Nikola Vitov Gueti
Upravljanje obitelji Nikola Vitov Gueti
Nikola Vitov Gueti (1549-1610) je bio dubrovaki filozof i
polihistor
kolovao se u rodnom gradu. Studirao je u Italiji jer sam Gueti
biljei da je boravio u Rimu 1575. godine.
Gueti je predstavnik europske renesanse, a to pokazuje njegov
bogati opus na podruju filozofije, etike, estetike, teologije,
ekonomije i politikeCrtice iz biografijeGodine 1589. uao je u Vijee
umoljenih i prvi put postao dubrovakim knezom. Papa Klement VIII. u
Vatikanu mu je podijelio naslov doktora filozofije i teologije.
Gueti se oslanjao na platonsko-aristotelovsku filozofsku
tradiciju, na autoritet crkvenih otaca i biblijske tekstove.
Znaajan je njegov komentar Averroesovog djela O supstanciji svijeta
i tumaenja spisa O uzrocima. Korpus filozofsko-teolokih rukopisa iz
1592. i 1593. godine sadri traktate o ljudskoj dui, demonima,
anelima i Bogu
Pisao je dva dijaloga: Dijalog o ljubavi (Dialogo damor) i
Dijalog o ljepoti (Dialogo della bellezza) tiskana su u jednoj
knjizi 1581. u Mlecima.
Pisao je o obitelji kao osnovi drutva, kunom gospodarstvu,
odgoju, gradu. Poznato je djelo O upravljanju obitelji (Governo
della famiglia),1589.
Opsenije djelo pisano u dijalogu koje govori o
ekonomsko-politikim pitanjima, pitanjima dravnog ureenja i uputama
vladanja je Dello Stato delle Republiche (1591).
Govorio je o usklaivanju privatnih i javnih interesa, idealu
sretna ovjeka koji ivi u skladu s vrlinom, a zakoni se donose kao
temelj slobode i jednakosti sviju.
Gueti je kroz razgovor sa Stijepom Nikolom Buniem analizirao
obitelj kao sredite drutvenog ivota.
Kroz povijest, a i danas se Guetiovo djelo Upravljanje obitelji
smatra prvijencem u naoj pedagokoj literaturi.
Gueti je u djelu raspravljao o kunom gospodarstvu, o posjedima,
odgoju djece i kolovanju. Dao je uvid u obitelj kao sustavni dio
drutvenog ivota. Guetieva pretpostavka za upravljanje kuom bila je
obitelj kao najsitnija elija.Governo della Famiglia (Upravljanje
obitelji) Gueti je prvo definirao ovjekovu drutvenu bit. ovjek ne
upravlja samo samim sobom nego i svojom obitelji.
Dao je definiciju gospodarskog nauka, prema kojem se mora mua i
enu nauiti ispravnom i udorednom ivotu, poduavati oeve kako
odgajati djecu, a gospodare kako da koriste svoje sluge.
Gueti kuu gleda s dva gledita, a to je materijalni i formalni
dio. Pod materijalnim dijelom vidi zidove, krov, sklonite od
vremenskih uvjeta, a formalnim skupinu osoba koje ive radi
zajednike potrebe. Istinski gospodar treba posjedovati vlastitu
kuu.Zatvoreni prostor kue slui za odgajanje i obrazovanje djece,
blagovanje hrane i razliitih stvari koje se moraju obavljati u
zatvorenom prostoru zbog razloga estitosti i ednosti.
ovjeku je priroda podarila razum, a Bog je ovjeku podario vjeru.
Priroda je ljudima darovala dar govora da bi jedni druge poduavali.
Kua je mjesto gdje se vri poduavanje udorednom vladanju.
Prva zajednica su mu i ena jer oni stvaraju potomstvo i
gospodarsko ustrojstvo. Mu je gospodar pa se govori o etiri dijela
obitelji: ocu, eni, djeci i slugama.
Brak je prema Guetiu prirodna zajednica. Otac mora ljubiti svoju
obitelj, djecu, njima upravljati, brinuti se za novac i
uzdravanje.Odnos mua i eneJedino to moe odrati branu zajednicu je
ljubav, a rastava je mogua samo kod bludnog prekraja. Inae je
smatrao rastavu braka velikim grijehom. Mu mora paziti na svoje
ponaanje jer je on odgovoran i za odgoj ene.
ocu obitelji u prvome redu potrebno imati vlastitu kuu jer, kao
to su mu za njegov gospodarski sustav potrebna vlastita djeca i
vlastiti posjedi, te briga njegove ene ena je u kui gospodarica, a
ne samo slukinja.
Vrline ene su : stid (ednost), pobonost, istoa i ljepota.
Rune ene nitko ne eli pa one ne mogu bludno zgrijeiti. Podravao
je umjereno ukraavanje ena.u ljudsku narav utisnuta ljubav,
posredstvom koje otac na udesan nain, vie od ikoga drugoga voli
svoju djecu,
Gueti je od Aristotela preuzeo etiri zakona prema kojima prvi je
raanje djece koje pripada muu, drugi je odgoj koji pripada eni,
trei je stjecanje znanja koji pripada muu i etvrti su primjeri
ivljenju koji pripadaju muu i eni.Odnos otac-djeca Kada se ovjek
odlui eniti i imati djecu, tj. stvoriti svoju obitelj, mora
najprije gledati u kojoj e se kui oeniti, kakvi su roditelji u
obitelji iz koje je djevojka i kakva je ona ponaanja.
Stoga mu treba paziti iz kojeg e roda uzeti enu jer i naslijee
utjee na formiranje djeteta.
Gueti je opirno raspravljao da ena treba paziti na prehranu dok
nosi dijete, ime se treba hraniti dijete, o dojiljama, o vjebanju i
odgoju prvih sedam godina.
Gueti govori da kanjavanje djece treba biti umjereno kako ne bi
izazvalo u njima srdbu.
Djeca prema roditeljima trebaju paziti da ne ljute
roditelje.
Uitelji su nuni za odgoj djece, oni moraju poznavati vjetine,
upoznati djeju duu i usmjeriti je prema dobrim sklonostima.14treba
vrlo paziti da djeca ne uju i ne gledaju besramne i neasne stvari
jer e im moda postati sklona, a od sklonosti e prijei na djelo,
Prvenstvena zadaa uitelja je da podue djecu u tovanju Boga i
zakonima kranske vjere.
Trebaju poduavati slobodnim znanostima, a to su: gramatika,
retorika, dijalektika, glazba, geometrija, astronomija i
aritmetika.
Nakon toga se trebaju prouavati praktine i moralne znanosti:
etika, politika i gospodarstvo.
Gueti navodi da se djevojke trebaju uiti tkanju, predenju,
vezenju da ne bi se bavile nekim drugim poslovima koji bi ih doveli
do pokvarenosti.
Gospodar je u kui vii uzrok koji pokree nie.
Postoje razliite vrste sluga. Jedne su sluge po naravi, drugi po
zakonu, posluitelji i sluge za plau.
Sluga po naravi se podvrgava i upravlja po mudrosti i
razboritosti drugih.
Sluga po zakonu je zarobljen u ratu ili kupljen za roba. Odnos
gospodara i sluge Sluga za plau i posluitelji su osobno slobodni,
ali se jedan za novac podvrgava sluenju drugih, drugi slui iz
zadovoljstva i vrline.
Gueti preporuuje human odnos ovjeka nad ovjekom, a ne
izrabljivaki.
Gospodar mora imati mnogo razumijevanja za njihove napore i ne
traiti od njih vie nego li to njihova narav moe podnijeti.
Za uzdravanje obitelji potrebni su posjedi i novac.
jedna su posjedi pod kojima se podrazumijevaju vinogradi,
vonjaci, stada i neke druge domae ivotinje, budui da od nekih od
njih obitelj dobiva hranu, a od nekih odjeu. Druga potrebna stvar
su novci,Odnos gospodara prema posjedimaDa bi ovjek doao do
bogatstva treba raditi ispravnim postupcima, treba ii filozofskim i
kranskim putem. Grabeljivost je korijen svakog zloinstva.
Postoji sedam naina preko kojih se dolazi do novca, a to su:
prodaja dobara, trgovakim nainom, plaeniki, pomou vjetine,
iskustvenim nainom, lihvarskim nainom i nainom mijenjanja.
