savjetnik je u Pri-v redno j komori Zagreb, a od 15.X. 1977. do 1990. glavni je d i r ek to r ŠG Zagreb. Od 1.1.1991. u p r a v i t e l j je UŠ Zagreb. Danom 1.1.1997. odlazi u mirovinu.

Član je H Š D koje mu je 1997. dodijelilo Pismeno priznanje i Sre-b r n j a k K r a l j Tomislav za višego-d i š n j i r a d na d o b r o b i t Sumarske struke.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 64. *** Poslovno izvješće 1995., "HS", s. 6

*** H S D 1846-1996., s. 317. *** SL 1997., s. 322.

M I H E L C l Ć , Bogomir, (Delnice, 13.1.1928.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa i Jelice r. Cop. H r -vat, r imokato l ik . Otac mu je bio trgovac, a m a j k a domaćica. Osnov-nu i građansku s redn ju školu po-lazio je u Delnicama, a gimnazi ju u Senju, ma tu r i r avš i 1947. godine.

S t u d i j Sumarstva upisao je na Poljoprivredno - Šumarskom fakul-te tu . Apsolvirao je skol. g. 1950.-51, a diplomirao na Šumarskom od-jelu - biološkoga smjera 26.V.1952.

P rvo zaposlenje u d ržavno j službi dobiva odmah nakon diplo-m i r a n j a u ŠG "Visevica" Bi jeka . Ti jekom 1952. kraće je v r i j eme ra-dio u Š u m a r i j i Delnice, potom u Š u m a r i j i Gerovo (1953.) i u Šuma-r i j i Vrbovsko (1953.-1955.). Od 1955. do 1960. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Jab lanac , cije su se površine pro-s t i ra le od mora, od pojasa subme-d i t e ranske vegetacije, do subalp-ske bukve i b u j n i h smrekovih Su-ma vrsne zone Velebi ta .

Reorganizaci jom Sumarstva i osnivanjem ŠG Senj, na redn ih 20 godina proveo je u Senju (1960.-1980.). U RZ Zajedničke službe naj-p r i j e je sef Odje la za iskorisciva-nje Suma, pa sef Odje la za uzgaja-nje Suma i konačno, i najduže, ra-dio je u Odjelu za plan i analizu. Pos l j edn je t r i godine (1977. - 1980.) rukovodio je u Senju komerci ja lnim poslovima gospodarstva.

Po vlas t i tom h t i j e n j u 1980.g. sa službom prelazi u ŠG Zagreb na dužnost d i r ek to r a OOUR-a "Hor-t ikul tura" , baveći se održavanjem gradskih zelenih površina (parko-va) i izvođenjem h o r t i k u l t u r n i h radova za po t rebe grada Zagreba. Pos l j edn ju godinu ak t ivne službe (1987.) u redn ik je internog infor-mativnoga glasila gospodarstva. Sa navršenih 60 godina života 1988. odlazi u mirovinu.


184

Bio je ak t ivan elan Saveza D I T , odnosno H Š D .

JoS od s tuden t sk ih dana ak-t ivan je p lan inar i jedan od uteme-l j i te l ja Planinarskoga društva Sve-uči l iš ta "Velebit" u Zagrebu. U slo-bodno vrijeme aktivne službe bavio se p l a n i n a r s t v o m . ZavoljevSi Senj, jedan dio godine provodi na moru, a drugi u Zagrebu. Cesto p u t u j e u SAD, odsjedavSi kod rodbine u Se-a t t lu .

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 365. *** H S D 1846-1996., s. 279. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., s. 208, 229.

M I H E L C I Ć , Zdravko, (Ravna Go-ra, Gorski kotar , 10.11.1947.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin je I v a n a i Mar i j e r. Kri-vac. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio t ape ta r , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u Vrbov-skom 1962., a gimnazi ju u Ogulinu 1966. godine.

Odmah po m a t u r i r a n j u upi-suje se na Šumarski fakul te t Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je na bio-loškom odjelu 1971.g.

P r v o r a d n o m j e s t o dob iva 1971. u ŠG Ogulin, Š u m a r i j a Vrbov-sko. Nakon pripravničkog staža ime-novan je r e f e r en tom pr ip reme ra-da, ko ju dužnost je obavl jao i u no-vo osnovanom ŠG Vrbovsko (1973.-1985.). K a d je osnovano Goransko-pr imorsko ŠG Delnice 1985, ime-novan je d i r ek to rom OOUR-a za iskoriscivanje Suma Vrbovsko, a pet godina kasnije, osnivanjem JP "Hrvatske Sume" UŠ Delnice, dobi-va radno mjes to up rav i t e l j a Šuma-r i j e Vrbovsko. Godine 1993. prem-ješten je u Delnice na radno mje-sto sefa komerci ja lnog odjela UŠ Delnice.

Poslije t r i godine napušta "Hr-vatske Sume" i odlazi n a j p r i j e za k o m e r c i j a l i s t u u t v r t k u Tnterco-

mmerce" Umag (1996.-1997.), a za-t im u t v r t k u "Bijeli medvjed" Rije-ka.

Član je H Š D i H r v a t s k e so-c i ja lno- l ibera lne s t ranke, podruž-nica Vrbovsko. Bio je suradnik Šum. lista, (1967., 1973., 1978.).

L I T E B A T U B A *** Pov. sumars tva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 418. *** SL 1-2/95., s. 67. *** H S D 1846-1996., s. 303, 405. Klepac, D.: Iz sum. povijesti Gorskoga

kotara..., s. 208, 229. Maricevic, I.: SL 3-4,1997., s. 182.

M I H E V C , Jo2e, (Dolenj i Logatec, Slovenija, 8.1.1899. - Drvar , B i H , 10.VII.1933.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i An ton i j e r. Ob-lak. Slovenske narodnost i , r imoka-tolik. Po t j eče iz seoske obi tel j i . Os-novnu je školu završio u Dolenjem Logatecu 1910, a s redn ju 1918. u Šentv idu nad L jub l j anom, u Kne-zo-Skofi jskoj p r i va tno j gimnaziji .

P r v i h Sest semestara studi-rao je Sumarstvo na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. U zimskom semestru 1921.-22. skol. g. s tud i rao je u Beču, ali je u l je tnom semestru nastavio stu-d i r a n j e u Zagrebu. Sve ispi te polo-žio je u Zagrebu i diplomirao 1923.g.

Vec kao apsolvent (1922.) za-poslio se kao asis tent pr i "Desti-laci j i drva" u Teslicu u Bosni. Na-kon d ip lomi ran ja r ad i kao samos-


185

talni uprav i te l j toga poduzeća (4. XII.1923. - 1.1.1930.). Godine 1930. prelazi na radno mjesto zamjenika d i rektora pilane u Šumsko indus-tr i jskom poduzeću a.d. ( Š I P A D ) u Dobr l j i nu . Od s i ječn ja 1932.g. do smrt i 10.YII.1933. bio je di rektor "Šipadove" pilane u Drvaru , gdje ga je zadesila tragična smrt (ubio ga je otpušteni radnik alkoholičar) u 34. godini života.

Na polju racionalizacije u drv-noj indus t r i j i postigao je zapažene rezultate, posebno na povećanju po-stotka iskoriscenja oblovine u pi-lani, koji je - prema M. Marino-vicu (ŠL 1933.), služeći se znan-stvenim metodama "nauke o radu", povećao sa 54 na 61 posto (maksi-mum 64%). Iz tog je područja pri-premao s tudi ju za Šum. list, u ko-jemu je (1931,) prikazao novi sus-tav kočnice na drvenim tocilima, njegove konstrukcije. Objavljen mu je članak "O regulaciji t r en ja kod otpreme deblovine i t rupaca u dr-venom tocilu" (ŠL 1931., s. 11-16).

U lošim pri l ikama ustrojio je dobro poduzeće, br inuo se o rad-nicima, dovozeci im cak i brašno u kriznom vremenu u kojem su živjeli.

Energičan, marljiv i inteligen-tan, našao je vremena i za doktorsku disertaciju koju nije uspio dovršiti.

Bio je i elan Udružen ja ju-gosl. inženjera i tehničara.

(Podatke smo dobili ljubaz-noSCu njegove kćeri Prof . dr. sc. E r ike Mihevc-Gabrovec, međuna-rodno priznate znanstvenice klasic. grčkoga jezika.)

L I T E B A T U B A *** SL: 1924., s. 100 BorosiC, J.: SIS, s. 5 (Mihevc, Josip), 77

(Mihevc, Jo2e). Marinović, M.: Ing. Jo2e Mihevc. In

memoriam. SL 9,1933., s. 558. Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 101. *** Tragedi ja ravnate l ja inž. Jožeta

Mihevca. Ju t ro , st. 163,15.VII.1933. *** Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 275, 278, 412. *** SN, S. 354.

M I H I Ć , Drago, (Ilici, Mostar, BiH, 28.XI.1932.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Andr i je i Marice r. Bar-kic. Hrva t , r imokatolik. Pot ječe iz radničke obitelji . Osnovnu je školu polazio u Mostaru i završio je 1940., a Srednju Šumarsku Školu za krS u Splitu, gdje je matur i rao 1952.g.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Ap-solvirao je skol. g. 1959.-60., a dip-lomirao je 1961. godine.

U struci je počeo radi t i kao Sumarski tehničar u B i H - u Šum-skim upravama Livno, Tomislav-grad i Široki Brijeg. Tu je proveo t r i godine.

Nakon diplomiranja, kao dipl. ing. Sumarstva radio je t r i godine na mjestu upravitelja Šumarije Pro-zor, zatim kao re fe ren t u Jablanic i i Direkci j i Suma Mostar do 1968. Tada prelazi u Hrva t sku : od 1968. radi u Šumar i j i Đulovac, bivSe Mi-okovicevo, kao referent , a zatim i uprav i te l j Šumarije od 1.VIII.1985. do 1990. godine.

Nakon reorganizacije Sumar-stva, radi u JP "Hrvatske Sume" UŠ Bjelovar u svojstvu upravitelja Šumarije Daruvar .

Od 1979. do 1985. radio je i kao Sumarski i lovni inspektor za općine Daruvar i Pakrac . Radio je volonterski i kao predsjednik Lo-vačkog saveza Daruvar i predavao lovačkim p r ip r avn i c ima predmet


186

Gospodarenje lovištem p r i j e pola-ganja lovačkog ispita.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 373, 567. *** SL 1-2/95., s. 62.

p o s i . izvješće 1995., "HS", s. 61.

MIHIĆ, Josip, (Gospić, 17.VII . 1901. - Zagreb, 8.1.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate, h rva t ske narodnos-ti i d ržavl jans tva , r imokato l ik . Os-novnu Školu i g imnazi ju završio je u rodnom Gospiću.

Nakon toga godinu je dana bio učitel j , a zat im je s tud i rao ru-dars tvo u Ceskoj. Iz m a t e r i j a l n i h razloga prek ida t a j s t u d i j i upisu-je se na Šumarski odjel Poljopriv-redno - Sum. f a k u l t e t a u Zagrebu, gdje apsolvira 1924.-25., a diplomi-ra 25.YI.1929. god.

Vec kao s tuden t bio je u slu-žbi kod Ko ta r ske uprave u Našica-ma. Nakon d ip lomi ran ja radio je od 13.XII.1929. u Di rekc i j i Suma u B a n j a Luci .

Kao činovnički p r ipravnik , radio je u Š u m a r i j i L u d b r e g do 1932., kada je p remješ ten u istom svojstvu za kotarskoga Sum. refe-r en ta kod Kotarskoga nacelstva, Banske up rave Zagreb, sa sjediš-tem u Ludbregu . Državn i s t ručni ispit položio je 1933. god.

Kao Sum. pr is tav premješ ten je 1935. Kota r skom nacelstvu u Don ju Stubicu, 1936. vraćen je u Ludbreg , a 1938. p remješ ten je naj-p r i j e Ko ta r skom nacelstvu u Sv. I vanu Zelini, zat im Kota r skom na-celstvu u Kopr ivnicu , gdje je 1939. unap r i j eđen za višega Sum. prista-va. Godine 1942. postavl jen je za kotarskoga Šumara. U Kopr ivn ic i os ta je jos neko vri jeme, a zat im ra-di ponovo u L u d b r e g u do 1947. go-dine. Radeći u Ludbregu , uspio je sačuvat i i u n a p r i j e d i t i Sume zem-l j i šnih zajednica. Unosio je četi-

njače u malo v r i j edne Sume listaca na obroncima Kaln ika .

Od 1947. do smrt i (1967.) služ-bovao je kao u p r a v i t e l j Šumar i j e u Ivancu, s prekidom od godinu dana, kada je obnašao dužnost teh-ničkoga d i r ek to ra u ŠG Varaždin . Na tom područ ju t akođer unosi če t in jače na Ivančici i R a v n o j Go-ri. Posebnu je pozornost obra t io na g radn ju Sumskih cesta. Zaslu-žan je za izgradnju Šumske ceste TrakoSCan-Cemernica, koja je tre-bala bit i povezana na Zagorsku ma-gistralu kod Macelja. PoSumljava-njem Kaln ika , Ivančice, Ravne Go-re, a posebno područ ja oko TrakoS-Cana (danas park-Suma) značajno je pr idonio povećanju gospodarske i tu r i s t i čke uloge t i h Suma.

Bio je 1956. jedan od osni-vača i prvi p reds jednik (do 1960.) Šum. k luba Varažd in (od 1961. ŠD "Zagorje" Varaždin) , koje je okup-ljalo Šumare t a d a š n j i h ko ta ra Va-raždin, Čakovec i Krap ina . Vodio je i pr imao mnogobrojne s t ručne ekskurzi je .


279; 1936., s. 456; 1938., s. 462, 534; 1939., s. 52; 1942., s. 333; 1943., s 331; 1952., s 75.

BorosiC, J.: SIS, s. 6, 58,111. *** SN, S. 355. Žukina, I.: Ing. Josip MihiC. Nekrolog.

SL 1-2,1967., s. 80-81. *** H S D 1846-1996., s. 431, 432.

M I H I ć , Kazimir, (Vinkovci, 3 . I I I . 1969.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mije, h rva t ske nacional-nosti i d ržavl jans tva . Rod i t e l j i su mu službenici. S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1987. godine.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 6.XI.1996. s naslovom diplomskog r ada "Obnova i održavanje p a r k a u NuStru", iz znanstvenoga područja uređivanje Suma.


187

MIHOLIĆ, Marilena, (Novska, 26. IX.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćer Ivana, h rva t ske nacio-nalnost i i d ržavl jans tva . Otac jo j je zan imanjem e lekt romonter , a m a j k a domaćica. S r edn ju školu za-vrši la je godine 1984.

Sumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 18.IX.1989. god. s naslovom diplom-skog r ada "Zoocecidije u park Sumi Maksimir", znanstvenoga područ ja zaštita suma, (vid. I D Ž O J T l C , 2. knj iga) .

M I J I ć , Ante, iz Metkovića, dipl. ing. Sumarstva.

Sumarstvo je apsolvirao 1938.-39., a d ip lomirao 19.YI.1940. na Šu-marskom odjelu Po l jop r iv redno-Sumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u Za-grebu.

P r e m a dos tupnim podacima, postavl jen je 1940.g. za Sum. vjež-benika kod Ispostave Banske vla-sti, Podods jek za Sumarstvo u Spli-tu, a 1941. p remješ ten je kao Sum. vježbenik Kotarskom nacelstvu u H v a r u , zat im za up rav i t e l j a Dr-žavne Šumarije u Žepću, pa je 1942. p r e m j e š t e n r a v n a t e l j s t v u Suma u Travnik. Ostali podaci o njemu nisu nam poznati .

Bio je elan H S D .

L I T E B A T U B A *** SL: 1941., s. 16,113, 404; 1942., s. 270. *** SN, s. 360.

MIKAC, Vjekoslav, iz Zagreba, Su-marsk i inženjer .

Sumarstvo je studirao na Kra-l jevskoj Šumarskoj akademi j i pris-lon jenoj uz Mudroslovni f a k u l t e t u Zagrebu u t r a j a n j u od osam se-mestara. Apsolvirao je skol. g. 1911-1912.

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 4 *** SN, s. 103.

M I K A N , Josip, (Draganić, Karlo-vac, 19.111.1945. - 18.IX.2001.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin P e t r a i B a r b a r e r. Fok. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz radni-čke obi tel j i . Osnovnu je školu za-vršio u DraganiCu 1960., a s redn ju Šumarsku Školu u Kar lovcu 1964. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u . Dip lomirao je 1969. godine.

Od 1970. do 1972. bio je zapos-len u SG Karlovac, a nakon toga radio je do 1979. u Šumarskom in-s t i t u tu Ja s t r eba r sko . Tada prelazi za up rav i t e l j a Šumari ja Kras ić - Ja -s t rebarsko i na tome mjes tu os ta je do 1990.g. Tada je raspoređen na radno mjesto r e f e r e n t a za uzgoj u JP "Hrvatske Sume" US Karlovac, a nakon toga r ad i kao s t ručni su-radn ik za građevinars tvo i investi-cije u Proizvodnom odje lu iste up-rave Suma.

S u d j e l o v a o je na kongresu I U F R O i na vise s t ručn ih skupova u zemlj i i inozemstvu.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 65. *** SlM, s. 118. *** Sum. škola Karlovac, Kar lovac 1997.,

s. 84,132.


188

MIKEŠ, Jože, (L jub l j ana , Sloveni-ja, 9.IX.1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Mar i j e r. Matek. Slovenske narodnost i i državl jan-stva, r imokato l ik . Rod i t e l j i su mu bili poduzetnici. Školovao se u Ljub-ljani: osnovnu je školu završio 1938, a s redn ju na I I . d ržavno j gimnazi-ji. M a t u r i r a o je 1948. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1951.-52, a d ip lomirao 1952.

R a d n i vi jek proveo je u Šu-mars tvu, na pol i t ičkim f u n k c i j a m a i u gospodarstvu izvan Sumarstva.

U Šumarskoj s t ruci zaposlio se kao Šumar 1.1.1953. u Šumskoj up rav i Radovl j ica kod K r a n j a u službi za p r iva tne Sume. Od l.V. 1956. do 31.XII.1962. rad io je u za-družnom sektoru Sumarstva kao d i rek to r Poslovnog saveza za Šum-sko i drvno gospodarstvo Radovl j i -ca. Od 1.1.1963. do 31.V.1963. bio je r e f e r e n t za p r iva tne Sume na GG Bled.

Od 1.VI.1963. do 30.XI.1965. bio je po tpreds jedn ik općine Ra-dovljica, zadužen za gospodarstvo. Sa te f u n k c i j e n i je se vra t io u Su-mars tvo jer je na na t j e ča ju za di-r ek to ra GG Bled odbi jena njegova molba.

Povezao je veći b r o j turis-t i čk ih i t rgovačkih poduzeća na Gorenjskom i ustanovio je Turis-

t ičko poslovno ud ružen j e "Turist-progres" sa sjedištem u Radovl j ic i . Bio je d i r ek to r toga poduzeća do 31.XII.1968. U okviru toga podu-zeća osnovao je jedinicu 'Enginee-ring" za vođenje invest ic i ja koje se osamostali lo i d i r ek to r mu je bio dipl. ing. Jože Mikes do k r a j a 1979. godine. To poduzeće se preobliko-valo u "Planum" - invest ic i jski raz-vojni centar Radovl j ica kojemu je bio d i rek to r od početka 1980. do 30.YI.1989. godine. Kako je podu-zeće preraslo u "Planum" TOZD In-ženjering Radovljica, obnašao je du-žnost d i r ek to ra toga poduzeća do umi rov l j en ja 26.YI.1990. godine.

Posao izvan Sumarstva otvo-rio mu je Širok prostor d je lovanja , pa je sa suradnic ima real iz i rao mnoge projekte kao Sto su: Golf ho-tel i P a r k hotel na Bledu, apar t -mani Razor u K r a n j s k o j Gori, Ski-jaški centar Kobla u Bohinju, apart-mansko naselje Zoisova plana u Bo-h in j sko j Bistr ici , apa r tmansko na-selje Cr ten je u K r a n j s k o j Gori, Tr-govinsko turist ički centar Bled i dr.

L I T E B A T U B A *** S N , s. 366.

MIKIć , Adam, iz Lađevca, Sum. ing. Šumars tvo je s tud i rao na Šu-

marsko j akademi j i u Zagrebu. Ap-solvirao je skol. g. 1915.-1916.

Šum. vježbenikom imenovan je 1918. kod Ogulinske imovne op-ćine, zat im (1919.) r ad i kao vlaste-l inski Sum. pr is tav i Sum. inženjer-ski pr is tav. Od 1919. do 1921. upra-v i t e l j je Šumar i j e Nijemci , gdje je 1920. imenovan Šumarskim inže-njerom. Godine 1923. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Rujevac . I s t e godine po-s tavl jen je za up rav i t e l j a Kotar -ske Šumarije I banske imovne op-ćine u Gvozdu ( t ada Yrginmost) , ali i odmah premješ ten za upravi-te l j a Šumske uprave u Župan j i . God. 1927. p remješ ten je Di rekc i j i


189

Suma Vinkovci, gdje se nalazio i 1928. godine.

Bio je elan J S U . Ostali podaci nisu nam poz-

nati .


163; 1922., s. 761; 1923., s. 256, 312, 569; 1927., s. 266, 545; 1928., s. 455.

BorosiC, J.: SIS, s. 4. *** SN, S. 104. *** Zbornik o s totoj obljetnici sum. ju-

goist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 547, 551.

MIKIĆ, Branimir, (Požega, 28.IV. 1964.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin S tanka i D a r i n k e (Ama-li je) r . Zaric. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Otac mu je nastavnik, a maj-ka visa medicinska sestra. Osnov-nu i s redn ju školu polazio je i za-vršio u Požegi. Matur i rao je u CUO Požega, in fo rmat i čko usmjerenje , 1983. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 6.X.1989.g. iz područja Sumske komunikacije. Na-pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Površinska odvod-n ja kod Sumskih komunikac i j a na područ ju s jeverne B a b j e gore". Na istom je f a k u l t e t u završio i posli-jediplomski s tudi j .

S p r ip ravn ičk im stažem ot-počeo je odmah nakon diplomira-n ja u Odjelu za u ređ ivan je Suma

ROS "Slavonska Suma" Vinkovci -OOUR za iskoriscivanje Suma Po-žega. K a k o ni je dobio stalno zapo-slenje u Šumarskoj struci, na godi-nu dana prelazi u CUO Požega, radeći kao nas tavnik iz vise stru-čnih p redmeta d rva r ske s t ruke. K r a j e m 1991. godine zasniva r adn i odnos sa Sum. f a k u l t e t o m u Zagre-bu, dobivši radno mjes to pomoćni-ka up rav i t e l j a N P S O "Duboka" u Velikoj . Tu dužnost obavl ja do svibnja 1993., kad prelazi u JP "Hr-vatske Sume" p.o Zagreb - US Po-žega, radeći kao s t ručni suradnik za projekt i ranje i graditeljstvo. Pre-ma po t reb i službe 1.IX.1997. pri-ma dužnost up rav i t e l j a Šumar i j e Don j i Lapac US Gospić.

T i j e k o m svoga s t ručnog i znanstvenog rada, a u okviru posli-jediplomskoga s tudi ja , mr. sc. Bra-nimir Mikic prvi je na područ ju US Požega izradio k a t a s t a r Sum-skih cesta, koje su na t e renu izmje-rene, opisane i ka ta logiz i rane pre-ma važećim propisima. Znača jan doprinos Šumarskoj s t ruci dao je kao vođa stručnoga t ima na pro-j e k t i r a n j u p ro tupoža rn ih Sumskih cesta na područ ju US Spli t u sklo-pu F A O programa zašt i te i obnove spal jenih i devas t i r an ih područ ja Dalmaci je , koj i se k r e d i t i r a f inan-ci jskim sredstvima Svje tske banke za obnovu i razvoj.

P r e d povjerenstvom H L S 10. XII.1997. položio je ispit za ocje-nj ivača lovačkih t ro fe j a .

Član je H S D .

B A D O V I

Planiranje i projektiranje sumskih prometnica primjenom osobnog računala, (s Picman, D. i Pentek, T.). Sum. list 11-12, 1997., s. 609-616.

L I T E B A T U B A *** SL, 1-2,1995., s. 61.


190

MIKIĆ, Slobodan, (Pula , 2.1.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 28.11.1984. godine.

P rema nepotpunim podacima, od prvog dana zaposlenja ( l .VI . 1985.), kad je p r iml jen u ŠG "Istra" Buzet , r ad i na poslovima uređiva-n ja Suma. N a k o n p r ip r avn i čkog staža pomoćnik je uređivaca Suma, a od osnivanja JP "Hrva t ske Sume" Zagreb - UŠ Buzet , samostalni je t aksa to r u Odje lu za u ređ ivan je Suma, na ko jo j se dužnost i nalazio i početkom 1998. godine.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 68.

M I K I ć , Vjekoslav, iz Slatine, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu, gdje je apsolvirao skol. g. 1959.-60. Dip lomirao je na Šumarskom odjelu t ada vec osamo-staljenog Šumarskoga f a k u l t e t a -9.V.1962.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 373.

MIKIĆ, Zeljko, (Bos. Dubica , 4. IX.1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin J u r a j a i Ankice. H r v a t -ske narodnost i i d ržavl jans tva . Os-novnu je Školu pohađao u H r v a t -skoj Dubici , a gimnazi ju u Bosan-skoj Dub ic i , na k o j o j m a t u r i r a 1980. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Diplomira na Šumarskom od-jelu 23.YI.1986. godine.

Nakon diplomiranja zapošlja-va se u BO 'Šipad - Kozara OOUR Šumars tvo Bos. D u b i c a , n a j p r i j e kao pr ip ravn ik , a zat im na raznim poslovima, sve do rukovoditelja Uz-

goja i zaš t i te Suma, te up rav i t e l j a J U R "Gradnja". Sudionik je Domo-vinskog ra ta , t i j ekom kojega je ob-našao niz odgovornih dužnosti , a kao na j znača jn i ju spominjemo du-žnost zapovjednika Treće bojne 17. Domobranske pukovni je Sunja . Po cinu je poručnik pješaštva. Za svoj rad vise je pu ta pohval j ivan.

U Šumarskoj s t ruci ponovno se zaposlio u UŠ Sisak, u Š u m a r i j i H r v . Kosta jn ica , na radnome mjes-tu rev i rn ika .

Nos i te l j je Spomenice Domo-vinskog r a t a 1990.-1992. i Medal je "Oluja 95". P reds j edn ik Repub l ike Hrva t ske Dr. F ran jo Tuđman, u po-vodu Dana državnost i , odlikovao ga je "Redom hrvatskoga pletera".

L I T E B A T U B A Sožić, Z.: Odlikovani sumarski struč-

njaci - Zeljko MikiC. Sum. list 11-12, 1996., s. 539.

MIKINAC, Ivan, st. (Kamenska, Pakrac , 20.XII.1935.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin I l i j e i Marice r. Majna-ric. H r v a t , r imokato l ik . Osnovnu je školu završio u Ve l iko j kod Po-žege, a gimnazi ju u Ogulinu.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu i di-plomirao 1962. godine.

Zaposlio se 1963. u ŠG "Gar-jevica" K u t i n a . Nakon dvi je godi-


191

ne provedene u uprav i i Š u m a r i j i Ku t ina , 12,5 godina radio je kao u p r a v i t e l j Mehanizaci je Ku t ina . Nakon toga r ad i kao r e f e r e n t za eksploataci ju Suma u ŠG "Josip Kozarac" u Novoj Gradiški . Osni-vanjem O U B - a rad i na istom rad-nome mjes tu u O O U R - u Iskorisci-van je Suma Novska, sve do 1.1.1991. kad je postavljen na mjesto upravi-v i te l ja Šumar i j e K u t i n a . Dana 16. 1.1992. raspoređen je na mjesto stru-čnog su radn ika u UŠ Zagreb, gdje os ta je do l.VII.1993.g. kada je pos-tavljeni za savjetnika u uredu upra-vitelja UŠ Zagreb, na kojem se mje-stu nalazi i u v r i j eme b i l j ežen ja poda taka (1997.).

Za rad na t akmičen ju Šuma-ra sjekača dobio je p r i znan je Na-rodne t ehn ike H r v a t s k e .

L I T E B A T U B A ***SL 1-2/95., s. 64.

MIKINAC, Ivan, ml., (Vinkovci, 17.12.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Antuna . H r v a t s k e naci-onalnost i i d ržavl jans tva . Po t j eče iz zemljoradničke obitelji. Na Sred-n j o j Šumarsko j Školi u Kar lovcu m a t u r i r a o je 1985. god.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 24.VIII.1992. godine iz znanstve-noga područ ja Šumarska entomo-logija s naslovom diplomskog r ada "Gustoća populaci je gubara glavo-n je ( L y m a n t r i a dispar)".

M I K L A V 2 I Ć , Jože, (L jub l j ana , 1. VI.1901.-Ljubljana, 2.IV.1968.), dipl. ing. Sumarstva, znanstveni savjetnik.

Nakon položene mature 1920., upisao se na Gospodarsko-Sumar-ski f a k u l t e t u Zagrebu. Diplomi-rao je na Šumarskom odsjeku 15. XII.1924. god.

N a j p r i j e je zaposlen u H r -vatskoj, (Direkcija Suma Sušak, Pri-morsko-kra j i ska oblast Karlovac) , gdje se upoznao sa Sumama pra-

Sumskoga t ipa, a zat im sa kraškom p r o b l e m a t i k o m . K r a t k o v r i j e m e bio je p remješ ten u Nis (Srbi ja) , ali je 1930. došao u Sloveniju, naj-p r i j e u Mursku Sobotu, a kasni je u Maribor, gdje je ostao do 1941.g. Tu je uočio problem mal ih Sumovlasni-ka i o tome napisao knjigu "Kmecko gozdarstvo" (1933.). U Mariboru je bio profesor na Šumarskoj Školi.

Godine 1941. bio je iseljen u Aranđelovac u Srb i ju . Posl i je r a t a bio je na raznim službenim dužno-st ima u Beogradu, Mar iboru , Ce-lju, Ribnici , Novom Mestu i na k r a j u u L j u b l j a n i .

Bavio se ka r t i r an j em, uvodio u j e tne monokul ture , obnavl jao de-gradirane Sume, a elaboratom "Šum-sko - mel ioraci jski p ro jek t za K r a s Slovenskoga pr imorja" postavio je čvrst t eme l j za razvoj cijele jedne d je la tnos t i na krasu.

Njegovo na jp lodn i j e razdob-lje bilo je u Šumarskom ins t i t u tu u L j u b l j a n i od 1950. do njegove bolest i i smr t i (1968.). Osnovao je (1956.) ins t i tu t sko eksperimental-no uzgaja l iš te topola u Zadobravi . Načinio je plan unošenja topola u Sloveniju. Posebno se br inuo za ob-razovanje r adn ika i mlad ih inži-n j e ra u praksi . Objavio je nekoliko s t ručn ih i znans tvenih č lanaka u "Gozdarskom vestniku", te veći b r o j e labora ta u ins t i tu tu .

Za uspješan rad i doprinos Šu-marskoj struci dobio je Orden rada.

Bio je elan J Š U od 1926.g.

L I T E B A T U B A *** SL: 1925., s. 52., 1926., s. 285, 339,

555; 1930., s. 94, 198; 1933., s. 744; 1934., s. 533; 1937., s. 696.

Borosić, J:. SIS, s. 6, 59,101. Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 211. Klepac, D.: Uređ ivan je suma. Zagreb

1965., s. 272. *** SE, s. 120, I . izd.; knj . 2., 1983. s.

413, II izdanje. Žagar, B.: Inž. Jožetu Miklavžicu v spo-

min, GV 1968., s. 313.


192

MIKLIĆ, Boris, (Ri jeka , 12.X. 1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Cvetka i Mar i j e r. GaSpa-rovic. H r v a t , r imokato l ičke vjero-ispovijesti . Otac mu je bio elek-t ro tehničar , a m a j k a domaćica. Os-novnu je školu polazio i završio u T r i b l j u 1965., a s redn ju Šumarsku školu u Delnicama 1969. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc u Zagre-bu. Dip lomirao je na Šumsko-bio-loskom odje lu 21.IY.1976.

Nakon d ip lomi ran ja prvo za-poslenje dobio je 1.VI.1976. u ŠG Senj, u Odjelu za u ređ ivan je Suma. Po završe tku pr ipravničkoga staža i odsluženju vojnog roka nas tav l ja rad na u r eđ ivan ju Suma sve do 31.III.1984.g. K a d je osnovano Go-ransko-primorsko ŠG Delnice, l . IV. 1984. imenovan je pomoćnikom di-r ek to ra OOUR-a za iskoriscivanje Suma Novi Vinodolski, a osniva-njem JP "Hrvatske Sume" posta je u p r a v i t e ^ e m Šumar i j e Novi Vino-dolski UŠ Senj. Na t o j se dužnost i nalazio i početkom 1998. godine.

Uz članstvo u H Š D - u , ogra-nak Senj, p reds jednik je LD "Med-viđak" Dr iven ik i elan Izvrsnog odbora Lovačkog saveza Župan i j e pr imorsko-goranske. P r e d komisi-jom H L S 11.XII.1996. položio je is-pi t za ocjenj ivača lovačkih t ro fe j a .

L I T E B A T U B A *** ŠL. 1-2/95., s. 68. *** Poslovno izvješće 1995., "HŠ", s. 64.

MIKLOŠ, Ivan, (Lipovl jani , 12.1. 1926.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva, dipl. ing. biologije, redovni sveu-čilišni profesor Šumarskoga fakul -t e ta u Zagrebu.

Sin Đ u r e i Mar i j e r. Ka la j . Busin, hrvatskoga državl jans tva , grkokatol ik . Otac mu je bio sveće-nik, m a j k a domaćica.

Osnovnu je Školu završio u Ruskom K r s t u r u (Bačka), a real-

nu gimnazi ju u Vinkovcima, gdje je m a t u r i r a o 1944. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Dip lomirao je 12.1. 1952. god. Bio je na speci jal izaci j i iz Šumarske entomologije u Zavo-du za entomologiju istog f a k u l t e t a . Dip lomirao je i na P M F - u u Za-grebu, (Odsjek za biologi ju) 1972.g.

Dok to r i r ao je na Šumarskom f aku l t e tu u Zagrebu 1961., obraniv-ši d i se r tac i ju pod naslovom "Pyga-era anastomosis L. (Topolin čupa-vi prelac), biološka studija". Hab i -l i t i rao je 1970. na istom f a k u l t e t u u Zagrebu na t emel ju habi l i tac i j -skog r ada "Kvaliteta h rane kao je-dan od uzroka masovnih pojava topol ina cupavog prelca (Pygaera anastomosis L.) u nasadima euro-amer ick ih topola". Za docenta iz Sumarske entomologije i zabran je 1973., za i zvan rednoga p ro feso ra 1978., za redovnoga profesora 1984. godine. Od 1986.g. do odlaska u mi-rovinu (1991.) bio je p reds to jn ik K a t e d r e za zaš t i tu Suma na Šum. f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu.

Škol. g. 1977.-78. predavao je zoologiju, koja Je t ada uvedena u nas tavni plan Šum. f aku l t e t a , ali je t a j predmet , nažalost, vec iduće skol. godine uk inu t .

Na dodiplomskoj nastavi pre-davao je Šumarsku entomologiju.


193

Bio je voditelj posli jediplomske na-stave iz područja zaštita Suma. Pre-davao je predmete: zoologija (spe-ci ja lna poglavlja), biologija, fizio-logija i ekologija insekata, sistema-tika insekata i Šumska higijena.

Kao umirovl jenik , 1995. god. bio je honora rn i nas tavnik iz pred-meta zaštita Suma na Šumarskom od je lu B i o t e h n i č k o g f a k u l t e t a u L j u b l j a n i .

Od l ipn ja do kolovoza 1957. boravio je na usavršavan ju iz en-tomologije i zaštite Suma u Nizo-zemskoj. Za to v r i j eme bio je u Zoološkom l abora to r i j u Sveučili-šta u Leidenu, u Entomološkom l abora to r i j u u Wageningenu, Bio-loškom i sn t i t u tu u A r n h e m u i I n s t u t u t u za Šumarska istraživa-n ja u Wageningenu. God. 1965. proveo je če t i r i mjeseca u Zavodu za Šumarsku entomologiju Visoke poljopr . Škole u Vol lebekku u Nor-veškoj.

Na s tud i j sk im pu tovan j ima bio je u Mađarskoj, Slovačkoj, Nje-mačkoj, Francuskoj , Španjolskoj , Por tuga lu , Grčkoj, K u b i i Kini .

Sudjelovao je na 6. svjetskom Sum. kongresu u Madr idu , 13. svjet-skom entomološkom kongresu u Moskvi (1970.), na 6. sjednici Me-đunarodne komisi je za topolu u B u k u r e š t u (1971.), na I U F R O kon-gresima u Oslu (1976.) i u L ju-b l j an i (1986.). Na l jub l j anskom je kongresu bio jedan od vodi te l ja s impozija o gubaru i vod i te l j s t ručne ekskurz i je br. 10. Na poziv Šum. f a k u l t e t a Sveučil iš ta u So-lunu 27.IX.1988. održao je preda-vanje o zašt i t i Suma u biv. Jugo-slaviji .

Radio je na mnogim znan-s tvenim p r o j e k t i m a , i s t r a ž u j u ć i ponajviše š te tn ike u našim nizin-skim Sumama i u nasadima euro-amer ick ih topola i vrba.

U m i r o v l j e n j e 1991. godine. Član je H Š D i Hrva t skog

entomološkog druš tva . Član je ure-đivačkog odbora časopisa "Ento-mologia croatica". Neko je v r i j eme bio lektor za s t rane jezike i prevo-di te l j sažetaka u "Šumarskom listu".

B A D O V I

Jasenova pipa (Stereonychus f r a x i n i Degeer). Sum. list 1, 1954., s. 11-21.

Pojava cvrčka Ceresa bubalus Fab r . na topolama u NB Hrvatskoj. Topola I I , 1958., s. 455-461.

Einfluss verschienderer Nahrungsar-ten a uf die Populationsdynamik des pa-ppelsch&dlings Pygaera anastomosis L. Me-đunarodni sastanak grupe I U F B O Dina-mika populaci je insekata" u Zagrebu, 1-7. IX.1958.

Zapažanja o pojavi i stetnosti nekih insekata na crniki u Hrv. primorju i Dalmaciji. Sum. list 6-7,1959, s. 159.

Prilog poznavanju štetnih insekata na topolama u NB Hrvatskoj. Badovi na is-t raž ivan ju topola 2,1960.

Pygaera anastomosis L. - Novi štetnik na topolama. Sum. list 11-12, 1960., s. 368-370.

Vremenske i prostorne promjene u gustoći populacije topolina Cupavog prelca (Pygaera anastomosis L.). Savjetovanje sum. s t ručn jaka u povodu 100. obl jetnice sum. nastave u Hrva t sko j , 19.XI.1960.

Pygaera anastomosis L. (Topolin Ču-pavi prelac). Biološka s tudi ja , Zagreb 1961.

Entomofaunisticka istraživanja u na-sadima euroamerickih topola u Jugosla-viji. In ternac ionaln i kolokvij o proučava-n ju f a u n e na pol jopr ivrednim ku l tu rama i u sumama, te f auna tla. Zagreb 9.-14. IX.1963. Bad I n s t i t u t a za zaš t i tu bi l ja Pol jopr . fak . u Zagrebu.

Štetni insekti na topolama i njihovo suzbijanje. Bi l jna zašt i ta 7,1964.

Himera pennaria L. - novi štetnik na topolama. Sum. list 1-2,1965.

Drugi prilog poznavanju štetnih inse-kata na topolama u SB Hrvatskoj. "To-pola", 1965.

Monima incerta H i f i n . - novi štetnik na topolama. Sum. list 9-10,1966.

Vrbina muha siskarica (Helicomyia saliciperda Duf . ) i njena stetnost u plan-tažama vrba. Sum. list 1-2,1967.

Prilog poznavanju predatorske ento-mofaune na topolama u SB Hrvatskoj. Sum. list 5-6, 1967.

Ekonomski važniji štetnici hrasta, ja-sena, brijesta, javora i johe. Mate r i j a l za seminar "Zaštita suma od š te tn ih insekata i bolesti". Beograd 1970. I zdan je Jugosl. Poljopriv.-sumarskog centra.


194

Kvaliteta hrane kao jedan od uzroka masovnih pojava topolina Cupavoga prelca (Pygaera anastomosis L.) u nasadima eu-roamerickih topola. Sum. list 3-4,1971.

Influence of the food on development and fecundity of Pygaera anastomosis L. on poplars. Šesta sjednica međunarodne komisije za topolu. Bukureš t , 28.-29.IX. 1971.

Uzroci sušenja jasena u nizinskim su-mama. U: "Prethodni rezul ta t i timskog is t raž ivanja uzroka sušenja hras ta u sla-vonskim sumama". Posebna ed., knj . I I , Centar za znanstveni rad Vinkovci. Zagreb 1975., s. 70-71.

Stereonychus fraxini Degeer (Curcu-lionidae, Col.) and the dying-back of Field Ash (Fraxinus angustifolia Vahl.) in low-land mixed forests of Pedunculate Oak in Yugoslavia. XVI . kongres IUFBO, Oslo, 20. VI-2.VII.1976.

Upute za kontrolu nekih značajnijih sumskih štetnika u dijagnosticko-progno-sticke svrhe na području SB Hrvatske. Jasenova pipa (Stereonychus f r a x i n i De-geer). Badovi 31, J a s t r eba r sko 1977.

O nazivima generacija polivoltinih vr-sta insekata. Sum. list 3-4,1977.

Zaštita suma i zaštita prirode. Sum. list 8-9,1977.

Ocjena oštećenja na hrastovim parket-nim daščicama, (s Bađun, S.). Bi l ten Z I D I 1-2, SF Zagreb, 1977.

Jasenov stitasti moljac (Siphoninus phillyreae Hal iday) . Sum. list 4-5, 1978., s. 149-154.

Mogućnosti kratkoročnog prognozira-nja pojave jasenove pipe (Stereonychus fraxini Degeer) u nizinskim sumama hra-sta lužnjaka. Sum. list 4-6,1979., s. 139-144.

Primijenjena entomologija između za-štite bilja i zaštite prirode. Acta entomo-logica jugoslavica 1-2,1980., s. 137-143.

Biologija, (sa Vouk, V.): Sum. enciklo-pedija 1,1980., s. 99-101.

Biotski utjecaji. Ib id . s. 103-105. Prvi pokusi suzbijanja jasenove pipe

(Stereonychus fraxini Degeer) Dimilinom, (s I. SpaiCem). Jug. savetovanje o pr imeni pesticida. Opat i ja 7- l l .XII .1981. Zbornik radova. Savez druš tava za zašt i tu bi l ja Ju-gosl. sv. 3, s. 473- 477.

Priručnik izvestajne i dijagnosticko-prognozne službe zaštite suma, (u surad-nji). Beograd 1981.

Sume i sumarstvo Kube, (u suradnj i ) . Sum. list 8-9,1981., s. 381-392.

Jasenova lisna buha (Psyllopsis fra-xini L.) - štetnik jasena u nizinskim su-mama. Drugi kongres zašt i te bi l ja Jugosla-vije, Vrn jacka Ban ja (Srb i j a ) 1982. Zbor-nik radova, sv. 4.

O parazitima jasenove pipe Stereony-chus fraxini Degeer. Acta entomologica jugoslavica, vol. 19, num. 1,1983., s. 91-96.

Sumarske bilješke sa studijskog bo-ravka u Kini, (sa suradnicima). Sum. list 7-8,1983., s. 361-379.

Štetnici jasena. Sum. enciklopedija 2, 1983., s. 176.

Štetnici javora. Ibid., s. 186. Jasenova i lisna muha (Psyllopsis fra-

xini L.). Sum. list 1-2,1984., s. 9-15. O Cipru i sumarstvu na njemu. Sum.

list 9-10,1984., s. 457-470. Ekonomska opravdanost suzbijanja

sumskih štetnika aviometodom, (sa Kra-ljić, B.). Sum. list 5-6,1987., s. 209-219.

O nekim jasenovim defolijatorima i posljedicama defolijacije. Glasnik za sum. pokuse. Poseb. izd. 3, Zagreb 1987., s. 277-286.

Bani sumski štetnici i njihovo zna-čenje za zaštitu suma. Sum. list 9-10, 1988., s. 405-422.

Šumarska razglednica sa Bodosa. Sum. list 11-12,1988., s. 541-553.

Da li sume "umiru"? Sum. list 6-8,1989., s. 345-362.

Šumarska razglednica sa Kube. Sum. list 11-12,1990., s. 527-542.

Šumarska razglednica sa Kanarskih otoka. Sum. list 6-9, 1991., s. 365-380

OneCisCenje zraka i urod žira u našim sumama hrasta lužnjaka. Sum. list 3-5, 1991., s. 151-162.

Stručni izrazi "nove vrste". Sum. list 3-5,1992., s. 123-130.

Šumarska razglednica iz Maroka. Sum. list 9-10,1992., s. 457-471.

Šumarska razglednica iz Alžira. Sum. list 3-5,1993., s. 147-161.

Jesu li defolijatori primarni ili sekun-darni sumski štetnici. Glasilo H r v a t s k e su-me 42,1994.

Treba li zabraniti upotrebu pesticida u sumama? Glasilo H r v a t s k e sume 45, 46, 47, 48,1995.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 170, 304, 364, 459, 593. *** Povijest šumar. Hrva t ske 1846-1976.,

s. 116,117,118, 418. *** SE 2,1983., s. 413. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV., s. 189,

425. *** H S D 1846-1996., s. 364, 424, 441. Maricevic, I.: Kazalo au tora i s t ruk tu-

ra sadržaja Sum. lista 1976.-1995., SL 3-4, 1997., s. 181 (br.95)., s. 186 (br. 184).

IvanCeviC, V.: Velebitski botanički vrt. Senj 1997., s. 22.


195

M I H S I N , Khalaf , Mahmud, mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Na Šumarskom fakul te tu Sve-učil iš ta u Zagrebu s tud i rao je po-sl i jediplomski s t u d i j iz područ ja oblikovanje parkovnih i prirodno-rekreacijskih objekata. S tupan j ma-gistra Šumarskih znanost i postigao je 15.IY.1981. godine.

MIKSA, Stjepan, rod. 16.IX.1897. u Glini, dipl. ing. Sumarstva, Sum. savje tn ik .

Šumars tvo je započeo studi-r a t i na Šumar sko j akademi j i u Za-grebu, ali kako je ona preras la na-kon I. sv. r a t a u Gospodarsko-Su-marsk i f aku l t e t , apsolvirao je na Šumarskom odjelu novoga fakul -t e ta skol. g. 1920.-21. Dip lomirao je 8.VI.1923. godine.

U vojnoj službi bio je nešto man je od dvi je i pol godine.

P r v o zaposlenje dobiva 29. VII.1923.g. kod gospodarstvenoga u reda Ogulinske imovne općine u Ogulinu. Pos l i je toga rad io je 1925. u Senju, pa je p remješ ten u Br in je . Državn i s t ručni ispit položio je u Beogradu 1926. god.

I s t e je godine postavl jen za up rav i t e l j a Šumske uprave u Ja-senovcu, p remješ ten za kotarskoga Šumarskog r e f e r e n t a u Vrbovskom i kao Sumarski nadinženjer postav-l jen je za upravitelja Šumske uprave Jamena u MoroviCu, Direkcija Suma Vinkovci, gdje je radio do 1932.g.

P r e m a p r o n a đ e n i m podaci-ma, godine 1933. radio je kao Su-marsk i savje tn ik i u p r a v i t e l j Šum-ske up rave u I l idži , D i rekc i j a Su-ma Sarajevo. Od 1937. do 1941. ra-dio je kao Sumarski savje tn ik kod Di rekc i j e Suma u Tuzli ( B i H ) . Ta-da je premješten za upravi te l ja Šu-mar i j e "Česma" Kr iževacke imovne općine u Bjelovaru, a 1942., u svoj-stvu Sum. nadzorn ika Ravnate l j -stvu Suma u Bjelovaru, gdje se na-lazio i 1943. godine.

Bio je elan JŠU, kasnije HŠD, a zabi l ježena je njegova pr isu tnos t d ruš tveno j skupš t in i u Zagrebu 1946. godine.

Odlikovan je Ordenom Sv. Sa-ve 4. reda (1939.)


266; 1926., s. 615, 666; 1937., s. 42, 269; 1940., s 50, 328; 1941., 404; 1942., s. 335; 1943., s. 24.

BorosiC, J.: SIS, s. 5, 46, 96. *** SN, S. 353. *** Zbornik o s totoj obl jetnici sum.

jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 547, 552.

MIKSIĆ, Mirjana, (Vrbovec, 5.VII. 1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Mate i Ankice r. H u n -dric. Hrvat ica, katoličke vjere. Otac jo j je autopr i jevoznik , a m a j k a do-maćica. Osnovnu i srednju naobraz-bu postigla je u Vrbovcu: osnovnu je školu završi la 1981., a ekonom-sku 1985.

Šumarstvo je s tudira la na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomira la je 1995. godine.

Nakon d ip lomi ran ja zaposli-la se kao pr ip ravnica u RJ Hor t i -k u l t u r a UŠ Zagreb.

MIKSIĆ, Vladimir, rođ. 4.II.1878. u Kar lovcu, Sum. ing., visi Sum. sa-v je tn ik .

Šumars tvo je s tud i rao na ne-tom otvorenoj Šumarsko j akade-mi j i u Zagrebu, koja je bi la u sa-stavu Mudroslovnog f a k u l t e t a i t r a j a l a Sest semestara. Apsolvirao je 1901. godine. U hrvatskom Šumar-stvu je rad io od 13.VII.1902. Stru-čni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva položio je u Zagrebu 1904. godine.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, 1912. imenovan je nadsumarom i up rav i t e l j em Suma u Ko ta r skom uredu u Gradaceu (BiH), 1923. pre-mješ ten je, kao u p r a v i t e l j Šuma-r i j e S lunjske imovne općine u Kar-


196

lovcu, za sum. nadzornika kod Kotarske oblasti u Karlovcu, Tate je godine premješten za upravite-lja Šumar i je Đurđevačke imovne općine u Pitomaci. Za sum. nadeav-je tnika unapr i jeđen je 1925.

Godine 1931. premješten je, kao kotarski Sumarski r e f e ren t u Samoboru, za upravi tel ja Šuma-r i je Križevacke imovne općine u Kloš ta r - Ivaniću , gdje se nalazi kao visi Sum. savjetnik i upravi te l j šumari je do umirovl jenja 1938.g,

L I T E R A T U B A *** ŠL; 1 9 1 8 . 341; 1033., i, 187. 881;

1935., a. 343; 1931., s. 146; 1938., s. 403. Boroiiti, J.; 919, s. 3, 70, 06. *** SN, s. 101.

MIKUC, Stjepan, (Vodostaj, Kar-lovac, 3.111.1930.), dipl. ing. sumar-stva.

Sin St jepana i Ane T. OkiCiC. Hrvat , katolik. Seljačkog je pori-jekla. Osnovnu je školu završio u Vodostaju 1941., a llealnu inuSku gimnaziju u Karlovcu 1949. godine.

Šumarstvo je studirao na Po-ljoprivredno - sumarskom fakulte-tu u Zagrebu, Apsolvirao je skol, g, 1953,-54., a diplomirao 1955,

Nakon diplomiranja zaposlio se 1956.g. u Drvno j indust r i j i Kar-lovac na poslovima iskorisčivanja Suma. Godine 1960. počeo je radi t i u ŠG Karlovac na poslovima ko-mercijalnog direktora. Na tom ae

mjes tu zadržao do I985,g. kada je prešao na mjesto potpredsjednika SOUR-a sumarstva i drvne indus-t r i j e Karlovac. Godine 1990, vraća se u ŠG Karlovac na mjesto savjet-nika. a 1991. obnaša dužnost sefa proizvodnje. Od 1992. nalazi se na mjestu pomoćnika upravi te l ja UŠ Karlovac.

Član je HŠD, koje mu je dodijelilo l ' ismeno priznan je i Sre-brnjak Kra l j Tomislav za višego-dišnji rad na dobrobit šumarske struke.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 868. *"* SL 1-3/05., s. 85. Parić, Hvi rukovucki maturan t i

1889-1995., Karlovac 1995., s. 40, 307. « * S L 1997.. 8.339.

M I K U L E T I t , Vitomir, (Radi je ob Dravi, Slovenija, 9,X.1925.), dipl. ing. Sumarstva,

Sin Bernarda i Ivane r. Wol-bart . Slovenske narodnosti i držav-ljanstva, r imokatolik. Pot ječe iz činovničke obitelji. Osnovnu je Ško-lu polazio i završio u Celju 1935,, a matur i rao je na I. muškoj realnoj gimnazi ji u Ljubl jani 1943. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Po-ljoprivredno - Šumarskom fakulte-tu u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1949.-50., a diplomirao u ožujku 1951. godine.

H r v a t s k i šumarsk i J£ivotopi&Ql Inkîknu

197

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se 1.VI. 1951. kao pomoćnik upravi-te l ja Gozdne uprave Trnovo pr i Gorici. Dana 1.III.1953. postavl jen je za vodi te l ja Odjela za uređiva-n je i uzga jan je Suma pr i GG Most na Soci, a 1.VI.1954. p remješ ten je na mjesto vodi te l ja Odje la za ure-đ ivan je Suma pr i Soskom GG Tol-min. Na tom je mjes tu ostao do umi rov l j en ja 31.V.1987. godine.

Osim operat ivnog r ada u s t ruci ing. Mikule t ic napisao je i knj igu pod naslovom "Gozdne ku-re" (Šumske koke) u i zdan ju Lov-ske zveze Slovenije (1984.) u zbirci 'Zlatorogova knjižnica" na 195 stra-nica. S u d j e l o v a o je i s t ručn im člancima u s t ručnim revi jama: Go-zdarski vestnik, Lovec, Gozdarstvo, Soski gozdar , P i r s c h , D e u t s c h e Jager - Zeitung, Jager i Slovenski porocevalec.

Bavi se s l ikarstvom. Živi u Novoj Gorici.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 364.

Pov. sumarstva Hrvatske 1846-1976., s. 418.

MILADINOVIĆ, Mirko, (Kor i t na, Đakovo, 5.X.1941.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin I v a n a i P a v k e r. Bomac. H r v a t , r imokato l ik . Po t j eče iz po-l jodje lske obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Semeljcima 1956., a srednju Šumarsku Školu u Karlovcu.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 1966.g. iz po-d ruč ja Sumske komunikaci je .

Nakon završenog f aku l t e t a , zaposlio se kao inženjer pr iprav-nik na Ž u m b e r k u u ŠG Karlovac, Š u m a r i j a Krasic . Posl i je dvi je go-dine pr ipravničkog staža bio je pet godina poslovođa, a zat im sedam godina u p r a v i t e l j Šumar i j e Kra-sic. Posl i je toga pet je godina radio u P r i v r e d n o j komori Kar lovac kao

t a j n i k grupacijskog vijeća Sumar-stva i d rvne indus t r i j e . Sedam godina radio je u d r v n o j i ndus t r i j i - Impregnac i j a Mahicno Karlovac.

Nakon reorganizaci je Sumar-stva, 1991. v ra t io se u UŠ Kar lovac gdje je radio i 1997. kao komerci-jal is t p roda je i nabave.

Za doprinos razvoju Sumar-stva dobio je vise p r i znan ja i na-grada u općini Ja s t r eba r sko .

Kao sudionik Domovinskog ra ta , pr imio je spomenicu.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 66. *** Sum. škola Karlovac, Kar lovac

1997., s. 82,132.

MILANOVIĆ, Ilija, (Gomirje , Gorski kotar , 23.YIII.1946.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I l i je . Srpske nacional-nosti. Završio je Šumarsku Školu u Kar lovcu 1965. godine. S tud i rao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu i d ip lomirao 16.VI. 1971. na ŠG odjelu.

L I T E B A T U B A *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 84,132. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.

MILARDIĆ, Josip, (Zavidovici, B i H , 6.IV.1968.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Markov, h rva t ske nacio-nalnost i i d ržavl jans tva .

Godine 1992. prelazi sa Sara-jevskog sveučilišta da bi 24.III . 1995. d ip lomirao Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu s naslovom diplomskog r ada "Organi-zacija zaš t i te na r adu na područ ju Uprave Suma Zagreb", znanstveno-ga područ ja organizacija proizvod-nje u Šumarstvu.

MILAS, Branko, rođ. u B a n j a Lu-ci, B I H , 19.V.1904., dipl. ing. Sumar-stva, republ ičk i Sum. inspektor .


198

Stud i r ao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je skol. g. 1928.-29. na Šumarskom odjelu, a diplomi-rao 13.11.1930.

Kao činovnički p r ipravnik , zaposlen je 7.'V.1930. u Di rekc i j i Suma Zagreb. P r i j e I I . svj. r a t a službovao je i u Š u m a r i j i Vrano-vina, kao u p r a v i t e l j Šumarije, u K o t a r u Crikvenica kao Sumarski r e fe ren t , te za r a t a u Šumari jama Fuž ine i Sk rad kao u p r a v i t e l j pa kao ko ta r sk i Šumar u Delnicama. Od 1945. dugi niz godina radio je u Ri jec i kao sef odsjeka za Sumar-stvo Okružnog NO za H r v . pri-morje , zat im je radio kao sef Od-sjeka za uzgoj Suma kod SG Ri j eka i kao općinski, ko ta r sk i i republ i -čki Sum. inspektor .

Bavio se s tud i jem i proble-mat ikom gospodarenja p reborn im Sumama na područ ju Gorskoga ko-t a r a i H r v . p r imor ja . Napisao je i objavio velik b r o j s t ručn ih radova. Sudjelovao je na vise sav je tovanja i s impozija i na n j ima priopćio re-f e r a t e u koj ima je obrađivao pro-b lemat iku operat ive.


O uzgojnim radovima u prebornoj Su-mi obzirom na proizvodni zadatak. Sum. list 1,1948.

Razvoj prebornih suma i smjernice rada na njihovoj obnovi i njezi. Ib id . 8-9, 1949.

Posumljavanje u prebornoj sumi. Ib id . 5,1950.

Dinamika gospodarenja prebornim su-mama. Ib id . 4,1954.

Gospodarenje sumama primorske buk-ve. B e f e r a t na god. skupšt ini Sum. druš tva H r v a t s k e 8.II.1958. Ib id . 3-4, 1958.

Gospodarenje pojedinim vrstama drve-ća u prebornoj sumi. Ib id . 1-3,1959.

Analiza procjene drvnih masa na pa-nju za prodaju drvnoj industriji. Bi l ten Poljopr.-sum. komore N B H 2,1958.

Prijedlog za izmjenu cjenika glavnih sumskih proizvoda. Ib id . 6,1958.

Gospodarenje prebornim sumama Gor-skog kotara. B e f e r a t na seminaru o pre-bornom gospodarenju, I n s t i t u t za sum. i

lovna is t raž ivanja N B H , Delnice 12.-15. X1.1958. Ib id . 1,1959.

Gospodarenje primorskom sumom buk-ve u vezi sa ulogom jele u njoj . Sum. list 11-12,1961.

Provedba doznake i nadzor nad tim radovima u prebornoj sumi. Bi l ten Po-ljopr. sum komore N B H 10,1961.

Regeneracija prebornih suma. B e f e r a t na Simpoziju o problemima dal jn jeg na-čina gospodarenja prebornim sumama, Pla-tak, 7.-8.VI.1962.


252; 1942., s. 270, 333; 1943., s. 267. Borosić, J.: SIS, s. 7, 40,111. *** SN, . 356. Frković, A.: 40. godina u službi su-

marstva (Branko Milas). Drvosječa 45-46, 1974., s. 8.

*** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976., s. 76, 84, 91, 96, 98, 418.

*** SE 2,1983., s. 417. *** H S D 1846-1996., s. 279.

MILER, Boris, (Požega, 22.VI. 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Kreš imi ra i Vere r. Ar-fadžic . H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je graf ičar , a m a j k a službenica. Osnovnu je Školu završio u Požegi, a Šumarsku Školu u Karlovcu 1984.g.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je početkom 1993.

Odmah 19.IY.1993. počeo je r ad i t i kao p r ip ravn ik u Odjelu za u ređ ivan je Suma US Požega. Zbog po t rebe posla p remješ ten je l .X. 1994. u Š u m a r i j u Kamenska . Polo-živši pripravnički ispit (19.IY.1994.), obnovljen mu je ugovor, pa je na-stavio r ad i t i kao rev i rn ik u Šuma-r i j i Kamenska US Požega.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 61. *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 103, 132.

MILER, Nenad, (Zagreb, 28.1. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Drage. H r v a t . I otac i m a j k a su mu inženjer i . Žive u Za-grebu. S r edn ju Školu završio je u Zagrebu skol. g. 1982.-83. i odmah


199

se upisao na Šumarsk i f a k u l t e t Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 16.III.1988. nakon sto je napisao i obranio diplomski r ad pod nas-lovom "Morfološke k a r a k t e r i s t i k e nekih vrs ta ar iša i mogućnosti ve-getat ivnog razmnožavanja".

U hrva t skom Šumarstvu ni je zaposlen (1995.).

B A D O V I

Sto se može dogoditi?, (sa suradnici-ma). Sum. list 7-8,1988., s. 367-371.

Beplika na članak dipl. ing. D. Bedžu-le "Vrijeme za eksperimente je isteklo", (sa suradnicima). Sum. list 9-10, 1989., s. 488-492.

Općekorisne funkcije suma i problem njihova vrednovanja u razvoju narodnog gospodarstva. Iz laganje na Savje tovanju u Drveniku, Glasnik za sum. pokuse 26,1990., Zagreb, s. 461-470.

Proceedings of IUFBO 1990, 8:3:04 Subject Area, (u suradnj i ) . X I X Wor ld Congress, 190-197, Montreal 1990.

L I T E B A T U B A *** SIB, s. 53, 54, 67.

MILETIĆ, Josip, (Prvca , Nova Gradiška, 7.II.1926. - Zagreb, 31. XII.1997.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t , r imokatol ik . Po t j eče iz obi te l j i pol jodjelaca. Gimnazi ju je završio u Novoj Gradiški .

Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsol-virao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1948.-49., a d ip lomirao 2X11. 1952. god. na Šumsko-gospodarskom odjelu.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, prvo zaposlenje dobiva u novo-gradiskoj taksaci j i . S l i jedi službo-vanje u Š u m a r i j i P le te rn ica , a nakon osnivanja ŠG Slavonska Po-žega, p remješ ten je u up ravu go-spodarstva, n a j p r i j e na poslove r e f e r e n t a za uzgoj i zaš t i tu Suma, a potom za rukovodi te l j a Odje la za uzgoj i zaš t i tu Suma. Na tome radnome mjes tu dočekao je i mi-rovinu 1983.g.

Specijalizirajući zaštitu Suma na poslijediplomskom studiju u Za-grebu, posebno se bavio š te tnom en tomofaunom Požest ine. "Bio je v rs tan di jagnost icar , a posebice poznava te l j svi je ta insekata . Pre-pa r i r a i opisuje na j znača jn i j e Šum-ske insekte ovog k ra ja , a osniva i entomološku zbirku... Stekavši glas uglednog Šumarskog s t ručn jaka svo-jom marljivoSCu, pedantnoSCu i l j ubav l ju za Sumarstvo, postao je uzor mlađim i s t a r i j im kolegama", (I . Tomic, 1998.).

Objavio je nekoliko s t ručn ih i popu la rn ih č lanaka u "Vjesniku" ŠG Slavonska Požega. Kao amate r bavio se fo tog ra f i j om i glazbom, redovno pra teć i Požeški t ambura -ški fes t ival . U slobodno vr i j eme bavio se i pčelarstvom.

Umro je u Zagrebu na Sil-vestrovo 1997. - u 72. godini života. Pokopan je na zagrebačkom gro-b l ju MiroSevac. Bio je dugogodi-šnj i elan H Š D .

L I T E B A T U B A *** SN, s. 363. Tomic, I.: In memoriam. Josip MiletiC,

dipl. ing. sum. (1926.-1997.). SL 1-2, 1998., s. 126-127.

M I L E T I ć , Marija, (Vidovac, Go-spić, 27.1.1952.), dipl. ing. Sumar-stva.

Kci Mar t ina , H r v a t i c a . Po-t ječe iz službeničke obi tel j i . Za-vrSivSi gimnazi ju u Gospiću Skol. g. 1971.-72., upisala se na Šumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Diplo-mira la je 1977. godina.

Podac i o zaposlenju nisu nam poznati .

MILETIĆ, Sime, iz Bi je l j ine , B i H , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1929.-30., a d ip lomirao 22.VI.1932.g.


200

P r e m a pronađenim podaci-ma, 1939. postavl jen je za Sum. pri-s tava kod Bum. up rave Cajnice ( B i H ) . Vec 1940. p remješ ten je k Ravna te l j s tvu banovinskih Suma na Sušaku, 1941. za Šumarskog rav-na te l j a kod Ravna te l j s tva Suma Otočke imovne općine u Otočcu, 1942. za Sum. višeg pr i s tava kod Ravna te l j s tva Suma u Gospiću, pa iste godine za up rav i t e l j a Šuma-r i j e "Dubrava" u Otočcu, gdje se nalazio i 1943. godine.

P ronaš l i smo i poda tak da je 1952. radio u SG Osijek.

Bio je elan H S D .


326; 1942., s. 218, 270; 1943., s. 24; 1952., s. 74. BorosiC, J.: SIS, s. 7. *** SN, S. 356.

M I L E T I ć , Vladimir, iz Sara jeva , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odje lu skol. g. 1953.-1954., a d ip lomirao 6.V.1959.g.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 368.

M I L E T I ć , Žarko, (Sisak, 31.111. 1891. - Beograd, 10.XI.1968.), dr. Šumarskih znanosti , redovni sveuc. profesor .

ZavrSivSi gimnazi ju u Zagre-bu, s tud i rao je na cetvorogodisnjoj Sum. akademiji. Apsolvirao je 1913.

Od 1913. do 1918. god. služ-bovao je u Mađa r sko j (L ip to - Uj-var - Ta t ra ) . Državn i ispit polo-žio je u Budimpeš t i . Od 1919. do 1921. god. bio je u p r a v i t e l j Šu-mar i j e u Draganc ima k r a j Bjelo-vara. Od 1921. do 1927. god. radio je kao sef taksac i je kod Di rekc i j e Su-ma u Zagrebu.

Godine 1927. pos ta je doktor Šumarskih znanosti . Od 1927. do

1939. r ad i kao inspektor i načelnik u Min is ta r s tvu Suma i rudn ika , s prekidom od dvi je godine (1931.-1933.) kada je obavl jao dužnost in-spektora pr i Šumarskom odsjeku Banske uprave u Nisu, a od 1939. do 1945. godine pomoćnik je mini-stra. Od 1951. redovni je profesor na Šumarskom fakultetu u Beogradu.

Godine 1925. bio je eksper t Reparac i j ske komisi je u Par izu , a 1935. eksper t pr i Mješovitom iza-branom sudu u Neuchatelu, u Švicar-skoj (sekvestraci ja Suma veleposje-da Thurn i Taxis u Gorskom kotaru).

Dopisni je elan J A Z U (1951.). Bio je odličan s t ručn jak i

znanstveni radnik na područ ju ure-đ ivan ja Suma. Odlikovan je Orde-nom Sv. Save 5. reda (1923.), Orde-nom Belog orla 5. reda (1934.) i bugarsk im Ordenom Sv. Aleksan-d ra 3. r eda (1937.).

B A D O V I

Ideja potrajnosti u nauci uređivanja suma. Sum. list, 1922., s. 314-323, 384-392.

Uređivanje državnih suma. Ibid., 1924., s. 163-179, 247-256, 293-301, 345-357, 443-464, 483-501, 568-592, 622-627.

Dinamika pokreta i razvoja dobnih razreda pravilne visoke sume. Pola stolje-ća sumarstva, Zagreb 1926.

O kontrolnim metodama uređivanja preborne sume. Sum. list, 1926., s. 167-187.

Suma visokog krs a. Ibid., 1928., s. 329-339.

La Foret du Karst boise. Le Kars t Yougoslave, Zagreb, 1928., s. 74-84.

Istraživanja o strukturi bukovih sasto-jina karaktera prašume. Sum. list, 1930., s. 2-9, 58-78,105-125, 313-339, 400-407.

Smrekova prašuma binomske struktu-re na Velikoj Vitrozi. Ibid., 1931., s. 305-308.

Kvalifikacija drveta. Ibid., 1931., s. 178-185, 205-230.

Osnovi uređivanja prebirne sume, knj. I i I I , Beograd, 1950. i 1951.

Ophodnja i podmladno razdoblje kod postepene (oplodne) sece. Glasnik Šumar-skog f a k u l t e t a u Beogradu, 1952., br. 5.

Daljnja istraživanja prenosne snage i teorijske normalne prebirne sastojine. Ibid., 1953., br. 6.

Struktura i prinos teoretske normalne prebirne sume, Bad J A Z U , 1952., knj . 289.


301

Uređivanje suma, knj. I i I I , Beograd, 1954. i 1958.

Analiza nekih metoda za određivanje zapreminskog prirasta prebirne sastojine. Glas. Sum. f a k u l t e t a u Bgdu, 1959., br. 16.

Prilog metodici ocene zrelosti za secu stabala u prebirnoj sumi. Ibid., 1961., br. 25.

Uticaj precnika secive zrelosti na pri-rast (proizvodnju) prebirne sastojine. Ibid., 1968., br. 34.

L I T E B A T U B A : *** SL: 1914., s. 44; 1918., s. 138; 1919., s.

116, 134; 1920., s. 292; 1921., s. 208; 1923., s. 175, 253; 1925., s. 266, 342; 1926., s. 341; 1927., s. 433; 1928., s. 47, 157; 1930., s. 154; 1931., s. 149; 1933., s. 83, 283; 1934., s. 73, 414, 417, 453; 1936., s. 211, 503; 1937., s. 695; 1938., s. 532; 1939., s. 325; 1952., s. 338-340.

BorosiC, J:. SIS, s. 4, 30, 82. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 57.

66. 87,124,125,138,144,170, 200, 211, 250. *** SN, s. 103,160, 301, 593. Klepac, D.: Uređ ivan je suma. Zagreb

1965., s. 21, 22, 35, 119, 125,150, 202, 248, 306, 307, 327.

*** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976., s. 32, 50, 83, 95, 150, 155-158, 190, 191, 247, 275, 306, 323, 341, 376, 388, 413.

*** SE 2,1983., s. 417. *** H S D 1846-1996., s. 169,173, 179, 186,

205, 395. Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gor-

skoga kotara..., Zagreb 1997., s. 9, 117, 120, 121, 124, 214, 217, 230.

MILETIĆ-SKROBE, Maja, vid. P L E Š E , M I L E T I ć - Š K R O B E , 4 . knj iga.

MILICEVIĆ, Ante, (Kutjevo, Pože-ga, 3.III.1951.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Šimunov, Hrva t . Otac mu je bio lugar, a m a j k a domaćica. S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1970. godine i odmah se upisao na s tud i j Sumarstva na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 7.VII.1975. godine.

Zaposlen je u UŠ Požega, u Odje lu za u ređ ivan je Suma, koje-mu je rukovod i t e l j (1995.).

M I L I Ć , DuSko, (Karlovac, 20.V. 1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Zeljka i Margarete r. Turk.

H r v a t , r imokato l ičke v je re i hr-vatskoga državl jans tva . Po t j eče iz Sumarske obi tel j i : otac mu je Sum. tehničar , a m a j k a službenica. Os-novnu i s redn ju školu završio je u Kar lovcu: osnovnu 1978., a u CUO -pedagoški smjer m a t u r i r a o je 1982.

S tud i rao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao na Šumarskom odjelu 1991. Napisao je i obranio diploms-ki r ad pod naslovom 'Sušenje hras-ta lužn jaka u Pokupskom bazenu".

N i j e se zaposlio u Šumarskoj struci . Kako je vec kao s tudent igrao košarku u Zagrebu i Kar-lovcu, od kolovoza 1991. počeo je u Njemačkoj profesionalno igra t i ko-šarku. Nakon dvi je godine ig ran ja imao je tešku ozljedu kol jena pa je morao p res t a t i ak t ivno igrat i . To ga je prisi l i lo da se v r a t i struci: vise od godinu dana rad io je u pri-va tno j f i r m i koja se bavi la uređe-njem v r t n i h površina. Ipak , od 1994. godine posta je profes ionaln i košarkaški t r ene r i postiže zapa-žene rezul ta te : s jun io r ima B r a n d -H a g e n a v išes t ruki je p rvak Za-padne Njemačke, zat im vice-prvak Njemačke s ist im t imom, prvak Zapadne Njemačke sa s ta r i j im ju-niorima, t reći u L u f t h a n z a cupu, v ice-prvak kupa Nordhe im-Wes t -fa len, a r ad i i sa ženskim t imom BSC Hagen . Bio je t r ene r i nekih


202

drug ih t imova, a postigao je za-pažen uspjeh sa djecom od 10 do 12. godina.

Položio je t r enerske ispite u N jemačko j i pos jeduje B-licencu, sto znaci da je kva l i f i c i r an i t r ene r za 2. N jemačku ligu.

Osim mate r in jeg hrvatskog jezika govori, ci ta i pise n jemački i engleski.

Član je H r v a t s k e udruge hr-va tsk ih košarkašk ih t renera , i u pos l jednj ih 4-5. godina uspio je pet pu ta h rva t ske mlade momčadi do-vesti na t u r n i r e u Njemačku, pos-l j edn j i pu t kade t sku Sekci ju Gra-da Zagreba. U s talnim je kontak-tu sa hrva tskom košarkom i hr-vatskim košarkašima.

I ako se morao odreci plodova mukotrpnog rada sa s tud i ja Sumar-stva, v j e r u j e da ce se Šumarskoj s t ruci jednom ipak v ra t i t i .

M I L I ć , Đuro, rod. u Kar lovcu 30.IX.1894., dipl. ing. Sumarstva, Sumarski savje tnik .

Sumars tvo je s tud i rao na Sum. akademi j i u Zagrebu u tra-j an ju osam semestara. Apsolvirao je 1919., u pos l j edn jo j akademskoj generacij i , a d ip lomirao je 17.11. 1921. god. na novom Gospodarsko-Sumarskom fakul tetu, u koji je pre-rasla akademi ja .

Zaposlen je u d ržavno j službi 6.Y.1921. P r e t h o d n o je vise od t r i godine proveo u vojnoj službi. Stru-čni ispit položio je u Zagrebu 1922.g.

P rema nepotpunim podacima od 1922. do 1933. rad io je na po-d ruč ju Di rekc i j e Suma u Apa t inu (Vojvodina): 1922. kao Sum. inže-njerski pristav postavljen je za Sum. inženjera; 1923. za upravitel ja Sum-ske uprave u Bačko j Palanci , gdje je 1926. unap r i j eđen za Sum. nad-inženjera, a 1933. za Sum. savjetnika.

Odl ikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda (1923.), a bio je i elan J S U .

L I T E B A T U B A *** SL: 1922., s. 688, 850; 1923., s. 254,

568; 1925., s. 140; 1926., s. 614. Borosić, J.: SIS, s. 5, 55, 92. *** SN, S. 104.

M I L I ć , Gajo, rođ. u CremuSini kod Dvora 30.XII.1896., dipl. ing. Sumarstva, Sum. savje tnik .

Sumars tvo je započeo studi-r a t i na Šumarsko j akademi j i u Za-grebu, koja je t ada t r a j a l a osam semestara. Apsolvirao je skol. g. 1920.-21. na Gospodarsko - Šumar-skom f a k u l t e t u u koj i je preras la akademi ja . Dip lomirao je na Šu-marskom odje lu 24.VII.1922.

Zaposlio se u s t ruci 29.1.1923. godine. U vojnoj službi proveo je t r i i pol godine, a nekoliko mjeseci radio je izvan s t ruke. S t ručn i ispit za samostalno vođenje Sum. gospo-da r s tva položio je 1924. godine u Beogradu.

P r e m a pronađenim podaci-ma, 1923. postavl jen je za Šumar-skog i nžen j e r skog p r i s t a v a kod Gospodars tvenog u r e d a I . B a n s k e imovne općine u Glini, zat im kod taksac i je Gospodarstvenog u reda S lun j sko-bansk ih imovnih općina u P e t r i n j i , odakle je 1925. premje-šten u Dvor, pa ponovo u P e t r i n j u . Godine 1926. unapri jeđen je za Sum. inženjera , a 1927. p remješ ten k Di-rekc i j i Suma Slunjske imovne opći-ne u Kar lovcu.

Nakon toga 1932. postavl jen je za Šumarskoga kotarskoga refe-r en ta kod Kotarskoga nacelstva u Krap in i , a 1935. p remješ ten je za v.d. d i r ek to ra I I . Banske imovne općine u P e t r i n j i . Zat im, 1937. pre-mješ ten je k Odjelu za Sumarstvo Banske uprave u Zagrebu, a 1940. k Odsjeku za vrhovni Sumarski nadzor pr i Min i s ta r s tvu Suma i ru-dnika u Beogradu. Od 1955. do 1957. radio je u I n s t i t u t u za Sum. i lovna i s t raž ivan ja u Zagrebu.

Odlikovan je Ordenom Sv. Save 4. reda (1937.).


303

L I T E B A T U B A *** SL: 1923., s. 188, 312; 1924., s. 383;

1925., s. 630, 767; 1926., s. 517; 1927., s. 205; 1932., s. 632; 1935., s. 534; 1937., s. 495, 694; 1939., s. 376; 1940., s. 187.

BorosiC, J.: SIS, s. 5, 58, 95. *** SN, S. 353. *** SlM, s. 118.

M I L I ć , Žarko, iz Koprivnice , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je na Šumarskom odje lu skol. g. 1933.-34., a diplomi-rao 5.X.1937.

P r e m a pronađenim podaci-ma, 1940. p remješ ten je kao Sum. vježbenik od Sum. uprave I I . ban-ske imovne općine u P e t r i n j i k Sum. uprav i u Dvoru iste imovne općine za uprav i t e l j a . Nakon toga, 1941. p remješ ten je iz Dvora k Ra-vnateljstvu Suma Đurđevačke imov-ne općine u Bje lovaru , gdje se na-lazio i 1943. godine.

Državn i s t ručni ispit položio je 1942. godine. Bio je elan H S D od 1940.

L I T E B A T U B A *** SL: 1940., s. 38, 161, 565; 1941., s. 31;

1943., s. 24, 32. BorosiC, J.: SIS, s. 8., ( I I I . god.). *** SN, S. 358.

MILINKOVIĆ, Ivan, iz Gospića, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je na Sum. odjelu skol. g. 1932.-33., a d ip lomirao 10. III.1936.

Državn i s t ručni ispit položio je 1939. pa je kao Sum. vježbenik p remješ ten od Di rekc i j e Suma na Sušaku k Šumar i j i P l i tv ičk i Lje-skovac, gdje je 1940. postavl jen za Sum. pr i s tava i up rav i t e l j a Šumari-je. God. 1941. p remješ ten je Rav-na te l j s tvu drž. Suma u Gospiću, a 1942. postavl jen je za up rav i t e l j a Šumar i j e u Gospiću i p remješ ten r avna te l j s tvu Suma u Bje lovar u

svojstvu Sum. pr is tava . U 1944. po-novo je u službi pr i Ravna te l j s tvu Suma u Gospiću.

Ostali podaci nisu nam poz-nati .

Bio je elan H S D .

L I T E B A T U B A *** SL: 1939., s. 410, 714; 1941., s. 153,

329; 1942., s. 219, 269; 1944., s. 76. *** SN, S. 357.

MILINKOVIĆ, Leon, (Karlovac, 12.1.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin A n t u n a i Ane r. VukoviC. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je agronom, a m a j k a medicinska ses-tra. Osnovnu je Školu završio u Ma-hienom 1980., a Šumarsku školu 1984. godine u Kar lovcu.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 2.X.1992. iz područ ja uzgajanje Suma. Napisao je i obra-nio diplomski r ad pod naslovom "Problematika pomlađ ivan ja hras-tovih sastoj ina u pokupskom ba-zenu".

Nakon d ip lomi ran ja pr iprav-nički staž odradio je u Š u m a r i j i Ozalj, zaposlivši se stalno 12.X.1992. godine. Sl i jedi p r e m j e š t a j u US Kar lovac u Odje l za u ređ ivan je Su-ma na poslove pomoćnoga taksato-ra. Uskoro se vra t io se u Š u m a r i j u Ozal j za rev i rn ika . Do imenovanja upravi tel jem Šumari je Ozalj (4.XI. 1994.) neko je vrijeme radio na ure-


204

đ ivan ju Suma UŠ Spl i t u sastavu kar lovačke taksaci je .

L I T E B A T U B A ***SL 1-2, s. 65.

Posl. izvješće "HS" 1995., s. 63. *** Sum. škola Karlovac, 1997, s. 101,

103,133.

MILINKOVIĆ, Petar, (Vinkovci, 2.1.1956.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mar t i na i B a r b a r e r. Ru-kavina. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz obi te l j i KV radnika : m a j k a mu je kuhar ica , a otac b rava r . Školovao se u Gospiću: osnovnu je Školu zavr-šio 1970, a m a t u r i r a o na gimnazi j i u Gospiću 1974.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Dip lomirao je 1979. godine.

Rad u s t ruci započeo je u Go-spiću kao samostalni taksa tor . U ŠG "Lika" radio je od 1979. do 1982, a 1983, prelazi u RO "Šumarstvo na krsu" Gospić i upravi te l j je Šumari-je Gospić. Usl i jedi lo je radno mje-sto s e f a O d j e l a za u r e đ i v a n j e Su-ma (1984.) i t ehn i čkog d i r e k t o r a OOUR-a za iskor iscivanje Suma Gospić (1985.). Od 1986. do 1990. bio je s t ručni suradnik p r ip reme r ada u ŠG "Lika" Gospić.

Nakon reorganizaci je Sumar-stva, od 1991. do 1993. radio je u JP "Hrvatske Sume" u svojstvu ruko-vodi te l ja Proizvodnog odjela UŠ Gospić. Od 1993. r ad i u Di rekc i j i "HŠ" Zagreb na mjes tu stručnoga su radn ika Službe za proizvodnju. Od 1.VII.1995. rukovod i t e l j je Ko-merc i ja lne službe Direkci je .

Član je HŠD, ogranak Gospić. Živi u Zagrebu.

L I T E B A T U B A ***SL 1-2/95., s. 57.

Posl. izvješće "HS" 1995, s. 5.

MILINOVIĆ, Dražen, (Požega, 8. VIII.1969.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Branka , zan imanjem sto-lara. H r v a t s k e narodnost i i držav-

l janstva. ZavrSivSi s redn ju drvar-sku školu 1987. godine, upisao se na Šumarsk i f a k u l t e t Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je na Šumar-skom odjelu 28.IV.1997. iz iskoris-ćivanja Suma, napisavSi i obranivši d iplomski rad pod naslovom "Ana-liza t roškova eksploataci je Suma."

MILINOVIĆ, Petar, (Zagreb, l .X. 1955.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Tereze r. Kordic . H r v a t s k e narodnost i i državl jan-stva. Rod i t e l j i su mu po zan imanju bi l i službenici. Školovao se u Za-grebu: osnovnu je Školu završio 1971., a X I V . g i m n a z i j u "25. maj" 1975. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1988.

R a d i n a m j e s t u r e v i r n i k a (1997.) u Šumar i j i Dugo Selo, UŠ Zagreb. S obi te l j i živi u Sv. I vanu Zelini kod Zagreba.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 64.

MILKOVIĆ, Dragan, (Gospić, 29. X.1972.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Bože, hrvatskog je držav-ljanstva. Roditel j i su mu službenici.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 26.VIII.1996. god. s naslovom dip-lomskog r ada "Štetnici cesera obi-čne jele (Abies alba Mili.) na po-d ruč ju Like", znanstvenog područ-ja zaštita Suma.

MILKOVIĆ, Ivan, iz PeruSica, Su-marsk i nadsavje tn ik .

Šumarstvo je apsolvirao 1899. na Gosp.-Sumarskom učilištu u Kri-ževcima. P r e m a pronađenim poda-cima, kao Sum. tehničk i dnevnicar imenovan je 1901. Sum. vježbeni-kom kod Otočke imovne općine.

Nakon položenog državnog ispita, od 1902. pa do 1926. radio je na područ ju Đurđevačke imovne


305

općine, n a j p r i j e kao Sum. tehničk i dnevnicar , a 1903. imenovan je Šu-marsk im vježbenikom, zat im 1904. Sum. pristavom, 1906. ko ta r sk im Šu-marom u Đurđevcu, pa nadsuma-rom, 1920. Sumarnikom, a 1925.g. umirovl jen je kao Sumarnik u Bje-lovaru. I s t e godine ponovno je u službi, u svojstvu Sumarnika, u Bje-lovaru. Kao ko ta rsk i Šumar, 1926. p romaknu t je za Sum. nadsavje tni -ka i premješten za upravitel ja Šum-ske uprave u Del ib la tu , Di rekc i j e Suma Apa t in (Vojvodina) .


L I T E B A T U B A *** SL: 1901., s. 614., s. 1902., s. 299; 1903.,

s. 83; 1904., s. 92; 1906., s. 69; 1920., s. 369; 1925., s. 136, 697; 1926., s. 71, 519.

Borosić, J.: SIS, s. 20. *** HSD 1846-1996., s. 160.

MILKOVIĆ, Ivica, (Trnovac, Gos-pić, 15.11.1962.), mr. sc., d ip l . ing. Sumarstva.

Sin Luk in . H r v a t . Po t j eče iz zeml joradničke obi te l j i . S r edn ju školu završio je u Gospiću skol. g. 1980.-81. i odmah se upisao na Šu-marsk i f a k u l t e t u Zagrebu.

Dip lomirao je Sumarstvo 1. IV.1986. godine. Na istom faku l t e -tu s tud i rao je i posl i jediplomski s t u d i j iz znans tvenoga područ ja uređivanje Suma.

Zaposlen je u Službi za ure-đ ivan je Suma JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb na mjes tu struc. surad-nika za ka t a s t a r Suma (1995.).

MILKOVIĆ, Marijana, (Gospić, 25.V.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćer Antina, Hrva t i ca po na-cionalnosti i d ržav l jans tvu . Po t je -če iz zeml joradničke obi tel j i . Sred-n ju školu završila je 1982. godine.

Šumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 6.XII.1993. s naslovom diplomskog r ada V r i j e m e pr i je laza za sasto-j inu kao ci jel inu, kao pokaza te l j

za sjecne zahvate u odsjeku 82 G.j. J adovno-J azbine".

MILKOVIĆ, Simo, (Slunj , 1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, Sumsko-go-spodarskom smjeru skol. g. 1953.-54., a d ip lomirao 29.VII.1954.g.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, prvo zaposlenje dobio je u ŠG "Javornica" Ogulin (od 1960. ŠG Ogulin), radeći pretežno na poslo-vima uzgoja, zaš t i te i u r eđ ivan j a Suma. U povodu 100. obl je tnice or-ganiziranoga Sumarstva na ogulin-skom područ ju jedan je od organi-zatora uspješnog sav je tovanja na temu gospodarenja Sumama pre-bornog područ ja u Ogulinu - u li-s topadu 1979. Godine 1973. napuš ta opera t ivu i odlazi u Šumarsku in-spekciju, n a j p r i j e u Republ ičk i ko-mitet za poljoprivredu i Sumarstvo (1973.-1980.), pa u Za jedn icu opći-na R i j e k a (1981.-1990.) i na k r a j u u Ministarstvo poljoprivrede i Sumar-stva kao Sumarski i lovni inspek-tor.

Bio je ak t ivan elan Saveza Sumarskih d ruš t ava H r v a t s k e i su-radn ik Šumarskoga lista.

Umirov l jen je 1995.g. Živi u Rijeci .

B A D O V I

Prilog sumsko - proizvodnom vredno-vanju tala na ogulinskom području, (s Ma-rtinović, J.). Sum. list 7-8, 1966., s. 361-374.

Sezonske promjene sadržaja vlage u tlu i mineralnih hraniva iglica u kulturi običnog bora (P. silvestris L.) i američkog borovca (P. strobus L.) kraj Ogulina, (s Martinović, J , Komlenović, N.). Sum. list 3- 4,1967., s. 111-121.

Kloroza obične smreke u mladim kul-turama na području vristina, (sa Komle-nović, N., Martinović, J.). Sum. list 3-4, 1969., s. 92-103.

Oospodarski postupci u državnim pre-bornim sumama ogulinskog područja u svjetlu propisa osnove gospodarenja. Sum.


206

list 11-12,1979., s. 561-567. Gospodarske jedinice "Veljun", Tržic-

ka šikara" i "Zalije". Ekolosko-gospodarski t ipovi i mel iorat ivni zahvati , (s. Pelcer, Z., Cestar, D„ KaliniC, M.). Badovi 1, 1996., Si J , s. 1-59.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 368. *** Pov. sumarstva Hrvatske 1846.-1976.,

s. 25, 56,118, 418. *** SlM, s. 44,134,148,152,153,178. *** H S D 1846-1996., s. 279.

MILKOVIĆ, rođ. B R I Š K I , Izabe-la, vid. 1. knj igu (A-F) , str. 159.

MILOBAR, F„ dr. sc., prof. na Bum. akademij i .

P r edavao je od 1914. do 1916. na Šumar sko j akademi j i prislonje-noj uz Mudroslovni f a k u l t e t u Za-grebu kolegij pod nazivom narod-no gospodarstvo i financijska zna-nost.

L I T E B A T U B A *** SN, S. 98.

MILOBARA, Damir, (Pakrac , 27. VI.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Lovre i MiluSke r. No-vak. H r v a t , katol ik . Otac mu je ra-čunovođa, a m a j k a radnica . Osnov-nu i s redn ju naobrazbu stekao je u D a r u v a r u . I sp i t zrelosti položio je 1987. u CUO, a Sumarstvo je studi-rao na Šumarskom f a k u l t e t u Sve-uči l iš ta u Zagrebu.

Dip lomirao je 1993. godine. Nakon d ip lomi ran ja radio je

u OpCim poslovima kao rev i rn ik p r ip ravn ik . Rev i rn ik je u Šumar i j i Daruvar, US Bjelovar (1995.).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 62.

MILOŠ, Božica, (Micetinac, Đur-đevac, 25.XII.1966.), dipl. ing. Su-mars tva .

Kćer Stjepana, potječe iz zem-l joradničke obi tel j i . H r v a t s k e je nacionalnosti i državljanstva. Sred-

n ju Školu, odgojno obrazovnog us-mjerenja matur i ra la je godine 1986. kada i up i su je Sumarstvo.

Diplomirala je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 17.XI.1993. god. sa naslovom diplomskog r ada "Ostecenost Šumskog drveća u ra-zličit im sas to j inama GJ Đurđeva-čke nizinske Sume", znanstvenoga područ ja ekologija Suma.

MILOŠEVIĆ, Denis, (Požega, 27. VII.1971.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin L u k e i Anke r. Tesari . H r v a t , r imokato l ičke vjere. Pot je -če iz Sumarske obitel j i : otac mu je dipl. ing. Sumarstva, a m a j k a pro-fesorica. Osnovnu i s redn ju nao-b razbu postigao je u rodno j Pože-gi. M a t u r i r a o je na S r e d n j o j elek-t ro t ehn i čko j školi 1990.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 17.1.1997. iz znanstvenog područ ja uređivanje Suma. Napisao je i obra-nio diplomski r ad pod naslovom "Usporedba p r i r a s t a bukve na si-l ika tu i dolomitu". P romov i r an je u zvanje dipl. ing. Sumarstva 24.IV. 1997. god.

U državnu službu s tupa l . IV. 1997., radeći kao p r ip ravn ik na po-slovima p r o j e k t i r a n j a Sumskih ces-ta u UŠ Požega. Zbog po t rebe za s t ručnim Šumarskim kadrov ima u Lici, 15.VIII . 1997. prelazi u UŠ Gospić, pr imivši radno mjes to re-vi rnika u obnovljenoj Š u m a r i j i Do-n j i Lapac .

P r e d povjerenstvom H L S 10. XII.1997. godine položio je ispit za ocjenj ivača lovačkih t ro fe j a .

MILOŠEVIĆ, Josip, (Ledenice, Novi Vinodolski, 2.IV.1945.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin P e t r a i Dragice r. Butko-vic. Hrva t , rimokatoličke vjere. Otac mu je bio Sumski radnik , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu zavr-


307

sio u Novom Vinodolskom 1960., a S r edn ju Šumarsku Školu u Delni-cama 1964.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Dip lomirao je na ŠG odsjeku 1973. godine.

Prvo zaposlenje dobiva u drv-noj indus t r i j i . P r i p r a v n i č k i staž započeo je 1.IV.1974. u pi lani RO Dl "Milan Matai ja" u Novom Vi-nodolskom, radeći na mjes tu poslo-vođe u smjeni. Od 1976. do 1984. u istom je poduzeću d i r ek to r općeg i kadrovskog sektora, a nakon toga do 1986. tehničk i je rukovod i t e l j u tvornic i "Novokal".

Osnivanjem Goransko-primor-skoga ŠG Delnice, prelazi u Šumar-sku s t ruku i 1.V.1986. pos ta je ruko-vodi te l j Sekcije za u ređ ivan je Su-ma u Senju, a t i j ekom 1991. i 1992. s t ručni je suradnik za anal izu po-slovanja Odje la za plan UŠ Sen j JP H r v a t s k e Sume . Od 1.II.1992. s t ručni je suradnik za iskorisciva-nje Suma Odje la za proizvodnju UŠ Senj, s tacioniran u Novom Vi-nodolskom.

Od s t rukovn ih udruga dugo-godišnji je elan H Š D , a od poli-t i čk ih SK (od 1961.), danas SDP-a .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/1995., s. 67.

MILOŠEVIĆ, Luka, (Mijaci, Po-žega, 7.III.1941.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana i Milke r. MiloSe-vic. H r v a t , hrvatskoga državl jan-stva. Po t j eče iz radn ičke obi tel j i . Osnovnu je Školu završio u Buc ju 1959, a S r edn ju Šumarsku za krs u Spl i tu 1964. god.

Šumars tvo je s tud i rao u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odje lu Šumarskoga fakul te ta 25.XII.1969.g.

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u ŠG Požega, u odje lu za uređiva-nje Suma, zaposlivši se 19.1.1970.g. Sl i jedi radno mjes to taksa tora , a

od 1977. do 1990. obnaša dužnost vodi te l ja Službe za u ređ ivan je Su-ma ŠG Požega. Osnivanjem JP "Hrvatske Sume" - UŠ Požega, 1991. imenovan je n a j p r i j e up rav i t e l j em Šumar i j e Kamenska , a od 1992.g. s t ručnim suradnikom za uzga jan je Suma pr i UŠ Požega, na kojem se mjes tu nalazio i prigodom bilje-žen ja ovih p o d a t a k a , poče tkom 1998. godine.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 60.

MILOŠEVIĆ, Slavko, (Lic, Del-nice, 31.X.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin je Mate i Antonije r. Star-cevic. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio radnik , a m a j k a domaćica. Osnovnu je školu pohađao u Licu (6 r az reda ) i Rijeci , okončavši je 1955.g. Završio je s redn ju Šumar-sku školu u Kar lovcu 1959. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu, gdje je d ip lomirao na Šu-marskom odje lu 17.VI.1964.

Šumarsku k a r i j e r u započeo je u ŠG. Delnice - Šumar i j a Fu-žine 1.XII.1965. Nakon pr ipravni-čkog staža, 18.IV.1966.g. prelazi u Poslovno ud ružen j e "Drvo" Ri jeka , gdje pun ih osam godina r ad i na poslovima u r eđ ivan j a u t a d a š n j o j Sekci j i za u ređ ivan je Suma.


308

K a d se r a s fo rmi r a l a Sekci ja za u ređ ivan je Suma 1974.g„ u istom udružen ju , kasni je "Drvo" R i j eka impor t -expor t , prelazi na poslove t rgovine i to n a j p r i j e kao sef po-slovnice (1974.-1990.), a zat im u svojstvu d i r ek to r a sektora.

Od l.I.1997.g„ kad većinski vlasnik "Drva" posta je t v r t k a Fin-vest Corpora t ion d.d. Čabar, ime-novan je vodi te l jem sektora drv-nih proizvoda, na kojem se radno-me mjes tu nalazio do p i san ja ovih redaka.

Živi u Rijeci .

L I T E B A T U B A *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 82,132. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.

MILOŠEVIĆ, Ilija, (Donj i Lapac, Lika , 4.VII.1937.), dipl. ing. Sum.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Dip lomirao je na vec osamostaljenom Šumarskom fa-kul te tu , na Šumarskom odje lu 2.X. 1962. godine.

MILUTINOVIĆ, Dušan, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je počeo s t u d i r a t i u Zemunu. Iz ŠL saznajemo (1940., s. 183.) da je "Ing. DuSan Milut i-novic, diplomirani inženjer Sumarst-va, postavljen za Šumarskog vjež-benika kod Šumske up rave u Glini - D i rekc i j a Suma Zagreb". P r e m a spomenici "Šumarska nas tava u H r v a t s k o j 1860-1960" (s. 335-336) saznajemo da je poginuo u I I . svj. r a t u kao ž r tva faš izma.

MILUTINOVIĆ, Sava, iz Belegi-Sa, Sr i jem, Sum. nadsavje tn ik .

Sumarstvo je apsolvirao 1892. na Gosp.-Sumarskom učilištu u Kri-ževcima. Državn i ispit položio je 1898. godine.

P r e m a dos tupnim podacima, od 1899. do 1930. radio je kod Pe-

Sremskoj Mitrovici . Kao Sum. vje-žbenik, p remješ ten je 1899. od Ko-ta r ske Šumarije u K lenku Gospo-dars tvenom uredu imovne općine, 1901 imenovan je Sum. pris tavom, 1905. radio je kao Šumar u Šumari-ji Bosut, a 1910.g. imenovan je nad-Sumarom. Godine 1921., kao nadsu-marnik , obnašao je dužnost upra-v i t e l j a Gospoda r s tvenog u r e d a imovne općine, a 1923. imenovan je Sum. nadsavje tn ikom. Od 1926. do 1930. d i r ek to r je Di rekc i j e Suma u Srem. Mitrovici .

Odlikovan je Ordenom Sv. Sa-ve 4. reda (1923.).

Bio je elan H S Š D , kasni je

B A D O V I

Postanak i napredovanje sumsko - polj-skog gospodarstva, napose kod imovne op-ćine petrovaradinske. Sum. list 1901., s. 281-287.

Sumarske viesti o sibirskoj Busiji. Sum. list 1902., s. 443-450.

L I T E B A T U B A *** SL: 1898., s. 462; 1899., s. 147; 1901., s

316; 1905., s. 462; 1910., s. 155; 1921., s. 148; 1923., s. 185, 253; 1926., s. 71; 1930., s. 97.

Borosić, J.: SIS, s. 19. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 57,

200. Pov. sumarstva Hrva t ske 1846-1976.,

s. 89, 409.

MILJANIĆ, Miho, (Uskoplje , Ko-navle, 28.1.1942.) dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Đ u r e i S tane r. V lahu t in . H r v a t s k e narodnost i . Rod i t e l j i su mu bili zemljoradnici. Osnovnu Ško-lu završio je u Uskopl ju 1952., a Klas ičnu gimnazi ju u Dubrovn iku , ma tu r i r avš i 1960. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 1965. godine.

Od siječnja 1968. radi u Rezer-va tu "Lokrum" Dubrovnik , na jpr i -je u svojstvu referenta, a zat im kao


209

direktor . Od svibnja 1972. pa sli-jedećih pet godina vodi te l j je Od-jela za zašti tu prirode Zavoda za zašti tu spomenika ku l tu re i pri-rode Dubrovnik, da bi se u kolo-vozu 1977. ponovno vratio u Rezer-vat 'Lokrum', u kojem razdoblju od 1982. do 1986. obnaša dužnost direktora. Istodobno je i d i rektor Uprave NP "Mljet" (1975.-1979.). Ti-jekom slijedeće dvije godine (1986.-1988.) na dužnosti je t a jn ika za na-rodnu obranu, ujedno i elan Izvrs-noga vijeća SO Dubrovnik.

Kolovoza 1988.g. dipl. ing. Mi-ho MiljaniC imenovan je direkto-rom Republičkoga zavoda za zašti-tu pr i rode RH u Zagrebu, na kojoj dužnosti, ovisno o statusu službe zaštite, ostaje do k ra j a 1997. Tako je neko vri jeme zamjenik ravnate-lja Državne uprave za zašti tu kul-tu rne i pr i rodne baštine, dok sada (1997.) obnaša dužnost načelnika Odjela za opCu problemat iku zašti-te prirode u Upravi za zašti tu kul-turne i prirodne baštine u Ministar-stvu kul ture . U dva mandata bio je elan Savjeta za zašti tu pr i rode H r v a t s k e i elan Stručne službe za zašti tu pr i rode RSIZA-a u oblasti kul ture .

Osim operativnim zadaćama cijeli radni vijek bavio se organi-zacijom djelatnost i zašti te priro-de, posebice u izradi nacrta i dono-

šenju Zakona o zaš t i t i pr i rode (1994.) te ostalih provedbenih pro-pisa koji iz njega proizlaze, kao i provedbi t ih propisa.

Mnogo pažnje i t r uda posve-ćivao je znanstvenoj i s t ručnoj pro-midžbi zaštićenih dijelova prirode, bilo pri izradi (kao autor ili surad-nik) s tručnih vodica ili TV-fi lmo-va. Od potonj ih se ističe: Otok Lo-krum, Elaf i t i , NP Mljet, NP Ris-n jak , N P Pak len ica , N P K o r n a t i i dr.

Organizator je vise znanstve-nih skupova, posebice onih prigo-dom obljetnica ustanovl jenja poje-dinih nacionalnih parkova. Povrh toga dipl. ing. Miho MiljaniC zas-lužan je za pisanje i objavl j ivanje vr i jednih knjiga poput knjige "Na-cionalni parkovi Hrvatske", "Crve-na knjiga zaštićenih i ugroženih b i l jn ih vrsta Hrvatske", "Prirodna bašt ina Hrvatske" i dr.

Član je H S D i Hrva t skog ekološkog društva.

Živi u Zagrebu.

L I T E B A T U B A Frkovič, A.: B ib l iograf i ja L BV , 1993.,

s. 190, 426. *** SL 1-2/1995., s. 55.

MILJEVIĆ, Milan, (Sisak, 22.XI. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Steve i Zorke r. Miljevic. Srbin, pravoslavne vjere. Rodi te l j i su mu bili poljodjelci. Osnovnu je Školu završio u Pe t r in j i , a srednju Šumarsku Školu u Karlovcu 1983. godine.

Sumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na Šumar-skom odjelu 23.IY.1990. godine.

Po završetku s tudi ja prvo zaposlenje dobiva pri US Sisak -Šumari ja Petrinja. Ne okončavši ni pripravnički staž, pred početak Do-movinskog rata napušta službu, od-selivSi se u SR Jugoslaviju.


310

MILJOVSKI , Pavle, (Resen, Ma-kedonija , 17.YII.1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin H r i s t e i Vasi lke Pat rce-ve. Makedonske nacionalnosti , hr-vatskoga državl jans tva , pravoslav-ne vjere. Rod i t e l j i su mu bil i slu-žbenici. Osnovnu je Školu završio u Resenu 1955, a na Srednem Sumar-skom učil iš tu u K a v a d a r c i m a ma-t u r i r a o je 1959. godine.


Kao Sumarski t ehn ičar radio je godinu dana u Makedoni j i , a nakon d ip lomi ran ja zaposlio se na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu u svojstvu stručnog su radn ika u Ka-tedri , odnosno Zavodu za uzgaja-n je Suma, na kojem se mjes tu na-lazi i prigodom bi l ježen ja ovih po-d a t a k a (1997.).

Časnik je (poručnik) Domo-vinskog r a t a u H r v a t s k o j vojsci.

Član je Hrva t skog ekološkog d ruš tva i H Š D .

L I T E B A T U B A ***SL 1-2,1995., s. 55.

MILJUŠ, Nikola, rod. 6.II.1886. u Srbu, L ika , Sum. ing, Sum. inspek-tor.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je 1910. godine. Nakon sto je odslužio vojni rok, u t r a j a n j u od godinu dana, zaposlio se 1.1.1912. u Šumarskoj struci . S t ručn i je ispit položio 1915.g. u Zagrebu.

P r e m a nepotpunim podacima, cesto je p remješ tan za v r i j eme slu-žbe. Godine 1922. Sumarski je nad-inženjer Šum. odsjeka u Sara jevu , zat im je 1923. t a j n i k Generalne di-rekci je Suma u Beogradu, Sumar-ski savje tn ik Di rekc i j e Suma u Sa-ra j evu i iste je godine vraćen u is-tom svojstvu u Beograd. Godine

1926. nalazio se kao Sum. nadsav-je tn ik kod Di rekc i j e Suma u Sara-jevu, zat im u Šum. uprav i u Bosan-skoj Dubici ; 1927. p remješ ten je u Sarajevo, a zat im u Apa t in (Vojvo-dina).

Od 1928. do 1929. ponovo rad i u Sara jevu . Sl i jede novi premješ-ta j i : kao visi Sum. savjetnik, radio je 1931. kod Banske uprave u Spli-tu, 1932. u Od je l j en ju za Sumarstvo Min is ta r s tva Suma i r u d n i k a u Be-ogradu; 1935. r ad i u B a n j a Luc i kod Di rekc i j e Suma, a 1937.g. kod Banske up rave u Sara jevu . God. 1938. bio je Sum. inspektor na Ceti-n ju (Crna Gora).

Od 1939. do 1940. d i r ek to r je Di rekc i j e Suma u B a n j a Luci , a 1940, kao Sumarski inspektor , pre-mješ ten je opet Min is ta r s tvu Suma i rudn ika , Odje l j en je za up ravu dr-žavnih Suma, u Beogradu.

Odlikovan je Ordenom Jugosl. k r iža 4. reda (1939.).


235, 383, 569; 1926., s. 343, 556; 1927., s. 106, 490; 1928., s. 157; 1929., s. 302; 1931., s. 388; 1932., s. 487, 563; 1935., s. 599; 1937., s. 271; 1938., s. 534; 1939., s. 714, 715; 1940., s. 50; 1941., s. 18.

BorosiC, J.: SIS, s. 4, 30, 83. *** SN, s. 103.

M I L J U Š , Rade, (Omsica, Gračac, 29.XI.1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Anđe r. Jaksic . Srpske narodnost i , h rva tskoga dr-žavl janstva, pravoslavne vjeroispo-vijest i . Po t j eče iz zeml joradničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u Omsici 1966. M a t u r i r a o je u Gra-čacu 1970. godine.


Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u trgovačkom poduzeću "Visoci-ca" Gospić, preds tavniš tvo Zagreb. Posl i je toga radio je kao r e f e r e n t za p ro jek t i r an je , nadzor i investi-


311

cije ŠG Sisak, zat im radio je na mjes tu r ev i rn ika u Šumar i j i Po-kupsko. Potom, kad se reorganizi-ralo h rva t sko Sumarstvo, zaposlen je u JP "Hrvatske Sume" kao stru-čni suradnik za zaš t i tu na r adu UŠ Sisak. Sada je (1997.) s t ručni suradnik za invest ici je UŠ Sisak.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 65.

MIMICA, Ante, Brat, (Mimice, O-mis, 25.IY.1928.), dipl. ing. Šumar-stva.

Sin Branimira i Mar i j e r. Mi-mica. H r v a t , r imokatol ik , hrva t -skoga i f rancuskoga državl jans tva . Po t j eče iz obitel j i , po t rad ic i j i , po-l jodje laca i pomoraca. Osnovnu je školu završio u Mimicama 1939., a rea lnu gimnazi ju u Spl i tu 1947.

Dip lomirao je 2.IV.1959. go-dine na Šumarskom odjelu, ŠG od-sjek, Po l jop r iv redno - Šumarskoga f a k u l t e t a Sveučil iš ta u Zagrebu.

Nakon d ip lomi ran ja ni je se zaposlio u Šumarskoj struci, nego (1959.) u Dl poduzeću "Brezovica" Sisak kao rukovod i t e l j i zgradnje i razvoja. Od 1961. do 1965. r ad i u P r iv redno j komori u Spli tu na mje-stu Sefa Odsjeka za Šumarstvo i d rvnu indus t r i ju . Povremeno je u Šumarskoj školi za krs u Splitu pre-davao honorarno uzgajanje Suma i lovstvo (1961.-1965.).

Godine 1965. odlazi u Fran-cusku gdje u mjestu Argenteuil k r a j Par iza radi u poduzeću S I T A B (in-d u s t r i j s k a s t o l a r i j a ) do 1971, naj-pr i je dvije godine kao sef proizvod-nje, a zatim kao "agent de planning".

U Zagrebu je 1971. položio ispit za van j sku trgovinu, pa je bio p reds tavn ik "Exportdrva" Zagreb za F r a n c u s k u (1971.-1977.). Od 1977. do 1993. radio je samostalno na po-slovima uvoza i izvoza H r v a t s k a -Francuska . Umirovljen je 1993. i ži-vi u Mimicama kod Omiša, a po-vremeno u Pa r i zu .

Član je Saveza h rva t sk ih dru-štava u Pa r i zu .

Bav i se knj iževnim radom. Kn j i ževn i krug Spli t objavio mu je 1993. na 320 s t ranica roman "Bez predaha".

L I T E B A T U B A *** SN, s. 369.

M I N D O R F E R , Ljudevit, iz L u d brega, dipl. ing. Sumarstva.

S t u d i j Sumarstva započeo je na Šumarsko j akademi j i u Zagre-bu, a dovršio ga na Gospodarsko-Sumarskom fakul te tu u koj i je pre-rasla akademija. Apsolvirao je skol. g. 1920.-21, a d ip lomirao 16.1.1922.g.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 353.

MINGAZZI, Ljudevit, (Timisoa-ra, Rumunj ska , 1815. - Ogulin, 20. X.1888.), nadsumar .

Šumars tvo je ucio i završio u Šumarskom učil iš tu u Mar iabru-nnu (Aus t r i j a ) . Od 1841. bio je u K r a j i š k o j Šumarskoj službi, kao Šumar kod Ogulinske pukovni je , gdje je 1844. god. p romaknu t u cin "waldbereitera", a 1859, prigodom organizaci je Sumarstva u K r a j i n i , imenovan je nadSumarom. Godine 1871, pr i reorganizaci j i , premješ-ten je u svojstvu nadsumara I. ra-zreda iz Ogulina k Brodsko j kra j i -


212

Skoj pukovni j i u Vinkovce. Zbog bolest i iste je godine

umirovljen. Živio je u Ogulinu, gdje je i umro u 74. godini života.

L I T E B A T U B A *** Osobne viesti. Umro L judev i t Min-

gazzi, nadsumar u m. SL 11,1888., s. 509. *** Iskaz preminul ih članova H S S D

od 1876. do 1900. SL 1,1901., s. 48.

MIOCIĆ, Denis, (Ri jeka , 13.111. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vaska, H r v a t . S r edn ju Školu drvarskog u smje r en j a zavr-šio je u Z a d r u 1989. godine.

Sumars tvo je upisao skol. g. 1989.-90. Dip lomirao je na Šumar-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Za-grebu 25.VII.1996., napisavSi i obra-nivši d iplomski r ad pod naslovom "S t ruk tu rne osobine meduncev ih Suma u toplom područ ju submedi-terana".

MIODRAGOVIĆ, Bogoljub, iz Obrenovca, Srb i ja , rod. 20.X.1887„ Sum. ing., visi Sum. savje tnik .

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od osam semestara. Apsol-virao je 1910. godine. U državnu službu je s tupio 1.III.1911. S t ručn i je ispit položio 1916. godine u Za-grebu.

Započeo je r a d i t i kao Sum. v ježbenik kod Pe t rova rad in ske imovne općine u Srem. Mitrovici , kod koje os ta je u službi duže vri-jeme. Nakon položenog stručnog ispita, imenovan je ko ta r sk im Šu-marom. Godine 1917. nalazio se na bojišnici. NadSumarom je imeno-van 1921., a 1922. god. p remješ ten je iz Šumar i j e Klenak i postavl jen za Sum. n a d i n ž e n j e r a i u p r a v i t e l j a Šumar i j e Pe t rova rad in ske imovne općine u Surcinu, gdje je radio i 1926. godine.

Od 1930., visi je savje tn ik i v.d. d i r ek to ra Di rekc i j e Suma u Aleksincu, pa ga nalazimo u Nisu

(1937.) i kao d i r ek to r a Di rekc i j e Suma u Novom Sadu (1937.).

Bio j e elan H S S D , k a s n i j e

L I T E B A T U B A *** SL: 1911., s. 438; 1916., s. 130,187; 1917.,

s. 276; 1921., s. 93; 1922., s. 849; 1937., s. 545; 1939., s. 52.

Borosić, J.: SIS, s. 4, 32, 85. *** SN, s. 103.

MIODRAGOVIĆ, Dušan, mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Poslijediplomski s t u d i j studi-rao je na Šumarskom fakul te tu Sve-učil iš ta u Zagrebu. Magis t r i rao je 12.VII.1991.g. iz znanstvenoga pod-ruč ja iskoriscivanje Suma. P r e m a dos tupnim nam podacima, n i je di-plomirao na Sum. f a k u l t e t u u Za-grebu, n i t i je zaposlen u R. H r -vatskoj .

M I R I ć , Đuro, (Don ja Dubrava , Ogulin, 23.IV.1932.), dipl. ing. Su-marstva, specijalist zašt i te Suma.

Sin Tad i j e i Mar i j e r. Zate-zalo. H r v a t , hrvatskoga državl jan-stva i pravoslavne vjere. Rod i t e l j i su mu bil i radnici . I osnovnu i srednju naobrazbu stekao je u Kar-lovcu. M a t u r i r a o je na s r edn jo j Šu-marsko j školi u Kar lovcu 1953.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu, a d ip lomirao je na SG odjelu osamostal jenoga Šumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu 5.III.1962. godine. Na istom je fa-k u l t e t u 20.XI.1990. godine završio speci jal izaci jski s t u d i j iz područ ja zaštita Suma.

Prvo radno mjesto dobio je u Š u m a r i j i Generalski stol ŠG Kar-lovac, gdje r ad i kao Sumski teh-ničar od 14.IX.1955. do 29.11.1956. Nakon toga zaposlen je u Š u m a r i j i P i sa rov ina (1.III.1956. - 1.XI.1957.) Od 1.XI.1957. do 2.III.1963. nalazi se na s tud i ju . Sl i jedi r ad u ŠG Ogulin (16.IV.1962.-31.I.1965.), gdje


313

neko vr i j eme rad i u Š u m a r i j i Go-mi r j e te u Općini Ogulin i Vrbov-sko (1.II.1965.-14.V.1970.).

Nekol iko godina nalazi se iz-van Sumarske s t ruke (15.V.1970. -31.III.1974.), a onda dobiva mjesto u ŠG Zagreb, OOUR Š u m a r i j a Za-greb, gdje se zadržao vise od deset godina (1.IV.1974.-31.III.1985.), ka-da u istom gospodarstvu prelazi u OOUR za Uzgoj i zaš t i tu Suma, ali tu se zadržao samo do k r a j a godine (1985.), kada prelazi u Radnu zajed-nicu, Za jedn ičke službe (1.1.1986. -31.XII.1990.).

Osnivanjem Javnog poduzeća "Hrvatske Sume" - UŠ Zagreb, 1.1. 1991., kao speci jal is ta za zaš t i tu Su-ma, imenovan je s t ručnim suradni-kom za zaštitu suma, s kojeg radnog mjes-ta 23IV1997. odlazi u m i r o v i n u .

Umirovl jen ičke dane provo-di u Zagrebu. Član je Hrva t skoga Šumarskoga druš tva .

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 175. ***SL 1-2,1995., s. 64.

MIRKOVIĆ, Milan, (Emil), (Ogar, Slavonija, 1862. - Ir ig, 1912.), kotar-ski Šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1885. godine na Gospodarsko-Sumarskom učil iš tu u Križevcima.

Službu je započeo kod Odje la za u n u t a r n j e poslove Zemal jske vlade u Zagrebu, a nastavio kod Šumar i j e Pe t rova rad inske imovne općine u MoroviCu. Državn i stru-čni ispit položio je 1891. kao kotar-ski Sum. pr is tav u Sv. I v a n u Zelini, gdje se nalazio i 1895. u zvanju ko-ta r sk i Šumar. Godine 1896. prem-ješten je u istom svojstvu u Ir ig, gdje r ad i do smr t i 1912. god.

Bio je elan H r v a t s k o - slav. Sum. d ruš tva od 1886.

L I T E B A T U B A *** ŠL: 1890, s. 375; 1891., s. 239; 1895., s. 325.

*** Osob. viesti. Umro Milan Mirković, kotarski šumar. ŠL 2,1912., s. 69.

BorosiC, J.: ŠIS, s. 18, (Mirkovic Emil) .

M I R T H , Karlo, (Otočac, Lika , 15. VII.1917.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin K a r l a i An ton i j e r. Certa-lić. Završio je pučku školu u Otoč-cu, a visu gimnazi ju u Senju.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1939.-40. na Šumarskom odjelu, a d ip lomirao Sumarstvo 20.X.1942.g. S t u d i j novinars tva završio je u Ri-mu 1947., Španjolskog jezika i k u l t u r e u Madr idu 1951, a završio je i po-slijediplomski studij iz bibliotekar-stva i informativnih znanosti na Co-lumbia University u New Yorku 1962.

Bio je izdavač i u redn ik no-vinske službe i časopisa Croat ia Press (1947.-1980.), predsjednik H r -vatske akademije u Americi (1958.-1968.) i u redn ik n jez ina glasila Jou rna l of Croat ia Studies. Bavio se životom i d je lom I v a n a Mestro-vića, pa je o njemu napisao dva rada.

Nakon skoro 40. godina života u New Y o r k u preselio sekra jem 1993. u Columbiu (South Carol ina)

B A D O V I

Apsolventska ekskurzija studenata su-marstva Poljoprivredno - šumarskoga fa-kulteta u Zagrebu mjeseca srpnja 1940. go-dine, (sa B. Cividini). Šum. list br. 5, 1941, s. 187-203 i br. 6, s. 248-264.

Iz uspomena na MestroviCa. Buenos Aires 1962.

MestroviC u Americi. New York 1985.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1939, s. 110; 2000., s. 537. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 179. *** ŠN, s. 360. *** Povijest sum. Hrv. 1846.-1976., s. 413.

MIŠETIĆ, Berto, (Grabovnica, Ča-zma, 1.1.1935.), dipl. ing. Sumarstva.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, d ip lomirao je na ŠG odjelu Šu-marskoga f a k u l t e t a Sveučil iš ta u Zagrebu 27.IX.1968. godine.


214

MIŠETIĆ, Ilija, (Nijemci , Vin-kovci, 28.VIII.1963.), dipl. ing. Su-marstva,

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 3.VI.1993.g.

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u UŠ Vinkovci 1994.-95. godine.

L I T E B A T U B A ***SL 1-2,1995., s. 59.

MIŠIĆ, Zvonimir, (Vinkovci, 17. VIII.1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mihaela i Nevenke r. Šarcevic. H r v a t , katol ik . Rod i t e l j i su mu službenici. Školovao se u Vinkovcima: osnovnu je Školu za-vršio 1975., a gimnazi ju 1979.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 12.VI.1985. iz područ ja uzgajanja Suma. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Prirodna obnova h ra s t a lužn jaka u za jednic i h r a s t a lužnja-ka i običnoga graba na područ ju spacvanskog bazena".

Nakon d ip lomi ran ja prvo za-poslenje dobiva u ŠG "Slavonska Suma" OOUR za iskoriscivanje Su-ma - Šumari ja Gunja (1.VIII.1985.). Nakon jednogodišnjeg pr ipravni-čkog staža, pr i i s to j Šumari j i r ad i kao s t ručni suradnik za iskorisci-van je suma (1986.-1990.). Od 1990. do 1992. bio je u p r a v i t e l j Šumar i j e Gunja . S tog radnog mjes ta prem-ješten je u UŠ Vinkovce na radno mjesto komerc i ja l i s te p roda je i na-bave (1993.-1995.), zat im stručnog su radn ika za iskoriscivanje Suma (1996.) i konačno od k r a j a 1996. pa do b i l j ežen ja ovih poda taka (poče-tak 1998.) sef je Komerci ja lnog od-jela pr i UŠ Vinkovci.

U međuvremenu od 1987. do 1992. bio je i p redavač na S r e d n j o j Šumarskoj Školi u Vinkovcima; pre-davao je predmet iskoriscivanje Su-ma.

Član je H Š D i H D Z .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 59.

M I Š K I ć , Marijan, (S lavonsk i Brod , 23.VII.1967.), dipl. ing. Sum.

Sin D r a g u t i n a , l i j ečn ika , i majke, zanimanjem službenice. H r -vatske je nacionalnost i i držav-l janstva. S r edn ju matemat icko- in-f o r m a t i c k u školu završio je 1986.g.

Dip lomirao je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu 8.XII.1994. s naslovom dip-lomskog r ada "Dinamika sušenja Suma, sadašnje s tan je u GJ I l i jam-ska-Jelas", znanstvenoga područ ja ekologija Suma.

M I Š K U L I N , Damir, (Ri jeka , 31.1. 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Marka, zan imanjem ugo-s t i te l ja i Anice, službenice. H r v a t -ske je nacionalnost i i hrvatskoga d r ž a v l j a n s t v a . S r e d n j u kemi j sku školu završio je god. 1986. u Rijeci .

Dip lomirao je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 21.VII.1994. s naslovom diplom-skog r ada "Šumski požari u Repu-blici H r v a t s k o j 1992.-1993. godine", znanstvenoga područja zaštita Suma.

M L A D E N O V , VanCo, iz Kule , Bu-garska, Sum. ing.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marsko j akademi j i u Zagrebu, ko-ja je t ada t r a j a l a Sest semestara. Apsolvirao je 1906. godine.

P r e m a dos tupnim podacima, radio je u Buga r sko j kao Šumar u mjes t ima Sevlievo (1908.), P e h t e r a (1915.) i Sof i j a (1926.). Od 1908. do 1926. bio je elan H S Š D , odnosno J Š U .

L I T E B A T U B A *** SL 1917., s. 276 (Mladenoff BanCo). *** Iskaz članova H S S D : SL 1908., s. 7;

1915., s. 6 (Mladenoff B.). *** Izvještaj J S U za 1926.-12., s. 29 (Mla-

denoff B.). Borosić, J.: SIS, s. 3.


315

M L I N A C , Mat i j a , (Ogulin, 9.II. 1932.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin je Zvonka i F r a n c i k e r. JuraSić. Po nacionalnost i je H r -vat, rimokatoličke vjeroispovi jest i . Otac mu je bio vlakovođa, a m a j k a kućanica. Osnovnu Školu završio je u Ogulinu 1948., a s redn ju Šumar-sku školu 1954. u Kar lovcu.

Sumars tvo je upisao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu 1955.g. Uč lan jen jem u P lan ina r sko druš tvo Sveučil iš ta "Velebit" u Zagrebu pos ta je plani-narsk im vodičem, a lpinis t ičkim in-s t ruk to rom i ins t ruk to rom Gorske službe spašavanja . Sve ga te duž-nosti, kao i povremena zaposlenja, odvlače od s tudi ja . Ipak , diplomi-rao je na Šumarskom odsjeku osa-mostal jenoga Šumarskoga faku l te -ta 1978. godine.

Da bi osigurao uv je te za ži-vot, vec kao s tudent , od 1962. do 1969.g. r ad i u kuci "Vjesnik" u Re-dakci j i "Arene" kao fo to repor t e r . Stalno zaposlenje dobiva pri je okon-čanja s tud i j a u Žel jeznicko-trans-por tnom poduzeću ( Ž T P ) Zagreb 1970.g., kojem osta je v j e ran cio svoj r adn i vi jek. Najv i še je rad io u Rasadn iku ŽTP-a , kor is teći uzgo-jene Sumske sadnice za sanaci ju p ružn ih klizišta, sprečavanje ero-zije, podizanju zaš t i tn ih pojaseva od bu re i snijega. Među najučin-kovi t i je t akve radove s m a t r a j u se

oni uz r i j eku Z r m a n j u u Lic i i Kunovac - Ras in ja kod Koprivni-ce. U novonastal im gradskim čet-v r t ima Zagreba (Botinec, P rečko) r ad i na osnivanju i u r e đ e n j u zele-nih površina. Kao r e f e r e n t za bio-losko-tehnicko održavanje pruga, u Ž T P se najviše bavio kemi jsk im suzbi jan jem korova i d rug ih ne-požel jnih vrs ta na p ro tupožarn im prugama u n u t a r pružnog pojasa. Na t im poslovima postigao je naj-bol je rezul ta te , su rađu juć i i raz-m j e n j u j u ć i iskustva s u p r a v a m a vise d ržavn ih željeznica Europe .

Kao sto smo spomenuli, dipl. ing. Ma t i j a Mlinac i s t aknu t i je hr-va tsk i p lan inar i alpinist . Kao elan, a kasni je i i n s t ruk to r Gorske službe spašavanja, 1964. za v r i j eme k a t a s t r o f a l n e poplave u Zagrebu i zemljotresa u B a n j a Luc i sudjelu-je u akc i jama spašavanja l jud i i imovine. Njegov je velik doprinos na obnovi i izgradnj i p lan ina r sk ih kuca i skloništa (Bi je le i Samarske sti jene, Bjelolasica, Ravn i Dabar ) . Njegovom zaslugom u zavičajnom muzeju u Ogulinu osnovana je jed-na od u nas r i j e t k i h a lp in is t ičk ih zbirki , a u Gračacu podignut spo-menik Nikol i T u r k a l j u (1996.), ve-likom hrva t skom rodol jubu, pjes-n iku i graditelju ličke pruge, otkri-vaču Ceroveckih pećina.

U svojoj 60. godini života bio je dragovoljac Domovinskog ra ta . U P lan ina r skom savezu H r v a t s k e pročelnik je komisi je za povijest p lan inars tva .

Ostavši, kako je to sam znao reci, "mali ali sretan čovjek" Sumar-nik ("goroljub"), M a t i j a Mlinac pri-mio je mnogobrojna p r i znan ja za p lan inarske zaluge, od ko j ih mu je na jd raž i "Zlatni znak" Hrva t skoga planinarskoga saveza, odnosno Pla-ninarskoga saveza Jugoslavi je .

L I T E B A T U B A Medarić - Tomljenović, A.: I n g . M a t i j a

M l i n a c , i s t a k n u t i p l a n i n a r i a l p i n i s t . V i l a V e l e b i t a 33,1995., s. 15.

*** S u m . škola Kar lovac , 1997., s. 80 ,132.

H r v a t s k i šumarsk i ž ivo top is r i i inksikoti

316

MLINAR, Janez, (Žiri, Slovenija, 8.II.1926.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Franca i Ane r. Mlinar. Slovenske narodnosti i državljan-stva, r imokatolik. Pot ječe iz obrt-ničke obitelji . Petogodišnju osnov-nu Školu završio je u rodnome mje-stu 1937., a I I I . državnu realnu gim-naziju u L j u b l j a n i 1947. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Ap-solvirao je skol. g. 1950.-51., a diplo-mirao 18.VI.1952. Biološki smjer.

Nakon diplomiranja bio je re-fe ren t za uzgoj Suma u GG Slo-venj-Gradec (1952.-1953.), a zatim prelazi na mjesto revirnika u Up-ravi za gozdarstvo K r a n j (1953.-1960.). Od 1960. do 1965. bio je teh-nički d i rektor Poslovnog saveza Sumarstva Kran j , a zatim do 1970. radi kao re fe ren t za Sumarstvo u Gospodarskoj zbornici Kran j . Od 1970. do 1986. radio je na mjestu voditel ja komercijale u SGG Tol-min, kada odlazi u mirovinu. Živi u Mostu na Soci u Sloveniji.

U t i j eku radnog vijeka naj-više je postigao u organizaciji Šu-marstva u privatnom sektoru u Sloveniji, na melioracijskim rado-vima i poSumljavanju šikara u Selskoj dolini i na području orga-niz i ranja Sumarstva i drvne in-dus t r i je u Sloveniji.

Napisao je i objavio vise stru-čnih radova u Gozdarskom vest-

niku (1960.-1970.) i Šoskom gozda-ru (1970.-1986.)

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 365.

MLINARIĆ, pl. Elzear, (Eleazar, Lazar) , (Zagreb 1858. - Zagreb, 21. X.1934.), Sumarski savjetnik.

Sin je imućnih građanskih roditelja. U Zagrebu je završio Sest razreda realke. Šumarsku i gospo-darsku s t ruku ucio je na Gospo-darsko-Sumarskom učilištu u Kri-ževcima, gdje je apsolvirao 1882.g.

U početku službovanja bio je neko vri jeme kod Namjesnistva u Zadru i Dalmat inskoj provinciji, gdje je radio na podizanju Sumskih ku l tu ra na krSu.

Kao općinski Šumar u Vrliki , 1888. imenovan je kotarskim Šu-marskim pristavom u Vel. Gorici, a 1889. prelazi u službu kod Đur-đevačke imovne općine u Bjelo-varu, gdje se 1891. nalazi na dužno-sti kotarskoga Šumara i upravite-lja Šumar i je Bjelovar. Ondje radi na podizanju ku l tu ra listaca, a en-klave popunjava crnogoricom. Go-dine 1903. imenovan je nadsuma-rom kod iste imovne općine.

Prema nepotpunim podacima, 1908. vodi se kao nadsumar u mi-rovini sa prebivalištem u Zagrebu, gdje je i umro 1934.g. u zvanju Šu-marskog savjetnika u miru.

Na Gospodarsko - Sumarskom učilištu u Križevcima za vri jeme školovanja, kao elan Druš tva slu-šatelja "Plug", održao je nekoliko predavanja, a bio je dopredsjednik i predsjednik toga društva, koje je i kao umirovljenik 1924.g. i novča-no pomagao.

Bio je elan Hrvatsko-slavon. Sum. druš tva od 1883. godine.

L I T E B A T U B A Borosić, J:. ŠIS, s. 17, (Mlinar ic Lazar) . Drnić: Eleazar Mlinaric. In memori-

am. ŠL 1,1935., s. 30.


317

*** ŠL: 1883., s. 42; 1886., s. 226; 1888., s. 307; 1889., s. 512; 1890., s. 375; 1891., s. 88., s. 1895., s. 325; 1903., s. 83, (Mlinaric Eleazar) .

Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i sumarsko učilište u Križevcima. MH Kri-ževci 1995., s. 78, 91, 94, 103, 104, (Mlinar ic Elzear i Eleazar) .

M L I N A R I C , Franjo, (Sigetec, L u d b r e g , 4.V.1937.), dipl ing. Sum.

Sin Mije i Mar i j e r. Novota. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Pot je -če iz radničke obi tel j i . Osnovnu je školu završio u L u d b r e g u 1951., a gimnazi ju u Va ražd inu 1957.g.


Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u struci: od 15.IX.1962. do 19.IX. 1963. bio je r e f e r e n t za p r iva tne Sume u općini Ludbreg . J e d a n je od r i j e t k i h h rva t sk ih dipl. ing. Šu-mars tva koj i je či tav r adn i vi jek proveo na jednom radnom mjes tu . Naime, od 22.X.1964. god. do danas (1997.) zaposlen je u Šumar i j i Lud-breg; od toga dugi niz godina kao njezin uprav i te l j .

Najveć i njegov doprinos Šu-mars tvu je sto je poSumio oko 750 ha pan jaca i pre tvor io ih u regu-larne Sume. Bio je elan koordina-cijskog odbora za lovstvo i pred-sjednik općinskog lovačkog saveza, a bavio se i p rob lemat ikom privat-nih Suma.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 63. *** Posl. izvješće 1995, "HŠ", s. 61.

MLINARIC, Stanka, (Dubrovnik , 16.III.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćer Ivana , zan imanjem po-morca i ma jke liječnice. H r v a t i c a , hrvatskoga državl jans tva . S r edn ju Školu, k u l t u r n o - umjetn ičkog us-mjeren ja , završila je u Dubrovni -ku 1983.g.

Šumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu

8.III.1995. s naslovom diplomskog r ada "Bat - č imbenik un i š t en ja Su-ma Dubrovacko-nere tvanske župa-nije", znans tvenoga p o d r u č j a Šu-marska entomologija.

M L I N S E K , Dušan, (Velenje, Slo-veni ja 30.IX.1925.), dr. sc, redovni sveučilišni profesor , dipl. ing. Sum.

Diplomirao je 1950. na Poljo-pr ivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, na ŠG odjelu. Dok to ra t t ehn ičk ih znanost i stekao je na E T H (Eidgenossische Technische Hochschule ) u Zt ir ichu 1958.g.

Kao Šumar - p rak t i ča r radio je od 1950. do 1960. godine - na mjes tu vodi te l ja u r eđ ivan j a Suma i kao u p r a v i t e l j Šumar i j e na GG Novo Mesto, u Mursko j Soboti i S lovenj-Gradcu.

Izabran je za docenta na B T F u L j u b l j a n i . Napredovao je u zva-nje izvanrednoga i 1971. redovnoga profesora za uzgoj Suma i ekologi-ju krajolika. U tom područ ju ak-t ivnost i radio je na produbl java-n ju s tud i ja prašuma; regeneraci j i Sume na đegrad i ran im staništ ima; s tudi ju Sumskog ekosustava; na pla-ninskim Šumskim ekosustavima; na usavršavan ju njege Suma; studi-ju p r i rodn ih populaci ja i informa-t ike u Šumskom ekosistemu.

U pedagoškoj s fer i naroči to je razradio slijedeće: Sumarstvo kao jezgra ak t ivne zašt i te prirode; raz-


318

v i j an j e holističkog shvaćanja pri-rode i njezine Sume na osnovama kognit ivnoga k r e i r a n j a znanost i o njezi Sume kao p reduv je t sa >priro-di pr i jaznom kontak t i ran ju< sa Su-mom. Na tu t emu organizirao je vise od 135 workshopa (nacional-nih i in te rnac iona ln ih) i sličnih akt ivnos t i kao sto su posebni obli-ci Sumsko-uzgojnog p lan i ran ja ; in-terparcelarno gospodarenje Sumom; Sumsko-seminarska pedagogija i si.

Zalagao se za njegu Suma kao organski sastavni dio k u l t u r e čov-jeka; njegu Suma kao središnj i dio njege krajolika; za prenošenje prin-cipa njege Suma - kao paradigme -na ostala područ ja čovjekove ak-t ivnost i i t ime za nove t rendove u Šumarstvu budućnost i .

Posebna je aktivnost prof . dr. sc. Dušana MlinSeka, osim znan-stvenog i redovnoga pedagoškog ra-da, povezivanje pedagoškog r ada i znanstvenog r ada sa praksom i sa javnoSCu (npr. o rganiz i ran je "Šu-marskog okruglog stola" i njegovo redovno provođenje - od 1989. u ra-du sa javnoSCu).

Međunarodna aktivnost prof . dr. MlinSeka je velika: osim veli-kog b ro ja međuna rodn ih seminara, 30 godina akt ivnog r a d a u I U F R O ; 10 godina je rukovoditel j znanstve-no-is t raživackih grupa; 10 godina rukovodi lac je divizi je za uzgoj Su-ma i zaš t i tu pr irode; 10 godina bio je p r e d s j e d n i k i d o p r e d s j e d n i k I U F R O . Organizator je 18. svjet-skog I U F R O kongresa u L j u b l j a n i (1986.). Osnivač je Međunarodne sekc i je p r o f e s o r a za uzgo j Suma (1985.). Osnivač je međunarodnog saveza P R O S I L V A za ekološki i ekonomski usklađeno gospodarenje Sumom ( L j u b l j a n a 1989.) i dr .

Objavio je vise od 290. znan-stvenih i s t ručn ih radova, od toga 160 na slovenackom, a ostalo na s t ran im jezicima; od toga objavio je sedam samostalnih publ ikac i ja .

Dopisni je elan Akademi je Šumarskih znanost i u Fi renzi ; Po-časni je elan organizaci je I U F R O ; znanstveni ambasador Repub l ike Slovenije; odlikovan je sa H e i n r i c h K o t t a medal jom (DDR) ; odliko-van je Zla tnom medal jom za za-sluge u razvoju Sumarstva K a r l Gayera ( S R N J ) ; izaslanik je mira UN (zajedno sa I U F R O 1986.); za-služni je profesor Unive rz i t e t a u L j u b l j a n i ; počasni je doktor Uni-verze AS u Norveškoj 1987. godine.

N O V I J I B A D O V I

Untersuchungen ilber den Zustand und die Pflege der BauernwS,lder in Po-horsko Podravje. Ziirich 1959.

Bdeci bor v vzhodni Sloveniji. Lju-bl jana 1965.

Sproscena tehnika gojenja gozdov na osnovi nege. Ljub. -Beograd 1968.

Development and Technology Trans-fer in Forestry (v. In t e rna t iona l Fores t Congress, Quebec 1984.).

The future of Forest Management Based on Research Besults from Virgin Forests (v. 19 Wor ld Congress Science in Fores t ry I, Montreal 1990.).

Die naturmaehe Waldwirtschaft - ein Oebot und eine Herausforderung zugleich (v. Der Dauerwald, Bentweinsdorf 1991.).

Waldentwicklung in der Jugend und die Kernfragen der Waldpflege (v. SZF, Ziirich 1992.).

Pragozd v nasi krajini. L jub . 1992. Was ist naturnahe Waldwirtschaft?

(v. Okologische Waldwirtschaft, Heidelberg 1993.).

Življenski prostor "Nizki Kras", pri-mer clovekove destruktivnosti, enegije življenja, upanja v cloveka in trajen razi-skovalni laboratorij (v. GV Ljubljana 1993.).

Der Naturnahe Waldbau - Sein kog-nitiver Weg - Eine Herausforderung (v. Der Dauernwald, Bentweinsdorf 1994.).

Forest Information Systems through-out History and in the Future (v. 20 Wor ld Congress - Besearch in a Changing World , Tampere 1995.).

Silviculture in Slovenia is based on "Biodiversity" (v. Proceedings of In t . Bio-diversi ty seminar, Gozd Mar tu l j ek 1995.).

How can we maintain healthy moun-tainous forests?, V. Proceedings Fores t ry in the context of ru ra l developement: Fu-tu re research needs - COST, Vienna 1966.


319

L I T E B A T U B A Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I I , Za-

greb 1958., s. 159. *** SN, s. 363. *** Povijest sum. Hrvatske 1846.-1976,

s. 418. *** SE 2,1983, s. 422. *** Maricevic, I.: SL 3-4,1997, s. 186.

MOCNAJ, Dragut in , iz Hrv . Kos-tajnice, tehnički inspektor.


P rema dostupnim podacima, kao kotarski Šumar Pet rovaradin-ske imovne općine, imenovan je 1900. Sumarnikom Ogulinske imov-ne općine, gdje se nalazio i 1905. godine, a 1908. vodi se kao Sumar-nik u mirovini u Zagrebu, sve do 1920, kad je imenovan Šumarskim nadzornikom Ravnate l js tva Suma u Zagrebu, ali Je i ponovo umirov-ljen 1923. kod Šum. odsjeka Minis-tars tva Suma i rudnika u Zagrebu.

Ali i po treći put se vraća u službu i kao Sumarski savjetnik premješten je iz Jastrebarskog 1926. Direkci j i Suma, a 1927. Kotarskom poglavarstvu u Zagreb.

Godine 1931, u svojstvu više-ga Šumara, postavljen je za kotar-skoga Šumarskog re fe ren ta u Mo-staru (BiH) , a 1932. unapr i jeđen je za tehničkog inspektora. Is te je go-dine premješten Šumarskom od-sjeku Banske uprave u Banja Luci (BiH), gdje je konačno umirovljen 1933. godine.

Bio je akt ivan elan H S Š D i pročelnik kluba Šumara u Ogulinu.

B A D O V I

Uzrok i uztuk sumskim štetama. Su-marski list 1904, s. 621-630.

L I T E B A T U B A *** SL: 1900, s. 51; 1905, s. 462; 1920, s.

190; 1923., s. 571-572; 1926., s. 220; 1927, s. 154; 1931, s. 148; 1932, s. 59, 563; 1933, s. 355.

BorosiC, J.: SIS, s. 18. Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 170. *** H S D 1846-1996, s. 118,119,121.

MOĆAN, Damir , (Delnice, 5.II. 1943.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e i Otil i je r. Mance. Hrva t , r imokatoličke vjeroispovi-jesti. Pot ječe iz Sumarske obitelji . Otac mu je bio dipl. ing. Sumarstva. Osnovnu i srednju Školu završio je u Delnicama. Matur i rao je na Re-alnoj gimnaziji Delnice 1961. god.

S tud i j Sumarstva upisao je na Šumarskom faku l t e tu Sveuči-lišta u Zagrebu. Diplomirao je na Šumsko-gospodarskom odsjeku 16.V. 1971. godine.

Kao mladi Sumarnik, prvo za-poslenje dobiva u ŠG Delnice - Šu-mar i ja Mrkopal j (1971.). Nakon je-dnogodišnjeg pripravničkog staža, postaje referentom za uzgoj Suma. Godine 1974. premješten je u RZ Zajedničke službe, radeći na jp r i j e kao taksator u Odjelu za uređiva-nje Suma (1974. - 1978.), a potom u Odjelu za razvoj (1978.-1983.). Tr i godine na dužnosti je upravi te l ja Šumarije Ravna Gora (1983.-1985.), a reorganizacijom Sumarstva i os-nivanjem Goransko-primorskoga ŠG Delnice (1985.) postavljen je za zamjenika d i rektora OOUR-a za uzgoj i zašt i tu Suma Delnice, a od 1987. do 1989. bio je njegov direktor.

Pokazavši posebnu sklonost prema problematici uzgoja i zašti-te Suma u netom osnovanom Od-jelu za proizvodnju vodi upravo poslove zaštite, a kad je ustanov-


330

l jen poseban Odjel za ekologiju, po-stao je njegovim rukovodi te l jem.

Od 28.XII.1995. god. elan je U p r a v n o g o d b o r a J P "Hrvatske Sume".

Od lukom U p r a v n o g odbo ra JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb kra-jem 1996. dipl. ing. D a m i r MoCan premješ ten je u Di rekc i ju u Za-greb na mjes to zamjen ika direkto-ra poduzeća.

Uz posebno velik doprinos na p raćen ju i izučavanju proble-mat ike zdravstvenog s tan ja Suma Gorskoga kotara , zasluga je dipl. ing. D a m i r a MoCana sto je nakon poduže s tanke ova j k r a j dobio jed-no novo vr i jedno djelo, kn j igu aka-demika Dušana Klepca "Iz Sumar-ske povi jest i Gorskoga ko ta ra u sadašnjost", (Zagreb 1997.), kojom je, kako je to u predgovoru knjige is-takao dipl. ing. MoCan, autor ukazao da su njegovi demografski i ekološki problemi mnogo veći od Sumskih.

Član je H r v a t s k o g a Šumar-skoga d ruš tva i H r v a t s k e demo-k r a t s k e z a j e d n i c e t e p reds j edn ik Gradskog odbora H D Z Delnice.

B A D O V I

Društvo inženjera i tehničara sumar-stva i drvne industrije Delnice. Zbornik "Šumsko gospodarstvo Delnice 1960-1980". Delnice 1981., s. 306-307.

Pripremni radovi za proizvodnju u su-marstvu. Zbornik radova savje tovanja Me-hanizaci ja sumars tva u teor i j i i praksi. Opat i ja 1983., s. 251-257.

Otvorenost suma Šumskog gospodar-stva Delnice. Ibid., s. 259-162.

Predgovor. U knj iz i D. Klepca " Iz su-marske povijesti Gorskoga kotara u sada-šnjost", Zagreb 1997., s. 7-8.

L I T E B A T U B A *** H S D 1846-1996., s. 337, 345. Klepac, D.: Iz sumarske povijest i Gor-

skoga kotara ..., s. 7, 8,10, 20, 75, 77, 208, 230.

MOĆAN, Franjo, (Gorn ja Dobra , Gorski kotar , 10.1.1905. - Delnice, 1984.), dipl ing. Sumarstva, Sumar-ski savje tnik .

Sin Jakova i Veronike r. Braj-dic. H r v a t , r imokato l ičke vjerois-povijesti . Po t j eče iz ugledne trgo-vačke obi tel j i . P u č k u školu završio je u Brod-Morav icama 1916., a re-alnu gimnazi ju na Sušaku na ko jo j je m a t u r i r a o 1924.g.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1931.-32., a d ip lomirao na Šumarskom odjelu 22.VI.1933.g. Na njegovo opred je l j en je da upise stu-d i j Sumarstva utjecao je njegov stric, koj i je Sumarske znanost i okončao jos na Gospodarsko-Sumarskom uči-l ištu u Kr iževcima (aps. 1884.).

Šumarsku k a r i j e r u počeo je 1934.g. kad je postavl jen za Šumar-skog činovničkog p r ip r avn ika Dr-žavne uprave eksp ropr i r an ih Suma u Delnicama - područni ko ta r Ča-bar . Ubrzo n a p r e d u j e u službi, pa biva postavl jen n a j p r i j e za sefa uprave u Čabru, potom u Lokvama i Delnicama. Na t o j dužnost i osta-je i t i j ekom drugog svjetskog ra ta . Osnivanjem SG "Visevica" Sušak imenovan je up rav i t e l j em Šumari-je Delnice, a 1948. tehničkim direk-torom S l P - a Mrkopalj. Godine 1957. i pored toga sto je bio nepoćudan t adašn jem režimu dipl. ing. F r a n j o MoCan imenovan je tehničkim di-rek torom D I P - a Delnice.

Kao vrs tan s t ručn jak i sta-ložen organizator uživao je sim-pa t i j e svih svojih kolega Sumarni-ka, ostavši na dužnost i tehničkog d i rektora sve do umirov l jen ja 1969.

Umro je u Delnicama 1984. i s ah ran jen je na gradskom groblju.

Bio je elan JSU, kasni je H S D od 1936. godine.

L I T E B A T U B A *** SL: 1936., s. 206; 1938., s. 595. *** SN, S. 357. Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gor-

skoga kotara..., Zagreb 1997., s. 52, 208, 230.


321

MOĆAN, Mato, (Dobra, Gorski kotar , 1866. - Br in je , Lika , 23.11. 1909.), nadSumar.


P r e m a podacima o promjena-ma u službi iz Šumarskog lista, službu je započeo kod Ogulinske imovne općine kao Sumarski vjež-benik i kod te je imovne općine ra-dio sve do svoje smrt i . Naime, pre-ma dos tupnim podacima, 1892. ra-dio je tu u svojstvu Šumarskog pr is tava . U međuvremenu položio je d ržavni ispit i bio zaposlen kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Rakovica, a odat le je 1895. p remješ ten za upra-vi te l ja Šumar i j e Plaski , koja je obuhvaćala vrlo veliku površinu od 24.000 ha imovne Sume. Godine 1908. nalazio se na dužnost i upra-vi te l ja Ko ta r ske Šumarije u Bri-nju, gdje ga je u 44. godini života zatekla smrt .

Bio je elan H r v a t s k o - slav. Sum. d ruš tva od 1888. godine.

L I T E B A T U B A *** SL: 1892., s. 279; 1895., s. 463; 1897.,

s. 569: 1905., s. 462; 1907., s. 198; 1908., Iskaz članova (MoCan M.).

*** Osobne viesti: Umro Mato MoCan, nadsumar. SL 3,1909., s. 111.

BorosiC, J.: SIS, s. 17 (MoCan Mato). Klepac, D.: Iz sumarske proslosti Gor-

skoga kotara... Zagreb 1997., s. 208, 230.

M O D R I Ć , B r a n k o , (Senj, 6.V. 1925.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Ka t i ce r. Tom-ljanovic. H r v a t , r imokato l ičke vje-re. Po t j eče iz ugledne senjske trgo-vačke obi tel j i . I pučku i s redn ju školu pohađao je i završio u Senju. M a t u r i r a o je na rea lno j gimnazi j i 1946. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu od 1946. do 1952. godine. Dip lomirao je na Šumarskom odjelu 12.VII.1952. go-dine.

Nakon odsluženoga vojnog ro-ka zapošl java se u ŠG "Visevica" R i j eka - Šumari ja Senj. Po završe-nom pripravničkom stažu imenovan je r e f e r en tom za uzgoj Suma i ra-sadnicarstvo. Provodeći intenziv-na poSumljavanja, Šumari ja je ta-da imala t r i rasadnika , jednog u gradu, drugog u Sen jsko j dragi i trećeg - najvećeg - na Major i j i . Na-kon t r i godine r ada u Šumarstvu, 1956. napuš ta Sen j i odlazi u Kar-lovac, zaposlivši se u "Impregnaci-jadrvu". N a j p r i j e je sef proizvod-nje, a zat im tehn ičk i d i rek tor , na ko jo j dužnost i os ta je 18 godina (1956.-1974.). U tom razdobl ju od re la t ivno malog pogona, namije-njenog impregnaci j i drveta , smje-štenog u samom gradu, t v r t k a seli u Mahicno, p r e r a s t a juć i u pravoga giganta, koj i od početnih 14.000 k u b n i h me ta r a impregn i ran ih že-l jezničkih pragova, e lek t rovodnih s tupova i skre tn icke građe dostiže kapac i t e t od 42.000 k u b n i h me-t a r a godišnje. Kao tehničk i direk-tor, dipl. ing. B r a n k o Modric uspi-jeva da građa za impregnaci ju pri-stiže ne samo iz H r v a t s k e nego iz Slovenije te B i H .

Zbog narušenog zdravl ja 1974. odlazi u inval idsku mirovinu, pre-selivši se na svoje imanje u senjsku Žrnovnicu i posvetivSi se poljopri-vredi i t u r i zmu (kampi ran je ) . Pod pri t iskom tadašnj ih vlasti 1987. na-


222

pusta imanje i seli se u Rijeku, gdje provodi umirovl jen ičke dane.

Bio je dugogodišnji elan D I T Sumarstva i d rvne indus t r i j e .

L I T E B A T U B A *** SN, s. 364.

MODRUSAN, Miroslav, (Kar lo vac, 4.IX.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Otac mu Jožica zan imanjem je nastavnik, a m a j k a službenica. H r v a t po nacionalnosti , hrvatsko-ga državljansta. S redn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1985.g.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 23.YII.1993. god. s naslovom dip-lomskog r ada "St rukturni odnosi b ro ja s tabala i d rvn ih masa u GJ Dotrscina".

L I T E B A T U B A *** Sum. škola Karlovac, 1997, s. 104,

105,132.

MOHACEK, Marko, (Delovi k r a j Novigrada Podravskog 29.111.1888. -Zagreb, 22.IX.1962.), dr. f i lozof i je , izv. prof . na Po l jopr iv redno - Su-marskom f a k u l t e t u .

K e m i j u je d ip lomirao (1913.) i dok to r i rao (1920.) na Mudroslov-nom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zag-rebu.

Bio je n a j p r i j e (1913. - 1919.) profesor Yisega gospodarskog uči-lišta, a od 1920. do 1930. d i rek to r S redn je po l jopr ivredne škole u Križevcima, zat im po l jopr iv redni inspektor i d i r ek to r Ogledne i kon-t ro lne stanice u Zagrebu. Godinu dana (1919.) boravio je u P ragu na speci jal izaci j i iz agrikulturne ke-mije. Kao izvanredni profesor pre-davao na Po l jop r iv redno - Sumar-skom fakul te tu kemiju (1941.-1952.), agrikiilturnu kemiju (1941.-1947.) i Šumarsku kemijsku tehnologiju (1941.-1950.).

Od 1941. do 1952. bio je pred-stojnik Zavoda za ag r iku l t u rnu

kemi ju Pol jopr ivredno-Sumarsko-ga f a k u l t e t a .

Objavio je veći b r o j s t ručn ih č lanaka iz svoga područja , a od 1930. do 1950. godine napisao je ud-žbenike za s tudente iz "Agrikul-tu rne kemije"' (I, I I ) (1930.-31.), "Os-nove opće i ag r iku l tu rne kemije" (1935.), "Organske kemije" (1950.) i "Opće biokemije" (1950.). Zna tno je u t jecao na razvoj kemi je u H r v a t -skoj.

Umirov l jen je 1952, a umro u Zagrebu 1962. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 122,184,191, 382-384, 460-461. Husinec, S., Delić, P.: Gospodarsko i

sumarsko učilište u Križevcima. MH Kri-ževci 1995, s. 47, 48, 56, 63, 85,103-105,115.

MOHAR, Mladen, (Bjelovar , 27.V. 1956.), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 2.III.1982. godine.

MOHOROVICIĆ, Andrija, (Yolo-sko, Opa t i j a 27.1.1857. - Zagreb, 18. XII.1936.), geofizicar, dr. sc, prof . na Šumarskoj akademiji u Zagrebu.

Gimnazi ju je završio u Rije-ci, a s t u d i j m a t e m a t i k e i f i z ike u P ragu (1879.). Bio je đak glasovito-ga f i z iča ra E r n s t a Macha. Dokto-r i rao je na Sveučil iš tu u Zagrebu (1893.) temom "O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem per iodu


323

oblaka u Bakru". Za pr iva tnoga docenta se hab i l i t i r ao 1897., a nas-lovni izvanredni profesor postao je 1910. godine

Na Mudroslovnom f a k u l t e t u u Zagrebu p r eda j e meteorološke predmete od 1893., klimatologiju za Šumare od 1898. do 1919., a seizmo-logiju od 1910. do umirovljenja 1921. Službovao je i na g imnazi jama u Zagrebu i Osi jeku te na Pomorsko j školi u Bakru .

Bio je dopisni elan Akademi je od 1893., a redovi t i od 1898. Bio je

i t a j n i k Akademij inog Matemat ič-ko - prirodoslovnog raz reda (1918.-1922.).

Bio je u p r a v i t e l j Meteorolo-škog opserva tor i ja u Zagrebu. Dje-latnost te ustanove je prošir io i unapr i j ed io tako da je postupno preras la u današn j i Geofizički za-vod.

Otkr io je na dub in i od oko 55 km nagli porast brz ine seizmi-čkih valova, koj i nas t a ju zbog po-većanja gustoće Zemlje. T a j t anak sloj nazvan je Mohorovicicev dis-kon t inu i t e t (Moho), zakon o poras-tu brz ine seizmičkog vala s dubi-nom prozvan je Mohorovicicev za-kon, a p ro jek t busen ja Zeml j ine kore je poznat kao Mohole. Mohoro-vicicevo ime nosi i jedan k r a t e r na Mjesecu, jedna ulica u Zagrebu, is-traživački brod i Geofizički zavod.

Deve ta generalna skupš t ina Međunarodne un i j e za geodeziju i geofiziku u Toron tu doni je la je 1957. rezoluci ju o busen ju zemlj ine kore do Mohoroviciceve plohe dis-kont inui te ta , koja busen ja su obav-l jena u SAD i biv. SSSB-u.

I ako je imao sve uvjete , n i je bio predložen za Nobelovu nagradu.

Objavio je 21 znanstveni rad iz meteorologije i seizmologije.


Klima grada Zagreba. Bad J A Z U 131, 1897.

Djelovanje potresa na zgrade. Vi jes t i hrv. druš tva inž i a r h , Zagreb 1911.

Potres od 8.X.1909. God. izvješće Za-grebačkog meteorološkog opservator i ja za 1909, Zagreb 1910.

Hodograf der ersten longitudinalen Wellen eunes Bebens (ermesio unda rum pr imarum) . Buli. des t r avaux de 1 Acade-mie Yougoslave des Scien. et des Beaux-arts, 2, Zagreb 1915.

L I T E B A T U B A Skreb, &.: P ro f . dr Andr i j a Mohoro-

vicic. Nas tavni vjesnik, X L V , 2-4, 1936./37. i Geofizika 3,1986., s. 107.

Skreb, S.: Dr. A. Mohorovicic. P r i roda 27, 5-6,1937. i Geofizika 3,1986., s. 108.

Kauders, A.: Sum. bibliograf . I, s. 26. *** SN, s. 100. *** Enciklopedi ja LZ 4, Zagreb 1968,

s. 385. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976,

s. 20 *** SIM, s. 9. Skoko, D.: Andr i j a Mohorovicic u zna-

nosti i vremenu. Badovi LZ "M. Krleža br. 3, Zagreb 1993, s. 77.

Bertović, S.: O nekim prirodoznanstve-nim i pr i rodozast i tn im događaj ima iz hr-vatske proslosti. SL 9-10,1993, s. 432-434.

*** Hrvatski velikani prirodoslovlja (10): Dr Andr i j a Mohorovicic. P r i roda 87, 1997, s. 835.

I. P.: Dr. Andrija Mohorovicic (nas sla-vni geofizicar). P r i roda 2, Zagreb 1997, s. 9.

M O H R (MOR), Dragutin, iz Pe t r in je , Sum. ing, Sum. inspektor .

Šumarstvo je završio na Šum. akademi j i u Zagrebu 1903.

Radio je u Bil ju (1922.) i Zrna-jevcu (1926.).

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 3. *** SN, s. 102.

MOLNAR, Ladislav, (Križevci , 5. VII.1922.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e i P a u l e r. Vrs-tosek. Hrva t , r imokatol ik. Otac mu je bio željezničar. Osnovnu je Ško-lu završio u Križevcima, matur i -rao je u Državno j r ea lno j gimnazi-ji u Kopr ivn ic i 1942. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1948.-49, a d ip lomirao 1952.


324

Nakon d ip lomi ran ja radio je u SG "Psunj" Nova Gradiška (1. y - l .YI I I .1952 . ) , a zat im do 28.11. 1970. u Š u m a r i j i Pakrac , gdje je niz godina bio uprav i t e l j . Od 1. III.1970. bio je zaposlen na mjes tu sav je tn ika za zaš t i tu Suma i sjeme-nars tvo u R a d n o j zajednici Zajed-ničkih s t ručn ih službi SG 'Mojica Bir ta" Bjelovar . Dana 1.1.1988. od-lazi u mirovinu.

SG "Mojica Bir ta" Bjelovar od 1972. do 1990.g. imalo je svoje novine "Sumarski vjesnik". Ing. L. Molnar bio je sve vr i j eme elan uređivačkog odbora i sa ostalim članovima uređ ivao je list. Napi-sao je i objavio vrlo mnogo članaka - većinom o s t ručnim t emama iz raznog područ ju gospodarstva.

Kako se bavio i amaterskom fo togra f i jom, snimio je mnoge faze r ada i mnoge znača jn i je događaje, pa tako skupio vel iku fo to-doku-mentac i ju .

Surađ ivao je i u Sum. listu. SG Bjelovar dodijel i lo mu je

1974. godine Z la tnu p lake tu kao svom zaslužnom d je l a tn iku .

B A D O V I

Životne i radne prilike sumskih radni-ka. Zbornik "Sto godina sumarstva Bilo-gorsko-podravske regije , Bjelovar 1974., s. 363-370.

Životni i radni uvjeti sumskih radni-ka. Sum. list 1977., s. 334.

Uzroci i posljedice s analizom povreda na radu sumskih radnika. Sum. list, 1987., s. 69.

Đuro Soos, dipl. inž. sum. - In memori-am. Sum. list 1977., s. 23.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 363. *** Zbornik "Sto godina sumarstva Bi-

logorsko-podravske regije , Bjelovar 1974., s. 417, 490.

Stojković, M.: Proslava 50. godišnjice upisa na Sumarski f aku l t e t . Sum. list 11-12,1995., s. 436.

Maricević, I.: Kazalo au tora suradni-ka, SL 3-4/97., s. 182 i 186.

M O M C I L O V I Ć , Bogdan, (Plaski , 2.X.1930.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin V u j e i Jeke. Srbin, ate-ist. Rod i t e l j i su mu bil i zemljorad-nici. Osnovnu je Školu pohađao u P lavca -Drag i i Plaskom, a s redn ju Šumarsku Školu u Plaskom i Kar-lovcu. M a t u r i r a o je u s r edn jo j Šu-marsko j školi Kar lovac 1951.g.

Kao Sumarski t ehn ičar prvo zaposlenje dobiva u SG "Visevica" Ri jeka 1951. Nakon odsluženoga voj-nog roka zapošl java se u SG Ogu-lin, kojem os ta je v j e ran cio svoj r adn i vi jek. Radio je u Š u m a r i j i ModruS, Plaski , Ogulin, Josipdol, Gomirje...

U međuvremenu upisao se na Sumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu. Na SG odje lu d ip lomirao je 3.XI.1969. godine.

Kao diplomirani Sumarski in-žinjer najviše je rad io u R a d n o j zajednici Za jedn ičke službe UŠ Ogulin, speci ja l iz i ra juć i se za pos-love na uzga jan ju Suma. Na savje-tovan ju o gospodarenju Sumama prebornog područja , koje je u po-vodu proslave 100. obl je tnice orga-niziranoga d je lovan ja ogulinskog Sumarstva održano u Ogulinu 19. X.1979„ nas tupio je s r e f e r a t o m pod naslovom "Gospodarenje pre-bornim Sumama ogulinskog podru-čja danas i sutra".

Os ta l i podac i o k r e t a n j u u službi nisu nam poznati .


225

Bio je ak t ivan elan H Š D i Bum. d ruš tva u Ogulinu.

L I T E B A T U B A Bogdan Momcilović. Šumarska ško-

la u Plaskom, Zagreb 1991., s. 80. *** H S D 1846-1996., s. 303, 315, 337,

338, 347, 415. *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 80, 132.

MOMCILOVIĆ, Milan, (Plaski , O-gulin, 13.IX.1961.), dipl. ing. Sum.

Sin Branka , zan imanjem re-f e r e n t a i m a j k e domaćice, koj i su u v r i j eme s tud i ja živjel i u Plaskom. ZavrSivSi s redn ju ekonomsku Ško-lu (1980.-81.), upisao se na Šumar-ski fakul te t u Zagrebu. Dip lomirao je 19.V.1987. godine.

U J P . "Hrvatske Sume" ni je zaposlen (1995.).

MOMCILOVIĆ, Petar, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l t e -tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je na vec osamostal jenom Šumar-s k o m f a k u l t e t u 21.111.1961. godine.

MOMCILOVIĆ, Zeljko, (Ogulin, 14.11.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milanov, srpske nacional-nosti , h r v a t s k o g a d r ž a v l j a n s t v a . Otac mu je radnik , a m a j k a doma-ćica. S r edn ju Šumarsku Školu za-vršio je u Kar lovcu 1983. godine.

Dip lomirao je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 21.1X1989. god. s naslovom diplom-skog r ada "Organizacija poslovanja OOUR-a za uzgoj i zaš t i tu Suma Ogulin", znanstvenoga područ ja or-ganizacija proizvodnje u Šumarstvu.

MOMCINOVIĆ, Tomislav, (Zag reb, 21.IX.1966.), dipl. ing. Sum.

Sin H r v o j a , zan imanjem sud-ca i Vesne, profesorice. H r v a t po nacionalnost i i d ržavl jans tvu . Sre-dnjoškolski MIOC završio je u Za-grebu 1985. godine.

Dip lomirao je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 31.1.1994. god. s naslovom diplom-skog r ada "Optimalizacija gustoće Sumskih t r a k t o r s k i h vlaka podrš-kom računala u G.j. Belevine", znan-stvenoga područ ja Šumske komu-nikacije. Zaposlio se u "Exportdrvu" Zagreb 1994. godine.

MONTECUCCOLI, Mavro, Sumar-nik.

Po tomak je s tare plemićke loze grofa Montecuccoli ja. "Poha-đao je Šumarsku akademi ju u Za-grebu u kojem je gradu položio i d ržavni ispit za samostalno vođe-nje Šumskoga gospodarstva", (Vese-lja, 1924.). Podac i o godini diplomi-r a n j a nisu nam poznati .

U Bosni je služio 25 godina, n a j p r i j e kao Sumarski i zv jes t i t e l j kod ko ta r sk ih poglavarstava, a od 1912.g. kao upravi te l j Šumarija u Ne-mili, H a n P i j e sku i Olovu. Iz Olo-va premješ ten je 1923. i postavl jen u zvanju Sumarnika za up rav i t e l j a Šumar i j e Fojnica .

O b j a v i o j e z n a n s t v e n i r a d "Skr iža l jke masa za bukov inu" (1923.), kor i s tan za praksu, ali je t im radom u t i r ao i pu t Šumarskoj znanosti, koristeći podatke iz bosan-skih Suma. Bazu poda taka činilo je 11.711 bukovih s tabala. Tabl ice do-nose količinu deblovine i n jen ud-jel u u k u p n o j d r v n o j masi s tabala. P o d a t k e je obradio u 30 bonitet-nih razreda . Te tabl ice kor is t i la su vel ika Šumska poduzeća u Begovu H a n u i Zavidovicima, sto dokazu-je n j ihovu korisnost .

Bio je elan Jug. Šumarskog u d r u ž e n j a od 1923. godine.

B A D O V I

Skrižaljke masa za bukvu. Sarajevo 1923.

L I T E B A T U B A *** SL: 1908., s. 252; 1923., s. 567, 691. Vesely, D.: Umro Mavro Montecuccoli,


336

sumarnik. SL 6,1924., s. 319-321. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

117. Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samo-

bora. Zagreb 1992., s. 22.

MORTIGJIJA, Mato, (Zagreb, 4. VI.1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Vinke r. Ber ta-pelle. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio profesor , a m a j k a uči tel j ica. Školovao se u Zagrebu; osnovnu je školu završio 1951, a I I . g imnazi ju 1959.g.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 1967. godine.

Rad i izvan ciste Sumarske s t ruke. Bav i se h o r t i k u l t u r o m i za-šti tom, (vid. 5. knj iga) .

MOSTECAK, Mladen, (Zagreb, 24. 11.1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Slavka, u v r i j eme s tud i ja penzionera, i m a j k e domaćice koj i su živjeli u Zagrebu. H r v a t . Os-novnu Školu i g imnazi ju završio je u Zagrebu (1969.) i odmah se upi-sao na Sumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je Sumarstvo 24.XI.1976. godine.

P o d a t k e o s lužbovanju nismo pronašli .

MOŠKUN, Zeljko, (Karlovac, 30. XII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivana i Nevenke r. Trop-cic. H r v a t , katol ik . Rod i t e l j i su mu kva l i f i c i r an i radnici . Osnovnu i s redn ju naobrazbu postigao je u Kar lovcu: osnovnu je Školu završio 1983., a s redn ju Šumarsku školu 1987. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je l.X.1993.g. iz područ ja zaštite Suma. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Sa-dašn je s t an je zaraze pitomog ke-stena gljivom Cryphonect r ia para-sitica".

N a k o n d i p l o m i r a n j a bio je

p r ip ravn ik u US Kar lovac od 15. X.1993.g. U stalni r adn i odnos na mjesto r ev i rn ika s tupio je 14.X. 1994. u Šumar i j i Karlovac. Nakon akci je "Oluja 1995." od 5.VIII.1995. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Topusko, US Karlovac.

Član je HSD. Živi u Karlovcu.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 66. *** Posl. izvješće "HS" 1995., s. 63. *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 107,

108,133.

MOTAL, Zdravko, (Bjelovar, 10. IV.1927.), mr. sc., dipl. ing.

Sin Jos ipa i Mar i j e r. Slavu-jevic. H r v a t s k o g a d r ž a v l j a n s t v a , ateist . Otac mu je bio strojovođa, a m a j k a domaćica. I osnovnu i sred-n ju Školu pohađao je u Bje lovaru . M a t u r i r a o je na rea lno j gimnazi j i 1946. godine.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 24.V.1952. godine na T-odsjeku. Na Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu studi-rao je posl i jediplomski s t u d i j i po-stigao magis te r i j 1973. na SG od-jelu iz zaštite Suma. Obranio je magis tarski r ad pod naslovom "Go-spodarsko-zastitne mjere koje omo-gućuju zaš t i tu b r i j e s t a od izumi-ranja".

Cijeli r adn i vi jek proveo je u Šumarstvu. Prvo zaposlenje u držav-


327

noj službi dobio je u Š u m a r i j i Ku-t ina 1.III.1952. Sl i jedi p r e m j e š t a j i kraće služenje u ŠG "Garjevica" Bje lovar (1.1. - 1.V.1954.), a os ta tak radnog vi jeka - od 1.V.1954. do umirovl jenja 31.XII.1992., dakle, 38 godina proveo je na radnome mjestu upravitel ja Šumari je Vrbovec.

Uz zaš t i tu Suma mr. sc. Zdra-vko Motal pre tež i to se bavio pro-b lemat ikom izgradnje Šumskih ko-munikac i ja . Iz te oblast i napisao je i v r i j edan rad. Bio je elan Ured-ništva zbornika "Sto godina Su-marstva Bilogorsko - podravske re-gije" (1974.).

Mr. sc. Zdravko Motal je či-tav život proveo radeći i to vri jed-no, a is tovremeno ignor i ra juć i pri-znanja , medal je i fešte. Životni moto bio mu je: red, r ad i znanje.

Za inovaci je u izgradnj i Sum-skih komunikac i j a sa upot rebom stabi l izaci je t e rena pr imio je dip-lomu i posebno p r i znan je Šumsko gospodars tvo "Mojica Bir ta" Bje-lovar 1983. i D I T - a J u g o s l a v i j e 1984. godine.

Član je H Š D . Umirovl jenič-ke dane provodi u Vrbovcu, uče-stalo svraćajući kolegama u Šuma-r i ju , u ko jo j je proveo gotovo če-t i r i deset l jeća kao uprav i t e l j .

B A D O V I

Oospodarsko-zastitne mjere koje omo-gućuju zaštitu brijesta od izumiranja, (ma-gistarski rad). Sum. f a k u l t e t Zagreb 1973.

Mjere koje bi trebalo poduzimati da se spriječi masovno propadanje brijesta. Sto godina sumarstva Bilogorsko-podrav-ske regije, Bjelovar 1974., s. 213-227.

Primjena stabilizacije terena kod iz-gradnje sumskih komunikacija. Bjelovar 1982.

L I T E B A T U B A *** SN, S. 365. *** Sto godina šumar. Bilogorsko-po-

dravske regije, Bjelovar 1974, s. 455.

MOTT, Rafael, (Tuzla, B i H , 15.1. 1904. - Zagreb, 6.VIII.1977.), dipl. ing. Sumarstva, Sum. savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1928.-29, a d ip lomirao 12.X.1931.g. Zbog tešk ih m a t e r i j a l n i h pr i l ika školovao se uz povremeni rad. U s tuden t sko j se organizaci j i bor i za bol je uv je t e života i s tud i ja i po-s ta je elanom KP (1926.). Proveo je neko vr i j eme i u zatvoru.

Nakon d ip lomi ran ja r ad i u B a n j a Luci, zat im u Vinkovcima i Ba jevom selu (1934.-1940.), a od 1941. u Tuzli. Polit ički aktivan, 1943. odlazi u NOB. Pos l i je r a t a refe-ren t je za Sumarstvo u ONO Tuzla, d i r ek to r ŠG Tuzla, d i r ek to r Sred-nje Sumarske škole i ŠG "Dri-njaca", odakle odlazi za sav je tn ika u S e k r e t a r i j a t za Sumarstvo SB H r v a t s k e u Zagreb, gdje r ad i do odlaska u mirovinu.

Kao vrs tan s t ručn jak i dru-s tveno-pol i t icki ak t ivan odl ikovan je Ordenom zasluga za narod sa s rebrn im zracima, Ordenom Repu-bl ike sa brončanim vijencem, a od Saveza I T Š I D H r v a t s k e zlatnom plaketom.

L I T E B A T U B A Borosić, J.: SIS, s. 7. *** SL: 1933, s. 82; 1934, s. 453; 1937, s.

270; 1938, s. 288; 1940, s. 560; 1941, s. 17, 407. *** SN, s. 356. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoistočne Slavonije. Vinkovci - Slav. Brod 1974, s. 538, 542.

*** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976, s. 385, 386, 388, 418.

*** SE 2,1983, s. 428-429. *** H S D 1846-1996, s. 276, 277-279.

MOVCAN, Josip, (Čakovec, 9.II. 1925.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Aleksandra i Mar i j e r. Balogh. H r v a t , r imokato l ičke vje-re. Po t j eče iz t rgovačke obi tel j i . Osnovnu Školu završio je u Ivanov-cu kod Čakovca 1935, a gimnazi ju je pohađao u Varažd inu , Szekesfe-h e r v a r u ( M a đ a r s k a ) i Zagrebu . M a t u r i r a o je na I I I . r ea lno j gim-nazi j i u Zagrebu 1945. godine.


338

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom fakultetu u Sopronu (Ma-đarska). Posli je trećeg semestra napušta s tud i j zbog odlaska u ma-đarsku vojsku, ali nakon t r i mjese-ca prelazi u part izansku jedinicu.

Posli je ra ta (1945.) ponovno polaže matu ru na I I I . realnoj gim-nazij i i upisuje se na Šumarski fa-kul te t u Zagrebu. Zbog teškog ma-teri jalnog s tanja rodi te l ja sam se uzdržava. Upoznavši na vlast i toj koži sve mane tadašnjeg poretka, odlazi - kao apsolvent - sa supru-gom učiteljicom u Gorski kotar ne diplomiravši.

Ipak, diplomira 30.YII.1955. i upošljava se u Šumar i j i Fužine uz upravi te l ja dipl. ing. D. Bolima. Kao mladi s tručnjak, posebno se bavi iznalaženjem st imulat ivnih uvje ta rada Šumskih radnika, Sum-sko-uzgojnim radovima te pohađa specijalizaciju, u Urbanis t ičkom i n s t u t u t u H r v a t s k e , iz uređenja pejzaža i u zagrebačkim park-Su-mama.

Početkom l je ta 1958. postav-ljen je za upravitelja Šumarije Mr-kopalj, ali početkom jeseni, na poziv ministra Šumarstva, odlazi na Pli-tvička jezera. Tada je položio i s tručni ispit iz pejzažne djelatnos-ti s odličnim uspjehom.

U 33 godine rada u NP Pli-tvička jezera, ing. Josip Movcan

def in i ra svoj odnos i stavove pre-ma pojedinim ključnim problemi-ma u N P i to:

- U okviru pr i rodne baštine, biodinamički proces tvorbe sedre-nih tvorevina smatra temeljnim fenomenom parka, kojeg uokviru je kompleks pr i rodnih Suma i tradi-cionalno njegovanih t ravnjaka , ka-kvi u srednjoj Europ i na takvom prostranstvu vise ne postoje. Sva t r i fenomena smatra ugroženim i zaht jevnim specijalne brige i um-jesne stručne intervencije.

- Kont inui rano je suorgani-zator i s tručni suradnik Prostor-nog plana sa temama zaštite pri-rode, uređenja pejzaža, prometno-razvojnoga koncepta, uređenja i dimenzioniranja sustava posjeći-vanja i pokretač izrade kval i te tne kar tograf i je .

- Kođ izrade Sumsko-uređaj-nih osnova bio je protiv "sječe na krugove" i tzv. neophodnosti t ra j -nih l juskih intervencija u Sumama NP Plitvička jezera. Sani tarnu sje-ču u NP smatrao je nepoželjnom, jer uklanja stara stabla koja svo-jim odumiranjem preds tavl ja ju iz-vor života mil i junima organizama. Jedino opravdanim smatrao je ko-rekturne zahvate degradiranih Sum-skih površina.

- Smatrao je potrebi t im izra-du osnove uređenja pejsaža i nje-govanja t ravnjaka , s posebnim os-vrtom na ekološki temeljeno uređe-nje kontak tn ih površina t r avn jaka prema Sumi.

- U prometnom konceptu za-lagao se za izdvajanje javnih pro-metnica izvan područja parka, iz-gradnju specijalnog sustava zaštit-nih i sa pejsažom usklađenih pje-šačkih prometnica, kao i za uspo-stavu organiziranog prijevoza pos-je t i te l ja NP na kopnu i vodi, po cemu su mnoga njegova r ješenja po-stala poznata u svjetskim stručnim krugovima.


339

Nosilac je koncepta suvreme-no organiziranog "sustava posjeći-vanja", koji razvija na Pl i tvičkim jezerima. T a j sustav, osim zaštitne, prometne i estetske komponente, nosi u sebi čimbenik moguće kon-trole i dimenzioniranja dopušte-nog broja posjet i tel ja kao i eko-nomske valorizacije rente a t rakt i -vnosti i položajne vri jednost i NP, kao i rente koja proizlazi iz stupnja kvalitete organizacije posjećivanja.

Nosilac je izrade investicij-skoga programa zaštite parkovne i komunalno-tehnicke in f ras t ruk tu -re koji su tek pred ra t ozbiljno shvatile tadašnje republičke vlasti.

Njegov odnos prema procesu integracije sa tur is t icko-hotel i jer-skom djelatnost i donekle je speci-fičan, jer smatra da je integracija nužna u procesu akcijskoga djelo-vanja na poduhvat ima od zajed-ničkog interesa, ali nepoželjna kao fizička integracija. Zalaže se da NP ima potpunu samostalnost. Po-litički nametnuta integracija pri-silila je u p r a v i t e l j a BOhma da ode u Republički zavod za zašti tu prirode, a dipl. ing. J. Movcan osta-je b ran i t i NP od or i jentaci je na hoteli jerstvo i ugostiteljstvo.

- Tra jno se zalaže za akt ivnu i krea t ivnu zašt i tu koja služi do-brobi t i zaštićenog prostora, ali i čovjeka, vezanog za život sa tim prostorom.

Energično se opire motorizi-ranom tur izmu u NP, kre i ra svoje "mostice", početne zamisli elektro-brodova i panoramskih vlakova i radi na presel jenju tur is t ičkih sa-držaja preko Korane. Akademik prof. dr. sc. Ivo Pevalek podržavao je njegova nastojanja.

Dipl. ing. Josip Movcan isto tako intenzivno sudjeluje u među-narodnim zbivanjima: dva puta je organizator Europske konferenci-je nacionalnih parkova na Plitvi-čkim jezerima; u t r i mandata elan

je predsjedništva Europske fede-racije nacionalnih parkova, jed-nom i potpredsjednik; u dva je man-data elan Svjetske komisije za na-cionalne parkove (CNPPA-IUCN).

Na svim europskim i svjet-skim susretima zalaže se za "priro-di bliski turizam" u obliku orga-niziranog sustava posjećivanja. Na svjetskom kongresu u Bali-u iz-lažu njegov r e fe ra t i t iska ga Ro-yal swedish academy of science u Ambiu. I na simpoziju Alpen-Ad-ria u Hei l i genblutu (1988.) ima glavni referat. Aktivan je i na mno-gim domaćim susretima i stručnim seminarima.

U NP svo vri jeme do progon-stva i umirovl jenja (1991.) snosi dužnost prvog Čovjeka zaš t i t e i uređenja.

Odlaskom u mirovinu dipl. ing. Josip Movcan nije prestao bi t i aktivan. Svoju životnu temu: "Or-ganizirani sustav posjećivanja pri-rodne i kulturne baštine", kao kom-pleks uzajamno povezane zaštite, is t raživanja i uređenja prostora sa moguCom tu r i s t i čkom valorizaci-jom nastavlja i dal je - od 1992. do 1994. u NP H o h e Tauern u Austri-ji, a nakog toga se vraća domaćem tlu, d je lu juć i putem stručnog tis-ka, a zatim u svojoj rodnoj Župani-ji međimurskoj.

Kao zapažena ličnost u svije-tu nacionalnih parkova, primio je slijedeća međunarodna priznanja: - Van - Tienhovenovu europsku nagradu (Bonn 1983.); F red M. Pa-ckard In te rna t iona l parks meri t Award, od Međunarodne uni je za zaštitu prirode IUCN (Morges, Švi-carska 1987.); Global 500 (Rio de Jane i ro 1992.); P r imula d' oro (Uo-mo & Na tu ra Napoli, I ta l ia 1995.).

U zemlj i p r imio je godiš-n ju H r v a t s k u t u r i s t i č k u nagradu "Antun St i fancic" - 1994. (Zagreb 1995.).


330

B A D O V I

Utjecaj sadašnjosti, vrednovanje i me-đusobni odnosi prostora Nacionalnog par-ka Plitvička jezera. P l i tv ička jezera, Čov-jek i pr iroda, Zadružna štampa, Zagreb 1974., s. 209-233.

Development and Economics in Plit-vice Nationalpark. Boyal Swedish Acade-mi of science, Ambio 1982., s. 282-285.

Plitvička jezera - Nacionalni park -Svjetska prirodna baština, (u suradnj i ) . G Z H 1985., s. 5-8 i 29-51.

Prostorni plan Nacionalnog parka Pli-tvička jezera, (sa suradnicima). Urbanis-tički ins t i tu t H r v a t s k e i NP Pl i tv ice 1986., (50% teksta).

Biebelrither-Schreiber: Die National parke Europas (J . Movcan: Die National-parke Jugoslawiens). Pronatur , F r a n k f u r t -Miinchen 1989., s. 155-166.

Orossglockner Hochalpenstrassen - Das neue Verkers und Besucher Transport Sy-stem, (und Mitarbe i te r ) . Salzburg 1993., 85 dvos t rukih stranica (A-3) + graf ički i kar-tografski prilozi.

Nationalpark Hohe Tauern, (und Mit arbei ter) . Salzburger Antei l - Manage-mentplan, Salzburg 1994., 55 dvos t rukih stranica (A-3) + graf ički i ka r togra fsk i prikazi .

Nacionalni parkovi - Ishodišta prome-tnog koncepta posjećivanja prirodne i kul-turne baštine Hrvatske. Tur izam 11-12, Zagreb 1994., s. 193-202.

Vizija razvoja turizma i ekološke sta-bilizacije Međimurja. Tur izam 1-2, Zagreb 1995., s. 15-21.

Mogućnosti organizacije sustava po-sjećivanja Županije karlovačke, (Za studi-ju razvoja tur izma). I n s t i t u t za tu r izam 1996., s. 1-36

Sustav posjećivanja u nacionalnim par-kovima i parkovima prirode. Sustavi ko-risCenja NP i parkova prirode. E C O P L A N d.o.o. i grupa suautora, Zagreb 1996., s. 27-54.

Županija međimurska - Projekt "Me-đimurje malo", (S tud i ja ekološki uskla-đenog razvoja tur izma). Čakovec 1997., s. 1-44 dvost ruke str. (A-3) + kar togra fsk i prilozi.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 363.

Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976., s. 418.

MOZETIC, Krsto, iz Mirena (Slo-venija) , rođ. 24.YII.1897., dipl. ing. Sumarstva, Sum. savje tnik .

Sumars tvo je započeo studi-r a t i na Sum. akademi j i u Zagrebu

u t r a j a n j u od osam semestara. Ap-solvirao je 1921.-22. na Gospodar-sko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zag-rebu u koj i je preras la akademi ja . Dip lomirao je na Sum. odje lu 14. XII.1923.

Počeo je r ad i t i 14.XI.1924, uz p r i znan je vojne službe od dvi je i pol godine, kao pr iv remeni Sumar-ski inženjerski asis tent pr i Kotar -skom poglavarstvu u K o t o r u (Crna Gora), a 1925. p remješ ten je k Di-rekc i j i Suma u L j u b l j a n i . Nakon položenog državnog stručnog ispi ta (Beograd, 1927.), pr i i s to j D i rekc i j i unapr i j eđen je 1929. za Šumarskog inženjera .

Godine 1932. p remješ ten je za kotarskog Sum. r e f e r e n t a pr i Ko ta r skom nacelstvu u Sinju, gdje je 1935. unap r i j eđen za Sum. savjet-nika, a 1938. p remješ ten je Sum. odsjeku banske uprave u Spli tu, gdje je kao Sumarski savje tn ik i umirovl jen 1939.g.

Odlikovan je Ordenom Sv. Sa-ve 5. reda (1937.).

Bio je elan J S U .

L I T E B A T U B A *** SL: 1925., s. 56, 211; 1929., s. 140;

1932., s. 643; 1935., s. 533; 1937., s. 695; 1938., s. 105, 594; 1938., s. 398. (MozetiC i MožetiC).

Borosić, J.: SIS, s. 5, 61, 98. *** SN, S. 354. (MozetiC).

MOZlNA, Ivan, ( L j u b l j a n a , 8 . I I I . 1912. - L j u b l j a n a , 18.X.1979.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva, sveuc. pro-fesor.

Gimnazi ju je završio u Celju. S tud i r ao je na Pol jopr ivred-

no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je skol. g. 1933.-34., a d ip lomirao na Šumar , odje lu 24. YI . 1935.g.

S t r u č n i i sp i t iz Sumarske s t ruke položio je u r u j n u 1939.g. u Beogradu.

N a k o n ods luženoga vojnog roka bio je na službi godinu dana u Di rekc i j i d ržavn ih Suma u Lju-


331

bljani, a zatim od 1937. do 1941. ra-dio je u Šumskoj upravi u Nazar ju pri Mozirju. U vr i jeme ra t a je kao pričuvni časnik pao u njemačko zarobljeništvo, ali se 1942. vrat io u L jub l janu , gdje je za kraće vri-jeme dobio honorarno zaposlenje pri Direkci j i Suma.

Od svibnja 1945. do svibnja 1947. bio je namješten kod pov-jerenstva PNOO za Slovensko pri-morje, gdje je obavljao posao Šu-mara na području Gorice, upravi-te l ja Šumske uprave u I l i r skoj Bi-strici i Sefa Odjela za drvnu in-dus t r i ju u Postojni. Odatle bio je premješten u Ministarstvo za Su-marstvo i drvnu indus t r i ju u Lju-bljani. Godine 1949. imenovan je za predstojnika Drvarskoga odjela na Tehničkoj s rednjoj školi u Lju-bljani. Tako se postupno osposob-ljavao za teoret ičara i pedagoga na području prerade drva. Ubrzo bio je pr ipremljen da osnuje prvu dr-varsku visokoškolsku ustanovu u Sloveniji, na Šumarskom odjelu ta-dašnjeg Faku l t e t a za agronomiju i Sumarstvo.

Godine 1950. izabran je za docenta za anatomiju i tehnologiju drva i mehaničku preradu drva.

Doktor i rao je na Poljopriv-redno-Sumarskom faku l t e tu u Za-grebu 1959. godine., 1960. izabran je za izvanrednoga profesora, a

1965.g. za redovnoga profesora iz predmeta anatomija i tehnologija drva.

S tud i j "drvarstva" u okviru Šumarskog odjela Biotehn. fakul-te tu sve vise se diferencirao, pa je 1962, ustanovljen na jpr i je drvar-ski smjer studija, a 1968. Drvarsk i odsjek.

Njegova se bibl iograf i ja sas-toj i od Sest samostalnih publikaci-ja, 14 opsežnih projekata i eksper-tiza (u opsegu od 20 do 80 strani-ca) i vise od 60 kraćih s t ručnih na-putaka i mišl jenja za potrebe Sum-skih i drvoprerađivackih organi-zacija. Objavljene rasprave imale su odjek u domaćem i stranom stru-čnom tisku.

Prof . dr. sc. Ivan Možina bio je 1955. i 1958. na specijalizaciji u t adašn jo j Zapadnoj Njemačkoj, u Francuskoj i Švicarskoj.

Za svoj uspješan rad bio je 1968. odlikovan Ordenom rada sa zlatnim vijencem, a kao osnivač vi-soko-skolskog s tudi ja drvars tva u Sloveniji i uspješan pedagog pri-mio je u jesen 1970. Kidricevu na-gradu. Prigodom 30. obljetnice Bi-otehničkog fakulteta primio je pla-ketu Ljubl janskoga sveučilišta.

L I T E B A T U B A *** SL: 1939, s. 591; 1940, s. 40. *** SN, s. 174, 303, 358. *** Biograf, in bibl. univ. prof. Univ. u

L jub l j an i , 1957, s. 184; 1969, s. 550; 1976. *** SE, 2. s. 136, I . izd.; SE 2, 1983, s.

429, I I . izd. *** GV 1972, s. 190 L.F.: Umr i je prof . Ivan Možina, GV

1980, s. 37. *** Spominski zbornik 47, L j u b l j a n a

1982, s. 88, 146, 189, 264 (ob smrti); 47-77, s. 228.

MRAVUNAC, Davor, (Zagreb, 9.1. 1955.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Josipa, po struci veteri-nara. Hrvatske nacionalnosti. Gim-naziju je polazio u Bjelovaru. Ma-tu r i rao je skol. g. 1974.-75. Is te go-dine u jesen upisao se na Šumarski


232

f a k u l t e t u Zagrebu. Dip lomirao je 22.XII.1980. godine.

Zaposlen je u Proizvodnom odje lu UŠ Bje lovar (1995.), a zat im kao vod i te l j P lansko - anal i t ičkog odjela.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 61. *** Posl. izvješće "HS" 1995., s. 61.

MRAZEK, Marko, (Zagreb, 22.IV. 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana, h rva t ske nacio-nalnost i i d ržavl jans tva . Po t j eče iz službeničke obi te l j i . S r edn ju školu drvarskog smjera završio je u Za-grebu 1984. godine.

Dip lomirao je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 28.XI.1995. s naslovom diplomskog r ada "Ostecenost s tabala u Sumi Turopol j sk i lug d je lovanjem biot-skih i ab io t sk ih faktora", znanstve-noga područja ekologija Suma. Men-tor mu je bio prof . dr. Z. Selet-kovic.

MRAZOVIĆ, Nada iz Varaždina , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i ra la na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirala je na Šumarskom odjelu skol. g. 1952.-53., a d ip lomira la 6.IX.1954.g.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 367.

MRĐENOVIĆ, Stevo, (Donji Hra-stovac, Sisak, 1933. - 16.XII.2000.) mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr iv redno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1956.-57., na Šumarskom od-jelu, a d ip lomirao 2.III.1959.g.

Upisao je i posl i jediplomski s t u d i j na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Magistrirao je 10.VII.1984. iz područ ja iskoriscivanje Suma.

P r e m a n e p o t p u n i m podaci-

ma, radio je na područ ju Banovi-ne. P r v o zaposlenje u d ržavno j službi dobio je u ŠG "Šamarica" Dvor 1959. Do prelaska u ŠG Sisak dugogodišnji je u p r a v i t e l j Šumari-je Rujevac . U ŠG Sisak imenovan je Sefom Odjela za iskoriscivanje Suma, u jedno obav l ja juć i dužnost upravi tel ja RZ Zajedničkih službi.

Bio je ak t ivan elan Saveza D I T Š D I i elan njegovog predsjed-ništva. Posebno se is takao u r adu Šumarskoga d ruš tva Sisak, a 1974. izabran je za njegovoga predsjed-nika.

Umirov l jen je 1991. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 370. *** H S D 1846-1996., s. 315, 337, 347,

351-353, 428.

MRKONIC, Ratko, (Rastusa, Tes-lic, B i H , 24.XI.1963.), dipl. ing. Su-mars tva .

Otac mu Kojo zan imanjem je radnik . Srpske nacionalnosti , B i H državl jans tva . S r edn ju Školu zavr-šio je god. 1983. i upisao Sumarstvo.

Diplomirao je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 16.VI.1993.g. iz znanstvenoga područ ja ekonomi-ka Sumarstva s naslovom diplom-skog r ada "Komparaci ja Šumarskih pol i t ika Repub l ike Aus t r i j e i Sa-vezne Repub l ike Njemačke".

MRVA, Franc, (Franjo), (Šemnik, Zagor je ob Savi, 18.1.1929.), dr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin oca Ignaca, s tolara u rud-niku, i m a j k e Pav le r. Sajovic, do-maćice. Rođen je u mnogoelanoj slovenskoj obi tel j i . Po narodnost i je Slovenac, hrvatskoga državl jan-stva i r imokato l ičke vjere.

K a d je imao Sest mjeseci, uzi-ma ga u Zagreb očev b r a t A n t u n sa suprugom Franc iskom i odras ta u ob r tn ičko j obi tel j i . U Zagrebu za-vršava pučku školu (1939.), I I . mu-


233

Sku rea lnu gimnazi ju (1947.) i Po-l jopr ivredno - Sumarski f aku l t e t , gdje je d ip lomirao 1953. god. na Šu-marskom odsjeku biološkog smjera .

Po odsluženju vojnog roka r ad i če t i r i mjeseca kao p r a k t i k a n t u taksac i j i u Ogulinu (1955.), a za-t im se vraća u Zagreb, gdje se za-pošl java u Rasadn iku ukrasnog bi-l ja Mirkovec, pogon Borongaj , na mjes tu p r o j e k t a n t a i kao izvođač za parkove (1956.). U tom razdob-l ju projekt i ra i izvodi nekoliko ma-n j i h parkova u Zagrebu i izvan.

Rad u h o r t i k u l t u r i nas tav l ja 1957. cet i r imjesecnom specijaliza-cijom na oblikovanju parkova u Ar-bo re tumu "Voleji potok" u Slove-ni j i kod čuvenog s t ručn j aka za pej-sažnu dendrologi ju i obl ikovanje parkova prof . Cir i la Jeglica. Na-kon toga r ad i od 1957. do 1962. u Sloveniji , u Sumsko-pr ivrednoj or-ganizacij i za gospodarenje pr ivat-nim Sumama, n a j p r i j e kao rukovo-d i t e l j Gozdarskog okoliša općine Zagor je ob Savi, a zat im kao sef Odjela za uzgoj, njegu, zaštitu Suma i rasadnicars tvo u uprav i Šumar-skoga poslovnog saveza u Sevnici.

U tom razdobl ju r ad i na pla-n i r a n j u i real izaci j i poSumljava-nja, njezi i zaš t i t i Suma; rukovodi rasadnickom proizvodnjom, reorga-nizacijom rasadnicke proizvodnje i dokumentac i j i ; r ad i na doznaka-

ma s tabala za sječu u p r iva tn im Sumama; radi na problematici kom-pleksnoga gospodarenja u Sumama pr ivatnog sektora; osnovao je vrt-l a r i ju u Sevnici.

Za vr i j eme r ada u Slovenij i sud je lu j e na seminaru o individu-a lnoj selekciji super io rn ih s tabala Sumskog drveCa (Dobrna), pod vod-stvom dr. sc. M. B r i n a r a i na semi-na ru iz Šumskoga p l an i r an j a koj i se odnosio na sve Sumsko-uzgojne zahvate, pod vodstvom dr. sc. D. Mlinseka.

Nakon ukinuća Sumarskih poslovnih saveza u Sloveniji , nas-t av l j a rad osnivajući u Ševnici (1962.) međuopcinsku r e f e r a d u za h o r t i k u l t u r u i "zelene pojaseve" -za općine Sevnicu, V i d e m - K r s k o i Brežice, u ko jo j r e f e r a d i r ad i kao p r o j e k t a n t i izvođač parkova i pa rk-nasada . U razdobl ju od devet mjeseci izradio je 12 ho r t i ku l tu r -nih r ješen ja .

U 1963. godini započinje su-r ađ iva t i sa prof . dr. M. Vidako-vicem u Jas t r eba r skom, u tadaš-njem Zavodu za k u l t u r u čet injača, koj i ubrzo mi j en ja naziv u Jugosl. ins t i tu t za čet injače, a od 1974.g. Šum. ins t i tu t Jas t rebarsko , u ko-jem rad i sve do umi rov l j en ja 1995. godine.

U razdobl ju od 1966. do 1970. bio je sef Odsjeka za genet iku i se-lekci ju u kojem vremenu preuzi-ma, uz ostale znanstveno - istraži-vačke zadatke, i r ad na američkom K o n t r a p a r t p ro j ek tu kao glavni is-t raživač. Od 1982. do umi rov l j en ja rukovoditelj je Odjela za oplemenjiva-nje Sumskog drveća i s jemenarstvo.

Njegov znanstveni i s t ručni rad u Šum. i n s t i t u tu J a s t r e b a r s k o obuhvaća dva područja; genet iku i op lemenj ivan je Šumskoga drveća te pro izvodnju ukrasnog bi l ja , po-glavito čet injača, a u manjem op-segu i povremeno rad na obliko-van ju parkova.


234

Dolaskom u i n s t i t u t ( l . IV. 1963.) dr. sc. F r a n c Mrva započinje radom kao asis tent na oplemenji-vanju Šumskoga drveća. U jesen is-te godine iz toga znanstvenog podru-čja upisuje poslijediplomski studij.

Dana 26.11.1974. izabran je u zvanje stručnog savje tn ika . Recen-zent akademik prof . dr. Alois Tav-car u svojoj je recenzi j i napisao: "Kandidat je pokazao široko zna-n je i s t ručno iskustvo u biološkom kompleksu Šumarskih disciplina, a posebno na problematici genetičkog op lemenj ivan ja Šumskog drveća." A drugi recenzent, znanstveni sav-je tn ik dipl. ing. Jos ip S a f a r u svo-joj recenzi j i pise: "Franc Mrva, po s t ručnom i znanstvenom razv i tku i p ro f i lu spada u red i s t aknu t ih Šu-marsk ih radnika , sto je dokazao radovima biološko - gospodarskog značenja i radovima genetičkog zna-čenja. Naroč i to se is takao u poslo-vima Šumskog rasadnicars tva , me-l ioraci ja deg rad i r an ih Suma, par-kovne a rh i tek ture i hor t ikul ture te u oplemenjivanju Šumskog drveća..."

Dana 29.V.1981.g. obranio je magis tarski r ad pod naslovom "Ut-jeca j genotipa i majč inske proveni-jenci je na e f eka t ras ta F l - h i b r i d a ar iša ( L a r i x decidua Mili. x Larix leptolepis /Sieb et Zucc./Gordon)"' i t ime je postigao akademski s tupanj magis t ra b io tehn ičk ih znanost i iz područja Sumarstva - oplemenjiva-n je Šumskoga d rveća . P o t o m je (1984.) izabran u zvanje znanstve-nog as is tenta u Bum. i n s t i t u tu Jas-t rebarsko .

Disertaciju pod naslovom "Ut-jeca j o r t e ta i ak t ivnos t i podloga na p rež iv l javan je i ras t r ame ta u obične smreke (Pićea abies /L./ Karst . ) , Panciceve omorike (Pićea omorika /Pancic / P u r k y n e ) i bo-d l j ikave smreke (Picea pungens Engelm.)" obranio je na Biotehni-čkom fakul te tu u L jub l j an i 22.XII. 1987. godine.

U vremenu od 1963. do 1988. dr. sc. F r a n c Mrva sudjelovao je u zemlj i i inozemstvu na mnogim skupovima, sastancima, seminari-ma, sav je tovanj ima i s tud i j sk im pu tovan j ima . Od seminarskih pro-grama u našoj zemlj i ističemo te-č a j iz Sumarske genetike pr i Kate-d r i za Šumarsku dendrologi ju i genet iku Sum. f a k u l t e t a u Zagre-bu (1972.). Svrha mu je bi la upoz-navan je sa modernim metodama Sumarske genetike (predavač ug-ledni amer ički genetičar iz S A D dr. H o w a r d Kr iebel ) .

Kao glavni istraživač na Ame-ričkom K o n t r a p a r t p ro j ek tu sud-je lu je na I I . Svjetskom savjetova-n ju iz op lemenj ivan ja Šumskog dr-veća u S A D (Wash ing ton 7.-16.IX. 1969.) i pos l i j ekonferenc i j skoj t u r i u "VVisconsinu i Minnesot i (17.-23. IX.1969.), koje je organizirao FAO.

Sudjelovao je i na Sas tanku europskih oplemenj ivaca Šumsko-ga drveća (1983.) u Dansko j i Šved-skoj, koj i je organizirao I U F R O (dr. M. Werne r ) , a 1986. sud je lu j e s r e f e r a t o m n a I U F R O svje t skoj konferenc i j i , sas tanku r adn ih gru-pa za Teor i ju oplemenj ivanja , sje-menske p lantaže i t e s t i r an j e po-tomstva - održanoj od 13.-17.X. 1986. u Wi l l i amsburgu (SAD) i na p o s l i j e k o n f e r e n c i j s k o j t u r i kroz Virgin i ju , S jevernu i J u ž n u Karo-linu (17.-22.X.1986.)

Znakovi t je njegov rad na pripremi, obradi podataka i demon-s t rac i j i r ezu l t a t a za Međunarodn i sas tanak oplemenj ivaca Šumskoga drveća članova I U F R O Sekcije 22, održanom u Zagrebu i J a s t r eba r -skom sa te renskim t u r a m a u Slo-venij i , H r v a t s k o j i B i H , te pr ipre-mi, obrad i poda taka i demonstra-cija za ekskurz i ju oplemenj ivaca na Govicu za I U F R O X V I I I . Svjet-ski kongres u L j u b l j a n i (7.-21.IX. 1986.). Na tom kongresu preds tavio se r e f e r a tom. Na međunarodn im


335

skupovima održao je jos r e fe ra t na I U F R O Svetskoj konferenci j i u Wiliamsburgu (1986.), a na I U F R O Meetingu u Finskoj (1991.) predsta-vio se re fera tom i posterom.

Dr. sc. F ranc Mrva sudjelo-vao je na svim sastancima geneti-čara i oplemenjivaca Sumskog dr-veća na području bivSe Jugoslavi-je, a od 1966. bio je rukovodi te l j Odsjeka za genetiku preuzimajući obveze kao rukovodi te l j istraži-vačkih tema i zadataka, koji su ugovoreni sa fondovima i Sumar-skom operativom i na nj ima radi do umirovljenja. Vec kao suradnik akademika prof. dr. sc. M. Vidako-vica (od 1963.) u Odsjeku za gene-t iku i selekciju rad i na godišnjim planovima istraživanja na temi Sa-veznog fonda za naučni rad koja je obuhvaćala problematiku selekci-je plus stabala, vegetativno razmno-žavanje, osnivanje sjemenskih plan-taža, arhivu klonova i hibridizaci-ju. Neposredno je angažiran na pro-gramu individualne selekcije oko 400 plus stabala domaćih i s t ranih vrsta četinjača, ci jepljenju, osnut-ku prvih sjemenskih plantaža u Hrva tskoj , arhivu te osnivanju po-kusnih ploha na lokali tetu Govic. Ta se problematika proširila i na druge bivSe republike.

U t i jeku radnog vijeka radio je na 12 istraživačkih tema, zada-taka i projekata. Na većini od nj ih bio je voditelj, a u ostalima is-traživač. Povrh toga radio je na velikom broju zadataka koji su bili izravno ugovoreni sa Šumskom privredom i drugim interesentima, a koji se odnose na osnivanje sje-menskih plantaža, pokuse hibrida, pokusnih nasada oraha, osnivanje dendrar i j a i parkovnih nasada.

Dr. sc. F ranc Mrva zanimao se i bavio i hor t ikul turom. Od sa-moga početka rada u Bum. institu-tu Jas t rebarsko započinje i razvi-ja unuta r Odsjeka za genetiku i se-

lekciju hor t iku l tu rnu djelatnost: radi na razmnožavanju poznatih omiljenih kul t ivara ukrasnoga dr-veća i grmlja i provodi ispi t ivanje hort ikulturne vrijednosti nekih no-vih kul t ivara i njihovo uvođenje u razmnožavanje kao Sto je stupoli-ka jela (Abies alba v. columnaris), viseća smreka (Pićea abies, penđu-7a), jednoga kul t ivara andaluzijske jele i vise od 30 klonova bodlji-kave, srebrne smreke (P. pungens). Cijepljenjem je proizveo nekoliko tisuća pr imjeraka srebrne (bodlji-kave) smreke i drugih vrsta.

Ispi t ivao je prikladnost ra-zličitih metoda ci jepl jenja za pra-ktične potrebe. Proveo je fenotip-sku selekciju vise od 40 stabala P. pungens na području Hrva t ske ko-ja su u 20 godina rada ci jepl jenjem razmnožavana za hort ikulturne po-trebe. Fiks i rao je 25 klonova u sje-menskoj plantaži u Ins t i tu tu .

Radio je također i na obliko-vanju parkovnih nasada (nacrt i i nadzor nad izvedbom) i na rješa-vanju problema sanacije i revitali-zacije nekih parkova. Val ja pripo-menut i i njegov projekt ivni i iz-vedbeni rađ na novom t ipu insti-tutskoga kl i jal is ta za znanstvene i hor t iku l tu rne potrebe i njegov sa-vjetodavni rad na izboru ukrasnog bilja, tehnologiji sadnje i dr. cime je znatno podignuta razina horti-kul ture . U 25-godiSnjoj aktivnost i na tom području obogaćeni su mno-gi kuCni vrtovi, javni parkovi i vi-kendaska naselja. Tim radom je dr. Franc Mrva proveo racionalizaciju stalno zaposlenoga stručnog kadra.

U svezi s t im valja pripome-nut i da je u t i j eku radnoga vijeka izradio četrdesetak hor t iku l tu rn ih planova, elaborata i izvedbenih elaborata za parkove i razne obje-kte u Sloveniji i Hrva tsko j .

Da bi se zadržao u vrhu no-vih znanstvenih dostignuća svoga znanstvenoga područja, dr. F ranc


236

Mrva bio je na velikom broju stu-di jskih putovanja, s t ručnih posje-ta i razmjenama stručnjaka: u I ta-liji (1965. i 1967.), u Mađarskoj (1966.), u Danskoj (1978.), SE Nje-mačkoj (1978. i 1980.), u bivSoj Ce-hoslovačkoj (1979. i 1988.), i u Šved-skoj (1979.). Sa t ih s tručnih studij-skih putovanja napisao je desetak izvješća i priopćio ih naSoj Šumar-skoj javnosti.

Rezul ta te is t raživanja i svo-ga teorijskog i praktičnog rada dr. Franc Mrva priopćio je u godiš-nj im i periodičnim izvješćima, a poglavito samostalno i u suradnj i u vise od 40 znanstvenih i s t ručnih radova i u desetak re fera ta .

Kao glavni istraživač na ame-ričkom Kontrapart projektu (1967.-1972.): E-30-FS-8, dobiva sa surad-nicima od Ministarstva za poljo-pr ivredu američke vlade pr iznanje (Cert i f icate of Appreciat ion) za znanstvene napore i uspješan rad na završavanju projekta: 'Hibri-dizacija vrsta četinjača razl iči t ih provenijencija". U posebnom pis-mu, koje se odnosi na to priznanje, pomoćnik voditel ja za strane is-traživačke programe, Ray E. Ely, ističe da se pr iznanje dodje l ju je za vrlo f ino vođen rad glavnog istra-živača na projektu.

Iz opsežnoga programa me-đuvrsnih i unutarvrsn ih hibridi-zacija unu ta r rodova Larix, Picea i Pinus onovani su značajni poljski pokusi koji su koristan izvor in-formaci ja za rast i ponašanje hib-r ida u našim ekološkim uvjet ima.

Značajan je povrh toga rad i udje l dr. sc. F. Mrve na individual-noj fenot ipskoj selekciji domaćih i s t ranih vrsta četinjača sa ciljem da se stvori početni mater i ja l za oplemenjivanje i prve sjemenske plantaže. U razdoblju 1961.-1965. izabrano je u sjemenskim sastoji-nama (prirodne populacije i kultu-re) 331 stablo razl iči t ih vrsta, od

koj ih u H r v a t s k o j 210, a u drugim tadašnj im republ ikama (Slovenija, B i H i Crna Gora) 125 plus stabala. U blažem opsegu rad na selekciji nastavljen je do 1970. godine i u tom razdoblju izabrano je jos 40 stabala. Za selekciju je uporabi jen k r i t e r i j većeg broja kvant i ta t iv-nih i kval i ta t ivnih svojstava u od-nosu na sus jedna s tabla (Check t ree method).

Za osnivanje sjemenskih plan-taža ci jepl jenja su izvođena u ra-sadnickim uvjet ima, a za hort ikul-tu rne potrebe u uvje t ima stakleni-ka. U serij i prakt ičnih pokusa is-pit ivano je 7 razl iči t ih metoda ci-jepljenja. U razdoblju od gotovo 25 godina rada cijepljeno je oko 50 tisuća podloga sa plemkama od 20 različi t ih vrsta četinjača i dviju vrsta listaca.

Značajan je pretežan njegov udjel na osnivanju prvih sjemen-skih plantaža u Hrva tskoj . U raz-doblju od 1965. do 1972. godine po-dignuto je na sedam različi t ih lo-kal i te ta 23,20 ha sjemenskih plan-taža sa pet razl iči t ih vrsta četi-njača. Do 1997.g. održalo se na Sest lokali teta 14,7 ha sjemenskih plan-taža četinjača.

Kao vodi te l j projekta izrazi-to pr ior i te tn ih is t raživanja podiže na lokaciji živog arhiva u Šum. in-s t i tu tu Jas t rebarsko (1983. - 84.) dvi je manje sjemenske plantaže, jednu od bodljikave (srebrne) smre-ke sa 25 klonova i 272 bi l jke i dru-gu od Panciceve omorike sa 15 klo-nova i 192 biljke. Klonski materi-jal za te dvije sjemenske plantaže dobiven je prethodnom selekcijom stabala u kućnim vrtovima, parko-vima (srebrna smreka) te selekci-jama u prirodnim populacijama. (Selekcionirana stabla vegetativno su razmnožena c i j e l j en jem i fik-sirana u sjemenskim plantažama.)


337

Obje plantaže plodonose, a za sre-brnu smreku se može naglasiti da da je veći postotak bi l jaka plave i srebrne boje nego sjeme komerci-jalnih uzoraka iz SAD.

Najveća je zasluga dr. sc. F. Mrve sto je očuvan na jkva l i t e tn i j i genofond četinjača u Hrva tskoj , zatim osnivanje živog arhiva na ze-mljišnom posjedu Bum. ins t i tu ta u Jas t rebarskom. U t a j arhiv posa-đeni su klonovi dobiveni cijeplje-njem superiornih fenotipova do-maćih i s t ranih vrsta četinjača, se-lekcionirani u pr i rodnim populaci-jama i ku l tu rama u Hrva tskoj , Sloveniji i B i H . U arhivu je fik-sirano 287 klonova od 9 razl iči t ih vrsta sa ukupno 1847 bil jaka. Osim toga u sklopu arhiva uzgajaju se 23 generativna potomstva sa 399 genotipova koja potječu od selek-cioniranih stabala običnog oraha u Hrva tskoj .

Za postavl janje znanstvenih pokusa kao sto su testovi potom-stva selekcioniranih roditel ja , pro-venijencni pokusi te za potrebe hor-t iku l tu re konstruirao je suvreme-ni t ip kl i jal is ta u kojima je u ci-jelosti otklonjena opasnost od štet-nih životinja i insekata u t lu te ostecivanja bi l jaka u k l i j an ju od ptica.

Za znanstvene pokuse sjetve konstruirao je dvije sjetvene letve sa većim i manjim razmacima. Za n j ih se zanimao i pokazao naklo-nost poznati američki genetičar dr. Howard Kriebel prigodom po-sjeta Sum. ins t i tu tu Jas t rebarsko. O novom t ipu kl i ja l is ta pohvalno se izrazio poznati Švedski geneti-čar i s t ručnjak za ku l tu ru tkiva Chris H. Bohrnman.

I na k ra ju pripomenimo da je dr. sc. F. Mrva bio akt ivan elan HSD, a posebice Druš tva geneti-čara Hrvatske .

O B J A V L J E N I B A D O V I

Mrva, F, 1971.: Varijabilnost i nasljed-nost visina hibridnih potomaka Larix x eurolepis. I. Jugoslavenski simpozij iz ge-netike, Herceg-novi, 24.- 28.V.1971.

Mrva, F, 1967.-72.: Hybridization of conifer species from different provena-cees, (H ib r id i zac i j a vrsta čet injača različi-t ih provenijenci ja) . Pro jec t number: E-30-FS-8. F ina l technical report . Inst . of for-estry, Jas t rebarsko .

Komlenović, N. GraCan, J , Mrva, F , 1975.: Istraživanje utjecaja mineralnih gno-jiva na urod sjemena američkog borovca u kulturi Zelendvor. Sum. list 4-6, s. 149-160.

Mrva, F., Mayer, B., H a j d i n , Z., 1975.: Prilog rješavanju nekih uzgojnih i selek-cijskih pitanja na osnovi stanisnih uvjeta u SG jedinici Bosiljevo. Sum. list 7-10, s. 289-303.

Mrva, F, 1977.: Kvantitativne znacil-nosti cvetenja in donosa storžev klonov evropskega macesna v semenski plantaži. Gozd. vestnik 35, St. 6, L jub l j ana , s. 237-253.

Mrva, F, 1980.: Utjecaj genotipa i maj-činske provenijencije na efekat rasta F1 -hibrida ariša (Larix decidua Mili. x La-rix leptolepis /Sieb. et Zucc./Gordon i re-cipročno) u ranim testovima potomstva, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu, s. 1-68.

Mrva, F, 1981.: Ocjena rasta i ekološke adaptivnosti vjestackih hibrida između alpske rase evropskog ariša i japanskog ari-ša (L. decidua Mili. x L. leptolepis /Sieb. et Zucc./Gordon). Pol jopr ivreda i sumar-stvo, X X V I I , 3, Titograd, s. 45-60.

Mrva, F, 1984.: Sjemenske plantaže če-tinjača u Hrvatskoj. Sumarski pregled 1-2 i 3-4, Skopje, s. 65-77.

Mrva, F, 1984.: Mogućnosti proširenja uzgoja domaCeg oraha. Agronomski glasnik 5, Zagreb, s. 621-633.

Mrva, F, 1984.: Proučavanje proizvod-nje i genetička verifikacija sjemena u sje-menskim plantažama četinjača. Badovi 2, izv. izd., S I J , s. 35-41.

Mrva, F, 1984.: Istraživanje selekcija običnog oraha (Juglans regia L.^) u klon-skim nasadima i testovima potomstva s nekim aspektima uzgoja biljaka. Badovi 2, izv. izd., S I J , s. 43-50.

Mrva, F., 1986.: The development of ge-netics and forest tree breeding in the in-stitute, (Bazvi tak genetike i oplemenjiva-nja sumskoga drveCa u Ins t i t u tu ) . Mono-graf i j a S I J 1945-1985., Zagreb, s. 67-74.

Mrva, F, 1986.: Productivity of clones in flowering and cone crop in seed or-ehards, (Produkt ivnos t klonova u cva tn j i i urodu Cesera u sjemenskim plantažama).


338

Pozivni r e f e r a t na 18. I U F K O Kongresu u L jub l j an i , 7.-21.IX.1986.

Mrva, F., 1987.: Cycle periodicity vari-ation of cone yield in a seed orchand of Austrian pine (Pinus nigra Arn.), (Prom-jenljivost ciklusa periodičnosti u urodu Cesera u jednoj s jemenskoj plantaži crnog bora (P inus nigra Arnold). Zbornik sa I U F B O konferenci je , zajedničkog sastan-ka r adn ih grupa za teor i ju oplemenjivanja , t e s t i r an je potomstava i sjemenske planta-že. Wil l iamsburg, Virginia 1986., pp. 634-644.

Mrva, F., 1987.: Utjecaj orteta i aktiv-nosti podloga na preživljavanje i rast ra-meta u obične smreke (Picea abies L. Karst.), Pancićeve omorike (Picea omorika /Pancic/ P u r k j n e ) i bodljikave smreke (Picea pungens Engelm.), (doktorska di-sertaci ja) . Biotehniska f a k u l t e t a L jub l ja -na, s. 1-130.

Mrva, F., 1988.: Istraživanja u sjemen-skim plantažama četinjača. Bezu l ta t i i problemat ika . Badovi 75. Zbornik radova, I I . savje tovanja o naučno - is traživačkom radu Si J, s. 91-101

Mrva, F„ Li t tvay, T„ 1988.: Oplemenji-vanje običnog oraha ( W a l n u t t ree breed-ing). Badovi 75. Zbornik radova I I . savje-tovanja o naucno-is traživackom radu S l J , s. 103-107

Mrva, F., 1989.: Olatki prijelom inkom-patibilnog cijepa u 18-godisnjoj sjemen-skoj plantaži vajmutovog bora (Pinus strobus L.> Badovi 24 (80), S l J , Zagreb, s. 209-216.

Mrva, F„ Li t tvay, T„ 1990.: Teškoće u selekciji plus stabala obične smreke u po-pulacijama oštećenim od zračnog zagađi-vanja. Badovi 25 (2), S l J , Zagreb, s. 103-107.

Mrva, F., 1990.: Produktivnost klonova u cvatnji i urodu Cesera u sjemenskim plan-tažama. Badovi 25 (2), S lJ , Zagreb, s. 261-275.

Mrva, F., 1991.: Promjenljivost ciklusa periodičnosti uroda Cesera u sjemenskoj plantaži crnog bora (Pinus nigra Arn). Badovi 26 (1), S i J , Zagreb, s. 61-75.

Mrva, F., 1992.: Appearance of delayed graft incompatibility in some older seed orchards, (Pojava odgođene inkompatibi l -nosti cjepova u nekim s ta r i j im sjemenskim plantažama). I U F B O Meeting, Finska, Po-s terabst rac t . MetsanjatostussaatiOn Tiedo-nantoja , 5, Hels inki , pp. 41-41.

Mrva, F., 1992.: Flowering in the sees orchard of Aus t r i an pine, (Cvatnja u sje-menskoj plantaži crnog bora). I U F B O Meeting, Finska. Ibid., s. 32-35.

Mrva, F., 1993.: Pojava odgođene inkom-patibilnosti cjepova u nekim starijim sje-menskim plantažama. Badovi 28 (1-2), S l J , Zagreb, s. 299-310.

Mrva, F., 1994.: Urod Cesera, klijavost sjemena i rast sadnica europskog ariša iz klonskog arhiva. Badovi 29 (1), S l J , s. 1-15.

Mrva, F., 1994.: Značajklonskih arhiva u očuvanju genofonda i oplemenjivanju sumskog drveća. Sum. list 7-8, s. 203-220.

Mrva, F., 1995.: Model oplemenjivanja običnog oraha (Junglans regia L.). Neki rezu l ta t i i smjernice is t raživanja . Sum. list 1-2, s. 15-25.

Mrva, F., PeriC, Z., 1995.: Klijavost i sadržaj vlage klonskih uzoraka sjemena europskog ariša u različitim uvjetima Ču-vanja. Sum. list 4, s. 133-138.

Mrva, F., 1997.: Basadnicki test potom-stava polusrodnika vajmutovog bora (Pi-nus strobus L.) i klonskih sjemenskih plan-taža. Sa posebnim obzirom na specifične težine sjemena, kl i javost i dormantnost sjemena. Badovi, (predano u tisak).

L I T E B A T U B A *** SN, s. 366.

Povijest sumarstva H r v a t s k e 1846-1976., s. 418.

*** SlM, s. 31, 32, 46, 67,118,149,155,178. *** USA-CBOATIA, scientif ic Coope-

rat ion, Biotechnical Sciences, Scient i f ic projects, by Vladimir Paar , Školska knjiga Zagreb, 1995., s. 384.

CAB I N T E B N A T I O N A L (Befer . žurn.) F O B E S T B Y A B S T B A C T S (Befer . žurn.)

*** Conc crop, seed germinabil i ty and seedling growth of European larch proge-nies f rom a clonal arhive, (Urod Cesera, kli javost sjemena i rast sadnica potomsta-va europskog ariša iz klonskog arhiva) . Badovi, S l J 29:1, 1994., s. 1-15.

*** Germinabi l i ty and moisture con-tent of clonal samples of European larch in d i f f e r e n t storage conditions, (Kli javost i sadrža j vlade klonskih uzoraka sjemena europskog ariša u razl iči t im uvje t ima Ču-vanja). SL 4.1995., s. 133-138.

Breeding model of Pers ian walnut (Juglans regia) some results and research trends, (Model oplemenjivanja običnog ora-ha /Juglans regia L./ - neki rezultati i smjernice istraživanja. SL 1-2,1995., s. 15-25.

Significance of clonal archive in gene pool conservation and forest t ree breeding, (Znača j klonskih arh iva u oču-vanju genofonda i oplemenj ivanju sum-skog drveća). SL 7-8,1994., s. 203-220.

*** Appcaranee of delayed gra f t in-compat ibi l i ty in some older seed orhards, (Pojava odgođene inkompat ibi lnost i cjepo-va u nekim s ta r i j im sjemenskim plantaža-ma). Badovi 28:1-2,1993., S l J s. 299-310.

Komlenović, N., OraCan, J., Mrva, F.: Invest igat ions on the e f fec t mineral fe r t i -


339

lizers on the seed yield of P inus s trobus in the Zelendvor plantation, (Istraživanje efek-ta mineralnih gnojiva na prinos sjemena P inus s trobus u plantaži Zelendvor). SL 1975., 4-6, s. 149-160.

*** SL 1-2/95., s. 56. *** S I B 1996., s. 28, 41-43, 67. Maricevic, I.: SL 3-4,1997., s. 186.

MRVOŠ, Gavrilo, iz Delnica, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumar-skom odje lu skol. g. 1934.-35., a di-plomirao 6.II.1939. godine.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, 1940. godine postavl jen je za Sum. v ježbenika kod Ravna te l j s tva Suma na Sušaku. U istom svojstvu premješten je 1941. k Šumskoj upra-vi u J a senak i iste godine o tpuš ten iz službe.

L I T E B A T U B A *** SL: 1940., s. 185; 1941., s. 113, 407. *** SN, S. 358. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.

MRZLJAK, Ivan, (Levkusje , Ozalj, 8.XI.1929.), mr . sc., d ip l . ing. Su-mars tva .

Sin Ladis lava i K a t a r i n e r. Š t rucel j . H r v a t , r imokato l ik . Os-novnu je Školu završio u Malom E r j a v c u ( k r a j Ozlja) 1940., a real-nu gimnazi ju u Kar lovcu 1948.g.

Š u m a r s t v o je s t u d i r a o na

Šumsko-uzgojnom odsjeku Poljo-pr ivredno-Sumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu. Dip lomirao je 1953.

U s t ruci se zaposlio u siječ-n ju 1954. godine - u Š u m a r i j i Kar-lovac I, n a j p r i j e kao pr ip ravn ik , a zat im kao pomoćnik up rav i t e l j a do 1960. U ŠG Karlovac, osnova-nom 1960., radio je od 1960. do 1991. kao r e f e r e n t u Odjelu za uzga jan je Suma, zat im kao rukovod i t e l j Od-jela za uzga jan je Suma, rukovodi-t e l j Pro izvodne službe i kao ruko-vodi te l j Razvojne službe.

Na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu upisao je poslijediploms-ki s t u d i j iz silvikulture. Završio ga je 1977., obranivši magis tarski rad pod naslovom: "Uspijevanje obič-nog bora (Pinus sylvestris, L.), cr-nog bora (Pinus nigra, Arn.) i ame-ričkog bora ( P i n u s strobus, L.) na b u j a d n i c a m a i v r i s t inama Kordu-na".

Od 1991.g. zaposlen je u JP "Hrvatske Sume" Zagreb - UŠ Kar-lovac, n a j p r i j e kao opunomoćenik d i r ek to r a JP "Hrvatske Sume", a od 1.1. do 15.XII.1992. kao upravi-t e l j UŠ Karlovac. Od 15.XII.1992. do 31.XII.1995. pomoćnik je direk-to ra JP "Hrvatske Sume", a sa 1.1 1996. odlazi u mirovinu.

Tokom radnog vi jeka bavio se prvenstveno uzga jan jem Suma (podizanje k u l t u r a če t in jača i go-spodarenje prirodnim sastojinama).

Sudjelovao je na Kongresu ekologa bivSe Jugoslavi je (1979.), na Svjetskom kongresu I U F R O u L jub l j an i (1986.) i Tampereu (1995.).

Bio je t a j n i k i p reds jednik Šum. d ruš tva Karlovac, a vise go-dina elan je Uređivačkog odbora Šum. lista (do k r a j a 1993.) za znan-s tveno-s t rueno područje: njega Su-ma, Šumske k u l t u r e i plantaže, sje-menars tvo i rasadnicars tvo te po-Sumljavanje.

Za doprinos uspješnom po-slovanju i u n a p r e đ e n j u Sumarstva


240

pr imio je Pove l ju i Z la tnu p lake tu Saveza I T S D I H r v a t s k e u povodu 130. obl je tn ice r ada d ruš tva i 100. o b l j e t n i c e i z l a žen j a Sum. l i s ta (1976.). P r im io je i p r i znan je H S D Zagreb za višegodišnji rad na do-brob i t Sumarske s t ruke i prizna-nje za rad u SG Karlovac u povodu 20. obljetnice gospodarstva (1980.). I Na rodna t ehn ika H r v a t s k e , Zag-reb, dodi je l i la mu je p r i znan je i Z la tnu p lake tu za invent ivni rad.

Kao umirovl jen ik živi u Za-grebu.

B A D O V I

Lik i mjesto šumarskog tehničara u sumskoj privredi. Sum. list 5-6, 1957., s. 230-233.

Uzgoj suma, (skr ipta) . SC za sumar-stvo i d rvoprerađ ivacku dje la tnost Karlo-vac i SIZ sumarstva Zagreb, 1977., s. 1-228.

Akcija posumljavanja na području SO Karlovac 1981, (sa BonCeviC, S.). Sum. list 1981., s. 477-480.

Uspijevanje običnog bora (P. sylves-tris, L.), crnog bora (P. nigra Arn.) i ame-ričkog borovca (P. strobus, L.) na bujadni-cama i vristinama Korduna. Glasnik za sum. pokuse 25, Sum. fakul te t Zagreb 1989., s. 235-259.

Ivo Sertić, dipl. ing. sumarstva (1913 -1993.). In memoriam. Sum. list 11-12, 1993., s. 582-583.

Sume Pokupskog bazena - povijesne i gospodarske prilike, (s PaveliC, D. i Mara-din, J.). Nizinske sume Pokupskog bazena. Badovi, Vol. 31, br. 1-2, S i J 1996., s. 1-15.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 366. *** Povijest šumar. H r v a t s k e 1846-

1976., s. 418. Perić, N.: Svi rakovacki m a t u r a n t i

1882-1995. Impres . Karlovac, 1995., s. 40. *** H S D 1846-1996., s. 303, 409. *** SL 1-2/1995., s. 57; 3-4/1997., s. 186;

5-6,1997., s. 322. *** Sum. škola Kar lovac 1947-1997.,

1997., s. 2, 52.

M R Z L J A K , r . B A B l C , Anica, (Dubovik, Slavonski Brod, 29.V. 1931.), dipl. ing. Sumarstva, prof . na Sum. školi Karlovac.

Kci Jos ipa i J a n j e r. Samu-kic. Hrva t i ca , hrvatskoga držav-

l janstva, r imokato l ičke vjere. Otac jo j je bio službenik, a m a j k a do-maćica. Osnovnu je Školu završi la u Grad iš tu ( k r a j Ž u p a n j e ) 1942., a gimnazi ju u Vinkovcima 1950.g.

Sumars tvo je s tud i ra l a na Sumsko-uzgo jnom ods j eku Pol jo-pr iv redno - Šumarskoga f a k u l t e t a Sveuc. u Zagrebu. Dip lomira la je 1955. godine.

Dana 1.V.1955. zapošl java se na Šumarsko j Školi u Kar lovcu kao profesor Sumarstva i u tom svojstvu r ad i neprekidno vise od 38 godina, sve do 31.VIII.1993. ka-da odlazi u mirovinu.

S t ručn i ispit za zvanje profe-sora s rednje s t ručne škole položila je 1958. na Fi lozofskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Kao glavne pred-meta na školi p redavala je dendro-logiju i zaštitu Suma, a uz to i botaniku, kemiju i ekonomiku. Pre-davala je i u školi za obrazovanje odrasl ih. P ro feso r je Sumarstva s najdužim stažom na Šumarskoj Ško-li. Osnovala je i upotpunjavala zbir-ke predložaka iz dendrologije i za-štite Suma.

P o v r h toga bi la je dugogodiš-n j i vod i te l j grupe "Tribina mla-dih", a n jen im odlaskom grupa je pres ta la dje lovat i . "Grupa je oku-pl ja la velik b r o j učenika, koj i su s vel ikim interesom i pozornošću pr isustvoval i svake godine nada-


341

sve edukativnim i zanimlj ivim pre-davan j ima i susret ima. Godišnje je bilo organizirano 10-15 takvih dru-ženja, a gosti su najčešće bil i is-t a k n u t i s t ručn jac i iz raz l ič i t ih po-dručja , kao Sto su: medicina, Su-marstvo, povijest , glazbena kul tu-ra, zat im poznat i kar lovački alpi-nisti, kao i stručnjaci iz škole," (Kor-kut , M.: Monogra f i j a Bum. Škole Karlovac, 1997., s. 30).

Odgaja la je i obrazovala 39 generaci ja učenika, buduć ih Su-m a r s k i h t e h n i č a r a , i t i m e da l a z n a č a j a n dop r inos h r v a t s k o m Šu-marstvu. Živi u Karlovcu, (vid. BA-BlC, 1. knj iga) .

B A D O V I

Zaštita suma, ( skr ipta za I I I . razred). Sum. škola Karlovac, s. 1-137.

Zaštita suma, ( skr ipta za IV. razred). Sum. škola Karlovac.

Orada i život biljke, klima i pozna-vanje tla, ( skr ip ta za I. s t upan j stručnog obrazovanja sumarskih radnika) . Poslovno udružen je sumsko-pr ivrednih organizaci-ja, Zagreb 1973., s. 1-24.

Zaštita suma, ( skr ip ta za I I I . razred, I I . prerađeno izdanje). Skol. centar za su-marstvo i d rvoprerađ ivacku dje la tnost Kar lovac i Poslovno udruž. sumsko - pri-vrednih organizacija, Zagreb 1976, s. 1-53.

Zaštita suma, ( skr ip ta za IV . razred, I I . prerađeno izdanje) . I b i d , 1976, s. 1-63.

Perivoji i parkovi Karlovca u nastavi dendrologije. Sum. škola Karlovac 1947-1997, (Monograf i ja) . Karlov. 1997. s. 49-51.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 368 (Babic), 550, 551. *** Sum. škola Kar lovac 1947-1997,

(Monograf i ja) . Karlovac 1997, s. 30, 49, 52, 60-67, 70.

M R Z L J A K , Mladen, iz Draganici , Karlovac, 1916-1999, dipl. ing. Sum.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je na Šumarskom odje lu skol. g. 1937.-38, a diplomi-rao 10.X.1938. godine.

P r e m a dos tupnim podacima, 1940. postavl jen je za Sum. vjež-benika kod Ravna te l j s tva Križe-vacke imovne općine u Bjelovaru,

a 1941. p remješ ten je za upravi te-l ja Državne Šumarije u Bosanskoj Gradiški , gdje se nalazio i 1943.g.

P ronaš l i smo i poda tak da je 1952. bio d j e l a tn ik SG Gospić.


L I T E B A T U B A *** SL: 1940, s. 182, 269; 1941, s. 403;

1943, s. 24; 1952, s. 73. *** SN, S. 359.

MUČALO, Vi tomir , (Pazin, I s t ra , 28.YI.1912. - R i j e k a , 17.IY.1987.), dipl. ing. Sumarstva.

S t u d i j Sumarstva započeo je na Po l jo l jopr iv redno - Sumarskom f a k u l t e t u u Zemunu, a završio na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1940.-41. i d ip lomirao 12.11.1943. na Šumarskom odjelu.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlen je u Min is ta r s tvu Sumarstva (Od-jel za u ređ ivan je Suma) u Zagrebu.

Po završe tku I I . svj. r a t a od-lazi u I s t ru , gdje je postavl jen za up rav i t e l j a Šumar i j e Lab in . Uz ostale poslove posebno je rad io na poSumljavanju krSa i mel ioraci j i mak i j a i š ikara u I s t r i . "I t ako na obalama I s t r e i po k a m e n j a r i m a Cresa i Loš in ja ostadoše za našim Yi tom živi spomenici njegova dje-la - b u j n e krošnje borova i visoke zimzelene makije", (Pelcer, Z„ 1988.).

Godine 1954. dolazi u Inst i-t u t za Šumarska i lovna istraživa-


242

n ja N E H , r ad i na k a r t i r a n j u Šum-ske vegetaci je u I s t r i , a zat im pre-lazi u Zavod za kot ro lu Šumskoga sjemena u Rijeci . I u znanstveno-is t raživačkom r a d u osta je v j e ran poSumljavanju krSa - bavi se pita-nj ima uzgoja pucaline, sibike i dru-goga grmlja, kako bi se poboljša-n jem pedoloških pr i l ika omogućilo uspješni je poSumljavanje krSa. Is-t r a ž u j e mogućnost uzgoja vepr ine u rasadniku i bavi se pokusima uno-šenja raz l ič i t ih vrs ta borova u deg-radirane sastojine autohtonih Suma.

Za uspješan i p redan rad u područ ju Šumskoga s jemenars tva primio je Prvomajsku nagradu gra-da R i j eke i Spomen - p lake tu Šu-marskog in s t i t u t a Jas t r eba r sko .

B A D O V I

Ubrzanje klijanja i povećanje energije klijavosti sjemena pucaline (Colutea ar-borescens L.). Obavijest i 7, S l J , Zagreb 1959., s. 1-6.

Mogućnost i način konzerviranja sje-mena obične jele (Abies alba L.), (sa Be-gent, B.). Posl. udružen je sum.-privr. orga-nizacija, Zagreb 1964.

Stimuliranje klijavosti i energije kli-janja sjemena obične jele i zelene duglazije prethodnim tretiranjem, (sa Begent, B.). Dokumentac i ja za tehnologiju i t ehn iku u sumars tvu 54, Beograd 1966.

Ispitivanje o mogućnosti vitaliteta sjemena Fraxinus spp i Acer spp metodom sposobnosti rastenja eksplantiranih embri-ona, (sa Begent, B.) Poslov. udružen je sum-sko-privr. organizacija, Zagreb 1967., s. 1-24.

Prilog poznavanju čistoće, apsolutne težine i metoda za određivanje klijavosti sjemena zelene duglazije, lijeske, crnoga graba i obična judina drva, (sa Begent, B.). Poslov. udružen je sum.-privr. organizacija, Zagreb 1968.

Kvalitativna svojstva sjemena obične jele u odnosu na sušenje. I s t raž ivan je uzro-ka i posljedica sušenja p r i rodn ih jelovih suma u S B H , (sa Begent, B.). Badovi 23, Zagreb 1975., s. 115-125.

Ispitivanje o mogućnostima i isprav-nosti upotrebe biokemijskih metoda (te-trazol, indigokarmin) za određivanje vita-liteta sjemena obične jele (Abies alba Mili.) i himalajskog cedra (Cedrus deodara Laws.), (sa Begent, B.). Poslov. udružen je sumsko-privr . organizacija, Zagreb 1968., s. 1-29.

Određivanje v i ta l i te ta sjemena nekih vrsta čet injača topografskim metodama (alepski, bruci jski i crni bor, američki borovac, obična smreka), (sa Begent, B.). Posl. udružen je sumsko-privr . organizaci-ja, Zagreb 1968., s. 1-23.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 360. *** SlM, s. 55, 65,118,155,161,178. Pelcer, Z.: In memoriam - Vi tomir

Mucalo dipl. inž. sum. (1912.-1987.). SL 3-4, 1988., s. 184.

M U D R I N I ć , Petar, nam jesni uči-t e l j na Gospodarsko - Šumarskom učil iš tu u Križevcima.

Bio je u službi jednu školsku godinu - od studenoga 1873. do ko-lovoza 1874. P i tomcima je preda-vao fiziku, mineralogiju, geologiju, tloznanstvo, botaniku i klimatolo-giju-

L I T E B A T U B A *** SN, S. 42. Husinec, B, Delić, P.: Gospodarsko i

sum. učilište u Križevcima, MH Križevci 1995., s. 49.

MUDROVCIĆ, Ante, (Otočac, 1925.-Zagreb, 1992.), dipl. ing. Sumarstva.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1948.-49., a d ip lomirao 6.IV.1950.g.

P rvo zaposlenje bilo mu je u ličkom Sumarstvu, a zat im rad i kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Samobor. Ubrzo (1957.) prelazi u Republ ičk i s ek re t a r i j a t za Sumarstvo, gdje se zadržao do 1960. kada je imenovan direktorom SG Zagreb. Posebnu po-zornost posvećivao je zaš t i tn im Su-mama i Sumama s posebnom nam-jenom. To se odnosi i na Zagreba-čku goru. Nakon dugogodišnjeg ra-da na tom mjes tu prelazi u Ud-ružen je Sumarstva i d rvne indus-t r i j e pri Pr ivrednoj komori H r v a t -ske, gdje r ad i u svojstvu t a j n i k a grupaci je Sumarstva. Godine 1985. imenovan je t a jn ikom S l Z - a Su-mars tva Hrva t ske , a nakon reorga-nizacije hrvatskoga Sumarstva, 1990.


243

imenovan je v.d. d i r ek to ra novoos-novanog JP H r v a t s k e Sume" gdje r ad i do l.X.1991.g„ kada odlazi u mirovinu.

Dipl . ing. Ante Mudrovcić dugogodišnji je elan D I T , odnosno H Š D . Obnašao je razne dužnosti . Na 85. r edov i to j skupšt in i (20.VI. 1969.) i zabran je za p reds jedn ika Saveza, a 9.VI. 1972. za predsjedni-ka nadzornog odbora S I T Š D I H r -va t ske . Bio je i e lan I zv r snog od-bora. Izabran je i za počasnoga elana Saveza I T Š D I Jugoslavije (1982.).

Umro je u Zagrebu 1992. god.

L I T E B A T U B A ***SN, 8. 363.

Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976, s. 385, 388.

*** In memoriam - Ante Mudrovcić, dipl. inž. sumarstva (1925 - 1992), SL 9-10/ 92, s. 491-92.

*** H S D 1846-1996, s. 264, 266, 278, 281-283, 289, 291, 292, 294, 299, 302, 304, 307, 322, 324, 325, 329, 349, 441.

Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobo-ra, Zagreb 1992, s. 6,17,18.

Maricevic, I.: SL 3-4,1997, s. 182,186.

MUDROVCIĆ, Emil, (Otočac, 4. XI.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Dragice r. Ro-gic. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je au tomehaničar , a m a j k a ekono-mistica. Osnovnu i s redn ju Školu pohađao je i završio u rodnom Otočcu. M a t u r i r a o je na S r e d n j o j ekonomskoj školi 1986. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 25.111.1994. iz zaš t i te pr i rode. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslo-vom "Zaštita toka r i j eke Gacke i gospodarenje r i jekom Gackom".

P r v o zaposlenje u s t ruci do-biva u UŠ Gospić, JP "Hrva t ske Sume" 1.IX.1994. P r i p r a v n i č k i staž obavio je u Odjelu za u ređ ivan je Suma. Nakon akci je "Oluja", l .X. 1995. imenovan je up rav i t e l j em Šu-mar i j e Vrhov ine iste UŠ, na ko jo j se dužnost i nalazio i 1997. godine.

Član je H Š D . Živi u Otočcu.

L I T E B A T U B A *** SL. 1-2/95, s. 68.

Poslovno izvješće 1995, "HS", s. 65.

MUFIĆ, Dražen, (Senjsko, Vrbov-sko, 11.11.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin B r a n k a i Anđelke r. Šte-fanac . H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je s t ro jobravar , a m a j k a radni-ca. Osnovnu Školu završio je u Vr-bovskom 1977. S r edn ju školu po-hađao je u Ogulinu i Delnicama, maturiravši na S r e d n j o j Šumarskoj školi u Delnicama 1981. god.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je na Šumarskom odjelu 30.VI.1987. iz područ ja iskorisciva-nje Suma. Napisao je i obranio di-plomski rad pod naslovom "Kom-para t ivno i s t raž ivan je r ada t rak-to ra L K T 81 i Silva 101". Godine 1988. upisao je poslijediplomski stu-d i j iz iskor iscivanja Suma.

Od 16.VII.1987. zaposlen je u Goransko-pr imorskom ŠG Delnice, OOUR za I skor i sc ivanje Suma Vr-bovsko, radeći na poslovima pri-preme r ada te svim poslovima uz-goja i iskoriscivanja. U t r a j a n j u pr ipravničkoga staža radio je na poslovima u r eđ ivan j a Suma - iz-r adb i gosp. osnova, te s tud i ju r ada i vremena, na normat iv ima sječe i i z radbe te normat iv ima izvlačenja za t raktore S-101 proizvedene u me-haničkoj radionici ŠG Vrbovsko.

Na p ro j ek tu "Umiranje Su-ma" ak t ivno je sudjelovao od 1988. godine.

Osnivanjem JP "Hrvatske Su-me" dipl. ing. Dražen Muf ic imeno-van je rev i rn ikom u Šumar i j i Vr-bovsko, s t ime da je t i j ekom 1996. neko vr i j eme vrSio dužnost upravi-te l j a Šumarije. Od 1.1.1997. prem-ješten je u UŠ Delnice na radno mjesto rukovoditelja Komerci jalnih poslova.


344

Član je H Š D . Živi u Vrbov-skom.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 67. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 75, 77, 208, 230.

MUFTIĆ, Halid, iz Žepca, B i H , dipl. ing. Sumarstva, Sum. savje tn ik .

S tud i rao je na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom od-jelu skol. g. 1928.-29., a d ip lomirao 6.III.1933. godine.

P rema pronađenim podacima, 1938.-1940. nalazio se u službi kod Banske up rave u Zagrebu, a 1941. p r o m a k n u t je za Sum. sav je tn ika i postavl jen za t a j n i k a U r e d a minis-t r a Suma i r u d a u Zagrebu. Godine 1943. premješten je od Ministars tva narodnoga gospodarstva u Minis-ta rs tvo skrbi za pos t rada le kra je-ve na mjesto pročelnika Odje la za gospodarsku obnovu, a 1944. ime-novan je Sum. savje tn ikom kod Glavnog ravnateljstva za Sumarstvo Ministarstva Sumarstva i rudars tva u Zagrebu.

Ostali podaci o k r e t a n j u u službi nisu nam poznati .

Bio je elan J Š U od 1938., a za v r i j eme N D H elan H Š D i zamje-nik pročelnika Nadzornog odbora.

L I T E B A T U B A *** SL: 1938., s. 340; 1940., s. 269, 330;

1941., s. 324; 1943., s. 24, 267; 1944., s. 114. BorosiC, J:. SIS, s. 7. *** ŠN, s. 356. *** H S D 1846-1996., s. 221, 235.

M U F T I ć , Zuheira, iz Foče, B i H , dipl. ing. Sumarstva.

Studira la je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirala je skol. g. 1949.-50. na Šumarskom odjelu, a d ip lomira la je 29.VI.1950.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 364.

M U H V I Ć , Antun, iz Plesca kod Čabra u Gorskom kotaru , Sum. ing, Sum. savje tnik .

Studirao je Sumarstvo na Šum. akademi j i u Zagrebu u t r a j a n j u od Sest semestara. P r i p a d a o je zajed-no sa Đ. Nenadićem i A. Pe t ra -cićem prvo j generaci j i zagrebačkih Sumarskih akademaca. Apsolvirao je 1901. godine.

P r e m a dos tupnim podacima, 1902. imenovan je Sum. vježbeni-kom kod Otočke imovne općine. Od 1907. do 1925. radio je na područ ju Kr iževacke imovne općine, na jpr i -je kao Sum. pris tav, a zat im kao Šu-mar (1910.), nadsumar (1918.), Su-marn ik kod Gospodarstvenog ure-da u B j e l o v a r u (1922.), u p r a v i t e l j K o t a r s k e Šumar i j e u GareSnici (1923.) i na k r a j u kao Sum. savjet-nik kod Šumar i j e Čazma (1925.).

Ostali podaci o n jemu nisu nam poznati .


195; 1918, s. 138; 1922, s. 38; 1923, s. 381; 1925, s. 343, 698.

BorosiC, J.: SIS, s. 3. *** SN, S. 101. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara. . , Zagreb 1997, s. 208, 230.

M t v H L S T E I N , Josip, iz Skrada , Gorski kotar , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol .g. 1938.-39, a diplomi-rao 29.V.1941.

P r e m a dos tupnim podacima, 1941. imenovan je Sum. vježbeni-kom kod Ravna te l j s tva d ržavn ih Suma u Gospiću, ali se 1942. zah-valio na d ržavno j službi. Godine 1942. upisan je u mat ičnu knj igu za p r ip r avn ika ovlaštenog inženjera Sum. s t ruke. Državn i s t ručni ispit položio je 1944. godine.



345


164; 1944., s. 114. *** SN, S. 360. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.

MUJAGIĆ, Almaz, (Orahovica, 26. V.1937.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu, a d ip lomirao na ŠG odje lu osamostal jenoga Šu-marskoga f a k u l t e t a u Zagrebu 11. VII.1964. godine.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, cijeli dosadašnj i r adn i vi jek proveo je na područ ju Sisacko-mo-slavacke župani je . Dugogodišnj i je u p r a v i t e l j Šumar i j e Lekenik , a u v r i j eme funkc iona lne organizaci je Sumarstva obnašao je dužnost di-r ek to ra OOUR-a za iskoriscivanje Suma ŠG Sisak. Nakon osnutka JP "Hrvatske Sume" - UŠ Sisak - 1991. imenovan je rev i rn ikom Šumar i j e Lekenik , na ko jo j se dužnost i nala-zio i početkom 1998. godine.

Živi u Ve l iko j Gorici.

L I T E R A T U R A *** ŠL 1-2,1995., s. 65.

MUJDRICA, Mihajlo, (Zagreb, 30.1.1894. - Zagreb , 10.XI.1956.), dipl. ing. Sumarstva, visi Sum. sav-je tnik .

M a t u r i r a o je u Zagrebu 1912. i započeo s t u d i j Sumars tva na Šum. akademi j i u Zagrebu. Zbog poziva u vojsku (1914.) p rek ida stu-d i j do k r a j a I. svj. ra ta . U toku ra-ta 1916. iz rodo l jubn ih pobuda pre-lazi u Rus i j u i očevidac je Okto-barske revolucije.

U H r v a t s k u vraća se 1918. i nas tav l ja s t u d i j Summarstva, koj i završava na novom Gospodarsko-Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu 17.III. 1922. godine.

Od 1921. do 1923. god. radio je

kod Ravna te l j s tva Suma u Zagre-bu, od 1923. do 1940. god. na režij-skoj manipu lac i j i u M a j u r u (Kos-ta jn ica) . "Najbolji svjedoci njego-vog ispravnog stručnog r ada na tom područ ju su sastojine, koje je ostavio iza sebe, koje i danas mogu služit i kao uzor novim generacija-ma..", (Šerbetic , 1957.). U vr i j eme I I . svj. r a t a (1941.-1945.) bio je u Min i s ta r s tvu Suma i r u d a u Zagre-bu. Nakon ra ta , radeći u Minis tar-stvu Suma do k r a j a 1949., glavni je organizator eksploataci je Suma na područ ju N R H r v a t s k e . Kasn i j e r ad i u Min i s ta r s tvu d rvne indus-t r i je , zat im u I n s t i t u t u za drvno-indus t r i j ska i s t raž ivanja . Umirov-ljen je 15.VIII.1952.

Bio je veliki zagovarač isko-r isc ivanja Suma u v las t i to j režiji , odličan uzgajivač, t ehn ičar i Su-marsk i ekonomist. Surađ ivao je u s t ručnim listovima.

Odlikovan je Ordenom Belog orla 5. reda (1934.).

Bio je elan JŠU, kasnije HŠD, b i r an u Nadzorn i odbor (1940.-1945.) i odbornik (1945., 1950.-52.)

B A D O V I

Suvremeni problemi režijskog rada kod Ravnateljstva državnih suma u Vin-kovcima. Sum. list, 1942., s. 3-8.

Kontrola kvalitete proizvoda u drvnoj industriji. Ibid., 1950., s. 65-68.

Kako da organiziramo zimsku sječu? Drvna indus t r i ja , 1950., br. 1. s. 7-10.

Sanjkanje s jednim konjem umjesto iznošenja ogrijeva samarima. Ibid., 1951., br. 1, s. 15-17.

Prikrajanje i klasifikacija drveta. Ibid., 1951., br. 2, s. 1-6, br. 3, s. 14-19, br. 4, s. 4-7, br. 5, s. 14-16, br. 6, s. 12-15.

Kako možemo smanjiti otpadke u drv-noj proizvodnji. Ibid., 1952., br. 4, s. 1-11.

L I T E B A T U B A *** SL: 1922., s. 341, 424; 1923., s. 570,

631; 1925., s. 455; 1929., s. 95; 1933., s. 285; 1934., s. 73; 1937., s. 613; 1940., s. 189; 1941., s. 327; 1943., 267; 1945., 78; 1952., s. 78.

Serbetić A.: Ing. Mihaj lo Mudrica, SL 1957. s. 45-46.

Borosić, J:. SIS, s. 5, 41, 92.


246

Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I s. 106, 226.

*** SN, S. 353. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976,

s. 190, 248, 249, 261, 413. *** SE 2,1983, s. 430. *** H S D 1846-1996, s. 221, 231, 235, 236,

241, 253.

MUJIĆ, Nerfid, iz Mostara, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1949.-50, a d ip lomirao 1.IX.1951.g.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 364.

MUK, (MUCK), Valter, rod. l l .V. 1895, dipl. ing. Sum, Sum. savjetnik.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, Sumarstvo je s tud i rao u Beču na Visokoj školi za kul turu tla, gdje je apsolvirao 1922. godine.

Zaposlivši se u H r v a t s k o j 29. 1.1923, s t ručni državni ispit polo-žio je u Beogradu 1924. god.

Od 1923. do 1940. radio je na područ ju Di rekc i j e Suma Otočke imovne općine (Lika) ; 1932. imeno-van je Sum. savje tn ikom i upravi-te l jem Šum. uprave u Otočcu, a za v.d. d i r ek to ra Di rekc i j e u Otočcu postavl jen je 1937.

Godine 1943. nalazio se u ta-dašn jo j H r v . Mitrovici . Bio je elan J Š U od 1923, kasni je elan H S D .


50; 1935, s. 477; 1937, s. 334; 1938, s. 298; 1940, s. 269; 1943, s. 24 (Muk, Muck).

Borosić, J.: SIS, s. 24, 73, 94. *** I zv j e š t a j J S U 1926./27, s. 29.

Mt v LER, Đuro, iz Virovit ice, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu skol. g. 1931.-32, a diplomi-rao 21.VI.1934. godine.

P r e m a dos tupnim podacima, 1939. nalazio se u Virovi t ic i .

Godine 1941. p romaknu t je za Sum. pr i s tava kod Šumar i j e Đur-đevačke imovne općine u Bjelo-varu, a 1943. rad io je u Š u m a r i j i "Bilo" u Bje lovaru .

Bio je elan J Š U od 1939, kas-ni je H Š D . Ostali podaci nisu nam poznati .


31; 1943, 24, 268. Borosić, J.: SIS, s. 8. *** SN, s. 357.

M t v L L E R , Vilim, (1834. - Virovi-tica, 2.IX.1906.), Sumarski savjetnik.

Podac i o Školovanju nisu nam poznati .

Uprav l j ao je vlastel inskim Su-mama kneza Schaumburg -L ippe -a na područ ju t adašn j i h ko ta reva Virovi t ica i Slat ina. Zaslužan je za podizanje vel ikih Sumskih kul tu-ra, pa mu je, kao Sumarskom nad-zorniku tog vlastel instva, za ste-čene zasluge dodi je l jen Z la tn i kr iž sa krunom.

U kneževskoj Šumarskoj slu-žbi njegovom je in ic i ja t ivom za-posleno nekoliko Šumara H r v a t a , a objavl j ivao je i radove u Šum. lis-tu. God. 1891. i 1896. pise o uređiva-n ju Suma i s t an ju Šumskoga gospo-darstva na virovitičkom vlastelinstvu.

Bio je elan Hrva t sko-s lav . Sum. d ruš tva od 1885.g, i ak t ivno je djelovao u druš tvenom radu. Na d ruš tveno j skupš t in i 1895. u Slati-ni, jedan je od organizatora r ada skupšt ine i zas tupnik vlastel inske uprave kneza Schaumburg-Lippe-a .

B A D O V I

Uzgoj hrasta u slavonskih bukvicih. -V. z. g. i s. I - I V , Križevci 1887, s. 85-96.

Odgovor Milllerov na članak "Milllerov međutimni prevrsni sjek za gojidbu hrasti-ka". SL 1896, s. 96.

Uređenje virovitičkih brdskih suma kneza Schaumburg-Lippea. SL 1896, s. 42- 61.


347

Opažaji o nekih sumskih prilikah na gospostini Virovitica kneza Schaumburg-Lipea. SL 1891., s. 442-451.

L I T E B A T U B A *** SL: 1890., s. 375; 1907., s. 118. *** Osobne vijesti. Umro Vilim Miiller,

sum. savjetnik. SL 10,1906., s. 404-405. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 57,

125, 212. *** Povi jes t šumar. H r v a t s k e 1846-

1976., s. 409. *** H S D 1846-1996., s. 80, 81.

MUNČIĆ, Nenad, dipl. ing. sum. Šumars tvo je s tud i rao na ŠF

u Zagrebu. Apsolvirao je Skol.g. 1979./80., a d ip lomirao 1982.

M U N D O R F E R , Ljudevit, iz L u d brega, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je započeo studi-r a t i na Šum. akademi j i u zagrebu, koja je 1919. preras la u Gospodar-sko-Sum. f a k u l t e t . Apsolvirao je na Šumarskom odje lu toga fakul -teta , a d ip lomirao 16.1.1922.

P ronaš l i smo samo poda tak da je umro 1938. obnaša juć i duž-nost d i r ek to ra "Šipada" u Sa ra j evu (ŠL.1938., s. 603.). Bio je elan J S U .

B A D O V I

Trgovačko ustanovljenje sopstvenih troškova za okruglo drvo i rezanu robu. Sum. list 1934., s. 429-434.

L I T E B A T U B A Borosić, J:. SIS, s. 5. Kauders, A.: Sum. bibliograf . I, s. 106. *** SN, S. 353. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846.-1976.,

s. 413.

M U N D W E I L , Vladimir, (Križev-ci, 19.XII.1944.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Olge r. Štanda-renko. H r v a t s k e narodnost i i dr-žavl janstva. Otac mu je prof . ag-ronomije, a m a j k a profesorica. Os-novnu je Školu završio u Vinkovcima 1959., a gimnazi ju u Osi jeku 1963.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 11.1.1971. godine.

P r i p r a v n i č k i staž započeo je 1.IV.1971. u VoCinu. Nakon obavlje-nog pripravničkog staža radio je do 1977. u Š u m a r i j i S la t ina kao refe-ren t uzgoja Suma. Od 1978. do 1990. radio je u R a d n o j za jednic i CZS "Slavonske Sume" u Osi jeku na po-slovima vodi te l ja stručnog ospo-sobl javanja r adn ika sjekača. Od 1. I. do 1.XI.1991. bio je u p r a v i t e l j Šu-mari je Tikves UŠ Osijek, a od 1992. vodi samostalnu r a d n j u za sječu i p r o m e t d r v e t a 'Munchveil Vladi-mir" u Osijeku.

Bio je dva mjeseca na struč-noj praks i u Norveškoj .

M U N I 2 A B A , Milan, (Gračac, 7.X. 1947.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 7.XII.1972. godine.

M U N I 2 A B A , Svetozar, r. 1920., iz Belog Manas t i ra , dipl. ing. Sum.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu skol. g. 1951.-52., a d ip lomirao 31.III.1955. godine.

God. 1974. nalazio se u ŠG "Hrast" Vinkovci na radnome mje-stu inž in je ra za građevinars tvo.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 366.


248

MUNJAS, Lazo, (Ogulin, l . IX. 1955.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu.

Diplomirao je na Šumarskom odje lu 21.XII.1973. godine.

M U N T E A N U , Amadeus, ing. Su-marstva, Sum. nadinženjer .

Šumarstvo je apsolvirao 1898. na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Bansko j Št iavnici (Slovač-ka).

Od 1900. u službi je kod Nad-Sumarskog u r e d a u Vinkovc ima , gdje je 1905., u s ta tusu činovnika drž. Sum. uprave, imenovan Šumar-nikom.

Kao u p r a v i t e l j p remješ ten je 1906. iz Vinkovaca k Šumar i j i Šum. r avna te l j s tva Zagreb u Ka l ju . Go-dine 1910. imenovan je Šumarskim inženjerom, a 1911. p remješ ten je u Mrkopal j .

Godine 1919. nalazio se pr i Ravna te l j s tvu Suma u Zagrebu u svojstvu Sum. nadinženjera .

Ostali podaci o k r e t a n j u u službi nisu nam poznati .

L I T E B A T U B A *** SL: 1905., s. 41, 462; 1906., 406; 1910.,

281; 1911., s. 350; 1919., s. 116. BorosiC, J:. SIS, s. 25. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 547.

M U R A V I ć , Ivan, visi Sum. sav-je tnik .

Podac i o Školovanju nisu po-znati , a p rema dos tupnim podaci-ma o k r e t a n j u u službi od 1898. do 1930. rad io je na područ ju Brodske imovne općine, koja je imala sje-diš te u Vinkovcima, i to u Šumari-jama Otok, Trn jan i , Slav. Brod (up rav i t e l j 1918.-1922.), te kod Gos-podarstvenog u reda u Vinkovcima kao Sum. nadinženjer .

Umirov l j en je kao visi Sum.

savje tn ik kod Di rekc i j e Suma u Vinkovcima.

Bio je elan J Š U .


144; 1932., s. 759. *** I zv j e š t a j J S U 1926./27., s. 29. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva u jugoist. Slavoniji . Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538, 542.

MURGIĆ, Ivan, (Crikvenica, 1885-Klenovnik, H r v a t s k o zagorje, l . IV. 1931.), ing. Sumarstva, Sum. nadsav-je tnik .

Gimnazi ju je završio u Senju 1903.g„ a Šumarsku akademi ju , u t r a j a n j u od Sest semestara, u Za-grebu 1906. Naredne godine zapošl-java se kao vježbenik kod Gospo-darstvenog u reda S lunjske imovne imovne općine u Kar lovcu, a 1908. p remješ ten je za up rav i t e l j a Ko-ta r ske Šumarije u Cet ingradu.

Godine 1909. polaže državni ispit za samostalno vođenje Šum-skoga gospodarstva. P e t godina na-kon I. svjetskog r a t a (1923.) do-lazi u Gospodars tveni u red Križe-vacke imovne općine u Bje lovaru , a 1929. prelazi na mjes to d i r ek to r a Suma Brodske imovne općine u Vinkovcima. Na područ ju Slunj-ske imovne općine reambulac i jom, arondaci jom i lokalnom komasaci-jom raspl i tao je zamršene posje-dovne odnose, radeći usporedo i na u r e đ e n j u Suma, uzga jan ju i podi-zan ju sastojina. Osim rada u stru-ci, surađivao je na podizanju pro-svjete i gospodarstva po siromaš-nim selima toga područja .

Kao d i r ek to r u Vinkovcima radio je na pobol jšanju ekonom-skoga s t an ja imovne općine, mije-n j a juć i do tadašn je načine gospo-d a r e n j a i uvodeći š tednju .

Umro je u Klenovniku, u bol-nici, oboljevSi od tuberkuloze . U v r i j eme boravka u bolnici dobio je p r e m j e š t a j u Ogulin, ali smrt je bi-


249

la brža. S a h r a n j e n je u Zagrebu. Bio je elan J S U .


276; 1919., s. 357; 1922., s. 38; 1923., s. 63, 187; 1925., s. 343; 1929., s. 302; 1930., s. 50; 1931., s. 149, 253.

Borosić, J.: SIS, s. 3. *** SN, s. 102. Markić, M.: Ivan MurgiC, d i rek tor su-

ma brodske imovne općine. SL 6/1931., s. 298-299.

*** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-stva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538, 540.

*** Sto godina sumarstva Bilogorsko-podravske regije. Bjelovar 1974., s. 71.

*** H S D 1846-1996., s. 160.

MURK, Josip, dipl. ing. Sumarstva. Sumars tvo je s tud i rao na Šu-

marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na SG odjelu 13.X.1969. godine.

Zaposlen je (1995.) u Proiz-vodnom odjelu UŠ Buzet kao stru-čni suradnik za uzgajanje , zaš t i tu i i skoriscivanje Suma.

L I T E B A T U B A ***SL 1-2,1995., s. 68.

M U R Š l C , Mijo, iz Varaždina , dipl. ing. Sumarstva, Sum. savje tnik .

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu SG smjer skol. g. 1956.-57., a d ip lomirao 15. 1.1959.

Zaposlen je (1995.) u u redu up rav i t e l j a US Našice u svojstvu savje tn ika .

L I T E B A T U B A *** SN, s. 370. *** SL 1-2,1995., s. 59.

MUSA, Dario, (Kakan j , B i H , 22. XII.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mirka, zan imanjem Šu-marskog tehničara . H r v a t po naci-onalnosti. Srednju matematicko-in-f o r m a t i c k u školu završio je 1986.g.

Dip lomirao je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 6.IX.1994. s naslovom diplomskog r ada "Tragovi divl jaci kao odraz gustoće populaci je u lovištu", pred-meta lovstvo.

Nakon d ip lomi ran ja radio je u US Vinkovci kao p r ip ravn ik .

MUSAP, Leander, (Mostar, 9.1. 1935.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sumars tvo je započeo studi-ra t i na Poljoprivredno-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, a di-plomirao je na osamostal jenom Šu-marskom f a k u l t e t u 7.VII.1962. go-dine. Na istom je f a k u l t e t u upisao i posl i jediplomski s tudi j . Magiste-r i j je postigao 22.XII.1977. iz po-d ruč j a iskoriSćivanja Suma.

MUSTAĆ, Goran, (Bjelovar , 8.IV. 1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Miroslava i Ane r. Gelo. H r v a t , katol ik . Otac mu je sao-b r a ć a j n i inženjer , a m a j k a nastav-nica. Osnovnu je školu završio 1980., a s redn ju u COUO, Drvno- tehno-loski smjer 1984., obje u Bje lovaru .

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 13.IV.1992. godine iz područ ja ekologije. Napisao je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Podzemne vode".

Godine 1993. počeo je r a d i t i u JP "Hrvatske Sume" UŠ Bjelo-var kao p r ip ravn ik u Š u m a r i j i Gr-đevac. Nakon jednogodišnjeg pri-pravničkog staža primljen je u stal-ni r adn i odnos u i s to j Šumari j i kao pomoćnik revi rn ika . Do l ipn ja 1996. godine rad io je na svim pos-lovima neposredne proizvodnje sa-me Šumar i je , a t ada je prešao na rad u Š u m a r i j u Bjelovar , gdje se nalazi na mjes tu r e f e r e n t a meha-nizacije i nabave.

Od s t rukovnih udruga elan je H Š D , a od pol i t ičkih H r v a t s k e demokra t ske zajednice.


350

M U S U L I N , Damir, (Ogulin, 20.V. 1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Rade i Savke r. Sudar . Srbin, hrvatskoga državl jans tva . I osnovnu (1976.) i s r edn ju Školu za-vršio je u Ogulinu. M a t u r i r a o je u COUO, ma tema t i cko- in fo rma t i cko usmje ren je 1980. godine.

S t u d i j Sumarstva upisao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 12.YI.1988. iz područ ja zaštite Suma. Napisao je i obranio diplomski r ad pod na-slovom "Vegetacijska i s t raž ivan ja i valor izaci ja gorske Sume smreke".

U službu je nas tupio 16.VI. 1988. god. u t a d a n j e m Goransko-pr imorskom ŠG Delnice u Šumari -j i Jasenak . Nakon jednogodišnjeg pr ipravničkog staža, u is toj je Šu-m a r i j i rad io kao r e f e r e n t pr ipre-me rada .

Osnivanjem JP "Hrvatske Su-me" i UŠ Ogulin, p remješ ten je u Š u m a r i j u Ogulin na radno mjesto rev i rn ika za GJ "Klek" i "Josipo-vac". Godine 1993. prelazi u UŠ Ogulin u Odje l za u ređ ivan je Su-ma, gdje n a j p r i j e r ad i kao taksa-tor, a od l .VIII.1996. kao rukovo-d i t e l j odjela. Na tom se mjes tu na-lazio i 1997. godine.

Član je Hrva t skoga Šumar-skoga druš tva . Živi u Ogulinu.

L I T E B A T U B A ***SL 1-2/95., s. 66.

M U S U L I N , Nikola, (Bjelsko, Ogu-lin, 1.III.1950.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mane, srpske nacional-nosti. U vr i j eme s tud i ja otac mu je bio penzioner sa s ta lnim borav-kom u Ogulinu. Nikola je završio 1968.-69. Šumarsku školu u Delni-cama.

S tud i rao je Sumarstvo na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 4.IV.1973. godine.


MUTAK, Vladimir, (Ogulin, 2. XII.1912. - Zagreb, 28.IV.1975.), dipl. ing. Sum., glazbeni u rednik .

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu. Ap-solvirao je na Šumarskom odjelu skol.g. 1937.-38., a d ip lomirao 30.X .1941. godine. S t u d i j glazbe završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Godine 1942. imenovan je za v ježbenika kod Ravna te l j s tva dr-žavnih Suma u Zagrebu. Nakon toga posvetio se glazbi. Bio je elan orkes t ra Radio-Zagreba i Zagre-bačke opere do 1964. Od t ada do smr t i bio je u redn ik narodne glaz-be u glazb. p rodukc i j i Radio-Zag-reba. Bio je i honora rn i docent na Muzičkoj akademi j i u Zagrebu.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 359. *** SL: 1942., s. 156.; 1975., s. 505.

M U T A V D 2 I Ć , Milan, (Ri jeka , 29. VI.1953.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana, dipl. ing. Sumar-stva. Srpske nacionalnosti . Gima-ziju je završio u Zagrebu skol. g. 1972.-73. i upisao se na Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odje lu 8.III.1978.g.

MUTNJAKOVIĆ, Marina, (Gornji Varoš, Stara Gradiška, 5.VII.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kćer Marka, zan imanjem te-sara. H r v a t s k e nacionalnost i i dr-žavl janstva. S r edn ju drvnoprera-đivacku školu završi la je 1987.g.

Dip lomira la je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu 20.VII.1994. s naslovom di-plomskog r ada "Opterećenje radni-ka bukom pr i Šumskim radovima", znanstvenoga područ ja organizaci-ja Šumsko privrednih organizacija.

M U 2 D E K A , Damjan, rođ. 5.X. 1886., Sum. ing., visi Sum. savje tn ik .


351

Šumarstvo je apsolvirao 1908. na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Banskoj Štiavnici (Slovačka).

Zaposlio se u hrva tskom Su-mars tvu 10.XII.1908., a 1913. god. položio je d ržavni ispit u Budim-pešti. I s t e je godine imenovan Šu-marsk im i n ž e n j e r s k i m pr i s tavom kod Šum. u reda na Sušaku. Nakon toga radio je u Šumarskoj službi u Mađarskoj . U H r v a t s k u se vra t io 1919. i unap r i j eđen je za Šumar-skog nad inžen je ra u s ta tusu držav-nih Šumarskih činovnika pr i Šu-mar i j i Ra j i c kod Okucana, Direk-cija Suma Vinkovci. Od 1922. do 1940. radio je u Direkciji Suma Vin-kovci, gdje je 12.VIII.1932. postav-l jen za višega Šumarskoga savjetni-ka. G. 1940. p remješ ten je, u istom svojstvu, Direkciji Suma u Novom Sa-du (Vojvodina) . Bio je elan J Š U .

L I T E B A T U B A *** SL: 1913., s. 360; 1919., s. 116, 314;

1922., s. 200; 1925., s. 342; 1926., s. 399; 1929., s. 302; 1932., 645; 1937., s. 545; 1940., s. 53.

Borosić, J.: SIS, s. 26, 44, 84. Zbornik o s totoj obljetnici su-

marstva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 547, 550.

MUŽINIĆ, Mirko, (Labin , I s t ra , 20.11.1904. - Osijek, 30.X.1986.), dipl. ing. Sumarstva, republ ičk i Sumar-ski inspektor .

Po t j eče iz Sumarske obi tel j i . Otac Milan radio je u I s t r i na u r e đ e n j u buj ica .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zemunu. Dip lomirao je 1929. U Beogradu je položio državni s t ručni ispit za samostalno vođe-nje Šumskoga gospodarstva (1932.).

R a d n i vi jek započeo je k r a j e m 1929. u Di rekc i j i Suma imovne op-ćine u Bje lovaru , zat im je prem-ješten kod Pe t rova rad in ske imov-ne općine u svojstvu pr i s tava gdje je bio rukovod i t e l j Šumske up rave Klenak . Nakon toga premješ ten je

1934. u Šumarije Brodske imovne općine u Vinkovce i u S t a r e Mi-kanovce, 1938.g. Ko ta r skom nacel-stvu u Split , zat im u Đakovo, te 1940. god. u Šumsku upravu Potoci ( B i H ) . Godine 1941. p remješ ten je za up rav i t e l j a Šumar i j e Vrhovine, zat im u Omis te 1942. za kotarsko-ga Šumara u Požegu, gdje odlazi u N O B u Slavoniju. Tamo je 27.IX. 1944.g. postavl jen za povje ren ika nad Šumskim posjedom u K u t j e v u , a 15.IV.1945. imenovan je za iza-slanika Oblasnog NOO za Slavoni-ju u up rav i Šumsko- indus t r i j skog poduzeća i Di rekc i j i Suma u Vin-kovcima. Odat le odlazi u Minis-ta r s tvo Sumarstva u Zagreb, gdje je do 1946. rukovod i t e l j u Zemalj-skom Šumarskom poduzeću, a za-t im savje tn ik u istom minis tar-stvu. Odat le odlazi za up rav i t e l j a Uprave za poSumljavanje i melio-rac i ju krSa u Split , a poslije likvi-daci je te uprave imenovan je za di-r ek to ra ŠG "Dalmacija" u Spl i tu . Godine 1952. postavl jen je za di-r ek to ra L Š G "Košutnjak" u Bi l ju .

Svoj radni vijek završava umi-rovl jen jem na dužnost i republič-kog Šumarskog inspektora .

Odgojio je niz Šumarskih i lovnih stručnjaka. Dao je veliki do-prinos u n a p r e đ e n j u lovstva i gos-podaren ju s divl jaci . Zaslužan je za uzornu organizaci ju lovišta i lo-vaca na područ ju L Š P G "Košut-njak". Svojim d je lovanjem u Su-mars tvu i lovstvu dao je doprinos i zašt i t i pr i rode. Bio je prvi t a j n i k Lovačkoga saveza H r v a t s k e nakon I I . svj. ra ta . Lovački savez dodije-lio mu je 1985. posebno P r i z n a n j e sa zlatnom medaljom za osobite zasluge u razvoju i u n a p r e đ e n j u lovstva.

B A D O V I

Uzgojno uzgajalište divljaci Kunjevci. L B V 1947., L V I , br. 7, s. 5-7.

O prehrani fazana i ostale divljaci. L B V 1947., L V I , br. 8, s. 2.


252

L I T E B A T U B A *** SL: 1933., s. 159, 285; 1935., s. 32, 233;

1936., s. 365; 1938., s. 105; 1939., s. 266; 1940., s. 328; 1941., s. 404, 538; 1942., s. 219; 1952., s. 74.

BorosiC, J.: SIS, s. 11, 67,107. *** Zbornik o s to to j obljetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538, 542, 543.

KalajdžiC, E.: P r i znan je prvom tajni-ku Lovačkog saveza Hrva t ske . LV, br. 6, 1986., s. 6.

KalajdžiC, E.: In memoriam - MužiniC, Mirko, Barba , dipl. inž. sumarstva (1904-1986), SL 10-12/87., s. 700.

Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, s. 211, 284, 427.

» » L V br. 5,1999., s. 12.


253

N A D L E R , Ferd inand, (Hrovaca, Ribnica, Slovenija, 4.XII.1926.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Janeza i F rancke r. Ja-celj. Slovenske narodnosti i držav-ljanstva. Pot ječe iz seoske obitelji . Osnovnu je Školu završio u Ribnici 1938., a I I I . državnu realnu gim-naziju Bežigrad u L jub l j an i 1948.g.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Sumarskom fakul te-tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1951.-52., a diplomirao 30. VII.1953.

Nakon diplomiranja sve je vri jeme radio u slovenskom Šumar-stvu. U službi je redovno napredo-vao na području iskoriscivanja, nje-ge i uzgoja Suma. Radio je u tak-saciji GG Kocevje, pa je bio upra-vi te l j Šumske uprave Grcanice, za-tim di rektor OOUR (TOZD) Rib-

nica za državne i pr ivatne Sme (10.000 ha).

Godine 1959. za stručni ispit napisao je tada aktua lan rad "Rib-nicka suha roba i njen da l jn j i pri-jelaz u galanter i ju te velika potre-ba i nužnost razvoja drvne indus-trije".

Mnogo je vremena i t r uda uložio u uređenje Muzeja suhe ro-be i loncarstva u Ribnici.

Sudjelovao je u vise s tručnih ekskurzi ja u t i jeku radnog vijeka.

Kao umirovljenik živi u Rib-nici.

L I T E B A T U B A *** S N , s. 366.

NAGLAV, J u r a j , (Osijek, 17.VIII. 1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Stanka i Vilme r. Flacer. Hrva t ske narodnosti i državljan-stva, r imokatolik. Rodi te l j i su mu bili službenici. Školovao se u Osi-jeku. Osnovnu je školu završio 1957, a na Gimnazij i "I.L.Ribar" maturi-rao je 1961. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 31.VII.1972. godine.

U Šumar i j i Osijek počeo je rad i t i 1973.g. Nakon pripravničkog staža i položenog stručnog ispita dobio je mjesto re fe ren ta za rasad-nicku proizvodnju. Zatim, nekoli-ko godina radio je na mjestu stru-


354

cnog su radn ika za uzgoj i zaš t i tu Suma u UŠ Osijek.

Od 1985. je invalid sa skraće-nim radn im vremenom od 4 sata.

Sada je rev i rn ik u Š u m a r i j i Osijek (1997).

L I T E B A T U B A ***SL 1-2/95., s. 59.

NAGLIĆ, Vjekoslav iz Gline, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumar-skom odje lu skol. g. 1932.-33., a di-plomirao 5.X.1936. godine.

P ronaš l i smo samo poda tak da je 1938. bio zaposlen kod Direk-cije Suma u B a n j a Luci . I s t e godi-ne p r iml jen je za elana Jug. Sum. udružen ja .

L I T E B A T U B A BorosiC, Jr. 8IS, s. 8 ( IV. god.). ***SL 1938., s. 340. *** ŠN, s. 358.

NAGY, Vinko, (Daruvar , 25.XI. 1860,-Budimpesta, 27.111.1915.), ing. Sumarstva, min is ta rsk i savje tnik .

Osnovnu i s redn ju Školu po-lazio je u D a r u v a r u , Bjelovaru, Kar lovcu, Zagrebu i Osijeku. Šu-marsku naobrazbu stekao je na Vi-sokoj školi za k u l t u t u t la u Beču i Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j ško-li u Bansko j Št iavnici (Slovačka).

Šumarsku je p raksu proveo kod nadsumarskog u reda u Lippi , kod Šumar i j e Begovo Razdol je i u Ogulinu. Državn i s t ručni ispit po-ložio je 1890. s izvrsnim uspjehom pa mu je povjerena up rava Šuma-r i j e Jasenak . God. 1891. imenovan je pomoćnim taksa torom kod Sum. u reda u Otočcu, gdje je provodio reviz i ju gospodarskih osnova. Na-kon toga, 1893.g. pozvan je u Bu-dimpeš tu na službu kod ugarskog Ministarstva za poljoprivredu, gdje

je 1894. imenovan nadsumarom, a 1897. Sumarnikom.

Početkom s rpn ja 1898. vraća se u H r v a t s k u na mjesto predstoj-nika Šum. u reda u Otočcu, gdje je 1900.g. imenovan nadSumarnikom. Za vr i j eme s lužbovanja u Otočcu izgradnjom Sumskih cesta i putova pr idonio je rac ionaln i jem iskoris-Civanju Suma.

Godine 1905. vraćen je u Mi-nis tars tvo pol jopr ivrede u Budim-peštu, gdje mu je povjerena up rava Odsjeka »Adminis t raci ja d ržavn ih Suma u H r v a t s k o j i S l avon i jR Carskim r ješen jem od 16.VII.1906. dodi je l jen mu je naslov Sum. nad-savje tn ika , 8.VIII.1907. imenovan je Sum. ravnate l jem, a 6.X.1913. minis ta rsk im savje tn ikom u statu-su činovnika Uprave hrvatsko-sla-vonskih d ržavn ih Suma. P r i j e nje-ga, od h r v a t s k i h Sum. službenika, tako visok položaj s tekao je jedino J. H a v a s (1909.).

God. 1899. boravio je u I t a l i j i r ad i upoznavan ja t rgovine drvom.

Osim članstva u H S Š D bio je p reds jednik podružnice Gospodar-skog d ruš tva u Otočcu, elan župa-ni jske skupšt ine i Upravnog odbo-ra Župan i j e l icko-krbavske.

Bio je ispi tni povjerenik za državni s t ručni ispit (1899.) i ze-mal jsk i k u l t u r n i vi jećnik za ko ta r Otočac (1904.).

Dobio je pismeno p r i znan je Min is ta r s tva za po l jopr ivredu za d je lovan je na polju narodnoga go-spodars tva i javne uprave, ali hr-vatska mu je javnost zamjer i la (ŠL 1915.) sto je u t jecao na premje-š tan je Šum. u reda iz Otočca na Sušak i nep r iman je apsolvenata Šum. akademi je zagrebačke u dr-žavnu službu. Napomin jemo da je tek 1913. p r iml jen prvi apsolvent te akademi je u d ržavnu službu (Pavlic, Ante) .

Godine 1894. objavio je jedan pisani rad na mađarskom jeziku


355

(Erdesze t i Lapok 33, s. 337-361).


390; 1899., s. 268; 1901., 97; 1902., 626; 1906., s. 69; 1913., s. 479.

*** Vinko Nagy, kral j , minis tarski sa vjetnik. SL 2,1914., s. 65-68.

*** Bazl ici te vijesti . Umro Vinko Ka-gy, kr. minis tarski savjetnik. SL 3-4, 1915, s. 112.

Kauders, A.: Sum. bibliografija I, s. 181. *** H S D 1846-1996, s. 99,111,113.

N A J H A J Z L E R , Franjo, (Gares-nica 2.VIII.1942.), dipl. ing. Sum.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 10.1.1969. godine.

N A J H O L D , ( N E U H O L D ) , Boži-dar , iz Zagreba, r. 14.IX.1887., ing. Sumastva, visi Sum. savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na ce-tvorogodisnjoj Šumarsko j akade-mi j i u Zagrebu. Apsolvirao je 1912. godine.

Zaposlio se u s t ruci 9.IX. 1912. kod Ogulinske imovne općine, n a j p r i j e kao Sum. vježbenik, zat im kao ko ta r sk i Šumar (1918.), nadsu-mar (1921.) te kao Sum. nadinže-n je r i u p r a v i t e l j Ko ta r ske Šuma-r i j e u Modrusu (1923.).

U međuvremenu položio je državni s t ručni ispit u Zagrebu 1915. god.

Godine 1923. p remješ ten je Gospodarstvenom u redu Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški , 1925.g. u Vinkovce, zat im Kotar -skom poglavarstvu u Čabar, a 1926. p remješ ten je za kotarskog Sum. r e f e r e n t a u Pisarovini , gdje je 21. III.1927. umirovl jen kao Sumarski savje tn ik .

Od 17.VI.1927. ponovno je u službi. P r e m a dos tupnim podaci-ma, 1933. p remješ ten je kao Sum. savje tn ik Di rekc i j e Suma Brodske imovne općine u Vinkovcima u istom svojstvu k P e t r o v a r a d i n s k o j

imovnoj općini u Srem. Mitrovici , gdje je 1935. unap r i j eđen za višeg Sum. savje tnika , ali i p remješ ten Di rekc i j i Suma Kr iževacke imovne općine u Bje lovaru . Sl i jedi prem-j e š t a j u Vinkovce i povra tak u Bjelovar (1939.), a 1941. god. radio je kao Sum. nadzornik kod Direk-cije Suma u Tuzli ( B i H ) i prem-ješten Di rekc i j i Suma u Vinkovce. Ostali podaci o k r e t a n j u u službi nisu nam poznati .

Bio je elan H S Š D , kasni je J Š U .


148; 1922, 761; 1923, s. 382, 629; 1925, s. 499, 629; 1926, s. 518; 1927, s 265; 1993, s. 158; 1935, s. 281, 416; 1939, s. 265; 1941, s. 113 (Neuhold, Najhold) .

BorosiC, J.: SIS, s. 4, 67, 87. *** SN, s. 103.

N A J V I R T , Zeljko, (Požega, 9 .XII . 1962.), mr. sc, dipl. ing. Sumarstva.

Sin Tomislava i Ane r. Trc-ka. Hrva t , r imokatol ičke vjere. Ro-d i t e l j i su mu službenici. Školovao se u Požegi: osnovnu je Školu za-vršio 1977, a s redn ju u COUO 1981. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Diplomirao je 17.XI.1987. iz područ ja uređivanje Suma. Napi-sao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Gospodarenje Sumama h ras t a lužnjaka".

Godine 1992. upisao je na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu po-sl i jediplomski s t u d i j iz u r eđ ivan j a Suma. Položivši sve ispite, obranio je 25.III.1997. magis tarski r ad pod naslovom "Gospodarenje Sumama h ras t a medunca (Quercus pubes-cens Wild.) u Slavonskom gorju". Mentor mu je bio prof . dr. sc. Šime Mestrović.

Rad u s t ruci započeo je kao p r ip ravn ik u Odjelu za u ređ ivan je Suma Požega. Od 1989.g. r ad i kao


356

fi tocenolog-tipolog. Na tome mje-stu os ta je do 1991. kad posta je taksa tor . Od 1992.g. r ad i na mjes tu samostalnoga t aksa to ra pr i US Po-žega. Godine 1995. imenovan je vo-di te l jem Odje la za u ređ ivan je Su-ma iste uprave.

Na znanstvenom savjetova-n ju o novim dost ignućima u ure-đ ivan ju Suma, održanom u Đur-đevcu (2.-6.III.1998.) nas tupio je s r e f e r a t o m "Praktični problemi pr i sastavku u reda inih zapisnika ".

Član je H Š D .

L I T E B A T I B A ***SL 1-2/95., s. 60. «**Posl. izvješće 1995, "HS", s. 60.

N A J 2 E R , Ladislav, (Kozje, Ma-ribor, Slovenija, 30.IY.1910. - Ce-lje, 1979.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mat i j e i Mar i j e r. Sker-bec. Slovenske narodnost i i držav-l janstva, r imokatol ik . Po t j eče iz službeničke obi tel j i . Školovao se u Mar iboru , gdje je završio osnovnu Školu i rea lnu gimnaziju.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu, gdje je apsolvirao skol. g. 1938.-39., a d ip lomirao 12. V.1944.

Nakon d ip lomi ran ja radio je u Sloveniji : bio je Sef Šumar i j e Ruse, GG Maribor , a zat im dugi niz godina r ad i u "Marlesu" u L ju -b l j an i i na k r a j u bio je d i rek to r Lesne i ndus t r i j e "Bohor" Sen t ju r .

L I T E B A T U B A *** SN, s. 360.

N A K O V - K U R T A S O V , Anton, iz Komost ice (Bugarska) , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no- Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumar-skom odje lu 1940.-41., a d ip lomirao 23.YIII.1948. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 360.

N A L B A N T , Avdo, iz Vlasenice ( B i H ) , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1949-50., a d ip lomirao na Šumarskom odjelu, Šumsko - uzgojni smjer, 16. III.1951. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 364.

N A N I C I N I , Dragutin, (Karlobag, 10.IY.1856. - Đakovo, 3.XI.1905.), vlastel inski Sumarnik.

Rea lku je polazio u Gospiću, a završio u Zagrebu. Sumars tvo je apsolvirao na Gospodarsko-Sumar-skom učil iš tu u Kr iževcima 1879. godine.

Šumarsku službu započeo je u Otočcu, a nastavio kod I. i I I . Banske imovne općine u Glini i Pe t r i n j i , kao i kod grada P e t r i n j e kao ko ta r sk i Šumar.

God. 1889. s tupio je u službu kod nasickog vlaste l instva u svoj-stvu nadsumara, a 1893. kao Sumar-nik kod vlastelinstva B i skup i j e đa-kovačke, gdje je u službi do svoje p re rane smrt i 1905. u 50-oj godini života. Sahranjen je u Đakovu. Opo-ručno je ostavio 40 t isuća k r u n a za osnutak zaklade za izobrazbu hrv. ob r tn ika i trgovaca.

Težio je n a p r e t k u hrvatsko-ga Sumarstva i H r v a t s k e pa je u tom smislu djelovao i pisao. Bio je suradnik Sum. lista (1880.-1903.) s t emama iz područ ja dendrologije, uzga jan ja Suma, poSumljavanja kr-Sa, dend rome t r i j e te Sumarske po-l i t ike i uprave, a javio se i u L R Y . Izdao je (1898.) i samostalnu stu-d i ju o imovnim općinama.

Bio je elan H S S D i Hrv . dru-štva za ga jenje lova i r iba rs tva . Je-dan je od n a j s t a r i j i h (od 1880.) i po razvoj H S S D vrlo zaslužan elan,


257

ak t ivan na d ruš tven im skupšti-nama. Na vinkovackoj skupš t in i (1880.) sudjelovao je s r e f e r a t o m "Da li se p reporuču je u na jnov i je doba mah preotimljujuće uvađan j e če t in jača Suma u H r v a t s k o j i Sla-voniji..", upozorava juć i da čet inja-če ne v a l j a u n o s i t i u hras tove Su-me.

B A D O V I

Da li se preporučuje umjetno uzga-janje cetinjackih suma u Hrvatskoj. Sum. list 1880., s. 202-208.

K pošumljen ju Krasa. Sum. list 1881, s. 140-143.

Eukaliptus. Sum. list 1882, s. 77. Oplodnja sjeća u sumah imovnih i ur-

bari jalnih obcina u Hrvatskoj. Sum. list 1887, s. 365-372.

Imovne općine u bivšoj Vojnoj Kra-jini. Zagreb 1898.

Premjerba drva za gorivo. Sum. list 1889, s. 94-102.

Da li šljuke kod nas prezirnu ju. L B V 1898, V I I , 4, s. 47.

Obskrba privatnih činovnika u staros-ti. Sum. list 1900, s. 393-399.

L I T E B A T U B A *** SL 1879, s. 156; 1882, s. 226, 234;

1886, s. 227; 1890, s. 375; 1893, s. 534; 1895, s. 325; 1905, s. 462.

*** Druš tvene viesti. Umro nadsumar Dragut in Nanicini . SL 12,1905, s. 566-567.

*** Umro sumarnik Dragut in Nanici-ni. L B V 12,1905, s. 141.

BorosiC, J:. SIS, s. 16. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

44, 57, 66,117,144,170. *** Povijest šumar. H r v a t s k e 1846-

1976, s. 27, 72, 80, 88,122, 245, 357, 360, 409. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, s. 155,

427. Husinec, S., DeliC, P.: Gospodarsko i

sum. učilište u Križevcima. MH Križevci , s. 91.

*** H S D 1846-1996., s. 65, 76, 78, 85, 96, 104.

NASIC, Vladimir, (Lovrec, 12.IX. 1938.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu.

Dip lomirao je na Šumsko-uz-gojnom odje lu 14.VII.1965. godine.

N A S T R A N , Zvonimir, Anton, (Su-botica, Vojvodina, 26.XII.1928. -L j u b l j a n a , 5.VII.1992.), dipl. ing. Sumarstva, republ ičk i savje tn ik za Sumarstvo Slovenije.

Sin Ma t i j e i Mar i j e r. Pavlic. Osnovnu školu polazio je u Solcavi (Slovenija), a gimnazi ju u Celju, gdje je m a t u r i r a o 1947. godine.

S tud i rao je Sumarstvo na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1952.-53, a d ip lomirao 25.1.1954.

Nakon diplomiranja, 1954. za-počinje radom kod GG Slovenj Gradec kao t aksa to r u Sekci j i za u ređ ivan je Suma, gdje os ta je do ukl jucno 1960.g. Od 1960. do 1969. zaposlen je kod GG Pos to jna u svojstvu rukovodi te l j a Sekci je za u ređ ivan je Suma. U to doba pre-da j e na S r e d n j o j Šumarskoj Školi u Pos to jn i p redmete uređivanje Su-ma, uzgajanje Suma i lovstvo. Od 1974. do 1976. postavl jen je za di-rek to ra Pogona za kooperaciju kod GG Postojna , a nakon toga do 1982. p r e d s j e d n i k je S k u p š t i n e općine Postojna .

Od 1982. do 1986.g. bio je u L j u b l j a n i republ ičk i podsekre ta r u Republ ičkom komi te tu za poljo-pr ivredu, Sumarstvo i p reh ranu . Zadužen je za područ je Sumarstva i lovstva Slovenije, gdje, uz ostalo, su r ađu j e na iz radi novoga zakona o Sumama. Godine 1986. postavl jen


358

je za republičkog sav je tn ika kod Republ ičkoga komi te ta za poljo-pr ivredu, Sumarstvo i p r e h r a n u u L j u b l j a n i . Na tom je mjes tu ostao do odlaska u mirovinu 1989.g.

U t i j e k u radnog v i jeka stru-čno se usavršavao na Šumarskom od je l j en ju E T H (Eidgenossische Technische Hochschule) u Ztirichu, a 1986. radio je intenzivno na pri-p remama za 18. svjetski I U F R O kongres u L j u b l j a n i . Posebno va-l ja istaci da je dipl. ing. Zvonimir N a s t r a n naglašeno surađivao na usavršavanju >prirodi prijaznog< uz-goja, odnosno na gospodarenju Su-mama u Slovenij i .

Ne samo za Sumarstvo, dipl. ing. Zvonimir N a s t r a n zaslužan je i za lovstvo. Nepres tano je ak t ivno nastojao, i uvel ike uspijevao, na pobol j šan ju odnosa prema divl jac i i razvoju lovačke etike. Posebno je zaslužan za u s t ro j no t ran jskoga lovnouzgojnog područ ja za jelen-sku divljač.

Za svoj rad pr imio je vise d ržavn ih odl ikovanja na različi-t im područj ima, a među kolegama i suradnic ima bio je obl jubl jen .

Autor je mnogobrojn ih stru-čnih č lanaka u Gozdarskom vestni-ku Slovenije i u l istu Gozdni go-spodar u Posto jni.

Bio je ak t ivan elan D I T , pa je posebno zaslužan za osnivanje Šumarskog muzeja u R a v n a m a u Koruškoj .

L I T E B A T U B A *** SN, s. 367. *** Lovec, L X X V I , st. 1,1993.

NA VARA, Antun, (Hnežev i Vi-nohradi , Prag, Ceska, 1846. - Viro-vitica, 1921.), ko ta r sk i nadSumar.

Podac i o njegovom Školova-n ju nisu nam poznati .

P r e m a pronađenim podaci-ma, či tavo vr i j eme radio je u Vi-rovitici; i to od 1882. kao općinski Šumar, a od 1890. do umi rov l j en j a

1909.g. kao ko ta r sk i Šumar, i na k r a j u kao nadSumar kod Ko ta r ske oblasti .

Umro je 10.X.1921.g. u Viro-vit ici - u 76. godini života.


L I T E B A T U B A *** SL 1882., s. 226; 1890., s. 375; 1897.,

389; 1909., s. 329. *** Umro Antun Navara , kot. šumar.

SL 10-12,1921., s. 211.

NAVRACIĆ, Ivan, (Karlovac, 4. VIII .1906. - 1941.), dipl. ing. Sum.

Šumars tvo je apsolvirao skol. g. 1928.-29., a d ip lomirao na Šum. odjelu Pol jopr ivredno-Sum. fakul -t e t a Sveuc. u Zagrebu 12.X.1931.g.

P r e m a dos tupnim podacima, 3.II.1933. postavl jen je za činovnič-kog p r ip r avn ika i v. d. up rav i t e l j a Šumske up rave Cetingrad, Direk-cije Suma Slunjske imovne općine u Kar lovcu, gdje je 1937. imenovan Sum. pr is tavom. God. 1938. premje-šten je n a j p r i j e za v. d. up rav i t e l j a Šumske up rave Đurđevačke imov-ne općine u Đurđevcu, a odmah zat im premješ ten k Di rekc i j i Suma iste imovne općine u Bjelovar . Za Sum. višeg pr i s tava unapr i j eđen je 1940. kod Ravna te l j s tva Suma Đur-đevačke imovne općine u Bjelova-ru. Umro je u 35. godini života.

Iz L R V (1941.) saznajemo da se bavio lovom na područ ju Gla-


359

vice, Begovca i Vel ike KladuSe. Bio je elan H Š D .


657; 1940., s. 269, 560. BorosiC, J.: SIS., s. 7, 76,116. Ivo: In memoriam. Ing. Ivan NavraCiC.

L B V 5,1941., s. 239-240. H S D . Nasi pokojnici u 1941. Ing.

Ivo NavraCić. SL 1942., s. 90.

N A V R A T I L , Ivo, (Vir je , Podra-vina, 7.X.1906. - Bi jeka , 2.XI.1986.), dipl. ing. Sumarstva, s t ručn jak za u ređ ivan je Suma.

Šumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1928.-29., a d ip lomirao 20VI.1930.g„ na tada vec preimenovanom Poljopriv-redno-Sumarskom fakul te tu u Zag-rebu.

Počeo je r a d i t i u svojstvu p r ip r avn ika 16.1.1932. u taksac i j i Di rekc i j e Suma u Zagrebu. Držav-ni s t ručni ispit položio je 1934.g. Godine 1938. p remješ ten je Kota r -skom nacelstvu u Jas t rebarsko , 1941. za taksatora pri ravnatel js tvu Suma u Sara jevu , zat im u istom svojstvu ravnatel js tvu Suma Pet ro-varad inske imovne općine u tadaš-n j o j H r v a t s k o j Mitrovici , 1943. u Travnik, a odatle Ravna te l j s tvu Su-ma u Bjelovar .

Pos l i je I I . svj. r a t a rad io je s t imom s t ručn j aka (RadoSević, J., Pere, Z„ Klepac, D. i dr.) pr i službi za u ređ ivan je Suma Minis ta r s tva Sumarstva NR H r v a t s k e na inven-ta r izac i j i Suma u H r v a t s k o j (ŠL 3, 1947.). Za t im je gotovo če tvr t sto-ljeća radio u Rijeci , gdje je nakon d e c e n t r a l i z a c i j e s lužbe u ređ iva -n ja Suma, osnovao sekciju za ure-đ ivan je Suma (1950.) za područ je ŠG Visevica" Ri jeka , a koje je obuhvaća lo veći dio p r e b o r n i h gorskih Suma i dio p r imorsk ih i o točnih Suma. U p rvom desetgo-d i s n j e m r a z d o b l j u (1951.-1960.) ta je Sekci ja obavila te renske rado-

ve i iz radi la 27 gospodarskih os-nova za 65.568 ha, sto je iznosilo gotovo 89% u k u p n e površine gospo-dars tva .

"Kao Sef taksac i je na Ri jec i ing. Ivo N a v r a t i l skupio je oko sebe velik b r o j Šumara (Škopac, Lakić , Tomac, Cop, Sušan j i dr. ) s ko j ima je izradio velik b r o j gospo-da r sk ih osnova za područ je Suma Gorskog kotara... Svojim iskustvom, kojeg je stekao, svoj posao obav-ljao je vrlo dobro i toćno, tako da su njegovi taksaci j sk i podaci bi l i uvi jek pouzdani . Zadn je njegovo s t ručno djelo je gospodarska os-nova Nacionalnog pa rka >Risnjak<, (D. Klepac, 1986.).

I nakon umi rov l j en ja svojim znanjem i iskustvom pomaže mla-dim kolegama.

Sudjelovao je na seminar ima u organizaci j i Šum. f a k u l t e t a Za-greb iz oblast i u r eđ ivan j a Suma, f o t o g r a m e t r i j e i Sumarske ekono-mike, a nadopun javao je svoja znan ja iz područ ja f i tocenologi je i pedologije.

Bio je elan H Š D . Umro je u Ri jec i 2. studeno-

ga 1986. godine.

B A D O V I

Razvitak sumarstva i sumsko-gospo-darske organizacije u oslobođenoj zemlji (od godine 1945. do 1960.). Edic i ja "Šumsko gospodarstvo Delnice 1960-1980". Delnice 1981., s. 97-127.

Prinosne mogućnosti suma. Gorski ko-tar . Monografi ja , Delnice 1981., s. 514-517.

L I T E B A T U B A *** SL: 1935., s. 112, 233, 480, 599; 1938.,

s. 46; 1939., s. 52; 1940., s. 269; 1941., s. 327, 405; 1943., s. 24, 188, 331; 1952., s. 74; 1954., s. 255.

BorosiC, J.: SIS, s. 7, 40,114. *** SN, S. 356. *** Povijest šumar. Hrvatske 1846-1976.,

s. 162. Klepac, D.: In memoriam - Navra t i l

Ivo, dipl. inž. sumarstva (1906-1986.), SL 11-12/86., s. 583-584.

Klepac, D.: Dinamika k re t an ja drvne zalihe na pan ju u sumama Gorskoga ko-


260

t a ra t i jekom 40 godina (1950-1990). SL li-la, 1995., s. 359-360.

*** H S D 1846-1996., s. 241. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 9, 68, 69,138, 230.

N E D E L J K O , Damir, (Kr is tano-vec, 13.V.1964.), dipl. ing. Sum.


Diplomirao je na Šumarskom odje lu 7.II.1992. godine.

N E D E L J K O V I Ć , Petar, iz Šasi naca, Sr i jem, rod. 9.XI.1900., dipl. ing. Sumarstva, Sumarski savje tnik .

S tud i rao je na Gospodarsko-Sumarskom fakul te tu Sveuc. u Za-grebu. Apsolvirao je skol. g. 1924.-25., a d ip lomirao 12.X.1925. na Šu-marskom odje lu toga f aku l t e t a .

U državnu službu p r iml jen je 20.XI.1926. godine, a 1928. radio je kao podsumar u Skopju. S t ručn i ispit položio je u Beogradu 1929. Dana 3.III.1930. primljen je u svoj-stvu Sum. pr i s tava u Šumsku up-ravu Boljevac, Aleksinac (Srbi ja) , gdje se nalazio i 1933. Godine 1935. p remješ ten je iz Šum. uprave Kra-ljevo za up rav i t e l j a Šum. uprave Parac in , 1937.g. unapr i j eđen je za Šumarskoga sav je tn ika kod Direk-cije Suma u Cacku, a 1939., u istom svojstvu, p remješ ten je u Parac in .

Podac i o da l jn j em k r e t a n j u u službi nisu nam poznati .



352; 1937., s. 613; 1939., s. 265. BorosiC, J.: SIS, s. 6, 32,101,147. *** SN, S. 355.

N E D E V - V O L E R , Lazar, iz P r o vadije, Bugarska , dipl. ing. Sum.

S t u d i r a o je Sumars tvo na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 20.1.1942. godine.

NEDIC, Andrija, (Dal j , Osijek, 24. XI.1931.), dipl ing. Sumarstva.

Sin Andr i j e i Mar i j e r. Ana-sic - Tarczai . H r v a t s k e narodnost i i državl jans tva , r imokatol ik . Otac mu je bio žel jeznički službenik, a m a j k a domaćica. CetvorogodiSnju pučku Školu završio je u Ž u p a n j i 1942., a građansku nižu gimnazi ju 1946.g. S r edn ju Šumarsku školu završio je u Kar lovcu 1950.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom fakul te tu u Sarajevu, gdje je d ip lomirao 1960.godine.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se u s t ruci i od 27.111.1960. do 30. VI.1966. bio je u p r a v i t e l j Šumar i j e V r b a n j a (Spacva). Po tom je bio s t ručni suradnik za s tud i j i organi-zaciju r ada - sve do umi rov l j en ja 24.XI.1991. godine.

Bio je sudionik i organizator mnogih s t ručn ih ekskurzi ja , elan razn ih komisi ja i odbora na raz in i r epubl ike te dugogodišnji elan u organima S l Z - a usmjerenog obra-zovanja u Sumarstvu i p r e r ad i dr-veta.

Sudjelovao je na kongresima I U F R O u Mtinchenu 1974., i L ju-b l j an i 1986. godine.

Član je Hrva t skog lovačkoga saveza i Hrva t skoga d ruš tva za ga jenje lova i r ibars tva .

L I T E B A T U B A *** H S D 1846-1996., s. 436. *** Sum. škola Karlovac. Monografi ja ,

Karlovac 1997., s. 79,133.

N E F E R O V I Ć , Franjo, iz Zagreba, r. 7.XII.1875., Sum. nadsavjetnik.


U službi je od 7.IX.1895. kod Gospodarstvenog u reda Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški , gdje je neprekidno radio do 1923.g.

Državn i s t ručni ispit položio je 1902. kao Sum. v ježbenik u Nov-skoj, a 1908. bio je p ro tus tavn ik u


361

Novoj Gradiški . God. 1912. imeno-van je ko ta r sk im Šumarom, 1922., kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Oriovac, imenovan je savjetnikom, a 1923. postavl jen je za up rav i t e l j a Kotar -ske Šumarije u Novoj Gradiški .

I s t e je godine premješ ten za upravi te l ja Šumari je Brodske imov-ne općine u Slav. Brodu, 1925., kao Sum. savjetnik, p remješ ten je k Di rekc i j i Suma Ogulinske imovne općine u Ogulin, a 1928., u istom svojstvu, p remješ ten je u Novu Gradišku, gdje je kao Sum. nadsav-je tn ik umirovl jen 6.1.1932.

Od 22.XII.1932. ponovno je u službi kao Sum. savje tn ik kod Di-rekci je Suma imovne općine u No-voj Gradiški , a 1935. vodio se kao Sum. savje tn ik u mirovin i sa pre-bival iš tem u Novoj Gradiški .

U L B V (br. 7, 1912.) objavio je napis: "Otrovan vuk u Oriovcu".

Bio je elan H S Š D , kasni je J Š U .

L I T E B A T U B A *** SL: 1897., s. 232; 1900., 324; 1902.,

299; 1904., s. 342; 1912., s. 156, 489; 1920., s. 369; 1922., s. 776; 1923., s. 307, 381, 568; 1925., s. 556; 1926., s. 340; 1928., s. 388; 1929., s. 302; 1933., s. 159., s. 1935., s. 234.

BorosiC, J.: SIS., s. 20, 71, 88,147. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 533, 542.

Frković, A.: Bib l iograf i ja LBV, Zag-reb 1993., s. 335, 427.

N E F F , Milan, vid. 5. knj iga.

N E G A S H , Mamo, (Adis Abeba, E t iop i j a , 13.VII.1955.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin oca Mamo. E t iop l j an in . Osnovnu i s redn ju naobrazbu po-stigao je u rodnom gradu u Etio-piji . M a t u r i r a o je skol. g. 1981.-82., pa se iste godine u jesen upisao na Šumarski fakultet Sveuc. u Zagrebu.

Naučio je h rva t sk i jezik i uspješno s tud i rao Sumarstvo. Dip-lomirao je na ŠG Odje lu 29.1.1988.,

napisavSi i obranivši d iplomski rad pod naslovom "Određivanje sta-rost i pr ibl ižno pod jednak ih sasto-j ina u ekva to r i j a lno j zoni".

Nakon diplomiranja otišao je iz H r v a t s k e .

N E I D H A R D T , Nikola, (Zagreb, 6.XII.1902. - Zagreb, 7.II.1983.), re-dovni sveuc. prof . na Pol jopr ivred-no-Sum., odnosno Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu, dr. sc., dipl. ing. Sumar-stva, dekan Poljopriv.-Šumarskoga i Šumarskoga f a k u l t e t a .

U Zagrebu je svršio I I . kla-sičnu gimnazi ju 1921. godine una-toč teškoj bolest i pluća. Njegove zdravstvene poteškoće usmjer i le su ga na s t u d i j Sumarstva. Diplo-mirao je na Gospodarsko-Sumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu 22.VI. 1926. s odličnim uspjehom. Na is-tome f a k u l t e t u dok tor i rao je 1927. godine d iser tac i jom "O e f e k t u t ru-pljenja".

Od 1928. pa sve do umirovlje-n ja 1974. godine radio je na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu, kasni je Šumarskom f a k u l t e t u - n a j p r i j e kao asis tent u Zavodu za Šumske pokuse od 1928., zat im kao docent od 1930., izvan-redni profesor od 1940. i redovni profesor od 1946. godine. Dakle, vi-se od pola stoljeća rad io je na po-l ju Sumarstva, od čega 44 godine


262

(1930.-1974.) kao nas tavnik geode-zije. 'Doduše bio je profesor geo-dezije, ali se n i je odvajao od Su-marstva, jer je to bio rad na Šu-marskom f a k u l t e t u ne samo nas-tavnički nego i organizacijski , r ad na r j e š avan ju pojedin ih problema F a k u l t e t a ali i Šumarskih struč-n jaka . O tome, uz ostalo svjedoče i njegovi članci ob jav l jen i u Šu-marskom listu između 1934. i 1954. godine", (O. Piskoric . ŠL 1983.). Bio je p reds to jn ik Zavoda za geo-dezi ju i profesor geodezije i tehni-čkog crtanja, a bio je i dekan Po-l jopr ivredno-Sumarskoga faku l t e -ta skol. god. 1946./47. i Šumarskoga f a k u l t e t a 1964.-66.

Surađ ivao je sa p rofesor ima Geodetskog odsjeka Tehničkoga f a k u l t e t a u Zagrebu na te renskim radovima, a uz pomoć Pol jopr . -Sum. f a k u l t e t a organizira i ucvrs-Cuje t a d a n j i K a b i n e t za geodeziju.

Kao nastavnik, b r inuo se za razvoj f aku l t e t a , probleme nas-tave i s tudi ja . Bio je požr tvovan i omi l j en n a s t a v n i k i pedagog. Za svoje s tudente napisao je dvanaes t udžbenika . Pot icao ih je na samo-stalan rad, da juć i im po t i ca j vla-s t i t im pr imjerom. Svoju l jubav za umje tnos t prenosio je na mlade.

"U znanstvenim radovima s područ ja geodezije bavio se geo-detskim instrumentima, metodama rada i geodetsko - m a t e m a t i č k i m problemima. Na područ ju Šumar-skih znanost i bavio se dendromet-r i jom i inven turom Suma.

Objavio je vise od 400 znan-stvenih i s t ručn ih radova. U Geo-detskom listu objavio je 25 znan-stvenih i s t ručn ih članaka, 89 ter-minoloških priloga, 10 priloga u rub r i c i Vi jes t i i 184 pr ikaza knj i -ga i časopisa. S ukupno 308 naslo-va na jp lodn i j i je au tor Geodetskog l ista (1947-1995.). Posebno mjesto u njegovom publicis t ičkom radu zauzima spomenut ih 89 terminolo-

ških č lanaka u koj ima je pokazao oStroumnost, iskustvo, Širinu i to-leranci ju t ražeći i b raneć i ono sto je jezično lijepo, ali i te rminološki na jopravdani je" (M. L a p a i n e i N. Francu la , 1996.).

P ro f . dr. sc. Nikola N e i d h a r d t bio je ak t ivan u organima fakul -tetske uprave, aktivan strucno-dru-stveni d je la tn ik . K a d su se projek-t i r a le i gradi le nove zgrade Po-ljoprivredno-Sum. fakul te ta u Mak-simiru, on svakodnevno su r ađu j e u dogovaranj ima, sav je tovan j ima i posredovanj ima.

Sudjelovao je u organizira-n ju I . Kongresa geodetskih inže-n je ra i geometara Jugoslavi je , koj i se održavao u Zagrebu (1953.). Du-gogodišnji je t a j n i k J Š U (1928.-1936.). Bio je godinu dana (1929./30.) poslovni t a jn ik , a Sest godina taj-nik Upravnog odbora J Š U i ta j-nik Švedsko-jugosl. d ruš tva (1931.-41.). Djelatnost strukovnog udruže-n ja bi la je velika, a akt ivnost je u mnogome zavisila od t a j n i k a jer preds jednic i obično nisu bil i iz Za-greba.

Kao posebno značajno va l ja spomenut i organiziranje Šumarsko-ga di je la P o k r e t n e po l jopr ivredne izložbe. Organiziralo ju je Minis-ta r s tvo saobraćaja , a t i j ekom 1932. i 1933. obišla je cijelu versa jsku Ju-goslaviju.

Odlučno je ustao prot iv pri-jedloga da se J Š U pre tvor i u udru-ženje Sum. inženjera . Smat rao je da bi to bi la "crna nezahvalnost prema pionirima našega Sumarstva". Do svoje smrt i p ra t io je rad Šu-marskoga druš tva . Bio je i pred-


263

sjednik Za jednice Sumarskih fa-ku l t e t a druge Jugoslavi je i surad-nik J A Z U .

Sa prof . dr. sc. Milanom An-droićem uredio je v r i j ednu knj igu "Šumarska nas tava u H r v a t s k o j 1860-1960", u ko jo j je sačuvano obil je poda taka o h rva t skom Šu-mars tvu i h rva t sk im Šumarskim intelektualcima - inžinjer ima, dipl. inžen je r ima i n j ihovim profesori-ma - od prv ih početaka do stote obl je tnice Sumarske nastave u H r -vatskoj (1960.). I za Uredništvo ovog leksikona ta je knj iga neprocjenj iv izvor podataka , pa smo zahvalni prof . dr. sc. N. N e i d h a r d t u na t ru-du koj i je uložio i koj i n i je uzalu-dan. Sma t ramo ga jednim od naših na jbo l j i h i na jpouzdan i j i h surad-nika i svagdje gdje stoj i skraćenica ŠN ("Šumarska nastava") t reba lo bi s t a j a t i njegovo ime.

U mirovinu je otišao 1.1.1974. godine, ali to n i je bio k r a j njegove akt ivnost i . Unatoč bolesti, do smr-ti ostao je suradnik Šum. l ista i elan uređivačkog odbora Geodet-skog lista.

"Bio je velike p r i rodne in-teligencije, velike erudici je , nena-metl j iv , ljubazan... Teško je naići na čovjeka ovako bogatog ž iv l jenja i to ne za sebe vec izriči to za l jude i s redinu u ko jo j živi i radi", (Z. Tomasegovic, 1983.).

Za t akav samopri jegoran rad odlikovan je vise u inozemstvu nego kod kuce. Godine 1936. odli-kovan j e f r a n c u s k i m o rdenom "Croix d' o f f i c ie r du mer i t e agri-cole", 1937. Of ic i rsk im križem bu-garskog ordena Sv. Aleksandra , a 1938. Švedskim Ordenom k ra l j a Gu-stava, I . s tupnja .

Pr igodom proslave 130. ob-l je tnice osnivanja H S Š D i 100. ob-l je tnice Šum. l ista Savez I T Š D I dodijel io mu je Z la tnu meda l ju s poveljom.


Analiza stabla. Sum. list, 1926. O efektu trupljenja. Ibid., 1928. Količina otpatka pri obdjelavanju ob-

lovine u merkantilne grede. Ibid., 1929. Trokut najboljeg oblika kod osnovnih

triangulacija. Ibid., 1934. Nomografija i prizmiranje trupaca.

Ibid., 1935. Srednja transverzalna odstupanja u

ispruženim busolnim poligonskim vlacima pod uplivom neizbježivih pogrešaka. Ibid., 1937.

Upliv varijacija magnetske deklinaci-je na ispružene busolne vlakove. Ibid., 1939.

Izravnan je ispruženih busolnih vlako-va. Ibid., 1940.

Računanje koordinatnih razlika u po-ligonskim vlacima kao i nekih drugih izra-za logaritmickim računalom. Ibid., 1941.

Povećanje točnosti busolnih vlakova. Ibid., 1941.

Aproksimacija dozvoljenih odstupa-nja kod izravnog mjerenja duljina poligon-skih stranica. Geodetski list, 1941.

Prilozi poznavanju tromosti busole. Glasnik za sum. pokuse, 1942.

Prilog teoriji logaritmickog računala. Ibid., 1942.

Magnetska deklinacija i njeno koleba-nje. H r v a t s k a državna izmjera, 1942.

Aproksimativne formule za srednja transverzalna odstupanja ispruženih poli-gonskih vlakova. Agrarne operacije, 1944.

Osnovi geodezije I-III. Zagreb, 1946., 1947., 1950.

Repetitorij niže geodezije. Zagreb, 1946. Ispitivanje optičkog centriran ja. Geo-

detski glasnik, 1946. Teodoliti s dvostrukim krugovima.

Geodetski list, 1947. Logaritmi i logaritmar. Ibid., 1947. Nove metode nivelacije. Ibid., 1947. Optičko mjerenje visine instrumenta

kod tahimetrije. Ibid., 1948. Prilog poznavanju girusne metode. Ge-

odetski list, Zagreb 1948., s. 197-207. Geodetski priručnik I. - Terenski in-

strumenti, (sa suradnicima). N Z H , Zagreb 1948., s. 1-304.

Od računanja na prste do strojeva za računanje. Geodetski list, Zagreb 1949., s. 93-109.

Terminologija. Ibid., s. 167-172. Kut smjera. Ibid., s. 305-306. Naziv struke. Ib id . 1950., s. 72-76. Pogreške. Ibid., s. 199-203. Oko naslova jedne stare knjige. Ibid.,

s. 337-341. Rektifikacija. Ibid., s. 341. Gigantski strojevi za računanje. Ibid.,

s. 93-117.


264

Osnovi geodezije I I I . - Trigonome-tricka, poligonska i linijska mreža te sni-manje detalja. K Z H , Zagreb 1950., s. 1-240.

Točnost određivanja površina plani-metrom s polarnom pločom, (Pr i jevod rada s nizozemskog prof. K. Koelofsa). Geodet-ski list, Zagreb 1951., s. 250-268.

Metar. Ibid., s. 286-293. Izohipse. Ibid., s. 66-69. Nonius ili Vernier. Ibid., s. 185-187. Brojni brojevni termini. Ib id . 1952., s.

81-84. Intermezzo. Ibid., s. 187. Instrumenti. Ib id . 1953., s. 240-242. Triangulacija. Ibid., s. 234-246. Lanac. Ib id . 1954., s. 197-198. Zemljomerstvo od Petrovića. Ibid., s.

288-290. Knjiga iz 1869. Ibid., s. 78-81. Durbin. Ib id . 1955., s. 62-65. Teodolit. Ibid., s. 305-309. Dr. A. Levaković. Sveuc. vjesnik, Za-

greb 1955., s. 117-120 i Sum. list 1955., s. 153-155.

Apsolventi sumarstva u Hrvatskoj 1860-1955. Sum. list 1955., s. 541-548.

Cetinje 1890. Geodetski list, Zagreb 1956., s. 228-229.

Prilog pitanju strukture geodetske li-terature. Ibid., s. 31-35.

Razmatranje povodom jednog novog instrumenta. Ib id . 1957., s. 21-25.

Otometar. Ibid., s. 113-114. Tahimetar Wild T16. Ibid., s. 212-213. Dužina stranice i dužina pomoćne ba-

ze u paralakticnoj poligonometriji. Ibid., s. 138-143.

Poseban način ustanovljivanja ekscen-tričnosti znaCaka za preciznu poligonome-triju. Ibid., s. 253-257.

Polarni planimetri. Ibid., s. 294-296. Papir - hartija. Ib id . s. 74-75. Instrumenti Saimoraghi. Ib id . 1958., s.

76-79. Prilog poznavanju eliminacije runko-

rekcije optičkog mikrometra u paralak-ticnoj poligonometriji. Ibid., s. 315-323.

Prilog poznavanju procjenjivanja di-jela intervala. Ibid., s. 61-63.

Geodezija. Sum. enciklopedija, Zagreb 1959., s. 418-419.

Instrumenti geodetski. Sum. enciklo-pedija, Zagreb 1959., s. 605-626.

Izmjera geodetska. Sum. enciklopedi-ja, Zagreb 1959., s. 640-654.

Nova bazična letva. Geodetski list, Za-greb 1959., s. 232-236.

Slownik Geodezyjny. Ib id . 1960., s. 62-63.

Čitanje preko srednje niti kod Rei-chenbachovog optičkog mjerenja dužina. Ibid., s. 287-291.

Optički klin iz tekućine. Ibid., s. 208-211.

Ekskurzija geodetskog odjela AGG-fakulteta. Ibid., s. 81-85.

Aproksimacija formula za dozvoljena odstupanja kod običnog direktnog mjere-nja dužina poligonskih stranica. Ibid., 1961., s. 296-300.

Maslov: Načini i točnost određivanja površina. Ib id . 1962., s. 123-124.

Poligonski vlak s eksternim kutnim priključkom. Ibid., s. 181-182.

Dozvoljena odstupanja kod optičkog mjerenja dužine poligonskih stranica obič-nim tahimetrom. Geodetski list, Zagreb 1962., s. 54-56.

Srednje pogreške kategorizacije. Ibid., s. 57-58.

Geodezija u sumarstvu, (Udžbenik, sa Z. TomasegoviCem). Zagreb 1962., s. 1-300.

Poligonski vlak s eksternim kutnim priključkom. Ibid., 1962., br. 4/6.

Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960., (uredio zajedno sa M. AndroiCem), Zagreb 1963., s. 1-618.

Točnost određivanja centricnih kuto-va izmjerom daljina kod trasiranja sum-skih putova, (sa N. LovriCem). Sum. list 1965., s. 256-283.

Izmjera - Premjer. Terminologija. Ge-odetski list, Zagreb 1966., s. 256-257.

Tahimetricke tablice i kutna ekstra-polacija. Ibid., 1967., br. 7/9.

Prilog pitanju postotka sumovitosti Jugoslavije, (sa M. Skokom). Sum. list 3-4, 1967., s. 122-132.

Topografija - topograf - topografski. Term. geodetski list, Zagreb 1967., s. 30-32.

Mjerilo, razmjera, razmjer. Term. Ge-odetski list, Zagreb 1967., s. 104.

Tahimetricke tablice i kutna ekstra-polacija. Ibid., s. 121-127.

Kote. Term. Ibid., s. 205. Okomice, uspravne. Ter. Ibid., s. 205-

206. Date točke. Term. Ibid., 1968., s. 41. Mikrometar. Term. Ibid., s. 41-42. Kartiranje geodetskih točaka kod pro-

mjene dimenzija crtaće podloge. Ibid., s. 73-77.

Geodetski laboratorij. Term. Ibid., s. 94. Nivelman pješice i motorizirani. Term.

Ibid., s. 94-95. Busola, kompas. Term., Ibid., s. 95-97. Elektronski racunar, mozak. Term.

Ibid., s. 97-98. Nivelacija, nivelman. Term. Ibid., s.

98-99. Reichenbachov daljinomjer. Term. Ibid.,

s. 99. Komasacija. Term. Ibid., s. 158-159. Trasirke, z n a č k e . Term. Ibid., s .

159-160. Kartiranje, kartografiranje. Term., (sa

P. LovriCem). Ibid., s. 160-162.


365

Daljinomjer - daljinar. Term. Ibid., s. 204-205.

Naputak - Pravilnik. Term. Ibid., s. 205-206.

Trigonometricka triangulacija. Term. Ibid., s. 206-207.

Snimanje detalja. Term. Ibid., s. 207. Oeodimetar - tellurometar. Term. Ibid.,

s. 207-208. Geodetski tečaj. Term. Ibid., 1969., s.

62-63. Slomljeni durbin. Term. Ibid., s. 63-64. Matrice. Term. Ibid., s. 65. Magnet. Term. Ibid., s. 65. Dvadesetgodisnjica terminologije. Ibid.,

s. 137-138. Dioptar, diopter, dioptrirati. Term.

Ibid., s. 139-140. Paralaksa. Term. Ibid., s. 141. Jos o noniusu. Ibid., s. 141-142. T-optika. Term, (sa S. Macarolom).

Ibid., s. 223-224. Pogreška, odstupanje, popravak. Term.

Ibid., s. 224 Fokus, žiža, žarište. Term. Ibid., s.

224-225. Trigonometričke ili triangulacione to-

čke. Ibid., s. 225-226. Limb. Ibid., s. 226-227. Stativ, nogari, tronog. Term. Ibid., s.

227-228. Tačka, stajalište, stajne tačke. Term.

Ibid., s. 228. Hibridne poligone mreže. Term. Ibid.,

s. 228-229. Skica. Term. Ibid., s. 230-231. Severzija. Term. Ibid., s. 232. Podatak-nonius. Term. Ibid., s. 232. Podjela - podjeljenje. Term. Ibid., s.

232-233. Aproksimacija smjernjaka kod raču-

nanja koordinatnih razlika u poligonskim vlakovima. Ibid., 1970., s. 29-39.

Relativna pogreška Heronove formu-le (Bela t iver Feh le r der Heronischen For-mel). Ibid., 1969., Ibid., 1970., s. 133-134.

Laser - Podmorska geodezija - Lunar-na geodezija - Radargrametrija - Wild-Kolimacija - Geo nauke. Term. Ibid., s. 44-49.

Katastar - Sistematizacija teodolita i nomenklatura (SSSR) - Osnove za rad na terminologiji za strojarstvo i brodograd-nju. Term. Ibid., s. 93-97.

Logaritmi - Nomografija. Term. Ibid., s. 176-177.

Prognoziranje. Sum. list 1971., s. 312-316.

Izravnavanje - izjednačenje, Girus po-lugirus. Term. Geodetski list, Zagreb 1971., s. 57.

Kontrolno računanje koordinatnih raz-lika u poligonskim vlacima. Ibid., br. 4/6, 1972., s. 59-63.

Geodezija u sumarstvu, (Udžbenik, lit.,

sa Z. TomasegoviCem). Zagreb 1979., s. 1-214. Geodezija. Sum. enciklopedija 1, 1980.,

s. 639-650 i 655. Višejezični geodetski rječnik, (sa M.

StefanoviCem i N. BadoseviCem). Savez ge-odetskih inženjera i geometara Jugosl., Beograd 1980.


54; 1933., s. 135; 1936., s. 455; 1937., s. 695. BorosiC, J.: SIS, s. 1, 6,133. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s. 91,

117,131,132,181,194, 200, 250-251. *** SN, s. VI , V I I I , I X , XI , X I I , 121,

122, 182,188, 157, 203, 204, 240, 280, 301, 302, 306, 348-350, 383, 384, 461-466, 539.

*** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976., s. 133, 141, 142, 143, 188, 244, 248, 249, 250, 280, 309, 311, 325, 332, 337, 377, 378, 388, 413.

TomasegoviC, Z.: B ib l iograf i ja radova prof . dr. N. N e i d h a r d t a za 1962-1982. SL 11- 12,1982., s 515-517.

TomasegoviC, Z.: In memoriam. Nikola Ne idha r td t . Geodetski list 4-6,1983., s. 125-128.

*** SE 2,1983., s. 494. PiskoriC, O.: Prof. dr. Nikola Neidhardt.

Sum. list 3-4,1983., s. 113-115. *** Zbornik o An tunu LevakoviCu.

H A Z U . Centar za znanstveni rad Vinkov-ci, 1992., s. 8.

Lapaine, M. i N. Frančula: 50. obljet-nica Geodetskog lista. Geodetski list 2, 1996., Zagreb, s. 115-131.

*** H S D 1846-1996, s. 193,198, 208, 212, 237, 241, 248.

Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 202, 230.

NEKIC, Branko, (Moslavački Kr-cenik, Don j i Miholjac, 4.XI.1944.), dipl. ing. Sumarstva.


266

Sin Nikole i K a t e r. Barice-vic. H r v a t s k e narodnos t i i držav-l janstva, r imokatol ik . Rod i t e l j i su mu bil i poljodjelci . Osnovnu i sre-dn ju naobrazbu stekao je u Kar-lovcu: osnovnu je školu završio 1959., a Šumarsku tehn ičku školu 1963. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom fakul te tu u Sara jevu . Di-plomirao je 1969. godine.

Nakon sto je odradio pr iprav-nički staž i položio s t ručni ispit, zaposlen je od 1.IX.1969. kao stru-čni suradnik za iskoriscivanje Su-ma u Š u m a r i j i Don j i Miholjac.

Na tom se mjes tu zadržao do 19.IV.1990. godine kada osniva svo-je poduzeće.

NEMCIĆ, pl. Slavoljub (Eduard), iz Novog Marofa , Sumarnik.

Sumarstvo je apsolvirao 1865. na Gospodarsko-Sum. učilištu u Kri-ževcima. P r e m a dos tupnim poda-cima, od 1882. do 1903. radio je u Brodskoj imovnoj općini u Vinkov-cima kao Sumarnik i p reds to jn ik Gospodarstvenog ureda.

Bio je akt ivan elan H S S D od njegove obnove (1876.) i zas tupnik d ruš tva u središnjem odboru Ju-b i la rne gospodarsko - Sum. izložbe u Zagrebu (1891.).


454; 1895., s. 325; 1896., s. 563 (Nemcić, Edo i Slavoljub).

Borosić, J.: SIS, s. 15 (Niemcić). Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 360 (Nemcić). *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije, Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 538, 540 (Nemcić).

*** H S D 1846-1996., s. 66 (Nemcić, Ed-uard) .

N E K V A P I L , Nenad, (Bjelovar , 30.XI.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Emi l i j e r. Bje-lovarac. H r v a t . Po t j eče iz radni-čke obi tel j i . Osnovnu Školu završio je u Bje lovaru 1979., a s redn ju Šu-

marsku školu u Kar lovcu 1983.g. Sumars tvo je s tud i rao na Šu-

marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 1996. godi-ne iz znanstvenoga područ ja ure-đivanje Suma, napisavSi i obraniv-ši diplomski rad pod naslovom "Pro-mjene taksac i j sk ih e lemenata u GJ "Svibovica".

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u Š u m a r i j i Đulovac, US Bjelovar , po završe tku kojeg obavl ja poslove rev i rn ika u is toj Šumariji .

Godine 1996. upisao je posli-jediplomski s t u d i j iz znanstvenoga područ ja uzgajanje Suma.

S u r a đ u j e u Šumarskom listu, u kojem je objavio s t ručni članak pod naslovom "Gospodarenje Suma-ma gospodarske jedinice >Bastaj-ske Sume - K r i v a j a - Klisa<" (SL 5-6/97., s. 291-299).

Položio je ispit za ocjenji-vača lovačkih t r o f e j a u Lovačko j kuci >Radinje< (Nova Gradiška) 23. X.1996.

U slobodno v r i j eme bavi se lovom i p lan inaren jem.

NEMEC, Dragutin, iz Travnika , rođ. 5.VIII.1895., dipl. ing. Sumar-stva.

Apsolvirao je na Gospodar-sko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zag-rebu skol. god. 1920.-21., a diplo-mirao na Sum. odje lu 15.XI.1924. U d ržavno j službi počeo je r a d i t i 1.VII.1925., a 1926. r ad i u Jasenov-cu. Godine 1929. položio je u Be-ogradu s t ručni d ržavni ispit. Od 10.1.1933. radi , kao Sum. pr is tav i uprav i te l j , u Sum. uprav i Krasno, Di rekc i j e Suma na Sušaku. Nared-ne godine (1934.) p remješ ten je za up rav i t e l j a Sum. uprave Jagodina, Di rekc i j e Suma Aleksinac (Srbi ja) , gdje je 1938. unapr i j eđen za Sum. višeg pr i s tava i gdje se nalazio i 1940. I s t e je godine odl ikovan Or-denom Sv. Save 5. reda. Ostali po-daci nisu nam poznati .


367

Zabi l ježeno je jos jedino da je u d ruš tveno j godini 1926./27. ra-dio kao elan J S U s prebival i š tem u Jasenovcu, a 5.X.1946. prisustvo-vao je skupš t in i Šumarske sekcije D I T N E H r v a t s k e .


531; 1938., s. 44; 1940., s. 51. ***Izvještaj J S U za 1926./27., s. 29. Borisič, J.: SIS, s. 5, 43,107,147. *** SN, S. 353.

N E M C A N I N , Josip, iz Bapske Vuke, Šid, Sr i jem, dipl. ing. Sum.

Šumars tvo je apsolvirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu skol. g. 1941.-42., a d ip lomirao 15. VI.1943. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 361.

N E N A D , Bogoljub, mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Pos l i jed ip lomski s t u d i j iz znanstvenoga područ ja iskorisciva-nje Suma završ io je na Šumar -skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Magis-t a r sk i rad obranio je 8.X.1979. go-dine.

N E N A D I C , Đuro, (Budopol je , Li-ka, 24.IY.1876. - Zagreb, 16.VII. 1966.), ing. Sumarstva, dr. oecono-miae publicae, redovni sveuc. pro-fesor, r ek to r Zagrebačkog sveučili-šta, nestor hrvatskoga Sumarstva.

Po tekao je iz siromašne se-l jacko-radnicke ličke obi tel j i .

ZavrSivSi rea lnu gimnazi ju u Zagrebu 1898., s tud i rao je Sumar-stvo na Šumarsko j akademi j i u Za-grebu, u p rvo j generacij i . Apsolvi-rao je 1901. godine.

Po završe tku s tud i j a postav-l jen je za Sum. v ježbenika kod Pe-t r o v a r a d i n s k e imovne općine u Srem. Mitrovici , a već 1902. prem-ješten je Šum. odsjeku Zemal j ske vlade u Zagrebu.

Godine 1905. izabi re Zemalj-ska vlada dva najsposobni ja diplo-man ta Šum. akademi je - Đ u r u Ne-nadića i A n d r i j u Pe t rac ića - i ša-l je ih na dvogodišnji Sumarski stu-d i j na Bavarsko sveučilište u Mtin-chen. Nenadic je poslan sa zadat-kom da se teor i j sk i usavrš i u pred-metima: uređivanje Suma i raču-nanje vrijednosti Suma sa Šumskom statikom, i da postigne dok to ra t iz svoje s t ruke.

P r o f . dr. ing. Đ u r o Nenadic dok to r i rao je na Bavarskom sveu-čil ištu u Mtinchenu 1907., postigav-ši t i t u lu "doktora oeconomiae pu-blicae", obranivši d i se r tac i ju o ren-t ab i l i t e t u gospodarenja u hrasto-vim Sumama visokog i niskog uzgoj-nog obl ika u H r v a t s k o j i Slavonij i .

Po završe tku s tud i j a v ra t io se Šumarskom odsjeku H r v a t s k e zemaljske vlade u Zagrebu. Isto-dobno sa dužnoSCu Sum. pr i s tava i, kasnije, Sum. povjerenika , postav-l jen je 1910. za suplenta na Šum. akademij i , a 1912. imenovan je pro-fesorom Šumarske akademije , gdje p r eda j e kolegije uređivanje Suma i računanje vrijednosti Suma. Pre-davao je neko vr i j eme i povijest Sumarstva, upravu Suma, Šumar-sku politiku, dendrometriju i trgo-vinu drvom. Od 1911. do 1919. bio je p reds to jn ik K a b i n e t a za Sumsko-uređajnu skupinu predmeta, a 1913./ 14. i 1916./17. bio je pročelnik Šum. akademije .


268

Bor i se za samostalnost vi-soko-skolske Sum. nastave. Sa prof . Pe t rac ićem osnivač je Gospodar-sko-Sumarskoga f a k u l t e t a u Zagre-bu 1919. godine. Od 1920. do 1945. redovni je profesor za uređivanje Suma na Gospodarsko-Sumarskom, odnosno P o l j o p r i v r e d n o - Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Na no-voosnovanom f a k u l t e t u od 1919.g. p r eda j e uređivanje Suma i računa-nje vrijednosti Suma sa Šumskom statikom.

"Prof. Đ. Nenadic stalno je održavao vezu sa Šumarskom ope-rat ivom. Njegova su radn j a sa Šu-marskim us tanovama bi la je obila-ta i uspješna. Dokaz je č injenica da je u decembru 1919. bio postav-l jen za sefa Šumarskog odsjeka u Zagrebu, ali se n i je p r ihva t io te dužnost i zbog poslova na Fakul te -tu. Od m a r t a do novembra 1921. g. bio je pomoćnik min is t ra Suma i r u d a u Beogradu. Zbog poteškoća u r a d u dao je ostavku", (M. Anic, 1966).

"Nenadic se okušao i u prak-tičnom u r e đ i v a n j u Suma. I z rad io je dvi je gospodarske osnove: jednu za Sumu Lepoglavske kaznionice, gospodarsku jedinicu >Ocura< i dru-gu za Sumu Prvostolnoga Kap to l a Zagrebačkoga, gospodarsku jedini-cu >MarkuSevacka Gora<. Ova dru-ga usla je u Šumarsku enciklopedi-ju 3, Zagreb 1987., str. 551, kao pri-mje r u r e đ e n j a Sume po kombinira-nom rasestarenju, kakvo je bilo pro-pisano po N a p u t k u iz 1903.", (D. Klepac, 1996.).

Godine 1922.-23. bio je r ek to r Zagrebačkog sveučilišta, a god. 1927-28. dekan Pol jopr ivredno-Sum. fa-ku l te ta . Na dužnost i r ek to ra i de-kana is takao se osobit im organi-zacijskim sposobnostima.

Na f a k u l t e t u osnovao je Za-vod za u ređ ivan je Suma, u kojem je sredio zbirke, b ib l io teku i dru-ga pomagala, te stvorio uv je te za

dobar nas tavni i znanstveno-is t ra-živacki rad.

Kao sveučilišni profesor "da-vao je mnogo i t raž io je mnogo. Rezu l t a t n i je izostao. Nenadicevi đaci postal i su vrlo dobr i Šumari u zemlj i i u svijetu, mnogi od n j i h bi l i su odlični t aksa to r i ko j ima se i danas dići nase Sumarstvo". Ne-nadicev postula t bio je načelo po-t ra jnos t i . On ga je zvao željeznim zakonom u Sumarstvu", (D. Klepac, 1996.).

P ro fe so r sku dužnost obav-l jao je prof . Nenadic do 17.X.1941. kad su ga nove vlast i umirovi le i o tpremile u logor Jasenovac. Uz za-laganje prof . dr. M. Gracana oslo-bođen je iz logora.

Nakon r a t a r e h a b i l i t i r a n je i i zabran za redovnog sveuc. profe-sora i p reds to jn ika Zavoda za ure-đ ivan je Suma, gdje je ostao do umi-rov l jen ja 1946. godine. Ali i nakon umi rov l j en ja bio je ak t ivan i su-rađivao sa f a k u l t e t o m i svojom s t rukom.

Objavio je velik b r o j struč-nih i znans tvenih radova, ponaj-više u "Šumarskom listu" i "Glas-n iku za Sumske pokuse", ali i sa-mostalne pub l ikac i je i udžbenike. Surađ ivao je sa Leks ikogra fsk im zavodom kod izrade Sum. enciklo-pedije.

Od mladost i zanimao se za lovstvo i lovačku prob lemat iku . Objavio je nekoliko članaka iz lovstva, a poglavito va l ja pripome-nu t i da je bio 32 godine u redn ik i nakladnik "Sumarsko-lovackoga ka-lendara" (1909.-1941.).

Odl ikovan je Ordenom Sv. Save 3. reda (1925.) i 2. reda (1926.).

Bio je dugogodišnji i vrlo ak-t ivan elan H S S D i H S D . Od 1911. do 1920. bio je odbornik, 1940. pri-mljen je kao elan utemelj i te l j HSD, a 1945.g. b i r an je za preds jednika . Godine 1961. proglašen je za počas-nog elana SSD H r v a t s k e .


269


Kratki pregled razvitka sumarstva u Japanu. Sum. list 1905.

Važnost sumarske statistike. Sum. list, 1905., s. 164-174.

Šumarska nastava u Bavarskoj. Ib id . 1906.

Izložba Bavarske u Nilrnbergu gledom na šumarstvo. Ibid., 1906.

Sa izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Munchenu. L B V 1907, X V I , 1, 6-7.

Za vrijeme parenja jelena u bavarskim Alpama. L B V 1907., XVI. , 11, 125-127.

O uzgoju suma gledom na ren tab i l i t e t drva i uzgoja. Sum. list, 1908., s. 184-194.

O ci jenama hrastovog drveta . Ibid., 1908., s. 343-349.

Uber die Rentabilit&t der Eichen Hoch- und Niedervaldwirtschaft in Kroti -tien und Slawonien. Miinchen, 1908.

O porezu na sume. Sum. list, 1909., s. 121-134.

O uzgoju suma gledom na rentabilitet vrsta drveća i uzgoja. Ib id . 1909.

Skrižaljke prihoda i prirasta za hras-tove visoke sume od prof. dra C. Wimme-nauera. Ibid., 1909.

Obračunavanje šteta učinjenih po div-ljaci u sumi. Ibid., 1911., s 19-30, 41-55, 169-177.

Naučni rad prof. F. Z. KesterCaneka. Zalobni broj, Sum. list 1915.

Carinski savez središnjih vlasti obzi-rom na sumsko gospodarstvo. Ibid., 1917., s. 2-11, 49-64.

Važnost Suma u narodnom gospodar-stvu. H r v . Nj iva I I .

Uredovna zbirka sumarskih propisa. Sum. list 1918.

Zadaća i ciljevi našeg sumskog gospo-darstva poslije rata. Ibid., 1918., s. 254-278.

Otvorenje Oosp.-šumarskog fakulteta na sveučilištu u Zagrebu. Ibid., 1919.

Računanje vrijednosti suma i sumska statika. Zagreb, 1922., s. 1-422.

Zakonski projekt o neposrednim po-rezima... Sum. list, 1922., s. 788-797.

Osnovi sumarstva. Zagreb, 1924. Nepotrosive sumske glavnice. Sum. list

1926., s. 299-312. Drvena građa za kolonisticke kuće.

Ibid., s. 253-257. Aeroplan u službi šumarstva. Sum. list

1926., s. 660-661. Problemi uređivanja suma. Pola sto-

ljeća sumarstva, Zagreb, 1926., s. 531-568. O produktivnim faktorima i rentabi-

litetu sumskog gospodarstva. Godišnjak Sveuc. Kra l j . Jugoslavije, 1929., s. 722-737.

Uređivanje suma. Zagreb, 1929. Zabrana izvoza hrastovih pragova.

Sum. list 1929., s. 1-16.

Dioba zemljišnih zajednica. Sum. list, 1930., s. 437-445.

O produktivnim faktorima i rentabili-tetu sumskog gospodarenja. Ibid., s. 209-225.

Pasa koza u sumama. Ibid., s 503-506. O suštini krize u trgovini drvom.

Ibid., 1931., s. 45-58. Napomena pravilniku o odštetama za

eksproprisane sume. Ibid., s. 353-358. Istraživanja prirasta hrasta lužnjaka

u sumi Žutici. Glasnik za sum. pokuse, 1931., s. 1-27.

Uputstva za uređivanje drž. suma. Sum. list 1932., s. 528-537.

O prirastu niskih suma. Glasnik za sum. pokuse, 1935., s. 1-22.

Austrijska kameralna taksa i njen 150-godisnji jubilej. Sum. list, 1939., s. 484-489.

O posljedicama sušenja hrastovih su-ma Gradiške imovne općine. Glasnik za sum. pokuse, 1940., 1-29.

Sumsko gospodarenje i drvna indus-trija Like - perspektive kojima treba teži-ti. Problemi, 1957., br. 13-14, s. 32-36.

Investiciona zaklada, Krajiška. Sum. enciklopedija 2, Zagreb 1983., s. 137-138.


239, 464; 1908., s. 119, 446; 1911., s. 197; 1912., s. 34; 1913., s. 31, 439; 1914., s. 46, 488; 1916., s. 312; 1917., s. 271, 272, 351; 1918., s. 189; 1919., s. 188, 315; 1920., s. 26, 27; 1921., s. 89, 208; 1922., s. 847; 1925., s. 52; 1926., 144, 661; 1938., s. 457; 1940., s. 566.

Borosić, J.: SIS, s. 1, 3,136,147. Lične vijesti. P ro f . dr. Đuro Ne-

nadic 60-godisnjak. SL 5-7,1936., s. 364. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I, s.

106, 117, 125, 144, 155, 159, 170, 181, 182, 200, 212, 223, 251, 262.

*** SN, s. 67, 98, 99, 105, 107, 111, 116, 118-125, 157, 166, 167, 180, 203, 226, 227, 230, 233, 300, 301, 310, 383-385, 446-447.

Eić, N.: In memoriam prof. dr. Nena-dicu. SL 7-8,1966., s. 397.

Anić, M.: P ro f . dr. ing. Đuro Nenadic. Nekrolog. SL 11-12, 1966., s. 554-557.

*** Povijest sum. H r v a t s k e 1846-1976, s. 131, 138, 148, 151, 152, 155, 181, 186, 187, 200, 244, 247, 248, 249, 251, 253, 319, 320, 321, 335, 342, 368, 376, 378, 380, 384, 388, 405, 409.

*** SE 2,1983., s. 496. Obljetnice. 80-godisnjica prvih dok-

tora sumarskih znanosti, /prof . dr. Đ. Ne-nadic, prof . dr. A. PetraCiC, prof . dr. A. UgrenoviC). SL 10-12,1987., s. 668-678.

Frković, A.: B ib l iograf i ja L BV , s. 270, 297, 427.

Raus, Đ.: Popis au tora u "Glasniku za sum. pokuse (1926-1992.). Glas. za sum.


370

pokuse, pos. izd. 4, Zagreb 1993., s. 405-423. Klepac, D.: Obljetnice - P r v i profesori

u ređ ivanja suma u Hrva t sko j . SL 3-4, 1996., s. 211-212.

*** H S D 1846-1996., s. 132,136, 137,140, 143, 146, 149-152, 155, 158, 162, 171, 178, 181, 182,184-186,189,193, 216, 229, 234, 236, 237, 241, 242, 274, 275.

Klepac, D.: P r v i profesor i u ređ ivanja suma u Hrva t sko j . SL 3-4,1996., s. 213-214.

*** H r a s t lužnjak u Hrva t sko j , Vin-kovci-Zagreb 1996., s. 527, 552.

Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 108, 114, 120, 147, 217, 230.

N E N I N , Petar, prof . na Gospo-darsko-Sumarskom učil iš tu u Kri-ževcima.

Na kr iževackom učil iš tu bio je nas tavnik od l is topada 1891. do k r a j a kolovoza 1893.g. P redavao je aritmetiku i algebru, geometriju, trigonometriju, analitičku geomet-riju, deskriptivnu geometriju i pro-storučno risanje.

L I T E B A T U B A *** SN, S. 42.

NERVO, Vlado, (Barica, Sirac, Da ruva r , 11.IX.1953.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin L j u d e v i t a i I v a n k e r.

Voncina. H r v a t s k e narodnost i i d ržavl jans tva , katol ik . Otac mu je bio Sumski radnik , a m a j k a do-maćica. Osnovnu Školu završio je u Siracu 1968., a gimnazi ju u Daru-varu .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 1978. Upisao se i na posl i jediplomski s t u d i j na istom f a k u l t e t u .

Odmah nakon d ip lomi ran ja zaposlio se kao p r ip ravn ik u Šu-mar i j i Sirac (1978.). Posto je odslu-žio vojsku raspoređen je na poslo-ve r e f e r e n t a uzgoja Suma u i s to j Šumarij i . Tu je radio do 1986., ka-da je zbog reorganizaci je Sumar-stva raspoređen u t adašn ju Šuma-r i ju Miokovicevo (Đulovac), kao tehnolog uzgoja i zaš t i te Suma. T a j posao obavl jao je do 1991.g„ kad je imenovan uprav i t e l j em Šumar i j e Sirac, na kojem se mjes tu nalazio i pr i l ikom b i l ježen ja ovih poda taka (1997.).

Član je H Š D . Živi u Daru-varu .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 62. *** Posl. izvješće 1995., "HS", s. 61.

NESTOROVIĆ, Svetozar, iz Opa tovca, rođ. 19.XI.1900., dipl. ing. Su-marstva, Sum. savje tnik .

S tud i rao je na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom od-jelu skol. g. 1923.-24., a d ip lomirao 10.X.1927. Zaposlen je u d ržavno j službi 4.VII.1928. godine.

Državn i ispit položio je 1930. u Beogradu. Na mjes to Sum. pris-t ava u Di rekc i j i Suma Ogulinske imovne općine Ogulin postavl jen je 25.XI.1931. god. Kod iste imovne općine 1938. postavl jen je za Sum. savje tn ika .

Surađ ivao je u Šum. listu. Uspostavom N D H , t adašn j e

Bavnateljstvo Suma Ogulinske imov-


371

ne općine o t p u s t a ga iz s lužbe. God ine 1948. na laz io se u Beogra-du.


BADOVI

Jos nešto o zemljišnim zajednicama. Sum. list 10,1932., s. 592-601.

Lipa u šumskoj privredi. Sum. list 12, 1948., s. 413-421.

LITEBATUBA BorosiC, J.: SIS, s. 6, 72,104,147. *** SL: 1937., s. 614, 615; 1938., s. 299;

1941., s. 408. Kauders, A.: Sum. bibl. I, s. 144. *** SN, S. 354. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 84, 413.

NESKOVIĆ, Borivoj, iz Zemuna, Sumarski nadsavje tn ik .

Šumars tvo je apsolvirao na Gospodarsko-Sum. uči l iš tu u Kr i -ževcima 1894. godine.

P r e m a dos tupnim podacima, godine 1898. položio je d ržavni is-pit . Od 1902. do 1926. radio je pr i Di rekc i j i Suma Pe t rova rad in ske imovne općine u Srem. Mitrovici , gdje je 1922. imenovan Sum. savjet-nikom, a 1926. unapr i j eđen za Sum. nadsav je tn ika .

Odl ikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda (1923.).

Bio je elan J Š U .

LITEBATUBA *** SL: 1898., s. 462; 1902., s. 294; 1907., s.

426; 1913., s. 163; 1921., s. 51; 1922., s. 776; 1923., s. 253; 1926., s. 518.

Borosić, J.: SIS, s. 19.

N E U G E B A U E R , Viktor, rođ. u Usatovi, Rusi ja , 21.VI.1897., ing. agronomije, izvanredni prof . na Po l jopr iv redno - Sum. f a k u l t e t u u Zagrebu, dr. sc., pedolog.

Agronomiju je studirao na Vi-sokoj Školi za po l jopr iv redu i Su-mars tvo u H a r k o v u , d ip lomira na Po l jopr iv redno - Sum. f a k u l t e t u u Beogradu 1924. godine.

Zaposlen je n a j p r i j e u Gene-ra lno j d i rekc i j i car ina u Beogradu (1924.-1925.), zat im je asis tent kod p r iv redne kont ro lne stanice u Top-cideru. Godine 1933. dok to r i r a na Pol jopr ivredno-Sum. f a k u l t e t u u Zemunu. Od 1925. do 1942. na po-ložaju je sefa Pedološkog odsjeka i višeg sav je tn ika Po l jop r iv redne pokusne stanice u Topcideru. Od 1942. do 1943. na speci jal izaci j i je iz f i z ike zemlj iš ta u I n s t i t u t u za pedologiju u Landsbergu (Njemač-ka). Od 1943 do 1945. r ad i u Zavo-du za i sp i t ivan je zemlj iš ta u Pe-t rovgradu (Z ren j an in ) u zvanju vi-šeg pol jopr ivrednog savje tnika , a 1945. u Novom je Sadu u službi Pokra j inskog zavoda za pedologi-ju. Od 1945. sud je lu j e kao pedolog na mnogim znanstveno istraživač-kim ekspedici jama.

Od 1954. do 1959. godine pred-s tojnik je Zavoda za pedologiju i profesor pedologije na Poljoprivred-no-Sum. fakul te tu Sveuc. u Zagrebu.

U to je v r i j eme bio predavač i na Po l jopr iv rednom f a k u l t e t u u Novom Sadu, na koj i f a k u l t e t se i preselio. Unatoč nas tavnim obve-zama u to je v r i j eme proveo neko-liko i s t raž ivan ja s područ ja geneze i d inamike h rva t sk ih tala. Spome-na su v r i j edna i s t raž ivan ja na po-d ruč ju Gorskoga kotara , u okolici Zagreba te posavskih Suma podru-čja Lipovl jana , jer su ona pomogla r a s v j e t l j i v a n j u p r o b l e m a zastup-l jenost i podzol i ranih ta la na pod-ruč ju H r v a t s k e .

Sudjelovao je na međunarod-nom kongresu pedologa u Par izu , u r adu I. Jugosl. kongresa u Porto-rožu i na Međuna rodno j konferen-ci j i 1958. u Zagrebu i Beogradu.

Objavio je zna tan b r o j znan-stvenih i s t ručn ih radova iz pedo-logije, ali malo ih se odnosi na H r -vatsku, a jos man je na h rva t sko Sumarstvo.


272

L I T E B A T U B A Kauders, A.: Sum. bibliograf . I, s. 19. *** SN, s. 185,186,198, 382, 472-474.

N E U H O L D , Rikard, iz Karlovca, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Bum. odjelu skol. g. 1929.-30., a diplomirao 13.II.1931.g.

Godine 1934. postavl jen je za činovničkog p r ip r avn ika kod Bum. uprave Otočke imovne općine u PeruSiću, gdje je 1938. postavl jen za Šumarskog pr i s tava i v. d. upra-vi te l ja . I s t e je godine premješ ten za v. d. up rav i t e l j a Sum. uprave Ogulinske imovne općine u Ogu-linu, a zat im premješ ten za ko-tarskoga Sum. r e f e r e n t a u Čabar, gdje je 1941. o tpuš ten iz državne službe. Godine 1945. nalazio se u Delnicama, a 1952. radio je u Šu-m a r i j i Bjelovar , ŠG Bjelovar .

Bio je elan H Š D , 1945. b i r an je za odbornika, a 1946. prisustvo-vao je skupš t in i Bum. sekcije D I T N B H .

L I T E B A T U B A *** SL: 1934., s. 453; 1938., s. 45, 461, 538;

1940., s. 269; 1941., s. 330; 1945., s. 78: 1952., s. 73 (Neuhold, Neihold, Najhold) .

BorosiC, J.: SIS, s. 7 (Najhold) . *** SN, S. 356. *** H S D 1846.-1996., s. 236. (Najhold) .

N E V A J D I Ć , Nenad, (Zagreb, 27. XII.1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Đure , po s t ruci p ravn ika i ma jke liječnice. H r v a t s k e nacio-nalnosti . Žive u Zagrebu. Školovao se u Zagrebu, gdje je i m a t u r i r a o 1981.-82. i odmah se upisao na Su-marsk i f aku l t e t . Dip lomirao je na ŠG Odje lu 29.YII.1988. godine.

O k r e t a n j u u službi nismo pronašl i podatke.

N E 2 I Ć , Ljubomir, (Donja Beka, Jas t rebarsko , 28.1.1913.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Blaža i Vjekoslave r. Mra-

kužić. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Bod i t e l j i su mu bil i zemljoradni-c i -vinogradar i . Osnovnu je Školu pohađao u Požegi. Tu je završio i s redn ju Školu, položivši m a t u r u na Državno j r ea lno j gimnazi j i 1933.g.

Šumars tvo je upisao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Tema diplomskog r ada bi la su mu Šumska prometa la - mostogradnja . Apsolvirao je Skol. g. 1936.-37., a d ip lomirao 6.II.1939.

U državnu službu s tupa kao dnevnicar kod r e f e r e n t a za Sumar-stvo u Kota r skom nacelstvu Sušak (8.Y.1939.). Na k r a tko je dnevnicar i u Di rekc i j i Suma Mostar , odnos-no Di rekc i j i Suma imovne općine đurđevačke u Bje lovaru , radeći u taksaci j i . Tu ga zat jece i početak drugog svjetskog r a t a t i jekom ko-jeg, uz veće ili man je prekide, r ad i kao v.d. up rav i t e l j a Šumar i j e No-vigrad Podravsk i (1.III.1941. - 31. XII.1944.) odnosno kao r e f e r e n t za t aksac i ju Okružnog NOO Bjelovar (13.YI.1945.- 31.YII.1946.).

Osnivanjem Z E Š U M P O H - a Nova Gradiška od l.YIII.1946.g. u p r a v i t e l j je manipulac i je u Ve-likoj, zat im pomoćnik Sefa eks-ploataci je Suma Nove Gradiške, te pomoćnik up rav i t e l j a manipulaci-je Okucani. Šefom planskog sekto-ra Dl "Slavonija" Slav. Brod ime-novan je 1.1.1949., ali nakon t r i


373

mjeseca premješ ten je u Minis tar-stvo d rvne indus t r i j e - Glavna di-rekc i ja za južni bazen Zagreb, za referenta mehanizacije u Sumarstvu.

Kako mu je upravo meha-nizaci ja u Sumarstvu bi la u neko-liko uža specijalnost, dipl. ing. L j . Nežic 1.IX.1950. odlazi sa službom u Gorski kotar , zaposlivši se kao r e f e r e n t za mehanizac i ju u Eks-ploatac i j i Suma D I P - a Delnice, u kojem Ce poduzeću, s prekidom od dvi je godine (1953.-1955.) kad je bio u p r a v i t e l j F a k u l t e t s k e Šumari-je Zalesina, r a d i t i 16 godina.

U U p r a v i D I P - a Delnice ne-ko je v r i j eme bio tehničk i r e f e r e n t pogona Lučice, a pos l jednj ih deset godina (1956.-1966.) sef biroa za una-p ređen je proizvodnje. U tom svoj-stvu, a u organizaciji ICA (američka tehnička pomoć), dva je mjeseca bo-ravio u Švedskoj na specijalizacij i .

Osnivanjem Poslovnog udru-ženja Sumarstva i d rvne indus t r i j e "Drvo" R i j eka 16.IV.1966. dobiva mjesto sav je tn ika za u n a p r e đ e n j e proizvodnje. Na t o j dužnost i osta-je sve do umi rov l j en ja 1.VII.1977.g.

Za svoj savjestan s t ručni r ad na polju unap ređen j a proizvodnje, posebice uvođenja mehanizac i je u eksploataci ju Suma, pr imio je vise javnih p r i znan ja i pohvala. Surad-nik je u iz radi nekoliko investicij-skih programa D I P - a Delnice i je-dan od au to ra poglavlja "Meha-nizaci ja u eksploataci j i Suma" mo-nograf i j e Šumarstvo i d rvna indus-t r i j a Jugoslavi je .

L I T E B A T U B A *** SL: 1941., s. 112. *** SN, S. 359. Tonković, D.: Nakon 50 godina ponovo

na okupu. SL 3-5,1989., s. 215-223.

N E 2 I Ć , Petar, (Don ja Reka, Jas-t rebarsko, 12.X.1921.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Dragu t i na i Veronike r. Budinscak. Hrva t , r imokatolik. Po-

t ječe iz zemljoradničke obitel j i . Os-novnu školu pohađao je i završio u Jast rebarskom 1932., a srednju u Za-grebu, maturiravši na Nadbiskup-skoj klasičnoj gimnaziji 1940.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1945.-46., a d ip lomirao na ŠG odsjeku 31.1.1948.

P rvo zaposlenje u svojstvu pr ipravnika dobiva u Min is ta r s tvu Sumarstva N R H l.II.1948.g. Zbog velike po t ražn je za s t ručnim kad-rovima vec 15.IV.1948. biva imeno-van uprav i t e l j em Šumar i j e Mrko-palj , a zat im (1.VI.1949.) rukovodi-te l jem planske službe ŠG "Bitoraj" Delnice. Osnivanjem ŠG "Visevica" Ri jeka , od 1.VI.1950. do 8 .VI I I . 1952. u p r a v i t e l j je Šumar i j e Del-nice, a od 9.VIII.1952. do 31.111. 1958. u p r a v i t e l j Šumar i j e Ogulin.

Upravo p remješ t a j em u ŠG Ogulin za dipl. ing. P e t r a Nežica počinje iznimno plodonosan rad na p lanu u r eđ ivan j a Suma (taksato-ra). U svojstvu rukovodi te l j a sek-cije, kasni je Odje la za u ređ ivan je suma ŠG Ogulin (1.IV.1958. - 31.1. 1975.), pa i kasni je kao Sumarski savjetnik, uspio je - bez obzira na službeni stav - ciste bukove sasto-j ine ogulinskoga područja , pr imje-nom f r ancuske metode "plavog od-jeljka", te njezinim uvođenjem u go-


374

spodarske osnove, p r ip remi t i za go-spodarenje oplodnim sječama (sas-toj insko gospodarenje) . O t o j prvo-r az redno j novini u r eđ ivan j a do tad "prebornih" Suma, njezi i pro-redi bukovih le tvika kasni je je ob-javio vise s t ručn ih priloga u infor-mativnom listu Sumarstva i d rvne i n d u s t r i j e "Drvo" i "Šumarskom listu".

Kao iskusan prak t iča r , sta-ložen i nadasve marl j iv , od l . IV. 1977. do 31.XII.1982. rukovod i t e l j je Planskog odjela ŠG Ogulin, a od 1.1.1983., pa sve do odlaska u mi-rovinu (30.VI.1986.), sav je tn ik u OOUR-u za iskoriscivanje Suma Ogulin Goransko-pr imorskoga ŠG Delnice.

Dipl . ing. P e t a r Nežić "kao dugogodišnji i zapaženi s t ručn jak ovog područ ja u mar l j ivom sakup-l j an ju poda taka i ma te r i j a l a te o k u p l j a n j u au to ra za pojedine ob-last i Šumarstva" (Lj . Grba) najza-služnij i je za uspješno orgaz i ranje s tručno - znanstvenoga savjetova-n ja o gospodarenju Sumama pre-bornoga područ ja održanog u Ogu-linu 19.X.1979.g. u povodu 100. ob-l je tnice organiziranoga Sumarstva ogulinskoga k ra j a . Dio pr iopćenja toga savjetovanja, obogaćenoga mno-gobrojnim novim pri lozima iz po-d ruč ja p r i rodne i k u l t u r n e bašti-ne, p r i rodoznans tvenih karak te r i s -t ika k r a j a i dr., t i skan je u poseb-nom t r o b r o j u Šumarskoga lista (7-9/1987.) pod naslovom "Priroda i Sumarstvo Ogulinskog kraja". Pr i -godom te proslave snimljen je f i lm o ŠG Ogulin za koj i je dipl. ing. P. Nežic napisao scenari j .

Član je H Š D i redovi t pos-je t i te l j "Šumarskoga četvr tka" u Šu-marskom domu u Zagrebu.

Živi u Zagrebu.

B A D O V I

Održavanje i njega suma, glavni zada-tak. Drvo 3,1976., Bijeka., s. 11-12.

Predstavljamo Vam Šumsko gospo-

darstvo Ogulin. Drvo 7,1976., Bi jeka, s. 2-5. nacionalizacija prorede bukovih let-

vika reduciranjem stvarne površine. Drvo 8, 1976., Bi jeka, s. 17-18.

Zemlja visokog standarda (dojmovi s pu ta po Švedskoj). Drvo 23,1977., Bijeka., s. 9-11.

Uređenje državnih suma u Švedskoj. Drvo 26,1978., Bijeka., s. 8-11.

Mjesto i značaj prebornih suma, a po-sebno onih ogulinskog sumsko-privrednog područja, u sumarstvu SB Hrvatske. Sum. list 11-12,1979., s. 35-42.

Rasprava i izbor komisije za zaključ-ke. Sum. list 11-12, 1979., s. 85-88.

Uspješno završena poslovna godina (Sum. gospodarstvo Ogulin). Drvo 40, 1979., Bi jeka, s. 3-4.

Proslava stogodišnjice organiziranog djelovanja ogulinskog sumarstva. Drvo 42, 1979., s. 6-7.

Položaj i povijesni pregled ogulinskog kraja. Sum. list 7-9,1987., s. 316-346.

Načela gospodarenja sumama. Sum. list 7-9,1987., s. 446-456.

Zaštita suma. Sum. list 7-9, 1987., s. 462-469.

Uređivanje suma. Sum. list 7-9, 1987., s. 470-492.

Iskoriscivanje suma, (s Božan, J.). Sum. list 7-9,1987., s. 493-504.

Gradn ja sumskih prometnica, (s L u -ketic, S.). Sum. list 7-9,1987., s. 508-516.

Lovstvo, (sa Salopek, M.). Sum. list 7-9, 1987., s. 532-544.

L I T E B A T U B A *** SL: 1952., s. 74. *** SN, s. 362.

Povijest šumar. H r v a t s k e 1846-1976., s. 418.

*** H S D 1846-1996., s. 302. Maricevic, I.: Kazalo autora... SL 3-4,

1997., s. 182,186.

N I K C E V l C , Dragan, (Kicevo, Ma-kedoni ja , 22.X.1938.), dipl. ing. Su-mars tva .

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Dip lomirao je na osamostalje-nom Šumarskom f a k u l t e t u u Za-grebu, na Šumsko-uzgojnom odjelu 10.X.1963. godine.

N I K O L A N D I C , Đuro, (Šljivosev-ci, Don j i Miholjac, 11.IV.1929.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i I lone r. Bal ta . H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je


275

bio Sumski radnik, a majka doma-ćica. Osnovnu Školu završio je u Lacicima 1940., nižu gimnaziju u Osijeku 1946., a Srednju Šumarsku školu pohađao je u Kra l jevu (Srbi-ja), matur i ravš i 1949. godine.

Šumars tvo je s tud i r ao na Šum. f aku l t e tu u Zemunu i diplo-mirao 1956. godine. Napisao je i obranio diplomski rad iz znanstve-noga područja uređivanje Suma pod naslovom "Istraživanje elemenata s t ruk tu re i pr i ras ta kanadske to-pole u Belju".

Poslijediplomski s tud i j poha-đao je na P M F - u u Beogradu. Stu-pan j magistra znanosti postigao je iz ekologije divljaci 1973., obra-nivši rad pod naslovom "Teritori-jalno ponašanje srna u Sumi Hal je-vo u Baranji".

Nakon d i p l o m i r a n j a prvo zaposlenje kao pr ipravnik dobiva 1956.g. u Šumar i j i Tikves, radeći pretežito na poslovima uzgoja i za-šti te Suma. Nakon pripravničkog staža, početkom 1957., premješten je u Bilje, gdje je postavljen za zamjenika upravi te l ja Šumari je . Tu, uz poslove uzgoja, zašti te i is-koriscivanja Suma otpočinje i sa zadacima u lovstvu, koje je postalo njegovo osnovno životno opredje-ljenje. Kra j em iste godine (1957.) seli se u Jagodnjak, gdje preuzima dužnost upravitelja Šumarije. U to j

je Šumariji radio t i jekom 1958. i 1959., pa i kasnije, kad je sjedište Šumarije preseljeno u Belisce. Go-dine 1958. uspješno polaže stručni državni ispit, nas tavl ja jući rad u Šumar i j i Belisce, tada u sastavu Lovno-Sumskog gospodarstva "Ko-šutnjak" Bilje.

Kako je pokazivao posebno zanimanje za lovstvo i ekologiju divljaci, sredinom 1964. mr. sc. Đu-ro NikolandiC biva premješten u Operativno - znanstveni centar Bi-lje, gdje sve do sredine 1972. radi na operativnim zadacima Sektora za lovstvo i sudje luje u projekt ima znanstvenih is t raživanja biologije i ekologije srneće i jelenske div-ljaci te divl j ih svinja. Zbog sud-jelovanja u "Hrvatskom proljeću", 1972. prisi l jen je napust i t i istraži-vački centar u Bi l ju i zaposliti se, putem javnoga nat ječaja , na radno mjesto upravi te l ja Šumar i je Be-lisce OOUR-a LSG "Jelen" Bilje. Na to j dužnosti ostaje dvije godine i sredinom 1974. vrat io se u Bilje, gdje u BZ Zajedničkih službi LSG "Jelen" Bil je radi kao rukovodilac Sektora lovstva i poljoprivrede.

Kad je reorganizirano hrvat-sko Sumarstvo i osnovano JP "Hr-vatske Sume", od 1.1.1991. formalno prelazi u UŠ Osijek, gdje radi u s t ručnoj grupi na organizaciji i ko-ordinacij i lovstva unuta r "Hrvat-skih Suma". U mirovinu je stupio kra jem 1991. godine.

Kao vrstan lovni s t ručnjak i znanstvenik mr. sc. Đuro Nikolan-diC vec je puna četir i desetljeća nezaobilazno ime u svim značajni-jim događanjima lovstva u Hrva t -skoj. Dugogodišnji je elan stalne komisije za ocjenj ivanje lovačkih t ro fe j a H L S - a na vise državnih i međunarodnih lovačkih izložbi, ek-spert je CIC-a za k rupnu divljač i lovačke t ro fe je i drugo.

Sudjelovao je na nekoliko kon-gresa i s t ručnih skupova u zemlji i


376

inozemstvu, od kojih bilježimo: VII., V I I I . i IX . međunarodni kongres biologa divljaci održanih u Beo-gradu i L j u b l j a n i 1965., Hels inki ju 1967. i Moskvi 1969., I I I . kongresu biologa u Ljubl jan i , međunarod-nom savjetovanju o uzgoju srneće divljaci u Budimpešt i 1976, simpo-zijima lovstva održanima na Bri-junima 1989. i 1991. godine i dr.

Za samoprijegoran rad u Su-marstvu i lovstvu primio je mnoga pr iznanja i nagrade. Godine 1981., u povodu 100. obljetnice organizi-ranog lovstva u H r v a t s k o j H L S dodijelio mu je plaketu za osobite zasluge na razvoju i unapređenju lovstva, a Prvo hrvatsko društvo za gajenje lova i r ibars tva spomen-diplomu. Za izuzetan doprinos na organizaciji Izložbe hrvatskoga lov-stva Zagreb '96 H L S dodijelio mu je posebno priznanje, a ranije, Ko-misija za topole posebnu povelju (1975.).

Član je H S D i H L S . Živi u Osijeku.

B A D O V I

Istraživanje elemenata strukture i prirasta sastojina kanadske topole na "Be-lju", (dipl. rad). Zemun, 1956.

Neka zapažanja o srnećoj divljaci u LSUBelisće. Bi l ten "Jelen" br. 3/60, s. 1-3.

Odstrijel srndaća. Ib id . 5/60, s. 1-5. Odstrijel srna i lanadi. Ib id . 6/60, s.

7-10. Neka zapažanja o ishrani srneće div-

ljaci. Ibid., 8/61, s. 5-8. Sume Podravlja i mogućnost uzgoja

srneće divljaci. Ib id . 7/61., s. 8-16. Ishrana srneće divljaci. Ib id . 12 i 13, s.

8-9 i 12-13. Zdravstveno stanje srneće divljaci.

Ib id . 17/63., s. 28-30. Prebrojavanje i izrada plana uzgoja

srneće divljaci. Ibid., 23/65., s. 11-12. Kasno parenje srna. Lovački vjesnik,

Zagreb 1965. Uzgoj divljih svinja. Bi l ten "Jelen" br.

24/65., s. 16-18. Osnovne karakteristike jelenske rike

u 1966. godini. Ibid., 29/66., s. 16-21. Kako srnjaci obilježavaju svoje teri-

torije. Ibid., 28/66., s. 12-14.

O selekcijskom odstrjelu srna i lanadi. Ibid., 26/66., s. 4-12.

Sezonska prebivališta srneće divljaci. Ibid., 32/67., s. 8-10.

O pojavi nekih krda srna. Ibid., 33/67., s. 15-17.

O embrionalnoj dijapauzi kod srna. Lovac, Novi Sad 1967., s. 27-29.

Srneća divljač u zaštićenom i poplav-nom području. Bi l ten "Jelen" br. 30/67., s. 12-14.

Ekološke karakteristike populacije sr-na na "Belju". Ibid., poseb. izd., br. 7/68., s. 73-95.

Srneća divljač u poljskim lovištima. Lovački glasnik, Bgd 1968.

Značaj biotehničkih mjera u otklanja-nju uzroka oštećenja od divljaci. Bi l ten "Jelen" br 39/69., s. 9-12.

Usmjeravanje dinamike i strukture populacije jelena na "Belju", (sa Brna, J. i MunkaCeviC, V.). Ibid., poseb. izd. br. 8/68, 1965-1968., s. 61-68.

Juvenilan i subadultan razvoj jelenci-ća (C. elaphus) u određenom uzgajalištu, (s Brna, J. i Majera , M.). Znan. prak. poljopr. tehnol. 19(1-2) s. 1-24, Osijek 1969.

Hvatanje srna u mreže. Bi l ten "Jelen" br. 41/70, s. 10-12.

Bez znanstveno-struCnog rada na uz-goju divljaci lovni turizam nema perspek-tive. Ibid., 42/70., s. 7-10.

Teritorijalno ponašanje srne (Capre-olus capreolus L.) u sumi Haljevo (Belje), (magistarski rad), P M F u Beogradu, 1972., s. 1-90.

Neki problemi o zaštiti lovne faune u Slavoniji i Baranji. P r i roda br. 2, 1972., Za-greb, s. 12-15.

Istraživanje mogućnosti uzgoja muf-lonske i lopatarske divljaci i divljih svinja u ograđenom lovištu Dubasnica. E labora t , 1973.

Karakteristike prostornog rasporeda srna u ravničarskim sumama Baranje. Sa-općenje na Međunarodnom simpoziju lov-stva, Budimpešta 1976.

Uzgoj srneće divljaci u suvremenim ekološkim uvjetima Panonske nizine. Lo-vačke novine 1980.

Projekt uzgoja divljih svinja u ogra-đenom lovištu Koha. LSG "Jelen", Zajed. službe, Bi l je 1981.

Neka zapažanja o uzrocima uginuća srneće divljaci u Baranji, (s Bichter , S.). Lov. vjesnik, br. 12, Zagreb 1982., s. 321-313.

Značaj ekologije životinja u lovnoj praksi. Ib id . br. 4, Zagreb 1982., s. 31-33.

Značaj soli u ishrani divljaci. Ibid., 7-8, Zagreb 1982., s. 35-37.

Lovnoprivredna osnova Podunavskog lovišta "Plavna", (sa Brna, J. i NovakoviC, V.). LSG "Jelen". Zajed. službe, Bi l je 1982.


377

Mogućnost intenzivnog uzgoja srneće divljači na području Slavonije i Baranje. Lov. vjesnik br. 2, Zagreb 1984., s. 81-83.

Uzgoj divljih svinja u ograđenim lovi-štima. Zbornik Zajednice privrednog lov-stva Jugosl. 1984.

Program razvoja i unapređenja divlja-či i njihovih staništa za period 1986.-1990. godine LSG "Jelen", (sa Brna, J. i Nova-kovic, V.). Zajed. službe, Bi l je 1985.

Sto treba znati o ishrani srna. Lov. vjesnik 1986., Zagreb, s. 10-13.

Biološka i ekonomsko-financijska os-nova razvoja lovstva na Petrovoj gori i Orlovi. Karlovac 1989.

Projekt uzgajanja divljih svinja Go-ričanci. Bos. Pe t rovac 1990.

Uticaj nekih gospodarskih mjera i ekoloških čimbenika na težinu divlje pra-sadi (Sus scrofa L.), (sa Brna, J. i Cvetic, Lj.). Znan. prak. poljopr. tehnol. 20(1-2), s. 48-68, Osijek 1991.

Program zajedničkog ulaganja u ogra-đeno lovište Kozarac. Osijek 1991.

Lovnogospodarska osnova za lovište "Garjevica" 1991-2001.

Prilog poznavanju produktivnih svoj-stava jelena (C. elaphus) u farmskom uzgo-ju divljači, (sa Brna, J. i Majera , M.). Znan. prak. poljopr. tehnol. 22(1), s. 25-32, Osijek 1992.

Veličina, sastav i ponašanje u čopori-ma divljih svinja (Sus scrofa L.) kod hra-nilista u ljetnom prihranjivanju. Sum. list 6-8,1992., s. 295-300.

Lovnogospodarska osnova za lovište "Garjevica" br. VII/4 za razdoblje 1995.-2005.

Porast trofejne vrijednosti rogova je-lena u ograđenim uzgajalištima, (sa Brna, J. i UroseviC, B.). SL 3-5,1993., s. 109-121.

L I T E B A T U B A Pavel, H.: Srna, (monograf i ja) , Brat i -

slava 1979., s. 39 i 57. Frković, A.: B ib l iograf i ja L B V 1892-

1991., s. 147,198, 211, 220, 263, 427. *** SL 3-4/1997., s. 187.

N I K O L I C , Đuro , (Donje Novo Se-lo, Vinkovci, 10.IV.1930.), dipl ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Luc i j e r. Ži-gic. Hrva t , rimokatoličke vjere. Po-t ječe iz zemljoradničke obi te l j i . Os-novnu Školu završio je u Donjem Novom Selu 1941., a s redn ju u Vin-kovcima, ma tu r i r avš i na rea lno j gimnazi j i 1949. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1952.-53., a diplomirao na SG odsje-ku 27.XI.1954. godine.

P r e m a nepotpunim podacima, prvo zaposlenje u d ržavno j službi dobiva nakon d ip lomi ran ja u SG Vinkovci - Šumar i j a StroSinci. Ne-ko vr i j eme rad i u Bosni, n a j p r i j e u SG Tuzla - Š u m a r i j a Breko, a za-t im u SG P r i j e d o r i SG Bosanska Gradiška . Vra t ivš i se iz Bosne, za-pošl java se u Lici, u SG Gospić, pre težno radeći na poslovima uzgo-ja i zašti te.

K a d je osnovano JP "Hrvat-ske Sume", dolazi u US Ogulin, na radno mjesto stručnog su radn ika za uzga jan je Suma. Pod k r a j ak-t ivne službe dodijeljeno mu je i lov-stvo. I z rad io je novu lovnogospo-da r sku osnovu za lovište "Kapela". Povremeno se javl ja ponekim stru-čnim člankom u "Lovačkom vjes-niku". Umirov l j en je 1995. godine.

B A D O V I

Trovanje divljaci. L B V 1967./68., L X X V I , 10, s. 270-271.

Usklađivanje lovnoprivrednih sa sum-sko-privrednim osnovama. L B V 1968./69., L X X V I I , 4, s. 95.

Godišnji plan gospodarenja lovištem. LV 1968./69., L X X V I I , 5,135-136.

Uspjesi lovaca općine Vrbovec. LV 1968./69., L X X V I I . 10, s. 282-285.


378

Lovna privreda SO "Lika" Oospić. LV 1979., L X X X V I I I , 11, s. 327

I to se događa - Šumariji Otocac odu-zeto lovište. LV 1979., L X X X V I I I , 12, s. 394.

Štete od divljaci. L B V 1980, L X X X I X , 1-2, s. 19.

Mogućnost uzgoja divokoza u Lici. LV 1980., L X X X I X ; 6, s. 143-144.

Upoznajmo lovišta SB Bosne i Herce-govine. LV 1981., XC, 1-2, s. 7.

Provođenje lovnogospodarske osnove. L V 1981, XC, 9., s. 202.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 367. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, s. 85,

124,171,199, 207, 213, 284, 288, 428.

N I K O L I ć , Ivica, (Smrcevice, Gor-n j i Vakuf , B i H , 2X11. 1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Dome r. Jozino-vic. H r v a t s k e narodnost i i držav-l janstva, katol ik . Po t j eče iz zem-l j o r a d n i č k e o b i t e l j i . Osnovnu je školu završio u S ta r im Mikanovci-ma u Slavoni j i 1977., a s redn ju Šu-marsku školu u Kar lovcu 1981.g.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 12.XI.1990. iz područ ja ekologije. Napisao je i obranio di-plomski rad pod naslovom "Utjecaj k l imatsk ih pr i l ika na sušenje hras-ta k i t n j a k a u Slavoniji".

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u UŠ Vinkovci - Šumar i j a Otok, gdje se zapošl java l.IV.1991. Po po-v r a t k u iz Domovinskog ra ta , u ko-jem učes tvuje od 28.VI.1991. do 16. IX.1992., prelazi u Š u m a r i j u Stri-zivojna, n a j p r i j e na poslove revir-nika, a od l is topada 1996.g. na rad-no mjesto up rav i t e l j a Šumarije.

Član je H D Z .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 58. *** Sum. škola Karlovac. Monografi ja ,

Karlovac 1997., s. 96,133.

NIKOLIĆ, Nenad, iz Zagreba, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-

no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je skol. g. 1937.-38., a d ip lomirao na Šumarskom od-jelu 30.X.1941. godine.

P ronaš l i smo samo poda tak da je 1952. radio u ŠG Gospić, a 1957. izabran je za t a j n i k a Šumar-skoga k luba Gospić.

L I T E B A T U B A *** SL: 1938., s. 35; 1940., s. 38, 465;

1952., s. 73. *** SN, S. 359. *** H S D 1946-1996., s. 406.

N I K O L I ć , Stevan, iz Zvornika, B i H , dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je skol. g. 1950.-51., a d ip lomirao na Šum. odje lu 26. VI.1952. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 365. Frković, A.: B ib l iograf i ja L BV , 1993.,

s. 190, 428.

NIKOLIĆ, Stjepan, (Donje Novo Selo, Vinkovci, 4.VII.1954.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Mari je , r. Ni-kolic. H r v a t , r imokato l ičke vjero-ispovijesti . Po t j eče iz zemljorad-ničke obi tel j i . Osnovnu je školu polazio u Donjem Novom Selu i Ni jemcima, a s redn ju u Vinkovci-ma. M a t u r i r a o je na Gimnazi j i "M.A. Reljkovic" 1971. godine.

Šumars tvo je upisao skol. g. 1973.-74. na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1976.-77., a d ip lomirao na ŠG odje lu 17.IX.1980. godine.

P rvo zaposlenje u d ržavno j službi dobio je u ŠG "Hrast" Vin-kovci - Š u m a r i j a Gun ja 27.X.1980. Nakon jednogodišnjeg pr ipravnič-kog staža, r ad i kao inženjer opera-tive, potom kao r e f e r e n t za eks-p loa tac i ju Suma, a 1.1.1985. imeno-van je up rav i t e l j em Šumarije. Od 1.1.1987.g. nalazi se na mjes tu po-


379

moćnika d i r ek to r a S t ručn ih službi OOUR za uzgoj i zaš t i tu Suma Hras t " Vinkovci . Osnivanjem J P

"Hrva tske Sume", dipl. ing. S t j epan Nikol ic imenovan je up rav i t e l j em Šumar i j e Vinkovci, a 10.XI.1992. godine rukovodi te l j em Proizvod-nog odjela UŠ Vinkovci. Od l .VI I . 1995. s t ručni je suradnik za uzga-jan je Suma, a od 1.IV.1998. upravi-t e l j Šumar i j e Cerna.

Član je H Š D . Živi u Vinkov-cima.

B A D O V I

Prilog strategiji gospodarenja tlom u širem zagrebačkom području, (sa Mart i-nović, J.). Znanstveni skup: Po l jopr ivreda i gospodarenje vodama, Zbornik priopće-nja. Bizovacke toplice, 1994., s. 249-261.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2,1995., s. 58.

Poslov. izvjes. "HŠ" 1995., s. 59. *** ŠIB, s. 43, 67.

NIKOLIC, Tomislav, (Donj i Mu-sic, 19.111.1934.), dipl. ing. Sum.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG od-jelu 26.IX.1969. godine.

N I K Š I ć , Borislav, iz Kar lobaga, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagre-bu. Apsolvirao je skol. g. 1946.-47., a d ip lomirao na Šumarskom od-jelu 24.V.1950. godine.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, 1952. radio je u ŠG Split , Šu-mar i j a Knin , a od 1.XI.1956. do 15.V.1959. bio je zaposlen u Šumar-skom ins t i t u tu u Zagrebu.

B A D O V I

Saopćenja. J edna stogodišnjica (Prav-doje Belija). ŠL 12,1953., s. 527.

L I T E B A T U B A ŠL 1952., s. 74 (Borivoj)

*** ŠN, s. 362, (kao Borislav).

*** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846.-1976., s. 418.

*** ŠIM, s. 118, (Borislav).

N I K Š I ć , Stjepan, iz Sv. J u r j a , Senj, rod. 26.XII.1888., ing. Sumar-stva, Sum. savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na ce-tvorogodisnjo j Šumar sko j akade-miji u Zagrebu. Apsolvirao je 1918., zaposlio se 22.VIII.1919., a s t ručni je ispit položio 1920. u Zagrebu.

I s t e je godine imenovan Šu-marskim inženjerom, a 1926. nala-zio se pr i D i rekc i j i Suma imovne općine u Ogulinu. Od 1926. do 1929. radi , kao Sum. savje tn ik i upravi-tel j , p r i Šum. up rav i u Kar lobagu, a zat im 1929.-1933. kao u p r a v i t e l j Šum. uprave u Novoj Gradiški , Di-rekci je Suma Vinkovci.

Od 1933. do 1941. kao Sum. sa-v je tn ik bio je uprav i te l j , a zat im Sum. nadzornik pr i Šum. up rav i Gospić, Di rekc i j e Suma na Sušaku. Godine 1941. obnašao je dužnost kotarskog Šumara pr i Ko ta r skom nacelstvu u Gospiću. Podac i o nje-govom da l j n j em životu nisu nam poznati . Bio je elan J Š U i H Š D .

L I T E B A T U B A *** ŠL: 1919., s. 314; 1920., s. 190; 1926., s.

555; 1929., s. 303; 1932., s. 639; 1933., s. 156; 1938., s. 533; 1940., s. 269; 1941., s. 154, 539.

BorosiC, J.: ŠIS, s. 4, 42, 91,147. *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije, Vinkovci - Slav. Brod 1974., s. 547, 551.

NINKOVIĆ, Milan, (Plaski , Ogu-lin, 3.II.1952.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Rade, zan imanjem služ-benika, iz Plaskog. Srpske nacio-nalnosti .

ZavrSivSi gimnazi ju Skol. g. 1974.-75., iste se godine up i su je na Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu. Di-p lomirao je na ŠG odje lu 27.V. 1981. godine.

U JP "Hrva t ske Sume" ni je zaposlen (1995.).


380

NITSCHE, Branka, (Zagreb, 16. III.1930.), dipl. ing. Šumarstva.

Kci Vilima i Mari je r. Ste-fanec. Hrva t ica , hrvatskoga držav-ljanstva, r imokatoličke vjere. Otac Vilim bio joj je sveuc. profesor, a majka domaćica. Rođena Zagrep-čanka, Školovala se u Zagrebu. Os-novnu je školu završ i la 1939., a "VIII. žensku gimnaziju 1948.g.

Šumarstvo je s tudirala na Poljoprivredno-Sumarskom fakul-te tu Sveučilišta u Zagrebu. Apsol-virala je skol. g. 1951.-52., a diplo-mirala 23.XII.1954. godine.

Kao pr ipravnik volonter u t i jeku 1955.-56. kod prof. dr. Anica radi la je na sređivanju podataka o uzgoju topola.

Zaposlila se 1957.g. u "Usta-novi Sljeme", gdje ostaje do 1960., kada prelazi u SG Zagreb. Tu je provela gotovo čitav radni vijek -od 1960. do 1991. Poslije najnovije reorganizacije hrvatskoga Šumar-stva, u "Hrvatskim Sumama" radi la je samo pola godine - do 1.VI.1991., kada odlazi u mirovinu.

U t i jeku radnoga vijeka ra-dila je na održavanju park-Suma grada Zagreba, na održavanju i ure-đenju Medvednice (puteva, staza, drvenih objekata, izvora, l ivada) i na izgradnji Šumskih vlaka i staza. Izrađivala je ponudbene troškov-nike za uređenje i ozelenjavanje

gradskih naselja i d ječj ih vrt ića i na realizacij i t ih planova.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 366.

NODILO, Jakov, (Dubrovnik, 3. III.1958.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Mare r. Dabelic. Hrva t , katolik. Pot ječe iz radni-čke obitelji : otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu je ško-lu završio u Babinom Polju na Mlje-tu 1973., a opCu gimnaziju u Dub-rovniku 1977. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 28.1.1982. godine iz po-dručja Šumarska fitocenologija. Na-pisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Sinekoloski uvje t i i ve-getacija Nacionalnog parka >Mljet<".

Nakon diplomiranja zapos-len je u NP "Mljet" 22.111.1982. Ra-dio je na jp r i j e kao pripravnik, pa tehnički ruvoditel j , d i rektor i sa-da (1997.) kao vodi te l j tehničke službe i pomoćnik ravnatel ja .

Bio je suorganizator i sudi-onik simpozija "Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mlje-ta", Mljet 1995.g. U svom radu posebnu je pozornost posvetio p-roblematici Sumskih požara u pri-obalju i na našim otocima. Napisao je i objavio vise s tručnih radova.

Od strukovnih udruga elan je HŠD, a od polit ičkih HSLS-a. Učesnik je Domovinskog rata .

B A D O V I

Neke naznake o važnosti zaštite i oču-vanja suma otoka Mljeta. Zbornik otoka Mljeta", Dubrovnik 1989., s. 323-327.

Mediteranske sume - samoniklost i po-stojanost sumskih sastojina. Ekološki glas-nik 7-8,1991.-92., Zagreb, s. 30-31.

Želimo li sačuvati Mljet od sumskih požara? Ekološki glasnik 7-8, 1991.-92., Za-greb, s. 32-35

Autohtono nalazište pinja (Pinus pin-ea IJ.) i njegove kulture - priznate iza-brane sjemenske sastojine u Hrvatskoj, (sa


381

Gradecki, M. i Poštenjak, K.). Simpozij P r i rodne značajke i društvena valorizaci-ja otoka Mljeta, Ekološke monograf i je 6, Zagreb 1995., s. 337-343.

Požar i vegetacije na Mljetu, (s Bilan-džija, J.). Ekološke monograf i je 6, Zagreb 1995., s. 366-670.

L I T E B A T U B A *** S lB, s. 43, 68.

NODILO, KOLAREVIĆ, Marija, (Nova PloSCica, GareSnica, 24.IX. 1958.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Kci S t j epana i K a t a r i n e r . Pavlek. H r v a t i c a , katol ičke vjere. Po t j eče iz radn ičke obi tel j i . Školo-vala se u Zagrebu: osnovnu je Ško-lu završi la 1973., a X V I I . ( jezičnu) gimnazi ju 1977. godinu.

Sumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomira la je 1982. iz pod-ruč ja Sumarske fitocenologije. Na-pisala je i obrani la diplomski r ad pod naslovom F lo ra i s t r u k t u r a Sumskih sastojina Nacionalnog par-ka >Mljet<".

Poslijediplomski s t ud i j upisa-la je na istom f a k u l t e t u i magis-t r i r a l a 4.X.1996. iz područ ja obli-kovanje parkova. Izradila je i obra-nila magis tarski r ad pod naslovom "Vrtovi sakra ln ih ob jeka ta dubro-vačkog područja".

Nakon d ip lomi ran ja zaposli-la se 22.III.1982., kao pr ipravnica , u j avno j us tanovi NP "Mljet", a za-t im je rad i la na mjes tu r e f e r e n t a za tu r i zam i zaš t i tu Suma. Godine 1995. pre imenovana je za r e f e r e n t a za p r i rodnu baš t inu.

Sve je v r i j eme bez p rek ida rad i la u i s to j us tanovi osim sto je od 25.11.1995. do 8.1.1996. kor is t i la neplaćeni porodi l j sk i dopust .

Članica je Hrva t skoga hort i -ku l tu rnoga druš tva .

B A D O V I

Poznajete li Nacionalni park "Mljet". Ekološki glasnik 7-8, 1991.-92., Zagreb, s. 14-17.

Vrt u Samostanu Sr. Marije, sadašnje stanje, mogućnosti uređenja. Simpozij Pr i -rodne značajke i druš tvena valorizacija otoka Mljeta , Ekološke monograf i je 6, Za-greb 1995., s. 279-284.

Vrtovi sakralnih objekata dubrovač-kog područja, (magistarski rad). Sum. fa-kul te t Zagreb 1996., s. 1-62.

Vrt benediktinskog samostana na oto-čiću Sv. Marije na Mljetu. Sum. list 1-2, 1998., s. 9-17.

NOGIć, Ivan, iz Gline, dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Pol jopr ivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šu-marskom odjelu skol. g. 1933.-34., a d ip lomirao 5.X.1937. godine.

Za Sum. v ježbenika postav-l jen je 1940. kod Di rekc i j e Suma u Zagrebu i p remješ ten Odjelu za Su-mars tvo Banovine H r v a t s k e . Kao Sum. vježbenik postavl jen je 1942. za up rav i t e l j a Državne Šumarije "Maja" u Glini, gdje je 1943. imeno-van Sum. pr is tavom.


Bio je elan H S D .

L I T E B A T U B A *** SL: 1940., s. 182, 253, 269; 1942., s. 93;

1943., s. 24, 95. *** SN, S. 358.

NOVAK, Aleksandar, (Bjelovar, 20. V.1903.-1962.), dipl. ing. Sumarstva.

Gimnazi ju je završio u Za-grebu 1921. godine. Sumars tvo je s t u d i r a o na Gospodarsko-Sumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsol-virao je skol. g. 1924.-25., a diplomi-rao 21.VI.1927. godine.

Zaposlenje u s t ruci dobio je 22.VIII.1928. Radio je u Sumarstvu Pe t r in j e , Gvozda, Gline, Jasenov-ca, Lipovljana, Bol jara, Velike, Pa-kraca, Bjelovara , Ivan ic -grada i Nove Gradiške. S t ručn i d ržavni ispit položio je u Beogradu 1930.g.

Bio je na raznim dužnost ima i f unkc i j ama , a ponajviše je obna-šao dužnost up rav i t e l j a Šumarije.


282

Bio je dobar poznavate l j zakona i propisa iz Sumarske s t ruke. Školo-vao je Sest generaci ja lugara na t eča ju za lugare, a uspješno je oba-vljao komerc i ja lne i p lanerske po-slove.


L I T E B A T U B A *** SL: 1935., s. 480, 533; 1938., s. 345;

1940., s. 608, 269; 1941., s. 540; 1942., s. 93, 127; 1943., s. 24; 1952., s. 73.

Borosić, J:. SIS, s. 6, 75,104. Petrović, F.: SL 9-10/1988., s. 484.

NOVAK, Dragica, (Vrat is inec, Ča-kovec, 6.IX.1944.), dipl. ing. Sumar-stva.

Kci Mije, H r v a t i c a . Po t j eče iz zemljoradničke obi tel j i . Gimna-zi ju je završila u Varaždinu . Diplo-mira la je skol. g. 1963.-64. i odmah se upisala na Šumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Dip lomira la je 19.X.1976. godine.

O k r e t a n j u u službi nemamo podataka .

NOVAK, Karmen, (Zagreb, 12.1. 1964.), dipl. ing. Sumarstva, Sum.-lovni ispektor.

Šumarstvo je studirala na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Dip lomira la je na Šumar-skom odjelu 22.XI.1988. godine.

Zaposlena je kao Sumarsko-lovni inspektor Kopr ivničko - kri-ževacke župani je .

L I T E B A T U B A *** SL, 1-2,1995., s. 55.

NOVAK, Mijo, (Trogir, 26.VII. 1922.), dipl. ekonomist.

D i p l o m i r a o je na Ekonom-skom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu 1948. godine. Na istom f a k u l t e t u je ostao r a d i t i kao asis tent i preda-vač političke ekonomije do 1956., a nakon toga otišao je u operat ivu.

Na Po l jop r iv redno - Sum. fa-ku l t e tu u Zagrebu predavao je po-litičku ekonomiju od 1953. do 1955.g.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 233, 382, 472.

NOVAK, Ninoslav, (Osijek, 16.IV. 1943.), doc. dr. sc., dipl. ing. Sum.

Osnovno i gimnazijsko obra-zovanje (1961.) završio je u Osijeku.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Is todobno je, kao redovi-ti s tudent , odsluSao i dv i je godine na Agronomskom f a k u l t e t u u Zag-rebu. Diplomirao je na Šumarskom fakul te tu , na ŠG odjelu, 26.VI.1969.g.

Magis tarski r ad iz informa-ci jskih i bioloških znanost i pod nazivom "Kompjutor iz i rani infor-maci jski sustav radne organizaci je u Šumarstvu" obranio je 15.VI.1988. pr i Refe ra lnom cen t ru Sveuc. u Zagrebu.

Na F a k u l t e t u organizaci je i i n f o r m a t i k e u Varažd inu obranio je 1996. godine d i se r tac i ju pod na-slovom "Kompjutor iz i rani infor-maci jski sustav u f u n k c i j i razvoja Sumarske d je la tnos t i - s t ra tešk i pristup". Na istom f a k u l t e t u odr-žao je habi l i t ac i j sko p redavan je za zvanje docenta (24.IV.1998.)

Profesionalna, stručna, znanstvena i nastavna djelatnost

U osječkom Cent ru za au-tomatsku obradu poda taka r ad i (1970.-1977.) na svim informat ič-kim radn im mjes t ima - od operato-


383

ra sustava, programera, sistemskog programera , sistemskog anali t iča-ra do p r o j e k t a n t a in fo rmac i j sk ih sustava i rukovodi te l j a službe pro-grami ran ja .

U tom razdobl ju st jecao je i n fo rma t i čka znan ja u obrazov-nom Cent ru I B M Badovi j ica (Slo-veni ja ) te upoznao vise program-skih jezika (Assembler 360, For-t r a n IV, Cobol i P L / I ) i operat iv-nih sustava (DOS 360, DOS 370). Tu je razvio ili sudjelovao u raz-voju velikog b ro ja kompju to r sk ih ap l ikac i ja na područ ju Sumarske i po l jopr ivredne d je la tnos t i , držav-ne i lokalne uprave, proizvodnje, us-luga, t ranspor ta , p l an i r an j a poslo-vanja , u knj igovodstvu, f inanc i ja -ma, a posebno u kompju to r sko j p r imjen i s ta t i s t i čk ih i s t raž ivanja .

Od 1977. do 1990.g. d j e l u j e kao d i r ek to r Službe za informaci j -ski sustav i au toma t sku obradu poda taka u B P P "Slavonska Suma" u Vinkovcima. Tijekom tog razdob-l ja obrazu je se za rad i opera t ivno rad i na opremi Digi ta l E q u i p m e n t C o r p o r a t i o n ( D E C ) i p r o š i r u j e znan ja iz p rogrami ran ja , dizajni-r a n j a i p r o j e k t i r a n j a baza poda ta -ka, zemljopisnih i zemlj išnih in-fo rmac i j sk ih sustava i kompju tor -skih komunikaci ja .

U tom razdobl ju obavio je p ioni rsku ulogu diseminaci je ideje 0 po t reb i i nužnost i koriSćenja su-vremene in fo rma t i čke tehnologi je u svim Šumarskim d je la tnos t ima (Pro jek t I N F O - S U M 1977). Bazvio je i izravno pr idonio učinkovi tom razvoju znača jn ih poslovnih i pro-izvodnih i n fo rma t i čk ih sustava u Šumarstvu Slavonsko - B a r a n j s k e regije i ostal im d je la tnos t ima. Iz-radio je pro jek tnu , organizaci jsku 1 programsku osnovicu razn ih in-t e r a k t i v n i h apl ikaci ja u komuni-kaci jskom okruženju .

Na tom je područ ju 1977. go-dine izradio model za kompju tor -

sku iz radu planova sjeća podržanu prvim sor t imentn im tab l icama za vise od deset gospodarski intere-san tn ih vrs ta drveCa. Algori tme za model izrade i tabl ice sor t imentne s t r u k t u r e ni je posebno objavio u pogrešnom u v j e r e n j u da r ad i svoj svakodnevni stručni posao, a ne po-sebno znakovit pionirski rad. Ulazne poda tke za iz radu sor t imentne s t rukture dobio je u K a t e d r i za or-ganizaciju Bum. f a k u l t e t a u Zagre-bu, koji su korišteni i za izradu normi i normat iva sječe i iz rade drva.

Kao predavač i konzu l tan t doc. dr. sc. Ninoslav Novak održa-vao je seminare i konzul tac i je iz područ ja in fo rmac i j sk ih znan ja i v ješ t ina za sudionike gotovo svih uzras ta i raz l ič i t ih područ ja r ada - od gospodarstva, uprave, znanos-ti, obrazovanja , javnog zdravs tva do i n f o r m i r a n j a i očuvanja oko-liša.

Nakon osamosta l j ivanja B. Hrva t ske , pozvan je 1990. god. u Di rekc i ju novoosnovanog J P H r -vatske Sume u Zagrebu da osnuje Službu i osmisli način r azv i tka i p r imjene in fo rmac i j ske tehnologi-je u proizvodnoj, poslovnoj i uprav-noj funkc i j i .

Od 1991., na poziv Minis tar-stva pol jopr ivrede i Sumarstva, dolazi na mjes to načelnika i višeg sav je tn ika - sefa i odgovorne oso-be razvoja upravnog, nadzornog, koordinat ivnog i poslovnog infor-macijskog sustava u Min is ta r s tvu pol jopr ivrede i Sumarstva te svih d je la tnos t i koje se iz njega izravno koo rd in i r a ju i up rav l j a ju .

Godine 1996. ponuđeno mu je da preuzme rukovođen je razvit-kom državne in fo rmac i j ske in f ra -s t r u k t u r e koja se provodi i uskla-đ u j e iz Min is ta r s tva znanost i i tehnologi je B. Hrva t ske , sto je pri-hvatio.

Od 1971. godine akt ivno sud-je lu je u r adu velikog b ro ja do-


284

maćih i s t ran ih skupova i projeka-ta. Znan ja iz i n fo rma t ike stjecao je u Hrva t sko j , Sloveniji, Aus t r i j i i Belgiji, iz svih pod ruč j a pr im-jene i n fo rma t ike . Dobro poznaje i služi se raznim operat ivnim sus-t av ima (MS/DOS, Windows, LI-NOX), razvojnim (PowerBui lder , StarDesigner , Visual Basic) i ap-l ikat ivnim a la t ima (Paradox , MS Office, S ta t i s t ica) te p r i s tupnim metodama bazama podataka (Wat-com SQL, SyBase).

Sudjelovao je na vise među-narodnih s t ručnih i znanstvenih skupova i radionica u zemlji i ino-zemstvu. Na međunarodnim sku-povima, sudjelovao je s radovima dva puta, a na domaćim vise od 40 puta . U vise ustanova i t v r t k i pri-premio je i izvodio razne oblike obrazovanja za razl iči te skupine d je la tn ika : rukovodi te l je , organi-zatore, anali t ičare, programere, na-stavnike, knj ižničare, d je la tn ike u nakladničkoj d je la tnos t i i za dru-ge d je la tn ike . Kao i lus t rac i ju pri-pomenut ćemo kako je u su radn j i s I N A Informatikom u Zagrebu odr-žao vise seminara iz suvremene in-formaci j ske tehnologije i koriSće-n ja napredn ih in fo rma t i čk ih a la ta na osobnim računal ima.

Akt ivno je sudjelovao na vi-se m e đ u n a r o d n i h znans tven ih i s t ručnih skupova u svezi razvoja i p r imjene daljinskih i s t raž ivanja te implement i ran ja zemljopisnih i ze-mlj išnih in formac i j sk ih sustava u pol jopr ivredi i Šumarstvu (Eding-burg, Strassbourg, Enschede, Eger, Hous ton , Seatt le) .

U t i j eku svog radnoga vijeka doc. dr. sc. Ninoslav Novak bavio se i nastavnim radom. Na Ekonom-skom f a k u l t e t u u Osijeku i Gospo-darsko j komori Slavonije i Bara-n je u Osijeku predavao je t i jekom vise godina (1971.-1988.), na semi-nar ima za obrazovanje uz rad, in-fo rmat i čke kolegije: uvod u au-

tomatsku obradu podataka, osnove programiranja, programski jezik Fortran IV, programski jezik PL/I, projektiranje informacijskih sus-tava i dr.

Godine 1975. b i ran je u zva-nje predavača in fo rma t i čk ih pred-meta na ViSoj građevinskoj školi (kasni je Građevinskom f a k u l t e t u ) u Osijeku.

Nastavno-pedagoSki rad nas-tavio je kao predavač iz područja in formac i j sk ih znanosti za studen-te završne godine Bum. f a k u l t e t a u Zagrebu, u skladu s p reporukama da se podrži i unapr i j ed i nas tavni plan i program Šumarskog s tud i ja vezano za p r imjenu novih tehno-logija.

Od 1996. predaje informacij-ske znanosti na Prehrambeno - te-hnološkom fakul te tu Sveučilišta J.J . S t rossmayer u Osi jeku: na p rvo j godini s tud i ja osnove računarstva, a na d rugoj programiranje i pro-gramski jezici. Pomagao je mento-r ima kod nekoliko diplomskih ra-dova i akt ivno sudjelovao u kom-p ju to r sko j p r ip remi i obradi vise magis tarskih i doktorsk ih radova.

U posl jednje vr i jeme bavi se zemljopisnim i zemljišnim (pros-to rn im) i komunikaci jsk im susta-vima za podršku odlučivanju u držav-noj upravi , posebice pol jodjels tvu.

Znanstvena društva i funkcije Doc. dr. sc. Ninoslav Novak

elan je d ruš tva inženjera i tehniča-ra Hrva t ske , I n f o r m a t i č k e zajed-nice Hrva t ske , s t ručne GIS udru-ge pr i I n f o r m a t i č k o j zajednici H r -vatske i elan Udružen ja pronalaza-ča u grupi za informacijske sustave.

Od 1977. do 1987. bio je pred-sjednik Pro jek tnog savjeta za raz-voj i n fo rma t ike u Šumarstvu, ciji je jedan od glavnih zada taka bio evaluaci ja i promicanje ideje o p r imjen i kompju to r sk ih metoda u Šumarstvu Republ ike Hrva t ske .


385

Bio je preds jednik organi-zacijskog i programskog odbora simpozija pod nazivom "Standar-dizaci ja informaci jskog sustava za Šumarsku d j e l a t n o s t R e p u b l i k e Hrvatske, (Vinkovci, 1990.). Zatim, bio je p reds jednik I n f o r m a t i č k e zajednice H r v a t s k e i In fo rma t i č -ke zajednice Slavoni je i Ba ran je . Član je H r v a t s k o g a poslovnog sav-je ta za održivi razvoj.

Dob i tn ik je druStveno-stru-cnog priznanja "Informatika" u 1985. godini za osobni doprinos razvoju i p r imjen i informacijske tehnologije.

Znanstveno - istraživački i stručni rad

Njegov veliki rad u informa-t ičkoj s t ruci možemo pr ikaza t i sa-mo u k r a t k i m cr tama. Znanstveno is t raž ivačku d je la tnos t na Sveuči-l ištu u Osi jeku započeo je 1988. go-dine, kada je i upisan u znanstveni R e g i s t a r z n a n s t v e n i h d j e l a t n i k a (157901).

Od 1991. do 1994. bio je sura-dn ik na z n a n s t v e n o m p r o j e k t u G I Z I S . I s todobno od 1992. do 1994. surađivao je na is t raživačkom pro-jek tu "Prostorno u ređ ivan je Suma" Sum. in s t i t u t a u Zagrebu. Kao na-cionalni eksper t za i n f o r m a t i k u i s t a t i s t iku sudjelovao je, na poziv FAO, u r a d u međunarodnog t ima za iz radu s t ra tegi je razv i tka hr-vatske pol jopr ivrede u 1994. i 1995. godini. P o v r h toga vodio je, pro-jek t i rao i/ili sudjelovao u izgrad-n j i na vise od 20 znanstveno-is-t raž ivack ih pro jeka ta , sto je pre-točio u znanstvene i s t ručne ra-dove pa r ezu l t a t e svoga r ada uči-nio dos tupnim javnosti .

Knjige, udžbenici i priručnici Samostalno je objavio čet i r i

knjige, a sadržajno, g ra f ičk i i teh-nički sudjelovao u mnogim izda-vačkim poduhva t ima (Osijek, Za-greb, Vinkovci, Čakovec, H A Z U ,

Minis ta rs tvo pol jopr ivrede i Su-mars tva i dr.)

Za pot rebe razvoja i obrazo-van ja d j e l a tn ika u Sumarstvu ob-javio je i samostalno izdao knj igu " Informat ika u Šumarstvu" (1988.).

R a d i po t rebe brzog i učin-kovitog i n f o r m i r a n j a svjetske i do-maće s t ručne javnost i uredio je i p r ip remio "Pregled pol jopr ivrede, Sumarstva i vodopr ivrede H r v a t -ske", a za pot rebe permanentnog informat ičkog obrazovanja službe-nika, d j e l a tn ika i dužnosnika u dr-žavnoj up rav i objavio je kn j igu o kor iscenju osobnog računa la kod p r ip reme teks ta W o r d 5.0" u izda-n ju Min is ta r s tva pol jopr ivrede i Sumarstva.

Tehnički i g ra f ičk i obliko-vao je skupno autorsko izdanje "Hrvatski fa rmer" (1992.). Kao su-au tor i suurednik sudjelovao je u p r ip remi i t ehničk i uredio "Pri-ručnik o sredstvima za zaš t i tu bi-l ja u R. Hrva t sko j " (1993.), a kao eksper t za in fo rmac i j ske sustave i s ta t i s t ičku obradu poda taka sud-jelovao je u p r ip remi i izradi pro-j ek ta "Strategija razvoja h rva t ske poljoprivrede" (1994.-1995.).

B A D O V I

Novak N., 1971.; Priručnik za opera-tore elektroničkog računala IBM 360/30, (u surad.). Osijek, s. 86-120.

Novak, N. 1975.: Osnove programskog jezika FORTRAN IV, (rukopis). Preda-vanja na Višoj građevinskoj školi, Osijek.

Novak, N., 1976. Predavanja iz uvoda u automatsku obradu podataka i osnova informatike, (rukopis). Specijal ist ička ško-la AOP, Ekonomski f a k u l t e t Osijek.

Novak, N., 1978.: Mogućnosti elektro-ničke obrade podataka u podizanju pro-duktivnosti rada u SSOO Slavonska suma - Vinkovci. Savje tovanje "Produktivnost rada u našim uvje t ima p r i v r e đ i v a n j a , S t ručni in fo rmato r 1, Podr . Slatina, s. 81-86 .

Novak, N., 1980.: Idejni i izvedbeni projekt izgradnje integralnog informacij-skog sustava SSOO Slavonska suma - po-držanom automatskom obradom podataka.

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s n i l e k s i k o n

286

In t e rn i struc. akt, br. 01-168/5-1980, Osi-jek.

Novak, N., 1980.: Katalog realiziranih projekata i programskih rješenja korisni-ka AOP Slavonije i Baranje. P r iv reda , X X I V , (11), Osijek, s. 1-72.

Novak, N., 1981.: Početna iskustva s područja vlastitog razvoja i izgradnje inte-gralnog informacijskog sustava podržanog automatskom obradom podataka u slože-noj organizaciji sumarske djelatnosti. Sav-je tovanje "Bazvoj informacionih sistema , Druš tvo za in fo rmat iku .

Novak, N., 1983.: Koncepcija stvaranja baze podataka u složenoj sumsko-gospo-darskoj organizaciji Slavonska suma. Zbor-nik radova, I . savje tovanje S I T H o infor-macijskim sustavima u tehnološkom razvo-ju: "Stvaranje, procesiranje i razmjena teh-noloških in formaci ja u privredi , Split, s. 97-110.

Novak, N, 1984.: Distribuirana obrada podataka pomoCu opreme PDT 150 - Kopa 1500, (rukopis). Savje tovanje "Godišnje srecanje uporabnikov 84", TOZD Kopa terminali , Slovenj Gradec.

Novak, N., 1984. Stanje i razvoj infor-macijskog sustava podržanog automatskom obradom podataka u sumarstvu istočne Slavonije. Zbornik radova "Dohodovni od-nosi u sumarstvu, p re rad i drva i prometu drvnim proizvodima". Zajednica f a k u l t e t a i ins t i tu ta S l P drva, Sekcija za organizaci-ju i ekonomiku sumarstva i p re rade drva, Split, s. 129-148.

Novak, N., 1985.: Interaktivan način izrade osnova gospodarenja na strojnoj opremi DELTA u funkciji unapređenja sumske proizvodnje i formiranja baze po-dataka o sumama, (rukopis). Savje tovanje "Iskušenje uporabnikov", Le tna sola IS-K B A - D E L T A , Cankar jev dom, L jub l j ana , 30.V.1985.

Novak, N., 1987.: Proizvodni informa-tički sustav u sumarstvu. Zbornik radova IV. savje tovanja S I T H o informaci j sk im sistavima u tehnološkom razvoju "Pro-gramska oprema", Cavtat, s. 57-75.

Novak, N., 1987. Povećanje gospodar-ske efikasnosti korištenjem informacij-skih sustava podržanih automatskom obra-dom podataka u sumarstvu. Privreda X X X I , 4, Osijek, s. 55-58.

Novak, N, Falica, M., Bokun, J., 1987.: Priprema i izrada osnove gospodarenja po-moCu elektroničkog računala (UBSUM). Glasnik za sum. pokuse, poseb. izd. 3, "Uz-goj i iskoriscivanje suma i sumskog bogat-stva S B H , Zagreb, s. 195-229.

TomaniC, S., Novak, N., 1988.: Standar-dizacija sadržajnog jedinstva informacij-skog sistema šumarstva. Savje tovanje dru-štva IT, Novi Sad 1988.

TomaniC, S., Novak, N., s. 1988.: Deve-lopment of the Information System in Forestry, Systems Approach to Forest Operations Planning and Control, Forestry Commision. Bul le t in 82, Symposium held a t H e r i o t W a t t Universi ty, Edinburgh , 25-29 Ju ly 1988.

Novak, N., 1988.: Kompjutorizirani in formacijski sustav radne organizacije u su-marstvu, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu, 1988.

Novak, N., 1989.: Informatičko jučer, danas i sutra istočne Slavonije. Savjeto-vanje i okrugli stol "Sumarstvo danas", Vinkovci 1989.

Novak, N, 1990.: Prikaz dijela izved-benog rješenja primjene informacijske teh-nologije za pripremu i tisak dnevnih no-vina. "Tehnologija suvremenog komunici-ranja", Savez IT Hrva t ske , Opati ja .

Novak, N, 1992.: Pregled poljopriv-rede, sumarstva i vodoprivrede Hrvatske. Bevi ja 92, Spec. izdanje Minis tars tva po-ljopriv. i sumarstva.

Novak, N, 1993.: Projekcija i perspek-tiva razvoja, izgradnje i korisCenja infor-macijskog podsustava za zaštitu bilja -IPZB. Okrugli stol "Zaštita bi l ja u B. H r -vatskoj", Minis tars tvo pol jopr ivrede i su-marstva, Zavod za zaš t i tu bi l ja i Agronom-ski f a k u l t e t Zagreb, (rukopis), Zagreb 1993.

Novak N, Topolovec, V., NevajdiC, M., 1993.: Prototip informacijskog sustava za rukovoditelje u dijelu državne uprave. IV. međunar . simpozij "Informaci jske i komu-nikaci jske tehnologije u uredskom poslo-vanju, 93". Zbornik sažetaka. Varaždin 28-29.X.1993„ s. H:5-8.

Novak, N., Hamel , D., 1994.: Kompju-tozirani informacijski sustav u funkciji zaštite uskladištenih poljoprivrednih pro-izvoda - sačuvati vise, bolje i sigurni je-kovi Vinodolski 9-11. I I I . 1994., s. 232-242.

Novak, N, 1994.: Informacijski sustav sjemenarstva Hrvatske, (priopćenje). Me-đunarodno savje tovanje "Sjemenom i kul-t ivarom u Europu". Stubicke Toplice.

Hamel , D., Novak, N, VignjeviC, P., 1994.: Priručnik o sredstvima za zaštitu bilja Republike Hrvatske. Minis tars tvo poljoprivrede i sumarstva, Znanstveno stru-čna s tudi ja , Timanon, Zagreb, s. 850.

Novak, N., Hamel , D., Topolovec, V., 1994.: Organizacijska podrška razvoju, iz-gradnji i uporabi informacijskog sustava za zaštitu bilja u državnoj upravi. V. međunarodni simpozij "Informaci jski sus-tavi ,94", Zbornik radova, Varaždin 12-13. X I I . 1994., sekcija 2, s. VI:l-9.

Novak, N., Topolovec, V., 1995.: Infor macijski sustavi za rukovoditelje u su-marstvu - strateški pristup. VI . međuna-


387

rodni simpozij In fo rmac i j sk i sustavi ,95 , sažetak.

Novak, N., 1995.: Pregled stanja i stra-tegija razvitka poljoprivrede Republike Hrvatske. Minis tars tvo pol jopr ivrede i su-marstva, "Poljoprivredna s ta t is t ika i infor-mat ika ESS).

Novak, N., 1995.: Kompjutorizirani in-formacijski sustav u funkciji razvoja su-marske djelatnosti - strateški pristup, (di-sertacija) , Befe ra ln i centar Zagreb.

Novak, N., 1995.: Topolovec, V.: Inte-lligent integrated office information sys-tems, (recenzija). Informatologi ja , Vol. 27, Br. 1-2, Zagreb., s. 31-40.

Novak, N., Hamel , D., 1996.: Kompju-torizirani informacijski sustav u funkciji unapređivanja dezinsekcije i deratizacije. I N F O DDD, Glasilo odjela za D D D H r -vatske veter inarske komore, Zagreb

Novak, N., Hamel , D., 1996.: Informa-tičko inženjerstvo u funkciji unapređiva-nja javnog zdravstva - Inf'oSvs DDD, CASE 8. Zbornik sa savje tovanja o meto-dama i a la t ima za projektil1, informaci j -skih sustava. Opatija 3-7.VI.1996., s. 341-350.

Novak, N., 1997.: Nacionalna informa-tička struktura i infrastruktura u funkciji razvoja poljodjelstva - strateški pristup. Savje tovanje "Zeleni dani 97", Zbornik sa-žetaka, Zadar .

Novak, N., 1997.: Prototip informacij-skog sustava za upravljanje, koordinaciju i nadzor u stočarskoj djelatnosti Hrvatske -strateški pristup i operativna razina. X X X I I I . znanstveni skup hrva t sk ih agro-noma, Zbornik sažetaka, Pula 25-28.11. 1997., s. 165-166.

L I T E B A T U B A *** S lB, s. 43, 55, 68. Maricević, I.: Kazalo au tora Sum. lista

1976.-1995. SL 3-4,1997., s. 187.

N O V A K , Vil im, iz Zagreba, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je započeo studi-r a t i na cetvorogodiSnjoj Šumar-skoj akademi j i u Zagrebu. Apsol-virao je skol. g. 1920.-21. na Gospo-darsko-Sumarskom f a k u l t e t u u ko-j i je preras la akademi ja . Diplomi-rao je 28.XI.1921. godine.

L I T E B A T U B A Borosić, J:. SIS, s. 5. *** SN, S. 353.

NOVAK, Zdravko-Dragotin, (Met-lika, Slovenija, 10.IV.1920. - 9 .VII . 2000.), dipl. ing. Sum., Sum. savjetnik.

Sin V a l e n t i n a - Z d r a v k a i Ka-roline r. Wiedenig. Slovenac, rimo-katol ik, hrvatskoga državl jans tva . Otac mu je bio porezni okružni in-spektor. Osnovnu je Školu završio u Met l ik i 1931., a Državnu rea lnu gimnazi ju 1939.g. u Novom Mestu (Slovenija).

Šumarstvo je apsolvirao 1942-43. na Šumarskom f a k u l t e t u , a di-plomirao 24.VIII.1946. na Poljopriv-redno - Šumarskom f a k u l t e t u Sve-učil iš ta u Zagrebu.

Počeo je r a d i t i kao pr iprav-nik dnevnicar pr i Po l jop r iv redno-Sumarskom odje lu Okružnog NOO Kar lovac 1.IX.1946. i do 9.IV.1948. proveo je na inventa r izac i j i pri-va tn ih Suma na područ ju ko t a r a Karlovac, S l u n j i Vojnić.

Nakon toga radio je u Šuma-r i j i Delnice, n a j p r i j e kao pr iprav-nik, a od 16.VIII.1948. do 2.VI. 1949. kao u p r a v i t e l j Šumarije. Tu je stekao osnovnu praksu na po-slovima doznake i poSumljavanja pa se u t im poslovima osamostalio.

Od 2.VI.1949. na rednu godi-nu dana radio je u novoosnovanom ŠG "Bitoraj" Delnice. Kao r e f e r e n t za uzga jan je Suma rukovodio je i nadzi rao radove u rasadnicima, na poSumljavanju, melioracijama i do-znakama na području gospodarstva.


388

Sastavl jao je planove poSumljava-nja, melioraci ja , zašt i te Suma i pri-jedloge sjeća.

Likvidaci jom SG "Bitoraj" Su-me su pr ipojene ŠG "Visevica" u Bijeci , gdje je od 2.VI.1950. do 1. VIII .1952. rad io u Odjelu za ure-đ ivan je Suma te se osposobio za sve te renske i u redske radove. Dr-žavni s t ručni ispit položio je u Za-grebu 27.XII.1950. godine.

Od 1.VIII.1952. do 15.XII. 1959., kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Vr-hovine s ređu je n a j p r i j e adminis-t ra t ivno poslovanje, a zatim rad i na te renu . Zbog opsežnosti poslova na uzgoju i iskoriSCivanju Suma radio je na usavršavan ju i povećanju b ro ja stručnog osoblja. U pomanj-k a n j u dobr ih gospodarskih osnova, a i zbog netočnih poda taka iz pret-hodne "inventarizacije Suma", Sto je otežavalo normalno poslovanje, obavio je s osobljem Šumari je od 1954. do 1957. radove na uređiva-n ju područn ih Suma. Dio radova, koj i su preostali , dovrši la je Sekci-ja za u ređ ivan je Suma Gospić. Da bi sebi olakšao rad, sastavio je 1954. osnovne smjernice pod naslovom "Stanje Sumskog fonda s problema-tikom" za pot rebe Šumar i j e Vrho-vine i l ičkih Šumarija. Osim toga 1955. sastavio je "Osnovu smolare-n ja za GJ Komarnica" koja je po-služila za sastav gospodarske osnove. Prema navodu dipl. ing. Zdravka Novaka, smolarenje do t ada ni je bilo obrađeno u gospodarskim os-novama.

Od 16.XII.1959.g. rad io je u Sekci j i za u ređ ivan je Suma ko t a r a Karlovac, koja je t ada obavl ja la u r e đ a j n e radove na područ ju Šu-mar i j e Cetingrad. Ta sekcija kas-n i j e d j e l u j e u sa s t avu ŠG Kar lo-vac (osnovano 1.1.1960.), kao Odje l za u ređ ivan je Suma. Dužnost Sefa odjela obnašao je do 1977. Rukovo-dio je radovima na u r eđ ivan ju Su-ma za 40 gospoda r sk ih jedinica

(73.000 ha) za razdoblje 1960.-1969., dok su za t r i gosp. jedinice (6.000 ha) gospodarske osnove vec bile sa-stavljene.

Sredinom 1977. preuz ima po-slove savje tn ika- revizora . Kao re-vizor, imenovan je za područ je Ok-ružnoga suda u Kar lovcu za stal-nog sudskog v ješ taka za Sumarstvo.

U Za jedn ic i Sumarstva, pre-rade drva i p rometa d rvn im pro-izvodima i papirom u Zagrebu bio je elan r adne grupe za granu Su-marstva, koja je r a z m a t r a l a pri-jedloge zakona, p rav i ln ika i uputs-tava. Godine 1981. u tv rđena je pr-va "Metodologija u t v r đ i v a n j a nak-nada za oduzeta i ograničena pra-va u pogledu Suma i Sumskih zem-ljišta", za ko ju je p r ip remio tekst .

Umirov l jen je 1983. godine. Živi u Kar lovcu. Član je H Š D .

L j e t i 1957. bio je na struč-nom pu tovan ju u Pol jskoj . I s t e go-dine prisustvovao je "Tečaju iz ure-đ ivan ja Suma" na Po l jop r iv redno-Sum. faku l te tu u Zagrebu, te je, ko-risteći s t ručnu l i t e r a tu ru , sastavio pregled predavanja , kor is tan za Šu-marsku praksu. U prosincu 1965. bio je na speci jal izaci j i u biv. Ce-hoslovackoj na t emel ju znanstve-no- tehnicke su radn je i na pr i jed-log ŠG Karlovac. Upoznao je orga-nizaci ju službe za u ređ ivan je Suma i radove koje obavl ja u Cehoslo-vackoj. Boravio je na područ ju Če-ške (Brandys, Dabl ice) i Slovačke (Zvolen). O tome je sastavio izvješ-t a j "Primjena ae ro fo tog rame t r i j e u u r eđ ivan ju Suma CSSR".

L I T E B A T U B A *** SL 1952., s. 73. *** SN, s. 361. *** H S D 1846-1996., s. 279.

NOVAK, Zeljko, (Krap ina , 5 . I I I . 1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Ivke r. Vesli-gaj. H r v a t , katol ik . Po t j eče iz rad-ničke obi tel j i . Niže razrede osnov-


289

ne škole pohađao je u selu H r o -mec, gdje su mu živjeli rodi te l j i , a vise u Durmancu . Osnovno Školo-vanje završio je 1980., a s rednje 1984. godine u COUO - odgojno-obrazovno usmje ren je u Krap in i .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Dip lomirao je 6.III.1992. iz područ ja organizacije rada. Napi-sao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Utjecaj organizaci je ra-da na odnos proizvodnost i r ada i naprezan je r adn ika pr i sjeći i izra-di drva".

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se 1992.g. kao p r ip ravn ik u Odjelu za u ređ ivan je Suma - taksaci ja , u UŠ Zagreb. Tu se zadržao dvi je go-dine, a 1994. zaposlio se u Š u m a r i j i Z la t a r na radnome mjes tu revirni-ka, na kojem se mjes tu nalazio i 1997. godine.

Od 1993. godine elan je Save-za inženjera i t ehn iča ra Sumarstva i d rvne indus t r i je , odnosno H Š D .

B A D O V I

Djelatnost rada radnika u proredama srednjodobnih nizinskih sastojina. Meh. sumarstva 17, br. 1-2,1992., Zagreb, s. 3-4.

L I T E B A T U B A Vondra, V.: Podloga za objektivnije

kalkulacije cijene rada motorne pile. Meh. sumarstva 18,1993., Zagreb, s 53.

Lovreković, M.: Organizacija i koriš-tenje izvora sum. informacija, SF Zagreb, 1997., s. 13.

NOVAK, AGBABA, Sanja, (Zag reb, 30.1.1960.), mr. sc., dipl. ing. Su-mars tva .

Kci Zvonimira i L i ane r. Mirkovic. Hrva t i ca , katol ičke vje-re. Otac jo j je saobraća jn i tehni-čar, a m a j k a prof . knj iževnost i . Školovala se u Zagrebu. Osnovnu je školu završi la 1974., a s redn ju u I I . g imnazi j i "Braca Ribar" 1978. godine, kad je položila ispit zrelosti.

Šumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu.

Dip lomira la je 10.VII.1985. godine. Od mjeseca s rpn ja 1985. do

s rpn ja 1987. bi la je zaposlena na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu na Ka-t ed r i za pedologiju u svojstvu stru-čnog suradnika . Od početka 1988. zaposlila se u Šumarskom inst i tu-tu J a s t r eba r sko na Odjelu za uzgoj i zašt i tu, gdje r ad i i 1997., obavlja-jući poslove f i topatologa.

Na Šum. f a k u l t e t u u Zagre-bu s tud i ra la je i posl i jediplomski iz područ ja silvikulture vezano uz zaš t i tu Suma. Magis t r i ra la je 4.II. 1997., obranivši magis tarski rad pod naslovom "Utjecaj ab io t sk ih i b io t sk ih č imbenika na usp i j evan je s jevernoamer ickih vrs ta če t in jača u s red i šn jo j Hrvatskoj" .

S u d j e l o v a l a je na nekol iko s t ručn ih skupova.

Članica je Hrva t skog ekološ-kog druš tva .

B A D O V I

Halambek , M., Novak, Agbaba, S., 1989.: Istraživanje mogućnosti suzbijanja raka kore pitomog kestena pomoCu hipo-virulentnih sojeva Endithia parasitica. Jugoslavensko savje tovanje o p r imjen i pes-ticida. Zbornik radova. Sveska 11, Opati ja , s. 241-252.

Novak, Agbaba, S., Ha lambek , M., 1993.: Značenje pepelnice (Microsphaera alphitoides, Grif . et. Manbl.^ u procesu sušenja hrastovih suma i njeno suzbijanje. Badovi, Š I J , Vol. 28, br. 1-2, s. 13-24.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 56. *** SIB, s. 15,16, 43, 44, 68.

NOV AKO VIC, Bojan, (Nova Kape la Batrina, Nova Gradiška, 26.IV.1942.-Zagreb, 28.XI.2000.), dipl. ing. Sum.

Sin Mladena i L j i l j a n e r. Ta-mindžic. H r v a t , r imokato l ičke vje-roispovijest i . Po t j eče iz Sumarske obi tel j i . Otac mu je bio dipl. ing. Sumarstva, a m a j k a uči tel j ica . I os-novnu i s redn ju školu završio je u Zagrebu, ma tu r i r avš i na V. r ea lno j gimnazi j i "Bogdan Ogrizovic" 1960.


290

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je na ŠG od-jelu 25.IY.1967. Na istom faku l t e -tu pohađao je i posl i jediplomski s t u d i j iz znanstvenoga područ ja mehanizac i ja u Sumarstvu, ali ga ni je završio.

P r v o zaposlenje dobiva na K a t e d r i za uzga jan je Suma Šumar-skoga f a k u l t e t a u Zagrebu l . V I I I . 1967., kao van jsk i suradnik . Asis-tentom na u r e đ i v a n j u Suma Inst i -t u t a za Šumarska i s t raž ivan ja u Zagrebu posta je 7.X.1968„ a vec 17. III.1969. otišao je na r ad u ŠG Po-žega - Šumar i j a P le te rn ica . U ope-ra t iv i os ta je nešto vise od t r i go-dine, kad na duže vr i j eme odlazi u inspekci jske službe: 1.Y.1972. u SO Novska za međuopCinskog Šumar-skog i lovnog inspektora za općine Novska, K u t i n a i Ivanic-grad , a 25.XII.1974. u Republ ičk i sekreta-r i j a t za pol jopr ivredu, p rehrambe-nu i ndus t r i j u i Sumarstvo (kasni je Republ . komi te t za po l jopr iv redu i Sumarstvo) na dužnost n a j p r i j e lov-nog, a zat im Šumarskog i lovnog in-spektora.

Kao iskusan Sumarnik, koj i je t i j ekom dosadašnjeg r ada stekao i solidno znanje iz lovstva, 16.IY. 1981. zapošl java se u Lovačkom sa-vezu Hrva t ske , n a j p r i j e kao ta j -nik, a potom kao savje tn ik za kru-

pnu divljač. U vr i j eme obnašanja t i h dužnost i L S H organizirao j e Međuna rodnu izložbu lovstva u Zagrebu (1981.) te bio domaćin 30 Generalne skupšt ine Međunarod-nog savje ta za lovstvo (CIC) u Du-brovn iku (1983.). Uz angaž i ran je na organizaci j i t i h p r i r edaba dipl. ing. Bo jan Novakovic osobno sud-je lu je na konc ip i ran ju nacr ta no-voga Zakona o lovstvu, iz radi kri-t e r i j a za bon i t i r an j e lovišta i sa-d r ž a j u lovnogospodarskih osnova, ož iv l javanju izdavačke d je la tnos t i L S H i dr., objavivSi vise s t ručn ih priloga u "Lovačkom vjesniku".

Nakon Sest i pol godina r ada u L S H , 1.IX.1987. vraća se na sta-ru dužnost republ ičkoga Šumar-skog i lovnog inspektora , koju vrsi i u novom Min is ta r s tvu poljopri-vrede i Sumarstva R H . Agresi jom na H r v a t s k u , za jedno sa sinovima Goranom i Mladenom javio se u dobrovol jce sud je lu juć i u jedinica-ma narodne zaštite. Nakon posljed-n j i h pet godina r ada u Minis tar-stvu, 1.VIII.1992. odlazi u pr ivat-nike, osnovavši vlastitu t v r t k u "Bo-mag" d.o.o. Zagreb.

Nosilac je spomenice Do-movinskog r a t a . Član je H Š D i H D Z . Živi u Zagrebu.

B A D O V I

Situacija u lovstvu Hrvatske s osvr-tom na mjere sanacije. LV 10, 1976., s. 272-276.

Provođenje postupka za utvrđivanje brojnog stanja divljaci. LV 1/2, 1977., s. 19-21.

Metodologija za izradu godišnjeg pla-na gospodarenja lovištima. LV 3, 1977., s. 47-49.

Značaj lovnogospodarske osnove, (s Kljaic, M.). LV 6,1979., s. 164-166.

Zašto izmjene i dopune Zakona o lov-stvu? LV 4,1981., s. 67.

Predložene mnoge novosti u Zakonu o lovstvu. LV 6,1982., s. 131-133.

Naši odnosi prema lovnom turizmu. LV 9,1982., s. 215.

Remize u lovištu. LV 4,1982., s. 70-71. Utvrđivanje brojnog stanja divljaci.

LV 3,1982., s. 44-45.


391

Lovnim turizmom do deviza. LV 9, 1983., s 195.

Planiranje u lovstvu. LV 3,1983., s. 35. X X X . generalna skupština CIC-a u

Dubrovniku, (s KovaCeviC, T. i Sojat, A.). LV 6,1983., s. 131-135.

Velesajam u Oracu. LV 7/8, 1984., s. 218-219.

Entuzijazmom do rezultata (Lovište Scedro). LV 11, 1984., s. 376.

Ponuda i potražnja umjetno uzgojene pernate divljaci. LV 3,1986., s. 64.

Repelenti i njihova upotreba u lov-stvu. LV 9,1986., s. 351.

Neprekidno praćenje i obavješćivanje, ( rad ioakt ivna zagađenost divljaci u H r -vatskoj). LV 7/8,1986., s. 251.

Životne navike i nedostaci staništa. LV 10,1986., s. 354-355; 11, s. 392- 393; 12, s. 440-441.

L I T E B A T U B A *** ŠIM, s. 118. Frković, A.: Bib l iograf i ja LBV, s. 428. *** ŠIM, s. 118.

NOVAKOVIĆ, Dragan, (Ru jan in , 22.X.1967.), dipl. ing. Sumarstva.


Dip lomirao je na Šumarskom odje lu 23.XII.1993. godine.

NOVAKOVIĆ, Milan, mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu s tud i rao je posli jediplom-ski s t u d i j iz silvikulture. Magi-s t r i rao je 11.111.1982. godine.

NOVAKOVIĆ, Mladen, (Varaž-din, 23.IX.1912. - Zagreb, 12.V.1990.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin S t j epana i Mar i j e r. Vuk-manić. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio dipl. pravnik , a m a j k a domaćica. Osnovnu i s redn ju Školu završio je u rodnom Varažd inu , ma tu r i r avš i na rea lno j gimnazi j i 1930. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l t e -tu u Zemunu. NapisavSi i obra-nivši diplomski rad pod naslovom "Šumsko - p r iv redna geograf i ja za

okrug Varažd in" , d ip lomi rao je 1937. godine.

U državnu službu s tupa kao volonter 1939. u K o t a r s k o j Šumar-skoj r e f e r a d i Varaždin . I s t e je go-dine p remješ ten u Di rekc i ju Suma Mostar , a 1941. imenovan je upra-vi te l jem Šumar i j e Nova Kapela . Ti jekom 1943. i 1944. nalazi se u logoru u S t a r o j Gradiški i Jase-novcu, a 1945. godinu provodi na l i ječenju u va ražd insko j bolnici.

Po završe tku I I . svjetskog r a t a n a j p r i j e r ad i kao Sumarski re-f e r e n t kotara , a potom grada Va-raždina (1945.-1947.). Od 1947. do 1949. načelnik je u Glavnoj up rav i za poSumljavanje i bu j ica rs tvo Mi-n i s t a r s t v a Sumars tva H r v a t s k e . Godine 1949. posebnim je dekre-tom imenovan načelnikom sektora za uzgajanje Suma Minis ta rs tva Su-mars tva F N R J u Beogradu, a na-kon dvi je godine, na v las t i t i za-h t j ev bio je postavl jen za načelni-ka u Min is ta r s tvu Sumarstva H r -vatske u Zagrebu (1951.-1952.).

Godine 1952. dipl. ing. Mla-den Novakovic posta je t ehn ičk i di-rek to r ŠG "Šamarica", a 1954. ruko-vodi te l j Šumarskog inspek to ra ta u Zagrebu. Osnivanjem stručnog ud-ružen ja Sumsko-pr ivrednih orga-nizacija, 1956.g. pos ta je njegovim ta jn ikom, a 1958. godine t a jn ikom Šumarske sekcije Po l jop r iv redno-


292

Šumarske komore N E H . Od 1964. do umi rov l j en j a (1977.) d i r ek to r je Udruženja Sumsko-privred. organi-zacija H r v a t s k e , koje kasni je mi-jen ja ime u Poslovno ud ružen j e Sumsko-pr ivrednih organizacija.

Tijekom službovanja posebno se mnogo bavio gospodarskim pro-blemima Sumarstva i dje lovao na n j ihovu raz r ješen ju .

Bio je ak t ivan elan Šumar-skoga d ruš tva u Zagrebu, 1952. iza-b ran je za odbornika , a 1955. go-dine za druš tvenoga t a jn ika .

B A D O V I

Suradnja struke s Narodnim frontom u izvršenju planova podizanja i obnove suma. Sumars tvo 2, Bgd 1949.

Povodom osnutka Stručnog udruženja sumsko-privrednih organizacija Hrvatske. Sum. l ist 1-2,1956., s. 44-48.

Privredna politika na kraškom podru-čju Hrvatske. B i l t en 7,1958.

Organizacija i ekonomika proizvodnje u sumarstvu. Ekonomsk i pregled 7,1970.

Uredba o organizaciji sumarstva. Sum. l ist 5,1961.

Novi privredni sistem i njegova pri-mjena u sumarstvu Hrvatske. B i l t en 5, 1961.

Nova organizacija i smjer gospodare-nja u sumarstvu. B i l t en 7,1961.

L I T E B A T U B A Borosić, J:. SIS, s. 9 ( I I . god. 1932./33.) *** SL: 1940., s. 184, 269; 1941., s. 406;

1943., s. 24, 269; 1952., s. 75,132; 1958., s. 219-220. *** SN, S. 594. *** Pov i j e s t sum. H r v a t s k e 1846.-1976.,

s. 374, 383, 388, 418. *** SE 2,1983., s. 510. *** H S D 1846-1996, s. 262, 263.

NOVINC, Damir, (Pakrac , 27.IX. 1959. - Pakrac, 25.11.1992.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vinka i Agate r. Sken-der. H r v a t , r imokato l ik . Osnovnu i s redn ju naobrazbu stekao je u Pa-kracu: osnovnu je Školu završio 1974., a gimazi ju 1978. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je 30.XII.1982. iz područ ja uzgajanja Suma.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se 1983. u Š u m a r i j i L ip ik . Zavr-sivsi p r ip ravn ičk i staž stalno se zapošl java u i s to j Šumari j i na po-slovima uzgoja Suma. Želeći se usa-vrš i t i u struci, up i su je se na posli-jediplomski s t u d i j iz područ ja uz-gajanja Suma na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu, ali ga ni je uspio dovrši t i .

U Domovinskom ratu, kao pri-čuvni poručnik, u k l j u č u j e se u ob-ranu domovine i pos ta je načelnik 76. samostalnog b a t a l j u n a H r v a t -ske vojske.

Zbog pot rebe us t ro ja civilne vlasti, raspoređen je na mjesto upra-v i te l ja Šumar i j e L ip ik . Čet i r i da-na p r i j e p reuz iman ja te dužnosti , poginuo je u rodnom P a k r a c u 25. 11.1992. godine.

Posmr tno je odl ikovan Or-denom Zrinskog i F rankopana , te Spomenicom domovinskog r a t a 1990.-92. i činom bo jn ika H V .

NOVKOVIĆ, Dušan, iz Lak taša , B i H , rođ. l.X.1894„ dipl. ing. Su-marstva, Sumarski savje tnik .

S tudi rao je na Gospodarsko -Šumarskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. g. 1922.-23., a d ip lomirao na Šumarskom od-jelu 24.VII.1924. I s t e se godine (10. X.1924.) zaposlio u d ržavno j službi. Čitavo vr i j eme rad io je na pod-ruč ju B i H . Godine 1926. premje-


393

sten je iz H a n P i j e ska u Sarajevo. Državn i ispit položio je u

Beogradu 1928. Od 15.1.1933. zapos-len je kao visi Sum. pr is tav u Ko-ta rskom nacelstvu u Bi je l j in i . U vojnoj službi proveo je nešto vise od t r i godine, Sto mu je pr iznato u r adn i staž.

Godine 1937. unapr i j eđen je za Sum. sav je tn ika kod Bum. upra-ve Srednje , D i rekc i j e Suma Sa-rajevo, a 1939. u istom svojstvu p remješ ten je Di rekc i j i Suma u B a n j a L u k u , gdje se nalazio i 1943. Ostali podaci nisu nam poznati .

Godine 1940. odlikovan je Or-denom Sv. Save 5. reda.

Bio je elan J Š U i H Š D (1943.) i su radnik Šumarskog lista.

B A D O V I

Gdje t reba t raž i t i uzročnike sušenja Cetinjastih suma u Bosni. Sum. list 1931., s. 59-63.


595; 1940., s. 51; 1942., s. 333; 1943., s. 24. Borosić, J:. SIS, s. 6, 48,100,147. Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 82. *** SN, S. 354. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 413.

NOVKOVIĆ, Marko, (Jorgic, Sla-tina, 1.IX.1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Marka . Srpske nacional-nosti. Srednju Šumarsku Školu zavr-šio je u Kar lovcu 1963. S tud i rao je Sumarstvo na Šumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Dip lomirao je 7. III.1976. godine.

NOVOSELEC, Franjo, iz Novi grada Podravskog, rođ. 19.YI.1905., dipl. ing. Sumarstva.

S tud i rao je na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1928.-29., a di-plomirao 10.X.1930. na Šumarskom odjelu.

U službi je od 13.1.1931. Kao p r ip ravn ik rad io je 1933. kod Ko-

tarskog nacelstva u Zagrebu, Ban-ske uprave Zagreb. Godine 1934. unapr i j eđen je za Sum. pr i s tava i p remješ ten za kotarskoga Sum. re-f e r e n t a u Čakovcu, gdje je 1939. unapr i j eđen za višeg Sum. pr is tava. Godine 1941., u svojstvu kotarsko-ga Šumara, p remješ ten je Kotar -skoj oblast i u Slat inu, gdje se na-lazio i 1943. godine.

Pos l i je r a t a (1952.) nalazio se u Š u m a r i j i J as t rebarsko , ŠG Zagreb. Nakon toga bio je zaposlen u Šum. i n s t i t u tu J a s t r e b a r s k o od 1.1.1962. do 13.X.1965. godine. Sud-jelovao je u i s t raž ivan j ima o uspi-j evan ju če t in jača u p lan tažno j pro-izvodnj i če t in jača i problema pro-š i r ivan ja b rzoras tuc ih če t in jača u H r v a t s k o j .


L I T E B A T U B A *** SL: 1934., s. 417, 589; 1939., s. 326;

1940., s. 269; 1941., s. 458; 1943., s. 24., 331; 1952., s. 75.

Borosić, J.: SIS, s. 7, 57,113, 147. *** SN, s. 356. *** SIM, s. 88,118.

NOYOTNY, Vladimir, (Sisak, 22. IV.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin St jepana i Mar i je r. Kra l . Ceske narodnost i , hrvatskoga dr-žavl janstva, r imokatol ik . Po t j eče iz obr tn ičke obitel j i : otac mu je bio s t ro jobravar , a m a j k a doma-ćica. Školovao se u Sisku. Osnovnu


294

je školu završio 1978., a S redn ju ekonomsku školu 1982. godine.

S t u d i j Sumarstva upisao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Zagrebu. Diplomirao je 18. IV.1988. godine.

N a k o n d i p l o m i r a n j a l .VI . 1988.g. zaposlio se u Sum. in s t i t u tu Jas t r eba r sko , u Odjelu za tipolo-giju Suma, na poslovima uređiva-n ja Suma, gdje i 1997. r ad i u svoj-stvu stručnog suradnika .

Sudjelovao je na V. smotr i mlad ih znanstvenih r a d n i k a iz područ ja b io tehn ike (Osijek 1993.) i na sav je tovan ju "Znanstvenois-t raž ivački r ad i razvoj Sumarstva Hrva t ske" u S tub ick im topl icama 1993. godine.

Radeći kao ak t ivan istraži-vač, napisao je i objavio, sam i u suradnj i , nekoliko radova iz svoga područja .

Član je H S D .

B A D O V I

a) Znanstveni i s t ručni radovi Novotny, V., 1990.: Preliminarne dvou-

lazne tablice alepskog bora i njihova uspo-redba sa talijanskim dvoulaznim tablica-ma za alepski bor. Badovi S l J , Vol. 25, br. 2, s. 441-460.

Novotny, V., 1990.: Primjena IUFRO klasifikacije na različitim tipovima ošteće-nja sume Kalje. Badovi Š I J , Vol. 25, br. 2, s. 461-466.

Dubravac, T„ Novotny, V., 1992.: Me-todologija tematskog područja uzgajanja Suma - rast i prirast (p r imjen jena u mul-t idiscipl inarnom pro jek tu Ekološko - eko-nomske valencije t ipova suma"). Badovi Si J, Vol. 27, br. 2, s. 157-166.

Novotny, V., Krejci , V., Benko, M., Du-bravac, T., 1994.: Utjecaj horizontalne pro-jekcije širine krošanja hrasta lužnjaka na debljinski prirast. Badovi Š I J , Vol. 29, br. 1., s. 137-150.

Benko, M., Szirovicza, L., Novotny, V., 1995.: Neki strukturni elementi alepskog bora. Badovi S i J , Vol. 30, br. 1., s. 75-87.

b) P rogrami gospodarenja ( suradnik) OJ "Corkova uvala" - Kapela, 1988-

1997. GJ "Brguske sume" 1989.-1998. GJ "Kik-Visibaba" 1990.-1999. GJ "Veprinacke sume" 1992-2001.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 56. *** SIB, s. 2, 7, 44, 68.

NUIĆ, Damir, (Požega, 29.V.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Svetis lava i Slavke r. PandžiC. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je vozač, a m a j k a domaćica. Školovao se u Požegi: osnovnu je školu završio 1980., a srednju u CUO "Zvonko Brkic" - matemat icko- in-formaticko usmjerenje 1984. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom fakul te tu u Zagrebu, gdje je i d ip lomirao 22.VII.1992. godine.

Pos l i je d ip lomi ran ja zaposlio se 1992. kao p r ip ravn ik u Š u m a r i j i Velika. Po is teku pr ipravničkog staža preuzima revi r "Gosted" GJ J u ž n i Papuk , Šumar i j e Velika, US Požega. Kao rev i rn ik rad io je i u v r i j eme p r i k u p l j a n j a ovih podata-ka (1997.).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 61.

NUKIĆ, Ilija, (Mecencani, H r v . Kosta jn ica , 3 .VI I I . 1940.), dipl. ing. Sumarstva.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 14.VI.1967. godine.

N Y I T R A Y , Oton (Otto), ing. Su-marstva, k ra l j evsk i Sum. savje tnik .

Sumarstvo je apsolvirao 1890. na Visokoj Šumarskoj i r u d a r s k o j školi u Bansko j St iavnic i (Slova-čka).

P r e m a pronađenim podaci-ma, rad io je kod Sum. ravnate l j -stva u Zagrebu. Od 1898. do 1918. godine bio je u p r a v i t e l j Nadzorni-stva za poSumljavanje krSa u Se-nju . Tu je 1902. imenovan nadsu-marom, a 1909.g. imenovan je Sum. nadinženjerom. Kao u p r a v i t e l j Kr . Nadzornistva za poSumljavanje kra-sa u Senju, podi je l jen mu je 1913.


395

naslov kra l j evsk i Sum. savjetnik, a 1918., kao Sum. savje tnik , odr i ješen je iz službe.


B A D O V I

K životoslovlju srna. L B V 1897., VI., 8, s. 96.

A karsztrol. Erdeszet i Lapok 40, 1901., s. 496-497.


507; 1909., s. 151; 1913., s. 31; 1915., s. 151; 1918., s. 348; 1998., s. 555.

*** Iskaz članova H S S D 1908., 1915. BorosiC, J:. SIS, s. 25 ( N j i t r a i Oto). Kauders, A.: Sum. Bibliogr. I., s. 66. IvanCeviC, V.: Stota obljetnica Nadzor-

nistva za poSumljavanje krsa u Senju. SL 1979., s. 31-46.

Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV., Zag-reb 1993., s. 147, 428.

NJEGOVAN, Vladimir, rod. u Za-grebu, 28.IV.1884., dr. t ehn ičk ih znanosti , profesor kemije .

M a t u r i r a o je na rea lno j gi-mnazi j i u Zagrebu 1903. Best se-mes ta ra s tud i rao je na Filozof-skom f a k u l t e t u u Zagrebu, a po-s l jednja dva na Tehn ičko j visokoj školi u Beču.

U jesen 1907. dobio je mjesto as is tenta na Agr iku l tu rno-kemi j -skom zavodu u Križevcima. Na-redne godine polaže profesorski ispit, pa odlazi na speci jal izaci ju na Visoku tehn. Školu u Ztir ich ( t r i mjeseca.).

Godine 1912. promovi ran je za dok tora t ehn ičk ih znanost i na Visokoj t ehn ičko j školi u Beču. Godine 1913. p remješ ten je na I. rea lnu gimnazi ju u Zagrebu, a 1915. mobi l iz i ran je u vojsku. Na-kon demobil izacije, 1918. vraćen je na s redn ju školu, a 1919. imenovan je redovnim profesorom novoosno-vane Tehničke visoke škole u Za-grebu (kasni je Tehn. f aku l t e t a ) . Na t o j je dužnost i ostao dugi niz godina - do početka 1943., kada je smijenjen, ali je 1945. r eak t iv i ran ,

a početkom 1946. penzioniran. Od jeseni 1944. do k r a j a 1949. bio je znanstveni suradnik u Tvornici P l iva u Zagrebu.

Na Gospodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu predavao je honorarno kemiju od 1919. do 1923. godine.

Osnivač je Jug. kemijskog d ruš tva (1926.) i pokre tač te se-dam godina u redn ik Arh iva za ke-mi ju i f a r m a c i j u .

Napisao je i objavio veći b r o j radova u domaćim i s t ran im edi-ci jama.

L I T E B A T U B A *** SL: 1919., s. 358. *** SN, s. 118,191, 382, 467-472.

NJEGOVEC, Zlatko, (Šiptar i , Bjelovar , 3.1.1957.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Milana i Dore r. Fiskus. H r v a t , r imokatol ik . Osnovnu je školu završio u Kape l i kod Bjelo-vara 1972., a gimnazi ju u Bje lovaru 1976. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 26.V.1982. godine.

P r i p r a v n i č k i staž završio je 1983.g. u BJ Au to t r anspo r t ŠG "Mojica Bir ta" Bjelovar . Nakon toga radio je kao r e f e r e n t trans-por ta i zamjenik up rav i t e l j a u i s to j BJ sve do 1991.g„ kada pre-lazi u Š u m a r i j u Bjelovar na mje-sto tehnologa, a zat im revi rn ika . Obavl ja sve poslove na rev i ru II bjelovarske Bilogore i 1997. godine.

Učesnik je Domovinskog ra-ta 1991. godine na r a t i š t u zapadne Slavonije. Otac je dva sina (Marka i I v a n a ) - učenika osnovne škole. Zivi u Bje lovaru u b r a k u sa su-prugom NataSom - odgajateljicom u d ječ jem vrt iću.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 62.


296

O B A D S Ć I T A R O C I , Mladen, (Cir kvena, Sv. I v a n Žabno, 1.1.1955.), dipl. ing. a rh i t ek tu re , dr. sc., izvan-redn i sveučilišni profesor .

Sin Dani je la i Slavice r. Ea-dulec. Hrva t ske narodnosti i držav-l janstva . Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1970., a I I . g imnazi ju "Braca Ribar" 1974. g.

S tud i rao je na Arh i tek ton-skom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Za-grebu na kojem je i d ip lomirao 1979. Tema diplomskog r ada bi la je "Scitarjevo - pov i jesno-ku l tu rne i pejzažne osobitosti te mogućnosti p ros torno-urbanis t ickog razvoja".

Od 1980. do 1987.g. r ad i na Arh i t ek tonskom f a k u l t e t u u Za-grebu u Zavodu za urbanizam, naj-p r i j e kao s t ručni suradnik , kasni je kao pomoćni p ro jek tan t , a cijelo v r i j eme i kao honora rn i asis tent na kolegi j ima K a t e d r e za urbani -zam.

Godine 1983. upisao je posli-j ed ip lomsk i s t u d i j Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacij-skih objekata na zajedničkom po-s l i j ed ip lomskom s t u d i j u Šumar-skog i Arh i tek tonskog f a k u l t e t a Sveučil iš ta u Zagrebu, na kojemu je magis t r i rao 26.XII.1986. godine radom pod naslovom "Prilog istra-ž ivanju vr tova i per ivoja uz dvor-ce Hrva t skog zagorja".

Od 29.IY.1987. asistent je na

K a t e d r i za u rban izam Arh i tek ton-skoga f a k u l t e t a u Zagrebu na ko-legij ima osnove urbanizma, urba-nističko planiranje I-IV i inte-gralni rad.

Disertaci ju pod naslovom "Is-t raž ivanje metodologije obnove po-vi jesnih perivoja" obranio je 16.1. 1989. na Arh i t ek tonskom fakul -t e tu Sveučil iš ta u Zagrebu pa je 5.III.1990. izabran za docenta na tom f a k u l t e t u za kolegij vrtovi i parkovi, (od skol. g. 1994.-95. vrtna umjetnost) znanstveno - nastavnog područ ja arhitektura i urbanizam.

Od skol. g. 1994.-95. p r eda j e kolegij urbanizam I I I u sedmom semestru Arh i tek tonskoga fakul -t e t a u Zagrebu.

Od 1995. izvanredni je profe-sor na Arh i t ek tonskom f a k u l t e t u u Zagrebu i p r eda j e kolegije vrtna umjetnost II i urbanizam I I I , (po-vi jest u rban izma do 20. stoljeća), urbanističko planiranje I-IV. Men-tor je za in tegra lne radove i dip-lomske radove s tudenata .

Od 1989.g. p reda j e na poslije-diplomskom s tud i ju Šumarskog i Arh i tek tonskoga f a k u l t e t a "Obli-k o v a n j e p r i r o d n i h i p a r k o v n i h rekreac i j sk ih objekata" povijest likovnih umjetnosti i pejzažnog oblikovanja.

Dr. sc. M. Obad Sci taroci a u t o r je t r i k n j i g e ko je su plod


397

r ada na znanstvenim pro jek t ima, a jedna od n j i h je sveučilišni udžbe-nik. Kn j iga "Dvorci i per ivoj i H r -vatskoga zagorja" iz 1991.g. preve-dena je na engleski i n jemački je-zik, doživjela je po dva izdanja u t r i jezične verzi je (ukupna dosa-dašnja naklada je 17.500 pr imjera -ka) i nalazi se u mnogim nacional-nim, sveučilišnim i k ra l jevsk im bi-b l io tekama svijeta.

P r o f . dr. sc. M. Obad Scitaro-ci bio je koord ina tor jednoga me-đunarodnoga znanstvenoga projek-ta, nos i te l j je znanstveno - istraži-vačkih t ema iz područ ja v r tne i pejzažne a r h i t e k t u r e i ak t ivn i is-t raž ivač u navedenom području . Objavio je 35 znans tvenih radova od čega je pet publ ic i rano u ino-zemstvu.

Sudjelovao je na jedanaes t međuna rodn ih i t r i domaća znan-stvena skupa: Vicenza (1984.), Rim (1986.), Ud ine (1987., 1988.), F i ren-ze, Monza i Madr id (1992.), Shan-gai (1994.), Venezia i Messina (1996.), Bec (1997.).

P r edavao je na sveučil iš t ima u Madr idu i Tener i f ima , u Beču i Palmanovi . Autor je ili koautor velikoga b ro ja s t ručn ih p ro jeka ta među koj ima ima najviše proje-ka t a vr tne, parkovne i pejsažne arh i tek ture , te urbanis t ičk ih i pro-s torn ih planova.

Mnogobrojnim javnim nastu-pima, osobito na r a d i j u i televizij i , pr idonio je popular izac i j i v r tne i parkovne a r h i t e k t u r e t e n j eno j zaš t i t i kao ku l tu rnog nasl jeđa. Ve-lik b r o j je napisa u časopisima i periodičnom i dnevnom t i sku u zemlj i i inozemstvu o kn j igama prof . d ra Mladena Sci taroci ja .

Član je U d r u ž e n j a h rva t sk ih a r h i t e k a t a i Hrva t skog u d r u ž e n j a pejsažnih a rh i t eka t a .

Od lukom p r e d s j e d n i k a Re-publike H r v a t s k e dr. sc. F r a n j e T u đ m a n a od 21.1.1994. dodi je l jena

je dr. sc. M. Obadu Sci taroci ju Spo-menica domovinskog r a t a 1990.-1992. godine.

N A J V A Ž N I J I B A D O V I

a) Knj ige Perivoji i dvorci Hrvatskoga Zagorja.

Školska knjiga, Zagreb, 1. i 2. izdanje 1989, 3. izdanje 1990., s. 1-168.

Dvorci i perivoji Hrvatskoga Zagorja. Školska knjiga Zagreb, 1. izdanje 1991., 2. izdanje 1993., s. 1-364.

Castles, manors and gardens of Cro-atian Zagorje, (pri jevod sa hrvatskoga). Školska knjiga Zagreb, 1. izdanje 1992, 2. izdanje 1993., 3. izdanje 1996., s. 1-336.

SchlOsser und G&rten des Kroatischen zagorje, (pr i jevod sa hrvatskoga). Školska knjiga Zagreb, 1. izdanje 1991., 2. izdanje 1994., s. 1-336.

Hrvatska parkovna baština - zaštita i obnova. Školska knjiga 1992., s. 1-216.

b) Znanstveni clanci u inozemnim Časopi-sima

Maksimir: A romantic episcopal park in Zagreb - Croatia, (Maksimir - romanti-čarski biskupski per ivoj u Zagrebu). "Jour-nal of garden history" (London-Washing-ton: Taylor and Francis) , Vol. 14, br. 2, 1994., s. 119-132.

The renaissance gardens of the Du-brovnik area, Croatia, (Benesansni vrtovi dubrovačkog područja) . Garden history" (London), Vol. 24, br. 2,1996., s. 184-200.

L I T E B A T U B A Maricevic, I.: Kazalo au tora i s t ruk tu-

ra sadrža ja Sum. lista 1976-1995. SL 3-4, 1997., s. 187.

OBLAK, Franc, (Borovnica, Vrh-nika, Slovenija. 11.XII.1896. - L ju-bl jana , 12.IX.1980.), dipl. ing. Su-marstva, visi Sumarski savje tnik .

Sin J aneza i He lene r. Stra-žisar. Slovenske narodnost i i dr-žavl janstva, r imokato l ik . Otac mu je po zan iman ju bio željeznički službenik. Osnovnu je Školu zavr-šio u rodno j Borovnici 1908.

Klas ičnu gimnazi ju polazio je u Skofovim zavodima u Lju-bl jani , Sentvid. P r i j e nego je zavr-šio s redn ju školu mobi l iz i ran je i sa f r o n t a je m a t u r i r a o 1917. Pos-


398

l j edn je r a t n e godine, do XI.1918. služio je u vojsci i bio na t i rolskom f r o n t u . Među r i j e t k i m a je koj i su ostali živi.

Šumars tvo je s tud i rao u Za-grebu dobivši od vlade skromnu s t ipendi ju . S t u d i j je započeo na Šumarsko j akademi j i koja je pre-rasla u Gospodarsko-Sumarski fa-kul te t . Apsolvirao je skol. g. 1920.-21., a d ip lomirao 9.X.1922. godine.

U Šumarskoj s t ruci počeo je r a d i t i 1923.g. kao vježbenik u Di-rekc i j i Đurđevačke imovne općine u Bje lovaru . Državn i s t ručni ispit položio je 1924. J e d n u je godinu bio p remješ ten za up rav i t e l j a u ModruS (Direkcija ogulinske imov-ne općine), zat im u B r i n j e i Plaski . Iz Plaskog je vraćen u Ogulin, gdje je dobio nove zadaće iz područ ja u r eđ ivan j a Suma. God. 1933. vraćen je u Bjelovar , a 1934. p remješ ten je u Skopje za vodi te l ja taksaci je u t a d a š n j o j V a r d a r s k o j banovini . Na tom je položaju ostao do početka I I . svjetskog r a t a 1941. godine. Po-stao je na jbo l j i poznavalac make-donskog Šumskoga bogatstva.

Godine 1941. i 1942. proveo je u zarobljeništvu u Njemačkoj . Vra-tivši se iz zarobl jeniš tva, preuzeo je službu u Di rekc i j i Suma u Nisu i tu se zadržao od 1942. do 1945. godine kada se po okončanju r a t a vra t io u Sloveni ju i zaposlio u

Odjelu za u ređ ivan je Suma Direk-cije Suma L j u b l j a n a (1945. - 1954.). Bio je jedan od sedmorice inženje-ra koj i su obavil i prvu inventar i -zaciju slovenskih Suma. Do 1962. bio je d i rek to r GG L j u b l j a n a .

Umirov l jen je u ožujku mje-secu 1962. godine. Kol ika je bi la njegova l jubav prema Sumi, poka-zuje poda tak da je kao umirovlje-nik živio u Šumskoj kućici na Vicu.

Dakle, dipl. ing. F r a n c Oblak obavio je pionirski posao pr i in-ven ta r izac i j i makedonskih i slo-venskih Suma. Bio je s t ručn jak za u ređ ivan je Suma, pona jp r i j e na hrva tskom visokom krasu, a bio je t akođer zadužen i za iskorisciva-nje Suma, poglavito u Makedoni j i , a u Slovenij i je p r i zna t i s t ručn jak za uzga jan je Suma.

Odlikovan je državnim Or-denom Sv. Save 4. reda.

Bio je elan J Š U od 1923.g i odbornik skopske podružnice (1938.).

L I T E B A T U B A *** SL: 1923., s. 188, 382, 629, 695; 1925.,

s. 56; 1926., s. 556, 614; 1928., s. 388; 1929., s. 192; 1933., s. 744; 1934., s. 531, 534; 1938., s. 383; 1940., s. 50.

Borosić, J:. SIS, s. 5, 72, 94,148. *** SN, S. 353. *** GV 1967., s. 93. *** GV 1976., s. 399. Žumer, L.: F r a n c Oblak - osemdeset-

letnik. Gozdarski vestnik, 34, br. 10., L jub-l jana 1976., s. 399-400.

O B L U Č A R , Jovo, (Bjelovar , 2.1. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Boska, zan imanjem po-l jodje lca iz sela Lasovca kod Bje-lovara. Srpske nacionalnosti .

Šumars tvo je upisao 1982.g. na Šumarskom f a k u l t e t u Sveučili-šta u Z a g r e b u . D i p l o m i r a o je 1999. na ŠG odjelu iz područ ja par-kiranje i oblikovanje prostora. Na-pisao je diplomski r ad pod naslo-vom "Etat glavnog i pre thodnog pr ihoda u odnosu na p r i r a s t u GJ Grđevacka Bilogora".


299

OBRAČEVIĆ, Nedeljka, (Ku t ina , 15.X.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Vel jka . Srpske nacional-nosti, hrvatskoga državl jans tva . Po završe tku CUO Ku t ina , matema-ticko-informaticko usmjerenje, 1986. upisala se na Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu. Diplomirala je na Šumar-skom odje lu 31.YII.1992. godine.

OBRADOVIĆ, Milan, (Karlovac, 1852. - Don j i Miholjac, 3.II.1928.), ko ta r sk i Šumar.

Šumars tvo je apsolvirao 1871. na Gospodarsko - Sum. uči l iš tu u Križevcima.

P r e m a dos tupnim podacima, 1882. radio je kao Šumar u Jas-t rebarskom. Državn i s t ručni ispit položio je 1894., kao ko ta rsk i Sum. pr is tav u Zagrebu. Godine 1896. imenovan je p r iv remenim kotar-skim Šumarom kod Ko ta r ske ob-last i u Donjem Miholjcu, gdje se, kao ko ta rsk i Šumar, nalazio i 1901.

Umirov l j en je u Donjem Mi-holjcu u istom svojstvu.



544; 1896., s. 97; 1901., s. 618. *** Umro Obradović Milan. SL 3,1928.,

s. 157. Borosić, J.: SIS, s. 16.

OBRADOVIĆ, MiloS, iz Divosela, Gospić, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odje lu skol. g. 1930.-31., a d ip lomirao 12.X.1931. godine.

P r e m a nepotpunim podaci-ma, 1937. i 1938. radio je kao Sum. pr is tav u Podgorici i Šavniku (Cr-na Gora).

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: SIS, s. 8. *** SL: 1937., s. 614; 1938., s. 46. *** SN, S. 357.

OBRADOVIĆ, Slobodan, (Gospić, 1.III.1958.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin DuSanov. H r v a t . Po t j eče iz radničko - službeničke obi tel j i . G i m n a z i j u je završ io u Gospiću 1976.-77. i odmah se upisao na Šum. f a k u l t e t u Zagrebu, gdje d ip lomira na ŠG odjelu 17.X.1983. godine.

OBRENOVIĆ, Milenko, Vi rov i t i ca, 4.III.1963., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Damjana , po s t ruci prav-nika. Srpske nacionalnosti . Sred-n ju naobrazbu postigao je u CUO D a r u v a r .

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu . D i p l o m i r a o je 21.VII. 1988. iz područ ja Šumske komuni-kacije. Napisao je i obranio dip-lomski r ad pod naslovom "Prim-jena B B P - a u s tabi l izaci j i Sum-skih cesta na područ ju ŠG >Mojica Birta< Bjelovar".

OCVIREK, Marijan, (Ku t ina , 25. 1.1955.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Vladis lava i Ane r. Fe-hir . H r v a t . Po t j eče iz obr tn ičke obitel j i : otac stolar, m a j k a doma-ćica. Boden je u ka to l ičko j obitel j i , danas slijedi Vedske duhovne prin-cipe. Osnovnu je Školu završio u K u t i n i (1970.), s r edn ju S t ro ja r sko-tehn icku školu u Zagrebu. Matu-r i rao je skol. g. 1974.-75.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-rebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 23.X.1980. godine.

Na istom f a k u l t e t u s tud i rao je i posl i jediplomski s t u d i j iz sil-vikulture. Dana 20.1.1994. obranio je magis tarski rad pod naslovom "Kon te jne r ska p r o i z v o d n j a četi-njača".

God. 1997. pr i jav io je na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu d i se r tac i ju pod naslovom "Utjecaj raz l ič i t ih metoda proizvodnje sadnica obič-ne smreke (Picea abies Kars t . ) na


300

nj ihovo uspijevanje u Šumskim kul-turama".

Zaposlen je od 1.II.1983. do danas (1997.) u Šumarskom insti-t u t u Jas t r eba r sko , u Odje lu za uzgoj i zaš t i tu Suma - n a j p r i j e kao pr ip ravn ik , a zatim, nakon polože-nog stručnog ispi ta 1.IV.1984., na mjes tu is traživača.

Od 1989. god. napust io je "tra-dicionalnu" h r a n u i prešao na ve-ge ta r i j ansku p reh ranu . Tako je po-stao jedan od r i j e t k i h Šumara koj i u praks i p r i m j e n j u j e ekološke i biološke pr incipe zdravog načina ž iv l jenja i na područ ju prehrane . Z a h v a l j u j u ć i Vedama ("Znanju") postao je jedan od r i j e t k i h Šumara koj i ne uz imaju n ikakva intoksi-t ivna sredstva (alkohol, cigarete, droga i si.)

Sudjelovao je na vise doma-ćih i nekoliko međuna rodn ih znan-stvenih skupova. Autor je čet i r i znans tvena r ada , s u r a d n i k je na 20 znanstvenih radova i jednom st ručnom članku, od toga na Sest je radova prvi suradnik . U CAB -Abs t r ac t -u c i t i ran je sa Sest znan-stvenih radova i jednim s t ručnim člankom.

B A D O V I

OrliC, 8., Ocvirek, M., 1986.: Pokusni objekt "Točak", Sumsko gospodarstvo Kar-lovac: 1. Komparativna plantaža četinjača, 2. Proredne plohe obične smreke. Ekskur-zija b ro j 2 i 18, X V I I I . I U F B O Congress, L jub l j ana .

Ocvirek, M„ OrliC, 8., 1988.: Rasadni-cka proizvodnja obične breze (Betula pen-dula Both.), (prvi rezul ta t i ) . Badovi 23 (75), Si J, s. 109-113.

OrliC, 8., Ocvirek, M., 1988.: Prilog po-znavanju utjecaja prorednog zahvata na vertikalni raspored debljinskog prirasta kod običnog bora (P. sylvestris L.). Badovi 23 (75), Si J, s. 123-128.

OrliC, 8., Ocvirek, M., 1988.: Pokus IUFRO provenijencija Pinus concorta var. latifolia (Engelman) Critch. Badovi 23 (80), S l J , s. 217-229.

OrliC, 8., Ocvirek, M., 1989.: Pokus IUFRO provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis Bong. Carr.). Badovi 24

(80), S l J , s. 231-243. Ocvirek, M„ OrliC, 8., 1990.: Uskladiš-

ten je žira hrasta lužnjaka. Badovi 25 (1/2), Si J, s. 311-321.

OrliC, 8., Ocvirek, M., 1990.: Međuna-rodni pokus provenijencija zelene dugla-zije (Pseudotsuga menziesii /Mirb./ F ran-co). Badovi 25 (1/2), S l J , s. 295-310.

Ocvirek, M„ OrliC, 8., 1991.: Rasadnicka proizvodnja obične breze (Betula pendula Both.). Badovi 26 (1/2), S i J , s. 105-114.

OrliC, 8., KomlenoviC, N., Bastovski, P., Ocvirek, M., 1991.: Prvi proredni zahvat, produkcija biomase i njezin kemizam u kulturi obične smreke (Picea abies Kars t . ) "Velika Buna". Badovi 26 (1/2), S l J , s. 55-64.

Ocvirek, M„ OrliC, 8., 1992. Proučava-nje uspijevanja ariša različitih provenijen-cija u Hrvatskoj. Badovi 27 (1), S l J , s. 21-28.

OrliC, 8., Ocvirek, M., KomlenoviC, N., Bastovski, P., 1992. Utjecaj različitih nači-na uzgoja i sadnje sadnica običnog bora (P. sylvestris L.) na njihov rast. Badovi 27 (1), Si J, s. 55-64.

Ocvirek, M, 1993. Uspijevanje europ-skog ariša (Larix decidua Mili.) u plantaži Jara. Badovi 28 (1/2), S l J , s. 263-273.

OrliC, 8., Ocvirek, M„ 1993.: Uspijeva-nje stranih i domaćih vrsta četinjača u mladim kulturama na području bujadnica i vristina Hrvatske. Badovi 28 (1/2), S l J , s. 91-104.

OrliC, 8., Ocvirek, M., 1994.: Istraživa-nje provenijencija zelene duglazije (Pseu-dotsuga menziesii) u Hrvatskoj. Sum. list 5-6, s. 139-146.

Ocvirek, M., OrliC, 8., 1994.: Prilog is-traživanjima kultura i uspijevanja obične breze (Betula pendula Both.) u području bujadnica i vristina Hrvatske. Badovi 29 (1/2), S l J , s. 49-58.

Ocvirek, M., 1994.: Kontejnerska proiz-vodnja četinjača, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t Zagreb, s. 1-104.

Ocvirek, M., 1995.: Influence of sowing and transplanting time and duration of plant cultivation on the height of six conifer species in two types of containers. Badovi 30 (2), S i J , s. 133-140.

OrliC, 8., Ocvirek, M„ 1995.: Research of Orowth of Different Larch Provenan-ces in Croatia. Ecology and Management of L a r i x Forest : A Look Ahead, Proceedings of an In t e rn a t i n a l Symposium, Bepor t G B T - I N T , USA, p. 495-498

OrliC, S., Ocvirek. M., 1995.: Proreda u kulturi običnog bora (P. sylvestris L.). Badovi 30 (1/2), Si J, s. 11-21.

OrliC, 8., Ocvirek, M, 1995.: The Orowth of Seven Nort American Tree Species on Experimental Plots in Heathland Are a of

H r v a t s k i š u m a r s k i ž i v o t o p i s n i l e k s i k o n

301

Croatia, (Bast sedam sjevernoamerickih vrsta na pokusnim plohama na području bujadnica i vr is t ina Hrva t ske) . Badovi 30 (1/2), Si J, s. 141-151.

OrliC, 8., Ocvirek, M„ 1995.: I U F B O Douglas Fir (Pseudotsuga menziessii Mirb. Franco) Provenances Experimet in Cro-atia. Jo in t of the I U F B O Working Par-ties 82.02.05, 06, 12 and 14, Evolut ion of Breeding Strategies for Conifers f r om the Pacific North-west, DF-5, Limoges, France.

OrliC, 8., Ocvirek, M., 1996.: Istraži-vanje metoda prorede u mladim kultura-ma običnog bora (P. sylvestris IJ.). Knj iga I - Unapređen je proizvodnje biomase sum-skih ekosustava, H S D Zagreb, s. 327-335.

LioviC, B., Ocvirek, M., 1997.: Plastični štitnici u sustavu integralne zaštite sum-skih sadnica. Badovi 32 (1), S I J , s. 31-42.

OrliC, 8., Bastovski, P., Ocvirek, M., Proreda i mineralna prehrana kao mjere njege u kulturi obične smreke. Badovi 32 (1), S I J , s. 55-66.

Ocvirek, M., OrliC, 8., 1997.: Utjecaj dva tipa kontejnera na deformacije korije-nova sustava u mladoj kulturi običnog i crnog bora. Postersko izlaganje, Knj iga priopćenja. Kongres biologa Hrva t ske , 22-26.IX.1997., Opati ja .

L I T E B A T U B A *** SIM, s. 33,118. *** SL 1-2,1995., s. 56. *** SIB, s. 44, 45, 48, 49, 50, 68. Maricevic, I.: Kazalo au tora i s t ruktu-

ra sadrža ja Sum. lista 1976-1995. SL 3-4, 1997., s. 187.

OClGRIJA, Nikola, (Borojevici, Sisak, 7.VIII.1940.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Stanka. Srpske nacional-nosti. Gimnaziju je završio u Sisku pa se skol. g. 1958.-59. upisao na s tudi j Sumarstva na Poljoprivred-no-Sumarskom faku l t e tu Sveuc. u Zagrebu.

Diplomirao je 3.VI.1964.g. na vec osamostaljenom Šumarskom fa-kul te tu, Šumsko uzgojni odjel.

P rema nepotpunim podacima, do odlaska iz Hrva t ske 1991., cijelo je vri jeme radio na području Si-sacko-moslavacke županije. U biv-šem ŠG Sisak radio je u Šumari-jama Sunja i Dvor, a na k ra ju vo-dio je r e fe radu zašti te na radu u upravi gospodarstva.

OD AK, Franka, mr. sc. Na Šumarskom f a k u l t e t u

Sveuc. u Zagrebu, nakon poslijedip-lomskoga studija, 8.X.1990. postig-la je znanstveni s tupan j magistra znanosti iz znanstvenoga područja oblikovanje parkovnih i prirodno-rekreacijskih objekata.

OD2IĆ, Ivan, Sumarski nadpovje-renik.

Podaci o Školovanju nisu po-znati. P rema pronađenim podaci-ma, radio je kao kotarski Šumar u I r igu (Sri jem) 1890. godine, zatim je u istom svojstvu 1897. kod Ko-tarske oblasti u Našicama, sa sje-dištem u Orahovici, a 1904. radi u Pisarovini. Naredno radno mjesto bilo mu je u Čazmi, gdje je 1912. imenovan Šumarskim povjerenikom, a nakon rata , 1919., kao županijski Sum. nadzornik, Šumarskim nadpo-vjerenikom. U Čazmi se nalazio i 1920. godine.



644; 1912., s. 451; 1917., s. 127; 1919., s. 55; 1920., s. 26.

OD2IĆ, Vladimir, iz Burne, Sri-jem, rođ. 31.XII.1878., visi Sum. sav-jetnik.

Šumarstvo je apsolvirao na Gospodarsko-Sum. učilištu u Kri-ževcima 1899. U struci se zaposlio 15.VI.1902., a državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1904. godine.

Od 1902. do 26.1.1925., kad je umirovljen kao Sum. savjetnik u Novigradu Podravskom, radio je na području Đurđevačke imovne općine. Vraća se u službu 23.111. 1925. kao upravitelj Šumske uprave u Koprivnici gdje je 1926. unapri je-đen za Šumarskog nadsavjetnika. Od 1926. do 1930. obnašao je dužno-sti direktora Direkcije Suma iste imovne općine u Bjelovaru. Godine 1930. p r emješ t en je za višeg Sum.


302

sav je tn ika kod Di rekc i j e Suma u Zagrebu, gdje se nalazio i 1933.

Za vr i j eme N D H boravio j e u Zagrebu kao Sum nadsav je tn ik u mirovini . Bio je elan J Š U , kasni je H Š D (1940.-1943.).

L I T E B A T U B A *** SL: 1903., s. 83; 1907., s. 39; 1909., 329;

1917., s. 347; 1921., s. 93; 1923., s. 309; 1925., s. 211, 342; 1926., s. 342; 1927., s. 106; 1930., s. 50; 1933., s. 212; 1940., s. 464; 1943., s. 24.

Borosić, J.: SIS, s. 20, 39, 87,148. *** Sto godina sumarstva Bilogorsko-

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 70 (OdjiC).

O D 2 I Ć - MILEVIĆ, Kuzman, iz Baeinaca, Šid, Sr i jem, r. 27.VI. 1895., dipl. ing. Sum., Sum. savje tn ik

Šumars tvo je s tud i rao na ce-tvorogodiSnjoj Bum. akademi j i u Zagrebu.

Apsolvirao je skol. g. 1920.-21. na Gospodarsko-Sumarskom fakul -t e tu u koj i je preras la akademi ja . Dip lomirao je 11.XII.1922. godine.

Zaposlio se 23.X.1922. Držav-ni s t ručni ispit položio je u Beo-gradu 1924.g. Od 1922. do 1931. ra-dio je na područ ju Gospodarstve-nog u reda Pe t rova rad inske imov-ne općine u Srem. Mitrovici . Od 1923. radio je kao ko ta r sk i Šumar u Klenku, a od 1925.g. kao u p r a v i t e l j Ko ta r ske Šumarije u MoroviCu, gdje je 1926. unap r i j eđen za Sum. inženjera . Godine 1931. p remješ ten je za višeg Sum. pr i s tava kod Šum-ske uprave u Olovu, Di rekc i j e Su-ma Sarajevo, gdje je 1933. unapr i -jeđen za Sum. savje tn ika , a 1937. u istom je svojstvu premješ ten k Di-rekc i j i Suma u Tuzli ( B i H ) , gdje se nalazio i 1940. godine.

Bio je elan J Š U od 1923.g.

L I T E B A T U B A *** SL: 1923., s. 188, 235, 382; 1925., s.

210; 1926., s. 614; 1931., s. 444; 1933., s. 213; 1937., s. 269, 495; 1940., s. 328, (OdžiC-Milje-vic i Milević).

Borosić, J.: SIS, s. 5, 47, 95, (OdžiC-Mi-ljevic i Milević).

*** SN, s. 353, (OdžiC-MileviC).

OGNJENCIĆ, Zeljko, (Požega, 15. VIII.1965.), dipl ing. Sumarstva.

Sin Jozin. H r v a t . Po t j eče iz radničke obi te l j i iz Ple ternice . Na-kon završene osnovne Škole u Ple-ternici, odlazi na Školovanje u Kar-lovac, gdje završava Šumarsku ško-lu 1984. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 18.V.1990. iz uzgajanja Suma, napisavSi i obra-nivši d iplomski r ad pod naslovom "Strukturne osobine montanske bu-kve na P a p u k u ".

P r e m a nepotpunim podacima, bio je zaposlen kao rev i rn ik u Šu-mar i j i Ku t j evo , UŠ Požega, a za-t im je n jen u p r a v i t e l j (1995.).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 61. *** Posl. izvješće "HS" 1995., s. 60. *** Sum. škola Karlovac. Monografi ja ,

1997., s. 103,133 (pogr: Onjencic).

OGRIZEK, Albert, rođ. u Osije-ku 11.IY.1891., dr. ing. agr., redovni sveuc. prof., akademik.

Diplomirao je na Visokoj po-ljop. školi u Beču 1914. Od 1919. do 1922. r ad i kod H r v . slav. gospodar-skog d ruš tva u Zagrebu. Od 1922. zaposlen je u svojstvu pr is tava, a 1927. izabran je za izv. p rofesora Pol jopr ivredno-Sumarskoga fakul -t e t a u Zagrebu. Od 1935. redovni je profesor. Na Šumarskom odjelu pre-davao je od 1920. do 1929. enciklope-diju gospodarstva kao preporučeni predmet . Škol. g. 1938./39. i nakon ra ta 1947./48. bio je dekan fakul te ta .

Napisao je na hrva tskom i n jemačkom jeziku velik b r o j rado-va iz područ ja stočarstva. Objavio je nekoliko udžbenika i velik b r o j popu la rn ih č lanaka u Gospodar-skom listu. Su radn ik je OpCe enci-k lopedi je (1958.). I z a b r a n je za re-dovnog elana J A Z U .

Bio je preds jednik Odbora za p ros l avu s togodišn j ice Šumar-


303

ske i po l jopr ivredne nastave u H r -va t sko j (1960.).

L I T E B A T U B A *** SN, s. 157, 385, 474-477, 596, 602.

OGRIZOVIĆ, Gedeon, (Otočac, Li ka, 1872. - Glina, 31.XII.1918.), nad-Sumarnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1892. na Gospodarsko-Sum. učilištu u Kr i -ževcima.

Šumarskim vježbenikom ime-novan je 1895.g. kod Kr iževacke imovne općine u Bje lovaru . I s t e je godine imenovan Sum. pr is tavom kod I. Banske imovne općine u Glini, a povjerena mu je up rava Ko ta r ske Šumarije u KlasniCu. Za-t im je, kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Glina, imenovan kota rsk im Šuma-rom. Kod iste imovne općine u Glini imenovan je 1911. nadsuma-rom. Dužnost up rav i t e l j a obnašao je od 1912. do svoje smr t i 1918.g.

Surađ ivao je u Šumarskom listu (1905.), a od 1893. bio je elan H S Š D .

B A D O V I

Paragrafi 14. i 15. naputka A) za imov-ne općine prama današnjim okolnostima kod I banske imovne općine, naposeb Šu-marije glinske. Sum. list 1905., s. 33-37.

L I T E B A T U B A *** SL: 1895., s. 69, 359, 503; 1905., s. 426;

1911., s. 350; 1912., 346; 1916., s. 243; 1917., s. 39; 1919., s. 189.

*** Osobne vijesti . Umrl i . Ogrizović Gedeon, SL 1-2,1919., s. 56.

Borosić, J.: SIS, s. 19. Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 170. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 409.

OGULINAC, Stjepan, (Kut jevo , Požega, 1.XII.1918. - 22.X.1998.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Magdalene r. Co-cic. H r v a t , r imokatol ik . Rod i t e l j i su mu bi l i zemljovlasnici. P u č k u je školu završio u K u t j e v u 1930., re-alnu gimnazi ju u t r a j a n j u od osam

godina u Požegi, gdje je matur i -rao 1938. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1941.-42., a d ip lomirao 3.VII.1946.

Svoj r adn i vi jek ni je isklju-čivo proveo u Šumarskoj struci. Od 1946. do 1950. bio je zaposlen u Šum.- indus t r i j skom poduzeću Gos-pić, a od 1950. do 1958. u Drvno-indus t r i j skom poduzeću "Sekulic" Nova Gradiška. Kraće vr i j eme ra-dio je u d r v n o j i ndus t r i j i u Glini (1958.-1959.). Gotovo dvadeset go-dina (1959.-1978.) bio je zaposlen u t rgovačkom poduzeću "Šuma" u Za-grebu. Iz zdravstvenih razloga 1978. odlazi u inval idsku mirovinu.

Živi u Zagrebu (1997.).

L I T E B A T U B A *** SN, s. 361.

OJUROVIĆ, Robert, (Gospić, 24. XII.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i M i r j a n e r. Mo-dric. H r v a t , r imokato l ičke vjerois-povijesti . Otac mu je profesor, a m a j k a službenica. Osnovnu je Ško-lu završio u Klancu, u Lici, 1981., a s redn ju u Gospiću. M a t u r i r a o je u COUO "Nikola Tesla" 1985. kao eko-nomski tehničar .

I s t e godine upisao je s t u d i j Sumarstva na Šumarskom fakul -t e tu Sveuc. u Zagrebu. Napisao je i


304

obranio diplomski rad pod naslo-vom "Šumska vegetaci ja GJ >Še-d rvan -Bukova glava< (odjel i 1-9) i GJ >Jadovno-Jazbine< (odjel i 1-6)' iz znanstvenog područ ja uzgajanje Suma - fitocenologija. Dip lomirao je 24.YI.1991. godine.

Odmah nakon d ip lomi ran ja (22.YII.1991.) zaposlio se u UŠ Go-spić, u Odjelu za u ređ ivan je Suma, gdje je nakon jednogodišnjeg rad-nog iskustva položio s t ručni Sumar-ski ispit. Od 1.VII.1995. godine ra-di kao rukovod i t e l j Odje la za ure-đ ivan je Suma UŠ Gospić, na ko jo j se dužnost i nalazio i prigodom pi-sanja životopisa (1997.).

Uz nadzor nad izradom ne-koliko osnova i programa gospoda-r en j a dipl. ing. Bober t Ojurovic ak t ivno je sudjelovao pr i iz radi ŠG osnove područja Republ ike H r -vatske (1996.-2005.).

Na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu pred završetkom je po-sl i jediplomskoga s tud i ja iz znan-stvenoga područ ja uređivanje Su-ma. I z r ad io je magis tarski r ad (1998.) pod naslovom "Povijesni razvoj u r eđ ivan j a bukovih Suma na područ ju Like" i p reds to j i mu njegova obrana.

Član je HŠD, ogranak Gospić.

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 68.

O K L O B D 2 I J A , Cedomir, (Ir ig, Sr i jem, 24.YIII.1907. - Beograd, 19. IX.1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Kao sedmogodišnji d ječak od-lazi sa rod i t e l j ima iz rodnog I r iga u Srb i ju , gdje os ta je do k r a j a I. sv. ra ta , a onda se vraća kuci u I r ig i tu završava pučku školu, a zat im gimnazi ju u Rumi, na ko jo j matu-r i r a 1926.g.

Šumars tvo je upisao na Gos-podarsko - Sumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, a apsolvirao je skol. g. 1929.-30. na novoosnova-nom Po l jopr iv redno - Sumarskom

fakul te tu . Diplomirao je 13.11.1931., kao jedan od na jbo l j i h s tudena ta svoje generacije.

P r o f . Nenadic ponudio mu je da bude njegov asistent, ali je ova j to odbio i počeo je intenzivno ra-d i t i u praksi , ( t aksa tor f ruskogor-skih Suma, projektant i izvođač Sum-skih komunikaci ja ) . Naroč i to se bavio znanoSCu o u r e đ i v a n j u Suma i Sum. t r anspor tn im sredstvima.

Od 1937. do 1938. radio je u Sum. up ravama Ru jevac i Kosta j -nica Di rekc i j e Suma Zagreb.

I I . svj. ra t zatekao ga je u Di-rekc i j i Suma u Nisu, (Srbi ja) , gdje je mobi l iz i ran kao pr ičuvni časnik, zarobl jen i odveden u Njemačku . Nakon r a t a r ad i opet u Di rekc i j i Suma u Nisu, gdje se i s taknuo ot-va ran j em Sume Kukavice , sto se smat ra jednim od na jbo l j i h pro-j eka ta Sum. cesta u Srb i j i . Za t a j rad odl ikovan je Ordenom rada.

Od 1958. r ad i u Savezu poljo-pr iv redno - Sumarskih komora u Beogradu kao savje tn ik za unapre-đen je Šumske proizvodnje, gdje se posebno zalagao za uvođenje su-vremene Sum. mehanizaci je . Kas-ni je r ad i u Saveznoj p r iv r edno j komori . Zbog narušenog zdravl ja , 1967. odlazi u mirovinu, ali je n i je uživao ni godinu dana.

Bio je elan S I T Š I D J , sindi-k a t a i d rug ih druStveno-pol i t ickih organizacija.

L I T E B A T U B A BorosiC, J.: 8IS, s. 7. *** SL: 1937., s. 696; 1938., s. 460; 1941., s. 44. *** ŠN, s., 356. DimitrijeviC, Ž.: Nekrolog - Cedomir

Oklobdžija, dipl. inž. sumarstva. SL 11-12, 1968. s. 478-479.

OLIJAN, Zeljko, (Bjelovar , 22.Y. 1961.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Tome i Alojzi je r. Trs-t en jak . H r v a t , katol ik . Otac mu je Sumski radnik , a m a j k a domaćica. Osnovnu je Školu završio u Yel. Tro j s tvu kod Bje lovara 1976.g„ a


305

Srednju Šumarsku Školu u Karlov-cu 1980. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je 8.XII.1987. iz područ ja uređivanja Suma. Napi-sao je i obranio diplomski r ad pod naslovom "Usporedba konkre tne i normalne d rvne zalihe u GJ >Bje-lovarska Bilogora<".

Sada (1997.) je r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma, rev i rn ik u Šu-m a r i j i Đulovac, US Bjelovar .

Član je H S D i preds jednik Općinskog odbora H D Z .

L I T E B A T U B A ***SL 1-2/95., s. 62. *** Sum. škola Karlovac. Monografi ja ,

Kar lovac 1997., s. 92, 94,133.

OPACIĆ, Ivan, (Glina, 19.XII. 1914. - Zagreb, 2.III.1989.), dipl. ing., dr. sc., prof . i p rodekan Sum. fa-ku l t e t a u Zagrebu.

Osnovnu Školu i g imnazi ju završio je u Sisku, a Kemi j sk i od-jel Tehničkoga f a k u l t e t a diplomi-rao je 1941. godine u Zagrebu.

Nakon završenih s tudi ja , ra-di u tvornic i "Me-Ba" u Zagrebu, a od 1942. u Tvornici t an ina u Đur-đenovcu. Nakon I I . svj. r a t a (1945.-1949.) t ehničk i je u p r a v i t e l j u Tvornici t an ina Sisak, a zat im je kraće vrijeme upravi te l j kemijskih pogona u D I P Belisce.

Godine 1950. prelazi u Gene-ra lnu d i rekc i ju drvne indus t r i j e u Zagrebu, a 1951. izabran je za asis-t en t a i honorarnog nas tavnika na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Temel jem diserta-cije pod naslovom "Kemijska i te-hnološka svojstva t an ina iz lisca domaćeg ru j a (Rhus cotinus L.)" pro-moviran je 1955. za dok tora tehnič-k ih znanosti .

God. 1956. hab i l i t i r an je za docenta iz p redmeta kemijska pre-rada drva s temom "Istraživanje suhe destilacije pa jasena", 1961. iza-

b r a n je za izvanrednoga profeso-ra, a god. 1970. za redovitoga pro-fesora na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, na kojem je predavao kolegije: Šumarska kemijska teh-nologija, analitička kemija, kemija drva i kemijska prerada drva. Nas tavn ik je iz vise kolegija na poslijediplomskom studiju za znan-stveno usavršavanje iz područ ja kemija drva.

Posl i je prof . Rogine neko je v r i j eme predavao anorgansku i organsku kemiju s tuden t ima Su-marstva. Njegova znanstvena i stru-čna su radn j a sa Šumarima i Šu-marskom s t rukom, kako na fakul -t e tu tako i u operat ivi , bi la je na zavidnoj razini .

P r o f . dr. Ivan Opacic preda-vao je vise godina i na Tehnološ-kom fakul te tu u Zagrebu, Tehnološ-kom f a k u l t e t u u B a n j a Luc i i Vi-šoj t ehn ičko j Školi u Novoj Gra-diški. Osnovao je K a t e d r u za ke-mi jsku p re r adu drva na Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu, cij i je bio preds to jn ik od njenog osniva-n ja 1960. do odlaska u mirovinu 1984. godine.

U t i j e k u svog r ada razvio je vel iku akt ivnost na znanstvenom, s t ručnom i nastavnom području . To se u prvom redu ogleda u zna-čajnom broju objavljenih znanstve-nih i s t ručn ih radova, u objavlj i -van ju pr i ručnika , sk r ipa ta i udž-ben ika iz uže specijalnosti .

P r o f . dr. I v a n Opacic bio je usko povezan s indus t r i jom kemij-ske p re rade drva, gdje je radio na problemima boljeg i skor iš tenja si-rovine i pobol j šan ju kva l i t e t e pro-izvoda u Tvornici t an ina Sevnica, Tvornici "Lesonit" I l i r ska Bis t r ica (Slovenija), u K o m b i n a t u Belisce i Tvornici celuloze B a n j a Luka .

Bio je u in tenz ivnoj su radn j i s I n s t i t u t o m za drvo u Zagrebu, I n s t i t u t o m za celulozu u L j u b l j a n i i o d g o v a r a j u ć i m i n s t i t u t i m a za


306

drvo u Mađarskoj , Cehoslovackoj i F rancusko j .

U svom znanstvenom i struč-nom radu prof . Opacić i s t r ažu je probleme i skor iš ten ja detaniz i ra-nog drva, p ro j ek t i r a i izvodi po-s t ro jen je za pro izvodnju f u r f u r a l a i f u l f u r i l n o g alkohola, i s t r ažu je p redhidro l izu bukovine, p r imjenu organskih otapala i drvnog ugljena.

Sudjelovao je s r e f e r a t i m a na znanstvenim skupovima u Pa-rizu, Milanu, Mtinchenu i Oslu na područ ju kemi jske p re rade drva i pomoćnih ma te r i j a l a u d r v n o j in-dus t r i j i .

Pored aktivnosti na znanstve-nom, pedagoškom i s t ručnom polju prof . Opacic obavl jao je i vise organizaci jskih dužnosti: predstoj-nik Z I D I , p rodekan Bum. fakul -teta , elan savjeta, p reds jednik i elan mnogih stručnih povjerenstava.

U nastavnom r a d u i odgoju mlad ih kadrova pokazao je svoje velike pedagoške sposobnosti. Ci-jeli niz generaci ja s tudena ta te-mel j i to je upoznao s velikim po-druč jem kemi jske p re rade drva. Njegov odnos prema suradnic ima i s tuden t ima bio je odnos plemeni-tog čovjeka p rema čovjeku, ali i odnos realnog i objekt ivnog znan-stvenika.

Z N A N S T V E N I B A D O V I

Ekstrakcija rujevog lisCa. Sum. list 6-7,1950.

Hrastov taninski ekstrakt. Tehnički pregled 6,1951.

Oplemenjivanje tanina iz rujevog lisCa. Kemi ja u industr i j i , 8-9,1953.

Prilog istraživanja kemijskog sastava kore, bijeli, srži pitomog kestena za proiz-vodnju tanina. Kemi ja u indus t r i j i 8, 1954.

Die chemischen und Oerbereichemi-schen Eigenschaften der Sumachextracte. Leder-Zei tung, Wien, Fes t -Numer , 1954.

Kemijska i tehnološka svojstva tanina iz lišća domaćeg ruja. Glasnik za sum. po-kuse 16, Zagreb 1972.

Pougljenjivanje pajasena. Sum. list 3, 1956.

Bakar u taninskim otopinama. Drvna ind. 3,1956.

Studij proizvodnje i dotjeravanja sis-kavog taninskog ekstrakta. Monograf i ja Savezne indus t r i j ske komore, 1957.

Suha destilacija topolovine. Kemi ja u indus t r i j i 7,1958.

Zaslađivanje kestenovog tanina. Koža i obuCa 2,1961.

Istraživanje kore i tanina Pinus ra-diata iz Australije i Novog Zelanda. Jour-nal of the Society of Lea the r Chemist 3, (1961.).

Istraživanje kestenovine za proizvod-nju kvalitetnog tanina. Drvna ind. 3, 1961.

Prilog poznavanju dušika u drvu. Sum. list, 1961.

Studij mogućnosti izrade lakih građe-vinskih ploča i elemenata iz drvne vune ili otpadaka listaca umjesto četinjača, (sa Smolcic, Z.). Bi l ten Saveznog fonda za naučni rad, 1963.

Studij utjecaja sredstava za hidrofo-bizaciju na smanjenje deformacije ploča iverica uslijed djelovanja vlage, (sa Smol-cic, Z, Basic, M.). Ib id . 1965.

Istraživanje zaštite građevinske sto-larije od promjene vlažnosti, (sa Smolcic, Z„ Basic, M.). Ib id . 1965.

Prilog poznavanju kemizma domaćih tanina, (sa Bi f f l , M.). Sinopsis radova sa sastanka kemičara u Zagrebu 1969.

Kemijski sastav drvnih tanina i tani-na iz lisCa ruja, (sa Bifl , M.). Simpozij radova sa sastanka kemičara u Beogradu, 75,1969.

Polikondenzacija furfurala. Zbornik naučnih radova 1,1969.

Oksidaciono izbjeljivanje drva. Zbor-nik radova Sum. f aku l t e t a u Zagrebu, 1970.

L I T E B A T U B A *** SN, s. V I I I - X , X I I , 183, 242, 255,

306, 350, 383-385, 477-478, 595. *** Povijest sum. H r v a t s k e 1846-1976,

s. 263, 418. *** SE 2,1983., s. 546-547. SertiC, V.: In memoriam. P ro f . dr. Ivo

Opacic, dipl. ing. 1914-1989. Drvna indus-t r i ja , Vol. 40, 3-4,1989., Zagreb, s. 94.

Saus, Đ.: Značenje i uloga Glasnika za sum. pokuse..., Glas. za sum. pokuse, poseb. izd. 4,1993., s. 410.

O P A č l ć , Lazo, (Gorn je J avo r je, 10.X.1938.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 20.IX.1962. na Šumsko - uzgoj-nom odsjeku vec osamostal jenoga Šumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu.


307

O P A č l ć , Bajko, i z P r n j a v o r a , B i H , dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko-Sum. f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1922.-23. na Šumarskom odjelu. Diplomi-rao je 17.YI.1925. godine.

I s t e je godine postavl jen za Sum. inženjerskoga pr i s tava u Sa-ra jevu . Pronaš l i smo i poda tak da je u svojstvu Sum. inženjera neko vr i j eme bio Sef Državnoga dobra "Topolovac" kod Siska.

L I T E B A T U B A *** SL: 1925., s. 553. BorosiC, J:. SIS, s. 6, 76. *** SN, s. 354.

O P A č l ć , Vojislav, iz Šasinaca, Sr i jem, rod. 6.IX.1898„ dipl. ing. Su-marstva, Sumarski savje tnik .

Šumars tvo je s tud i rao na Go-spodarsko-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. od-jelu skol. g. 1923.-24., a d ip lomirao tek 22.VI.1931. R a d i u Šumarskoj s t ruci od 16.1.1932. kao Sum. pri-pravnik u Šum. upravi Skopje (Ma-kedonija) . Državni stručni ispit po-ložio je 1934. godine.

Kao Sum. pristav 1935. postav-l jen je za up rav i t e l j a Šum. up rave u Kicevu (Makedonija), gdje je 1939. unap r i j eđen za Sum. višeg pr is tava . I s t e je godine premješ ten k Šum. up rav i u Leskovac (Srbi ja) , gdje je 1941.g. unap r i j eđen za Šumarskog savje tn ika .


L I T E B A T U B A *** SL: 1935., s. 112, 233; 1939., s. 53, 264;

1941., s. 43. BorosiC, J:. SIS, s. 6, 37,114. *** SN, S. 354.

O P A L l C K I , Stjepan, (Zajacko Se-lo, Ozalj, 17.XII.1934.), mr. sc„ dipl. ing. Šumarstva, visi s t ručni savjet-nik.

Sin Jos ipa i Eve. H r v a t , ri-mokatol ik. Po t j eče iz pol jodje lske obi tel j i . Osnovnu školu pohađa u rodnome mjes tu . U Nadb i skupsko j klas ičnoj gimnazi j i u Zagrebu za-vršava Sest razreda , pa nas tav l ja školovanje u kar lovačkoj gimnazi j i iz koje prelazi u s redn ju Šumar-sku školu Karlovac, koju završava 1954. godine.

U Š u m a r i j i Kar lovac II za-pošl java se 1.VIII.1954., gdje r ad i do 16.III.1955. god. kao Sum. teh-ničar, a od 17.111. do 31.X.1955. ra-di u Š u m a r i j i Trnovi t i ck i Popovac na radnome mjes tu r e f e r e n t a za p r iva tne Sume i kontrolora . I s t e se godine upisao na Po l jop r iv redno-Sumarski f a k u l t e t u Zagrebu na ŠG odsjek. Zbog slabog imovnog s t an ja odmah se zapošl java kao noCni Čuvar u poduzeću "Sigurnost" Zagreb, gdje r ad i sve do 30.X. 1958.g„ kada dobiva posao u Kate-d r i za zaš t i tu Suma Šum. f a k u l t e t a Zagreb, na radnome mjes tu teh-ničkog suradnika .

Dip lomira 1964. godine. Od 1. 1.1968. do 31.XII.1973. r ad i u i s to j k a t e d r i u zvanju stručnog suradni-ka za zaš t i tu Suma. Od 1.1.1973. u zvanju je znanstvenog as is tenta iz p redmeta zaštita Suma, u kojem je


308

zvanju radio sve do odlaska sa fa-ku l t e t a 31.1.1980. godine.

U međuvremenu je završio posl i jediplomski s t u d i j i 1977. po-stigao akademski s t u p a n j magis t ra znanost i iz područ ja zaštite Suma. Iz rad io je i obranio diplomski rad pod naslovom "Distr ibucija broja , veličine cestica i ak t ivne supstan-ce nekih insekt ic ida kod apl ikaci je avionima i n j ihov učinak na gus-jenice".

Kao s t ručni suradnik i sveu-čilišni a is tent iz p redmeta zaš t i ta Suma najviše se usmjer io na izuča-van je metoda suzb i j an ja Sumskih š te tnika. Posebnu pozornost pok-lan ja p r imjen i bioloških metoda suzb i j an ja Sumskih š te tnika, a me-đu prv ima je vrSio i sp i t ivan ja mo-gućnosti primjene bak te r i j sk ih bio-p r e p a r a t a na bazi Baci l lus thur in -giensis pomoću zrakoplova. Obavio je velik b r o j i sp i t ivan ja biološke vr i j ednos t i kemi j sk ih i bioloških insekt ic ida koj i su bil i predloženi za dob ivan je dozvole za promet i uporabu . P r v i je u nas uveo prim-jenu insekt ic ida iz zrakoplova po-moću rot i ra jucih rasprSivaca ( U L V metoda).

Surađuje u istraživanju znan-stvenih tema koje je f inanc i rao bivši savezni i republ ičk i savjet za znanstveni rad.

Ti jekom rada kao s t ručni su-r adn ik i asis tent obavl jao je i zdravs tvene preglede Sumskih ra-sadnika. Na području Šumar i j e Bi-ograd, na alepskom boru u tv rd io je prisustvo karantenske gljivične bo-lesti Schirrhia accicola (Dearmess) Siggers, koja uz roku je osipanje bo-rovih iglica.

Od 1.II.1980. do 16.XII.1984. zaposlen je u Zrakoplovnom po-duzeću "Trans-Adria" Zagreb kao rukovod i t e l j i tehnolog BJ Poljo-p r iv redne avi jaci je . U zaš t i tu vi-nograda i voćnjaka zrakoplovima također uvodi p r imjenu pest icida

pomoCu ro t i r a juCeg rasprSivaca ( U L V metoda), cime se učinak zrakoplova u jedinici vremena po-većava i do deset puta .

Uspješno kor is t i zrakoplove i he l ikoptere za p r imjenu herbici-da na bazi gl i fosata (Cidokor) u p r ip remi s taniš ta za poSumljava-nje i suzb i jan je nepožel jnih vrs ta drveća i grmlja l istaca u vec po-d ignut im k u l t u r a m a čet injača, na područ ju H r v a t s k e i B i H .

Od 17.XII.1984. do 15.V.1996. mr. sc. S t j epan Opalicki bio je za-poslen u Min is ta r s tvu poljopriv-rede i Sumarstva, na radnome mje-stu višeg stručnog sav je tn ika - re-publičkog inspektora za zaš t i tu b i l j a u Sumarstvu. Na tom radno-me mjestu, osim nadzora nad prim-jenom Zakona o zaš t i t i b i l j a od bolest i i š te tn ika te Zakona o za-š t i t i od požara, posebnu pozornost pok lan ja p rak t i čno j zaš t i t i Suma od požara. Odmah se ukl juč io u rad Opera t ivne grupe za zaš t i tu od požara pr i Republ ičkom š tabu Ci-vilne zašti te.

Sud je lu j e u r adu povjeren-stva koje je izradilo novu metodo-logiju za procjenu s tupn ja ugrože-nosti Suma ođ požara i i z r ađu je izvješća o Šumskim požarima, o us-pješnost i gašenja, metodama gaše-n ja i š te tama od požara.

Sudjelovao je u iz radi i pri-p remi zakona i podzakonskih aka-ta iz zaš t i te bi l ja , zaš t i te Suma od požara i Zakona o Šumskom sje-menu i Šumskim sadnicama.

Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstve-nim skupovima: I U F R O - k o n g r e s i (Oslo 1976., L j u b l j a n a 1986.), zašti-ta Suma od požara (Valencia 1986., Atena 1988., L isabon 1989.). Sudje-lovao je na mnogim s t ručnim sas-tanc ima i pu tovanj ima: Cehoslo-vacka, Pol jska, Španjolska, F ran-cuska, Por tuga l , Grčka, Aus t r i j a , N jemačka i I t a l i j a .


309

Dao je značajan doprinos za-š t i t i Suma H r v a t s k e .

Član je H Š D .

B A D O V I

Pokušaj suzbijanja borova Cetnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) direkt-nim unošenjem insekticida u zapredak. Sum. list 1-2,1965.

Mogućnost suzbijanja borova Cetnjaka biološkim i kombiniranim metodama, (s AndroiC, M., Opalicki, K.). Sum. list 1-2, 1965.

Mogućnost povećanja insekticidnog dje-lovanja domaCeg bakterijskog preparata Baktukal, (s Opalicki, K.). Sum. list 1-2, 1966.

Pojava kloroze iglica duglazije uzgaja-ne u rasadnicima po metodi Dunemann. Bil ten P U S P O br. 1,1968.

Biološka ispitivanja u pogledu primje-ne preparata THIODAN E-35 protiv šte-točina u sumarstvu. E labora t za Sav. sekr. za pol joprivredu, 1970.

Mogućnost primjene živinih i ultravi-oletnih sijalica u borbi protiv sumskih štetnika. Bi l ten PUSPO, 1967.

Biološka ispitivanja preparata DIP-TEREX-80 protiv štetočina u sumarstvu. Elabora t za Sav. sekr. za pol joprivredu, 1970.

Biološka ispitivanja mogućnosti pri-mjene preparata ORTHO-DIBROM pro-tiv sumskih štetnika. E labora t za Sav. sekr. za pol jopr ivredu 1970.

Ispitivanje insekticidne vrijednosti preparata "1242" "Radonja" Sisak. Edic i ja "Badonja" Sisak, 1971.

Efikasna zaštita suma protiv hrastova Cetnjaka i ostalih defolijatora preparati-ma AVISOL ML i AVISOL DM". Zbor-nik radova o nerazvi jenim krajevima, Sa-rajevo 1971.

Biološka vrijednost preparata "AVI-SOL DM" protiv sumskih štetnika. Elabo-ra t za Sav. sekr. za pol joprivredu, 1972.

Suzbijanje hrastovog Cetnjaka i osta-lih štetnika na području SO "Josip Ko-zarac" Nova Oradiska u 1971. godini. Bi l ten P U S P O 1971.

Primjena preparata "DIPTEREX ULV" i sp i t ivanje d je lovanja na sumske štetnike. E labora t za Sav. sekr. za poljo-pr ivredu, 1972.

Efikasnost preparata "NEXAGAN-90 NOBELLOSUNO u suzbijanju gubara i grbica u sumama. Ib id . 1973.

Avionsko suzbijanje sumskih štetnika na području SO Josip Kozarac Nova Oradiska u 1973. godini. Bi l ten PUSPO, 1973.

Pokusno suzbijanje gubara (Lyman-tria dispar IJ.) i hrastova Cetnjaka (Thau-matopoea processionea IJ.) bakterijskim pre-paratom DIPEL avionima. Bi l ten P U S P O 1973.

Ispitivanje biološke vrijednosti prepa-rata DIPEL protiv gubara, mrazovaca i borova Cetnjaka. E l abora t za Sav. sekr. za pol jopr ivredu 1973.

Suzbijanje štetnika biološkim metoda-ma, (s AndroiC, M., Opalicki, K.). ZlS, Sum. f a k u l t e t Zagreb, 1974.

Smjernice i zadaci za zaštitu suma od bolesti i štetnika. Bi l ten P U S P O 1976.

Biološka ispitivanja preparata "DIP-TER-20 PLUS" u suzbijanju gubara i mra-zovaca. E labora t za Sav. sekr. za poljo-pr iv redu 1976.

Distribucija broja, veličine cestica i aktivne supstance nekih insekticida kod aplikacije avionima i njihov učinak na gus-jenice, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t Zagreb, 1976., s. 1-82.

Kako protiv gljiva uzročnika truleži? Sum. vjesnik, Bjelovar 1976.

Experiments with DIPEL prepara-tions for control forest defoliating insects in Croatia. Procc. X V I I U F B O Wor ld Congress, Oslo 1976.

Štetnici suma kao molestanti u turiz-mu. Bef . Zbor l i ječnika, Opat i ja 1975.

Priručnik za aviotretiranje. Trans Ad-r ia 1981.

Rotirajući rasprsivaci "MIKRONAIR AU - 3000", montaža i eksploatacija. Trans Adr ia 1982.

Osnovi toksikologije pesticida. Trans Adr ia 1983.

Forest fires in Yugoslavia. Bepor t fo r in te rna t iona l Meeting, Valencia, Spain, 1986.

U Sum. listu objavio je t r idese tak pri-kaza s t rane s tručne l i t e ra ture .

L I T E B A T U B A *** SN, s. 170, 371. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976., s. 118, 418. *** SL 1-2,1995., s. 55. *** SL 3-4,1997, s. 182,187. *** Sum. škola Karlovac, Monografi ja ,

Karlovac 1997., s. 80,133.

OPALICKI, rođ. MARKO VINO-V l ć , Katarina, (Boricevac, Don j i Lapac, Lika , 25.XI.1933. - Zagreb, 22.XI.1993.), dr. sc., dipl. ing. Su-marstva, sveuc. profesor , visi znan-stveni savje tnik .


310

Kci Nikole i Anice r. Pavi-cic. H r v a t i c a , r imokato l ičke vjere. Po t j eče iz radničke obi tel j i . Školo-vala se u Zagrebu: osnovnu je Ško-lu završi la 1948., a m a t u r i r a l a je 1953.g. na "VI. ženskoj gimnazij i .

S tud i r a l a je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Za vr i j eme s tud i ja (1956.-1960.) r ad i kao volonter u K a t e d r i za zaš t i tu Suma. Godine 1961. prim-l jena je u stalni radni odnos u svoj-stvu tehničkog suradnika . U tom zvanju obavl ja sve laboran tsko-tehnicke poslove iz Šumarske ento-mologije, Sumarske fitopatologije i zaštite Suma, sve do 1964., kada diplomira . Te je godine izabrana za stručnoga suradn ika pr i Kate-d r i za zaš t i tu Suma. Tada svoj r ad usmje rava na p roučavan je š te tn ih Sumskih insekata, patologije inse-kata, uređivanje i popunjavanje en-tomoloških zbirki .

Godine 1973. i zabrana je na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu za sveučilišnog asistenta na predme-tu Šumarska entomologija, a 1974., nakon završenog poslijediplomskog s tudi ja , st ječe akademski s t u p a n j magis t ra znanost i iz područ ja Su-marske entomologije. I z r ad i l a je i obrani la magis tarski rad pod na-slovom "Prilog poznavanju ento-mofaune b i l j n ih za jednica Gor-skog kotara". Dvi je godine kasni je

(1976.) obrani la je i dok torsku di-ser tac i ju "Utjecaj biološkog i ke-mijskog insekt ic ida na p romjenu hemol imfe gusjenica gubara (Ly-mantria dispar L.) i pagusjenica obične i smeđe borove p i la tke (Di-prion pini L. i Neodiprion sertifer Geoffr .)"

U zvanje docenta na predme-tu Šumarska entomologija izabra-na je 1977., a u zvanje izv. profeso-ra na istom predmetu 1983. godine. R ješen jem Republ ičke komisi je za znanost, tehnologi ju i i n f o r m a t i k u izabrana je 1987. u zvanje visi znan-stveni savje tnik .

Godine 1982./83. povjerena jo j je nas tava iz p redmeta Sumarske entomologije, a godine 1984./85. i nas tava iz p redmeta zaštita Suma, na dodiplomskom i poslijediplom-skom s tud i ju na Šum. f a k u l t e t u u Zagrebu.

Ti jekom rada na f a k u l t e t u bi la je mentor pr i iz radi većeg bro-ja d iplomskih radova, te mentor i elan u mnogim komis i jama pr i iz radi i obran i magis ta rsk ih rado-va. Vel iku pažnju posvećuje r adu sa s tudent ima. Bi la je i predstojni-ca Katedre za zaštitu Suma. Za stu-dente Sumarstva izradi la je "Prak-t i kum iz Sumarske entomologije".

Z N A N S T V E N A I STRUČ-NA D J E L A T N O S T , kojom se ba-vila profesor ica K a t a r i n a Opalic-ki, raznovrsna je i sadrža jna , a od-nosi se ne samo na Šumarsku ento-mologiju nego i na zaš t i tu Suma. Nekol iko radova posvećuje bol jem poznavanju i d rug ih Štetnih i ko-r isnih članova Sumske zajednice (ne matode, grinje, pseudoskorpioni pu-ževi). U vise ob jav l j en ih radova pr ikazuje rezultate ispi t ivanja mo-gućnosti p r imjene razn ih kemij-skih i b iokemi j sk ih p r e p a r a t a za suzb i jan je ili za kont ro lu dinami-ke bro jnos t i Sumskih insekata (in-sekticidi, b ioprepara t i , feromoni) . Dala je i de t a l j an opis novootkri-


311

venog parazi ta moljca jelinih igli-ca ( A n a p h e s sp.). Najsves t rani je se bavila proučavanjem entomofaune jele, posebno minera jelinih iglica (Argyresthia funđella F.R.), jed-nog od najvećih š tetnika jele. Tom štetniku posvećen je i njezin ma-gistarski rad.

Vrlo su značajni i zanimljivi radovi koji se odnose na analizu krvi, odnosno hemolimfe i hemoci-ta insekata. Saznanja do kojih je na tom području doSla, ukazuju na mogućnost pr imjene i ove metode pri u tv rđ ivan ju zdravstvenog sta-nja nekih štetnih Sumskih inseka-ta, na temelju čega se može doni-jeti odluka da li t reba ili ne t reba pr imi jeni t i mjere suzbi janja štet-nika.

P o s l j e d n j i h godina tež iš te svoga znanstvenog rada usmjeri la je na is t raživanja uzroka sušenja Suma, u sastojinama na jvredni j ih vrsta drveća kao sto su hrast luž-njak, bukva i jela.

Bila je nositelj vise znanstve-no-istraživackih zadataka ZlŠ-a . Surađivala je u nizu operat ivnih akcija suzbi janja gubara, borovog cetnjaka, borovih pi latki i dr. Sud-jelovala je i u organiziranju suzbi-janja š tetnih insekata aviokemij-skim metodama u nizinskim Suma-ma.

Od 1969. pa do svoje prerane smrti (1993.) obavljala je zdravstve-ne preglede Sumskih i hortikul-tu rn ih rasadnika na području ta-dašnj ih gospodarstava Bjelovar i Varaždin, te pr iva tn ih rasadnika na području Županje.

Bila je suradnik pri izradi "Priručnika izvještajne i dijagnos-tičko prognozne službe zašti te Su-ma", a obradila je i nekoliko tema u "Šumarskoj enciklopediji".

Sudjelovala je i iznosila re-zul ta te svojih is t raživanja na do-maćim i međunarodnim skupovi-ma kao Sto su: X V I I U F B O World

Congress-Norway-1976; Međunaro-dni kongres zaštite bilja, Mtinchen 1978.; Biological and Biotechnolo-gical Control of Forest Pests, Tabor 1985., CSSR; I I . Kongres zašti te bi l ja Jugoslavije, Vrn jacka Ban ja 1982.; V I I . Kongres biologa Jugo-slavije, Budva 1986.; Jugosl. savjeto-vanje o pr imjeni pesticida, Opat i ja 1981., 1985., 1987., Sarajevo 1983.; Ju-goslav. simpozij o zašti t i bi l ja i Ju-gosl. savjetovanje o pr imjeni pesti-cida, L j u b l j a n a 1980.; I. Kongres biologa Hrvatske, Mali Loš in j 1987.; te u većem broju drugih simpozija, savjetovanja i kolokvija u zemlji, a suorganizator je i većeg broja se-minara u mat ičnoj katedr i .

Od l ipnja do listopada 1969. bila je na stručnom usavršavanju u In s t i t u tu za Sumarstvo i drvnu indus t r i ju i Biološkom ins t i tu tu u Beogradu, a 1973. provela je t r i i po mjeseca na stručnom usavrša-vanju u biv. Cehoslovackoj. Kraće je vri jeme provela i na usavršava-nju u vise ins t i tu ta i medicinskih ustanova u Hrva tsko j .

Njezin društveni rad bio je vrlo plodan i obiman. Bila je elan Jugosl. komisije za suzbi janje gu-bara, Hrvatskog entomološkog dru-štva (u Upravnom odboru 1983.-1985.), Komisi je za zašti tu Suma Hrvatske , elan Uređivačkog odbo-ra časopisa "Šumarski list", te akti-van sudionik i elan HŠD, Hrva t -skog biološkog druš tva i dr.


Otpornost gusjenica borovog Cetnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.^) pre-ma Endrinu i Pantakanu. Sum. list 1-2, 1965., s. 71-75.

Suzbijanje gubara (Lymantria dispar IJ.) domaćim preparatima na bazi Bacillus thurigiensis, (s AndroiC, M.). Pošlov. udru-ženje sum.-pr ivrednih organizacija, Zagreb 1965.

Mogućnost povećanja insekticidnog djelovanja domaCeg bakterijskog bio-pre-parata Baktukal, (s Opalicki, S.). Sum. list 11-12,1966., s. 497-502.


312

Pojava korjenovih nematoda u šum-skim rasadnicima. Sum. list 3-4, 1969., s. 126-130.

Mineri i defolijatori jele i njihovo ucesce u procesu sušenja sastojina jele. Sum. list 3-4,1970., s. 69-83.

Ekonomski štetnici jele. Ke fe ra t na seminaru Zaš t i ta od š te tn ih insekata i bo-lesti, Beograd 1970.

Spektar nekih štetnika jele u SB Hr-vatskoj. Sum. list 3-4,1972. s. 131-145.

Suzbijanje štetnika biološkim metoda-ma, (s AndroiC, M. i Opalicki, S.). ZlS , Sum. faku l t e t , Zagreb 1974.

Prilog poznavanju entomofaune bilj-nih zajednica jele Gorskog Kotara, (magis-tarski rad). Sum. f a k u l t e t Zagreb 1974.

Prethodni rezultati timskog istraži-vanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim sumama, (s AndroiC, M.). J A Z U , Centar za znanstveni rad Vinkovci, knj . II. , 1975., s. 68-79.

Morfolosko-biolosko-ekoloska istraži-vanja moljca jelinih iglica (Arg j r e s th i a funde l la F.B.), (s AndroiC, M.). Badovi 23, S I J , 1975. s. 65-72.

Kvalitativna i kvantitativna istraži-vanja štetnika jelinih pupova i izbojaka (minera i defolijatora). Badovi 23, S I J , 1975., s. 72-80.

Dynamic of the Populations of Fir Defoliators and their Effect on Fir Stands in the Segion of the S.B. Croatia. B e f e r a t na X V I I U F B O Wor ld Congress, Oslo, Norway, 1976.

Značenje analize krvi za prognozu po-jave sumskih štetnika. Poseb. izd. K a t e d r e za zašt i tu suma, Zagreb 1977.

Crnoglavi savijač jelina izbojka (Ca-coecia murmana H B . ) Badovi 31, S lJ , 1977., s. 33-37.

Hrastov savijač (Tortrix viridana IJ.). Badovi 31, S i J , 1977., s. 38-41.

Uzroci sušenja hrasta lužnjaka u sla-vonskim sumama, (s AndroiC, M., Opalicki, S.). Poseb. izd., Sum. fak . Zagreb 1978.

Utjecaj biološkog i kemijskog insekti-cida na promjenu hemolimfe gusjenica gubara (Lymantria dispar IJ.) i pagusjeni-ca obične i smeđe borove pilatke (Diprion pini L. i Neodiprion sertifer Geoffr.), (di-sertacija) . Glas. za sum pokuse 20, Zagreb 1980.

Nove spoznaje o morfologiji i biologiji jelina moljca iglicara (Argyresthia funde-lla F.B., Lepidoptera: Tineidae). Sum. list 1-2,1981.

Praktikum iz "sumarske entomologije za studente šumarstva. Sum. f a k u l t e t Za-greb 1983.

Štetna entomofauna jele u SB Hrvat-skoj s posebnim osvrtom na jelina moljca iglicara (Argyresthia fundella F.R.J. Savez

druš tava za zašt i tu bi l ja Jugoslavije, Zbor-nik radova, Beograd 1981.

Priručnik izvještajne i dijagnosticko-prognozne službe zaštite suma, (sa surad.). Savez I T S i ind. za p re radu drveta Jugosl, Beograd 1981.

New Member of Fir (Abies alba Mili.) Anaphes sp (Hymenoptera: Mymaridae) entomofauna. "Entomophaga" No. 24, Pariš , 1982., s. 119-120.

Porast brojnosti neki clankonožaca iz razreda Arachnida, Pseudoscorpiones, Aca-rina; te insekata (Coleoptera-Scarabeidae) na području SB Hrvatske i njihov značaj za sumske sastojine. Zaš t i ta bilja, vol. 34 (1), Beograd 1983., s. 109-120.

Použuti Agregatniho feronomu k sle-dovani a boji s lykožroutem Ips Typogra-phus L. v lesich Chorvacke SB FSBJ. Bio-logicky a biotehnologicky boj se skudci le-sa. Dum Techniky CSVTS Ceske Bude-jovice, Tabor 1985.

Zaštita suma na krsu. Glas. za sum. pokuse, poseb. izd. 2, Zagreb 1986., s. 229-246.

Sušenje bukve (Fagus silvatica IJ.) i entomofauna. Kolokvi j o bukvi, Zbornik radova, Sum. fakultet Zagreb 1986., s. 37-51.

Utjecaj hranjiva u iglicama jele na promjenu gustoCe populacije jelina moljca iglicara (Argyresthia fundella F.B., Tinei-dae, Lepidoptera). Glasnik za sum. pokuse, poseb. izd. 3, Zagreb 1988.

Utjecaj faune tla na fiziološku kondi-ciju i sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur IJ.). Glasnik za sum. pokuse, poseb. izd., Zagreb 1988.

Utjecaj abiotickih i zoobiotickih fak-tora na sušenje suma u SB Hrvatskoj, (sa Hrasovec, B.). Glasnik za sum. pokuse, Za-greb 1988.

Tujin miner (Argyresthia thuiella Pac-kard, Argyresthiidae Lep.) nova vrsta u Hrvatskoj. Sum. list 10-12,1991., s. 483-487.

Primjena pesticida u Hrvatskoj tije-kom 1990. godine. Sum. list 6-8, 1992., s. 283-289.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 170 (Opalicki, K.), 370 (Mar-

kovinovic Katica) . *** Povi jes t sum. 1846-1976., s. 118, 418. *** SL 3-4,1997., s. 187.

OPANČAR, Đuro, (Sag, Osijek, 26. X1.1927.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole, zan imanjem po-l jodjelca. H r v a t s k e nacionalnosti . S r edn ju Šumarsku Školu završio je u Kar lovcu 1953., a s t u d i j Sumarst-va upisao je u Sara jevu , gdje je od-


313

slušao t r i godine, a če tv r tu završa-va na Pol jopr ivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1958.-59., a d ip lomirao na Šumarskom odje lu 19.1.1960.g.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 371-372. *** Sum. škola Karlovac. Monografi ja ,

Karlovac 1997., s. 80,133.

OPANČAR, Tomislav, (Osijek, 20. V.1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Đure , dipl. ing. Sumar-stva. H r v a t . Nakon osnovne škole završio je d rvno tehn icku Školu i 1983. upisao se na Sum. f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 19.Y.1995.g. iz ekologije. Napisao je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Oštećenja vegetacije u par-kovima Osi jeka 1991./92."

OPSENICA, Branko, (Plaski , Ogu-lin, 20.111.1948.), dipl. ing. Šumar.

ZavrSivSi Šumarsku Školu u Kar lovcu 1969.-70., upisao se na Sum. f a k u l t e t u Zagrebu, gdje je i d ip lomirao na SG odjelu 10.XII. 1975. god.

OPSENICA, Milan, (Ogulin, 21.V. 1964.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Đure , zan imanjem vozača iz Plaskoga. Srpske nacionalnosti . ZavrSivSi u CUO Ogulin, odgojno-obrazovno usmjerenje , upisao se 1983. godine na Sumarsk i f aku l t e t , SG odjel.

Dip lomirao je 25.1.1990.g. iz uzgajanja Suma. Napisao je dip-lomski r ad pod naslovom "Prirod-no pomlađ ivan je Suma bukve i jele na Medvednici".

ORAS, Igo, iz Sv. Vida, Malinska, Krk , rođen 4.II. 1899., ing. Sumarst-va, Sum. savje tnik .

Sumarstvo je apsolvirao 1924. na Visokoj Sum. Školi za k u l t u r u t la u Beču.

Dana 23.1.1925. imenovan je

p r i v r e m e n i m Sum. i n ž e n j e r s k i m asis tentom i v.d. kotarskog Sum. r e f e r e n t a kod Kotarskog pogla-vars tva u Spl i tu . Državn i s t ručni ispit položio je 1927. u Beogradu. Na redne godine (1928.) p remješ ten je Ko ta r skom nacelstvu u Makar-skoj, gdje je 1932. unap r i j eđen za Sum. višeg pristava i kotarskog Sum. r e fe ren ta .

Godine 1937. p remješ ten je Sum. odsjeku u Spli tu, gdje je 1939. imenovan Sum. savje tnikom. Usli-jedio je p r e m j e š t a j Otočkoj imov-noj općini, gdje je kao Sum. nad-zornik 1940. bio u p r a v i t e l j Sumske uprave u Korenici , a 1941. u istom svojstvu u p r a v i t e l j u Vrhovinama.

I s t e je godine premješ ten za Sum. nadzornika kod Ravnate l j s tva Suma u Mostaru (BiH), gdje je 1943. o tpuš ten jer se ni je u zakonskom roku, nakon dopusta, javio u slu-žbu.

Kao suradnik Sum. l ista u č lanku "PoSumljavanje krSa u Dal-maciji" (1939., 1940.) pisao je o za-in te res i ranos t i pučanstva tog po-d ruč j a za poSumljavanje krSa, pi-t a n j u posjedovnih odnosa, po t reb i donošenja zakona o diobi općinskih i seoskih pašn jaka u Dalmaci j i , te o organizaci j i poSumljavanja, uz opis t ehn ike sadnje i sjetve.

Bio je elan J S U i H S D (1940.-1943.).

B A D O V I

Reorganizacija sumarske službe u dal-matinskom dijelu Primorske banovine. Sum. list 1938., s. 352-357.

Problem poSumljavanja krs a u Dal-maciji. Sum. list 1939., s. 559-567; 1940., s. 383-396.


303; 1932., s. 641; 1936., s. 586; 1937., s. 615; 1939., s. 326; 1940., s. 190, 269; 1941., s. 17, 404; 1942., s. 333; 1943., s. 24, 269.

BorosiC, J.: SIS, s. 24, 61, 99. Kauders, A.: Sum. bibliograf. I, s. 66,170. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 126,183, 412.


314

OREB, Dubravko, (Zagreb, 5.VI. 1942.), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplo-mirao je na ŠG odjelu 7.II.1966.g.

O R E č , Marinko, (PosuSki Gradac, B i H , 22.111.1937. - 9.V.1976.), dipl. ing. Sumarstva.

S tud i r ao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu. Diplo-mirao je na ŠG odje lu 16.Y.1969.

P r e m a nepotpunim podaci-ma bio je zaposlen od 18.1.1968. do 30.IX.1972. godine u Šumarskom ins t i t u tu Jas t r eba r sko . U Odjelu za t ipologi ju Suma sudjelovao je u radovima na vegetaci jskim istraži-van j ima i k a r t i r a n j u Šumske vege-taci je . Za t im je radio kao Sum. re-f e r e n t u d i rekc i j i za Savu.

L I T E B A T U B A *** ŠIM, s. 55,118.

OREŠCANIN, Dušan, (Blatusa , 25.YII.1910.), sveuc. prof., dr . Su-mars tva .

Šumars tvo je apsolvirao skol. g. 1932.-33., a d ip lomirao na Poljo-pr ivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 22.YI.1933. Dok to r i r ao je na Š u m a r s k o m f a k u l t e t u u Beo-gradu 1957.

Od 1934. god. službovao je u Sušaku , Zag rebu , GareSnici, Voj-

nicu, Spacvi, Požarevcu, Dard i , Novom Sadu i Beogradu kao sef Šumske uprave, up ravn ik Šumske manipulaci je , d i r ek to r poduzeća "Drvopromet" i "Građevinar" od 1946. do 1948. god.; kao načelnik u Min i s ta r s tvu Sumarstva S rb i j e od 1948. do 1949. god.; kao pomoćnik min is t ra u Genera lno j d i rekc i j i d rvne indus t r i j e S rb i j e od 1950. do 1951. god. i kao generalni d i rek to r Šumskog izvoznog poduzeća "Rud-nik" od 1951. do 1957.

Od 1957. godine izvanredni je, a od 1962. redovni profesor Šu-marskog f a k u l t e t a u Beogradu sve do umi rov l j en ja 1977. god. Preda-vao je trgovinu drvetom, trgovinu drvetom sa Šumsko - privrednom geografijom i ekonomiku drvne in-d ustrije.

Bio je dugogodišnji ak t ivn i suradnik K o m i t e t a za drvo UN u Zenevi i ko lzu l tan t i eksper t za vise zemalja u razvoju pr i F A O u Rimu. Pozna t je znanstveni i stru-čni d j e l a tn ik u oblast i t rgovine dr-vetom.

Yise je godina bio ak t ivan u d ruš tveno - s t ručnim organizacija-ma. Bio je elan J Š U od 1938.g„ elan H Š D (1940.), dopreds jednik Sa-veza I T Š I D i elan preds jedniš tva Saveza I T Š I D Jugoslavi je , zaslu-žni e lan Saveza IT i I T Š I D Ju-goslavi je , počasni elan Saveza I T Š I D Srb i j e i I T Š I D Jugoslavi je .

Za svoj s t ručni rad pr imio je vise p r i znan ja i odl ikovanja .


Izvoz drveta iz Jugoslavije, razvoj i problemi (disertaci ja) . Beograd, 1959.

Izvoz drveta, razvoj i problemi. Beo-grad, 1959.

Trgovina drvetom I. Beograd, 1963. Geografija sumske privrede I. Beograd,

1968. Geografija sumske privrede II. Beo-

grad, 1971. Trgovina drvetom II. Beograd 1977.

Objavio je vise od 400 znanstvenih i


315

s t ručnih radova u domaćim i s t ran im Ča-sopisima i s t ručnim listovima.

L I T E B A T U B A *** SL: 1938., s. 340, 594; 1940., s. 269,

327; 1941., s. 503; 1942., s. 128. BorosiC, J.-. SIS, s. 8 ( IV. god.). *** SN, S. 594. *** SE 2,1983., s. 565-566. *** H S D 1846-1996., s. 417, 436.

O R E S C A N I N - Ž U N A , Dar inka , (Sisak, 30.X.1944.), dipl. ing. Sumar-stva.

Kci Pav la i Mar i j e r. Bra-cun. H r v a t i c a , r imokato l ičke vje-re. Otac jo j je bio prosv je tn i dje-latnik, a m a j k a službenica. I os-novnu i s redn ju školu završi la je u Sisku. M a t u r i r a l a je na Gimnazi j i "Vladimir Majder" 1962. god.

Sumars tvo je s tud i ra la na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomira la je na Sumsko-uzgojnom odsjeku 1970. godine.

P r v o zaposlenje kao pr iprav-nica dobiva (1.III.1971.) u SG Si-sak - Š u m a r i j a Sisak i Š u m a r i j a P e t r i n j a . Po završenom pr iprav-ničkom stažu zapošl java se u Plan-sko - ana l i t i čko j službi Radne za-jednice.

N a j d u l j e r ad i u Š u m a r i j i Po-kupsko (od 1.IX.1974.), n a j p r i j e kao zamjenik up rav i t e l j a i organizator rada, a potom na mjes tu upravi te-l ja Šumar i j e (1988.-1993.). Počet-kom 1993. godine i m e n o v a n a je

up rav i t e l j em Šumar i j e Sisak na ko jo j se dužnost i nalazila i k r a j e m 1997. godine.

U povodu 150. obl je tn ice ute-mel jen ja (1996.) H S D d o d j e y u j e dipl. ing. D a r i n k i Orescanin-Zuni pismeno priznanje i srebrnjak K r a l j Tomislav za n jen višegodišnji rad na dobrob i t Sumarske s t ruke.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/1995., s. 65. *** Poslov. izvjes. 1995., "HS", s. 62. *** SL 5-6,1997., s. 322. *** "Hrvatske sume", Časopis 13/14, Za-

greb 1998., s. 17-18, (Zuna).

O R E Š K O V I Ć , Zel jko, (Zagreb, 21. IX.1949.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Đure , zan imanjem kro-jača. H r v a t . Gimnazi ju je završio u Zagrebu skol. g. 1968.-69.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je na SG odje lu 30.X. 1975. god.

Od 16.11.1979. r ad i u Šumar-skom ins t i t u tu Jas t r eba r sko . Pre-ma nepotpunim podacima zaposlen je (1995.) u Odjelu rasadnicke pro-izvodnje.

S tud i rao je posl i jediplomski s t u d i j i p r i k r a j u je izrade magis-tarskog r ada pod naslovom "Peri-voji uz dvorce Save i K u p e - sa-dašnje stanje i prijedlog za obnovu".

B A D O V I

OreskoviC, Z., 1986.: Basadnicka proiz-vodnja Instituta. Monograf i ja Sum. insti-tu ta Ja s t r eba r sko 1945-1985., Zagreb, s. 109-113.

OreskoviC, Z„ Both, V., 1988.: Basad-nicka proizvodnja Šumarskog instituta Ja-strebarsko. Bad. Šumar. inat. 23 (75), Za-greb, a. 249-254.

OreskoviC, Z., Both, V., Maradin B., 1993.: Proizvodnja sumskog sadnog materi-jala u rasadniku Šumarskog instituta. Bad. sum. inat 28 (1/2), a. 275-287.

OreskoviC, Z., 1994.: Nursery produc-tion of the Forestry Institute Jastrebar-sko, Croatia. Publ ica t iones Univerai tat ia Hort icul turae Induatriacque Alimentariae: Budimpešta , p. 76-83.


316

Oresković, Ž., 1994.: Prva industrijska trusnica u Hrvatskoj. Mehanizaci ja šumar. 19 (1), Zagreb, s. 69-72.

(Sudjelovao je i u nekoliko grupnih radova.)

L I T E B A T U B A *** SlM, s. 31, 33,109,118. *** SL 1-2,1995., s. 56. *** SlB, s. 6,11,12, 45, 68. Lovreković, M.: Organizacija i korište-

n je izvora sumarskih informaci ja . Zagreb 1997., s. 13.

Maričević, I.: Kazalo au tora i s t ruktu-ra sadržaja Sum. lista 1976-1995. SL 3-4, 1997., s. 187.

ORLIĆ, Stevo, (Brinje , Otočac, Li-ka, 15.XI.1934.), dipl. ing. Sumar-stva, dr. sc., znanstveni savjetnik.

Sin Jove i Savke r. Rajacić. Hrva t ske narodnosti i državljan-stva. Pot ječe iz radnicko-seljacke obitelj i . Osnovnu je Školu završio u Br in ju 1950., a srednju Šumar-sku školu u Karlovcu 1955. godine.

Nakon završene srednje ško-le radio je u svojstvu Sum. teh-ničara kod Šumar i je Crikvenica i Šumar i je Br in j e (1955.-1956.). Od Šumar i je Br in j e dobio je stipendi-ju za s t u d i j Sumarstva, koji je upisao skol. g. 1956.-57. na Poljopriv-redno-Sumarskom faku l t e tu u Za-grebu, na kojem je i apsolvirao skol. g. 1959.-60., a diplomirao je na vec osamostaljenom Šumarskom faku l t e tu 30.V.1961. god.

Nakon odsluženog vojnog ro-

ka, zaposlio se kod ŠG Ogulin u svojstvu re fe ren ta za uzgoj i zašti-tu Suma. Početkom 1963. pr imljen je u radni odnos kod bivšeg Zavo-da za četinjače, Jas t rebarsko, kas-nije Jugosl. ins t i tu t za četinjače, a od 1974. Šumarski ins t i tu t Jastre-barsko gdje radi i 1997.g.

Posli jediplomski s tud i j upi-sao je u jesen 1964. g. na Šumar-skom faku l t e tu u Zagrebu iz po-dručja silvikiiltnre, a magistr irao je 1971. godine. Na istom faku l t e tu doktor i rao je 1986.

U zvanje znanstvenog surad-nika bi ran je 1975., višeg znanstve-nog suradnika 1986. i znanstvenog savjetnika 1991. godine.

U Šumarskom ins t i tu tu Jas-t rebarsko zaposlen je kao samo-stalni istraživač u Odjelu za uzgoj i zašt i tu Suma, odnosno u Odjelu za uzgoj. Od 1985. pored istraži-vačkih zadataka vodi i podprojekt iz područja si lvikulture. Objavio je vise od 70 znanstvenih i stru-čnih radova, samostalno ili u su-radnji, u domaćim i stranim časopi-sima i edicijama te vise od 150 pro-jekata, elaborata i ekspertiza za po-trebe hrvatske Sumarske operative.

U Šumarskom ins t i tu tu Jas-t rebarsko obnašao je različite du-žnosti, od kojih se posebno ističe mjesto predsjednika Znanstvenoga vijeća i glavnog urednika časopisa "Badovi" t i jekom deset godina.

Član je HŠD, Hrvatskog eko-loškog društva, Hrvatskog biološ-kog društva i I U F B O .

Škol. g. 1970.-71. boravio je u SAD u svojstvu Special Student kod H a r v a r d Forest-a, H a r v a r d University.

Sudjelovao je u radu vise stru-kovnih skupova u zemlji i inozem-stvu.

B A D O V I

Prilog pitanju gustoće sadnje biljaka u kulturama četinjača. Bi l ten Posl. udru-


317

2enja sum. privr. organizacija, Zagreb 1967., s. 341-350.

Uspijevanje crnog bora (Pinus nigra, L.) na Suboticko-Horgoskoj pjescari, (ma-gis tarsk i rad) . Sum. f a k u l t e t Zagreb 1971., s. 1-89.

Obrezivanje grana kao mjera njege u intenzivnim kulturama običnog bora (Pi-nus silvestris, L.). Sum. list 1-2, 1971., s. 18-25.

Sumarstvo u Harvardu. Sum. l ist 9-10,1972., s. 388-392.

Istraživanje produktivnosti vristin-sko-bujicarskih tala pod mladim kultura-ma običnog bora (Pinus silvestris, L.) na području SG Karlovac. Sum. l ist 1-2, 1973., s. 23-38.

Komparativna istraživanja o najpo-voljnijim razmacima sadnje običnog bora (Pinus silvestris, L.) i američkog borovca (Pinus strobus L.) u intenzivnim kultura-ma. Sum. list 11-12,1973., s. 421-431.

Sušenje američkog borovca (Pinus strobus, L.) U kulturama, (u su radn j i ) . Sum. l ist 9- 10,1973., s. 375-385.

IUFRO Sekcija I, Mađarska, 1973., (s Dokus, A.). Sum. list 11-12,1973., s. 487-487.

O nekim pitanjima u vezi s prošire-njem areala četinjača u nas. Sum. l ist 5-6, 1974., s. 213-218.

Preživijenje i razvoj biljaka običnog bora (Pinus silvestris, L.) različitih visin-skih klasa. Sum. list 4-6,1975., s. 161-168.

Običan bor, crni bor, evropski a ris, obična smreka i američki borovac u jugois-točnoj Slavoniji. J A Z U , S impoz i j 100 go-dina znanstvenog i organiz i ranog p r i s t u p a s u m a r s t v u jugois točne Slavoni je , kn j . II . , Zagreb 1975., s. 143-153.

Američki borovac (Pinus strobus L.): za i protiv. Sum. list 1-2,1976., s. 51-60.

Simpozij IUFRO, Sekcija S4.01 i SI. 05.05, Poljska. Sum. l ist 1-2,1976.

Preživi jen je i visinski prirast biljaka običnog bora (Pinus silvestris L.) različi-tih starosti. Sum. list 10-12,1977., s. 436-440.

Rezultati prorjeđivanja sastojina obi-čnog bora, (s Dokus, A.). B a d o v i 37, S l J 1979. s. 6-20.

Obrezivanje grana - mjera njege u kul-turama i sastojinama četinjača za proiz-vodnju visokokvalitetne oblovine. B a d o v i 37, Si J 1979., s. 22-38.

Prvi rezultati komparativnog uzgoja nekih domaćih i stranih četinjača.

Bibliografija o ekonomskoj historiji Jugoslavije, (P r ikaz ) . Sum. list 4-6, 1979. s. 223.

Međunarodni simpozij, IUFRO, S 3. 02.00 SSSR. Sum. list, 1-2,1980., s. 77-79.

Rekonstrukcija panjaca unošenjem četinjača u pruge i krugove. B a d o v i 47, SI J 1981.

Prilog poznavanju sezonske dimamike visinskog rasta obične smreke, Pancićeve omorike i sitkanske smreke. Sum. l ist 5-7, 1981., s. 219-226.

Rezultati komparativnog uzgoja ne-kih domaćih i stranih vrsta četinjača. Sum. list 3-4,1983., s. 207-215.

Kulture američkog borovca u SR Hr-vatskoj. B a d o v i 55, S l J 1984., s. 5-11.

Prorjeđivanje kultura četinjača s po-sebnim osvrtom na vrijeme i metod prvog prorednog zahvata. Sav je tovan je , S tub i cke Toplice. Badov i 2, izv. izd., S l J 1984., s. 67-74.

Preživljenje i rast biljaka običnog bo-ra (Pinus silvestris, L.) različitih starosti. Sum. list 5-6, 1984., s. 209- 212.

Istraživanje utjecaja obrezivanja gra-na i gnojidbe na intenzitet sušenja ame-ričkog borovca. B a d o v i 55, S l J 1984., s. 13-23.

Preživljenje i razvoj biljaka običnog bora (Pinus silvestris, L.) različitih visin-skih klasa. I I I kongres ekologa Jug., Ser i j a B, kn j . I I I , Sa ra j evo 1984.

Plan znanstvenih ekskurzija za učes-nike XVIII svjetskog kongresa IUFRO. Sum. list 1-2,1985., s. 47-60.

Seminar za pripreme ekskurzija, Del-nice. Sum. l ist 7-8,1985., s. 373-375.

Uspijevanje četinjača u kulturama na području SG Bjelovar, (u su radn j i ) . Ba-dovi 65, Si J 1985., s. 5-63.

Prilog poznavanju uspijevanja četi-njača na lokalitetu "Imrijevci", Šumarija Caglin. Badov i 70, S l J 1986.

Utjecaj razmaka sadnje na uspijeva-nje obične smreke (Picea abies, Ka r s t . ) na području Pljesivickog prigorja, (dok to r ska d i se r tac i ja ) , SF. Zagreb 1986., s. 280.

Sumske kulture i plantaže, (s Dokus, A.). Monogr., Si J 1986., s. 87-91.

Sumske kulture i plantaže. Sum. enc. 3., 1986., s. 362-364.

Rhe Growth of Six Conifers Species on Different Sites in Croatia, (s Komle-noviC, N.). Voluntary paper, X V I I I I U F B O Kongress, L j u b l j a n a 1986.

Eksperimental Are a "Točak", Forest Enterprise Karlovac:

1. Comparativ Species Plantation 2. Norway Spruce Thinning Plots IUFRO Excursion No. 2 and 18. Jas-

trebarsko 1986. Sastanak voditelja ekskurzija I U F B O .

Sum. list 1-2,1986., s. 59-60. Utjecaj razmaka sadnje na uspijeva-

nje obične smreke (Picea abies Ka r s t . ) na području Pljesivickog Prigorja. Sum. list 5-6,1987., s. 221-248.

Uspijevanje sest vrsta četinjača na ra-zličitim staništima u Hrvatskoj, (s Kom-lenoviC, N.). TreCi kongres biologa H r v . s


318

međunarod. sudjelovanjem, Mali Lošinj, 1987. Influence of Spacing on Height and

Diameter Growth of Norway Spruce on Meliorative Pseudoglej. I U F K O Simpozij , S.l.05-05, Garpenberg , Švedska, 1987.

Uspijevanje kultura četinjača i njihov utjecaj na kemijska svojstva tla na razli-čitim staništima, (s Komlenović , N.). Ba-dovi 75, Zborn ik radova Drugo savjetova-n j e naucnois t raž ivackog rada , S I J 1988., s . 115-121.

In memoriam: Žarko Hajdin. Sum. l ist 1-2,1988., s. 91-92.

Stjepan Milcic, sum. teh., Nekrolog. Sum. l ist 5-6,1988., s. 294.

Basadnicka proizvodnja breze (Betu-la pendula Both.) , (p rv i r ezu l t a t i ) , (s Oc-virek, M.). B a d o v i 75. S i J 1988., s. 109-113.

Prilog poznavanju utjecaja prorednog zahvata na vertikalni raspored debljin-skog prirasta kod običnog bora (P. sil-vestris, IJ.), (s Ocvirek, M.). B a d o v i 75, S i J 1988., s. 123-128.

Pokus IUFBO provenijencija Pinus Contorta var. latifolia (Engelman) Cri tch, (s Ocvirek, M.). B a d o v i 80, S I J 1989., s. 217-229.

Prilog poznavanju sezonske dinamike visinskog rasta kod običnog bora, crnog bo-ra i američkog borovca. I V . kongres ekolo-ga Jug., Ohr id 1989.

Pokus IUFBO provenijencija sitkan-ske smreke (P. sitchensis, Carr.), (s Oc-virek, M.). B a d o v i 80, S I J 1989., s. 231-243.

Bezultati o visinskom i debljinskom rastu obične smreke (P. abies, K a r s t . ) u pokusima različitih razmaka sadnje na po-dručju Slavonije. Sum. l ist 1-2, 1989., s. 17-255.

Tending of Young Stands. I U F B O , S.l.05-05. Proceedings, Dresden 1989., s. 149-164.

IUFBO Contort Pine Provenances in Yugoslavia. I U F B O , J o i n t Meet ing of W o r k i n g P a r t i e s S2.02-05.06.14 P lyp ia , Wash ing ton , USA, 1990.

Besearch of Influence of Spacing on the Orowth of Scots Pine (P. sylvestris, IJ.) in intensiv cultures. X I X I U F B O Kon-gres, Mon t rea l 1990.

Uskladišten je žira hrasta lužnjaka, (s Ocvirek, M.). Badovi , Vol. 25, br. 2., S I J 1990., s. 311-321.

Međunarodni pokus provenijencija ze-lene duglazije (P. mensiesii, F ranco) , (s Ocvirek, M.). Badovi , Vol. 25, br . 2, S I J 1990.

Njega mladih borovih sastojina pro-redom. Sum. l ist 9-10,1990., s. 369-381.

Basadnicka proizvodnja obične breze (Betula pendula Bo th ) . Badovi , Vol. 26, br. 1, S I J 1991., s. 105-114.

Prvi proredni zahvat, produkcija bio-

mase i njezin kemizam u kulturi obične smreke (P. abies, Karst.J) Velika Buna, (u su radn j i ) . Badovi , Vol. 26, br . 1, S i J 1991., s. 77-94.

Istraživanja o utjecaju razmaka sad-nje na razvoj stabala običnog bora (P. sylvestris IJ.) U intenzivnim kulturama. Badovi , Vol. 26. br . 2, S i J 1991., s. 175-186.

Prilog poznavanju sezonske dinamike visinskog rasta kod običnog bora, crnog bo-ra i američkog borovca. Badovi , Vol. 27, br . 1, S I J 1992., s. 115-122.

Preživljenje i rast biljaka običnog bo-ra (P. sylvestris IJ.) različitih starosti. Sum. list 6-8,1992., s. 271-276.

Proučavanje uspijevanja ariša različi-tih provenijencija u Hrvatskoj, (s Ocvirek, M.). Badovi , Vol. 27, br. 1, S I J 1992., s. 21-28.

Besearch of Different Larch Prove-nances in Croatia. I U F B O L a r i x Sympo-sium, Montana , SAD, 1992.

Utjecaj različitog načina uzgoja i sad-nje obične smreke (Picea abies, Ka r s t . ) na njihov rast, (u su radn j i ) . Badovi , Vol. 26, br. 2, S I J 1991., s. 211-222.

Utjecaj različitih načina uzgoja i sad-nje sadnica običnog bora (Pinus sylvestris IJ.) na njihov rast. Badovi , Vol. 27, br . 1, S I J 1992., s. 55-64.

Proučavanje provenijencija američkog borovca (P. strobus L.> Sum. list 9-10,1993., s. 361-368.

Sumski rasadnici. Sume u Hrvatskoj, monogra f i j a , Zagreb 1992., s. 101-104.

Sumske kulture i plantaže. Sume u Hrvatskoj, monogra f i j a , Zagreb 1992., s. 105-108.

IUFBO Contorta Pine Provenances in Croatia, (sa GraCan, J.). P roceed ing of I U F B O W o r k i n g P a r t y S.2.02.06, Umea , Švedska, 1993.

Uspijevanje domaćih i stranih vrsta četinjača u mladim kulturama na podru-čju bujadnica i vristina Hrvatske, (s Oc-virek, M.). Badovi , Vol. 28, br . 1-2, S I J 1993., s. 91-104.

Conversion of Beech Coppice Forest by Introduction of Conifers. I U F B O Sym-posium "Mounnt in S i lv icu l tu re in Control Spain", 1993.

Istraživanje provenijencija zelene du-glazije (Pseudotsuga mensiesii, F ranco . ) u H r v a t s k o j , (s Ocvirek, M.). Sum. l ist 5-6, 1994., s. 139-146.

Prilog istraživanjima kultura i uspije-vanja obične breze (Betula pendula, Bo th . ) u području bujadnica i vristina Hrvatske. Badovi , Vol. 29., br. 1, S i J 1994., s. 49-58.

Bazmak sadnje i razvoj obične smre-ke u kulturama. Badovi , Vol. 29., br. 1, S I J , 1994., s. 59-70.

Besearch of Orowth of Different


319

Larch Provenances in Croatia, (s Ocvirek, M.). Ecology and Management of L a r i x Forest : A Look Ahead, Proceedings of an In te rna t iona l Symposium, Keport GTB-INT, USA, 1995., s 495-498.

Proreda u kulturi običnog bora (P. sil-vestris L.), (s Ocvirek, M.). Badovi, Vol. 30, br. 1, S l J 1995., s. 11-21.

The Orowth of Seven North Ameri-can Tree Species on Experimental Plots in Heathland Are a of Croatia, (Bast sedam sjevernoamerickih vrsta na pokusnim plo-hama na područ ju bujadnica i vr is t ina H r -vatske), (s Ocvirek, M.). Badovi, Vol. 30, br. 2, S i J 1995., s. 141-151.

IUFRO Douglas Fir (Pseudotsuga menziessii Mirb. Franco) . Provenance Ex-per iment in Croatia, (s Ocvirek, M.). Jo in t of the I U F B O Working Pa r t i e s S2.02.05. 06, 12 and 14 1995. Evolut ion of Breeding Strategies for Conifers f r om the Pac i f i c Northwest , DF-5, Limoges, France.

Istraživanje provenijencija zelene du-glazije (Pseudotsuga menziesii /Mirb./ Fran-co) u Hrvatskoj. Sumarski list 11-12, s. 455-462.

Sjeme hrasta lužnjaka kao temeljni uvjet nastanka i opstanka hrasta lužnjaka, (u suradnj i ) . Monograf i ja H r a s t lužnjak u Hrvatskoj", Zagreb 1996., s. 145-158.

Rasadnicka proizvodnja hrasta lužnja-ka, (u suradnj i ) . Monograf i ja "Hrast luž-njak u H r v a t s k o j , Zagreb 1996., s. 159-166.

Proreda i mineralna prehrana kao mje-ra njege u kulturi obične smreke. Badovi 1, 1997., Si J, s. 55-66.

Uspijevanje sest vrsta četinjača u le-siviranom tlu na području Bjelovara, (u suradnj i ) . Sum. list 7-8,1997., s. 361-370.

Rasadnicka proizvodnja u Hrvatskoj od 1992.-1996. god. Proizvedeno vise od 152 milijuna sadnica. Časopis "Hrv. sume", sr-panj-kolovoz 1997., Zagreb, s. 11-12.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 373.

Povijest šumar. H r v a t s k e 1846-1976., s. 54, 77, 98,118, 418.

*** SlM, s. 32, 87, 88, 91, 118, 122, 139, 140,150,154,156,157,178,

Tko je tko u Hrva t sko j , Zagreb 1993., s. 534.

*** S I B 1996., s. 6, 26, 34, 44-50, 68, 150, 154,156-157,178.

*** H S D 1846-1996., s. 377, 422. H r a s t lužnjak u Hrva t sko j , s. 504,

527, 552. Maricevic, I.: Kazalo au tora Sum. lista

1796-1995., SL 3-4/97., s. 182,187. *** Sum. škola Karlovac. Monografi ja ,

Kar lovac 1997., s. 81,133.

ORMUŽ, Josip, (Slat ina, Krap ina , 4.XII.1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Sande r. H o r v a t . H r v a t s k e narodnost i i državl jan-stva, katol ik . Po t j eče iz seljačke obi tel j i . Niže raz rede osnovne ško-le završio je u Pe t rovskom 1955., a vise u K r a p i n i 1959. U K r a p i n i je završio i g imnazi ju 1963. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je 25.VI.1971. godine.

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u D I P - u Đurmanec i Š u m a r i j i K r a p i n a (1970.-1971.). Na redne dvi-je godine (1972.-1973.) rad io je kao poslovođa uzgoja Suma i poslovođa iskor iscivanja Suma. Godine 1974. i 1975. bio je na mjes tu r e f e r e n t a uzgoja, a 1976. postavl jen je za re-v i rn ika i na tom mjes tu os ta je do 1979. godine. Od 1980. do 1984. po-novno je na mjes tu r e f e r e n t a uz-goja Suma. Nakon toga u p r a v i t e l j j e RJ Šumar i j e K r a p i n a (1985.-1991.), a zatim (1992.) v r š i t e l j je du-žnosti up rav i t e l j a Šumar i j e Kra-pina US Zagreb. U narednom raz-dobl ju obnaša dužnost r ev i rn ika i zamjen ika up rav i t e l j a u njegovoj odsutnosti .

Uz redovan rad u Šumarskoj s t ruci s dipl. ing. Sum. B. TuSekom (1990.) dao je in ic i ja t ivu i obavio p r ip remne radove kako bi se u GJ Macel j v ra t io p reborn i način gos-podarenja , jer je vidio lose poslje-dice do t adašn j ih l u t a n j a u smjer-nicama gospodarenja putem sku-pinskih i oplodnih sjeća u Sumama jele i bukve.

Sudjelovao je na većem bro-ju s t ručn ih skupova: u Sa ra j evu 1986., u Klagenfur tu 1987., Drveni-ku 1988.g„ I U F R O sas tanku u Za-grebu 1990., na Br i junima 1992. i dr.

Član je H S D .

ORSANIĆ, Božidar, (Podlapaca, Otočac, 11.XII.1923.), dipl ing. Su-mars tva .


330

Sin Ivanov. Hrva t . ZavrSivSi u Šonju realnu gimnaziju, upisao se Skol. g. 1945.-46. na Pol joprivred no-sumarski f aku l t e t Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je 1948.-49,, a diplomirao l8,VI-l950.g. na Su-marskom odsjeku.

LI TURA TUBA s. 363, (stoji: ix Udbine) .

ORŠANlC, Hrvoje, (Zagreb, 83, VI I I , 1960.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Teodora i Mi lose r. Ra-vnihar. Slovenske narodnosti i dr-žavljanstva. Ateist. Školovao se u Brezicama, u Sloveniji: osnovnu je školu završio 1974., a g imnazi ju 1978, godine.

Sumarstvo je s tudirao na Šu-marskom fakul te tu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je l3.II.1984.g. iz znanstvenog područja uzgajanja šumu. Napisao je i obranio dip-lomski rad 'Uzgojni radovi na lo-šim staništima".

Na Šumarskom fakul te tu u Ljubl jan i upisao je 1988. godine po-slijediplomski studij , znanstveno područje uzgajanja suma.

Zaposlen je u Zavodu za goz-dove Slovenije u Brezicama.

Povrh redovnih radnih ob-veza bavi se vrlo uspješno i priro-doslovnom fotografi jom, za koju je dobio i mnogo p r i znan ja i nagra-da,

ORŠANIĆ, Milan, (Otočac, 1.1 X. 1963,), mr. s<;„ dipl, ing, sumarstva.

Sin Josipa i Božice r. BabiC. Hrva t , r imokatolik. Otac mu je vozač, a ma jka domaćica. Školovao sc u Otoceu: osnovnu je Školu za-vršio 1978., a srednju ekonomsku 1983. ttodine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 15,111.1988. iz područ-ja uzgajanja suma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslo-vom "Obnova Suma posebne nam-jeno sječom na krugove".

Had u struci otpočeo je na-kon diplomiranja 1988. godine u Pri-morsko - goranskom Šumskom gos-podarstvu, OOUR-u za iskorisci-vanje Suma Senj, na poslovima pripreme rada. Od 1990, radi kao asistent u Katedri , odnosno Zavo-du, za uzgajanje Suma Šumarskoga faku l te ta u Zagrebu.

Upisao je poslijediplomski s tud i j na istom faku l t e tu iz sil-vikulturc i '22.VII.l994.g, obranio magistarski rad.

Od samog početka rada na Šumarskom fakul te tu radi kao po-moćnik upravi te l ja NPŠO Zagreb te rukovodi rasadnicima Šumar-skoga fakulteta.

Sudjelovao je na više doma-ćih i inozemnih stručnih skupova i kongresa.

Član je HŠD, Hrvatskog eko-

H r v a t s k i š u m a r s k i J£ivotopi&Ql Inkîknu

331

loskog druš tva i Istočno alpsko-di-narskog druš tva za proučavanje vegetacije.

Radi na mjestu znanstvenog asistenta u Zavodu za uzgajanje Suma Šumarskoga f aku l t e t a u Za-grebu.

Sudionik je Domovinskog ra-ta 1991.-1992.

B A D O V I

OrsaniC, M., Dokus, A., OrliC, S., Ores-koviC, Z„ Zgela, M„ Matic, D„ 1992.: Sumski rasadnici. Sume u Hrva t sko j . Sumarski f a k u l t e t i JP "Hrvatske sume , Zagreb 1992., s. 101-104.

OrsaniC, M., 1993.: Uspijevanje sum-skih kultura europskog ariša (Larix deci-dua Mili.) na Medvednici. Glas. sum. pokuse, posebno izdanje 4, Zagreb, s. 173-184.

OrsaniC, M., AniC, I., TikviC, I.,1994.: O obnovi prebornih suma metodom na kru-gove. Zbornik sažetaka priopćenja "Peti kongres biologa Hrvatske", H r v a t s k o bio-loško društvo, Zagreb, s. 264.

VukeliC, J., OrsaniC, M. 1994.: Vegeta-cijske i sumsko-uzgojne značajke specijal-nog rezervata Sumske vegetacije "Bablji zub-Ponikve" na Medvednici. Zbornik ra-dova "Simpozij Pevalek", Zagreb, s. 141-149.

Matic, S., OrsaniC, M., AniC, I., 1995.: Neke karakteristike i problemi gospoda-renja sumama obične jele (Abies alba Mili.) u Hrvatskoj. I U F B O XX Wor ld Congress, Poster Abstracts , p.p. 31, Tampe-re, F in land.

Matic, S., OrsaniC, M., AniC, I., 1995.: Strukturne osobine suma otoka Mljeta. Zbornik priopćenja simpozija Prirodne zna-čajke i društvena valorizacija otoka Mlje-ta", Pomena, Mljet, s. 297-303.

OrsaniC, M., 1995.: Uspijevanje sumskih kultura obične smreke (Picea abies /L/ Karst) , crnoga bora (Pinus nigra Arm.) i europskog ariša (Larix decidua Mili.) na Zagrebačkoj gori. Glas. sum. pokuse, Vol. 32, Zagreb, s. 1-89.

Matic, S., OrsaniC, M., AniC, I., 1996.: Neke karakteristike i problemi suma obi-čne jele (Abies alba Mili.) u Hrvatskoj. Sum. list 3-4, s. 91-99.

Matic, S., OrsaniC, M., AniC, I., 1996.: Is-traživanje obnove i njege suma na pod-ručju Pokupskog bazena. Badovi S l J , Vol 31, s. 111-124.

Matic, S., OrsaniC, M., AniC, I., 1996.: Urod žira u prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Unap ređen je proiz-vodnje biomase sumskih ekosustava, knj . 1.

H S D Zagreb, s. 105-110. Matic, S., OrsaniC, M., AniC, I., 1996.:

Bukove sume Hrvatske i njihovo mjesto u kompleksu suma središnje i jugoistočne Europe. Unapređen je proizvodnje biomase sumskih ekosustava, knj . 1, H S D Zagreb, s. 113-122.

Matic, S. OrsaniC, M., AniC, I., 1996.: Prilog poznavanju nekih sumsko-uzgojnih svojstava pionirskih listopadnih vrsta dr-veća. Unapređen je proizvodnje biomase sumskih ekosustava, knj . 1, H S D Zagreb, s. 179-184.

Matic, S., OrsaniC, M., AniC, I., 1996. Prirodne sastojine topola i vrba u današ-njim ekološkim i gospodarskim uvjetima Hrvatske. Unapređen je proizvodnje bio-mase sumskih ekosustava, knj . 1, H S D Za-greb, s. 217-225.

OrsaniC, M., Matic, S., AniC, I., 1996.: Kontejnerska proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka i njen utjecaj na kvalitetu sum-skih kultura. Unapređen je proizvodnje biomase sumskih ekosustava, knj . 1, H S D Zagreb, s. 307-312.

OrsaniC, M., Matic, S., AniC, I., 1996.: Uzgojni zahvati u submediteranskim su-mama hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.). Unapređen je proizvodnje bioma-se sumskih ekosustava, k n j 1. H S D Zagreb, s. 343-353.

OrsaniC, M., Matic, S., AniC, I., 1996.: O izboru vrsta drveća za obnovu sastojina hrasta lužnjaka zahvaćenih sušenjem. Una-pređenje proizvodnje biomase sumskih ekosustava, knj . 2., H S D Zagreb, s. 127-132.

Spanjol, Z., AniC, I., OrsaniC, M., 1996.: Biološka sanacija kamenoloma. Zaš t i ta pri-rode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Varaždin, s. 193-204.

Matic, S., KomlenoviC, N., OrliC, S., OrsaniC, M., 1996.: Rasadnicka proizvodnja hrasta lužnjaka. Monograf i ja "Hrast luž-n jak u H r v a t s k o j , H A Z U i "Hrvatske sume , Vinkovci, s. 159-167.

Sever, S., Horva t , D., Matic, S., AniC, I., OrsaniC, M., 1996.: Razvoj i organizacija hrvatskog energetskog sektora 6. Gospo-daren je sumama u Hrva t sko j , proizvodnja i potrošnja energenata i energije, Energet-ski ins t i tu t "Hrvoje Požar" Zagreb.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 55. *** SIB, s. 6, 68. *** H S D 1846-1996., s. 375, 382. *** HS br. 32,1999., s. 17.


322

O R S A N I C , Teodor, (Zagreb, 10.V. 1932.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ota i Bea te r. Sladović. Po t j eče iz f a rmaceu t ske obitel j i : otac mu je bio po zan iman ju lje-karn ik , a m a j k a laborant ica . Slo-venske je narodnost i , d ržav l j an in je R. Slovenije. Osnovnu je Školu završio u Sloveniji , u Brež icama 1943., a Gimnazi ju "Bogdana Ogri-zovica" u Zagrebu 1952. god.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu. Apsolvirao je skol. g 1955.-56., a d ip lomirao 1958. iz kolegija eko-nomski osnovi proizvodnje. Napi-sao je dipl. rad pod naslovom "Iz-r a č u n a v a n j e i značen je Sumske takse".

Čitav r adn i vi jek proveo je u Šumskom gospoda r s tvu Brežice. N a j p r i j e je rad io kao r e f e r e n t za uzga jan je Suma, pa kao r e f e r e n t za iskoriscivanje Suma. Usl i jedi lo je mjesto r e f e r e n t a za u n a p r e đ i v a n j e Sumske proizvodnje. Bio je i teh-nički d i r ek to r GG Brežice i na k r a j u dvanaest godina njegov ge-nera ln i d i rek to r .

Od 1991. do 1994. bio je pred-sjednik Skupš t ine općine Brežice.

U mirovinu je otišao 30.XII . 1991.

Godine 1976. P r i v r e d n a ko-mora Jugoslavi je , S e k r e t a r i j a t za Sumarstvo, p r e r a d u d rve ta i gra-f i čku indus t r i ju , dodi jel io mu je

Pove l ju kao p r i znan je za izvanred-no zalaganje i post ignute r ezu l t a t e na uvođenju suvremene Sumarske mehanizac i je u sve faze radova. Oktobarsku nagradu, najviše priz-nan je Skupš t ine općine Brežice, za doprinos razvoju radne organizaci-je SG Brežice, kao i općine u cje-losti dobio je 1984., a 1986. odliko-van je Ordenom rada sa z la tnim vi jencem za posebne zasluge i us-p jeh u r a d u značajnim za napre-dak države.

Višegodišnj i je elan Druš tva inženjera i t ehn iča ra Sumarstva Slovenije.

L I T E B A T U B A *** S N , s. 369.

OSTOIĆ, Dušan, iz Kupinova , Sr i -jem, rođ. 13.VI.1879., ing. Sumar-stva, visi Sum. savje tn ik .

Sumars tvo je s tud i rao na ne-tom otvorenoj K r a l j e v s k o j Sum. akademi j i u Zagrebu, p r i s lon jeno j uz Mudroslovni f aku l t e t . Apsolvi-rao je 1902.g.

Zaposlio se 15.VIII.1902.g„ a 1904. položio je d ržavni s t ručni is-pit u Zagrebu.

Čitav r adn i vi jek od 1902. do 1938. proveo je na područ ju Pet ro-varad inske imovne općine Srem-ska Mitrovica. Godine 1907. imeno-van je Šumarskim pris tavom, 1909. ko ta r sk im Šumarom kod Sumske uprave u Ogaru, 1921. imenovan je Sumarnikom, a 1923. Sum. savjetni-kom. Iz Ogara p remješ ten je 1925. za t aksa to ra pr i Sumsko-gospodar-stvenom uredu imovne općine. I s t e je godine unap r i j eđen za Sum. nad-savjetnika i upravitelja Sum. upra-ve u Ogaru, gdje se nalazio i 1933.

Godine 1935. postavl jen je za višeg Sum. sav je tn ika Di rekc i j e Suma imovne općine u Srem. Mi-trovici, gdje je 1938. umirovl jen .

Bio je ispi tni povjerenik dr-žavnih ispi ta za samostalno vođe-nje Sum. gospodarstva.


333

U Bum. l istu (1913.) pisao je o uzrocima sušenja h ras tov ih sas-to j ina u P e t r o v a r a d i n s k o j imovnoj općini. Smat rao je š te tn i u t j e c a j gusjenica i medl j ike (pepelnice) očitim, ali i sekundarnim, a pro-mjenu razine podzemne vode, kao posljedice odvodnjavanja , pr imar-nim uzrokom sušenja h ras tov ih sa-stoj ina.

Bio je dugogod i šn j i e lan HSŠD, kasni je J Š U .

B A D O V I

Obedska bara. L B V 1902., XI, 5, s. 49-50.

Sto je pravi uzrok sušenju hras tovih sastojina u sumama Pe t rovarad inske imov. općine. Sum. list 1913., s. 15-19.


329; 1917., s. 348; 1921., s. 93; 1922., s. 761; 1923., s. 309; 1925., s. 210, 343, 402; 1926., s. 341; 1935., s. 281; 1938., s. 533, 657, (Ostoić i Ostojić).

Borosič, J.: SIS, s. 3, 67, 84, (Ostojić). Kauders, A.: Sum. bibliograf . I, s. 19. *** SN, s. 102. *** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 107, 409. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, Zag-

reb 1993., s. 190, 429.

OSTOJIĆ, Milan, iz Klasnica, dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1929.-30., a d ip lomirao na Šumar-skom odjelu 10.X.1932. godine.

O njegovom da l jn j em život-nom pu tu pronašl i smo samo po-da tak da je od 1937. do 1941. radio kod Di rekc i j e Suma u Skopju (Ma-kedoni ja) , gdje je bio unap r i j eđen za Sum. višeg pr is tava.

L I T E B A T U B A Borosić, J.: SIS, s. 7. *** SL: 1937., s. 696; 1941., s. 44. *** SN, S. 356.

OSTOJIĆ, Momčilo, Momo, (Da-br ina , Glina, 10.XI.1934.) dipl. ing. Sumarstva.

Srpske je narodnost i , hrvat-skog držav l jans tva i pravoslavne vjere. Potječe iz seoske obi tel j i . Os-novnu Školu polazio je u rodno j D a b r i n i i Glini, zavrsivsi je 1949. S r edn ju Šumarsku školu ucio je u Plaskom i Karlovcu, ma tu r i r avš i 1953. godine.

Odmah po okončanju s rednje škole, kao Sumarski tehničar , zapo-šl java se u Š u m a r i j i Fuž ine u Gor-skom kota ru . Š u m a r i j a ga stipen-d i r a i on se u jesen 1957. upisao na Pol jopr ivredno-Sumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu. Na vec osamos-ta l jenom Šumarskom f a k u l t e t u na ŠG ods j eku d i p l o m i r a o je 12.X. 1962. godine.

Zavrsivsi studij, vraća se u ŠG Deln ice - Š u m a r i j u F u ž i n e , gdje ubrzo preuz ima dužnost upravi te-l ja Šumarije (1963.-1968.). Zbog po-jačanog sušenja jele i f enomena "umiranja Suma" pr i BZ Zajedni-čkih službi ŠG Delnice ustanov-l j u j e se posebna služba zašt i te Su-ma, koju od 1.VI.1968.g. i na redn ih t r inaes t godina uspješno vodi dipl. ing. Momčilo Ostojić.

Šumarsku opera t ivu napuš ta 1.1.1981. zaposlivši se u Gran ično j stanici za zaš t i tu b i l j a B i j eka ta-dašnjeg Saveznog komi te ta za po-l jopr iv redu u svojstvu graničnog


324

inspektora za zaš t i tu bi l ja , na ko-joj se dužnost i nalazio i pr i l ikom sastavljanja ovog životopisa (1997.).

Napisao je i objavio vise ra-dova iz zašt i te Suma.

Dipl . ing Momčilo Ostojic na-daren i je samouki glazbenik. U Fuž inama, gdje živi od 1953.g„ os-nivač je pjevačkog zbora i vođa l imene glazbe. Bav i se komponi-r an j em pjesama.

B A D O V I

Sušenje duglazije na području Šuma-rije Gerovo. Drvosječa 31, 1973., Delnice, s. 10.

Vrijednost i uloga sume u Čovjekovoj sredini. Drvosječa 51,1975., s. 16.

Kako spriječiti štete od divljaci? Dr-vosječa 55,1975., s. 24; 58, s. 26.

Obični puh - veliki štetnik. Drvosječa 61-62,1976., s. 18.

Terenska nastava studenata Šumar-skog fakulteta. Drvosječa 71,1977., s. 25.

Značaj suma i zelenila u zaštiti Čovje-kove okoline. I. Savjetovanje, B i jeka 1980., s. 6-14.

Zaštita suma. Oorski kotar, (mono-graf i ja) . Delnice 1981., s. 523-534.

Zaštita suma. Zbornik "Sumsko gos-podarstvo Delnice 1960-1980", Delnice 1981., s. 207-220.

G L A Z B E N E S K L A D B E

U lov. Tekst i glazba za mješoviti zbor, 1981. (Prep jevana na slovenski i objavl jena u izdanju Lovske zveze Slovenije pod naslovom "Mi smo lovci", L j u b l j a n a 1995., s. 75.).

Snivaj jezero. (Tekst i glazba za mje-šoviti zbor, Fuž ine 1986.).

Oda suncu. (Skladba za puhacki or-kestar, Fuž ine 1995.)

Dođite u nase Fužine. (Tekst i glazba, snimljena na kazeti "Goranske pjesme MAKI" 1997).

Sumite sume goranske. (Skladba za mješovit i pjevački zbor i puhacki orkes-tar) .

L I T E B A T U B A Momčilo - Momo Ostojic. "Mono-

graf i j a Fužine", Fuž ine 1985., s 432-433. *** Sum. škola Karlovac. Monografi ja ,

Kar lovac 1997., s. 80,133.

OSTOJIC, Petar, (Povi ja , Brac, 11.YII.1894.- Zagreb, 25.IY.1982.), dipl. ing. Sumarstva, savje tn ik u minis ta rs tvu .

Klas ičnu gimnazi ju završava na Sušaku 1914., pa odlazi u ra t .

Nakon r a t a up i su je Sumarstvo na Bum. akademij i , a nas tav l ja na Gospodarsko - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu, gdje skol. g. 1921.-22. apsolvira, a 16.IY.1923. d iplomira .

R a d i t i je počeo 5.YII.1923.g. Do 1930. bio je u Di rekc i j i Suma Brodske imovne općine u Yinkov-cima. S t ručn i d ržavni ispit položio je 1926. u Beogradu nakon obav-ljenog pripravničkog staža. Od 1930. do 1939. god. r ad i u Min is ta r s tvu Suma i r u d n i k a u Beogradu, a za-t im u Odjelu za Sumarstvo Bano-vine H r v a t s k e , Min is ta r s tvu Suma i r u d a N D H i Min is ta r s tvu (kas-ni je S e k r e t a r i j a t u ) za Sumarstvo N R H r v a t s k e .

Ing. Os to j ic bio je i sp i tn i povjerenik d ržavn ih s t ručn ih ispi-ta (1939. - 1945.). Dugogodišnj i je elan J Š U i H S D , a poslije I I . svj. r a t a D I T i Šumarskoga d ruš tva H r v a t s k e . Povremeno bio je i elan upravnog ili nadzornog odbora.

Surađ ivao je i u "Šumarskom listu", gdje je objavio zapis pod na-slovom "0 po t r a jnos t i p r ihoda Di-rekci je Suma u Vinkovcima" (SL 1939., s. 150-170).

Do svoje 85. godine života bio je redovi t i pos je t i t e l j "Sumarskih cetvr taka" u Šumarskom domu u Zagrebu.

Odlikovan je Ordenom belog orla 5. reda (1934.).


545; 1929., s. 50, 303; 1932., s. 642; 1934., s. 73; 1937., s. 39; 1939., s. 712, 713; 1940., s. 226, 254, 515; 1941., s. 113, 152, 267, 326; 1942., s. 333; 1943., s. 24, 128; 1944., s. 113, 114; 1952., s. 132, 231.

Borosić, J:. SIS, s. 5, 29, 90. Kauders, A.: Sum. bibliogr. I, s. 125. *** Zbornik o s totoj obl jetnici sum.


335

jugoistočne Slavonije. Vinkovci-Slav. Brod 1974., s. 260, 263, 275, 290, 530, 538, 542, 703.

*** Povi jes t sum. H r v a t s k e 1846-1976., s. 191, 379, 413.

*** In memoriam - Ostojić, Pe ta r , Perca, dipl. ing. sumarstva (1894-1982.), SL 9-10/82.

*** H S D 1846-1996., 199, 215, 226, 233, 234.

OSTOJIĆ , Stojan, (Dereza, Pakrac, 7.III.1931.), dipl. ing. Sumarstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odje lu 19.V.1967. godine.

OŠTRIĆ, Ivan , (Donj i Velemerić, Bari lović, Vojnić, 4.III.1915.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Marka i Ane r. Perako-vic. H r v a t , r imokato l ik . Rod i t e l j i su mu bi l i poljodjelci . P u č k u je školu završio u L a d v e n j a k u 1926., a osmogodišnju rea lnu gimnazi ju u Kar lovcu 1934. godine.

Po završetku srednje škole za-poslio se u P a m u č n o j i ndus t r i j i Duga Resa, gdje je radio godinu dana i zaradio početni novac za s tudi j .

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1938.-39., a d ip lomirao 10. 11.1942. godine.

Kao apsolvent zaposlen je u Šumskoj up rav i Nova Gradiška (11.V.1940.) kao umni nadničar , pa

je u nekoliko nav ra t a p res ta jao radit i . Od 5.IX.1941. do 25V.1943.g. radio je kao "umni nadničar" u Di-rekc i j i Suma Vinkovci.

P rvo stalno zaposlenje kao imenovani Sumarski v ježbenik do-bio je u Di rekc i j i Suma Tuzla 26. VI.1943. Tu osta je do k r a j a ra ta , ali je u međuvremenu bio u domo-b ransko j vojsci.

Dana 26.V.1945. dobiva prvo pora tno zaposlenje kod Di rekc i j e željeznica na p i l j en ju pragova za obnovu pruge Zagreb - Beograd, a 9.VII.1945. p remješ ten je u Oblas-ni NO Slavonski Brod gdje je ra-dio na g radn j i Sumske pruge Spa-Cva-Lože i na "sanitarnim" sječa-ma. Na tom poslu zadržao se dvi-je i po godine. Či tavu 1948. proveo je na r a d u u Poduzeću za iskorisci-van je Suma P e t r i n j a kao tehn ičk i d i rek tor , ali iz pol i t ičkih razloga premješ ten je na istu dužnost u Virovit icu, u Dl poduzeće - do spa-j a n j a sa D I P - o m Đurđenovac (30. VII.1950.). U D I P - u Đurđenovac bio je sef Sumske eksploataci je sa s jedištem u Vel. P isanic i kod Bje-lovara, potom u Pivnic i kod Viro-vitice. Ubrzo da j e otkaz i odlazi u Vinkovce u ŠG "Spacvu" gdje je radio man je od godinu dana (10. VIII.1953.-30.IV.1954.). Nakon ras-f o r m i r a n j a ŠG, u kojem je vodio san i t a rnu sječu i proredu, a kako se t a j posao povjerava Š u m a r i j i Vinkovci, dipl ing. I v a n OstriC rad i u t o j Šumari j i od IV.1954. do 31.XII.1957. godine.

Usl i jedi lo je novo radno mje-sto - Dl "Slavonski Hras t " Vin-kovci, gdje se zadržao man je od godine dana. Otišao je u "Export-drvo" Zagreb i tu je rad io do 31. XII.1960. Za t im rad i u Tvornici papira u Zagrebu. Bio je zadužen za p r i bav l j an j e s irovina za tvornicu, ali tvornički plan "Pogona za uzga jan je sirovina" ni je pr ihvaćen.


326

Otpušten iz službe, bio je pri-siljen m i j e n j a t i s t ruku: prešao je u Vinkovce i rukovodio moderniza-cijom cesta višega reda i izgrad-njom mostova na tom područ ju te izgradnjom lokalnih cesta. Pr imi -jenio je v las t i tu tehnologi ju pr i p r e t v a r a n j u p r t e n i h (zeml jan ih) pu teva u šl junčane, sto je bi la kon-solidacija kolnika (postel j ica) za nas tavak radova na a s f a l t i r an ju .

N a j p r i j e je radio u Općini Vinkovci (1.II.1966. - 1.X.1966.), a zat im vise od osam godina u Po-duzeću za ceste Vinkovci (1.X.1966-30.VI.1975.) i na k r a j u u S I Z - u za ceste Vinkovci (l.VII.1975.-30.IX. 1976.). Proglašen politički nepodob-nim, s nepovoljnim pismenim "ka-rakter is t ikama", p r imoran je otići u mirovinu če t i r i godine p r i j e na-vršenog radnog staža.

U tijeku radnog vijeka napisao je i objavio vise s t ručn ih radova i mnoštvo novinskih članaka iz Sumar-stva i programa Hrvatske seljačke stranke u njezinom glasilu "Dom".

Sud je lovao je na nekol iko znanstvenih i s t ručn ih skupova u zemlj i i inozemstvu od koj ih va l ja spomenut i Međunarodn i kongres Šumara u N jemačko j 1959., a bio je i na dvomjesečnom teča ju za izo-brazbu Sumskih radnika i primjenu motornih pila u Ins t i tu t f t i r f o r s t -l iche A r b e i t w i s s e n s c h a f t ( IFFA) , Ee inbeck (1960.).

Od s t rukovn ih u d r u ž e n j a du-gogodišnji je elan D I T , odnosno H S D , a od pol i t ičkih elan je H r -vatske seljačke s t ranke, predsjed-nik Nadzornog odbora župan i j sk ih organa i elan Gradske organizaci je Vinkovci.

B A D O V I

Nagrađivanje radnika i službenika u sumarstvu. Sum. list 5-6,1955., s. 196-198.

Utvrđivanje normi i praćenje produk-tivnosti na poslovima sjeće i izrade drvnih sortimenata. Sum. list 5-6/58., s. 212.

Izobrazba kadrova - jedan od uslova

za povećanje proizvodnje u sumarstvu. Sum. list 11-12/60, s. 395.

Mogućnost rentabilnog uzgajanja to-polovog celuloznog drva u namjenskim plantažama. Sum. list 7-8/63., s. 261.

Kritičnost sirovine za industriju celu-loze i papira. CPG - celuloza, papir , gra-f ika , br. 2/61., s. 64.

Zašto nam je potrebno vlastito siro-vinsko područje? Mjesečnik Zagrebačke tvornice papira, br. 11, s. 14.

Da li je potrebno snabdijevanje i raz-voj drvno-kemijske industrije dovoditi u pitanje? Mjesečnik Zagrebačke tvornice pa-pira, br. 6-7/62., s. 15.

Bjesavanje problema sirovine za Za-grebačku tvornicu papira. Mjesečnik Za-grebačke tvornice papira br. 8-11/62., s. 6.

Ekonomski osnovi za uzgajanje celu-loznog drveta u djelokrugu tvornice. Mje-sečnik zagrebačke tvornice papira, br. 12/ 62., s. 11.

Brigo moja prijeđi na drugoga. Pr iv-redni vjesnik, od 15.XI.1982., s. 4.

Promicatelji i kočničari u našim su-mama. P r iv r edn i vjesnik, P r iv r . komora H r v a t s k e od 3.X.1988., Zagreb, s. 4.

Susret generacije apsolvenata šumara 1939. godine. Sum. list 3-5/90., s. 199.

L I T E B A T U B A *** SL: 1943., s. 277. *** SN, s. 360.

Povijest šumar. H r v a t s k e 1846.-1976., s. 55, 75, 418.

*** Zbornik o A n t u n u LevakoviCu. H A Z U . Centar za znanstveni rad Vinkov-ci, 1992., s. X I I , 197.

*** H S D 1846-1996., s. 277.

O Š T R I ć , Ognjan, dr. iuris, preda-vač na Gospodarsko-Sum. učil ištu.

P r e d a v a o je zakonoslovlje svim slušačima Gospodarsko-Sum. uči l iš ta u Kr iževcima od godine 1878. do 1880. godine.

L I T E B A T U B A *** SN, S. 42.

O T A Š E V I Ć , Nikola , (Brežice, Slo-venija, 9.XII.1961.), dipl. ing. Sum.

Sin Radoice i F a n i k e r. Ivan-Sek. Slovenske narodnos t i i držav-l janstva . Školovao se u Brežicama: osnovnu je školu završio 1976., a gimnazi ju 1980.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zag-


337

rebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 18.IV.1986. iz Šumskih komunika-cija. Napisao je i obranio dip-lomski rad pod naslovom "Prio-r i te t izgradnje Šumskih promet-nica obzirom na postojeće s tanje u GJ Bohor - revir Netopir".

Godine 1991. završio je nefor-malnu specijalizaciju iz područja fitocenologije na Biološkom insti-t u tu ZRC SAZU Ljub l jana sa stru-čnim radom "Gozdne združbe na severnih pobocjih Orliće".

Radi na poslovima uzgoja i uređivanja u Zavodu za gozdove Slovenije u Brezicama od 1986.g.

OTMACIĆ, Damir , (Samobor, 7. XII.1966.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin St jepana, zanimanjem trgovca. H r v a t . Na Šumarski fa-kul te t u Zagrebu upisao se 1985. godine, a diplomirao je na Šumar-skom odsjeku 14.XII.1992. godine.

O T R I N , Zdenko, (Zemun, 22.IV. 1933. - Ljubl jana 16.X.1994.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva, sveuc. docent.

Sin Ivana i Milice r. Matic. Slovenske nacionalnosti. Otac mu je bio željezničar. Školovao se u Ljubl jan i , gdje je završio osnovnu Školu i Državnu tehničku srednju Školu - drvno- indust r i j sk i smjer.

Studirao je u L jub l j an i na Biotehničkom fakul te tu , Šumars-

ki odjel. Diplomirao je 1962.g. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom "Proučavanje nekih elemenata učinka motornoga pi-ljenja".

Posli jediplomski s tudi j upi-sao je na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu. Dana 28.11.1974. postigao je znanstveni s tupan j magistra za područje ekonomike i organizacije u Sumarstvu.

Nakon diplomiranja radio je u l jubl janskom Sumarskom gospo-darstvu - u Kamniku (1962.) i Dom-žalama (1964.). Posebnu je pozor-nost posvećivao modernizaciji Sum-ske proizvodnje. Vodio je oko 15 godina Tehničko - proizvodni cen-tar . Radio je na uzgajanju Suma, na razvoju, pr ipremi rada i nacrti-ma Sumskih prometnica. Moto nje-govog stručnog usmjerenja bio je optimalno povezivanje uzgajanja i tehnicko-proizvodnog područja. Iz-radio je projekt "tehnološke karte" i uveo ga u praksu. Izradio je i kri-te r i je za rangi ranje investicija pri izgradnji novih Sumskih prometni-ca. Bio je inici jator i uz pomoć suradnika organizirao je program automatske obrade podataka (AOP) za praćenje svih poslovnih potre-ba u GG Ljub l jana . U svom gospo-dars tvu uvodio je sve suvremene tehnologije. P rv i su u biv. Jugo-slaviji počeli upot reb l java t i tele-komandu u radu sa t rak tor ima. Uveo je u p o r a b u te leskop v i t la ( IGLAND) . Inovirao je luplje- nje drveta s uvođenjem mobilne linije.

Da bi se inovacija i moderni-zacija uvela u praksu, mr. Zdenko Otrin organizirao je predavanja za tehnički kadar. Vodio je i pre-davao na vise od 100 seminara za Sumovlasnike. Surađivao je sa In-st i tutom za gozdno in lesno goz-darstvo i sa Biotehničkim fakul te-tom. Neposredno je organizirao i sudjelovao na mnogobrojnim semi-nar ima s područ ja iskoriscivanje


338

Suma i na s t ručnim sav je tovan j ima koje je organizirao Savez inže-n je ra i t ehn iča ra Sumarstva i drv-ne indus t r i j e (Bled 1979., L jub l j a -na i Catež 1980., 1981.).

Svoje s t ručno znanje je dopu-njavao na krać im s t ručnim puto-vanj ima u Norvešku, F insku , Šved-sku, Zapadnu Njemačku, Aus t r i ju , Mađar sku i bivši SSSR.

Kao preds jednik Yu organi-zacijskog odbora I U F R O akt ivno je sudjelovao u p r ip remi X V I I I . kongresa (1986.) u L j u b l j a n i .

I ako slabog zdravl ja , 1989.g. otpočeo je svoje dragocjeno znanje i iskustvo prenosi t i s tuden t ima i počeo je na visokoškolskom studi-ju p redava t i tehnologi ju Sumske proizvodnje. Unatoč bolest i svoje je pedagoške obveze i spunjavao do posl jednjega dana. Ipak , ponestalo mu je snage da završi započetu dok torsku d iser tac i ju .

Sve vr i j eme s lužbovanja bio je ak t ivan na raznim područj ima, pr imio je nekoliko pr iznanja : Sa-vezna p r iv redna komora (1976.) do-di je l i la mu je povelju za uspješne r ezu l t a t e uvođenja mehanizac i je u sve faze Sumske proizvodnje, a 1986. god. prvi pu t je imenovan za inovatora godine, a 1988. drugi put .

Akt ivno je sudjelovao u Sa-vezu I T S D I Slovenije, bio mu je p reds jednik i 1984. dobio je priz-nan je "počasnoga elana". Bio je i p reds jednik Uređivačkog odbora "Gozdarskoga ves tn ika" do svoje smr t i (1994.).


Smotrna organizacija razdelitve oblo-vine iglavcev glavnim porabnikom glede na stroske prevoza s tovarnjaki s secisc na obmocju treh gozdarskih obratov OO Lju-bljana. Zborn ih gozdarstva in lesarstva 12, L j u b l j a n a 1974., s. 167-209.

Kadrovanje strokovnih delavcev. In-fo rma to r GG L j u b l j a n a 2,1979., s. 16-19.

Proizvodna problematika - komplek-sno. Ib id . 2,1981., s. 51-55.

Organizacija gospodar jenja z gozdom v zasebnem sektorju. U zborniku "Na loge gojenja gozdov v zasebnih gozdovih , Lju-bl jana 1981., s. 85-96.

Kvaliteta v gozdarstvu. U zborniku "Pomen kval i te te v gozdarstvu in lesar-stvu", L j u b l j a n a 1983., s. 67-69.

SeCnospravilno nacrtovanje v zasebnih gozdovih. GozdV 1987., s. 53-54.

O kulturi dela v gozdarstvu. U zbor-niku "Bodoci razvoj gozdarstva , L j u b l j a n a 1987., s. 90-96.

Mobilna lupilna linija. GozdV 6, 1988., s. 258-289.

Objavio je sam i u su radn j i 7 elabora-ta, 2 s t ručne obavijest i i ekspert ize i neko-liko pr ikaza i ocjena te vise popularizacij-skih članaka o sumars tvu u t isku i na BTV.

L I T E B A T U B A Winkler, I.: In memoriam. Zdenko Ot-

r in (1933-1994), GozdV 53,1995., s. 55.

OTT, Dragutin, ing. Sumarstva. Sumarstvo je apsolvirao 1894.

na Visokoj Sum. i r u d a r s k o j Školi u Bansko j St iavnici (Slovačka).

P r e m a dos tupnim podacima, n a j p r i j e je radio pr i Šumskom rav-na te l j s tvu u Zagrebu od 1896. do 1897., kao tehnički dnevnicar i Sum. vježbenik, 1899. kao Sumarski kan-didat , a 1906. imenovan je Šuma-rom. Od 1908. do 1916. radio je kod NadSumarskog u reda u Vinkov-cima, gdje je 1912. imenovan Sum. inženjerom. Godine 1918. odr i ješen je iz službe.


375, 486; 1901., s. 567; 1906., s. 276; 1911., s. 116; 1912., s. 157; 1918., s. 349.

BorosiC, J.: SIS, s. 25, (Ot). *** Zbornik o s totoj obljetnici sumar-

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci - Slav. Brod 1976., s. 547.

OUČEK, Majda, (Murska Sobota, Slovenija, 4.X.1962.), dipl. ing. Su-mars tva .

Kci Karela, zanimanjem skla-d i š t a r a . S lovenske nac iona lnos t i . Po završenoj gimnaziji , 1986. upi-sala se na Sumarsk i f a k u l t e t u Za-grebu. Dip lomira la je na Sumar-


329

skom odjelu 4.X.1994.g. iz lovstva. Napisa la je i obrani la diplomski r ad pod naslovom "Stanje, moguć-nosti uzgoja f azana i poljske jare-bice u Sloveniji".

Nakon d ip lomi ran ja zaposli-la se u Zavodu za gozdove Slove-nije, n a j p r i j e kao pr ipravnica , a kasni je kao rev i rn ik na Škofl j ic i , Šumsko područje Ljubl jana . Na re-v i ru gospodari s p r iva tn im i dr-žavnim Sumama.

Sudje lovala je na nekoliko s t ručn ih savje tovanja : u Vinkov-cima (1997.) na t emu uzga jan ja Su-ma - uporaba fe romonsk ih prepa-ra ta , i u Logerskoj dol ini (1998.) na temu "Gorski gozd" u organiza-cij i BF L j u b l j a n a , Bum. odjel, kao X I X . Šumarsk i s tud i j sk i dani.

Ak t ivna je članica D I T .

0 2 B 0 L T , Branko , (Ljubljana, Slo-ven i ja , 20.V.1963.), d ip l . ing. Su-mars tva .

Sin V i k t o r a i J u l k e r. Cop. H r v a t , hrvatskoga državl jans tva , r imokato l ik . Otac mu je znani go-ransk i pi lanar , a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u Čabru, a s redn ju u Bijeci . M a t u r i r a o je u CUO za obrazovanje e lekt rotehni-čkih kadrova 1982. godine.

P o p u t mnogih Gorana i Ca-branaca, i pored tehničkog p ro f i l a završene s rednje škole upisao je

Sumarstvo na Šumarskom fakul -t e tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je 6.V.1988. iz znanstvenoga podru-čja ekologija Suma. Napisao je i obranio diplomski r ad pod naslo-vom "Ekološki razlozi p ropadan j a Suma bukve i jele u područ ju Šu-mar i j e Gerovo".

Zaposlivši se 28.VIII.1988. u Goransko-pr imorskom ŠG Delnice, p r ip ravn ičk i staž odradio je u OOUR za uzgoj i zaš t i tu Suma TrSCe. Nakon godinu dana, u istom OOUR-u r e f e r e n t je za uzgoj i za-š t i tu Suma. Osnivanjem JP "Hr-vatske Sume" - UŠ Delnice 1991.g. imenovan je rev i rn ikom u Šuma-r i j i TrSCe. U međuvremenu položio je s t ručni Sumarski ispit. Zbog bo-lesti, kasni je i smrt i up rav i t e l j a dipl. ing. Mi l jenka Copa, 1.XI.1997. imenovan je v.d. up rav i t e l j a Šuma-r i j e TrSCe, na ko jo j se dužnost i nalazio i početkom 1998. godine.

Član je H Š D , ogranak Del-nice.

0 2 E G 0 V I Ć , pl. Vjekoslav, iz K r i -ževaca, ko ta r sk i Šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1890. na Gospodarsko-Sum. učilištu u Kri-ževcima.

P r e m a dos tupnim podacima, Gradsko vijeće grada Trogira iza-bralo ga je 1903. gradskim Šumarom. Do t ada je, kao Sum. pr is tav, bio u


330

službi kod Đurđevačke imovne op-ćine u Bje lovaru . Godine 1914., kao općinski Šumar u Trogiru, imeno-van je ko ta r sk im Šumarom kod Ko ta r ske oblast i u Gračacu.

Nakon nesreće u lovu, premi-nuo je u Gračacu 14.11.1918.

Bio je elan H S S D .

L I T E B A T U B A *** SL: 1903., s. 490; 1914., s. 150. *** Preminuo Ožegović pl. Slavko. SL

3-4,1918., s. 96. Borosić, J:. SIS., s. 18. *** SN, S. 51.

0 2 U R A , Milan, (Hrva t sko , Delni-ce, 6.IV.1931.), dipl. ing. Šumarstva., prof . s rednje škole.

Sin R u d o l f a i Vicenci je r. GaSparac. Hrva t , r imokatoličke vje-roispovijest i . Rod i t e l j i su mu bi l i zemljodjelci . Osnovnu je Školu po-hađao i okončao u Osilnici (Slove-n i ja ) 1941. Nižu građansku školu završio je u Kopr ivnic i 1947., a Šu-marsku tehn ičku Školu u Karlov-cu, ma tu r i r avš i 1950.g.

P r i j e odlaska na s tudi j , od-nosno na odsluženje vojnog roka, kraće je v r i j eme radio u D I P - u Delnice - Šumska manipu lac i j a Ge-rovo, kao rukovod i t e l j Rad i l i š t a L iv id raga (1.VIII.1950. - 6.X.1951.) i "Jadran drvu" Ri jeka , kao refe-ren t za iskoriscivanje Suma (28.IV. 1952.- 21.X.1953.).

Sumars tvo je s tud i rao na Po-

l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je na SG odsjeku 27.VI.1959.g.

Kao d ip lomiran i Sumarnik prvo zaposlenje dobiva u Š u m a r i j i Delnice - I spos tava Lokve - l . IX . 1959.g. Osnivanjem SG Delnice i utihnuCem rada Ispos tave Lokve, napuš ta rad u opera t iv i i prelazi u netom osnovanu Sumarsko- tehni -cku školu Delnice za nas tavnika biološke grupe p redmeta (botani-ka, dendrologija, uzgajanje Suma, rasadnicarstvo sa sjemenarstvom, lovstvo). Radeći na školi gotovo 20 godina (1.IX.1961.-15.I.1980) polaže 15.Y.1963. s t ručni Sumarski ispit, a na Fi lozofskom f a k u l t e t u u Zagre-bu 28.IV.1965.g. polaže pedagosko-dopunski s t ručni ispit za zvanje profesora s rednje škole. Osim pre-davan j a posebnu pozornost posve-ćuje organizaci j i i p rovođenju pro-izvodnog prakt ičnog r ada s učeni-cima, s ko j ima podiže danas nada-leko znane kul ture če t in jača u Pin-ta r i c i (Gerovo) i Go lub in jaku (Lo-kve), v rb ik u Vodama i dr. Vel iku pozornost posvetio je na t j e can ju učenika Sumarskih t ehn ičk ih škola u r adu motornom pilom. Bio je u p r a v i t e l j Sumarske škole Delni-ce od 1969. do 1978., a dva manda t a bio je p reds jednik Za jednice Su-marsk ih škola bivSe S F R J .

P o v r a t a k dipl. ing. Milana Ožure Sumarstvu i opera t iv i usli-jedio je 16.1.1980., prelaskom u SG Delnice, gdje n a j p r i j e r ad i kao re-f e r e n t za iskoriscivanje Suma, a potom kao r e f e r e n t uzga jan ja Su-ma. Osnutkom Goransko - primor-skog SG Delnice u RZ Za jedn ičke službe, 1.XI.1985. imenovan je refe-rentom za tehničko normiran je , a kad j e osnovana US Delnice JP "Hrvatske Sume, postavl jen je za stručnog su radn ika za organiza-ci ju i s t u d i j rada . Pos l j edn ju go-dinu dana proveo je na mjes tu sav je tn ika u u r edu up rav i t e l j a US


331

Delnice. Umirovl jen je 6.IV.1996., t r i mjeseca manje od punili 40 go-dina radnog staža.

Član je H Š D i H L S . Osni-vanjem LU "Vidra" Turke, postaje njegovim prvim tajnikom. Živi u Delnicama.

B A D O V I

Šumarska škola Delnice, (sa N. P e t r a -noviCem). "Deset godina r azv i t ka SG Del-

nice", Deln ice 1970., s. 93-94. Deset godina Sumarske škole Delnice.

Sum. list 3,1971., s. 176-181. Prva izborna godišnja skupština ( L U

"Vidra" Turke ) . Lov. v jesnik 7-8, 1997., s. 34 i Glas lovca 1, 1997.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 370. *** Pov i j e s t sum. H r v a t s k e 1846-1976.,

s. 311, 418. *** SL 1-2/1995., s. 66. *** Sum. škola Kar lovac . Monogra f i j a ,

Ka r lovac 1997., s. 79,133.

Hrva t sk i šumarski životopisni leksikon

332

PAČIĆ, Karlo, (Zavrsje, Slavonski Brod, 15.V. 1957.), dipl. ing. šumar-stva.

Sin Putru, Šumarskog inže-njera i Terczije r, Grohovie, do-maćice, Hrvat, hrvatskoga držav-ljanstva, rimokatolik. Osnovnu ško-lu završio je u Slavonskom Brodu 1972, godine, a Gimnaziju "Zlatko Šnajder", u istom gradu, završio je 1976. godine.

Diplomirao je sumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 15.1 X.1982. godine iz područja zaš-tito Huma.

Napisao je i obranio diplom-ski rad pod naslovom "Sušenje sla-vonskoga hrasta".

Od 1983. do 1983. radi kao pri-pravnik u Šumskom gospodarstvu Slavonski Brod. Od 1983. do 1985. na radnom je mjestu upravitelja

šumarije Strizivojna, a od 1985. do 1990. upravitelj je PJ Šumarije Strizivojna - OOUll-ft za uzgoj i zaštitu Suma "Dilj" Slavonski Urod, Od 1990. radi kao revirnik u JP "Hrvatske Sume," Uprava Suma Vin-kovci, Šumarija Slavonski Brod. Od 1993. godine radi u UŠ Nova Gradiška, također kao revirnik.

član je stručne udruge DIT Hrvatske, odnosno HŠD.

LITERATURA 1-8/95-, s. 58.

PAČIĆ, Pe ta r , (Si bi nj, Slavonski Brod, 14.VIII.1929. : Slavonski Brod, 2.VI.1987.), dipl. ing. Sumar-stva.

Sin Karla, tokara i Terezi je r. KoceljeviO, domaćice. Hrvat, ka-tolik. Osnovnu školu završio je u

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivotopisn i leksikon

333

Sibinju, a gimnaziju u Slavonskom Brodu 1949. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsol-virao je Sumarstvo na Šumarskom odsjeku skol. g. 1952.-53., a diplo-m i r a o 1954.g.

Od 1954. do 1958. godine r ad i u Š u m a r i j i Oriovac, a od 1958. do 1962. u Š u m a r i j i S t r iz ivo jna kao uprav i t e l j . Nakon toga 1962. prela-zi u SG Slavonski Brod na mjesto rukovodi te l j a Proizvodnog sekto-ra, gdje os ta je do 1976. godine kada posta je d i r ek to r SG Slavonski Brod. Na dužnost i d i r ek to ra osta-je do 1985. kada je imenovan za potpredsjednika Poslovodnog odbo-ra "Slavonska Suma" Vinkovci. Na t o j dužnost i radio je do smrti .

Bio je elan mnogih s t ručn ih udruga i nosilac vise p r i znan ja i nag rada za dop r inos Šumarskoj s t ruc i i u n a p r e đ e n j u Sumarstva uopće.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 367. Sever, S.: In memoriam - P e t a r Pacić,

dipl. ing. sumarstva. Meh. sumarstva 1987., s. 174.

P A L F Y , Tibor, (Zagreb, 20.X.1944.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin L j u d e v i t a i Božene r. Rucner . H r v a t s k e narodnost i t e hrvatskog i slovenskoga državl jan-stva. Kato l ik . Otac mu je bio in-ženjer građevinars tva , a m a j k a je završi la klasičnu gimnaziju. Ško-lovao se u Zagrebu: osnovnu je Ško-lu završ io 1959., a g r ađev insku s redn ju školu 1963. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je na SG odje lu 1971. go-dine. Na istom f a k u l t e t u upisao je skol. g. 1973.-74. i posl i jediplomski s t u d i j iz ekologije, ali ga ni je za-vršio.

Nakon d ip lomi ran ja zaposlio se (1972.-73.) u Šumarskom insti-t u t u Jastrebarsko. Od 1975. do 1977. r ad i u GG Brezice, kao taksa tor p r o j e k t a n t (bio je vodi te l j projek-ta za dvi je gospodarske osnove). Na redne dvi je godine (1977.-1979.) u istom gospodarstvu bio je vodi-t e l j uzgoja, a od 1979. do 1988. r ad i na mjes tu d i r ek to ra TOZD. Zbog p romjene organizaci je Šumarstva p remješ ten je za vodi te l ja uzgoja suma na GG Brezice (1989.-1992.). Godine 1992. zaposlio se u j avno j službi i 1997. radio je u Senovu, (Slovenija).

L I T E B A T U B A *** ŠIM, s. 55,118.

P A P A C , Josip, (Požega, 18.111. 1950., dipl. ing. Šumarstva .

Sin Vidoja , d j e l a t n i k a i maj-ke Anđe r. MarkoviC. H r v a t s k e na-cionalnosti, rimokatolik. U rodnom gradu završ io je osnovnu Školu 1965., a gimnazi ju 1969. godine.

Dip lomirao je Šumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 9.II.1976. godine.

Dana 1.IV.1976. počeo je ra-d i t i u Šumskom gospodarstvu Po-žega na u r e đ i v a n j u Suma, a l .X. 1976. odlazi na odsluženje vojnog roka u Zagreb. Potom, l.X.1977.g. vraća se na svoje radno mjesto da bi 5.XII.1977.g. prešao na mjesto


334

r ev i rn ika u Š u m a r i j i P le te rn ica . Od 1.IV.1978. v r š i t e l j je dužnost i up rav i t e l j a Šumarije, a nakon po-loženog stručnog ispita, u p r a v i t e l j Šumar i j e P le te rn ica .

Danom 1.1.1985. prelazi u RZ Komerc i j a ln i odjel i r ad i kao ru-kovodi te l j nabavne službe, a 1.1. 1991. godine stupa na dužnost upra-v i te l ja RJ Mehanizac i ja i građevi-nars tvo Uprave Suma Požega. Na-kon toga 12.11.1994. iz H r v a t s k i h Suma prelazi u p r iva tno poduzeće "Iver" u Požegi na radno mjes to Se-fa komerci ja le .

Član je s t ručne udruge D I T Sumarstva i Drvne indus t r i j e , od-nosno H Š D .

P A P l C , Ferdo , (Murska Sobota, Slovenija, 1.V.1929. - Kobar id , 23. V.1997.), dipl. ing. Sumarstva.

Slovenske je narodnost i i dr-žavl janstva.

Šumars tvo je s tud i rao na Pol jopr ivredno-Sumarskom fakul -t e tu u Zagrebu. Apsolvirao je na Biološkom odsjeku skol. g. 1951.-52., a d ip lomirao 17.XII.1952.

Gotovo cijeli r adn i vi jek pro-veo je u Tolminu u Sloveniji . Na-kon d ip lomiran ja , 1953. godine za-počeo je r a d i t i u Trnovu, GG Pos-tojna, a od 1955. odlazi u Tolmin na rad pr i taksaci j i . I s t e je godine imenovan Sefom uprave u Šumar-

stvu Tolmin. Za t im je sve do 1977. bio sef Tehničkog odjela, osim pet godina (1968.-1973.) kad je bio pred-sjednik Skupš t ine općine Tolmin. Na k r a j u bio je do umi rov l j en ja (1991.) vod i te l j Temel jne organiza-cije kooperana ta I d r i j e i dva man-da t a d i r ek to r SGG Tolmin - od 1983. do 1990. godine.

U svom radu pokazao je veli-ko znanje na ekonomskom, tehnič-kom i organizacijskom području . P r i SGG Tolmin bio je zadužen za žicare. Posvet io se i obrazovanju Sumskih r adn ika i napisao je velik b r o j pub l ikac i ja na tu temu. Pr i -čalo se da je poznao svaku sloven-sku Sumu i svakog Sumskog rad-nika. Zas tupao je miš l jen je da se veći dio dohotka iz Suma mora vra-t i t i Sumama. Stoga je u njegovo v r i j eme bio izgrađen velik b r o j ki-lometara Sumskih cesta i t r ak to r -skih vlaka.

Osim toga bio je vrlo ak t ivan izvan radnoga mjesta: bio je pred-sjednik S l Z - a općine Tolmin za Sumarstvo, za t im bio je de l aga t S l Z - a za Sumarstvo na raz in i Slo-venije, elan Izvrsnog odbora Gospo-darske komore Slovenije i dr .

Godine 1976. mu je koordina-cijski odbor za usva jan je mehani-zacije u Sumarstvu pr i Gospodar-skoj komori Jugoslavije na jubi lar-nom novosadskom sa jmu dodijel io


335

pr iznan je za uspješan rad na tom području , a za sveukupan rad do-bio je Orden zasluga za narod sa s rebrnom zvijezdom, p lake tu Op-ćine Tolmin i naziv zaslužnoga elana Z D I T Gozdars tva in lesar-stva Slovenije.

Kao l j u b i t e l j p r i rode i lova, bio je 43 godine ak t ivan lovac u L D L j u b i l j .

L I T E B A T U B A *** SN, s. 366. Janež, M.: In memoriam - Fe rdo Pa-

pic. GozdV 55, (1997) 9, s. 442.

P A P P , Josip, Vinkovci, 22.IX.1933.), dipl. ing. Sumarstva, pomoćnik di-r ek to ra "Hrvatskih Suma".

Sin R u d o l f a i Mar i j e r. Krs-ta. H r v a t , r imokatol ik . Otac mu je bio strojovođa, a m a j k a domaćica. Osnovnu i s redn ju Školu pohađao je i završio u Vinkovcima. Vel iku m a t u r u položio je na rea lno j gim-nazi j i u Vinkovcima 1954. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je na SG odsjeku skol. g. 1957.-58., a diplomirao na Šumarskom fakul -t e tu 6.III.1960. godine.

Nakon odsluženoga vojnog ro-ka prvo zaposlenje dobiva u RZ Zajedničke službe SG "Krndija" Našice u svojstvu r e f e r e n t a za is-k o r i s c i v a n j e Suma 1.IV.1961.g. U

sv ibnju 1965. imenovan je upravi-te l jem novo osnovane RJ "Trans-por t i mehanizacija" na ko jo j duž-nosti os ta je t r i godine. Sl i jedi nje-govo vraćan je u RZ ZS, gdje naj-p r i j e r ad i kao komerci ja l i s t (VI. / 68.), a zat im je rukovod i t e l j Ko-mercijalne službe SG "Krndija" Na-šice.

Kao vrs tan gospodarstvenik i izuzetan poznavate l j svekolike p rob lemat ike nasickoga k ra ja , u mjesecu s rpn ju 1983. imenovan je d i rek to rom gospodarstva. Ti jekom obnašanja te dužnost i (1983.-1991.) jednu je godinu izbivao kao pred-sjednik općine Našice.

Osn ivan jem J P "Hrva t ske Sume" p.o. Zagreb dipl. ing. Jos ip P a p p n a j p r i j e je postavl jen ruko-vodi te l jem Komerci ja lnog odjela US Našice, a ce t i t i godine kasni je (1.VII.1995.) Šumarskim savjetni-kom. Odlukom Upravnog odbora "Hrvatskih Suma" 1.III.1996. pos-tav l j en je za pomoćnika d i r ek to r a "HS" S ovlast ima koordinaci je pro-izvodnje, komerci jale , p lana i raz-voja.

Član je H S D . Živi u Zagrebu.

L I T E B A T U B A *** SN, S. 371 (pod Pap) . *** SL 1-2/95., s. 60.

P A U L U Š A , Dragu t in , (Zagreb, 25. V.1926.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Olge r. Vene. H r v a t s k e nacionalnosti , h rva t sko-slovenskoga državl jans tva , r imoka-tolik.

Odras tao je u rodnom gradu, u obi te l j i oca građevinskog poslo-vođe i m a j k e domaćice. U Zagrebu je završio osnovnu školu 1938. i V. rea lnu mušku gimnazi ju 1946.g.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1950. - 51., a d ip lomirao 24.VI.1952. U t i j eku prakse završio je stažira-nje iz marke t inga pr i "ACTIM" u


336

P a r i z u 1972. a 1973.g. položio je i s t ručni ispit za poslovanje u vanj-skoj trgovini .

Od 1953. r ad i u B i H u Vite-zu n a j p r i j e kao pomoćnik, a zat im kao Sef Sumske uprave. Nakon to-ga od 1957.g. r ad i u Poslovnom sa-vezu za gospodarenje p r iva tn im Su-mama u Badovl j ic i kao vodi te l j is-kor isc ivanja Suma i taksaci je . Od 1963. u GG Bled na radnome je mjes tu pomoćnika Sefa Sumske up-rave, od 1969. god. u Slovenijalesu -L jub l jana r ad i kao komerci ja l i s t za uvozne poslove d rvne građe iz Aus t r i j e i SSSR, a od 1971. pa do umi rov l j en ja 1991. godine zaposlen je u L I P - Bled na radnome mje-stu Sefa za izvozne poslove i komer-cijalnoga d i rek to ra . Živi u Bledu u Sloveniji .

Član je Druš tva inženjera i t ehn iča ra Slovenije.

L I T E B A T U B A *** Š N , s. 365.

P A V E Š I Ć , Mar i j an , (Mrzle Vodi-ce, Gorski kotar , 11.111.1933.), dipl. ing. d rvne tehnologije, prof . Sum. škole.

Sin M a r i j a n a i Sof i j e r. Ta-dej. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Otac mu je bio ml jekar , a m a j k a domaćica. P u č k u školu završio je u Fužinama 1945., a osmogodišnju re-alnu gimnazi ju u Delnicama 1953.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Za vr i j eme s tud i j a bio je 1958. na tromjeseč-noj s t ručno j p raks i u Norveškoj . Dip lomirao je na Drvno- indus t r i j -skom odsjeku 1959.g.

Kao s t ipendis t D I P - a Del-nice, prvo zaposlenje dobiva u drv-noj indus t r i j i , n a j p r i j e u upravi , a zat im u Tvornici pokuCtva V r a t a na poslovima tehničke p r ip reme rada .

Sl i jedećih 20 godina (1962.-1982.), a posebno od 1971., kad je na Pr i rodos lovno - matemat ičkom fa-k u l t e t u u Zagrebu položio s t ručni ispit za zvanje profesora s redn j ih škola, dipl. ing. M a r i j a n Pavesic posvećuje se odgoju i obrazovanju mladeži i odrasl ih. U Školskom cent ru Sumarstva i d rvne industr i -je Delnice (od 1968. Srednjoškolski centar Delnice) profesor je struč-nih p redmeta i njegov ravna te l j , odnosno d i rek tor . Sve godine r ađa u prosvje t i p r eda j e vise s t ručn ih predmeta , kako u redovnim škola-ma u sastavu centra, t ako i u ško-lama uz rad, koje Srednjoškolski centar Delnice organizi ra i vodi u Vrbovskom, B a v n o j Gori, Čabru, Buze tu i Dvoru na Uni. Za po-laznike t i h škola napisao je veći b r o j sk r ipa ta iz s t ručn ih pred-meta.


337

Presel ivši se s obi te l j i u Ri-jeku, 1982.g. zapošl java se u Ju-goinspektu Ri jeka , radeći na kon-t ro l i d rva i d rvn ih proizvoda. Tih je godina stalni elan Komis i je za s t andard izac i ju građevinske sto-la r i j e pr i Jug. zavodu za s tandar-dizaci ju.

Umirov l j en je 1993., ali i da-l je biva angažiran na poslovima kontro le kakvoće građevinske sto-lar i je .

Za post ignute uspjehe u ob-razovan ju kadrova u Sumarstvu i d rvno j i ndus t r i j i odlikovan je Or-denom rada sa s rebrn im vijencem i Ordenom rada sa zlatnim vijen-cem.

Član je s t ranke umirovl jeni-ka H r v a t s k e . Živi u Rijeci .

B A D O V I

Radnik u drvnoj industriji, (brošura) . Općinski zavod za zapošl javanje Bijeka, Bi jeka 1972.

Šumarska škola Delnice. Zbornik "Šum-sko gospodarstvo Delnice 1960 - 1980.", Del-nice 1981., s. 143-145.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 370.

PAVIĆ, D E R E N C l N O V I Ć , Arin-ka, (Sušak, 22.YI.1948.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci E l iodora i Mar i j e r. Yis-kanic. H r v a t i c a , ka to lk in ja . Otac

jo j je bio stomatolog, a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završi la je na Sušaku 1963. godine. Na su-Sackoj gimnaziji matur i ra la je 1967. godine.

Sumars tvo je d ip lomira la na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1977. godine.

Državnu službu otpočela je 1978. godine u SG Delnice - Šu-mar i j a Klana , na mjes tu r e f e r e n t a uzgoja, a 1985. postavl jena je za up rav i t e l j a RJ K r s - Ri jeka . Od 1991. obavlja poslove Sumarsko-lov-nog inspektora za Primorsko-go-ransku župani ju . Godine 1992. ime-novana je sudskim vješ takom za Sumarstvo.

Živi u Rijeci , u d a t a je, m a j k a dvoje djece.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 55.

P A V L E K r. PETERKOVIĆ, Na-dia, (Ri jeka , 17.IY.1928.), dipl. ing. Sumarstva.

Osnovnu Školu i g imnazi ju završila je na Sušaku gdje je i ma-t u r i r a l a 1947. godine.

I s t e jeseni up i su je se na Po-l jopr ivredno - Sumarski f a k u l t e t u Zagrebu, gdje apsolvira skol. g. 1950-51. i d ip lomira 1953. na Sumsko -uzgojnom odsjeku.

U jesen 1953. zapošl java se u "DrvoSpedu" Ri jeka - poduzeću luč-k ih skladiš ta i Spedicije drveta , te nas tav l ja r a d i t i u Poduzeću "Lu-kadrvo" - R i j eka koje je preuzelo i uk rca jno - brodske usluge. Na t im poslovima st ječe dozvolu za rad na van j sko j t rgovini drvom, pa nakon nekoliko godina prakse pos ta je rukovod i t e l j za u n a p r e đ e n j e proiz-vodnje na lučkim skladiš t ima drva i d rvn ih proizvoda. Tu rad i p rv ih sedamnaest godina, su rađu juć i sa domać im i s t r a n i m p a r t n e r i m a (Aus t r i j a , Cehoslovacka i Mađar-ska). Po red s t ručn ih poslova skla-d i š ten ja d rva (dorada, sušenje, pa-


338

k i r a n j e i "ađustiranje" meke i tvr-de rezane građe), rad i la je i na po-slovima vezanim za p r ip r emu ukr-caja d rva i d rvn ih proizvoda ili poluproizvoda na brodove (čarter , carina, osiguranje, p ra teća doku-mentac i ja - f i to , c e r t i f i k a t i i si.). In tegrac i jom L u k a d r v a " u sastav poduzeća "Luka" R i j eka prelazi u Za jedn ičke s t ručne službe gdje ru-kovodi ana l i t icko-planskim poslo-vima, radeći tu sl i jedećih osamna-est godina, do s t j ecan ja punog rad-nog staža, odnosno do odlaska u zasluženu mirovinu 1989. godine.

Svojim zapaženim radom joS je jedan svi jetao p r imje r žene - Šu-marskog s t ručn j aka - koja je svoju s t ručnost s tekla s tud i jem na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l t e -tu, ali i samopri jegornim radom i v las t i t im usavršavanjem na poslo-vima koj i jo j nisu bil i specijalnost.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 365.

P A V L E Š I Ć , Zdravko , (Slunj , 29.XI.1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Roze r. Vrbanic . H r v a t , r imokatol ik . Osnovnu Ško-lu završio je u S lun ju 1978., a sred-n ju Šumarsku Školu u Kar lovcu 1982. god.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 10.IV.1990. god. iz područ ja Sumske

melioracije krSa. Napisao je i ob-ranio diplomski rad pod naslovom "Rekult ivaci ja deg rad i r an ih Sum-skih t e rena na područ ju Šumar i j e Slunj".

P r i p r a v n i č k i staž započeo je u S lun ju 1990., a početkom 1991. prelazi u Š u m a r i j u Rakovica gdje r ad i do okupaci je u s tudenom 1991. Nakon toga pr ivremeno je raspo-ređen u RJ "Mehanizacija" Kar-lovac odakle je 14.11.1992. prešao na Odje l za u ređ ivan je Suma Kar-lovac, na radno mjesto taksa tora . Dana 19.YIII.1995. imenovan je za up rav i t e l j a Šumar i j e Cetingrad.

S u d i o n i k je Domovinskog ra ta .

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 65. *** Šum. škola Karlovac, Karlovac 1997.,

s. 97, 98, 134.

P A V L I C A , Ante , (Senj, 9.II.1924.), dipl. ing. Sumarstva.

H r v a t , k a t o l i k . P o t j e č e iz obrtničke obi te l j i Albina i Mar i j e r. Balen, sestre dr. ing. Jos ipa Ba-lena, uglednoga hrva tskoga Šumar-skoga z n a n s t v e n i k a , pedagoga i s t ručn jaka .

U Senju završio je 1934. os-novnu Školu, a 1942. i Državnu re-alnu gimnaziju. Godine 1945. upisu-je s tudi j na tadašnjem Poljoprivred-no-Sumarskom f a k u l t e t u Sveucili-


339

sta u Zagrebu, gdje je i d ip lomirao 12.YIII.1950. godine.

P r e m a o n d a š n j o j p l a n s k o j raspodje l i s t ručn jaka , u razdobl ju od 3.XI.1950. do 5.Y.1951. u dr-žavnoj je službi u Dl "Maglic" u Foči, gdje organizi ra poslove sjeća, izrade d rvn ih sor t imena ta i svih vrs ta t r an spo r t a (plavi jenjem, če-krkom, ko turacama, samar icama i žicarom).

Po povra tku iz B i H u H r -va tsku nas tupa mjesto u Osijeku, u ŠG "Papuk". Na položaju građevin-skog r e f e r e n t a bavi se (1.VI.1952.-30.IY.1954.) t r a s i r an j em i izgrad-njom Sumskih cesta. U razdobl ju od 1.Y.1954. do 31.1.1955. obavl ja stručne, uredske i te renske poslo-ve u r eđ ivan j a Suma u Odje lu za taksac i ju Šumarskog inspek tora ta Osijek. Godine 1954. u Zagrebu je položio s t ručni ispit za zvanje dipl. inženjera Sumarstva.

Od 1.II.1955. do 30.YI.1958. ing. Pavl ica up rav l j a Šumar i jom Poreč i ak t ivan je u razl ič i t im poslovima poSumljavanja, zaš t i te i i skor iscivanja Suma. Za t im prelazi u Dl Novi Vinodolski, gdje je od 1.VII.1958. do 31.111.1959., uz os-ta le poslove, osobito angažiran na nadproc jenama d rvn ih masa. Vo-dopr iv redn i od je l j ak - R i j eka (1. IV.1959. - 28.11.1961.) da l jn je je rad-no mjes to na kojem se bavi raznim mel ioraci jskim poslovima. Značaj-n i j i su između n j i h u ređ ivan je bu j ica u slivu Mirne te iz rada i provedba p ro jek ta osnutka pozna-tog istarskoga pokusnog meliora-cijskog ob jek ta >Abrami< nedaleko od Buzeta .

U ŠG Sen j (1.III.1961. - 31. XII.1961.) r ad i u Odsjeku Sumske proizvodnje. Gotovo t r i godine (1. I.1962.-30.IX.1964„) bio je d i r ek to r ŠG Knin, gdje se angažirao, osim rukovođenja , u vise s t ručn ih i ope-ra t ivn ih zahvata i zadataka (izved-ba ceste na Dinaru) .

Pos l j edn je službeno mjesto dipl. ing. A. Pavl ice bi la je, u n u t a r ŠG Bjelovar , dužnost up rav i t e l j a Šumar i j e u GrubiSnom Pol ju , koju je obavl jao od 1.XI.1964. sve do umi rov l j en ja 28.II.1989.g. U tom se razdobl ju bavio i parkovnim ure-đenjem GrubiSnog Pol ja , surađi-vao je sa Šumarsk im ins t i tu tom u Zagrebu, a na Šumarskom fakul -t e tu u Zagrebu upisao je i poslije-diplomski s t u d i j u znanstvenom područ ju oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. P r i p r e m a o je i p r i jav io magistar-ski rad pod naslovom "Oblikovanje Sume i okoliša >PloStine< za rekre-aci jske svrhe". P r e m d a je apsolvi-rao i položio većinu ispita, naru-šeno zdrav l je spri ječi lo mu je za-vršetak magistarske rasprave i stu-di ja .

Ti jekom službe dipl. ing. Pa-vlica sudjelovao je na vise Sumar-skih skupova i na s t ručnim eks-k u r z i j a m a u Francusku , Po l j sku i bivSu CSSR. Do umi rov l j en ja bio je elan Šumarskog d ruš tva u Bje-lovaru.

Godine 1974. Šumar i j a Vel. Grđevac dodi je l i la je pismeno pri-znanje Š u m a r i j i GrubiSno Po l j e i njezinom uprav i t e l j u Ant i Pavlici .

Živi u GrubiSnom Pol ju .

B A D O V I

Karta suma u zapadnom dijelu SO Bjelovar. Kar togra f ska ostavština prof . dr. sc. S. BertoviCa. Zavod za geodeziju Šu-marskoga faku l te ta , Zagreb 1994.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 363. *** Sto godina sumarstva Bilogorsko-

podravske regije, Bjelovar 1974., s. 422, 437.

P A V L I C A , Viktor, (Stockerau, Aus-t r i j a , 9.XII.1943.), dipl. ing. Sumar-stva.

Otac Dani lo i m a j k a P o l j a r. Tkacenko, bi l i su službenik i do-maćica. Po nacionalnost i je Ukra-


340

jinac, hrvatskog državljanstva, ate-ist. Osnovnu Školu polazio je u Orahovici 1958. a srednju Šumar-sku Školu završio je u Karlovcu 1962. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom faku l t e tu u Sarajevu 1968. godine.

Od 1962. do 1963.g. radi kao pr ipravnik - tehničar u Šumar i j i Našice, a od 1969. do 1970. priprav-nik je inženjer iste Šumari je . Od 1970. do 1974. rukovodi te l j je obra-čunske jedinice Šumar i je Slat inski Drenovac, a od 1974. do 1992. rad i u ŠG "Krndija" Našice u RJ "Trans-port i mehanizacija". Od 1992. re-virnik je u Šumar i j i Orahovica.

Član je društva inženjera i tehničara Hrvatske, odnosno H Š D .

P A V L I Ć , Ivo - Iko, (Tuzla, B I H , 5.VII.1932.), mr. oec., dipl. ing. Su-marstva.

Sin Joze iz Lab ina - Rase i majke Ane Uvera iz Beča (Austri-ja). Hrva t , r imokatolik. Osnovnu školu u t r a j a n j u od četiri godine i dva razreda gimnazije završio je u Mostaru 1944., gdje mu je otac -rudarsk i tehničar - radio na od-govornim poslovima u rudniku ug-lja u Mostaru.

U veljači 1945. obi te l j Pavlić kreće na "križni put" gotovo do Blei-burga, povlačeći se pred partiza-

nima. Vraćajući se kući, pod smrt-nom pr i je tn jom part izana, trinaes-togodišnji dječak Iko 28.VIII.1945. ipak je stigao živ u Mostar i javio se ozloglašenoj OZNI, koja ga na k ra ju upućuje baki i djedu. Nai-me, otac mu je bio zatočen u ka-znionici Zenica, a majka i s tar i j i b ra t Mate (18.g.) bili su također u jugo-zatvorima i mucionicama.

Zavrsivsi srednju školu, odla-zi u Zagreb na s tudi j Sumarstva gdje je diplomirao na Šumarskom faku l t e tu Sveuc. u Zagrebu 27.VI. 1962. godine.

Od 1962., kao diplomirani Su-marski inženjer, radio je u Sumar-stvu i u poduzećima za preradu drveta u vise gradova: Zavidovi-ćima, Vitezu, Par izu (Francuska), Slavonskom Brodu, Zapresiću, Ba-nja Luci i Zagrebu, te u svojoj f i rmi "Optimum - Pavlić" d.o.o. u Rijeci.

Uz posao 7.X.1985. godine za-vršio je poslijediplomski s tud i j na Ekonomskom faku l t e tu u Zagre-bu. Obranio je magistarski rad pod naslovom "Marketing-koncepcija u drvnoj indus t r i j i regije Ban ja Lu-ka".

Napisao je dvadesetak znan-stveno-istraživackih radova-proje-ka ta u svezi sa produkt ivnim za-pošljavanjem invalida rada, koji projekt i su gotovo svi realizirani.


341

Objav l ju j e i druge s t ručne radove, a posebno je ak t ivan u gospodar-skoj poli t ici H r v a t s k e .

Godine 1988. p r i j a v l j u j e dok-t o r a t n a Š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu, pr i K a t e d r i za ekonomiku Sumarstva i d rvne in-dus t r i je . Usvojena mu je doktor-ska teza pod naslovom "Gospodar-ska opt imizaci ja Sumarstva i pre-rade d rva regije B a n j a Luka".

U kolovozu 1990.g. sud je lu je na konvenci j i H D Z B i H u Sa-ra jevu . Od t ada jos cesce biva po-zivan u S U P B a n j a Luka , r ad i "informativnih" razgovora, a pou-čen zlom iz 1945., mr. sc. Ivo PavliC sa suprugom, sinom i kćerkom pre-selio se (1990.) u Zagreb.

Uza sve obveze nalazi vreme-na i za knj iževno stvaralaštvo, po-glavito za p isanje pjesama. Iza-b rane pjesme (1952.-1992.) pr ipre-mio je za t isak.

Druš tveno - pol i t ički i druš-tveno - kor i s tan rad dokazuje t ime sto je elan Odbora za obnovu i razv i tak sela Središnjeg odbora H D Z i vod i te l j Pov je rens tva za obnovu i razv i tak sela P r imorsko-goranske župani je .

U mirovini je od 5.VII.1997. godine.

Odlikovan je Spomenicom Do-movinskog ra ta .

P A V L I N , Zdenko, (Sisak, 16.11. 1929.), dipl. ing., dr, sc., sveuc. pro-fesor, dekan Šum. f a k u l t e t a u Za-grebu.

Dip lomirao je na Tehničkom odsjeku Šumarskog odjela Poljo-pr ivredno-Sumarskoga f a k u l t e t a u Zagrebu 1954., magis t r i rao je 1967. i dok to r i rao 1975. godine.

Od 1955. radio je u P ro j ek t -nom bi rou Sumarstva i d rvne in-dust r i je ; od 1956. u I n s t i t u t u za d rvno indus t r i j ska i s t raž ivanja , a od 1958. na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu ( K a t e d r a za tehnologi-

ju d rva i K a t e d r a za mehaničku p r e r a d u drva) . Od 1963. god. preda-je p redmet specijalni proizvodi od drva, od 1969. hidrotermicku obra-du drva i od 1973. god. sušenje, parenje i kondicioniranje drva. Od školske god. 1978. -79. do odlaska u mirovinu (1993.) na Bio tehničkom f a k u l t e t u u L j u b l j a n i p r e d a j e p redmet sušenje i modificiranje drva.

Bio je p rodekan DT odjela i dekan Šumarskoga f a k u l t e t a Sve-učil iš ta u Zagrebu.

Bavio se znanstveno-is t raži-vackim radom iz područ ja d rvne tehnologije, a p r i j e odlaska u mi-rovinu is t raživao je p rob lemat iku kor i š t en ja sunčeve energi je u drv-no indus t r i j sko j proizvodnj i .

Rezu l t a t e i s t raž ivan ja obja-vio je u većem bro ju radova.

Bio je elan vise domaćih i s t r an ih s t ručnih, znans tvenih i d ruš tven ih organizacija.


Sadržaj vode u drvu građevne stolari-je. Drvna indus t r i ja , 1963., br. 2.

Sadržaj vode u piljenoj bukovini na-kon parenja, (magistarski rad). Zagreb, 1967.

Sadržaj vode u bukovim piljenicama prije i nakon parenja. Drvna indus t r i ja , 1968., br. 11/12.

Paletizacija. Drvarsk i simpozij prigo-dom 300. obl jetnice Sveučilišta, te 50. ob-l jetnice sumarske f aku l t e t ske nastave u Zagrebu, Zagreb, 1971.

Svojstva građevne stolarije sa stano-višta klimatskih uvjeta u građevnom ob-jektu. Bilten, Sum. f akul., Zagreb, 1973.

Komparativna istraživanja sadržaja vode piljene bukovine parene zbog prom-jene boje pod pritiskom od 0 do 3 atp, (di-sertaci ja) . Zagreb, 1975.

Istraživanja o mogućnostima primjene električne energije u hidrotermickoj obra-di drva. Drvna indus t r i ja , 1981., br. 4.

Istraživanja na području hidrotermi-cke obrade drva. Ibid., 1981., br. 11/12.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 367, 478. *** SE 2,1983., s. 608. *** H S D 1848-1996., s. 349.


342

P A V L I N A , Zvonimir , (Karlovac, 30.VI.1965.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Miroslava, inženjera gra-đevinars tva i Mar i j e r. Blasković, profesor ice zemljopisa. H r v a t , ri-mokatol ik . Školovao se u Karlov-cu: osnovnu školu završio je 1980., a na gimnazij i Bakovac m a t u r i r a o je 1984. godine.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 23.IV.1990. s temom diplomskog ra-da: "Platane kao h o r t i k u l t u r n i ele-ment Karlovca" iz znanstvenoga područ ja parkiranje prostora.

Zbog početka r a t n i h djelo-vanja , nakon d ip lomiran ja , n i je se uspio zaposli t i u Sumarstvu, pa je od 13.IX.1990. počeo predava t i stru-čne p redmete u s r edn jo j Šumar-skoj Školi u Kar lovcu: Sumske ko-munikacije, organizaciju rada i is-koriscivanje Suma, a od r u j n a 1991. joS i geodeziju, lovstvo, Šumarsku fitocenologiju, te k r a tko vr i j eme uređivanje Suma, ekonomiku Su-marstva i dendrologiju.

Od 1.VIII.1993. zapošl java se u Razvojno-planskom odje lu Upra-ve Suma Karlovac, kao s t ručni su-radn ik za p ro jek t i r an je , a od 1. VII.1995. u Proizvodnom je odjelu iste Sumske uprave, nas tav l j a juć i rad na p r o j e k t i r a n j u Sumskih pro-metnica. Do odlaska u UŠ Sen j (1. VIII.1997.), na mjes to pomoćnika up rav i t e l j a Šumar i j e Krasno Po-lje, u UŠ Kar lovac p ro j ek t i r a de-setak k i lometa ra p r i m a r n i h Sum-skih cesta i če t rdese tak kilome-t a r a ostal ih Sumskih komunikaci-ja. Sudjelovao je u p r o j e k t i r a n j u i t r a s i r a n j u d i je la žumberack ih ces-ta (dionica "Dvor - RadatoviCi") u 1993. i 1994. godini. U međuvre-menu nakratko (7.VIII.-7.XI.1995.) bio je u p r a v i t e l j Šumar i j e Vojnić. Nadnevkom 1. VIII.1997. prelazi u U p r a v u Suma Senj, na mjesto po-moćnika upravitel ja Šumar i j e Kra-sno.

U Domovinskom r a t u učes-tvovao je kao dragovoljac od s rpn ja 1991. godine.

Član je H Š D i dopreds jednik ŠD Karlovac. H o b i mu je (stru-čni) Šumarska f i tocenologi ja i lje-kovito b i l je te (ostali) biciklizam, nogomet i p l ivanje .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., S. 65. *** Poslovno izvješće 1995., "Hrvatske

sume", s. 63. *** Sum. škola Karlovac, 1997., s. 42, 67,

70,134.

P A V L O V I C , Adam, (Slobodnica, Slavonski Brod, 10.XII.1930.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mar ina i Mar i j e r. Betic, po zan iman ju pol jodjelaca. H r v a t , r imokatol ik . Osnovnu je Školu za-vršio u Slobodnici 1941., a rea lnu gimnazi ju u Slav. B rodu 1949.g.

Šumarstvo je s tudirao na Po-l joprivredno - Sumarskom faku l te -tu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku skol. g. 1952.-53., a diplomi-rao 1954. godine.

Rad u Šumarskoj s t ruci za-počeo je u Šumar i j i Repas kao za-m j e n i k u p r a v i t e l j a (1954. - 1955.), zat im u istom svojstvu r ad i u Šu-mar i j i Slav. Brod (1956.-1959.). Go-dine 1960. unap r i j eđen je u zvanje up rav i t e l j a iste Šumarije i na tome mjes tu os ta je do 1967. kad je pre-šao na radno mjesto rukovodi te l j a


343

tehničkog sektora u SG Slav. Brod. Nakon toga, od 1977. do 1985. ruko-vodi te l j je komerci ja lnoga sektora istog Šumskoga gospodarstva.

Dvi je na redne godine (1986.-1987.) d i r ek to r je OOUR-a za uz-goj. Od 1987. do 1990. na mjes tu je d i r ek to ra SG Slavonski Brod i do-preds jednik Poslovodnog odbora "Slavonska Suma".

Uspostavom JP Hrva t ske Su-me", od 1991. do 1993. na mjes tu je komerci ja l i s te Uprave Suma Vin-kovci, a zat im (1993.-1994.) r ad i u svojstvu sav je tn ika u i s to j up rav i sve do odlaska u mirovinu l . I I I . 1994. godine.

Za samopri jegoran rad u po-vodu 100-godiSnjice Sumarstva Ju-goistočne Slavoni je odl ikovan je državnim Ordenom rada sa zlat-nim vijencem. Za doprinos i orga-n iz i ran je na t j e can j a r adn ika sje-kača dodi je l jena mu je Z la tna pla-ke ta Narodne t ehn ike H r v a t s k e . I u povodu 150. obl je tn ice Hrva t sko-ga Šumarskoga d ruš tva pr imio je p r i znan je druš tva .

Dugogodišnji je vr i jedan elan Saveza D I T S D I , odnosno H S D . Obnašao je dužnost p reds jedn ika d ruš tva od 1988. do 1993. godine.

Član je uređivačkog savje ta Šumarskog lista.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 367. *** H S D 1846-1996., s. 229, 315, 316, 318,

320-323, 326, 327, 331-334, 336-362, 364-366, 368-374, 381, 383-385, 387, 430.

PECAR, Mirko, (Slavonski Brod, 22.IV.1926.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin I v a n a i Zinke r. Trebse. Slovenac, s lovenskoga državl jan-stva, r imokato l ik . Otac mu je bio car inski činovnik, a m a j k a učitel j i-ca. Osnovnu Školu završio je u Spli-tu 1936., zat im je išao u školu u Herceg-Novom, Boka Kotor ska do 1939., da bi 1944. matur i rao u Zagre-bu na I. muškoj realnoj gimnazij i .

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Ap-solvirao je skol. g. 1947.-48., a diplo-mirao 23.XII.1950. godine.

Nakon d ip lomi ran ja 1951. za-poslio se u Kamniku , u Sloveniji , u Stahovici , pogonu L I P L j u b l j a n a , na mjes tu pomoćnika uprav i t e l j a . Od 1952. godine r ad i kao vod i te l j odjela za uzgoj Suma u L I P K r a n j , a od 1954., na mjes tu je vodi te l ja Odjela za uzgoj, GG Novo Mesto. Nakon toga 1957. i zabran je za di-r ek to ra Sumarsko-drvnog poslov-nog saveza u Novom Mestu. Od 1959. g. r ad i u Dl "Novoles" Novo Mesto, kao tehničk i d i r ek to r kom-binata , d i r ek to r razvoja i zamje-nik glavnoga d i rek tora , sve do od-laska u mirovinu 1990. godine.

I s todobno obnašao je i duž-nosti predsjednika Savjeta u Sumar-stvu i Dl Gospodarske zbornice Slovenije i p reds jedn ika D I T S D I . Bio je i p reds jednik upravnog od-bora Slovenijabois - Cent ra lna Af-r ička Repub l ika i elan Savezne p r iv redne komore u Beogradu.

Kao umirovl jen ik živi u No-vom Mestu.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 362.


344

PECEK, Toma^, (Ljubljana, 26. VIII.1956,), dipl. ing. Šumarstva,

Sin Stanislava i Matilde r, Stele. Slovenske narodnosti i dr-žavljanstva. Otac: mu je veterinar-ski tehničar, a. majka ekonomisti-ca. Školovao se u Ptuju: osnovnu jc Školu završio 1971,, a Gimnaziju I), Kveder" 1975. godine.

Šumarstvo je počeo studirati u Ljubljani, pa je skol. g. 1986,-87, prešao na Šumarski fakultet u Za-greb. Diplomirao je na ŠG odjelu 13.111.1989. iz lovstva, Napisao je i obranio diplomski rad pod naslo-vom Introdukcija muflona u lovi-štu >Kozorog< - Kamnik".

Zaposlen je u Inspektoratu Ministarstva za poljoprivredu, šu-marstvo i prehranu. Kao republič-ki lovni Inspektor "pokriva" općine Ljubljana (dio), Grosuplje, Vrbni-ka i Logatec,

Član je DruStva inženjera i tehničara sumarstva Slovenije.

PEČNIK, Franc, (Mlake, Muta, Slovenija, 1.IV.1929.), dr. sc., dipl, ing, Sumarstva,

Sin Jakoba i Matilde r. Skut-nik. Slovenske narodnosti i držav-ljanstva, rimokatolik, Potječe iz seoske obitelji. Četverogodišnju os-novnu Školu polazio je i završio u selu Pernice 1941,, a gimnaziju u mjestu Bavne na Koroskem 1951. godine.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Ljubl jani i diplomirao 1958. Poslijediplomski studi j zavr-šio je na Sumarskom fakultetu u Zagrebu 21.VI.1973. iz područja eko-nomika i organizacija rada u šu-marstvu, Doktorat znanosti posti-gao je na Šumarskom fakultetu u Sarajevu 1987. godine.

U struci počeo je raditi 1958. Projektirao jc i izvodio radove na šumskim komunikacijama koruš-koga području, Od 1959. do 1965. radio je na uvođenju tehnike rada motornim pilama i tehnici kresa-nja grana te metodama individu-alnoga rada u Sumi uključene u sis-tem proizvodnje u Sloveniji. Od 1965. do 1974. bavio se projektira-njem i uvođenjem mehaniziranih skladista na području Slovenije, Hrvatske, fiiH, te provođenjem pro-izvodnje po mrežnim planovima, Nakon toga, do 1982. radio je na re-gionalnom programiranju za raz-voj, izrađivao investicijske pro-grame i njihovoj ocjeni. Narodnih osam godina radio je na istaknu-tim položajima. Godine 1990. sud-jeluje u vladinim organizacijama i vodi inicijativu za prijelaz Slove-nije u >biokmetovanje< i razvoj tu-rizma, prije svega ekoturizma, kao glavne grane za dobrobit naroda.

Sudjelovao je u vladi pri iz-radi Zakona o sumama.

Sudjelovao je 1978. na Svjet-

H r v a t s k i š u m a r s k i ž ivo top i s r i i inksikoti

345

skom I U F R O kongresu u J a k a r t i , a bio je i na s t ručno j praks i u Švi-carskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Aus-t r i j i .

Napisao je veći b r o j znan-stvenih, s t ručn ih i popular izator-skih radova, a o njegovom radu pisao je Gozdarski vestnik, Dnev-nik, Večer, Delo, Revija Okolje i dr .

Nalazi se u mirovini .


Vpliv gospodar jenja na prirastek v smrekovi gozdovi, (dipl. rad). L j u b l j a n a 1951.

Istraživanje proizvodnosti rada sa raznim lancima i metodama rada pri kre-sanju grana smreke sa motornom pilom, (magistarski rad). Zagreb 1973.

Istraživanje organizacije, ekonomike, lančanog sistema rada na mehaniziranim sumskim radilištima, (diser taci ja) . Saraje-vo 1983.

Sodobna oprema za secnjo in izdelavo, (ofset 1-47). L j u b l j a n a 1970.

Klascenje iglavcev z motorno žago. GozV. 1968.

RaCunalnik na mehaniziranem skladi-scu. Ib id . 1975.

Mehanizirana lesna skladisca oblovi-ne. Ib id . 1975.

Razvoj Koroske krajine. Nase Gospo-darstvo 1976.

Inovacijski potencijal koroske regije. Ibid . 1976.

Možnosti izrabe celotne biomase v gozdovih SR Slovenije. Gospodarski vest-nik, L j u b l j a n a 1981.

Briketi iz lesnih ostatkov - nova ener-getska vrednost. Ib id . 1981.

Sonaravni turizem. Bevija Okolje (Slo-venski ekološki glasnik), L j u b l j a n a 1996.

P E C A N l C , Anton, (Krmpote , No-vi Vinodolski, 17.VII.1935.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Mar i j e r. Butorac . H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio radnik , a m a j k a domaćica. Os-novnu je Školu završio u Krmpota -ma 1947., a rea lnu gimnazi ju u Se-n ju 1955.g.

Na Pol jopr ivredno-Sumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Zagrebu up i su je se odmah po okončanju gimnazije. Dip lomirao je na t ada vec osamo-

stal jenom Šumarskom f a k u l t e t u , na SG odjelu 17.11.1961. godine.

I a k o Sumarnik - biolog, prvo radno mjesto, s t icajem okolnosti, dobiva u D I P - u Novi Vinodolski na P i l an i >Breze<, n a j p r i j e kao p r ip ravn ik (1.III.1961.), a po odslu-ženom vojničkom roku kao upravi-t e l j pi lane (1.IX.1962.). Na t o j duž-nosti ostaje do sredine 1965. godine.

U Sumarstvu se zapošl java 1. VII.1965., kad je postavl jen za re-f e r e n t a za uzga jan je Suma Šumari-je Novi Vinodolski , ŠG Senj. Ste-kavši po t rebna p rak t i čna znanja , 15.VI.1969. polaže s t ručni Sumarski ispit, a 26.VI.1981. pred komisi jom Lovačkog saveza H r v a t s k e ispit za ocjenj ivača lovačkih t ro fe j a . Kao angaži rani gospodarstvenik, od 1. V.1984. do 30.IV.1986. na dužnost i je p reds jedn ika općine Crikvenica i p reds jednik Izvrsnog vijeća, mar-ljivo radeći na provedbi ambicioz-nog programa o tpadn ih voda, a s t im u svezi i cistoce mora, te pobolj-šanja i n f r a s t r u k t u r e .

K a d je us tanovl jeno Pr imor-sko-goransko ŠG Delnice, od l.V. 1986. do 31.XII.1990. d i r ek to r je OOUR-a za uzgoj i zaš t i tu Suma Novi Vinodolski, a u JP "Hrvatske Sume", UŠ Senj, od 1.1.1991. na jpr i -je je na dužnost i pomoćnika upra-v i te l ja uprave, a od 1.VI.1996. ru-kovodi te l j je odjela za lovstvo i po-


346

moćnik up rav i t e l j a uprave za ure-đ ivan je Suma. Početkom 1998. oslo-bođen je dužnost i rukovodi te l j a Odje la za lovstvo.

Ti jekom svoje Sumarske ka-r i je re dipl. ing. Anton PeCanić zdu-šno se bavi i lovstvom. Ti jekom t r i manda t a preds jednik je svog ma-tičnog LD "Gradina" Novi Vino-dolski, osnivač i prvi preds jednik Saveza lovačkih d ruš t ava općine Crikvenice te jedan od organizato-ra moderno koncip i rane općinske lovačke izložbe u Novom Vinodol-skom (s katalogom). U jednom man-d a t u bio je elan skupšt ine H L S te s talni elan s t ručn ih komisi ja za održavanje lovačkih ispita. Samo-stalno i z r a đ u j e lovnogospodarske osnove.

Za posebne zasluge na promi-canju lovstva, 24.XI.1971. H L S do-d j e l j u j e mu Lovačko odl ikovanje prvog reda.

Član je HSD, podružnice Senj. Živi u Novom Vinodolskom.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95. , s. 67.

P E L C E R , Zvonimir , (Dubrovnik , 8.VI.1920.), dipl. ing. Sumarstva, dr. sc., znanstveni savje tnik .

Sin F r a n j e i Ruže r. Sain. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Otac mu je bio željeznički službenik, a majka domaćica. Osnovnu Školu za-

vršio je u J a j c u 1931., a s redn ju u Sara jevu . M a t u r i r a o je na I . muš-ko j r ea lno j gimnazij i 1939.

Sumars tvo je upisao u jesen iste godine na Pol joprivredno-Su-marskom f a k u l t e t u u Sara jevu . Za v r i j eme I I . svj. r a t a prek inuo je s tudi j , sud je lu juć i u h r v a t s k o j do-mobranskoj vojsci (1943.-1945.). Na-stavivši s t u d i j na Po l jop r iv redno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu, vec kao s tuden t od 1948. sud je lu j e u ekipi bo tan iča ra prof . dr. Ive H o r v a t a na i s t r až ivan ju i kar t i -r a n j u vegetaci je u Gorskom ko ta ru i H r v a t s k o m pr imor ju . Apsolvirao je skol. g. 1946.-47., a d ip lomirao na Šumarskom odsjeku 30.V.1950., na-stavivši su radn ju i kao mladi Šu-mar na f i tocenoloskim istraživa-n j i m a i k a r t i r a n j i m a vegetac i je ovog di je la gorske H r v a t s k e .

Na osamostal jenom Šumar-skom f a k u l t e t u u Zagrebu stekao je doktorat znanosti 1975.g. iz znan-stvenoga područja Šumarska fito-cenologija.

Prvo zaposlenje dobiva 1952. u I n s t i t u t u za eksper imenta lno Su-mars tvo J A Z U , baveći se pretežno rasadnickom proizvodnjom, poSum-l j avan j ima na krsu i melioracija-ma degrad i r an ih panjaca u Lici. Od 1957. zaposlen je u I n s t i t u t u za Šumarska i lovna istraživanja N R H u Zagrebu, gdje u okviru svoje znanstvene d je la tnos t i (fitocenolo-gija, t ipologija Suma i Sumskih staništa, mel ioraci ja krSa), a pose-bice nakon spa j an j a bivšeg Jugosl. i n s t i t u t a za če t in jače i Zavoda za kontrolu Sumskog sjemenja u jedin-stveni Sumarsk i i n s t i t u t Jas t re -barsko, izučava i publ ic i ra radove o Šumskoj vegetaciji , vegetaci jskim k a r t a m a i p rof i l ima . I z rad io je vi-se od 30 vegetaci jskih ka ra ta , a u svezi sa p ro jek tom "Vegetacijska k a r t a S F R J " za područ je SR H r -vatske sudjelovao je na k a r t i r a n j u sekcija: Podr . Slat ina, Don j i Mi-


347

holjac, Ogulin, Karlovac, Pe t r in ja , Kostajnica, Pakrac, Slav. Požega, Slav. Brod, Senj, Knin i Bihać, u mjer i lu 1 : 50.000.

Kao elan Istočno alpsko-di-narskoga druš tva za is t raživanje vegetacije sudjelovao je na simpo-zijima druš tva održanima u I tal i-ji, Aus t r i j i i Mađarskoj. U Nje-mačkoj boravi kraće vri jeme na specijalizaciji kod prof. H. Ellen-berga u Gotingenu. Član je Eko-loškog društva Hrva tske i PD "Pla-tak" Bijeka.

Umirovl jen je u zvanju znan-stvenoga savjetnika 1990. godine. Živi u Bijeci.

B A D O V I

Pelcer, Z.: Prilog planinarskoj karti Sisnjak-Snježnik, (s Bertović, S. i Matan, Z.). P lan inarsk i savez Hrva t ske . Zagreb 1952.

Pelcer, Z.: Prilog melioraciji flisa Is-tre - Osvrt na uspjeh posumljavanja bujice BraCani crnim borom (Pinus nigra v. Aus-triaca Asch. et Arn). Obavijest i ins t i tu ta 7, Zagreb 1959., s. 18-23.

Pelcer, Z.: Šumska vegetacija područja Like. Obavijest i 9, Zagreb 1959., s. 10-21.

Pelcer, Z.: Amelioration des Forests a Chene Pubescent Degradees, ainsi que des Broussailles et des Landes Pierreuses Kae-tique dans la region Sub-mediterraneenne de la RFP de Yougoslavie. FAO/SCM/62/ 12/5B, Borna, 1962.

Pelcer, Z.: Pojmovi: Anagiris, Dorik-nij, Mljecike, Sibika. Sum. enciklopedija I. i II. , LZ, Zagreb 1963.

Pelcer, Z.: Gospodarske jedinice Veljun, Tržicka šikara i Zalije - Ekolosko-gospo-darski tipovi i meliorativni zahvati. Ba-dovi 1, sv. I, S I J , Zagreb 1966., s. 1-59.

Pelcer, Z. et al.: Istraživanje tipova su-ma na području SB Hrvatske. Bi l ten 11, Zagreb 1969.

Pelcer, Z. et. al.: Savjetovanje o tipo-loškim istraživanjima u SB Hrvatskoj. Ba-dovi 16, Zagreb 1970., s. 1-63.

Pelcer, Z. et al.: Istraživanje suma u SB Hrvatskoj. Aktue ln i problemi sumar-stva, drvne ind. i hor t iku l tu re . SF Beograd 1972., s. 211-218.

Pelcer, Z., Milan, A, Martinović, J.: Ekolosko-vegetacijske značajke Senjske dra-ge i okolice. Badovi 20, S I J , Zagreb 1972., s. 175.

Pelcer, Z. et al.: Ekolosko-gospodarski

tipovi suma u NP Plitvička jezera. Pli tvič-ka jezera 1974., s. 61-66.

Fitocenolosko raselanjenje suma ličke visoravni i njihovo uređenje na ekolosko-vegetacijskoj osnovi, (disertacija). Sum. fak. u Zagrebu, 1975.

Pelcer, Z., Cestar, D., Martinović, J.: Analiza korelacije između proizvodnosti jele (Abies alba Mili.) i nekih svojstava ta-la na krsu zapadne Hrvatske. Simpozij o problemima is t raž ivanja sumskih zemljiš-ta, A N U B i H , Sarajevo 1975., s. 25-33.

Pelcer, Z.: Ekolosko-vegetacijske zna-čajke jelovih suma Hrvatske u odnosu na sušenje jele (Abies alba Mili.). I s t raž ivan je uzroka i posljedica sušenja p r i rodn ih je-lovih suma u SB Hrva t sko j . Badovi 23, Za-greb 1975., s. 27-34.

Pelcer, Z. et al.: Tipološke značajke su-ma u GJ Crni lug. Badovi 26, S I J , Zagreb 1976., s. 1-101.

Pelcer, Z. et al.: Ekolosko-gospodarski tipovi suma na području NP Plitvička je-zera. Badovi 28, S i J , Zagreb 1976., s. 1-87.

Pelcer, Z., Cestar, D., Hren , V.: Klasi-fikacija regresivnih stadija submediter-anske vegetacije na tipološkoj osnovi. Sim-pozij Ekološka valorizacija primorskoga krsa, Split 1976., s. 25-30.

Pelcer, Z. et al.: Istraživanje ekolosko-gospodarskih tipova suma eumediteran-skog i submediteranskog područja. Sum. list 3-4,1977., s. 168-170.

Pelcer, Z. et al.: Tipološke značajke su-ma na profilu Babica-Visocica-Divoselo. Badovi 32, S I J , Zagreb 1977., s. 1-130.

Pelcer, Z.: Vegetacijska područja opći-ne Bijeka s vegetacijskom kartom. Pa rkov i i nasadi, Bi jeka 1977., s. 38-43.

Pelcer, Z., Cestar, D., Martinović, J.: Tla sumskih ekosistema Slavonije i Bara-nje. P ro j ek tn i savjet pedološke ka r t e SB Hrva tske , posebno izd., Zagreb 1977., s. 129-160.

Pelcer, Z.: Mikroklima sumskih fito-cenoza u području Drenovog klanca (Licka visoravan). Poljoprivredni pregled 3-4,1978., Sarajevo, s. 288-296.

Pelcer, Z. et al.: Tipološke značajke su-ma na profilu StirovaCa-LesCe. Badovi 33, S I J , Zagreb 1978., s. 1-103.

Pelcer, Z. et al.: Ekolosko-gospodarski tipovi suma okoliša Zavižana. Badovi 34, S I J , Zagreb 1978., s. 1-110.

Pelcer, Z.: Suma bukve s kukurijekom (Helleboro - Fagetum Pelcer ass. Nova). Porocila Vzhodnoalpsko - dinarskog druš-tva za proučavanje vegetacije 14, L jub l ja -na 1978., s. 263-270.

Pelcer, Z.: Lipove sume Virovitičke Bilogore. I I . Kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb 1979., s. 863-875.

Pelcer, Z. et. al.: Tipološka istraživa-


348

nja kao osnov za suvremeno gospodarenje sumama. Glas. Sum. faku l t e t a , posebno izd. 4, Beograd 1979., s. 63-65.

Pelcer, Z. et al.: Tipološke značajke su-ma Slavonskoga gorja. Badovi 39, S l J , Za-greb 1979., s. 1-213.

Pelcer, Z.: Sumskovegetacijske karak-teristike Like. I I . Kongres ekologa Jugo-slavije, Zagreb 1979.

Pelcer, Z. et. al.: Ekolosko-gospodarski tipovi suma na području Moslavačke gore. Badovi 41, S i J , Zagreb 1981., s. 6-70.

Pelcer, Z. et al.: Ekolosko-gospodar ski tipovi suma Hrv. zagorja. Badovi 48, S l J , Zagreb 1982., s. 7-109.

Pelcer, Z. et al.: Ekolosko-gospodarska osnova prostora općine Delnice (sažetak). Badovi 69, S l J , Zagreb 1982., s. 5-13.

Pelcer, Z. et al.: Prirodni sumski re-zerva t Medvedak. Badovi 50, S l J , Zagreb 1982., s. 1-76.

Pelcer, Z. et al.: Prirodni sumski rezer-vat Corkova uvala-Oudinka. Badovi 53, Si J, Zagreb 1983., s. 1-44.

Pelcer, Z.: Fitocenoloske značajke lo-vorovih sastojima u istarsko-kvarnerskom primorju. Zbornik radova Visiania Siben-Canina, Muzej grada Šibenika, Sv. 10, Ši-benik 1983., s. 229-235.

Pelcer, Z. et al.: Tipovi nizinskih su-ma zapadne Posavine. Badovi 54, S l J , Za-greb 1983., s. 1-111.

Pelcer, Z. et. al. : Ekolosko-gospodars-ki tipovi suma područja Bilogore. Badovi 57, S l J , Zagreb 1983., s. 1-96.

Pelcer, Z., Gazi Baskova, V.: Vegetaci-jska karta SB Hrvatske, list Slatina 1: 100.000 s kratkim tumačem uz vegetacijsku kartu. Botanički zavod P M F , Zagreb 1983.

Pelcer, Z. et al.: Prirodni sumski re-zervat Kik-Visibaba. Badovi 58, S l J , Za-greb 1984., s. 1-40.

Pelcer, Z. et al.: Prirodni sumski re-zervat Bjecica-Javornik. Badovi 58., Za-greb 1984., s. 41-76.

Pelcer, Z.: Biljni pokrov fužinskoga kraja. Monograf i ja Fužine, Fuž ine 1985., s. 319-324.

Pelcer, Z. et al.: Tipovi nizinskih suma zapadne Podravine. Badovi 67, S l J , Za-greb 1985., s. 1-76.

Pelcer, Z. et al.: Tipološke značajke nizinskih suma Slavonije. Badovi 68, S l J , Zagreb 1986., s. 1-110.

Pelcer, Z. et. al.: Bukva i bukove sume Hrvatske. Badovi 69, S l J , Zagreb 1986., s. 5-13.

Pelcer, Z. et. al.: Uputstva za izradu karte ekološko - gospodarskih tipova gor-skog područja ( I ) SB Hrvatske. Badovi. Izvanredno izd. 4, S i J , Zagreb 1986.

Pelcer, Z.: Die Artenreichen Walder Kroatiens. Miinchen 1986., AFZ, 30-31, p.

748-749. Pelcer, Z. et al.: Tipovi lužnjakovih su-

ma. Badovi 75, S l J , Zagreb 1988., s. 6-75. Pelcer, Z.: Potrebno je provesti dopun-

ska tipološka istraživanja suma Hrvatske u mjerilu 1:25.000. Badovi S l J 75, Zagreb 1988., s. 151-157.

Pelcer, Z., MedvedoviC, J.: Kriterien filr die Zonierung der subalpinen Bilchen-wS,lder im Dinarischen Oebirge Kroatiens. Salzburg 1988. Sauteria , Band 4, 21-24.

Pelcer, Z. et al.: Uputstv a za izradu karte ekološko - gospodarskih tipova brd-skih i nizinskih područja ( I I ) SB Hrvat-ske. Badovi 79, Si J, Zagreb 1989., s. 7-119.

Pelcer, Z., LindiC, V.: Karlovacko-slunjska krska ploča - specifičan ekolosko-vegetacijski i sumsko - gospodarski kom-pleks. Badovi 5/2, S l J , Zagreb 1990. s. 345-363.

Pelcer. Z.: Šumska vegetacija riječke flisne uzadoline. Glas. sumske pokuse, 26, Sum. f a k u l t e t Zagreb, 1990.

Pelcer, Z.: Vegetacijska istraživanja I. Horvata i suradnika u risnjacko - snjež-nickom gorju i njihov značaj za osnivanje N.P. Bisnjak. Zbornik radova 40. god. N.P. Bisn jak (1953-1993), Crni Lug 1994., s. 32-34.

Pelcer, Z., Gradecki, M., Poštenjak, K: Ekolosko-gospodarski tipovi suma NP Pa-klenica s posebnim osvrtom na sume crnog bora (Pinus nigra Arn.) i obnova suma na krsu. Paklenicki zbornik vol. 1., S ta r igrad-Paklenica 1994., s. 109-118.

L I T E B A T U B A Kauders, A.: Šumarska b ib l iograf i ja 2,

s. 270, 429. *** SN, s. 362 *** SlM. s. 32, 52, 55, 56, 58, 59, 97, 98,

118, 131, 134, 135, 136, 137, 138, 141, 145, 153, 157,158,178.

*** Povijest sumarstva 1846-1976., s. 40, 165.

*** SE 2,1983., s. 610. *** SIB, s. 3, 5, 6,14, 27, 50, 51, 68. *** H S D 1846-1996., s. 295. Maricević, I.: Kazalo au tora i s t ruk tu-

ra sadržaja Sum. lista 1976.-1995. SL 3-4, 1997., s. 182,188.

IvanCević, V.: Velebitski botanički vrt. Senj 1997., s. 13, 20.

Klepac, D.: Iz sum. povijesti Oorskoga kotara... Zagreb 1997., s. 140, 230.

*** HS br. 29., 1999., s. 2.


349

P E N T E K , Tibor, (Zagreb, 24.11. 1972.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Ivana i Dubravke, r. Hru -bec. Hrva t , r imokatolik. Pot ječe iz Sumarske obitelji: otac mu je mr. sc., dipl. ing. Sumarstva, a majka li-ječnica (pedi ja tar) . Školovao se u Pazinu: osnovnu je Školu završio 1986., a CUO 'Otokar KerSovani" 1990. godine.

Studirao je Sumarstvo na Šu-marskom faku l t e tu u Zagrebu. Di-plomirao je 1995. god. iz područja iskoriscivanje Suma, napisavSi i obranivši d ip lomski r ad naslova "Protupožarne ceste u UŠ Buzet i nj ihova uloga pri spri jecavanju požara". Iz istoga znanstvenoga po-dručja završio je na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu i poslijedip-lomski studij . Magistrirao je po-četkom 1998. godine, obranivši ma-gistarski rad naslova "Šumske pro-tupožarne ceste kao posebna kate-gorija Sumskih cesta i čimbenici koji ut ječu na njihov razmješ ta j u prostor".

Od 1.1.1996. god. zaposlen je na Šumarskom faku l t e tu Sveuc. u Zagrebu, na mjestu mlađeg asis-tenta predmeta Sumske komuni-kacije pri Zavodu za iskorisciva-nje Suma.

Sudjelovao je na nekoliko savjetovanja u zemlji i inozemstvu: 'Izzivi gozdne tehnike", L jub l jana , (Slovenija, 1996.); F A O / I L O / E C E - Jo in t Committee on Forest Tech-nology, mana-gement and Training & I U F B O 3.06, Sinaia (Rumunj-ska, 1996.); "Skrb za hrvatske Sume od 1846. do 1996.", Zagreb 1996.; In-ternat ional Scientif ic Conference F O R E S T - WOOD - E N V I R O N -MENT, Zvolen, (Slovačka, 1997.).

Član je H Š D .

B A D O V I

Picman, D., Pentek, T., 1996.: The in-fluence of building and maintance expen-ces of Forest roads on their optimal den-

sity in Low-lying forsts of Croatia, FAO/ I L O / E C E - Jo in t Committee on Fores t Technology, Management and Training & I U F B O 3.06 - Fores t operat ions under mountainous conditions. Seminar on Envi-ronmentally Sound Forest Boads and Trans-port, Sinaia (Bomania) , 17-22. J u n e 1996., s. 1-20.

Picman, D„ Pentek, T„ 1986.: Metode rada pri stabilizaciji tla kod izgradnje sum-skih prometnica. Savje tovanje "Izzivi gozd-ne tehnike", Zbornik radova, L jub l j ana , Slovenija 1996., s. 125-132.

Picman, D„ Pentek, T„ 1996.: Stabili-zacija sumskih transportnih sustava vap-nom. Mehanizaci ja sumarstva 21 (2), Zag-reb, s. 83-85.

Picman, D., Pentek, T., 1996.: Prilog upoznavanju uporabe strojeva za stabili-zaciju sumskih prometnica vapnom. Šu-marska mehanizacija 21 (2), Zagreb, s. 87-96.

Picman, D., Pentek, T., 1996.: Moguć-nost primjene sredstava WOS za stabili-zaciju tla pri gradnji sumskih cesta. Meha-nizacija sumarstva 21 (2), Zagreb, s. 97-102.

Pentek, T., 1996.: Međunarodna povje-renstva: Združeno povjerenstvo za Šumar-sku tehnologiju, gospodarenje i izobrazbu. Mehanizaci ja sumars tva 21 (2), Zagreb, s. 119-120.

Picman, D., Pentek, T., 1996.: Čimbeni-ci koji utječu na opravdanost izgradnje mreže sumskih prometnica. Savje tovanje "Skrb za hrva tske sume od 1846. do 1996.", Znanstvena knjiga "Zaštita suma i pridobi-vanje drva", Zagreb, 1996., s. 293-300.

Picman, D., Pentek, T., 1996.: Utjecaj uzdužnog nagiba traktorskih vlaka na otvo-renost odjela. Savje tovanje "Skrb za hrvat-ske sume od 1846. do 1996." Znanstvena knji-ga "Zaštita suma" i p r idobivanje drva", Za-greb, s. 301-308.

Picman, D., Pentek, T., 1996.: Uporaba BBP sredstava za stabilizaciju tla pri grad-nji sumskih prometnica. Sum. list 11-12, s. 469-476.

Picman, D., Pentek, T., 1996.: Firepre-vention roads in the area of the Forest en-terprise Buzet. Zbornik gozdarstva in le-sarstva 49, L jub l j ana , Slovenija, s. 187-203.

Picman, D„ Pentek, T„ 1997.: Bazlicite mogućnosti primjene geosintetika kao me-tode stabilizacije tla pri gradnji sumskih cesta. Sum. list 7-8, 383-389

Picman, D., Pentek, T., 1997.: Forest fire prevention roads on the Karst area of Bepublic Croatia. In t e rna t iona l Scient i f ic Confe rence " F o r e s t - W o o d - A n v i r o n m e n t 1997.", Working Group 1: Fores t Ecology and In tegra ted Fores t Protect ion, 8-11. September 1997, Zvolen (Slovakia), Zbor-nik, s. 287-295.


350

Picman, D., Pentek, T., DružiC, M.: 1997.: Utjecaj troškova izgradnje i o-drža-vanja sumskih cesta na njihovu optimalnu gustoću u nizinskim sumama Hrvatske. Mehanizaci ja sumarstva 22 (2), Zagreb, s. 95-101.

Pentek, T., 1997.: Smjernice tehnološ-kog razvoja u kanadskom sumarstvu. Me-hanizaci ja sumars tva 22 (2), Zagreb, s. 103-113.

Picman, D., Pentek, T., MikiC, B., 1997. Planiranje i projektiranje sumskih pro-metnica primjenom osobnog računala. Sum. list 11-12, s. 609-616.

Pentek, T., 1998.: Sumske protupožar-ne ceste kao posebna kategorija sumskih cesta i čimbenika koji utječu na njihov razmještaj u prostoru, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t Zagreb, s. 1-119.

Picman, D., Pentek, T.: Relativna ot-vorenost šumskoga područja i njena prim-jena pri izgradnji sumskih protupožarnih prometnica. Sum. list 1-2,1998., s. 19-30.

P E R I Ć , Josip, (Tomislavgrad, B iH, 14.X.1960.), dipl. ing. Šumarstva,.

Sin Š t ipana i Mare r. Tadić. Hrva t , hrvatskog državl janstva, ri-mokatol ik . Osnovnu Školu i gimna-zi ju završio je u rodnome gradu.

Šumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 25.III.1987. iz područ ja Šumarske fitopatologije. Napisao je i obra-nio diplomski r ad pod naslovom "Nalaz gljiva na Šumskim vrs tama drveća u Sumama na Širem pod-ruč ju Duvna".

Pos l i jedip lomskim s tud i jem u t r a j a n j u od dvi je godine specija-

l izirao je znanstveno područ je zaš-tita Suma.

Od 1988. godine radio je u Š u m a r i j i "Gaj" u Tomislavgradu kao pr ip ravn ik , a 1990.g. počeo je r ad i t i u JP "Zrinjevac" u Zagrebu na mjes tu pomoćnika Sefa sekcije Njega i zaš t i ta b i l j a da bi 1993. bio postavl jen na mjesto sefa iste sek-cije gdje r ad i i 1997. godine.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 70.

P E R K O V I Ć , Zeljko, (Lic, Fužine, 21.Y.1952.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin L j u b e i Mar i j e r. Tomic. H r v a t , r imokatol ik . Rod i t e l j i su mu bil i radnici . Osnovnu je Školu završio u F u ž i n a m a 1966., a sred-n ju u Delnicama, ma tu r i r avš i na opCoj gimnazij i 1970. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Di-plomirao je na ŠG odje lu l l . V I I . 1977. godine.

U službu s tupa u l is topadu 1977., zaposlivši se kao p r ip ravn ik u Šumari j i Fužine ŠG Delnice. Po-četkom 1978. sl i jedi prek id zbog odsluženja vojnog roka, a godinu dana kasni je nas tav l ja rad u Šu-mar i j i Fužine . ZavrSivSi pr iprav-nički staž, sredinom 1979. zapošlja-va se u Drven jač i Fužine, koja je t ada bi la u sastavu ŠG Delnice, kao rukovod i t e l j za p r ip remu si-rovine. Nakon nepune godine dana, 3.V.1980. vraća se u Sumarstvo, za-poslivši se u Šumar i j i Crni Lug. S t r u č n i Sumarsk i i sp i t s temom "Ekonomsko obrazloženje za grad-n ju Sumskih cesta" položio je 12. VII.1980.g. N a j p r i j e r ad i kao refe-ren t za iskoriscivanje Suma, a za-t im kao r e f e r e n t za uzgoj i zaš t i tu Suma, odnosno r e f e r e n t za pripre-mu proizvodnje.

Početkom 1984.g. imenovan je up rav i t e l j em OOUR-a Šumar i j e Crni Lug. Sl i jedi povra tak u Šu-


351

m a r i j u Fužine, gdje od 15.X.1985. pa na redn ih sedam godina obavl ja dužnost up rav i t e l j a Šumarije.

Ovladavši s t rukom, kao per-spekt ivan mladi Sumarnik, dipl. ing. Željko Perković početkom 1992. biva p remješ ten u UŠ Delnice, na radno mjes tu rukovodi te l j a Odje la za proizvodnju, a t r i godine kasni-j e U p r a v n i ga odbor JP H r v a t s k e Sume imenuje up rav i t e l j em upra-ve na rok od čet i r i godine. Dužnost up rav i t e l j a uprave preuzima 17.Y. 1995. i vrsi je do l.X.1996„ kad je imenovan savje tnikom. Na t o j duž-nosti os ta je k r a tko vri jeme, jer mu 19.IY.1997., mimo njegove volje, pre-s ta je r adn i odnos u "Hrvatskim Su-mama" i njegov uspješan rad u Su-mars tvu . Ostavši bez posla, pr i ja-vio se kod Zavoda za zapoš l javanje Delnice. Nakon t r i mjeseca bez posla, 21.YII.1997. zapošl java se u Gradu Rijeci , u Odjelu gradske uprave za komunaln i sustav, kao samostalni suradnik za zelene po-vršine.

Dugogodišnj i je elan H Š D , ogranak Delnice, a od 1996. i nje-gov preds jednik . Na 98. skupš t in i H Š D , održanoj 25.XI.1993. izabran je za elana Upravnog odbora H Š D . Bio je elan mjesnog LD "Srnjak" Fuž ine-Lokve , a u jednom manda-tu i njegov preds jednik . I sp i t za ocjenjivača lovačkih t r o f e j a položio

je pred povjerenstvom H L S 31.Y. 1983. godine.

Član je Uređivačkog savje ta Šumarskog lista.

Živi u Fuž inama .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 66 *** Posl. izvješće 1995 "HS", s. 64. Klepac, D.: Iz sum. povijest i Gorskoga

kotara... s. 208, 230. *** H S D 1846-1996., s. 371, 381, 383, 386,

387, 403.

PEŠUT, Branko, (Janja-Gora, Ogu-lin, 27.YII.1930.), mr. sc. dipl. ing. Sumarstva.

Sin Milana i Drag in j e r. Gra-hovac. Srpske narodnost i , hrvat-skoga državl jans tva . Rod i t e l j i su mu bili poljodjelci. Osnovnu i sred-n ju školu polazio je i završio u Plaskom, ma tu r i r avš i na S r e d n j o j Šumarskoj školi 1951. godine.

Šumarstvo je studirao kao sti-pendis t ŠG Bjelovar na Pol jopr iv-redno-Sum. f a k u l t e t u u Sara jevu . Diplomirao je na ŠG odsjeku 1958.g.

Poslijediplomski s tudi j poha-đao je na Šumarskom f a k u l t e t u Sveuc. u Zagrebu iz područ ja eko-nomike i organizaci je Sumarstva. Obranivši rad pod naslovom "Sin-hronizac i ja kamionskog t ranspor-ta sa u tovarom i is tovarom na sto-v a r i s t i m a u u v j e t i m a Š u m a r i j e Ogulin", magis t r i rao je 1983.g.


352

Zaposlio se vec kao apsolvent i prvo zaposlenje dobiva l . V I I I . 1957. u ŠG "Garjevica" Bje lovar -Š u m a r i j a Skolovac kod Kopriv-nice. Ti jekom 1957. na k r a t k o se zapošl java na K a t e d r i za uređiva-n je Suma Po l jop r iv redno - Šumar-skoga f a k u l t e t a u Sara jevu , ali se vraća u Ogulin i r ad i u Sekci j i za u ređ ivan je Suma tadašnjeg Sekre-t a r i j a t a za Sumarstvo Zagreb (15.11. 1958. - 31.VII.1960.)

Osnivanjem ŠG Ogulin (1960.), imenovan je up rav i t e l j em Šumari-je Ogulin, na ko jo j dužnost i os ta je punil i 14 godina (1960.-1974.). Sli-jedeće če t i r i godine (1974.-1978.) rukovod i t e l j je Komerci ja lnog od-jela ŠG Ogulin, a zatim, po po t reb i službe, p r ima dužnost generalnog d i r ek to ra Tvornice su l fa tne celu-loze i k la f l e ine r pap i ra u Plaskom (1.VII.1978. - 31.111.1985.). Reorga-nizacijom Sumarstva i osnivanjem Goransko-pr imorskog ŠG Delnice, 1.IV.1985. imenovan je komercijal-nim d i rek to rom gospodarstva. S tom dužnoSCu nas tav l ja i u novous-tanov l jeno j U Š Ogulin J P "Hr-vatske Sume" p.o. Zagreb sve do 30. VI.1992. kad posta je savje tn ikom za gospodarenje Sumama. Umirov-ljen je 1.XI.1995. god.

Dugogodišnj i je elan Saveza I T Š D I , danas H Š D i Lovačkog saveza H r v a t s k e . Kao ak t ivan lo-vac redovi to je izvješćivao o r adu skupšt ine i n a t j e c a n j u lovaca u ga-đan ju na glinene golubove S L D O Ogulin, objavivSi vise č lanaka u zagrebačkom "Lovačkom vjesniku".

Zivi u Ogulinu.

B A D O V I

Vijesti iz Ogulina. LV, L X X X I I , 6, 1973., s. 166.

Oađanje na glinene golubove. LV L X X X I I I , 11,1974., s. 304.

Priroda i društvo ogulinskog kraja. Ogulin 1978., s. 524-531.

Proizvodnja sulfatne celuloze i kraft papira u Plaskom.

L I T E B A T U B A *** Nastavnici i ucenici. Branko Pesut .

Šumarska škola u Plaskom, Zagreb 1991., s. 82-83.

Frković, A.: B ib l iograf i ja L BV , s. 88, 239, 431.

*** SL 1-2/1995., s. 66.

P E T E R K O V I Ć , Nadia , vid. PAV-L E K , r. P E T E R K O V I Ć , s. 337.

P E T K O V I C , Zivko, (Drvar , 10.XI. 1925.), dipl. ing. Sumarstva.

Odras tao je u zemljoradnič-ko j ob i te l j i oca Steve i m a j k e Il in-ke r. Trikic. Srpske je nacionalnos-ti, hrvatskoga državl jans tva , pravo-slavne v j e r o i s p o v i j e s t i . Osnovnu Školu završio je u rodnom D r v a r u 1939., a gimnaziju je započeo 1939.g. u Drva ru , nastavio u B a n j a Luci, Beogradu i Zagrebu, a završio u Bje lovaru 1949. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1953.-54., a d i p l o m i r a o 2. VIII.1955. na Biološkom odsjeku.

Od 1956.g. radio je u taksaciji Minis ta rs tva Sumarstva i Šumar-skog inspek to ra ta u Zagrebu, a od 1966. pri Udruženju Sum.-privred-nih organizaci ja i Pos lovnoj zajed-nici Sumarstva i drv. industr i je H r -vatske u Zagrebu do umi rov l j en ja 31.V.1990. R a d i na komerc i ja ln im poslovima i dohodovnim odnosima za članice - r adne organizacije. Or-


353

ganizira i sud je lu je u izvođenju akci ja aviozast i te Suma od napada Šumskih štetnika: gubara, z latokra-ja, borovog cetnjaka i jelinog moljca.

Za p r imjenu mehanizac i je u Sumarstvu radi na ispi t ivanju učin-kovi tost i Sumskih motorn ih pila, zglobnih t r a k t o r a i ekipaža.

S ta ln i je suradnik časopisa "Bilten" organa Poslovnog udruže-n ja i Poslovne zajednice.

Bio je na praks i u inozem-stvu i to: u Austr i j i kod f i rme "Sch-warzenbergsches segewerk" Unz-m a r k t od 9. V I I . do 23.IX.1954. i u Švedskoj kod f i r m e "Svenska cellu-losa aktiebolaget", Kramfo r sg rup -pen Bačke od l l . V I I I . do 6.XI. 1955. godine. Član je H S D .

L I T E B A T U B A *** SN, s. 368. *** H S D 1846-1996., s. 280, 281.

P E T R A N O V I Ć , Srećko, (Delnice, 10.11.1955.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin F r a n j e i Ane r. GaSparac. H r v a t , r imokato l ik . Otac mu je bio službenik, a m a j k a domaćica. Osnovnu i s redn ju Školu pohađao je u Delnicama. M a t u r i r a o je na S r e d n j o j Šumarskoj školi 1974.g.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je na SG od-jelu 23.XII.1982. godine.

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u SG Delnice, u Odjelu za uređiva-nje Suma, gdje je p r iml jen 15.VIII . 1982. Nakon pr ipravničkog staža u istom odjelu unapri jeđen je na rad-no mjesto t aksa to ra za p r iva tne Sume. K a d je osnovano Goransko-pr imorsko SG Delnice 18.111.1986. p remješ ten je na radno mjesto ko-o rd ina to ra za uzgoj Suma OOUR-a za uzgoj i zaš t i tu Suma Delnice, da bi od 15.1.1992. pa na redn ih pet go-dina, bio u p r a v i t e l j Šumar i j e Fu-žine novo us tanovl jene UŠ Delnice JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb.

P r i l i kom sas tav l jan ja ovoga životopisa, k r a j e m 1997., dipl. ing. Srećko Pe t ranov ic nalazio se na dužnost i stručnog su radn ika za is-koriscivanje Suma u Odjelu za proiz-vodnju US Delnice, na kojem se rad-nome mjestu nalazi od 1.XII.1996.g.

Aktivan je elan H Š D , podruž-nice Delnice, u kojem se, kao upra-v i t e l j Šumar i j e Fužine, zalagao za provedbu pr i j eko po t r ebn ih sana-c i jskih zahva ta u svrhu ozdravlje-n ja jel ika Gorskoga kotara .

Živi u Delnicama.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2,1995., s. 67. *** Posl. izvješće 1995., "HS", s. 64.

P E T R I C , Slavko, (Lipsenj , Postoj-na, Slovenija, 30.YI.1928.) dipl. ing. Sumarstva.

Sin Alojza i Alojzi je r. Zabu-kovec. Slovenac, slovenskoga držav-l janstva. Po t j eče iz pol jodjelsko-pi lanarske obi te l j i . Osnovnu Školu završio je u mjes tu Grahovo pr i Cerknici 1940., a gimnazi ju je po-lazio u L j u b l j a n i od 1940. do 1943. i od 1945. do 1948. godine kada je ma tu r i r ao . Od 1943. do 1945. sud-jelovao je NOV Slovenije.

Šumars tvo je apsolvirao skol. g. 1951.-52, a d ip lomirao na Poljo-pr ivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 8.V.1953. godine.


354

Godine 1954. zaposlio se u GG Pos to jna i t r i je godine rad io na u r eđ ivan ju Suma. Sli jedeće t r i go-dine zaposlen je kao sef Šumarskog od je l j en ja pr i Poslovnom savezu Rakek, koja je up rav l j a l a sa 22000 ha p r i va tn ih Suma.

Po r e o r g a n i z a c i j i u Sumar-stvu i u k i d a n j a Poslovnog saveza, dvi je godine je radio kao sef Šum-ske uprave za p r iva tne Sume pr i Seoskoj zadruz i u Cerknici . Nakon ponovne reorganizacije, opet se za-pošl java kod GG Posto jna . Tu je radio u tehničkom od je l j en ju di-rekci je poduzeća, na organizaci j i Sumsko-uzgojnih poslova i poslova zašt i te Suma, gdje je, p r imjen ju -jući nove znans tveno-proracunske postupke, izradivSi normat ive za sve faze, r ezu l t a te r ada povećao za 100 posto. Pos l j edn j i h pe tnaes t go-dina, sve do odlaska u mirovinu, zaposlen je u GG Pos to jna kao vo-d i t e l j p r o j e k t i r a n j a pr i i zgradnj i Sumskih cesta, pr i lagođenih za ve-like kamione sa pr ikol icama. U to vri jeme, uz njegov udio, bilo je iz-građeno oko 600 km Sumskih cesta u Sloveniji .

Godine 1985. dobio je držav-no odl ikovanje Orden r ada sa sre-b rn im vijencem. Živi u Postojni .

L I T E B A T U B A *** S N , s. 366.

P E T R O V I C , Gajo, (Moravice, Vr-bovsko, 19.IV.1927.) mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Sime i Ane r. Vucinic. Ateist . Po t j eče iz t rgovačke obi-tel j i . Osnovnu Školu završio je u Moravicama 1939., a srednju u Ogu-linu, ma tu r i r avš i na rea lno j gim-nazi j i 1948. godine.

I s t e se godine upisao na Po-ljoprivredno-Sumarski fakul te t Sve-učil iš ta u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, biološko us-mjerenje, skol. g. 1951.-52., a diplomi-rao je 1953. Na istom f a k u l t e t u po-lazio je i posl i jediplomski s tudi j . Magis t r i rao je na Šumarskom fa-k u l t e t u 1975. iz znanstvenog pod-ruč ja iskoriscivanje Suma.

U službu je s tupio 1953., od-mah po okončanju s tudi ja , zapos-livši se u ŠG "Javornica" Ogulin. Radeći na svim poslovima - od uz-ga jan ja Suma do Šumskoga građe-v inars tva - stiče p r i j eko po t rebna p rak t i čna znan ja od svojih pret-postavl jenih, dipl. ing. F r a n j e Pre-seckog (uzgajanje Suma), Đ u r e Ton-kovica (Sum. građevinars tvo) i Du-šana Popovica (u ređ ivan je Suma). God. 1955. imenovan je upravi te-l jem Šumar i j e "Bukovica" Ogulin, a 1957. upravitel jem Šumari je Drež-nica. Nakon godinu dana napuš ta nakra tko Sumarstvo, zaposlivši se u Dl Bosansko Grahovo ( B i H ) na ra-dnome mjestu tehničkoga direktora.


355

Vrativši se u Hrva t sku (1960.), na jp r i j e preuzima službu kotarsko-ga Šumarskog inspektora u Oguli-nu, a 1961.g., prešavši u novoosno-vano SG Senj, p r ima dužnost upra-vi te l ja Šumar i j e Novi Vinodolski . Ostavši u t o j Šumari j i pune 23 go-dine (1962.-1985.), to je u jedno i na jp lodonosni je razdobl je njegova stručnoga d je lovanja . U s t r a j u ć i na uvođenju Sumske mehanizac i je u sve faze iskor iscivanja Suma, ot-va ra juć i i n a j u d a l j e n i j e Sumske p red je le solidnom mrežom Sumsk-ih p rometn ica , i zg radn jom kom-f o r n i h r a d n i č k i h domova, a onda i pobol jšanja uv j e t a života Sumsk-ih radnika , Suma- r i j a Novi Vin-odolski postala je primjerom usp-ješnosti poslovanja za sve Šumarije Gorskoga ko ta ra i H r - vatskoga p r imor ja .

Reorganizaci jom Sumarstva i osnivanjem Goransko - pr imorskog SG Delnice (1985.), mr. sc. Gajo Pe-trovic imenovan je elanom Poslov-nog odbora gospodarstva, na ko jo j dužnost i os ta je do 1988.g„ kad se vraCa u svoju mat ičnu Š u m a r i j u Novi Vinodolski, ali sada na duž-nost savje tn ika . Nakon nove reor-ganizacije Sumarstva i osnivanja JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb i da l je se u US Sen j vodi Šumarskim savje tnikom, s koje dužnost i 1991. odlazi u zasluženu mirovinu.

Bio je elan Saveza D I T S D I , a na 83. skupš t in i Saveza Sumar-skih d ruš t ava H r v a t s k e 1964. iza-b ran je za elana Upravnog odbora.

Za rad na u n a p r e đ e n j u Su-mars tva pr imio je vise pr iznanja , od ko j ih izdvajamo Orden r ada pr-vog reda.

Svoje u m i r o v l j e n i č k e dane provodi u rodnim Moravicama i Novom Vinodolskom.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 366. *** H S D 1846-1996., s. 278.

P E T R O V I Ć , Vi rna , (Zagreb, 24. XI.1967.), dipl. ing. Sumarstva.

Kci Draška , dipl. ve t e r ina ra i I vane r. DreSar, nastavnice. H r -vatica, r imokato l ičke vjeroispovi-jesti. Osnovnu Školu završi la je u P a k r a č k o j Po l j an i 1982. Srednjo-školski centar za odgoj i usmjereno obrazovanje završi la je u P a k r a c u 1986. godine.

Dip lomira la je Sumarstvo na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 16.V.1994. iz područ ja parkiranje i prostorno oblikovanje. Napisa la je i obrani la diplomski rad pod nas-lovom "Perivoj Lipik jučer i danas".

P r i p r a v n i č k i staž odradi la je u Š u m a r i j i L ip ik od 1.VII.1994. do 30.VI.1996. na radnome mjes tu re-v i rn ika -p r ip ravn ika . Sta lno je za-poslena u Š u m a r i j i L ip ik , na rad-nome mjes tu rev i rn ika .

Ž iv i u P a k r a č k o j P o l j a n i (1997.).

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 62.

P l C M A N , Dragu t in , (Karlovac, 12. III.1948.), dipl. ing., dr . sc., sveuči-lišni docent.

Sin I v a n a i Blaženke r. Zim-permann. H r v a t , r imokatol ik . Otac mu je dr. veterine, a m a j k a do-maćica. Osnovnu je Školu završio u P isa rovin i 1962., a s redn ju u Za-


356

grebu. M a t u r i r a o je na "VI. gimna-zij i 1966. godine.

Studirao je na Šumarskom fa-ku l t e tu u Zagrebu, gdje je i diplo-mirao 29.1.1974. na ŠG odjelu.

Nakon d ip lomi ran ja od 24. VI . do 3 . V I I I 1974. r ad i kao taksa-to r -p r ip r avn ik u Poslovnom udru-ženju Sumsko-pr ivrednih organiza-cija - Sekci ja za u ređ ivan je Suma Zagreb. Od 5.VIII.1974. do 2.X.1977. godine radi u Pol joprivrednoj za-druzi Zac re t j e - Rasadn ik "Mirko-vec" kao pr ip ravn ik , a kasni je ru-kovodi te l j proizvodnje bi l ja .

Dana 3.X.1977. p r iml jen je na Šumarsk i f a k u l t e t u Zagrebu, gdje r ad i i 1997. u K a t e d r i za Šumska transportna sredstva i građevinar-stvo, najprije kao asistent, zatim znan-stveni asistent, visi asistent i docent.

Godine 1983. završio je posli-jediplomski s t u d i j na Šumarskom f a k u l t e t u Zagreb iz znanstvenoga područja Sumske komunikacije. Iz-radio je i obranio magis tarski r ad pod naslovom 'Tehnicko-bioloska sanaci ja Sumske pu tne mreže". Iz istog područ ja obranio je 1993. i doktorsku disertaciju "Utjecaj kon-f igurac i j e t e rena i h id rog ra f sk ih pr i l ika na ekonomsku opravdanost izgradnje opt imalne mreže Šum-skih prometnica" i postigao s t u p a n j doktora znanosti .

S u d j e l o v a o je na s t r u č n i m skupovima, sav je tovan j ima i kon-gresima u zemlj i i inozemstvu: na Sav je tovan ju Sekcije za iskorisci-van je Suma Zajednice Sumarskih f a k u l t e t a i i n s t i t u t a Jugos lav i j e (Zagreb 1978. i 1983.); na savje to-vanju Mehanizacija u teoriji i prak-si (Opat i ja , 16.-18.II.1983.); na Ko-lokvi ju o bukv i (Vel ika kod Pože-ge, 22-24.XI.1984.); na Sav je tovan ju u povodu 125 godina Sumarske nas-tave u H r v a t s k o j "Doprinos zna-nosti razvoju Sumarstva i p re rade drva (Zagreb, 17.-18.IX.1985.); bio je na X V I I I . "VVorld Congress-u (Lju-

b l j ana 9.-13.IX.1986.), sudjelovao je na simpoziju "Doprinos znanost i razvoju Sumarstva Hrva t ske" (Bri-juni, 20.-23.X.1992.).

Godine 1980. bio je na s tudi j-skom pu tovan ju u CSSR (Zvolen) i 1983. u SSSR (Moskva-Lenj ingrad) .

Od s t ručn ih udruga elan je H Š D i Hrva t skog ekološkog dru-štva.

Objavio je dvadese tak znan-stvenih i s t ručn ih radova te izra-dio jos tol iko p ro jeka ta (Sumskih cesta i h o r t i k u l t u r n i h ob jeka ta ) i Sumsko-gospodarskih ka ra t a .

B A D O V I

Picman, D.: Strojevi za zbijanje tla kod izrade sumskih prometnica. Mehani-zacija sumars tva 5 (3-4), 1981., Zagreb, s. 131-136.

Picman, D.: Tehnicko-bioloska sanaci-ja sumske putne mreže, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t Zagreb 1983., s. 1-68.

Picman, D.: Prikaz ispitivanja modula stisljivosti posteljice i nosive podloge na pokusnoj dionici u Lipovljanima. Meha-nizacija sumarstva 8 (9-10), 1984, Zagreb, s. 201-216.

Picman, D.: Strojevi za gradnju sum-skih cesta u CSSS. Mehanizaci ja sumar-stva 8 (9-10), 1984., Zagreb, s. 246-248.

Picman, D.: Problematika izgradnje sumskih cesta i vlaka u bukovim sastojina-ma. B e f e r a t na "Kolokviju o bukvi", Velika 1984., Zbornik radova, Zagreb 1986., s. 89-92.

Sever, 8., Golja, V., Picman, D., Biso-vic, 8.: Osovinska opterećenja i dodirni tlakovi vozila na privlačenju i prijevozu drva iz proreda. Mehanizaci ja sumarstva 14 (3-4), 1989., Zagreb, s. 55-64.

Knežević, I., Picman, D., Jakovac, H.: Utjecaj načina gospodarenja na optimalnu gustoCu sumskih prometnica u prebornim sumama Gorskog kotara. Mehanizaci ja su-marstva 16 (1-4), 1991., Zagreb, s. 16-19.

Knežević, I., Picman, D., Jakovac, H.: Neravnomjernost intenziteta sječe odjela -čimbenik pri utvrđivanju srednje udalje-nosti privlačenja u prebornim sumama Oorskog kotara. Mehanizaci ja sumarstva 16 (1-4), 1991., Zagreb, s. 20-24.

Picman, D.: Utjecaj konfiguracije te-rena i hidrografskih prilika na ekonomsku opravdanost izgradnje optimalne mreže sumskih prometnica, (diser taci ja) . Sum. f a k u l t e t Zagreb, s. 1-116.


357

Kanajet, B., Picman, D.: Biljne zajed-nice koje najčešće rastu na klizištima. Ge-odetski list 48 (3), 1994., Zagreb, s. 277-283.

Picman, D., Tomaz, I.: Određivanje težišta odjela primjenom osobnih računala u svrhu izračunavanja srednje udaljenosti privlačenja. Sum. list 3, 1995., s. 91-103.

Picman, D., Pentek, T.: Čimbenici ko-ji utječu na opravdanost izgradnje mreže sumskih prometnica. Savje tovanje "Skrb za hrva tske sume od 1846. do 1996.", Znan-stvena knjiga "Zaštita suma i p r idobivanje drva", Zagreb, 1996., s. 293-300.

Picman, D., Pentek, T.: Utjecaj uzduž-nog nagiba traktorskih vlaka na otvore-nost odjela. Savje tovanje "Skrb za hrvat-ske sume od 1846. do 1996.", Znanstvena kn-jiga" Zašt i ta suma i p r idobivanje drva", Za-greb, 1996., s. 301-308.

Picman, D., Pentek, T.: Metode rada pri stabilizaciji tla kod izgradnje sumskih prometnica. Savje tovanje "Izzivi gozdne tehnike", Zbornik radova, L jub l j ana , Slo-venija, 1996., s. 125-132.

Picman, D., Pentek, T.: Stabilizacija sumskih transportnih sustava vapnom. Me-hanizaci ja sumarstva 21 (2), Zagreb 1996., s. 83-85.

Picman, D., Pentek, T.: Prilog pozna-vanju uporabe strojeva za stabilizaciju sumskih prometnica vapnom. Mehanizaci-ja sumarstva 21 (2) Zagreb 1996., s. 87-96.

Picman, D., Pentek, T.: Mogućnost pri-mjene sredstava wegs za stabilizaciju tla pri gradnji sumskih cesta. Mehanizaci ja sumarstva 21 (2), Zagreb 1996., s. 97-102.

Picman, D., Pentek, T.: Uporaba RRP sredstva za stabilizaciju tla pri gradnji sumskih prometnica. Sum. list 11-12, 1996., s. 469-476.

Picman, D., Pentek, T.: The influence of building and maintenance expenses of forest roads on their optimal density in low-lying forests of Croatia. Seminar on "Envoronmentaly soud fores t roads and wood t ranspor t Sinaia, Rumunjska , 1996, p. 1-20.

Picman, D., Pentek, T.: Različite mo-gućnosti primjene geosintetika kao metode stabilizacije tla pri gradnji sumskih cesta. Sum. list 7-8,1997., s. 383-389.

Picman, D., Pentek, T.: Utjecaj troško-va izgradnje i održavanja sumskih cesta na njihovu optimalnu gustoću u nizinskim su-mama Hrvatske. Mehanizaci ja sumars tva 22 (2), Zagreb 1997., s. 95-101.

Picman, D., Pentek, T.: Fire-preven-tion roads in the Area of the Forest enter-prise Buzet. Zbornik gozdarstva in lesar-stva 49, L jub l j ana , Slovenija, 1996., s. 187-203.

Picman, D., Pentek, T.,: Forest fire prevention roads on the Karst area of Re-

public of Croatia. In t e rna t iona l Scient i f ic Conference "Fores t -WoodEnvironment 97, Zvolen, Slovačka, 1997., Zbornik radova, s. 287-295.

Picman, D., Pentek, T.: Relativna otvo-renost šumskoga područja i njena primjena pri izgradnji sumskih protupožarnih pro-metnica. Sum. list 1-2, 1998., s. 19-30.

L I T E R A T U R A *** SL 1-2/95., s. 56. *** H S D 1846-1996, s. 313. Lovreković, M.: Izvori sum. informa-

cija - kazalo au tora Meh. sumarstva, 1997., s. 13.

Maricevic, I.: Kazalo au tora suradni-ka Sum. lista 1976-1995. SL 3-4, 1997., s. 188.

P I Š K U L I Ć , Damir , (Novi Vino-dolski, 23.XII.1937.), dipl. ing. Sum.

Sin Vinka i Nikoline r. Mu-drovcić. Hrva t , r imokatolik. Otac mu je bio pekar, majka domaćica. Osnovnu je Školu završio u Novom Vinodolskom, a realnu gimnaziju u Senju, matur i ravš i 1957. godine.

S tud i j Sumarstva završio je na Šumarskom faku l t e tu Sveučili-šta u Zagrebu, diplomiravši na ŠG odjelu 25.VII.1964.

Prvo radno mjesto u držav-noj službi dobiva 5.X.1965. u Šu-marij i Jablanac ŠG Senj. Nakon pri-pravničkog staža tu na jp r i j e radi kao referent uzgoja. Položivši stru-čni Sumarski ispit (15.VI.1969.) ime-novan je upravi te l jem Šumar i je Jablanac, na kojem radnom mjestu ostaje osam godina.


358

U razdobl ju od 1968. do 1979. godine ak t ivno su r ađu j e sa K a t e -drom za uzga jan je Suma Bum. fa-ku l t e t a u Zagrebu (prof . dr. sc. Ivo Dekanic) kao predavač s tudent i -ma t reće godine, izlažući s t ručne poda tke o GJ "Štirovaca" u Šuma-r i j i J ablanac.

Zbog potrebe službe od 1978.-1980. sef je uzgoja, zašt i te Suma i lovstva u ŠG Senj, a na redn ih Sest godina (1980.-1986.) r ad i u Općini Crikvenica i to p rv ih pet godina kao r e f e r e n t Sumarstva i lovstva, a zat im kao preds jednik K o m i t e t a za pr ivredu .

K a d je osnovano Goransko-pr imorsko ŠG Delnice, imenovan je up rav i t e l j em OOUR-a za gospo-da ren j e Sumama krSa Sen j - Šu-mar i ja Crikvenica (1986.-1992.). Us-t ro jem H r v a t s k i h Suma" p.o. Za-greb, UŠ Senj, postavl jen je na du-žnost sav je tn ika u s t ručnim služ-bama uprave (1.II.1992.) s r adn im mjestom u Šumar i j i Novi Vinodol-ski, na ko jo j je dužnost i i 1997.g.

Uz mnogobrojne uspješno pro-vedene radove na obnovi Suma u pr imorskom kamen ja ru , dipl. ing. D a m i r P iskul ic angažiran je i u lovstvu. Od 1970., kad je izradio pr-vu lovnogospodarsku osnovu za lo-vište "Jablanac" LD "Divokoza", iz-radio je vise t akv ih e laborata , ma-hom za lovišta senjskog sjevernog Velebi ta . Pos l j edn j i t akav elabo-ra t izradio je za državno lovište "Ri-cicko bilo", dodi je l jeno na gospoda-ren je UŠ Senj.

Od 1980. do 1990. bio je s talni elan s t ručn ih komis i ja za ispiti-van je i odobren je Sumsko-gospo-da r sk ih osnova na područ ju ŠG Senj.

Član je SRD "Liganj" Novi Vi-nodolski , e lan lovačkoga d r u š t v a "Košutn jak" Nov i V i n o d o l s k i i HŠD, ogranak Senj.

Živi u Novom Vinodolskom.

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95. , s. 68.

P L E S A , Vinko, (Sinac, Otočac, 2. IV.1893. - Rijeka, V.1968.), dipl. ing. Šumarstva, Sum. savje tnik .

Sin Nikole i I v k e r. Devcic. H r v a t , r imokato l ičke vjeroispovi-jesti. Po t j eče iz Šumarske obi tel j i . Otac mu je bio Šumarski nadpov-jerenik, a majka domaćica.

I osnovnu i s redn ju Školu za-vršio je u Zagrebu. Matur i rao je na Kral jevskoj velikoj donjogradskoj gimnazi j i 1914. godine i upisao se na Šumarsku akademiju u Zagrebu.

Nakon sto je nekoliko godina proveo u aus t ro -ugarsko j vojsci, gdje je stekao cin satnika, apsolvi-rao je skol. g. 1919.-20. Šumarstvo na Gospodarsko-Sumarskom fakul -t e tu Sveuc. u Zagrebu. Dip lomirao je na Šumarskom odje lu 1921.g. Dr-žavni p rak t i čn i ispit za samostalno vođenje Sum. gospodarstva položio je 25.YII.1922. godine.

U državnu službu stupio je 13.VII.1921., dobivši zaposlenje u Državnom u redu u Zagrebu. Su-r a đ u j u ć i kod taksac i je Di rekc i j e Suma, jedan je od sastavl jača os-nove gospodarenja za Kra l j evsku Šumsku up ravu Kosta jn ica , u ko jo j ce deset godina b i t i sef uprave (13.YIII.1924. - 7.VII.1934.). Slije-di p r e m j e š t a j u Senj, gdje n a j p r i j e


359

preuz ima mjesto Sefa Inspektora-ta za poSumljavanje krSa i goleti (8.VII.1934. - 26.YI.1942.). a zatim, uz s tanku od pola godine, kad je bio na dužnosti re fe ren ta kod Glav-nog ravna te l j s tva za Sumarstvo Za-greb, Sef Ravna te l j s tva Suma S e n j (27.YI.1942. - 1.Y.1945.). "Na t o j du-žnosti je zduSno i mar l j ivo radio na poslovima poSumljavanja, par-k i ran ja , i z radbi Sumskih zgrada, lugarnica i cesta. Stekavši velika iskustva za područ je Inspek to ra ta , izradio je p rv ih Sest osnova po-Sumljavanja, p rema čijem uzoru su i na ostalim područ j ima izrađiva-ne osnove... Za vr i j eme okupaci je njegovim zalaganjem bile su spa-šene mnoge k u l t u r e od okupator-skog haračenja , naroči to Senjska draga, jedan od najvećih usp jeha Sumarstva na poSumljavanju krSa", (N. Sepic).

Nakon I I . svj. ra ta , od l.Y. 1945., r e f e r e n t je za poSumljavanje u Okružnom NOO Hrva t skoga pri-mor ja na Sušaku, pa je p r iv remeni u p r a v i t e l j Uprave za poSumljava-n je i mel iorac i ju Sušak (od 21YI . 1947.) te u p r a v i t e l j Sekcije za po-Sumljavanje Sen j (29.X.1947.), od-nosno Sekcije za poSumljavanje Su-ma R i j e k a (24.YI.1948.), jednako zduSno i požrtvovno radeći na po-Sumljavanju i organizaci j i Sumske službe u I s t r i .

Zbog narušena zdrav l ja pri-si l jen je napus t i t i opera t ivu pri-mivši nimalo lakši posao nastavni-ka na S r e d n j o j Šumarskoj Školi za krs u Spl i tu (9.YIII.1948.), uspješ-no su rađu juć i s upravo osnovanim I n s t i t u t o m za poSumljavanje i me-l ioraci ju krSa Split , kamo je ko-načno bio i premješten (30.YI.1950.) u svojstvu struc. su ran ika i zam-jenika d i rek tora . Ta je su r adn j a nas tav l jena i u razdobl ju kad je J A Z U preuzeo i n s t i t u t (10.IX. 1950.). Radeći tu do sredine 1954., sud je lu j e na izradi ins t i tu t ske stu-

d i je "Šumskovegetacijska istraživa-n ja Koz jaka i Mosora" te samos-talnog r ada "Regeneracija mak i j e i pseudomaki je u s r edn jo j Dalmaci-ji", predavši je u t isak u "Anale" J A Z U .

Na vlas t i t i zah t j ev dipl. ing. Yinko Plesa 14.YIII.1954. prelazi u Sumarsk i inspek tora t Ri jeka , na poslove Sumarske inspekcije, gdje je i završio iznimno bogatu Šu-marsku ka r i j e ru . Umirov l j en je 30.YI.1959. P r e m i n u o je 1968. u Ri-jeci.

Uz druga p r i znan ja i nagra-de za revnosno vršenje Sumarske službe, odlikovalo ga je Minis tar-stvo Suma i r u d n i k a u Beogradu ordenom Sv. Save Y. reda.

L I T E B A T U B A Borosić, J:. S I S , s. 5, 41, 91. *** S N , s. 353, 563.

P L E Š E , Božidar , (Lokve, Gorski kotar, 17.XII.1939.), mr. sc., dipl. ing. d rvne indus t r i j e .

Sin Ivana i Bosi l jke r. Ju r -kovic. Hrva t , r imokatolik. Otac mu je bio radnik , a m a j k a domaćica. Osnovnu Školu završio je u Lokva-ma, a s redn ju u Varažd inu , matu-r i ravš i na Državno j r ea lno j gim-nazi j i 26.YI.1959. godine.

S tud i rao na Šumarskom fa-k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Na


360

Drvno-indust r i j skom odjelu diplo-mirao je 15.IV.1964. Na istom fa-kul te tu pohađao je i poslijedip-lomsku nastavu. Magistrirao je 11. VII.1978. iz znanstvenoga područ-ja iskoriscivanje Suma, obranivši rad pod naslovom "Mehanizirani utovar drveta i organizacija Sum-skih stovarista u Sumi".

Prvo zaposlenje kao priprav-nik dobiva u D I P - u Delnice l.V. 1964. Nakon odsluženoga vojnog ro-ka, zapošljava se u SG Ogulin i to na jp r i j e kao re fe ren t građevinar-stva (24.XI.1965), potom kao refe-rent mehanizacije (1.XI.1966.) i konačno kao zamjenik upravi te l ja Šumar i je Vrbovsko (1.VIII.1967.). Na kraće vrijeme, a po potrebi službe, imenovan je upravi te l jem Šumar i je Gomirje (1.II.1969.).

Odcjepljenjem Šumar i je Vr-bovsko od ŠG Ogulin i osnivanjem zasebnog ŠG Vrbovsko, 3.VII.1975. imenovan je tehničkim direktorom i zamjenikom di rektora gospodar-stva, na kojim će dužnostima os-ta t i gotovo deset godina. Na kraće vri jeme prima dužnost d i rektora D I P Vrbovsko (1.IV.1984.), da bi reorganizacijom Sumarstva u novo-osnovanom Goransko-primorskom ŠG Delnice bio postavljen za di-rektora OOUR-a za iskoriscivanje Suma Delnice. Kad je osnovano JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb, mr. sc. Božidar Pleše 1.1.1991. imeno-van je upravi te l jem UŠ Delnice. Nakon mandata od četir i godine, 16.V.1995. prelazi na rad u Direkci-ju HŠ, na jp r i j e na radno mjesto stručnog suradnika za razvoj, a za-tim na radno mjesto stručnog su-radnika interne kontrole i revizi-je, na kojoj se dužnosti nalazio i 1997. godine.

Obavl ja jući naj razl ic i t i je po-slove iz Sumarstva i drvne indus-tri je, mahom na odgovornim duž-nostima i u raznim mjest ima Gor-skoga kotara, mr. sc. Božidar Pleše

stekao je veliko iskustvo u svim područj ima Sumarske struke. Kao vrli gospodarstvenik i društveni djelatnik obnašao je članstvo u Pr i -vrednoj komori Jugoslavije (1985-1989.), u skupštini Hrva t ske gospo-darske komore (1990.-1994.), Uprav-nom odboru Hrvatskog Sum. druš-tva (1990.-1994.), a bio je i predsjed-nik HŠD, ogranak Delnice (1987.-1991.).

Nakon članstva u Mjesnoj za-jednici Lokve i Izvrsnom vijeću Općine Delnice (1986.-1990.), godi-ne 1997. izabran je za načelnika Općine Lokve. Kao akt ivan lovac bio je predsjednik SLDO Vrbov-sko (1976.-1980.), elan stalne komi-sije za lovačka odlikovanja L S H i predsjednik svog matičnog LD "Sr-njak" Fužine-Lokve (1986.-1990.).

Za doprinos razvoju Sumar-stva i lovstva primio je velik b ro j pr iznanja i nagrada. Uza sva t r i odlikovanja H L S odlikovan je odli-čjem 1. reda Lovske zveze Sloveni-je (1981.) te pr iznanjem i zlatnom plaketom Narodne tehnike Hr -vatske. Posl jednje pr iznanje sre-b rn j ak K r a l j Tomislav dobio je od HŠD, u svibnju 1997. godine.

B A D O V I

Prva smotra lovačkih trofeja LD Vr-bovsko. LV 1-2,1977., s. 30.

L I T E B A T U B A *** SL: 1-2,1995., s. 66; 1997., s. 322. Frković, A.: B ib l iograf i ja L BV , s. 270,

432. Klepac, D.: Iz sumarske povijesti Gor-

skoga kotara..., s. 209, 231. *** H S D 1846-1996, s. 337, 338, 341, 343,

344, 346-348, 350-352, 355, 359, 361, 365, 368, 369, 371, 405.

PLEŠE, L U K E 2 A , Ivan, (Delni-ce, 10.IV.1942.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Dragut ina i Ka ta r ine r. Kezele. Hrva t , r imokatoličke vje-roispovijesti. Otac mu je bio služ-benik, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu pohađao je i zavr-


361

Sio u rodnim Delnicama. Maturi-rao je u Gimnazij i "Ilonka Golik" 1961. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Šu-marskom faku l t e tu Sveuc. u Zag-rebu. Na ŠG odsjeku diplomirao je 23.XII.1970. godine.

U državnu službu stupio je 1.II.1972., kad se zapošljava u ŠG Delnice. Pr ipravničk i staž odradio je u Šumar i j i Mrkopalj , u kojoj, nakon položenog Šumarskog ispita, postaje re fe ren t za iskoriscivanje Suma. Zbog potrebe službe 7.'VI. 1973.g. prelazi u Odjel za uređiva-nje Suma Delnice, radeći na po-slovima t aksa to r a - f i tocenologa. Zdravstvene tegobe prisilile su ga da napusti posao taksatora, pr imi-vši dužnost re fe ren ta za investici-je u EZ Zajedničkih službi (27.VII. 1977.), sa cetvorosatnim dnevnim radnim vremenom. Kad je osno-vano Goransko-primorsko SG Del-nice, od 1985.g. rad i u OOUR-u za uzgoj i zašti tu Suma Delnice, kao re fe ren t za pr ivatne Sume, koji po-sao obavlja i danas u UŠ Delnice JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb u zvanju stručnog suradnika za pri-vatne Sume.

"Ivan Plese-Lukeža veliki je p r i j a t e l j i l j ub i t e l j prirode, pose-bice Suma Gorskog kotara, kojima je posvetio veliku pozornost iza-bravši Šumarsku struku, kao vodi-

lju kroz život, posvetivSi se struci čitavim bićem. Oštrim okom upi ja od najranije mladosti krajolike svo-je okolice - nepregledne zelene plohe Suma i svjetlo zelenilo kosanica, per-cipirajući promjene koje ga sve ma-nje oduševljavaju", (Prpic, B. 1994.).

Pr imio je vise pr iznanja i na-grada za svoj samoprijegoran rad na području očuvanja okoliša i ra-da s mladeži. Pr ipomenut ćemo da mu je Društvo za unapređenje kva-l i te te ž iv l j en ja dodijel i lo 17.IV. 1996. pr iznanje Char ta Babuziana.

Član je HŠD, Hrvatskog eko-loškog društva i Hrvatskog priro-doslovnog društva.

Zivi u Delnicama.

B A D O V I

Položaj i perspektiva sumarstva. Dr-vosječa br. 60, Delnice 1976., s. 12.

U investicije samo s dobrim priprema-ma. Goranski list br. 93-94, Delnice 1980., s. 7.

Bez drvoreda - a uskoro i bez polja. Iz proslosti našeg k r a j a - Goranski list br. 93-94, Delnice 1980., s. 24.

Razvojne mogućnosti seoskog turizma u Oorskom kotaru. Goranski list 122, 1982., s. 7-8.

Prijeti nam ekološka katastrofa. Go-ranski list 145,1984., s. 23.

Svjetski dan Čovjekova okoliša. Goran-ski list 174,1987., s. 15.

Poruke ekološke tribine "Gorski kotar 87". Goranski list 181,1988., s. 20-21.

Održana ekološka tribina "Gorski ko-tar 87" (Vodotoci, o tpadne vode, o tpadne tvari) . Goranski list 182-183,1988., s. 19-20.

Gospodarenje u privatnim sumama. Goranski list 184,1988., s. 19-21.

Iz rada Koordinacionog odbora za za-štitu Čovjekove okoline. Goranski list 187-188,1988., s. 21.

Sumrak goranskih suma. Ekološka pro-blemat ika delnickog kra ja . Zelena akcija Zagreb i B E C Budimpešta , Zagreb 1994., s. 120; Jas t rebarsko 1997. (2. izdanje) .

Ekološka problematika Gorskog kota-ra. Sum. list 7-8,1989., s. 415-424.

L I T E B A T U B A Prpic, B.: Ivan Plese-Lukeža: Sumrak

goranskih suma. SL 9-10/94., s. 321. *** SL 1-2/95., s. 66. *** Odlikovani sumarski s t rucnjaci .

Ivan Plese-Lukeža, dipl. inž. sumarstva (pri-znanje Charta Babuziana). SL 9-10/96., s. 436.


362

P O L I M A C , Golub, (Podgorje , Dre-nje, Đakovo, 8.III.1924.), dipl. ing. Su-mars tva .

Sin Svetozara i Kosane r. Ug-ljesić. Srpske je nacionalnosti , hr-vatskoga državljanstva i pravoslav-ne vjeroispovijest i . Po t j eče iz se-l jačke obi tel j i . Osnovnu Školu za-vršio je u rodnom Podgor ju 1935., a na Gimnazi j i "Ivo Lola Ribar" ma-t u r i r a o je u Osi jeku 1955. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l t e -tu u Zagrebu. Apsolvirao je Skol. g. 1958.-59., a d ip lomirao 16.V.1960.

Radio je od 1959. do 1990. u SG "Papuk" u Osi jeku i njegovim pravnim sl jednicima na dužnosti-ma: personalnog rukovoditelja, bla-gajnika, Sefa računovodstva, stru-čnog suradnika , tehničkog rukovo-dioca, vodi te l ja anal i t ičko - plan-skog sektora i up rav i t e l j a Šumari -je Valpovo.

Za svoga radnog vi jeka sud-jelovao je na s t ručnim skupovima u Norveškoj, Švedskoj, Po l j sko j I ta -l i j i i SR Njemačkoj .

Član je strukovnih Sumarskih organizacija. Kao umirovl jen ik ži-vi u Osijeku.

L I T E B A T U B A *** S N , s. 372. *** H S D 1846-1996., s . 417.

P O R D A N , Josip, (Virovi t ica , 4.II. 1928. - Sisak, 11.V.1987.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Jos ipa i Ane r. Resetar ic . Hrva t , rimokatolik. Otac mu je bio kovač, a m a j k a domaćica. Osnovnu i s redn ju Školu završio je u Viro-vitici, ma tu r i r avš i na rea lno j gim-nazi j i 1947. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Šumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je 1950.-51. skol. g. na Šumarskom od-jelu biološkog usmjerenja. Diplomi-rao je 9.VI.1952. godine.

P rvo zaposlenje u d ržavno j službi dobiva u Š u m a r i j i Fuž ine 1.VII.1952. Ne zavrSivSi ni pr iprav-nički staž, 1.X.1952. odlazi na odslu-ženje vojnog roka. Nakon povra tka zapošl java se u Šumar i j i V r b a n j a (16.IX.1953.) kao rukovodi lac glav-nog rasadnika . Na t o j dužnost i os-t a j e do 22.V.1955. kad preuzima mje-sto up rav i t e l j a Šumar i j e Koreni-ca, na ko jo j os ta je vise od pet godi-na - do k r a j a 1960. S t ručn i Sumar-ski ispit položio je 15.VI.1956., a is-pit za ocjenj ivača lovačkih t r o f e j a 26.IV.1977. godine.

Reorganizaci jom Sumarstva i osnivanjem Sumskih gospodarsta-va, 1.1.1961. zapošl java se u SG Si-sak, preuzevši vođenje poslova lov-ne privrede. Najpr i je radi kao upra-v i t e l j Uzgaja l i š ta divl jaci "Kotar-Suma", koje d j e l u j e u sastavu Su-


363

mar i j e P e t r i n j a , a zat im kao refe-ren t za lovstvo ŠG Sisak, na ko jo j ga dužnost i zatekla i p re rana smrt 11.V.1987. godine.

Dipl . ing. Jos ip P o r d a n pos-l j edn j ih 25 godina svog radnog vi-jeka iskl jučivo se bavio poslovima lovstva, davši t o j grani gospodar-stva izuzetno značajan doprinos. Vise je m a n d a t a delegat skupšt ine H L S i elan njegove s talne komisi-je za oc jen j ivan je lovačkih t ro fe j a . P r i OpCem u d r u ž e n j u Sumarstva i d rvne indus t r i j e duže je razdobl je p reds jednik Komis i je za lovstvo, koja koord in i ra i uspješno razr je-šava p r o b l e m a t i k u lovs tva Sum-skih gospodarstava.

Posebno se bavio problemi-ma uzgoja k r u p n i h vrs ta divl jaci (d iv l ja svinja, muf lon ) u ograđe-nim uzgaja l i š t ima ("gaterima") te podiv l javan jem umje tno uzgojene fazanske divl jaci . I z rad io je vise lovno-gospodarskih osnova i poseb-nih e labora ta o tehničkim mjera-ma zašt i te prot iv š te ta od divljaci , p r i h r a n j i v a n j u divl jaci u uzgaja-l iš t ima i dr.

Bio je honora rn i predavač iz p redmeta lovstvo u Školskom cen-t r u za kadrove u p r iv red i u Sisku i vanjsk i suradnik Šumarske škole K a r l o v a c p r i o b r a z o v a n j u viših lovnih tehničara .

Akt ivno znanje njemačkog, talijanskog i mađarskog jezika omo-gućilo mu je učestalu međunarod-nu su radn ju . Kao vođa pu ta stru-čnih lovačkih ekskurz i ja H L S t e delegata na sav je tovan j ima i sim-pozijima, bio je učesnik mnogobroj-nih s t ručn ih Sumarskih i lovnih skupova u zemlji i inozemstvu (Bu-dimpeš ta 1981., Dubrovn ik 1983., Brno 1984., B r i j u n i 1986.). Svoje s t ručne radove publ ic i rao je u za-g rebačkom "Lovačkom vjesn iku" H L S .

Dipl . ing. Jos ip P o r d a n pri-mio je velik b r o j p r i znan ja i odlič-

ja, od kojih, kao na j znača jn i j a spo-minjemo lovačko odličje I . reda L S H (1979.), posebnu plaketu L S H u povodu 100. obl je tn ice organizi-ranoga lovstva u H r v a t s k o j (1981.) i s rebrn i orden za lovačke zasluge L S J (1981.).

Bio je elan Saveza I T Š D I .

B A D O V I

Marijan JurCić, in memoriam. LV 4, 1983., s. 92.

Razvoj zubi divljih svinja. LV 12, 1983., s. 268-269.

Šesnaesti kongres Međunarodne unije lovnih biologa (IUOB). LV 10-11, 1983., s. 234-235.

Razvoj zubi divljih svinja i određi-vanje starosti. LV 1-2, 1984., s. 6-7.

Umjetni uzgoj i udomljavanje tetrije-ba gluhana u SR Njemačkoj. LV 3, 1984., s. 40-41.

Uzgoj divljih svinja u gateru. LV 5, 1984., s. 129.

Uzgoj jelena običnog i divlje svinje. LV 10,1984., s. 309-311.

Dragocjena iskustva i putokazi, (Uz-goj fazanske divljaci u Mađarskoj) . LV 12, 1984., s. 406-408.

Korist bez štete, ( Izbor površina za ograđena lovišta i vrste divljaci). LV 9, 1986., s. 348-350.

L I T E B A T U B A *** ŠN, s. 365. *** Josip Pordan, in memoriam, LV 6,

1987., s. 199. FrkoviC, A.: Bibl. L BV , s. 144, 199, 297,

299, 308, 365, 432. *** Sum. sk. Karlovac, 1997., s. 65, 72,135.

POSAVEC, Karlo, (Varaždin , 2.1. 1927.), dipl. ing. Sumarstva, savjet-nik, l ikovni umje tn ik .

Po t j eče iz obr tn ičke obi te l j i S t jepana i Terezije r. Kuhar ic . H r -vat, r imokato l ičke vjere. Osnovnu i s redn ju školu polazio je i završio u Varažd inu . M a t u r i r a o je na gim-nazi j i u Varažd inu 1945. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno - Sumarskom faku l te -tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Apsolvi-rao je skol. g. 1949.-50., a diplomi-rao 12.VI.1951.g. na ŠG odsjeku.


364

Službu je započeo u Minis-t a r s tvu Sumarstva N E H u Zagre-bu 8.III.1947. Nakon deset mjeseci stažiranja, odlazi u SG "Kapela" Gos-pić za up rav i t e l j a Šumar i j e Svet i Rok (1.VII.1951. - 31.YII.1957.). Od 1.VIII.1957. do 30.IY.1963. d i rek to r je komerci ja lnog sektora D I P "Li-ka" Gospić, a od 1.Y.1963. do 3 0 Y I . 1964. sef poslovnice za drvo "Ju-goinspekta" Zagreb. Uslijedio je po-vra t u SG "Lika" Gospić, u kojem je n a j p r i j e rukovod i t e l j Komerci-jalnoga sektora (l .YII.1964.-30.IX. 1966.), a nakon provedene dvi je go-dine u poduzeću "Plamen" Zagreb, pomoćnik je d i r ek to r a i savje tn ik za Sumarstvo i d rvnu indus t r i j u (1.1.1969.- 30.XI.1976.).

Dana 1.XII.1976. zapošl java se u Jugosl. na f tovodu u svojstvu v ješ taka za procjenu šteta, u ko jo j Ce tv r tk i , uz s tanku od godinu dana, kad obavl ja dužnost sekre-t a r a za Sumarstvo i Dl u P r iv red-noj komori Gospić (1.YIII.1979. -31.IX.1980.), i okončat i svoj r adn i vi jek kao savjetnik. U mirovinu od-lazi 1.Y.1990. godine. Od 1.XI.1995. v r š i t e l j je dužnost i d i r ek to ra po-duzeća "Javornik", p i lana Mazin.

Dipl. ing. K a r l o Posavec pri-znat je l ikovni umje tn ik , d j e lu juć i od 1969. u l ikovnom krugu Lika-nala. "Prve pot ica je i upuć ivan ja u l ikovni život pr imio je od prof .

K r a l j a Međimurca i s l ikara Mi-l jenka Stancica. U početku se služi t e h n i k a m a akvare la i t empere da bi se konačno opredi je l io za t ehn i -ke ul jenog s l ikarstva. Tematsk i je usmjeren mot iv ima ličke Sume i njenog života, t ip ičnim ličkim am-bijentima..." (D. Mandekic) . Do sa-da je izlagao na pedesetak, sto samostalnih, Sto skupnih izložbi. Njegovi radovi zas tup l jen i su u ga-le r i j ama u Vukova ru (donaci ja A. Bauera) , Novskoj, J a s t r eba r skom, Gospiću, Ogulinu ...

K r e i r a j u ć i d iza jn i u r eđen j e objekata prirodne rekreaci je u Par -ku pr i rode Medvednica kao vanj-ski suradnik H r v a t s k i h Suma" -US Zagreb u povodu 900. jub i le ja grada Zagreba, izradio je mapu gra-f i k e si jemenskih motiva za spomen-mapu "Umjetnici Zagrebu".

Uz sudje lovanje na vise do-maćih i međuna rodn ih simpozija i seminara t i jekom svoga bogatoga stručnoga Šumarskoga d je lovan ja bio je elan Suda časti UO Priv-redne komore Karlovac (1966.), elan komisi je Vi jeća s ind ika ta H r v a t -ske za grupac i ju Sumarstvo (1974.-1975.) i p reds jednik Šumarskoga d ruš tva za L i k u u Gospiću (1974.-1980.).

Ak t ivan je elan u s t ručnim d ruš tv ima i ud rugama Hrva t ske : elan je H S D , elan nadzornog odbo-ra Hrva t skog ekološkog d ruš tva Zagreb, elan Udruge d ruš tva za zašt i tu Pli tvičkih jezera, elan Eko-loškog d ruš tva "Kap života" Gos-pić, p reds jednik LD "CvituSa" Lo-vinac i elan PD "Visocica" Gospić.

Po red nagrada i p r i znan ja za svoja l ikovna ostvarenja , za svoj plodan rad na područ ju Sumarstva i lovstva dipl. ing. Kar lo Posavec dob i tn ik je odl ikovanja I I . reda LS H r v a t s k e (1977.) i povelje S I T Sumarstva i Dl (1976.). Pos l j edn je p r i znan je sa s reb rn jakom pr imio je u svibnju 1997. od H S D U povo-


365

du 150. obl je tn ice njegova ustano-v l jen ja i 120. obl je tnice t i skan ja Bum. lista. Za časno služenje do-movini H r v a t s k o j nosilac je vojni-čkog Odličja reda t ro l i s ta kneza Viseslava.

Zivi u Zagrebu i Gospiću. I kao umirovl jen ik i da l je je vrlo akt ivan, posebno u druš tvenom ži-votu i l ikovnom s tvara laš tvu.

B A D O V I

Divlje svinje južnog Velebita. L B V 1956./57., L I V , 7/8, s. 217.

Osuda glasi smrt. L B V 1957./58., LXVI , 6,176-177.

Crveni runolist Cvrsnice. L B V 1957./ 58., L X V I , 9, s. 283-284.

Oluhi pjevač. L B V 1958./59., L X V I I , 1, 20-21.

Crveni jarac. L B V 1958./59., L X V I I , 7,176-177.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 364. *** Povij , sumarstva H r v a t s k e 1846-

1976., s. 297, 323, 418. *** SL 9-10,1985., s. 534-535. *** SE 3,1987., s. 355. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, s. 284,

338, 432. *** H S D 1846-1996., s. 277, 280, 303, 313,

319, 406. Maricevic, I.: Kazalo au tora Sum. lista

1976.-1995. SL 3-4,1997., s. 187.

POSAVEC, Stjepan, (Gospić, 1968.), dipl. ing. Sumarstva.

Po t j eče iz Sumarske obitel j i : otac Kar lo , d ip lomiran i je ing. Su-

vat. Osnovnu školu pohađao je u Gospiću, a s redn ju školu završio je u CUO 'Ruđer Boskovic" u Zagre-bu - smjer elektronika. Bedovni voj-ni rok odslužio je 1987. godine.

Šumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Dip lomirao je na ŠG odjelu 1993. godine iz znanstvenoga po-d ruč j a fotogrametrija. Napisao je i obranio diplomski rad pod nas-lovom "Digitalni model t e rena kao podloga za p r o j e k t i r a n j e hor t ikul -t u r n i h elemenata".

Nakon završenog f a k u l t e t a radio je u tvr tk i "Exportdrvo" - Za-greb, u Odjelu Sumskih proizvoda, na poslovima vanjske trgovine. Da-na 1.VIII.1995. prelazi u Minis tar-stvo pol jopr ivrede i Sumarstva -Odjel za Sumarstvo, gdje r ad i na p r ip remi p ro jek ta "Obnova i zašti-ta obalnih Suma" u su radn j i sa Svjetskom bankom, te na poslovi-ma međunarodne suradnje . Od 15. XI.1996. r ad i u Odje lu za uređiva-nje Suma - U p r a v a Suma Zagreb, gdje polaže i p r ip ravn ičk i ispit. Od 1.VI.1997. r ad i na Šumarskom fa-k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu, na mjes tu su radn ika u zvanju mlađeg as is tenta na p redme tu ekonomika Šumarstva, područ je b io tehn ičk ih znanosti , polje Sumarstvo.

Na istom F a k u l t e t u upisao je i posl i jediplomski s t u d i j iz po-d ruč j a ekonomika Šumsko gospo-darskih resursa.

U znanstvenom, s t ručnom i p rak t ičnom r a d u kor is t i t r i s trana jezika: engleski, t a l i j ansk i i njema-čki.

Član je Lovačkoga d ruš tva "CvituSa" Lovinac, Hrva t skog eko-loškog d ruš tva i Hrva t skoga plani-narskog saveza.


366

P O Š T E N J A K , Karmelo , (Split , 25.Y.1939.), mr. sc., dipl. ing. Sumar-stva.

Sin S t jepana , dipl. ing. agro-nomije, i ma jke Ka t i ce r. Gadže., po zan iman ju učitel j ice. H r v a t , ri-mokatol ik . Školovao se u Imot-skom, u Da lma t in sko j zagori: puč-ku školu završio je 1950., a gimna-ziju, u t r a j a n j u osam godina, 1958.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveučil iš ta u Zagrebu. Dip lomirao je 28.IY.1964. na SG odjelu.

Nakon završe tka s tud i j a i odsluženoga vojnog roka, zapošljava se početkom r u j n a 1965. u Šumar-skoj školi Delnice, gdje p reda je predmete: meteorologija, geodezi-ja, građevinarstvo i komunikacije; na Drvno-industr i jskoj Školi u Del-nicama p reda je istodobno mate-matiku i nacrtnu geometriju.

Početkom s rpn ja 1966. dolazi u NP "Mljet" za uprav i te l j a , gdje r ad i na poslovima zaštite Suma, me-l iorac i jama ( u n u t a r i izvan parka) , doznakama u sas to j inama u pa rku i izvan njega, uzgojnom odstre lu jelena aksisa i lopa ta ra i dr.

U ožujku 1967. položio je stru-čni ispit u Zagrebu pr i Pos lovnoj zajednici Sumarstva i d rvne indus-t r i j e Hrva t ske , a u t r a v n j u iste go-dine zaposlio se u SG Delnice, Šu-mar i j a Crni Lug, na mjes tu refe-

r en ta za uzgoj, zaš t i tu Suma i lov. Osim redovnih poslova na Šumari-j i vodio je t e r e n s k e t a k s a c i j s k e radove za iz radu osnove gospoda-ren ja GJ >Crni lug<, druge po redu tipološke osnove koju je izradio In-s t i t u t za t ipologi ju Suma u Zagre-bu.

Kako mu ni je bilo dopušteno da iz r ada s tud i ra poslijediplom-ski s tudi j , u l i s topadu 1969. preki-da r adn i odnos i up i su je se na t a j s t u d i j iz znanstvenoga područ ja uređivanje Suma na SF U Zagrebu. I s todobno honorarno p r eda j e na S r e d n j o j Šumarskoj Školi u Delni-cama.

Koncem svibnja 1970. ponov-no ga p r i m a j u u r adn i odnos u SG Delnice u Š u m a r i j i Ravna gora, na mjes tu r e f e r e n t a za uzgoj, zaš t i tu Suma i lov, gdje veći dio vremena provodi i na p r o j e k t i r a n j u Sum-skih cesta i građevina i na n j ihovu izvođenju.

Početkom 1971. prelazi u Za-jedničke službe, Odje l za uzgoj, na mjesto r e f e r e n t a za u ređ ivan je Su-ma, gdje uz ostalo počinje formi-r a t i t aksac i ju u tom gospodarstvu. Nakon sto mu nisu bile pr ihvaćene dv i je teme za magis tarski rad, tre-ća tema "Rast i p r i ras t jelovih kul-t u r a na gospodarskoj jedinici Če-dan j" mu je odobrena i magis t r i rao je 17.IX.1974. godine.

Početkom prosinca 1979. do-lazi u Sumarsk i ins t i tu t Jas t re -barsko, u Odje l za s jemenars tvo u Rijeci , za vodi te l ja l abo ra to r i j a za i sp i t ivan je kva l i t e t e Šumskoga sje-mena i za su radn ika za u ređ ivan je Suma posebne namjene - p r izna te sjemenske sastojine. Početkom srp-n ja 1982. postavl jen je za rukovo-d i t e l j a tog odjela i na tom mjes tu r ad i i 1997. Sredinom 1991. odsjek se presel java iz R i j eke u skučeni prostor u Jas t r eba r sko .

U Šumarskom ins t i t u tu ob-naša dvi je vrs te poslova: znanstve-


367

nois t raživacke i s t ručne poslove za Minis tars tvo pol jopr ivrede i Su-mars tva . I s t r a ž u j e p rob lemat iku ra jon izac i je sastoj ina na Sumsko-sjemenske ra jone, zat im i s t r ažu je u t j e c a j u m i r a n j a Suma na plodono-Senje znača jn i j ih au toh ton ih vrs ta drveća, očuvanje genofonda, izbor i b o n i t i r a n j e p r i zna t ih s jemenskih sastoj ina te nove metode anal iza Šumskoga sjemena.

U okviru s t ručne službe za Minis tars tvo i z r ađu je programe gospodarenja za p r izna te sjemen-ske sastojine, obavl ja s t ručnu i zdravs tvenu kont ro lu u t im sasto-j inama, nadzor nad sakup l j an jem Šumskoga sjemena, doradom i upo-rabom u odgovarajućem ra jonu (proveni jenci ja) , te r ad i na izda-van ju za sve navedene faze poslo-va zakonom propisanu dokumenta-ciju vlasnic ima-kor isnic ima priz-na t ih i i zabran ih s jemenskih sas-toj ina. Također sud je lu j e u krei-r a n j u zakonskih i d rug ih aka t a iz toga područja; učes tvuje na sjedni-cama Republ ičke komisi je za Šum-sko s jemenars tvo i rasađnicars tvo i na drugim poslovima koje za t raž i Minis tars tvo.

Od 1982. vod i te l j je čet i r i is-t raž ivačka zadatka . Od 1986. "sto-pljena" su ta četiri zada tka u jedan, a 1993. komisi ja za znanstveno-is-t r až ivack i r a đ " H r v a t s k i h Suma" smijeni la ga je sa mjes ta vodi te l ja zadatka .

Mr. sc. Karmelo Poš tenjak su-djelovao je u t i j eku svog radnog vi jeka na velikom bro ju s t ručn ih skupova i savje tovanja : Savjetova-n je srednjih Sumarskih Škola (Kra-ljevo 1966.); Sav je tovan je ŠI Jas-t r eba r sko (Stubicke Toplice 1984. i 1993, J a s t r eba r sko 1988.); Sim-pozi j o Sumarskom s jemenars tvu (Sara jevo 1988.); Sav je tovan je Šu-marskoga fakul te ta (Bri juni 1987.); Sav je tovan je u povodu 40. obljet-nice NP "Risnjak" (Crni Lug 1992.);

znanstveni skup "Uloga znanost i u održivom razvoju" (Zagreb 1993.); Sav je tovan je r adne grupe I U F R O P 3.04-00 "Smallscale Fo re s t ry" (Krakow, Po l j ska 1994.); Savjeto-van je u povodu proslave 35. obljet-nice NP Paklen ica (S ta r ig rad-Pa-klenica 1994.); Sav je tovan je o pri-rodnim znača jkama i valor izaci j i otoka Ml je ta (Mlje t 1995.); Savje-tovan je o pr i rodoslovnim istraži-van j ima Riječkog područ ja (Rije-ka 1996.); Sav je tovan je o hrastovi-ma I U F R O Group P1.06, (Freiburg 1997.). Sudje lovao je i na X V I I I I U F R O W o r l d Congress (L jub l j a -na 1986.); Kongresu "Prirodoslovna i s t raž ivan ja Biokovskog područja" (Makarska 1993.); I I I . Međunarod-nom kongresu o puhovima (MoS-cenicka Draga 1996.); 4. "ISTA" kon-gres o t e s t i r a n j u s jemena (Budim-pešta 1996.); S impozi j o Šumskom s jemenars tvu pr i U N E C i F A O (Opocno 1995.) i Kongres h rva t sk ih biologa (Pu la 1994., Opa t i j a 1997.).

Bio je i na s t ručno j ekskurzi-ji inženjera ŠG Delnice u CSSR 1971. godine i na Međudržavno j in-s t i t u t sko j r azmjen i s t ručn jaka Š I Jas t rebarsko i ŠI iz Zwolena (CSSR 1988.).

Rezu l t a t e znanstveno - istra-živačkog i stručnog r ada prezenti-rao je u t r idese tak radova, re fe ra -ta i postera. Osim toga, od 1972. do 1993. izradio je 10 osnova gospoda-ren ja za državne Sume (1 za NP "Risnjak"), 2 programa gospodare-n ja za p r iva tne Sume, 7 lovnogospo-da r sk ih osnova te od 1980. do 1997. godine 390 programa gospodarenja za pr izna te sjemenske sastoj ine u H r v a t s k o j .

Član je D I T Sumarstva H r -vatske, odnosno H Š D .

B A D O V I

Poš tenjak , K., 1975.: Rast i prirast jelo-vih kultura u g.j. >Ceđanj<. Sum. list b ro j 4-6, s. 174-181.


368

Poštenjak, K., 1983.: Prilog poznava-nju nalazišta Lactarius semisanguifolius ( H e i m et Leclaire) na jugoistočnim padi-mana N.P. "Bisnjak". Sum. list. 9-10, s. 421-424.

Poštenjak, K., 1984.: Izbor i bonitira-nje sumskih sastojina te njihova genetska melioracija. Badovi 2, Izv. izd., S I J , s. 27-34.

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1986.: Ac-knowledged seed stands SB Croatia. Con-gress Bepor t - Proceedings of Division 2, Pos ter no. 225, I U F B O X V I I I Wor ld Con-gress, L jub l j ana .

Gradecki M., Poštenjak, K., 1986.: De-velopment of the forest seed husbandry in SB Croatia. Congress Bepor t - Volonters paper of Division 2 X V I I I I U F B O Wor ld Congress, L jub l j ana .

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1986.: Con-tribution to the knowledge of the štand s structure in the N.P. "Bisnjak" (previous report) . Congress Bepor t -Volonters paper of Division 4 X V I I I I U F B O Wor ld Con-gress, L jub l j ana .

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1987.: Ure-đivanje priznatih sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Glas za sum. pokuse, pos. izd. 3, Zagreb, s. 237-242.

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1988.: Pro-blematika proizvodnje sumskog sjemena zadnjih nekoliko godina u SB Hrvatskoj. Badovi 7, S i J , s. 57-68.

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1988.: Šum-sko sjeme i njegova upotreba zadnjih neko-liko godina u Hrvatskoj Badovi 7, S I J , s. 69-80.

Borzan, Z., Gradecki, M., Poštenjak, K., 1990.: Procjena klijavosti lužnjakova ži-ra rendgenografskom metodom. Badovi 25, S I J , s. 239-260.

Gradecki, M., Poštenjak, K., Begent, B., 1990.: Osnivanje, rad i razvoj organizi-ranog sumskog sjemenarstva u Hrvatskoj u razdoblju od trideset godina (1959-1989). Sum. list 114, s. 295-297.

Borzan, Z., Gradecki, M., Poštenjak, K., 1990.: Evaluation of English oak acorn viability by x-ray method. Proceedings Di-vision 2 X I X I U F B O Wor ld Congress, Montreal 487.

Bertović, S., Gradecki, M., Poštenjak, K., 1991.: Batna pustošenja u hrvatskim su-mama. Badovi 26, S I J , s. 139-140.

Gradecki, M., Poštenjak, K., Topolo-vec, V., 1992.: Some phenotypic characteris-tica of English oak registered stands in Croatia. Proceedings Centennial I U F B O , Ber l in-Eberswalde , p. 372.

Gradecki, M., Poštenjak, K., Topolo-vec, V. 1993.: Analiza nekih kvalitativnih osobina sjemena hrasta lužnjaka iz sjemen-skih sastojina u Hrvatskoj Badovi, 28, (1-2),

S I J , s. 37-54. Li t tvay, T., Gradecki, M., Poštenjak,

K., Papes, D., 1993.: Prikaz programa i pr-vih rezultata istraživanja plodonosenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u ra-zličitim stupnjevima oštećenja krošnje. Ba-dovi, 28, (1-2) S I J s. 289-297.

Gradecki, M„ Poštenjak, K„ 1993.: Šum-sko sjeme - osnovni cinilac obnove suma. Znanstveni skup "Uloga znanosti u održi-vom razvoju", Zbornik sažetaka, Zagreb.

Gradecki, M, Krejci, V., LindiC, V., Po-štenjak, K., Vrbek, B., 1993.: Ekolosko-gos-podarske i neke druge osobine jele sa Bio-kova. Knj iga sažetaka priopćenja, s. 71, Ma-karska.

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1993.: Ut-jecaj gospodarskih prilika na sumske sasto-jine Šumarije Imotski. Knj iga sažeta pri-općenja, s. 76, Makarska.

Gradecki, M., Pelcer, Z., Poš tenjak, K., 1994.: Ekološko - gospodarski tipovi suma Nacionalnog parka Paklenica sa posebnim osvrtom na Sume crnog bora (Pinus nigra Arn.) i obnovu suma na krsu. Paklenicki zbornik 1, S tar igrad-Paklenica , s. 109-118.

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1994.: Šum-sko sjemenarstvo u Hrvatskoj i njegov značaj u obnovi suma. Zbornik sažetaka priopćenja, Pe t i kongres biologa Hrva tske , Zagreb, s. 201.

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1994.: Eko-losko-gospodarski tipovi suma Nacional-nog parka "Bisnjak", (pre thodno priopće-nje). Zbornik radova 40 godina nacional-nog parka Bisn jak 1953-1993., Crni lug, s. 34-46.

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1995.: Fo-rest seed production in Croatia. Poster on Workshop "Forest seed collection, t ret-ment and storage", OpoCno 1995, UN Eco-nomic Commission for Europe and FAO.

Gradecki, M., Poštenjak, K., Topolo-vec., V., 1995.; The impact of ownership on forests of municipality Čabar (Gorski ko-tar - Croatia). Proceedings of the meeting of Smallscale Fores t ry , I U F B O Group P3. 04-00, Fre iburg , p. 179-198.

Gradecki, M., Poštenjak, K., Topolo-vec, V., 1995.: Belationsheep between crown "thinning" of fir spruce and qualitative properties of seeds on the forest enterprise unit Delnice. Abst rac t of invited papers, I U F B O XX Wor ld Congress, Tampere, p . 193.

Gradecki, M., Poštenjak, K., Topolo-vec, V., 1995.: Belationsheep between crown "thinning" of fir and spruce an qualitative properties of seeds on the forest enterprise unit Delnice. Pos ter Abstract , I U F B O XX Wor ld Congress, Tampere, p. 55.

Poš tenjak , K., Krznar , A., Dolenec, S., Vrbek, B., 1995.: Evaluating of forest on


369

karst according to management objectives in district of Imotski. Volun ta ry papers, Division 3, I U F B O Group P3.04-00, I U F B O Wor ld Congress, Tampere, p. 202-215.

Gradecki, M., Poš tenjak , K., 1995.: Au-tohtono nalazište pinja (Pinus pinea L.) i njegove kulture - priznate i izabrane sje-menske sastojine u Hrvatskoj. Zbornik radova simpozija P r i rodne značajke i dru-štvena valorizacija otoka Mljeta, Zagreb, s. 337-344.

Gradecki, M„ Poštenjak, K„ 1996.: Jus-tifiability of using x-ray radiography for testing the quality of peduncled oak acorn. "4-th I S T A seminar on statist ics in seed testing" Budapest 1996.

Gradecki, M., Poštenjak, K., 1996.: Kva-litativna svojstva sjemena jele (Abies alba Mili.) iz priznatih sjemenskih sastojina Hrvatske. Savje tovanje o prirodoslovnim is t raž ivanj ima riječkog područja, Ki jeka 1996.

Gradecki, M., Poštenjak, K., s. 1996.: Impact of dormice on forest seed produc-tion in the seed stands. I I I . In t e rna t iona l conference on dormice, Moscenicka Draga, 1996.

Krznar , A., Vuletić, D., LindiC, V., Vr-bek, B., Križanec, B., Vilicic, V., Krejci , V., Poštenjak , K, Benko, M., Gradecki, M., Li t tvay , T., 1996.: Vrednovanje šteta i gu-bitaka hrasta lužnjaka u ekolosko-gospo-darskom tipu II-O-IO. Zaš t i ta suma i pri-dobivanje drva, knj . 2, H S D , Skrb za hr-vatske sume od 1846. do 1996., Zagreb, s. 381-386.

Gradecki, M., Poš tenjak , K, Topolo-vec, V., 1997.: Natural reforestation of pe-duncled oak forests in Croatia "yesterday-today-tomorrow". Proceedings advances in research in intermediate oak stands, I U F B O Group P1.06, Fre iburg , 1997., p. 98-107.

Gradecki, M., Poš tenjak , K, Hrasovec, B., 1997.: Početna istraživanja cvatnje i plodonosenja grupa poljskog brijesta (Ul-mus minor Mili.) u istočnoj Hrvatskoj. Poster na 6. kongresu biologa Hrva tske , Opat i ja 1997.

L I T E B A T U B A *** Povijest sum. H r v a t s k e 1846-1996.,

s. 418. *** SlM, s. 32, 61,119,159,178. *** ŠL 1-2/95., s. 56. *** S lB, s. 2, 5,12-14, 31, 51, 68. Maricević, I.: Kazalo au tora Sum. lista

1976-1995. SL 3-4,1997., s. 188. *** HS br. 31., 1999., s. 22.

PREBANIC, Franjo, (Novi Vino-dolski, 24.YIII.1949.), dipl. ing. Šu-marstva, pomoćnik ministra i na-čelnik inspekcijskih službi za Šu-marstvo i lovstvo.

Sin Đure i Ka ta r ine r. Pis-kulic. Hrvat , hrvatskoga državljan-stva, katolik. Otac mu je po zani-manju krojač, a majka domaćica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1964., a V. gimnazi-ju 1969. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom faku l t e tu u Zagrebu 11.IX.1975. godine.

Radio je na raznim poslovi-ma u struci: kao inženjer operati-ve, re fe ren t za uzgoj Suma i lov-stvo pri Šumar i j i Vrbanja , upra-vi te l j Šumarije, d i rektor OOUR-a iskoriš tavanja Suma Vrbanja . Za-tim je radio na radnome mjestu upravi te l ja Šumar i je V r b a n j a te kao stručni suradnik za lovstvo na Upravi Suma Vinkovci.

Bio je pomoćnik minis t ra za Šumarstvo i lovstvo u Ministarstvu poljoprivrede i Šumarstva. Trenut-no (1998.) načelnik je Inspekcije u Šumarstvu i lovstvu.

Član je Upravnog odbora JP "Hrvatske Sume" p.o. Zagreb.

Član je H Š D .

L I T E B A T U B A *** ŠL 1-2/95., s. 58. *** Posl. izvješće 1995., "H§", s. 51. *** H Š D 1846-1996., s. 389, 392.


370

P R E L E S N I K , Heliodor, (Supetar na Bracu, 3.X.1914.), dipl. ing. Su-marstva.

Sin Bože i Eleonore r. Thi-ard de Lafores t . Hrva t , katolik. Otac mu je bio sudski činovnik, a majka t rgovkinja i domaćica. Os-novnu Školu završio je 1924. u Ko-toru (Boka), isto kao i Državnu re-alnu gimnaziju 1933. godine.

Šumarstvo je s tudirao na Po-ljoprivredno-Sumarskim fakul te t i -ma u Zagrebu i Zemunu, gdje je diplomirao 1939. Stručni ispit po-ložio je 1951. godine.

Od 10.XII. do 31.XII.1940.g. radio je kao nadničar u Direkci j i Suma Sarajevo, a od 21.1. do 31. VIII.1941. zaposlen je kao Sumar-ski vježbenik u Pododsjeku za Šu-marstvo Ispostave banske vlasti Banovine Hrva t ske u Splitu. Kad su Tal i jani okupiral i Split, prešao je 1.IX.1941. u Makarsku gdje je kao Sumarski vježbenik radio đo 22.VI.1942.g. u Šumsko-tehnickom uredu za uređivanje bujica. Odatle je premješten u Dubrovnik gdje od 23.VI.1942. radi u Ravnatel j-stvu Suma, a zatim kod NOO do 31.1.1945. kao izvjest i te l j za buji-carstvo. Nakon toga od 1.II.1945. do 28.XII.1946. radi kao Sumarski re fe ren t za otoke Brac i H v a r kod Kotarskog NO u Supetru. Od 29. XII.1946. do 10.VIII.1948. radio je kao uprav i te l j i nastavnik Srednje

Sumarske škole (prvobitno Kraš-ka Šumarska škola) u Drnišu. Od 11.VIII.1948. do 30.VI.1949. sef je netom osnovane Sekcije za poSum-l javanje Sinj, zatim je re fe ren t pri NO kotara S in j od 1.VII.1949. do 30.VI.1950. Uprav i t e l j je novo os-novane Šumari je S in j od l .VII . 1950. do 15.III.1963., s t im da je is-todobno od 1.1.1961. do 15.111.1963., bez posebne naknade, radio u ŠG Split kao Sef Sektora za plan i proizvodnju. Od 16.III.1963. u is-tom svojstvu radi u gospodarstvu do k r a j a 1964., kada je to gospo-darstvo, u čijem su sastavu bile Šu-mari je Sinj, Split, Brac i Hvar , rasformirano, a od 1.1.1965. do 18. 11.1969. opet je uprav i t e l j Šumari-je Sinj.

U Šumskom gospodars tvu Split ponovno rad i od 10.11.1969. kao r e f r en t za uzgoj, iskorisciva-nje i plan, pa kao v.d. di rektora . Od 8.1X1975. di rektor je ŠG Split do umirovl jenja 30.VI.1979. godine.

Čitav svoj radni vijek od 38,5 godina proveo je u Dalmaciji , naj-više radeći na unapređivanju krSa (organizacija Sumarske službe, po-Sumljavanje, melioracija šikara, re-gulacija, sjeća...), a dao je i dopri-nos izobrazbi Šumarskih kadrova (tehničara, lugara i radnika), koj ih je iza I I . svj. ra ta nedostajalo. Go-dine 1946. organizirao je prvu sred-nju Šumarsku školu u Dalmaciji , u Drnišu, te bio njezin uprav i te l j i nastavnik, u sklopu koje je uprav-ljao đačkim internatom, poljopriv-rednim dobrom (40 ha) i Šumskim rasadnikom za prakt ičnu nastavu. Rasadnik je 1948. god. raspolagao sa vise od mil i jun i pol jednogodiš-njih i dvogodišnjih sadnica od 40-ak Sumskih, voćarskih , pčelarskih i parkovnih vrsta, kojima su đaci poSumljavali u okolici Drniša. Os-nutkom Savezne srednje Sumarske škole za krs u Splitu, škola u Dr-nišu je ukinuta , pa su đaci poslije


371

druge školske godine prešli u tu školi, a nekoliko ih je prešlo u s redn ju Šumarsku Školu Karlovac. Dipl . ing. H. Pre lesn ik je u školi u Spl i tu honorarno predavao Skol. g. 1963.-64., poSumljavanje krSa. Go-dine 1946. u Z a d r u je predavao uz-goj Suma i poSumljavanje, polaz-nicima lugarskih tečajeva, t akođer i u S in ju od 1948. do 1950.

U Sin ju je djelovao pun ih 20 godina, a u Spl i tu 10, pa je na tom područ ju ostavio najviše podignu-t ih Sumskih k u l t u r a i meliori-r an ih niskih Suma i š ikara. U Šu-m a r i j i Sinj , ko jo j je pr i osnivanju dodi je l jen kompleks obradivog ze-ml j i š ta od 12 ha, osnovao je velik Sumski rasadnik cija je svrha, po-red proizvodnje sadnica i stablasi-ca za poSumljavanje i druge nasa-de, bio uzgoj sadnica euroameric-k ih topola brzog ras ta (posebno klon 1-214) za v je t rozas t i tne poja-seve u Sinjskom polju, koj i su po-dizani u sklopu h id ro tehn icke i bi-ološke mel ioraci je toga polja. U poSumljavanju submedi teranskoga područ ja nastojao je obogat i t i t ra-dicionalni asor t iman vrs ta (crni bor, te ponešto alepski bor i obični čempres) unoseći na p r ik ladn im te ren ima i druge vrs te če t in jača i listaca: pr imorski , e ldarski i obični bor, a t laski cedar, ar izonski čem-pres, c rn i grab, b r i j e s t , bagrem trnovac, topole, platane, daf ina , žuka i dr., a neuspjelu s je tvu sje-mena crnog jasena zami jen i t i sad-nicama u dub l j e jamice, kao i za žir h ras t a medunca i cera. Usta-novio je da su u mel iorac i jama ši-ka ra i n iskih Suma pre tež i to naj-v redn i j i medunac i crni grab.

Godine 1957. izradio je po na-rudžb i Da lma t in sk ih hidroelek-t r a n a Spl i t "Elaborat za poSumlja-vanje područ ja oko b rane HE Pe-ruca i bu j i cn ih slivova Corina dra-ga - Zeleni vir", po kojemu je Šu-mar i j a S i n j u slivnom područ ju ri-

jeke Cetine izvodila radove poSum-l j avan ja i suzb i jan je erozije tla. Tada je prvi pu ta u Da lmac i j i pri-mi jen jena t ehn ika gradona po izo-hipsama terena .

Godine 1959. bio je t r i mjese-ca na s tudi jskom pu tovan ju u I ta -l i j i kao s t ipendis t F A O UN u sve-zi s temom "PoSumljavanje krSa -Mehanizac i ja i organizaci ja rado-va poSumljavanja krSa i goleti i p r imjena suvremenih metoda i no-vih strojeva", napisavSi potom iz-vješće na 30 t i p k a n i h stranica.

Surađ ivao je u ekipi za izra-du p ro jek ta ho r t iku l tu rnog uređe-n ja Rekreaci jskog cent ra luke "Lo-ra" u Spl i tu (1964.).

U razdobl ju od 1970. do 1979. bio je elan repub l ičk ih komisi ja u Zagrebu za sjemenarstvo, zaš t i tu Suma i b i l jne bolesti.

Kao umirovl jenik , 1987. go-dine bio je suradnik I n s t i t u t a za j ad ranske k u l t u r e i mel ioraci ju krSa - Split , izradio je glavninu "Programa gospodarenja Sumama i Šumskim zemlj iš tem užeg područ ja krša za razdobl je 1982-1991." za ŠG S in j i ŠG Drniš .

Napise o poSumljavanju, uz-goju i zaš t i t i Suma na krSu povre-meno je objavl j ivao u Slobodnoj Dalmaci j i , Šumarsk im novinama, Glasniku Cetinske k r a j i n e i u H r -vatskim Sumama.

Član je U d r u ž e n j a inženjera i t ehn iča ra Spl i t i H Š D .

Daleke 1939. god. bio je ta j-nik Gradske organizaci je H S S - a u Kotoru , d je lu juć i , kao bokel jski H r v a t , na p r i p a j a n j u Boke Bano-vini H r v a t s k o j , popu la r i z i ra juć i t ežn ju te s t ranke i H r v a t a Boke i pr i l ike u Boki u spli tskom "Hr-va t skom glasniku" ( š i f r a G.O.) 1940. i 1941., a povijesne, ku l tu rne , v je rske i poli t ičke odnose u Boki obrađivao je u Slobodnoj Dalmaci-ji 1991. i 1992.

Dipl. ing. H. Pre lesn ik djelo-


372

vao je u vrlo nepovoljno vr i j eme za da lmat insko Sumarstvo. S izu-zetkom kra tkog razdobl ja od 1950. do 1954., kada su Sumarske orga-nizacije bile objedinjene u ŠG Dal-maci ja Split , sve ostalo vri jeme, a naroči to od 1961. do 1977. godine životar i le su na r u b u egzistencije. U k i d a n j e m republičkog i kotar-skih fondova za unap ređ ivan j e Su-mars tva iz ko j ih se f inanc i r a l a služba, poSumljavanje i ostale in-vesticije, te s t av l j an jem Sumarskih organizaci ja na samostalno f inan-ciranje , a bez ekonomske osnove (krs) dras t ično je smanjeno osob-lje, oslabio je in tenz i te t gospoda-renja , r educ i rana su poSumljava-nja, cuvarska služba je doživjela tešku krizu, a osobni dohoci svih d j e l a tn ika u Sumarstvu bil i su vr-lo niski.

U takv im pr i l ikama moglo se izdrža t i samo velikim odr icanj ima, upornoSCu i l j ubav l ju p rema s t ruci i zavičaju. Socijal is t ičko druš tvo ni je imalo sklonosti ni smisla za Sumars tvo u D a l m a c i j i . I z n i j e l i smo ove navode kako bi zasluge i doprinos dipl. ing. H. P re lesn ika bil i uočl j iv i j i i s tavl jeni u rea lan okvir.

L I T E B A T U B A *** SL: 1941., s. 42, 259; 1942., s. 218; 1952.,

s. 74; 1999., s. 593-598. Kauders, A.: Sum. b ib l iograf i ja I I , s.

305, 430.

P R E R A D O V I Ć , Savo, (Ciglenik, Požega, 2.1.1946.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Nikole i Savice r. K r a j -novic. Po t j eče iz seoske obi tel j i . D je t i n j s tvo je proveo u selu Lu-kacu kod K u t j e v a , a osmogodišnju osnovnu školu pohađao je u Ku t j e -vu i Vetovu. Gimnazi ju je završio u Požegi 1964. Tada se up i su je na Šumarsk i f a k u l t e t Sveuc. u Zagre-bu. Dip lomirao je na ŠG odje lu 19. III.1969. godine.

Po završe tku s tud i ja zapoš-l java se u svojstvu p r ip ravn ika (5. V.1969.) u Šumar i j i Đurđevac . P r i k r a j u pr ipravničkog staža odlazi na odsluženje vojnog roka. Vra t iv-ši se, preuzima poslove i r adne za-d a t k e r e f e r e n t a i sko-r isc ivanja Su-ma u Š u m a r i j i Đurđevac . Te poslo-ve obavl ja do 1.X.1975. kada je iza-b r a n za up rav i t e l j a Šumar i j e Re-pas. I s t e godine up i su je poslijedip-lomski s tudi j iz znanstvene organi-zacije rada i ekonomike Šumarstva.

U Šumar i j i Repas os ta je do 31.1.1984., kada preuz ima poslove i r adne zada tke up rav i t e l j a Šumari-je Đurđevac, koje obavl ja do k r a j a godine, kada dolazi do reorgani-zacije hrvatskoga Sumarstva po funkcionalnom sustavu. Od 1.1.1985. u p r a v i t e l j je OOUR-a uzgoja u Šu-mar i j i Đurđevac na koj im poslovi-ma os ta je do l .VIII .1985. god., kad je izabran za upravitel ja PJ Uzgoja i zaštite Suma Šumari je Đurđevac.

Nakon osnivanja J P "Hrvat-ske Sume" p.o. Zagreb, 1.1.1991. pos-tavljen je na radno mjesto pomoćni-ka upravitel ja Šumari je Đurđevac.

Pos l i jed ip lomski s t u d i j zavr-šava 22.1.1998. obranom magistar-skog r ada pod naslovom "Prouča-van je r a d n i h pokre ta pr i r adu Su-marsk ih radnika".

Vise od če tvr t stoljeća radio je na poslovima vezanim uz proiz-


373

vodnju u Šumariji . Uvi jek je nasto-jao da organizaci jska jedinica ra-cionalni je i e f ikasn i j e posluje. Na-stojao je da se l judsk i rad racio-nal iz i ra i human iz i r a i da se stvo-re r adn i uv j e t i za r ad na siguran i b iotehnoloski način.

Mnogobro jne k v a l i t e t n o ob-novljene sastoj ine na području , Šu-mar i j a na koj ima je radio, r ezu l t a t su njegovog us t ra jnog i predanog s trukovnog rada . Zalagao se za očuvanje Sumskih resursa. P r i pro-j e k t i r a n j u h id roe lek t r ane bio je među prv ima koj i je naslut io opas-nost koju donosi p r o k a p a n j e deri-vacijskoga kanala kroz Sumu Re-pas. J e d a n je od zaslužnih sto je spašena Suma Repas i da se raz-mišl ja o g radn j i hidroenergetskog ob jek ta u ko r i t u r i j eke Drave.

Na mnogim nat jecanj ima Sum. r adn ika u organizaci j i Narodne t ehn ike i Sumskih gospodarstava Hrva t ske , sudjelovao je u svojstvu republ ičkoga sudca.

Za svoj rad u Sumarstvu i Si-re mr. sc. Savo P re radov ic dobio je vise p r iznanja .

Član je HSD, Lovačkog dru-štva "Fazan" V i r j e i Pče larskoga društva Đurđevac.

Živi i r ad i u Đurđevcu.

B A D O V I

Preradovic, 8., TomaniC, 8., Vondra, V., 1997.: Pokreti dijelova tijela pri učin-kovitom radu sjekača. Mehanizaci ja su-marstva 22 (1), Zagreb, s. 3-18.

Preradovic, 8., 1997.: Proučavanje rad-nih pokreta pri radu sumskih radnika, (magistarski rad). Sum. f a k u l t e t u Zagre-bu, s. 1-116+VIII.

Vondra, V., Preradovic , 8., TomaniC, 8., 1998.: Položaji tijela pri učinkovitome radu sjekača. Mehanizaci ja sum. 22 (4), Za-greb, s. 189-198.

L I T E B A T U B A *** SL 1986., s. 494; 1-2,1995., s. 63.

PRGIN, Davorin, (Šibenik, 6 .XII . 1922.), mr. sc., dipl. ing. Sumarstva.

Sin Mate i Je lene r. K r o n j a . H r v a t s k e nacionalnosti i državljan-stva te r imokato l ičke vjere. Otac mu je bio trgovac, a m a j k a domaći-ca. Osnovnu Školu završio je u Ši-ben iku 1933. a rea lnu gimnazi ju 1941. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Po-l jopr ivredno-Sumarskom faku l te -tu Sveuc. u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1948.-49., a d ip lomirao 20. III.1953. godine.

Od 1.V.1953. do 31.X.1955„ ra-dio je kao p r ip ravn ik i r e f e r e n t u Sekci j i za u ređ ivan je Suma Šum-skoga gospodarstva "Dalmacija" u Spli tu, a od 1.XI.1955. do 30.IV. 1956., bio je r e f e r e n t za iskorišta-van je i u r eđ ivan je Suma u Šumari-ji Z a d a r . Od 1.V.1956. do 30.IV. 1959., u p r a v i t e l j je Uprave Nacio-nalnog pa rka "Paklenica" u Star i-grad-Paklenic i . Od 1.V.1959. do 31. XII.1977. bio je na radnome mjes-tu d i r ek to r a Šumskoga gospodar-stva Šibenik. Nakon toga od 1.1. 1978. do 31.XII.1984., p reds jednik je Poslovne zajednice Sumarstva Dalmaci je u Spl i tu . I na k r a j u od 1.1.1985. do 31.XII.1988. godine bio je direktor Šumskoga gospodarstva "Dalmacija" u Spli tu, kada je umi-rovljen. Koncen iste (1988.) godine up i su je posl i jediplomski s t u d i j iz uređivanja Suma na Šumarskom


374

f a k u l t e t u u Zag rebu . D a n a 11.1. 1996. obranio je svoj magis tarski rad i s tekao akademski s t u p a n j magis t ra znanosti .

B A D O V I

Sume s posebnom namjenom na pod-ručju dalmatinskoga krs a. Glas. za sum. pokuse 26, Zagreb 1990., s. 547-551.

Uspijevanje alepskog bora (Pinus ha-lepensis Mili.) na području sibenskog pri-morja, (magistarski rad). Zagreb 1996.

L I T E B A T U B A *** SN 363.

P R P I Ć , Miroslav, (Senj, 26.X.1926.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Krunos lava i Milke r. Špalj . H r v a t , r imokato l ičke vjero-ispovijesti . Otac mu je bio posto-lar, a m a j k a domaćica. P u č k u je školu završio u Sen ju 1937., a gim-nazi ju je pohađao u Sen ju i Zagre-bu. M a t u r i r a o je na I I I . muško j r ea lno j gimnazi j i u Zagrebu 1945. godine.

Kao prva po ra tna generacija, s t u d i j Sumarstva up i su je na Poljo-pr ivredno-Sumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu. Apsolvirao je skol. g. 1949-50, a d ip lomirao 2.VIII.1952. Dr-žavni ispit za samostalno vođenje Šumskoga gospodarstva položio je 1957. godine.

P r i p r a v n i č k i staž odradio je u Š u m a r i j i K l a n a ŠG "Visevica"

R i j eka od 1.X.1953. do 31.1.1955. Od t ada pa do k r a j a 1955. zaposlen je u NP P l i tv ička jezera sa s jedištem u P l i tv ičkom Ljeskovcu, gdje r ad i kao r e f e r e n t za iskoriscivanje Su-ma ( san i t a rna sjeća). Od 1.1. do 30. IX.1956.g. vrsi dužnost up rav i t e l j a Šumar i j e "Jelovac" Krasno, kao no-voosnovane Šumarije, a od 1.X.1956. vraća se u svoj rodni S e n j gdje preuz ima dužnost up rav i t e l j a Po-gona Sen j D I P - a Senj, koj i je imao u svom sastavu vozni park, p i lanu na Alanu, do radnu pi lanu u Senju i ekspor tnu luku Senj. Dvi je go-dine kasni je (1958.) u up rav i istog poduzeća postavl jen je na dužnost r e f e r e n t a za p r i m a r n u i f i na lnu proizvodnju, a 1959. na radno mje-sto r u k o v o d i t e l j a t e h n i č k e pri-preme u Tvornicu namješta ja D I P Senj.

P r e m a po t reb i službe od 1. IX.1959. do 31.111.1960. vrsi dužnost up rav i t e l j a Šumar i j e R a b na istoi-menom otoku, koja je u to v r i j eme budže t ska us tanova i obavl ja in-tenzivne Sumskouzgojne radove iz novčanih sredstava F o n d a za Su-mars tvo t adan jega ko ta ra Ri jeka . Uz poSumljavanje otoka Dolina, u svrhu smi r ivan ja pjeskovitog di-jela Lopara , provodi sadn ju topo-le. Za vr i j eme boravka na R a b u (do 31.III.1960.) pomoćnik je sefa nadzornog organa u invest ici jskom zahva tu u r eđen j a pa rka "Komrcar" u gradu Rabu .

Osnivanjem ŠG Delnice dipl. ing. Miroslav P r p i c odlazi u Gor-ski kotar , gdje na redn ih deset go-dina obavl ja dužnost up rav i t e l j a Šumar i j e Ravna Gora (1.IV.1960.-31.XII.1970.), n a r e d n i h 14 godina (1.I.1971.-7.VI.1984.) dužnost ruko-vodi te l ja Nabavno-proda jnog od-jela u RZ Za jedn ičke službe u Del-nicama. P lasman proizvoda Sumar-stva u to je v r i j eme bio uglavnom usmjeren na podmiren je po t reba d rvne indus t r i j e (Delnice, Čabar,


375

R a v n a Gora, K l a n a ) , a k a s n i j e Tvornice d rven jače Fuž ine (jelova celuloza). Drvenjača , kao sirovina za proizvodnju papira , plasi ra se pu tem t v r t k e "IMEXO" na ta l i jan-sko tržiš te .

Reorganizaci jom Sumarstva i osnivanjem Goransko-pr imorskoga SG Delnice, sredinom 1984.g. pre-lazi na radno mjesto internoga Šu-marskoga kontrolora , na koj im po-slovima rad i do umi rov l j en j a 1. VIII.1987. godine.

Za vr i j eme ak t ivne službe u SG Delnice bio je punopravn i elan Komis i je za ci jene proizvoda Su-mars tva H r v a t s k e i elan H Š D .

Živi u rodnom Senju.

B A D O V I

Moj prvi jelen. L B V 1961./62., L X X , br. 7-8, s. 181-182.

Tržište. Zbornik "Deset godina razvit-ka Sumskog gospodarstva Delnice". Delnice 1970., s. 73-84.

Proizvodi i tržište. Zbornik "Sumsko gospodarstvo Delnice 1960-1980", Delnice 1981., s. 267-278.

L I T E B A T U B A *** SN, s. 364. Frković, A.: B ib l iograf i ja LBV, s. 339.,

433.

P R P I Ć , Siniša, (Virovitica, 26.VIII. 1963.), dipl. ing. Sumarstva.

Sin Tomislava i Ka t i ce r. Araminac . H r v a t , r imokato l ik . Ro-

d i t e l j i su mu ekonomisti . Osnovnu školu završio je u Virovi t ic i 1978., a na s r edn jo j Drvno - tehnološkoj školi matur i rao je u Virovitici 1982. godine.

Sumars tvo je d ip lomirao na Šumarskom f a k u l t e t u u Zagrebu 1992. iz područ ja ekonomika Šu-marstva. Napisao je i obranio dip-lomski rad pod naslovom "Uprav-l j an je Sumama u svi je tu i u nas".

ZavrSivSi p r ip ravn ičk i staž u t r a j a n j u od jedne godine, od 4.X. 1993. zaposlen je kao revi rnik u Šu-mar i j i Virovi t ica .

L I T E B A T U B A *** SL 1-2/95., s. 62.

P U L J A K , S t jepan , (Podbrež je , Ozalj, 28.VII.1946.), dipl. ing. Su-marstva, mr. sc.

Sin Vinka i K a t e r. Tuskan. H r v a t , r imokato l ičke vjere. Rodi-te l j i su mu poljodjelci . Osnovnu školu završio je u Ozlju 1961., a s redn ju u Kar lovcu. M a t u r i r a o je na Gimnaziji "Dr. Ivan Ribar" 1965. godine.

Sumars tvo je s tud i rao na Šu-marskom f a k u l t e t u Sveuc. u Za-grebu. Diplomirao je na Sumsko-bioloskom odsjeku 11.11.1972. Na istom f a k u l t e t u pohađao je i posli-jediplomsku nas tavu iz znanstve-noga područ ja iskoriscivanje Suma. Magis tarski rad pod naslovom "Is-


376

t r až ivan je p romjena ergonomskih i t ehn ičk ih znača jk i nek ih motor-nih pila lančanica t i j ekom propi-sanog uporabnog razdoblja", obra-nio je 1999. godine.

P r v o zaposlenje u s t ruci do-bio je u Sloveniji , kod Kmet i j sko -gozdarskog posestva Kocevje - Goz-dni ob ra t Draga, 17.V.1972. Šest go-dina kasni je zapošl java se u ŠG "Josip Kozarac" Nova Gradiška na radnome mjes tu pomoćnika direk-to ra za iskoriscivanje Suma Šuma-r i j e L ipovl jan i . God. 1980. prelazi u Po l jop r iv rednu zadrugu Ozal j za komercijalnog rukovodi te l ja zadru-ge. Sl i jedi njegov odlazak u Gor-ski ko ta r u ŠG Delnice, gdje naj-p r i j e r ad i kao tehničk i rukovodi-lac u Šumar i j i P rez id (1982.-1984.), a zat im u Odjelu za razvoj gospo-dars tva kao r e f e r e n t za Šumsku mehanizaci ju . Zbog po t rebe službe 2.1.1992. p remješ ten je u Di rekc i ju "Hrvatskih Suma" u Zagreb na mje-sto s tručnoga suradn ika za isko-r isc ivanje Suma. Od 1.VII.1995.g. s t ručni je suradnik za mehanizaci-ju pr i Službi za pro izvodnju "Hr-va tsk ih Suma".

S u r a đ u j u ć i sa Šumarsk im fa-ku l te tom u Zagrebu, dipl. ing. St je-pan Pu l j ak , au to r je vise sustava t ehn ičk ih normi u iskoriSCivanju Suma i Šumskom t r a n s p o r t u te ela-bo ra t a i s tud i j a za p r imarno i se-kunda rno o tva ran j e Sumskih sasto-jina, unap ređen j a t ehn ičk ih rješe-

n ja na sredstvima r ada u iskoriSCi-van ju Suma, Šumskom t r anspo r tu i građevinars tvu .

S u d j e l o v a o je na nekol iko simpozija i s t ručn ih skupova odr-žanih u Aust r i j i , Njemačkoj , Šved-skoj i Rusi j i .

Ak t ivan je elan H Š D , a bio je i elan preds jedniš tva Saveza D I T Š D I H . Član je i Hrva t skoga mjer i te l j skoga druš tva .

B A D O V I

Istraživanje opravdanosti uvođenja i mogućnosti primjene žićara (visebubanj-skih vitala) na težim i neotvorenim po-dručjima. Mehanizacija sumarstva 7-8, 1987., s. 111-122.

Iveranje bukove granjevine mobilnim iveračem Bruck 800 CT na području OOUR iskorisćivanje suma Delnice i Ogulin. Goransko primorsko Sum. gospo-darstvo Delnice 1987., s. 1-3.

Razvoj i organizacija hrvatskog ener-getskog sektora - PROMES, ( suradnik u struc. t imu). "Gospodarenje sumama u H r -vatskoj" - Proizvodnja i potrošnja ener-genata i energije, knjiga 6, Zagreb 1996., s. 38-60.

L I T E B A T U B A *** H S D 1846-1996., s. 339. LovrekoviC, M.: Organizacija i korište-

n je izvora sum. informaci ja . Sum. F a k u l t e t Zagreb 1997., s. 13.

Raguž, Đ.: Novi magistr i b iotehničkih znanosti u "Hrvatskim sumama", p.o. Zag-reb. S t jepan Pu l j ak . SL 1999., s. 513-516.

MartiniC, I.: Novi znanstvenici. Mr. sc. S t jepan Pu l j ak . Mehanizaci ja sumarstva, vol. 24., br. 1-2., 1999., s. 61-62.


Documents

New LABAS, Janko, LACH, (LAH), Gustav LACH, Jakov, · 2014. 4. 24. · 1 LABAS, Janko, predavač na Go- spodarsko - Šumarskom učilištu u Križevcima. Bio je po zanimanju župa-nijski