Naslov izvornika TESLA - MAN OUT OF TIME

Copvright 1981 by Margaret Chenev

Prevoditelj Vlasta Mihavec Struni savjetnik Miljenko Zagajek, dipl. ing. el.

Lektor Marijana Jeli Izvrna urednica Merima Nikoevi

Urednica Nataa Trsli Oblikovanje naslovnice Zlatko Havoi Grafika priprema Renata Risek

Tisak Krati, Zagreb Nakladnik Biovega, Zagreb

Zahvaljujemo se Hrvatskoj elektroprivredi d.d. na potpori pri izdavanju knjige.

I_ Sva prava pridrava nakladnik. Nijedan dio ove knjige ne smije se upotrebljavati ni reproducirati na bilo koji nain bez pisanog doputenja, osim u sluaju kratkih navoda objavljenih u kritikama ili ocjenjivakim lancima. Za sve obavijesti moete se obratiti nakladniku.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 621.3-05 Tesla, N. 929 Tesla. N.

CHENEY. Margaret Tesla : ovjek izvan vremena / Margaret Chenev : . - Zagreb : Biovega, 2003. - (Biblioteka Osoba) ISBN 953-6567-49-0 I. Tesla, Nikola - ivot i djelo

430401 I 10

MARGARET CHENEY

TESLA ovjek izvan vremena

Zagreb, 2003.

Zrakoplov koji je Tesla patentirao 1920. godine bio je namijenjen okomitom/kratkom uzlijetanju i slijetanju (V/STOL), te je amerika mornarica 1980-ih godina razmatrala njegovu uporabu kao subsoninog zrakoplova, koji e obiljeiti devedesete godine. Moderni je mlazni zrakoplov imao sofisticiranu elektroniku opremu, no osnovni mu je koncept bio isti kao kod Tesle. Teslina letjelica nije nikad izgraena.

SADRAJ

Zahvale 9Uvod 3

1. Suvremeni Prometej 19

2. Kockar 263. Istaknuti doseljenici 454. Pred Edisonovim sudom 535. Rat struja poinje 676. Red ognjenog maa 857. Radio 1008. Visoko drutvo 1189. Uspon i pad 13410. Pogrena procjena 14711. Do Marsa 16012. Roboti 17413. Bljesak munje 19214. Zamraenje u Colorado Springsu 20315. Velianstven i proklet 21616. Ismijavan, osuivan, osporavan 22817. Velika rasprava o radiju 24818. Ugroavanje postignutog 26019. Afera s Nobelovom nagradom 26620. Letei tednjak 27721. Radar 29022. Poasni gost 30023. Golubovi 30924. Prijelazna razdoblja 322

7

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

25. Roendanske proslave 32826. epovi na povrini vode 336 27. Pobratimstvo sa svemirom 34828. Smrt i preobraaj 356 29. Nestali papiri 369 30. Ostavtina 385

Napomene 399

Post scriptum: Zavretak potjere za papirima 423Literatura koritena prigodom prevoenja 425 Biljeka o autorici 427

8

ZAHVALE

Osobito bih eljela zahvaliti: Lelandu Andersonu, jednom od osnivaa Drutva

Tesla*, suautoru poznate Bibliografije o dr. Nikoli Tesli (San Carlos, California, Ragusan Press, 1979.) te piscu monografije Prvenstvo u pronalasku radija -Tesla protiv Marconija. Istraivanja i studijski radovi gospodina Andersona o Tesli bili su za njega od ivotnog znaaja. Kao inenjer elektrotehnike i bivi raunalni savjetnik pregledao je moj rukopis te sa mnom dareljivo podijelio svoju zbirku djela o Tesli, ukljuujui i mnoge dotad neobjavljene radove i slike.

Mauriceu Stahlu, bivem fiziaru tvrtke Hoover, a danas savjetniku Povijesnog muzeja McKinlev u Ohiu (gdje je postavljena izloba o Tesli), koji je takoer pregledao rukopis i pruio mi neke savjete vezane uz tehnika pitanja.

Dr. Bogdanu Radii, koji je radio u Jugoslaviji u doba predsjednika Tita tijekom ranih dana njegove vladavine, te razjanjavao i bavio se politikim pitanjima vezanim za Jugoslaviju tijekom Drugog svjetskog rata i njegovim utjecajem na Teslu. Ve godinama ivi u Americi, gdje objavljuje knjige i lanke te predaje Povijest Balkana na Sveuilitu Fairleigh Dickinson.

Dr. Lauristonu S. Tavloru, savjetniku za radioloku fiziku i donedavno predsjedniku Nacionalnog odbora za radiologiju i fiziku, strunjaku za pionire rendgenskih zraka koji je u tom svojstvu proitao i komentirao Teslin doprinos na ovom podruju.

Lambertu Dolphinu, pomoniku ravnatelja Fizikalnog radio-laboratorija tvrtke SRI International, koji je analizirao Teslina

Drutvo je bilo rasputeno.

9

istraivanja u vezi kuglastih munja, oruja na svjetlosni mlaz, radiokomunikacija i izmjenine struje.

Dr. Jamesu R. Waitu, nekadanjem znanstvenom savjetniku u Dravnim oceanskim i atmosferskim laboratorijima, gdje se provode istraivanja vezana za okolinu gradia Boulder, Colorado, koji je vrhunski autoritet za irenje valova i koji je - kao i gospodin Anderson - komentirao Teslin koncept elektromagnetske energije koja se prenosi kroz zemlju.

Profesoru Vvarrenu D. Riceu s Dravnog sveuilita Arizone, vodeem istraivau Tesline turbine, koji je takoer na temeljima suvremenih radova analizirao Tesline teorije zemnih toplana i postrojenja za konverziju energije oceana u toplinsku energiju.

Ostat u zahvalna i pioniru na podruju radioveza, mornarikom asniku i kapetanu fregate E. J. Quinbyju, koji mi je pomogao svojim razmiljanjima o Teslinu radu vezanom uz radio i robote; dr. Albertu J. Phillipsu, nekadanjem ravnatelju istraivakih grupa ASARCO-a, za njegova sjeanja kad je radio s Teslom na jednom od istraivakih projekata, te dr. Williamu M. Muelleru iz Rudarske kole u Coloradu, Odsjek metalurgije, koji mi je osigurao vlastitu analizu tog eksperimenta u ASARCO-u.

Od mnogih Teslinih vjernih oboavatelja u Americi samo ih je nekolicina toliko neumorno radila na tome da njemu u spomen pravda dospije na vidjelo, kao to je to radio Nick Basura. On me na samom poetku mojih istraivanja odveo do korisnih izvora, na emu mu od srca zahvaljujem.

I Harry Goldman, Teslin uenik i pisac-fotograf, dao mi je vrijedne informacije i pruio posebnu pomo u traganju za starim fotografijama, pridodavi tome i slike iz svoje osobne zbirke.

Zahvalna sam i Eleanori Treibek iz udruge Dobrovoljci u akciji, Language Bank, Monterev, Kalifornija, na pomoi u prijevodima; Muzeju Tesla iz Beograda, Jugoslavija, za fotografije i pisma Katharine Johnson, Mihajla Pupina, A. J. Fleminga, Sir VVilliama Crookesa, Richmonda P. Hobsona i drugih potovatelja Nikole Tesle; profesoru Philipu S. Callahanu jer mi je odobrio koritenje svoje fotografije Teslina rodnog mjesta; knjinici Buder

10

Zahvali

na Sveuilitu Columbia za pisma i slike Roberta i Katharine Johnson, Georgea Scherffa, Nikole Tesle, GeorgeaVVestinghousea, bojnika Edvvina Armstronga i Lelanda Andersona; Odsjeku rukopisnih djela Kongresne knjinice za pisma Nikole Tesle, Roberta Johnsona, Marka Tvvaina, B. F. Meissnera, Georga Scherffa, Georga Vvestinghousea, J. Pierponta Morgana i drugih, snimljena na mikrofilmovima; te arhivaru knjinice Bancroft na Sveuilitu California, Berkelev, J. R. K. Kantoru, koji mi je odobrio pristup dokumentima Juliana Havvthornea i Projektu sveuilita vezanom za povijest znanosti i tehnologije; knjinici John Steinbeck u Salinasu i njezinoj katalogizaciji, Otvorenoj knjinici NewYorka te knjinicama Instituta za tehnologiju u Massachusettsu; knjiniaru Sveuilita Purdue, gospodinu Elliotu N. Sivowitchu, za posebno uvane zbirke; kao i Instituciji Smithsonian, Dravnom muzeju amerike povijesti, korporaciji Westinghouse, Dravnom laboratoriju Brookhaven, RCA i Niagara Mohavvku svima njima za fotografije, te Robertu Golki za podatke o Projektu Tesla.

eljela bih zahvaliti i Odsjeku FBI-a za mornaricu te agencijama NSA i CIA, Dravnom arhivu i posebno njegovoj evidencijskoj slubi, tehnikoj knjinici u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson, Uredu za vlasnitvo stranaca te Uredu za medicinska istraivanja u gradu NewYorku.

Autorica i izdava eljeli bi zahvaliti i sljedeim osobama na besplatnoj pomoi:

Dr. Juleu Eisenbudu i gospoi Lauri A. Dale, koji su bez naknade dopustili navoenje citata iz lanka dr. Eisenbuda Dva pristupa spontanom kaljenom materijalu, objavljenog u Glasilu .Amerikog drutva za fizikalna istraivanja u lipnju 1963. godine; tvrtki David McKay za doputenje da citiram djelo Johna O'Neilla Nenadma-eni genij (izvorno ga je objavio izdava Ives Vvashburn, Inc. 1944. godine); dnevniku The NewYork Times za lanak iz Izvor elektrike autora VValdemara Kaempfferta, objavljenog u veljai 1945.; tjedniku Time za naslovnu stranicuu i priu o Nikoli Tesli od 20. srpnja 1931. godine; Fredericku B. Juenemanu za doputenje da citiram dijelove njegove knjige Granice nesigurnosti, strana 206, u izdanju

TESLA )VIFK 'RFM

izdavaa Dun-Donnelly iz Chicaga, tiskanom 1975. godine, kao i dijelove Juenemanova lanka, objavljenog u glasilu Industrijska istraivanja pod nazivom Zabiljeke izumitelja u veljai 1974. godine.

Zahvaljujem i izdavau glasila Znanost & mehanika za odobrene citate iz poglavlja Svakodnevna znanost & mehanika te iz lanka Nikole Tesle pod nazivom Naa budua pokretaka snaga, objavljenog u prosincu 1931. godine, kao i na doputenju da koristim crte prikazan u tom lanku.

Osobito zahvaljujem gospodinu Harvevu Gernsbacku, predsjedniku tvrtke Gernsback Publications, Inc., za dozvolu koritenja slika, crtea umjetnika Franka Paula te citata iz djela Nikole Tesle Moji izumi, koji su se pojavili u listovima Elektroeksperimentator i Znanost & izumi, to ih je nekad izdavao Hugo Gernsback.

Isto tako i Lelandu Andersonu, za doputenje da koristim citat iz njegova djela Prvenstvo u pronalasku radija - Tesla protiv Marconija, u izdanju Antique Wireless Association iz oujka 1980. godine.

Dugujem zahvalnost i Muzeju Nikole Tesle za rijei citirane iz Teslinih Zapisa iz Colorado Springsa iz 1889.-1900. godine; kralju Petru II. za citate iz djela Kraljevo naslijede u izdanju Putnama, New York, 1954. godina, te za retke T. C. Martina iz djela Pronalasci, istraivanja i pisana ostavtina Nikole Tesle koje je preuzeo iz lista Elektroinenjer, tiskanog 1984. godine (obnovljeno u izdanju Omni Publications, Havvthome, Kalifornija, 1977. godina).

Meu svojim prijateljima i roacima posebno bih zahvalila izumitelju Allenu Davidsonu, Randvju Pierceu i PJ.-u, koji su marljivo itali i komentirali moj rukopis od njegovih najranijih dana te me nadahnuli svojim entuzijazmom. Nadasve hvala Barbari Nelson za njezinu uredniku kritiku i podrku, koju mi je pruala tijekom mojih nastojanja.

UVOD

Unato bljetavoj, dramatinoj pozornosti, kao i injenici da se u vremenima dok je gospodario podrujima istraivanja i strojarstva esto nalazio u sreditu panje, Nikola Tesla je svoj osobni ivot uspio sauvati od oiju javnosti. Kako je bio samotnjak - vjeiti neenja koji radi kao nezavisni znanstvenik, ne ulazi ni u kakva korporacijska udruenja i ne spaja meusobno prijatelje koji pripadaju razliitim skupinama - njegov je ivot drugima bio mutan i nepoznat. Takva povuenost koja je obiljeila karijeru jedne od vodeih svjetskih linosti u znanosti i strojarstvu postavljala je ozbiljne analitike zapreke pred njegove biografe. Ipak, 1943. godine, gotovo odmah nakon Tesline smrti u dobi od osamdeset est godina, izala je njegova prva biografija koju je napisao John J. O'Neill, znanstveni urednik njujorkog Herald Tribunea. Ona je godinama bila jedina biografija o Tesli, prije svega zbog tekoa s kojima su se svi drugi potencijalni biografi susretali pri razotkrivanju znaajnijih dodatnih podataka o njemu.

Nakon Drugog svjetskog rata, itave tone grae koja je predstavljala Teslinu knjinicu otpremljene su u Jugoslaviju (iako je Tesla bio ameriki dravljanin), i to u Beograd, gdje se njemu u ast osnivao dravni muzej. Okolnosti vezane za prebacivanje njegove imovine u Jugoslaviju su, dodue, zanimljive, no zasad neemo govoriti o njima; samo emo naglasiti problem velike udaljenosti tog muzeja za sve amerike biografe, kao i ozbiljna ogranienja pristupa arhiviranoj grai s kojima su se suoavali istraivai koji su se ipak zaputili u muzej.

Godine 1959. pojavile su se dvije prilino kratke Tesline biografije. Knjiga dr. Helen Vvalter bila je namijenjena mladei, a

13

TESLA OVJEK VAN VREMENA

zauuje to je na naslovnici sadravala crte i lik koji nimalo nije nalikovao na Teslu.

Knjiga Margaret Storm, koju je izdala u vlastitoj nakladi i dala je otisnuti zelenim slovima, zasnivala se na tvrdnji da je Tesla bio utjelovljenje nekog vieg bia koje je stiglo s Venere! Godine 1961. pojavila se jo jedna kratka Teslina biografija za mlade koju je napisao Arthur Beckhard. Teslino ime bilo je pogreno napisano ak na samom omotu te knjige (Tesla je jednom napisao prijatelju kako mu je ao to ne moe sve munje svoga laboratorija usmjeriti na one kritiare koji mu ni ime ne znaju napisati kako treba), a u njoj je zapravo bilo isputeno sve o njegovu ivotu nakon 1900. godine (kad je Tesla imao samo etrdeset etiri godine). Sva su se tri pisca u cijelosti oslanjala na O'Neillovu biografiju, to se vidjelo iz brojnih ponavljanja pogrenih legendi koje su bile naknadno pobijene, i tako nijedan od tih uradaka nije uspio nadmaiti O'Neillovo djelo.

Knjiga Svjetlost u njegovoj ruci: Pria o ivotu Nikole Tesle dviju autorica, Inez Hunt i Vvanette Draper iz Colorado Springsa, pojavila se 1964. godine, dakle dvadeset godina nakon O'Neillove biografije. O'Neill nije otiao do Colorado Springsa, gdje je Tesla 1899. godine izgradio eksperimentalnu stanicu i bavio se pokusima s elek-tricitetom koji jo i danas zapanjuju znanstvenike irom svijeta, pa zato nije ni mogao iskoristiti podatke koje su mu mogli dati stanovnici tog grada o njihovu odnosu prema Tesli. Biografijom koju su napisale Hunt i Draper Tesla je uspio postati lik od krvi i mesa, a knjiga je na svjetlost dana iznijela i niz zanimljivih fotografija. No, uglavnom se bavila Teslinim estomjesenim boravkom u Colorado Springsu, to je zapravo i bila namjera obiju autorica.

Stvarno, zato bi uope itko poelio napisati jo jednu cjelovitu biografiju nakon objavljivanja O'Neillove knjige Nenadmoieni genij? Ona se drala najautoritativnijom biografijom i vjerojatoo je predstavljala najbolje nastojanje koje je itko u ono vrijeme mogao pruiti, ako izuzmemo Kennetha Swezeyja znanstvenog pisca i Teslina bliskog osobnog prijatelja tijekom posljednjih dvadesetak

14

Uvod

godina njegova ivota. No, iz dananje perspektive O'Neillova biografija djeluje slabanom, barem u dijelu analiziranja Tesle kao ovjeka, i posve tankom u pogledu njegovih odnosa s bliskim suradnicima i prijateljima. Iako su Tesla i O'Neill prijateljevali, Tesla je O'Neilla, kao i mnoge druge, drao na odstojanju, pa je O'Neill mogao govoriti samo o onome to je uz velike tekoe uspijevao izvui iz Tesle - zasigurno ne ba najsjajniji poloaj za jednog biografa.

Mnogo je novih podataka izronilo na povrinu od dana pojavljivanja O'Neillove biografije, dajui nove dimenzije injenicama koje su poznate o Tesli. Mnoga pitanja, to su ih postavili oni koji su prouavali njegov ivot, pronala su svoje odgovore; no ovo razotkrivanje iznjedrilo je i brojne nove tajne. Zakoni o slobodi informiranja otkrili su da se amerika vlada iznimno zanimala za Tesline papire. A zato i ne bi? Usred Drugog svjetskog rata, na konferencijama za tisak Tesla je esto znao zapanjiti novi-nare, govorei im o razvijanju oruja sa zrakama koje bi mogle rastaliti pogoeni zrakoplov, o telegeodinamici i drugim naprednim zamislima. Meutim, bile one stvarne ili spekulativne, vlada itavu tu stvar nije eljela prepustiti sluaju. to se dalje dogaalo s ovim istraivanjima saveznih organa, pria je za sebe.

Razmiljajui o svom osobnom zanimanju za Teslu, zakljuila sam da su me jo kao studenticu opinila njegova istraivanja visokih frekvencija i visokog napona po kojima je postao poznat irom svijeta. No, ljutili su me neuobiajeni problemi oko pribavljanja kopija njegovih tehnikih zapisa te oko dospijevanja do podataka o tome dco je od ostalih autora pisao o Teslinu radu. Upravo su te tekoe potakle viegodinji projekt stvaranja opsenog kataloga (objavljenog 1979. godine u obliku bibliografije, u kojoj se pojavljujem kao suurednica) o Teslinim zapisima i djelima drugih pisaca o njemu i njegovu radu. Dok sam studirala elektrotehniku, te kako je moje zanimanje za Teslina istraivanja visokih frekvencija i visokog napona jaalo, moja su me traganja na kraju dovela do osoba koje su radile za njega - do njegovih tajnica Dorodiv Skeritt i Muriel Arbus te do laboratorijskog tehniara Waltera

TESLA - OVIEK

Wilhelma. S vremenom sam upoznala neke njegove osobne prijatelje, kao i ljude koji su ga dobro poznavali.

to se vie pribliavala stota obljetnica Teslina roenja (1956. godina), postajalo je sve jasnije da glavne amerike znanstvene i tehnike institucije nee nita organizirati kako bi se obiljeio taj dogaaj. Zajedno s gospoama Skeritt i Arbus, gospodinom Wilhelmom i odreenim brojem osoba koje su izrazile svoje zanimanje za to pomogla sam pri osnivanju drutva Tesla, ija je glavna zadaa bila razvijanje i usklaivanje djelatnosti vezanih za obiljeavanje stote obljetnice. Ve sljedee godine drutvo se ugasilo, ali uspjelo je obnoviti svijest o Teslinu utjecaju na drutvo u cjelini. Iznova je probueno zanimanje za otkria koja je Tesla najavio i demonstrirao, no koja nisu razvijena do kraja zbog zaostale tehnologije u pridruenim disciplinama, kao to su prirodne znanosti.

Nadahnua - to je ono to je Tesla dao drugim izumiteljima nadahnutima njegovim ivotom i odcriima i to je ono to njegov rad i dalje nastavlja davati tehnikim strunjacima dananjice. Prigodom Teslina 71. roendana (1931. godine) suvremenici su zabiljeili kako su njegova predavanja jo uvijek jednako matovita i inspirativna za produktivni razvoj kao to su to bila prije etrdesetak godina, kad su prvi put objavljena:

Pri gotovo svakom koraku napretka postignutog u pro-izvodnji struje i razvidcu radija moemo odcriti onu iskru misli koja nas vodi do Nikole Tesle. Samo je nekolicina ljudi mogla tijekom vlastitog ivota vidjeti kako se njihova dalekosena stvaralaka mata pretvara u stvarnost. (E. F. W.Mexandeison)

itajui Tesline radove neprestano nailazimo na njegove brojne sugestije koje su predvidjele kasniji razvoj na podru-ju radiotehnike. (Louis Cohen)

Plodan izumitelj, koji je rijeio najvei problem na podruju elektrine energije svoga doba, podarivi svijetu sustav njezina prijenosa i viefazni motor, izvrio je revoluciju u proizvodnji struje i udario temelje njezinog nevjerojatnog razvoja. Moja suradnja s Vama kao Vaeg asistenta na povijesnim predavanjima o visokoj frekvenciji odranima na Sveuilitu Columbia i poslije, ostavila je na mene neizbrisiv dojam i dala mi nadahnue koje je znatno utjecalo na moj ivot.

(Gano Dunn)

Raspirili ste moje pritajeno zanimanje za plinovita stanja i preobrazili ga u plamen koji se vie nikada nee ugasiti. Jo davne 1984. godine rekao sam jednom naem zajednikom prijatelju kako e se Vaa knjiga... koja sadri Vaa izvorna predavanja i za stotinu godina drati pravim klasikom. Ovo miljenje do danas nisam izmijenio.

CD. McFarkn Mooit)

ivo se prisjeam svoje revnosti i oduevljenja kojim sam prije vie od etrdeset godina itao o Vaim pokusima s visokim naponima. Bili su izvorni i izazivaki, otvorili su nove vidike za daljnja istraivanja, kako u mislima, tako i putem pokusa. (W.H.Bm9S)

Tri su aspekta Teslina djela koja posebno zasluuju nae divljenje, a to su: znaaj samih njegovih postignua mjerenih njihovom iskoristivou u praksi; logika jasnoa i istoa misli s pomou kojih je izvodio argumente i postizao nove rezultate; te vizija i nadahnue, gotovo bih mogao rei hrabrost sagledavanja udaljenih stvari negdje daleko na obzorju, a time i otvaranje novih putova za ovjeanstvo. (I. C. M. Brentano)

17

TESLA OVJEK VAN VRHMRN4

Mislim da su Teslini zapisi i do dananjih dana nesma-njenom snagom zadrali svoje inspirativne sposobnosti za sve one koji ih proitaju. Tesla je uistinu bio ovjek ispred svog vremena, a ova biografija uspjeno je nadvladala neuobiajene tekoe pri istraivanju kako bi nevjerojatna pria o njemu iznova oivjela.

Leland Anderson Denver. Colorado

18

1. Suvremeni Prometcj

Tono u osam sati naveer mukarac tridesetih godina i otmjene, gospodske pojave sjeo je za svoj stalni stol u Dvorani palmi hotela Vvaldorf-Astoria. Visok i vitak, ukusno odjeven, odmah je postao metom svih oiju, iako je veina ostalih gostiju nastojala ne zuriti u njega, poznavajui povuenost slavnog izumitelja.

Kao i obino, na stolu je bilo postavljeno osamnaest istih platnenih ubrusa. Nikola Tesla ne bi znao objasniti zbog ega su mu bili najdrai brojevi djeljivi s tri, ili otkud potjee njegov morbidan strah od bacila, kao to ne bi znao rei ni zato ga opsjeda niz drugih neobinih manija koje su mu zagoravale ivot.

Odsutno je poeo latiti ionako besprijekorno ulateno srebro i kristal, uzimajui jedan po jedan ubrus i rastvarajui ga, sve dok se na pomonom stoliu nije stvorilo pravo malo utirkano brdo. A potom, kako je stizalo koje jelo, obavezno bi prije nego to bi zalogaj prinio ustima, prvo izraunao njegovu zapremninu. Inae ne bi osjeao nikakva zadovoljstva u jelu.

Oni koji su u Dvoranu palmi doli upravo s ciljem da vide poznatog izumitelja, mogli su zamijetiti da svoja jela ne naruuje iz jelovnika. Kao i uvijek, ona su se pripremala posebno za njega, i to prema uputama koje bi prethodno dao telefonom. Prema njegovu zahtjevu, nije ga posluivalo osoblje ve nadeonobar.1

Dok je Tesla prebirao po svom tanjuru, priao mu je William K.Vanderbilt da bi prekorio mladog izumitelja zato to kazalinu louVanderbiltovih ne koristi neto ee. Ubrzo nakon njegova odlaska, mlai ovjek s muketirskom bradicom i malim, neuokvirenim naoalama prie Teslinu stolu i pozdravi ga vrlo srdano. Robert Underwood Johnson, osim to je bio urednik

19

TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

jednog tjednika i pjesnik, imao je i velikih drutvenih ambicija te su ga drali bonvivanom sa znaajnim poznanstvima.

Smijuljei se, Johnson se sagnu kako bi priapnuo Tesli najnovija govorkanja koja su kruila meu lanovima Grupe 400: da se edna kolarka imenom Anne Morgan, izgleda, zaljubila u mladog izumitelja i sad progoni svoga taticu, J. Pierponta, ne bi li je upoznao s njim.

Tesla se blago nasmijeio i uljudno raspitao za Johnsonovu enu Katharinu.

Kate me zamolila da Vas u subotu dovedem na ruak, ree mu Johnson.

Nakratko su porazgovarali o jo jednoj goi koja je Tesli bila draga - tek platonski - draesnoj mladoj pijanistici Marguerite Merington. Kad se uvjerio da je i ona meu uzvanicima, on prihvati poziv.

Urednik krenu svojim putem, a Teslu iznova zaokupi zapremnina njegova deserta. Jedva je dospio okonati izraun kad mu kod stola iskrsnu hotelski dostavlja i urui mu poruku. Odmah je prepoznao smioni rukopis svog prijatelja, Marka Tvvaina.

Ako nema nekih uzbudljivijih planova za veeras, javljao mu je pisac i humorist, moda bi mi se elio pridruiti u kockarnici.2

Tesla mu hitro navrlja sljedei odgovor: Naalost, moram raditi. No, eli li se ti meni pridruiti u pono u mom laboratoriju, mislim da ti mogu obeati dobru zabavu.

Po obiaju, bilo je tono deset sati kad je Tesla ustao od stola i nestao u sporadino osvijedjenim ulicama Manhattana.

Vraajui se u svoj laboratorij, skrenuo je u parki potiho zvidei. Visoko na oblinjoj zgradi zauo se lepet krila. Ubrzo je poznati bijeli lik sletio na njegovo rame. Tesla izvadi iz depa vreicu punu sjemenja te nahrani goluba iz dlana, a potom ga pusti da odleti u no, dobacivi za njim poljubac.

Sad malo zastade kako bi razmotrio svoj sljedei potez. Nastavi li dalje oko bloka ovih zgrada, bit e primoran obii ga tri puta. Stoga se radije vratio i krenuo prema svom laboratoriju na Junoj

20

Suvremeni Prometej

petoj aveniji broj 33-35 (danas Zapadni Broadway), u blizini ulice Bleecker.

Ulazei u mrak poznatog potkrovlja zgrade, pritisnu glavni prekida. Sa zidova se prosu jaka svjetlost iz staklenih cijevi, osvjetljujui mraan prostor natrpan udnovato oblikovanim strojevima. udno je bilo to da se na stropu nisu vidjeli nikakvi vodovi i elektrine ice izmeu tih cijevi. Zaista, i nije bilo nikakvih vodova, nego su one svoju energiju dobivale zahvaljujui beinom prijenosu. Mogao je uzeti svjetlee tijelo koje nije bilo spojeno ni na to i slobodno ga prenijeti u bilo koji dio svog radnog prostora.

U kutu je poela tiho vibrirati neka udna naprava. Tesli su se -oi suzile od zadovoljstva. To je ispod neke vrste pokrova potiho poeo raditi najmanji od njegovih oscilatora. Samo je njemu bila poznata njegova strahovita snaga.

Zamiljeno je bacio pogled dolje kroz prozor, na mrke obrise susjednih zgradurina u kojima su se stanovi mogli jeftino unajmiti. Izgleda da su njegovi susjedi useljenici mirno zaspali nakon napornog radnog dana. Policija ga je ve upozorila na albe pristigle zbog plaviastih bljeskova, koji su se mogli nazrijeti iza njegovih prozora, i udne svjedosti koja je prtala njihovim ulicama kad bi pao mrak.

Slegnuo je ramenima i vratio se na posao, bavei se nizom mikroskopskih ugaanja stroja. Duboko zaokupljen time, bio je posve nesvjestan vremena koje je proteklo, sve dok na vratima vee nije odjeknulo lupanje.

Tesla pouri dolje kako bi pozdravio engleskog novinara Chauncevja McGoverna iz lista Pearsons Magazine. Drago mi je to ste uspjeli doi, gospodine McGovern!

Osjeao sam da to dugujem svojim itateljima, gospodine. Svi u Londonu priaju o 'novom arobnjaku sa Zapada', a pri tome ne misle na gospodina Edisona.

Pa, doite gore. Da vidimo mogu li opravdati dobar glas koji me prati.

Nisu jo zakoraili na prvu stubu, kad se s ulaza zauo smijeh i glas koji je Tesla odmah prepoznao.

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

A, evo nam i Marka. Iznova otvori vrata da bi pozdravio Tvvaina i glumca

Josepha Jeffersona. Obojica stigoe ravno iz kockarnice. Tvvainove oi blistale su prepune oekivanja.

Hajde Tesla, nek' predstava pone! Vi znate to ja uvijek kaem.

Ne. Sto Vi to uvijek kaete, Mark? upita ga pronalaza sa smijekom.

Ono to uvijek kaem - a zapamtite, citirat e me jo dugo - to je - da je grom bog, grom je impresivan, no munja je ona koja obavlja sav posao.

Onda emo zahvaljujui njezinom poslu noas imati pravu oluju, prijatelju moj. Doite!

Ne zadrhtite li pri obilasku laboratorija Nikole Tesle, prisjeao se kasnije McGovern, znai da imate neuobiajeno neustraiv um...

Zamislite sebe kako sjedite udobno zavaljeni u golemoj, dobro rasvijetljenoj prostoriji s brdima udnovatih naprava koje vas posvuda okruuju. Prilazi vam visok, vitak mladi i odjednom samim pucketanjem prstiju smjesta stvara pravu uarenu crvenu loptu, koju smireno dri u rukama. Dok je gledate, ostajete zaprepateni jer mu jo uvijek nije opekla prste. No, on sad doputa da mu padne na odijelo, na kosu, u vae krilo, te konano ovu vatrenu loptu sputa u drvenu kutiju. Zapanjeni uviate da vatra nigdje nije ostavila ni najmanjeg traga, pa trljate oi da biste se uvjerili kako to nije bio samo san.3

Ako je McGoverna toliko zabezeknula Teslina vatrena lopta, barem u tome nije ostao usamljen. Nitko od njegovih suvremenika nije uspio objasniti kako je Tesla postizao taj uestalo ponavljani efekt, a nitko ga ne zna objasniti ni danas.

Kad je neobina vatrena kugla nestala jednako onako tajan-stveno kako se i pojavila, Tesla je ugasio svjetla i u sobi je nastao mrkli mrak, kao u kakvoj pilji. Sad u vam, prijatelji moji, napraviti malo danjeg svjetla.

22

Suvremeni Prometej

Odjednom je itav laboratorij bio preplavljen udnim, prelijepim svjetlom. McGovern, Twain i Jefferson pogledom su prelijetali prostor, no nisu uspijevali pronai ni traga izvoru te svjetlosti. McGovern se u udu zapitao nije li ovaj efekt na neki nain povezan s demonstracijom koju je Tesla prema pristiglim izvjeima prikazao u Parizu, proizvevi svjetlost izmeu dviju velikih ploa smjetenih s obiju strana postolja, no bez ikakvog vidljivog izvora te svjetlosti.*

Samo, pokazalo se da je ova svjetlosna predstava bila namijenjena tek zagrijavanju izumiteljevih gostiju.

Napet izraz na Teslinu licu otkrio im je ozbiljnost kojom se posvetio sljedeem pokusu.

Iz kaveza su doveli i za postolje privezali sitnu ivotinjicu, koju je ubrzo usmrtila struja. Pokaziva je zabiljeio tisuu volti. Truplo je bilo uklonjeno. Potom se sam Tesla uspeo na isto postolje, drei jednu ruku u depu. Pokaziva se polagano poeo uspinjali na sve vee vrijednosti. Na kraju je kroz tijelo visokog mladog ovjeka, koji nije trznuo ni miiem, protjecala struja jaine dva milijuna volti. Sad su njegovi obrisi bili vrlo otro ocrtani svjetleom aureolom struje, oblikovane milijardama plamenih jeziaca koji su proplamsavali iz svakog djelia njegova tijela.

Ugledavi zaprepatenje na licu McGoverna, ispruio je ruku prema engleskom novinaru, koji je neobian osjeaj to ga je obuzeo ovako opisao: Iskrivi se na nain slian onome kad ljudi prime drke jakog elektrinog akumulatora. Mladi je doslovno postao ljudska, 'iva provodna ica'.

Izumitelj je skoio s postolja, iskljuio struju te odmah umanjio napetost svojih gledatelja, nazivajui sve ovo samo obinim trikom.

Ma! To su samo igrarije. Sve to nita ne znai. Nema nikakve vrijednosti za veliki svijet znanosti. Ali doite ovamo, pa u vam pokazati neto to e napraviti veliku revoluciju u svakoj bolnici i svakom domu, im to uspijem izvesti u radnom obliku.

Do dananjeg dana nikome nije uspjelo ponoviti ovu demonstraciju

23

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Odveo je svoje goste u kut gdje je na gumenom podnoju stajalo neobino postolje. Kad je okrenuo prekida, ono je zapoelo brzo i tiho vibrirati.

Tvvain mu se znatieljno pribliio. Dajte mi da ja pokuam, Tesla, molim Vas. Ne, ne. Treba ga jo usavriti. Ali, kada Vas molim.

Tesla se nasmijei. U redu, Mark, samo nemojte ostati predugo. Siite im vam to kaem! Pozvao je pomonika da okrene prekida.

Tvvain se, odjeven u svoje uobiajeno bijelo odijelo s crnom kravatom, naao na postolju koje je glasno zujalo i vibriralo pa je nalikovalo na nekog divovskog bumbara. Bio je oduevljen. Veselo je galamio i lamatao rukama. Ostali su ga promatrali sjajno se zabavljajui.

Nakon nekog vremena, izumitelj mu ree: U redu, Mark. Bilo Vam je dosta. Vrijeme je da siete! Ni za to na svijetu! ree humorist. Uivam u ovome!

Stvarno, bit e bolje da siete, navaljivao je Tesla. Vjerujte mi, najbolje Vam je da siete odmah!

Tvvain se samo nasmijao. Ne biste me odavde mogli skinuti ni dizalicom.

No, jedva to su mu ove rijei sile s usana, kad mu se izraz lica ukrutio. Ukoeno je krenuo prema rubu postolja, ustro maui Tesli da zaustavi napravu. Brzo, Tesla. Gdje je...?

Izumitelj mu uz smijeak pomogne da sie te ga usmjeri u pravcu nunika. Njemu i njegovim suradnicima bio je dobro poznat laksativni uinak oscilatora.4

Nitko od gostiju nije se dobrovoljno javio da se podvrgne pokusu u kojemu je Tesla stajao na postolju pod visokim naponom. No sad su od njega zahtijevali da im objasni kako je mogue da ga struja nije ubila.

Tako dugo dok su frekvencije bile visoke, rekao im je, izmjenina struja visokog napona uglavnom je protjecala vanjskom

24

Suvremeni Prometej

povrinom koe, ne izazivajui nikakve ozljede. No to nije igra za nestrunjake, upozorio ih je. ak bi i miliamperi, kad bi prodrli u tkivo ivaca, mogli biti smrtonosni, dok se amperi razdijeljeni po koi mogu izdrati neko krae vrijeme. ak i vrlo slabe struje koje bi prodrle ispod koe, bile one izmjenine ili istosmjerne, mogle bi ubiti.

Ve je svitalo kad je Tesla konano svojim gostima zaelio laku no. No, svjeda u njegovu laboratoriju gorjela su jo punih sat vremena prije nego to je zakljuao vrata i odetao u svoj hotel na kratki odmor.

25

2. Kockar

Nikola Tesla rodio se tono u pono izmeu 9. i 10. srpnja 1856. godine u selu Smiljanima, u Lici, izmeu planinskog masiva Velebita i istone obale Jadranskog mora. Omanja kua u kojoj je roen nalazila se uz samu srpsku pravoslavnu crkvu kojom je upravljao njegov otac, paroh Milutin Tesla, koji je ponekad pisao lanke pod pseudonimom Rodoljub Pravii.

Nijedna zemlja istonog dijela Europe nije sadravala vee etnike i vjerske razliitosti od Jugoslavije. Unutar Hrvatske obitelj Tesla pripadala je srpskoj nacionalnoj i vjerskoj manjini. itavo je to podruje pripadalo Habsburkoj Monarhiji, ijim su se strogim i iz Bea nametnutim pravilima narodi prilagoavali kako su najbolje znali i umjeli.

Etnike obiaje esto najvjernije njeguju upravo manjine doseljene na neko podruje, pa u tome ni Teslini nisu predstavljali iznimku. Velik su znaaj pridavali srpskim ratnikim pjesmama, pjesnitvu, plesovima i narodnoj predaji, kao i krsnim slavama u ast pojedinih svetaca te tkanju.

Iako je u ono doba na tim podrujima bilo vie nepismenih nego pismenih osoba, radilo se o rijedcom nainu irenja umnih sposobnosti, jer su se ljudi divili i njegovali udesne sposobnosti pamenja.

U Hrvatskoj su se u doba Teslina djetinjstva mogunosti ostvarenja poslovne karijere svodile vie ili manje na poljoprivredu, vojsku i crkvu. Obitelji Milutina Tesle i njegove supruge Duke Mandi, koje su svojim izvornim podrijetlom bile iz zapadne Srbije, ve su naratajima svoje sinove slale da slue u crkvi ili vojsci, a svoje keri udavale za sveenike ili asnike.

26

Kockar

Tako su i Milutina otpravili u asniku kolu, no pobunio se i napustio je da bi krenuo u sveenike. Stoga je na crkvu gledao kao na jedinu moguu karijeru i za svoje sinove, Danu i Nikolu. Sto se tie njihovih sestara - Milke, Angeline i Marice, paroh Tesla nadao se da e im Bog u svojoj milosti i providnosti poslati na put enike sveenikog zvanja, kakvog je i sam bio.

ivot ena u ondanjoj Jugoslaviji bio je iscrpljujui, jer se od njih oekivalo ne samo da obavljaju teke ratarske poslove na imanju, nego i da odgajaju djecu te vode brigu o kui i obitelji. Tesla je uvijek govorio kako je svoje fotografsko pamenje i pronala-zaki genij batinio od svoje majke i alio je to ona nije ivjela u drugoj zemlji i u drugo vrijeme u kojem bi se sposobnosti ena znatno vie cijenile. Ona je bila najstarija ki od sedmero djece u svojoj obitelji i time primorana preuzeti na sebe itavo domainstvo kad joj je majka oslijepila. Stoga se nije kolovala. No, bilo usprkos tome, ili upravo zbog toga, razvila je zadivljujuu sposobnost pamenja te naizust znala itave tomove domaeg i klasinog europskog pjesnitva.

Nakon udaje brzo je stiglo i njezinih petero djece. Najstariji je bio Dane. Nikola je roen kao etvrto dijete.

Budui da je paroh Milutin Tesla u svoje slobodno vrijeme pisao pjesme, djeak je odrastao u kui u kojoj je ritam uvijek proimao obian govor i gdje je citiranje odlomaka iz Biblije ili poezije bilo jednako prirodno, kao i peenje kukuruza ljeti na aru.

I Nikola je u svojoj mladosti pisao pjesme, od kojih je neke poslije ponio sa sobom u Ameriku. Nikad ne bi dopustio objavljivanje tih pjesama, jer ih je drao isuvie osobnima. U postarijoj dobi silno je volio zadiviti svoje novosteene prijatelje recitirajui im pjesme iz njihove zemlje (na engleskom, francuskom, njemakom ili talijanskom jeziku). Tijekom itava ivota i dalje je povremeno pisao pjesme.

Vrlo rano, ve u dobi od pet godina, poeo je izraivati svoje izvorno osmiljene izume. Izgradio je malo vodeno kolo, posve drugaije od onih koja je viao u okolici. Naime, bilo je gladco i bez lopatica, a ipak se pod strujanjem vode ravnomjerno okretalo.

27

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Godinama poslije toga prisjetit e se te injenice kad se poeo baviti oblikovanjem svojih jedinstvenih bezlopatinih turbina.

No, neki su njegovi pokusi bili manje uspjeni. Jednom se us-pentrao na krov sjenika, rastvorio stari obiteljski kiobran i duboko udisao svje planinski povjetarac, sve dok mu tijelo nije obuzeo osjeaj velike lakoe i dok ga omaglica koju je osjetio u glavi nije uvjerila da sad moe letjeti. Tresnuvi o zemlju onesvijestio se, a majka, koja ga je pronala, odnijela ga je ravno u postelju.

Isto tako, ni njegov motor, koji je pokretalo esnaest kukaca, nije se mogao proglasiti uspjehom. Radilo se o laganoj napravi sainjenoj od trijeske koja je oblikovala propeler, a vreteno i kolotur bili su privreni na ive kukce. Kad su zalijepljene bube lamatale svojim krilcima, to su mahnito inile oajniki pokuavajui pobjei, motor je bio pripravan za uzlijetanje. Ovu je istraivaku metodu Tesla zauvijek napustio kad ga je jednom zgodom posjetio mali prijatelj koji je oboavao okus hruteva. Primjetivi itavu staklenku punu kukaca, poeo ih je trpati u usta. Mlaahni pronalaza povratio je od zgaenosti.

Njegov je sljedei pothvat bio usmjeren na rastavljanje i sastavljanje djedovih satova. I to se takoer, prisjea se, brzo okonalo: U onom prvom uvijek sam bio uspjean, no potonje bi se esto izjalovilo. Trideset je godina proteklo prije nego to se iznova dohvatio satnog mehanizma.

Ipak, nisu ba svi njegovi djeji nestaluci bili znanstvene naravi. Bila je u gradu jedna dobrostojea dama, pisao je kasnije u svojoj kratkoj autobiografiji, pobona, ali ohola ena koja bi u crkvu obino dolazila dotjerana, odjevena u haljinu s dugakim skutom to se vukao daleko za njom i uvijek okruena svojom poslugom. Jedne sam nedjelje taman zavrio sa zvonjavom na crkvenom tornju i sjurio se niz stube, preskaui ih po nekoliko odjednom, kad je ta visoka dama dostojanstveno izlazila. Skoio sam ba na njezin skut i zauli su se zvui paranja koji su meni zazvuali kao ispaljivanje puane salve.1

Otac, iako oito kiptei od bijesa, samo ga je lagano oamario to je bila jedina tjelesna kazna koju je ikada primijenio na

28

Kockar

meni, no gotovo da je i danas osjeam. Tesla je rekao da su neugodnost i zbunjenost koju je osjetio bili neopisivi, te da je zbog toga zapravo postao izopenikom.

Ali, dobra srea dobacila mu je ue spasa ne bi li se iskupio u oima sela. Kako su nabavljeni novi vatrogasni stroj i odore za vatrogasnu jedinicu, to je zahtijevalo i odgovarajuu sveanu proslavu. Vatrogasci su pripremili mimohod, odrani su i govori, a tada odjeknu zapovijed da se zapone crpsti voda pomou nove opreme. No, ni kapi iz vatrogasnog mrka. I dok su seoski poglavari stajali zbunjeni i u neprilici, pametan momi zagaca u rijeku i pronae, kako je i pretpostavljao, da je dolo do zaepljenja usisnog dijela cijevi. Rijeio je problem oslobodivi cijev i odue-vivi seoske oce. Dugo nakon toga, Tesla se prisjeao kako prizor Arhimeda dok je nag trao ulicama Sirakuze vjerojatno nije ostavio vei dojam od mene. Digli su me na ramena, i uinili me junakom dana.2

ini se da je u pastirskim Smiljanima, gdje je proveo prvih pet godina svoga ivota, bljedoliki djeak duguljasta lica uokvirenog upom crne kose proivljavao posve osebujno djetinjstvo. I kao to je godinama poslije radio sa strujama visokih napona bez nekih ozbiljnijih ozljeda, tako se i tada uspijevao izvui iz nevjerojatnih opasnosti.

Pamenja koje je sezalo daleko u prolost, i moda pomalo pretjerujui, kasnije je pisao kako su lijenici tri puta dizali ruke od njega proglasivi ga beznadnim sluajem, da se nekoliko puta gotovo utopio u rijeci, upao u kotao uzavrelog mlijeka i opekao se u njemu jedva izbjegavi kremiranje, a jednom je prilikom ostao preko noi zatoen u staroj zabaenoj kapelici. Stravine jurnjave pred pobjenjelim psima, jatima podivljalih vrana i veprovima otrih kljova zainili su ovaj popis dogodovtina koje su se gotovo pretvorile u katastrofe.3

Pa ipak, uokolo njegova roditeljskog doma pruao se idilian pastoralni prizor. Ovce su smireno pasle na panjacima, golubovi gukali ispod nadstrenica, a bilo je i kokoi kojima se djearac bavio. Svakog bi jutra zadivljeno promatrao jata gusaka kako se

29

TESLA - DVJEK IZVAN VREM1

velianstveno uzdiu nebu pod oblake; vraala bi se u sumrak u savrenoj borbenoj formaciji koja bi posramila i eskadrilu najboljih, pilota dananjice.

Uza svu ljepotu koja ga je okruivala, u mislima maliana bilo je i nemani, prouzroenih traumom uslijed obiteljske tragedije. Otkad je znao za sebe i mogao se prisjetiti, na njegov je ivot duboko utjecao njegov stariji brat, koji je u vrijeme Nikolina roenja imao sedam godina. Dane, nadareni prvijenac i idol svojih roditelja, poginuo je u dobi od dvanaest godina u tajanstvenoj nesrei.

Izravan uzrok tragedije moda je bio velianstven arapski konj, kojega je obitelji poklonio dragi prijatelj. Ljubimac svih, bio je obdaren gotovo ljudskom inteligencijom. To je prekrasno stvorenje jednom prigodom ocu ak spasilo ivot u umi prepunoj vukova. No, sudei prema Teslinu ivotopisu, Dane je umro od ozljeda koje je izazvao konj, iako o samom dogaaju nije ostalo vie pojedinosti.4

Sve to je Nikola radio nakon toga izgledalo je glupim u usporedbi s oekivanjima koja su se polagala u poginulog brata. Njegova postignua samo su dovela do toga da su roditelji jo dublje osjeali svoj gubitak. Stoga sam odrastao sa slabanim povjerenjem u samoga sebe. No, daleko od toga da su me drali glupim djeakom...

Postoji i drugo objanjenje smrti Teslina starijeg brata, psi-holoki zamrenije. Prema njemu, Dane je poginuo zbog pada niz podrumske stube. Neki vjeruju kako je djeak pri tome izgubio svijest i u bunilu optuio Nikolu da ga je gurnuo. Umro je od ozljeda glave, vjerojatno od hematoma, pa bi ovo objanjenje stajalo. Naalost, danas je nemogue potvrditi bilo koju od ovih mogunosti.

I mnogo kasnije u ivotu, Tesla je patio od nonih mora i halucinacija vezanih uz smrt svoga brata. Pojedinosti tog iskustva nikada nisu bile razjanjene, no ovaj mu se dogaaj vraao tijekom itavog ivota kao da stie iz razliitih vremenskih okvira. Moe se teoretizirati kako je petogodinje dijete, nesposobno za

30

Kockar

podnoenje tereta vlastite pretpostavljene krivnje, moglo izmijeniti injenice u svojoj svijesti.

Moemo samo nagaati o stupnju u kojem je bratova smrt mogla postati odgovornom za nevjerojatan popis fobija i opsesija koje su se naknadno razvile kod Nikole. Sve to zasigurno moe-mo rei bilo bi da su se neki oblici njegove iznimne ekscentrinosti pojavili ve u ranoj dobi. Tako je, primjerice, osjeao silnu odbojnost prema enskim naunicama, a posebno prema bisernim ogrlicama, dok ga je nakit kristalnog odsjaja ili otro izbru-enih povrina zanimao. Miris komada kamfora koji bi se pojavio bilo gdje u kui izazvao bi kod njega akutni osjeaj nelagode. Ako bi prilikom istraivanja ispustio komadie papira u posudu napunjenu tekuinom, osjetio bi neobian i odvratan okus u ustima. Tijekom etnje brojio bi korake, a pri jelu bi izraunavao zapremnine tanjura juhe, alica kave i komada hrane.

Kad to ne bi uinio, jelo bi mu ostajalo bez ikakva okusa -stoga je najradije jeo posve sam. No moda najozbiljniji poremeaj, bar to se tie fizikih odnosa, bio je taj to nije mogao dotaknuti kosu drugih ljudi, osim moda pod prijetnjom revolvera.5 Ali ne moemo pouzdano odrediti kad su nastale ove ih mnoge druge njegove fobije.

Prema samom Tesli, nadajui se da e time utjeiti roditelje zbog gubitka brata, ve se u ranoj dobi podvrgnuo elinoj disci-plini kako bi se istaknuo. Postao je pravi mali Spartanac, mnogo je ozbiljnije uio od drugih djeaka, bio velikoduniji i na svaki nain nastojao biti bolji od njih. Kasnije je vjerovao da je upravo zbog ovog zatajivanja samoga sebe i potiskivanja prirodnih poriva poeo razvijati svoje udnovate prisilne radnje.

Ako se Teslina narav i poela mijenjati, simptomi se nisu vid-ljivo iskazali odmah nakon Danetove smrti. Sve do moje osme godine, pisao je, karakter mi je bio slab i kolebljiv. Sanjao je duhove i udovita, bojao se ivota, smrti i Boga. No, tada je dolo do neke vrste promjene izazvane njegovom najdraom razonodom - itanjem u dobro opremljenoj knjinici njegova oca. Paroh Milutin Tesla u jednom je trenutku zabranio Nikoli da se koristi

31

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

lojanicama, bojei se da e dijete upropastiti oi itajui uz njih po cijele noi. Djeak je pribavio ostatke lojanica i svijea, zaepio krpama kljuanicu i pukotine na arkama vrata te nastavio s nonim itanjem. Ne bi prestajao itati sve dok nije zauo majku kako u zoru poinje sa svojim svakodnevnim poslovima.

Knjiga koja je osobito izmijenila njegovu kolebljivu narav zvala se Abafi ili Abin sin - djelo vodeeg maarskog romanopisca koje je nekako razbudilo moju uspavanu snagu volje, pa sam poeo vjebati samokontrolu. Svoj kasniji uspjeh, to ga je postigao kao izumitelj pripisao je rigoroznoj disciplini koju si je tada uspio nametnuti.6

Od roenja mu je bio namijenjen sveeniki poziv. Iako je udio za tim da postane inenjer, otac je bio nepopusdjiv. Da bi ga pripravio za budue zvanje, paroh Tesla zadao bi mu svakodnevne obveze: One su obuhvaale sve vrste vjebi pogaanje tuih misli, odcrivanje pogreaka u nekom obliku ih izrazu, ponavljanje dugakih reenica ili obavljanje raunskih operacija napamet. Ove su dnevne vjebe trebale osnaiti pamenje i um, a posebno razviti osjeaj kritinosti, i nesumnjivo su za mene bile od velike koristi.7

O svojoj je majci pisao da je bila prvorazredni izumitelj i postigla bi, vjerujem, velike stvari, da nije bila toliko daleko od suvremenog naina ivota i mnogostrukih prilika koje je on pruao. Izumila je i izraivala razne vrste orua i naprava, a koncem koji bi sama isprela vezla je najfinije ukrase. ak je sijala sjeme, uzgajala bilje i sama izraivala predivo. Neumorno je radila od svitanja do kasno u no, a veina odjee i uresa po kui bila je djelo njezinih ruku.8

Briljantni je Dane prije svoje prerane smrti znao vidjeti snane bljeskove svjetlosti koji bi mu u trenucima uzbuenosti ometali vid. Slina pojava muila je i Teslu tijekom veeg dijela ivota, a pojavila se jo u djetinjstvu.

Godinama kasnije opisao ju je kao udnovatu boljku zbog pojavljivanja slika, esto popraenih snanim bljeskovima svjetlosti, koji bi mi zamaglili pogled na stvarne predmete i utjecali na

32

Kockar

moje misli i djelovanje. Bile su to slike stvari i prizora koje sam uistinu vidio, a ne onih koje sam izmiljao. Kad bi mi netko neto rekao, slika predmeta o kojemu bi govorio pojavila bi se pred mojim oima toliko ivopisno da sam ponekad bio nesposoban razluiti je li ono to vidim opipljivo, ili nije. To je u meni izazivalo osjeaj velike neugode i strepnje. Nijedan od studenata psihologije ili fiziologije s kojima sam razgovarao o tome, nije na zadovoljavajui nain znao objasniti ove pojave...9

Sam je teoretizirao o tome da su ove slike proizlazile iz refleksnog djelovanja mozga na mrenicu oka u trenucima velike uzbu-enosti. To nisu bile halucinacije. U tiini noi, ivopisna slika pogreba koji je vidio u prolazu ili neki drugi uznemirujui prizor pojavio bi mu se pred oima, tako da bi taj prizor ostajao nepomian na svom mjestu u prostoru i kad bi kroz njega proao rukom.

Ako je moje objanjenje tono, pisao je, trebalo bi biti mogue na zaslonu projicirati prikaz bilo kojeg predmeta to ga ovjek moe zamisliti te ga tako uiniti vidljivim. Takav napredak znaio bi pravu revoluciju u svim ljudskim odnosima. Uvjeren sam da se to udo moe postii i da e biti postignuto u nadolazeim vremenima. Mogu samo spomenuti da sam se ozbiljno posvetio rjeavanju ovog problema.10

Jo od Teslinih vremena, parapsiholozi su prouavah osobe koje su prema njihovim izvjeima uistinu mogle projicirati svoje mentalne slike na svitke neeksponiranog fotografskog filma. I izravan prijenos misli na elektronske ispise takoer je postao predmetom nedavnih istraivanja.

Da bi se oslobodio slika koje su ga progonile i osjetio barem privremeno olakanje, mladi je Tesla sam sebi poeo predoavati izmiljene svjetove. Svake bi noi kretao na neki zamiljeni put vidio nova mjesta, gradove i zemlje, ivio u njima, susretao ljude i sklapao prijateljstva, i ma koliko to nevjerojatno zvualo, injenica je da su mi ti ljudi bili jednako dragi koliko i oni iz stvarnog ivota i nita manje dojmljivi u svojim postupcima.11

Time se bez prestanka bavio sve do svoje sedamnaeste godine, kad je njegove misli ozbiljno zaokupilo pronalazatvo. A tada

33

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

je na vlastito oduevljenje shvatio kako ve tolikom lakoom uspijeva vizualizirati predmete da mu modeli, nacrti ili pokusi uope nisu potrebni da bi ih u svom umu oblikovao kao stvarne.

Preporuivao je ovu metodu rada kao mnogo uinkovitiju i bru od one isto eksperimentalne. Svi koji svoju zamisao provedu u djelo, drao je Tesla, izlau se riziku da e zaglibiti u pojedinostima i pogrekama naprave koja ih zaokuplja, i dok se bave njezinim popravcima i poboljanjima, poinju gubiti iz vida osnovno naelo njezina oblikovanja.

Moja je metoda drukija, pisao je. Ne urim se zapoeti s praktinom izvedbom. Kad mi se javi ideja, odmah u svojoj mati poinjem s njezinom izgradnjom. Mijenjam konstrukciju, usavravam je i u mislima pokreem ureaj. Meni je posve svejedno radi li moja turbina u mislima ili je ispitujem u laboratoriju. Zamjeujem ak kad nije dobro ugoena.12

Dakle, zapravo je ustvrdio kako je u stanju usavriti neku koncepciju iako se u stvarnosti niega nije dotaknuo. Tek kad bi sve njezine nedostadce ispravio u svom umu, izradio bi ureaj i u njegovu opipljivom obliku.

Bez iznimke, pisao je, moj bi ureaj radio onako kako sam i zamislio da treba raditi, a rezultati pokusa bili bi onakvi kakve sam i oekivao. Tijekom punih dvadeset godina u tome nije bilo nijednog jedinog izuzetka. A zato bi i bilo drukije? Strojarstvo, elektrino i mehaniko, pozitivno je po svojim rezultatima. Ovdje se tek tekom mukom moe naii na predmet koji se ne bi mogao matematiki obraditi i iji se uinci ne bi mogli proraunati ili rezultati utvrditi unaprijed - iz raspoloivih teoretskih i praktinih podataka...J 3

Unato takvim izjavama, Tesla je ipak esto izraivao male skice svojih izuma, u cijelosti ili djelomino. Kasnije u ivotu njegove su metode istraivanja poele vie nalikovati na Edisonov empirijski pristup.

Teslin razvoj u djetinjstvu pomalo zbunjuje, jer je svoju uroenu nadarenost osnaio tako strogom mentalnom disciplinom da ju je nemogue razluiti od steene. Neki ljudi, primjerice,

34

Kocka:

radije misle da Teslino nevjerojatno pamenje nije bilo nimalo neuobiajeno, ve prije rezultat maksimalnog iskoritavanja onoga to mu je Bog podario. Ipak, sposobnost da se - pogledavi tek krajikom oka neki nacrt - upamti broj stranice s odreenim tipom naprave, ili toni odnosi i mjere bezbroj uzoraka na toj stranici - nazvali mi to fotografskim, ejdetskim ili kakvim god pamenjem - zaista je sposobnost koja resi posebno nadarene osobe. Takvo pamenje obino blijedi ve u adolescentskoj dobi, dokazujui time da je podlono utjecaju kemijskih promjena u tijelu.

Ali u Teslinu se sluaju, moda zbog njegova osobitog uvjebavanja u ranom djetinjstvu i poslije nametnute samodiscipline, nevjerojatno pamenje zadralo tijekom velikog dijela njegova ivota. injenica da je tek u svojim srednjim godinama, u Coloradu, poeo svoju istraivaku opremu podeavati metodom pokuaja i pogreaka ukazuje nam na nestajanje ove sposobnosti.

Tvrdio je da njegova metoda vizualnih izuma ima samo jednu manu, koja ga dodue ini siromanim u financijskom smislu, no zato bogatim zanesenou uma: naime, izume koji su mu mogli donijeti veliku materijalnu korist esto bi odgurnuo u stranu ne ulaui u njih onaj vremenski zahtjevan rad na njihovu usavravanju, koji je jo trebalo obaviti da bi se postigao i komercijalni uspjeh. Edison ne bi nikada dopustio da se tako neto dogodi pa je zapoljavao mnoge suradnike koji su trebali osigurati da do toga ne doe. Zapravo, za Edisona govore da je umio prikupljati ideje drugih izumitelja i potom pohitati s njima u Ured za prijavljivanje patenata. Kod Tesle se dogaalo upravo suprotno. Ideje su prtale jedna za drugom, sijevajui mu umom bre nego to bi ih stigao zabiljeiti. Jednom kad bi u potpunosti (u svojoj glavi) shvatio kako neki izum djeluje, bio je sklon tome da izgubi za njega svako zani-manje, jer su se na obzoru ve nazirali uzbudljiviji, noviji izazovi.

Moda bi njegovo fotografsko pamenje moglo djelomice objasniti tekoe u radu s drugim inenjerima na koje je nailazio tijekom itavog ivota. Dok su oni zahtijevali nacrte, on je radio u svojim mislima. U viim je razredima, usprkos svojoj briljantnosti

35

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

iskazanoj na satovima matematike, gotovo pao jedan razred, jer se gnuao satova tehnikog crtanja.

Bilo mu je dvanaest godina kad je svojevoljnim nastojanjima uspio iz svog uma prognati slike i prizore koji su ga uznemirivali; no nikada nije bio u stanju nadzirati neobjanjive svjetlosne bljeskove koji bi se obino pojavljivali u opasnim ili uznemirujuim situacijama, ili pak u trenucima kad je bio silno ushien. Ponekad bi posvuda oko obrisa vlastitog tijela vidio zrak ispunjen ivim, plamteim jezicima. Umjesto da se smanjuje, njihova se gustoa tijekom godina poveavala, a svoj je vrhunac dosegla kad mu je bilo otprilike dvadeset pet godina.

U svojoj ezdesetoj godini izvijestio je: Ove svjetlosne pojave jo se javljaju s vremena na vrijeme kad mi sijevne neka nova ideja koja mi otvara nove mogunosti, samo to nisu vie onoliko uzbudljive, jer imaju znamo slabiju snagu. Kad zatvorim oi, uvijek prvo vidim vrlo tamnu, jednolino plavu pozadinu, pomalo slinu nebu u vedroj noi bez zvijezda. Za nekoliko sekundi ovo polje zatreperi bezbrojnim bljetavo zelenkastim iskricama koje su poredane u nekoliko slojeva i primiu mi se. Potom se zdesna pojavljuju predivni oblici dvaju sustava usporednih i vrlo blisko smjetenih linija u svim moguim bojama meu kojima prevladavaju ukasto-zelenkaste i zlatne. Odmah zatim ove linije posvije-de, i cijeli prostor ispune blijetee tokice treperavog svjeda. Ovaj se prizor polagano kree mojim vidnim poljem i nakon otprilike desetak sekundi nestaje na lijevoj strani, ostavljajui iza sebe prilino sumorno i teko sivilo. Ali ubrzo ga razmie pravo more oblaka koje kao da se pokuava zbiti u razliite ivopisne oblike. udno je da ne uspijevam projicirati neki oblik u ovo sivilo, sve dok ono ne prijee u drugi stupanj razvoja. Svaki put prije nego to zapadnem u san, ispred oiju mi prelijeu prikazi osoba i predmeta. Kad ih ugledam, znam da u uskoro izgubiti svijest o okolini. Ako ih nema i ako odbijaju naii, to mi najavljuje besanu no.14

U koli je izvrsno svladavao jezike uei engleski, francuski, njemaki i talijanski kao i slavenske jezike, a u matematici je upravo blistao. Bio je od one vrste uenika koja se naviruje iza lea

36

Kockar

predavaa dok ovaj ispisuje zadatke na ploi i posve mirno zapisuje ispravan rezultat u biljenicu u trenutku kad uitelj zavrava. U poetku se sumnjalo da na neki nain vara. Ali, ubrzo je postalo jasno kako je to samo jo jedan od aspekata njegove neuobiajene sposobnosti da vizualizira i zadri te slike pred oima. Optiki zaslon pohranio je u njegovu umu itave logaritamske tablice i on bi ih dozivao u trenutku kad bi mu zatrebale. No, kad je ve postao izumitelj, ponekad se dugo morao boriti kako bi rijeio neki znanstveni problem.

Izvijestio je o jo jednoj neobinoj pojavi koja je poznata mnogim stvaralaki nastrojenim osobama, to jest da je uvijek nailazio trenutak kad nije bio usredotoen, ali bi odjednom znao da ima odgovor, makar se on jo nije materijalizirao. A ono prekrasno u tome , rekao je, bilo je to to sam kad sam se tako osjeao, znao da sam problem stvarno rijeio te da u dobiti ono za ime tragam.

Praktini rezultati openito su potvrivali ovaj intuitivni osjeaj. injenica je da su ureaji koje je Tesla poslije toga izradio gotovo uvijek radili. Moda je mogao pogrijeiti u svom razumijevanju nekog znanstvenog naela, ili ak grekom u samoj izvedbi upotrijebiti materijale loije kakvoe, no nekako su ureaji onakvi kakve bi razvio u svojim mislima i kakvi su kasnije bili preneseni u metal - obino radili upravo ono to je elio.

Da su za njegova djetinjstva postojali kolski psiholozi, one bi mu slike, koje su se mijeale s njegovim osjeajem za stvarnost, vrlo lako priskrbile dijagnozu shizofrenije te bi mu moda propisali lijeenje i gomile lijekova vjerojatno s namjerom da izlijee sami izvor njegova stvaralatva.

Kad je prvi put otkrio da ga slike u njegovu umu uvijek mogu odvesti do stvarnih prizora koje je prije toga negdje vidio, povjerovao je da je uspio otkriti istinu od velikog znaaja. To je i dokazao, pokuavajui otada uvijek pronai tragove vanjskih izvora podraaja. Ukratko, i prije nego to su Freudove metode postale svima poznate, Tesla je na sebi primjenjivao neku vrstu samoana-lize, da bi nakon nekog vremena njegovo nastojanje preraslo u gotovo refleksnu radnju.

37

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Postigao sam veliku lakou pri povezivanju uzroka i posljedica, izvijestio je. Uskoro sam ak, na svoje veliko iznenaenje, postao svjestan da je svaka misao koju bih pomislio zapravo bila izazvana nekim vanjskim dojmom.15

Zakljuak koji je izvukao iz ovog iskustva nije ga nimalo razveselio. Sve to bi inio i za to je mislio da je rezultat njegove slobodne volje bilo je zapravo izazvano stvarnim okolnostima i dogaajima. A ako je to tono, iz toga bi proizlazilo da i on sam mora biti neka vrsta automata. I obrnuto, za sve ono to je ljudsko bie u stanju uiniti, mogao bi se napraviti stroj koji bi mogao initi to isto, ukljuujui djelovanje s procjenom zasnovanom na dotad steenim iskustvima.

Iz tih je meditacija mladi Tesla razvio dvije teorije koje e mu, iako na razliite naine, postati znaajne u kasnijem ivotu. Prva je bila da se ljudska bia mogu shvatiti i kao strojevi od mesa. Druga je razvijala ideju da se strojevi mogu humanizirati te se na taj nain koristiti za razliite praktine svrhe. Prva ideja moda nije uinila nita da bi pospjeila njegovu drutvenost i sposobnost komuniciranja s okolinom, ali zato ga je druga duboko nagnala u neobian svijet onoga to je nazvao teleautomatikom ili robotikom.

Obitelj Tesla preselila je u oblinji grad Gospi kad je Nikoli bilo est godina. Tamo je krenuo u kolu i vidio prve mehanike modele, ukljuujui vodene turbine. Izradio je mnoge od njih i otkrio veliko zadovoljstvo u radu na njima. Takoer ga je oduevio i opis slapova Nijagare, na koji je negdje naiao. U mati je vidio kako se pojavljuje golem kota koji se pokree zahvaljujui padu vodenih slapova. Svom je ujaku rekao da e jednoga dana otii tamo i provesti ovu zamisao u djelo. Trideset godina kasnije, vidjevi svoju ideju ostvarenom, samog je Teslu zadivila ova neshvatljiva tajna uma.

U desetoj je godini krenuo u realnu gimnaziju, novoizgrae-no zdanje koje je raspolagalo prilino dobro opremljenim kabinetom za fiziku. Oduevili su ga pokusi koje im je nastavnik prikazivao. I tu je blistao njegov briljantni matematiki um, no

38

Kockar

moj je otac imao dosta briga prebacujui me iz jednog razreda u drugi, jer Tesla nije mogao podnijeti satove tehnikog crtanja.

Na drugoj godini postao je opsjednut idejom da ostvari perpe-tum mobile pomou stalnog tlaka zraka, kao i mogunostima koje prua vakuum. Posve ga je zaokupila elja da obuzda tu snagu, ali dugo je vremena tapkao u mraku. Konano, prisjea se, moja su se nastojanja iskristalizirala u jednom izumu koji mi je trebao omoguiti da postignem ono to dosad nijedan smrtnik nije ni pokuao. Sve je to bio dio njegova neobuzdanog sna o sposobnosti da leti.

Svakog sam dana u mislima letio zrakom do udaljenih krajeva, samo nisam mogao shvatiti kako mi to uspijeva, sjea se. No, sada sam imao i neto posve opipljivo - letjelicu koja se sastojala jedino od rotirajue osovine, pokretnih krila i... vakuuma neograniene snage!16

Ono to je izgradio bio je valjak koji se mogao slobodno okretati na dva leaja i koji je bio djelomino okruen pravokutnim lijebom, na koji je savreno nalijegao. Slobodna strana lijeba bila je zatvorena pregradom, tako da cilindrini odsjeak unutar okruenog prostora dijeli lijeb na dva odjeljka, sasvim odvojena jedan od drugog hermetikim kliznim spojnicama. Kad se jedan od tih odjeljaka potpuno zatvori i iz njega izvue sav zrak, a drugi i dalje ostane otvoren, rezultat je trebala biti neprestana rotacija valjka barem je izumitelj tako mislio. I uistinu, kad je dovrio svoj rad, njegov se valjak lagano vrtio.

Otada sam svakoga dana kretao na svoje dnevne izlete zrakom, i to u vozilu opremljenom takvim udobnostima i luksuzom da bi mi pozavidio i sam kralj Salomon, prisjea se. Trebale su protei godine prije nego to sam shvatio da je atmosferski dak djelovao na povrinu valjka pod pravim kutom te da je slaboj vrtnji, koju sam zamijetio, uzrokom bilo proputanje. Iako sam do ovih saznanja dolazio postupno, ipak mi je to predstavljalo bolan ok.17

Dok je jo iao u tu kolu za koju je vjerojatno bio suvie napredan - svladala ga je opasna bolest ili, bolje reeno, itav niz bolesti, i moje je stanje postalo toliko oajno da su lijenici digli

39

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

ruke od mene. A kad mu se stanje malo poboljalo, dopustili su mu da ita ne bi li to pripomoglo njegovu oporavku. Naposljedcu su ga zamolili da sredi popis knjiga u mjesnoj knjinici. To je bio zadatak, kako je kasnije rekao, koji ga je upoznao s najranijim djelima Marka Tvvaina. Svoj udesni oporavak pripisao je upravo svom oduevljenju njihovim odcrivanjem. Naalost, ova anegdota zvui pomalo apokrifno, jer u to doba Tvvain nije napisao gotovo nita to bi moglo pronai svoj put preko oceana i nekako dospjeti do neugledne hrvatske knjinice. Kakva god bila istina, Tesli se ova pria sviala i nije je mijenjao. Dvadeset pet godina poslije upoznao je velikog humoristu u NewYorku, ispripovijedao mu svoje iskustvo i posve se zbunio, kako je rekao, kad su Tvvainu navrle suze na oi. Djeak je svoje kolovanje nastavio na vioj koli u Karlovcu, gdje je kraj bio nizinski i movaran, zbog ega je dva puta podlegao napadima malarije. Meutim, bolest ga nije sprijeila da razvije veliko zanimanje za elektricitet, zahvaljujui podrci i utjecaju svog profesora fizike. Svaki pokus koji je imao prigode promatrati izazivao bi tisue odjeka u njegovu mozgu te je poeo udjeti za istraivanjima i eksperimentiranjem kao svojim pozivom.

Kad se vratio, kod kue je vladala kolera i on se odmah zarazio tom opakom boleu. U postelji je proveo punih devet mjeseci, jedva sposoban da se pomakne, tako da su po drugi put pomiljali kako je na umoru. Prisjetio se kako je otac sjeo uz njegov krevet nastojei ga razvedriti i kako se on dovoljno pribrao da natukne: Moda bih se oporavio kad bi mi dopustio da studiram tehniku. Paroh Tesla, koji nikada nije popustio u svojoj odluci da Nikola treba ui u redove sveenstva, naao se zarobljen u stupici vlastita oaja i dao mu svoj sveani pristanak.

Pomalo je nejasno to se dogaalo nakon toga. ini se da je Tesla dobio poziv za trogodinje sluenje vojske, to mu se inilo jo odbojnijim nego postati sveenikom. Ali poslije nije mnogo govorio o tome, rekavi samo da je otac zahtijevao da zbog oporavka i zdravlja godinu dana proboravi u planinama. U svakom sluaju, zaista je tamo proveo punu godinu, ne odsluivi vojni rok. Kako je u obitelji njegova oca bilo visokih asnika, vrlo je vje-

40

Kockar

rojatno da su iskoristili njihov utjecaj kako bi isposlovali slubeni vojni otpust zbog zdravstvenih razloga.18

Teka godina provedena u planinama nije nimalo obuzdala njegovu bogatu matu. Zamislio je plan o izgradnji podvodne cijevi ispod Atlantskog oceana kojom bi izmeu dvaju kontinenata putovala pota. Izraunao je matematike pojedinosti itavog postrojenja crpki koje bi potiskivale vodu kroz cijev, to bi pokretalo oble spremnike napunjene pismima i potanskim poiljkama. Samo, nije uspijevao tono procijeniti otpor trenja koji bi cijev pruala strujanju vode. ini se kako je ipak bio dovoljno velik da primora Teslu na odustajanje od plana. Bez obzira na to, iz toga je izvukao neka znanja koja e primijeniti na svojim kasnijim izumima.

Ne tratei vrijeme na izradu nacrta i shema, zamislio je izvedbu gigantskog lebdeeg prstena oko ekvatora. U poetku bi ga drale posebne skele. Kad bi se one uklonile, prsten bi se poeo okretati jednakom brzinom kao i Zemlja. Sudei po opisu, taj bi prsten mogao biti slian sinkroniziranim satelitima koji su odcri-veni tek krajem dvadesetog stoljea. No, Teslin je cilj bio jo ambiciozniji. Sljedei je njegov prijedlog bio da se iskoristi reaktivna snaga kojom bi se taj divovski prsten zadravao na mjestu u odnosu na Zemlju. Putnici bi se tada ukrcali na njega i pojurili oko Zemlje vrtoglavom brzinom od tisuu i pol kilometara na sat - ili tonije, Zemlja bi jurila ispod njih, omoguujui im da obiu zemaljsku kuglu u samo jednom danu, i to sjedei na mjestu.

Na kraju te velianstvene, iako izgubljene godine, prepune tumaranja i sanjarija, 1875. godine upisao se na austrijsku Visoku pohtehniku kolu u Grazu. Tijekom prve godine studija primao je stipendiju uprave Vojne krajine pa nije imao novanih briga. Usprkos tome, bubao je od tri sata ujutro pa sve do jedanaest naveer, odluan u nakani da poloi dvije godine studija u jednoj. Glavni predmeti bili su mu fizika, matematika i mehanika.

Zapisao je kako ga je taj nagon da dovri sve ono ega se dohvati umalo ubio kad je poeo itati Voltaireova djela. Na svoj oaj uvidio je da se radi o gotovo stotinjak svezaka, tiskanih sitnim slovima koje je taj monstrum napisao ispijajui sedamdeset dvije

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

alice crne kave na dan. No Tesla se nije mogao smiriti dok ih nije proitao sve.

Na kraju godine s lakoom je poloio devet ispita. Ali kad se idue godine vratio, nestalo je financijske udobnosti koju mu je osiguravala stipendija. Jer, Vojna krajina je ukinuta, a oevi sveeniki prihodi nisu bili dostatni za pokrivanje visokih trokova kolarine. Stoga je Tesla bio primoran odustati od studija prije kraja kolske godine. No, ono malo vremena koje je proveo sluajui predmete iz druge godine iskoristio je na najbolji mogui nain, pa se upravo na toj drugoj godini poeo zabavljati idejom o alternativama za elektrine strojeve istosmjerne struje.

ovjek kojega treba drati odgovornim za uvoenje Tesle u uda elektrotehnike bio je Nijemac, izvjesni profesor Poschel, koji je predavao teorijsku i eksperimentalnu fiziku. Iako je imao golema stopala, a ruke poput medvjeih apa, Teslu su oduevljavali pokusi koje im je prikazivao. Kad je jednoga dana u Politehniku kolu iz Pariza stigao Grammov ureaj istosmjerne struje, koji se mogao koristiti i kao motor i kao dinamo, Tesla ga je podrobno pregledavao, osjeajui pritom neobino uzbuenje. Imao je ianu armaturu s komutatorom. No, tijekom rada ureaja dolazilo je do velikog iskrenja, pa je Tesla drsko rekao profesoru Posche-lu da bi se to moglo rijeiti uklanjanjem komutatora i prijelazom na izmjeninu struju.

Gospodin Tesla e moda uiniti velike stvari, naduto e njemaki profesor, ali sigurno je da ovo nee unaprijediti. Bilo bi to kao da neku stalnu silu, primjerice silu gravitacije, obrne u rotacijsku. To bi bio perpetuum mobile, ureaj koji se neprestano pokree, a to je nemogua ideja.19

Mladi nije, dodue, imao ideju kako bi se to moglo izvesti, no instinkt mu je aputao da je odgovor ve pohranjen negdje u njegovoj glavi. Znao je da nee mirovati sve dok ne pronae upravo takvo rjeenje.

Ali Tesli je ponestalo sredstava. Uzalud je pokuao posuditi novac, a kad mu to nije uspjelo, poeo je kockati. Nije ba bio dobar karta, ali zato je postao pravi strunjak za bilijar.

42

Koc

Naalost, njegovo ga novootkriveno umijee nije uspjelo spsiti. Teslin neak Nikola Trbojevi priao je kako je od drugih lanova obitelji uo da je Teslu s fakulteta, a potom i iz grada otpustila policija, jer je kartao i vodio neuredan ivot. Neak je dodao: Njegova je majka prikupila novac da bi mogao otii u Prag, budui da otac nije s njime elio ni progovoriti. Mogue da je u Pragu, gdje je proveo dvije godine, neobavezno pohaao predavanja, no istraga koju je provela ehoslovaka vlada pokazala je da nije bio upisan ni na jedno od etiri sveuilita u ehoslova-koj... Izgleda da je Tesla u osnovi bio samouk ovjek, to nimalo ne umanjuje njegov znaaj. I Faradav je isto tako bio samouk.20

Godine 1879. Tesla je pokuao pronai posao u Mariboru, no bezuspjeno. Konano je bio primoran vratiti se kui. Otac mu je umro iste godine i on se ubrzo opet naao u Pragu, nadajui se da e moi nastaviti sa studijem. Vjeruje se da je tamo ostao do svoje dvadeset etvrte godine, sluajui predavanja i uei u knjinici te tako pratei napredak na podruju elektrotehnike i fizike.

Moda je nastavio i kockati u nastojanju da prikupi sredstva za ivot, no u to vrijeme vie zasigurno nije bilo opasnosti od toga da postane ovisnikom. Sam je Tesla opisao kako je uope postao kockar i kako se tome uspio oduprijeti. Sjesti uz partiju karata, govorio je, predstavljalo je za mene uitak nad uicima. Moj je otac ivio primjernim ivotom i nije nalazio opravdanja za toliki gubitak vremena i novca u koji sam se uputao... Rekao bih mu: 'Mogu prekinuti s tim kad god zaelim, no je li vrijedno odustati od neega ime bih zamijenio i uivanja u raju?' Za razliku od moje majke, on bi esto znao dati oduka svojoj srdbi i preziru. Majka je shvaala ljudsku narav i znala da se nedco moe spasiti jedino vlastitom voljom. Jednog poslijepodneva, sjeam se, kad sam izgubio sav novac i eznuo za partijom, prila mi je sa smot-kom novanica i rekla: 'Idi i zabavi se. to prije izgubi sve to posjedujemo, to bolje. Znam da e te to proi.' Bila je u pravu. Tog sam asa nadvladao svoju strast... I ne samo to sam je nadvladao, nego sam je i iupao iz svog srca tako da u njemu vie nije ostalo ni traga udnje...21

43

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Kasnije u ivotu poeo je nevjerojatno mnogo puiti te otkrio da kava znatno utjee na njegovo srce. Snaga volje iznova je trijumfirala i uspio se rijeiti oba poroka. Tada je prestao piti ak i aj. Oito da je Tesla inio razliku izmeu uvjebavanja slobodne volje (koja je nedostajala strojevima od mesa) i snage volje ili uvjebavanja odlunosti.

44

3. Istaknuti doseljenici

Telegrafi su ve radili u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Europi. Prekooceanski kabel bio je poloen. Telefon Alexandera Granama Bella ve je osvojio kontinent kad se 1881. godine proirila vijest da e se u Budimpeti uskoro otvoriti telefonska centrala. Tako je Budimpeta uvrtena u etiri grada kojima je ukazana poast da postanu europskim podrunicama tvrtke Thomasa Alve Edisona.

Tesla je krenuo za Budimpetu u sijenju iste godine. Odmah je dobio posao u Sredinjem telegrafskom uredu maarske vlade, zahvaljujui nekom utjecajnom prijatelju svog ujaka. Naravno, nije to bilo ono to bi mladi inenjer sam odabrao - posao crtaa s vrlo niskom plaom. Svejedno, na posao se bacio svojim uobiajenim arom.

Potom ga je oborila neka udna bolest koju su lijenici, u nedostatku boljeg imena, nazvali ivanim slomom.

Teslina su osjetila oduvijek bila iznimno izotrena. Tvrdio je da je u djetinjstvu vie puta spasio susjede da ne izgore u plamenu vlastitih domova, jer ga je probudio zvuk pucketanja vatrenih je-ziaca. A kad mu je bilo vie od etrdeset godina, u razdoblju istraivanja obavljanih u Coloradu, govorio je da uje grmljavinu na udaljenosti od 880 km, dok je njegovim mlaim pomonicima granica zamjeivanja zvukova iznosila jedva 240 km.

No, ono to se dogodilo tijekom tog ivanog sloma bilo je zapanjujue ak i po Teslinim mjerilima. Mogao je uti kucanje runog sata koji se nalazio tri sobe dalje od njegove. Lagano slijetanje muhe na stol izazvalo bi pravu tutnjavu u njegovu uhu. Koija to je prolazila na udaljenosti od nekoliko kilometara protresla

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

bi mu itavo tijelo. Zviduk lokomotive s udaljenosti od tridesetak kilometara nagnao bi ak i stolac na kojem je sjedio da se zatrese tako snano da bi bol postala nepodnoljivom. I zemlja pod njegovim nogama neprestano se tresla. Da bi se uspio odmoriti, pod noge svoje postelje morao bi namjetati gumene podmetae.

Zagluujua buka izbliza i izdaleka, zapisao je, esto je bila izazvana zvukom izgovorenih rijei, to bi me uplailo da nisam bio u stanju razdvojiti je u njezine odgovarajue komponente. Suneve zrake, kada bi periodino bile prekidane, prouzroile bi da mi mozak pretrpi udarce takve snage da bih ostao omamljen. Morao sam prikupiti svu snagu volje da proem ispod nekog mosta ili neke druge graevine, jer bih na tjemenu osjeao razoran pritisak. U mraku sam imao osjete imia i jezovitim osjetom na elu mogao sam osjetiti postojanje predmeta na udaljenosti od tri i pol metra.1

Tijekom ovog razdoblja puls mu je divlje skakao od nekoliko slabih pa sve do 260 udaraca u minuti. A neprestano potresanje itavoga tijela izazvano trzajima i drhtajima preraslo mu je u gotovo nepodnoljiv teret.

Razumljivo, zdravstveni strunjaci u Budimpeti bili su zateeni. Jedan poznati lijenik propisao mu je velike doze kalija, a samu bolest istodobno proglasio jedinstvenom i neizljeivom.

Tesla pie: Vjeito u aliti to se u to vrijeme nisam podvrgnuo promatranjima strunjaka za fiziologiju i psihologiju. Grevito sam se uhvatio ivota, no bez imalo nade da u se uope oporaviti.2

Ipak, ne samo to mu se zdravlje vratilo, nego je uz pomo privrenog prijatelja ubrzo postao vitalniji nego ikad. Taj je prijatelj bio Antal Szigetv, tehniar s kojim je Tesla esto radio i koji se bavio tjelovjebom. Szigetv ga je uspio uvjeriti u vanost vjebanja pa su esto udvoje kretali u dugake etnje gradom.

U godinama koje su uslijedile nakon njegova naputanja Visoke politehnike kole u Grazu, Tesla se nije prestajao baviti problemom nezadovoljavajueg rjeenja ureaja pokretanih istosmjernom strujom. Poslije je svojim uobiajenim kienim

46

Istaknuti doseljenici

stilom napisao kako se tim problemom nije bavio zato da bi nekim jednostavnijim rjeenjem postigao uspjeh. Za mene je to bio sveti zavjet, pitanje ivota i smrti. Znao sam da bih propao da sam pogrijeio.

Zapravo, ve je osjeao da je bitka dobivena. Negdje u dubini moje svijesti nalazilo se rjeenje, samo to mu jo nisam uspijevao dati njegov vanjski izraz.3

Jednog kasnog poslijepodneva on i Szigetv etali su Gradskim parkom, a Tesla je recitirao Goetheova Fausta. Zalazak sunca pod-sjetio ga je na uveni odlomak:

Ve tone sunce, zamire ve dan, Al' ono drugdje novi ivot stvara. O, imat krila - moj je davni san, O, letjet za ljepotom toga ara! Da, divna sna! al' sunce zapada. No ovjek ima krila duhovna Al' tjelesna ne. Bozi nisu dah! (Prijevod: Tito Strozzi, Zagreb, 1892 970,

I odjednom, ideja je sijevnula kao bljesak munje i u trenutku sam otkrio istinu.

Tesline dugake ruke kojima je gestikulirao zastale su u zraku, kao da ih je netko iznenada zamrznuo. Uznemiren, Szigetv ga je pokuao odvesti do najblie klupe, no Tesla nije elio sjesti sve dok negdje nije pronaao nekakvu odlomljenu granicu. Njome je u praini poeo crtati dijagram.

Vidi li ovdje moj motor? Pogledaj kako sada radi u drugom smjeru, uzviknuo je. Dijagram koji je tog dana nacrtao u praini, est godina kasnije pokazao je i pred Amerikim institutom elektroinenjera, upoznajui tako svijet s novim znanstvenim naelom zapanjujue jednostavnosti i iskoristivosti. Njegova je primjena doslovno unijela revoluciju u svijet tehnike.

To to je osmislio bio je posve novi sustav, a ne tek novi motor, jer je Tesla otkrio naelo rotacijskog magnetskog polja,

47

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

dobivenog pomou dviju ili vie izmjeninih struja, koje su bile u raskoraku jedna s drugom.4 Stvarajui, zapravo, na taj nain magnetski vihor koji je nastao zahvaljujui tim strujama, uklonio je potrebu za komutatorom (ureajem koji se koristio za obrtanje smjera elektrine struje) i etkicama, osiguravajui istodobno protjecanje struje. Pobio je tvrdnju svog profesora Poschela.

I drugi su znanstvenici nastojali izumiti motore na izmjeninu struju, ah pritom su koristili samo jedan strujni krug, kao i kod istosmjerne struje, koji ili ne bi uope radio ili bi radio loe, stvarajui mnogo posve nepotrebnih vibracija. Elihu Thomson, koji je u Americi prvi izgradio generator, izmjenine struje koristio je za napajanje lunih elektrinih svjetiljaka jo 1878., tj. 1879. godine. Europljani Gaulard i Gibbs proizveli su prvi transformator izmjenine struje, koji je bio nuan za poveanje i smanjivanje visine napona pri prijenosu energije. George Vvestinghouse, jedan od prvih velikih poklonika izmjenine struje i vizionar velikih planova vezanih uz elektrifikaciju Amerike, kupio je prava na patente Gaularda i Gibbsa za ameriko podruje.

Pa ipak, navedene djelatnosti nisu dovele do pravog uspjeha motora izmjenine struje sve dok Tesla nije izumio svoj indukcij-ski motor, koji je predstavljao samo srce novog sustava i golem iskorak ispred svoga vremena.

Ali naravno, jedna je stvar ostvariti neki vaan izum, a posve druga uvjeriti i ostale u njegov znaaj. Tesla se ve poeo zamiljati bogatim i slavnim, to ima zahvaliti velikoj snazi svoje mate, budui da je sa svojim prihodima jedva uspijevao preivljavati. Kako je duhovito primijetio, posljednjih dvadeset devet dana u mjesecu uvijek je bilo najtee. No i neimatina je izgledala nekako podnoljivijom sada kad je znao da se konano moe nazvati izumiteljem.

Bilo je to jedino to sam ikada elio postati, rekao je. Arhimed je bio moj idol. Divio sam se i djelima umjetnika, no za mene svi su oni predstavljali samo sjenke i privide. Izumitelj, mislio sam, predaje svijetu svoja postignua koja su opipljiva, koja ive i rade.5

48

Istaknuti doseljenici

U danima koji su slijedili u cijelosti se posvetio beskrajnom uitku zamiljanja novih oblika strojeva izmjenine struje.

Bilo je to tako cjelovito duhovno stanje sree, kakvo nisam upoznao nikada ranije u ivotu, prisjea se. Ideje su mi navirale u neprekidnom strujanju i jedino to mi je predstavljalo stvarne tekoe bilo je kako da ih vrsto zadrim.

Dijelovi ureaja koje sam zamiljao bili su mi posve stvarni i mogao sam si predoiti sve njihove pojedinosti, pa i do najsitnijih oznaka ili njihovih znakova habanja. Oduevljeno sam zamiljao motore u neprekinutom radu... Kad se neka prirodna sklonost razvije u strastvenu udnju, ovjek napreduje prema svome cilju divovskim koracima. U nepuna dva mjeseca razradio sam doslovce sve tipove motora i modifikacije itavog sustava...6

Osmislio je praktine motore izmjenine struje kao to su viefazni indukcijski motor, razdjelno-fazni indukcijski motor te viefazni sinkroni motor, kao i cjelovit viefazni i jednofazni sustav motora za proizvodnju, prijenos i koritenje elektrine struje. I uistinu, tijekom vremena e se praktiki sva elektrina energija na svijetu proizvoditi, prenositi, razdjeljivati i pretvarati u mehaniku snagu upravo pomou Teslina viefaznog sustava.

Ono posebno to je ovaj sustav donio bio je neusporedivo vii napon nego to se mogao postii istosmjernom strujom te - uz prijenos mogu i na daljine od stotina kilometara - novo doba elektrine rasvjete i energije irom svijeta. Edisonova elektrina arulja s ugljenim nitima mogla je koristiti izmjeninu ili istosmjernu struju, ali se elektrifikacija nije mogla izvesti ekonomino, budui da je na svaka tri i pol kilometra bio potreban generator. A sam je Edison zbog svoje osjeajne vezanosti za istosmjernu struju bio manje prilagodljiv i od vlastite arulje.

Bila je 1882. godina, a Tesli su se ideje i dalje strelovito rojile u mislima. Kako nije imao vremena ni sredstava za izradu prototipa, okrenuo se svom poslu u telegrafskom uredu, gdje su ga ubrzo unaprijedili u inenjera. Nekoliko je puta usavrio ureaje u Sredinjoj telefonskoj stanici (ukljuujui i izum telefonskog pojaala koji je zaboravio patentirati), a taj mu je posao zauzvrat

49

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

osigurao vrijedno praktino iskustvo. Potom je zahvaljujui obiteljskim prijateljima - brai Puskas - dobio preporuku za posao u Edisonovoj telefonskoj podrunici u Parizu, kamo je otiao u jesen 1882. godine.

Vie od svega zanimalo ga je to da dunosnike tvrtke Continental Edison Companv uvjeri u ogrorftnu potencijalnu korist koja bi se mogla dobiti od izmjenine struje. Mladog je izumitelja obuzelo gorko razoaranje kad su ga obavijestili o Edisonovoj odbojnosti ak prema samom spominjanju tog pitanja.

Biti mlad i nalaziti se u Parizu prualo je istodobno razne prigode za utjehu koje Tesla nije propustio. Stekao je nove prijatelje, kako meu Francuzima tako i meu tamonjim Amerikancima. Obnovio je i svoje staro umijee u bili jaru te svaki dan satima etao i plivao u Seini.

Na poslu su ga zaduili poslovima utvrivaa kvarova, to je znailo da treba pronalaziti manjakvosti u radu Edisonovih elektrana u Francuskoj i Njemakoj. Kad ga je tvrtka slubeno poslala u pokrajinu Elzas, uzeo je sa sobom sav potreban materijal te tamo izgradio svoj prvi pravi indukcijski motor izmjenine struje - nedotjeran ureaj, ali mi je najvee zadovoljstvo bilo kad sam prvi put ugledao rotaciju bez komutatora, izazvanu izmjeninim strujama.7

Tijekom ljeta 1883. godine jo dva je puta sa svojim suradnikom ponovio ove pokuse. Prednosti izmjenine struje u odnosu na Edisonovu istosmjernu bile su toliko oite da jednostavno nije mogao vjerovati kako bi itko pred njima mogao zatvarati oi.

U Strassburgu su zatraili od Tesle da utvrdi to bi se moglo uiniti s planom elektrane koja je trebala rasvjedjavati eljezniku postaju, jer ju je njemaka vlada kao kupac odbila preuzeti. S valjanim razlogom. Naime, tijekom same sveanosti otvorenja dolo je do kradcog spoja koji je izazvao eksploziju i sruio velik dio zida, i sve to u nazonosti staroga cara Wilhelma I. Francuska podrunica, suoena s golemim financijskim gubicima, obeala je Tesli posebnu nagradu uspije li usavriti dinamo i umiriti Nijemce.

50

Istaknuti doseljenici

Bila je to pomalo kakljiva situacija za dosta neiskusnog ovjeka, no prevagnulo je Teslino poznavanje njemakog jezika. Na kraju, ne samo to je uspio ispraviti problem nastao u elektrinim spojevima, nego se sprijateljio i sa gradonaelnikom, nekim M. Bauzinom, od kojega je pokuao dobiti podrku za svoj izum. Gradonaelnik je uistinu prikupio nekoliko moguih bogatih investitora kojima je Tesla prikazao rad svog novog motora. Ali, iako je motor radio savreno, oni jednostavno nisu bih u stanju uvidjeti njegove prednosti u primjeni.

Nekoliko boca vina St. Estephe iz 1801. godine, preostalih jo od posljednje njemake okupacije pokrajine Elzas, koje je gradonaelnik odnekud izvukao, tek je djelomino uspjelo utjeiti razoaranog mladog pronalazaa. Nidco, rekao mu je pritom ljubazno, nije vie od Tesle zavrijedio kuati to dragocjeno pie.

Uspjeno okonavi svoj zadatak, pronalaza se vratio u Pariz radujui se preuzimanju obeane nagrade. No na njegov oaj do toga nije dolo. Jer, sva trojica njegovih nadreenih slala su ga od vrata do vrata, ne elei preuzeti odgovornost za isplatu, sve dok im Tesla, razbjenjen zbog prijevare nije uruio svoju ostavku.8

Upravitelj elektrane Charles Batchelor, inae Edisonov dugo-godinji bliski prijatelj i suradnik, uoio je sposobnosti mladoga ovjeka. Ponukao ga je da krene u Ameriku gdje su i trava a i nov-anice znatno zelenije.

Batchelor je bio engleski inenjer koji je s Edisonom radio upravo u doba kad je Edison usavravao Bellov prvi telefon. Edison je izumio odailja koji je omoguio da se glasovi uju na velikim udaljenostima, a Batchelor mu je pomagao pri javnim ispitivanjima telefona, oglasivi se pritom, kako je to opisao neki njujorki novinar, svojim bunim napomenama i gromoglasnim pjesmama.

Nakon toga su Englez i Edison zajedno nadzirali izvedbu prve Edisonove komercijalizirane pokretne elektrane na parobrodu Columbio, koji je pruao prelijepu sliku isplovljujui iz zaljeva Delavvare na svoj put oko Cape Horna prema Californiji.

Prema tome, Batchelor je imao razloga pomiljati da dobro poznaje Edisona te je napisao Tesli sjajnu preporuku, upoznajui tako

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

jednog egocentrinog genija s drugim. Ipak, razvoj dogaaja e pokazati da je Batchelor Edisona poznavao znatno manje nego to je zamiljao.

Rasprodao sam svoju skromnu imovinu, prisjeao se ka-snije Tesla, osigurao si smjetaj i naao se na eljeznikoj postaji kad je vlak ve poeo kretati. U tom sam trenutku otkrio da mi je nestao novanik s voznim kartama i novcem. to uiniti? Herkules je imao dosta vremena za razmiljanje, ali ja sam morao donijeti odluku trei uz vlak koji je ubrzavao, prepun posve oprenih osjeaja to su mi prolijetali mozgom poput oscilacija kondenzatora. Odluku sam donio u posljednji tren, ali sam morao upotrijebiti svu svoju spretnost...9

U depovima je pronaao dovoljno sitnia da plati kartu, a potom je trebalo uvjeriti djelatnike broda Saturnia u istinitost onoga to mu se dogodilo. Kad se uistinu nitko nije pojavio i zatraio mjesto koje je ekalo njega, odobrie mu ukrcavanje.

U Ameriku je, osim par kovanica, donio i nekoliko svojih pjesama i lanaka, svitak prorauna vezanih uz ono to je opisao kao nerjeivi problem (bez ikakvog daljnjeg pojanjenja) te svoje nacrte za letei stroj. Zasigurno, u svojoj dvadeset osmoj godini ve je bio jedan od najveih izumitelja svijeta. Samo to osim njega samoga to nije znala nijedna iva dua.

52

4. Pred Edisonovim sudom

Kad je Tesla tog lipanjskog dana izaao iz Ureda za useljenike u Castle Gardenu na Manhattanu sa svojim otmjenim polucilindrom i u kratkom crnom kaputu, barem ga nidco nije mogao zabunom zamijeniti za crnogorskog pastira ih bjegunca iz dunikog zatvora. Bila je 1884. godina, ista ona u kojoj je narod Francuske New Yorku darovao Kip slobode. Gotovo kao odgovor na rijei to ih je izrekla Emma Lazarus, tijekom sljedeih nekoliko godina u ovu e se zemlju sliti 16 milijuna Europljana i Azijaca, i nastavit e stizati. Mukarci, ene, pa ak djeca, bili su potrebni kao gorivo kojim se pokretala zahuktana industrijska revolucija u Americi. Bila je to i poznata Godina panike, 1884.

Tesla se nije zaputio u Dvoranu za zapoljavanje doseljenika, gdje su se pridolice upisivale u radne skupine kako bi potom po trinaest sati na dan crnili na eljeznikim prugama, u rudnicima, tvornicama i skladitima.

Umjesto toga, on se dodirnuvi u depu svoju preporuku za Edisona i adresu jednog znanca raspitao kod policajca za smjer kojim treba krenuti te se odvano uputio ulicama NewYorka.

Prolazei pokraj radionice u kojoj je vlasnik zvuno proklinjao pokvareni stroj, zaustavio se i ponudio da ga popravi. Kad je to zaista i uinio, ovjek je bio toliko zadovoljan da je Tesli uruio punih dvadeset dolara.

Nastavivi dalje ulicom, mladi se u sebi nasmijeio prisjetivi se ale koju je uo na brodu. Crnogorski pastir, tek pristigao u Ameriku, ide ulicom, kad na du ugleda novanicu od deset dolara. Sag-nu se ne bi li je podigao, ah odjednom u pola pokreta zastane i ree samom sebi: Moj prvi dan u Americi! emu raditi ve danas?!

53

TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Thomas Alva Edison, gotovo prosijed ve u dobi od trideset dvije godine, do grla zakopan u jednoj od prugastih koulja koje mu je vlastoruno krojila i ila gospoa Edison, bio je nezgrapan, poguren, estok i prevrtljiv. Na prvi bi se pogled njegovo oporo lice moglo uiniti neuglednim, ali posjetitelja bi se vrlo brzo dojmilo ono svjetlo strasti, inteligencije i neumorne energije to je sjalo u njegovim oima.

U to je vrijeme Edison gotovo neumjereno irio svoje djelatnosti, ak i za jednog genija. Otvorio je tvornicu Edison Machine VVbrks u ulici Goerck i Edison Electric Light Companv na Petoj aveniji, na broju 65. Njegova postaja s generatorima smjetena u ulici Pearl br. 255-257 isporuivala je struju cijelom podruju Wall Streeta i East Rivera. A imao je i veliki istraivaki laboratorij na Menlo Parku u New Jersevju, koji je zapoljavao mnogo ljudi i gdje su se znale dogaati uistinu udesne stvari.

Ponekad se tamo moglo vidjeti i samog Edisona kako plee oko malog elinog udovita od lokomotive, koja je svoju istosmjernu struju dobivala iz generatorske stanice izgraene iza laboratorija i koja je ve jednom pri brzini od 65 km na sat izletjela s tranica, na veliko oduevljenje svog izumitelja.1 Upravo je u ovaj laboratorij dola arah Bernhardt, kako bi svoj glas ovjekovjeila na Edisonovu fonografu. Tom je prigodom uljudno primijetila njegovu slinost s Napoleonom I.

Generatorska stanica u Pearl Streetu opskrbljivala je elektrinim svjetlom nekoliko stotina pojedinanih palaa bogatih graana NewYorka, ah Edison je istosmjernu struju isporuivao i izdvojenim postrojenjima u predionicama, tvornicama i kazalitima irom grada. Usto, dobivao je sve vie zahtjeva za izgradnjom takvih postrojenja na parobrodima, to mu je zadavalo posebne glavobolje, jer se opasnost od poara na otvorenoj puini za njega pretvorila u neprestanu nonu moru.

Uza sve to, bio je primoran i dalje odravati svoj poznati ugled ovjeka prepunog jezgrovitih izjava: U trgovini i industriji svi kradu. I ja sam ukrao puno. Ali ja barem znam krasti. Oni ne znaju kako krasti... Pod oni je podrazumijevao tvrtku VVestern

54

Pred Edisonovim sudom

Union za koju je radio, dok je u isto