Niskonaponske mreze i instalacije Prevendar.ppt

7/30/2019 Niskonaponske mreze i instalacije Prevendar.ppt

1/34

IZRADIO:Marko Prevendar


2/34

standardi (ISO, IEC, CENELEC)

propisi (Zakoni, Pravilnici)

tehniki uvjeti (HEP)

norme (DIN, VDE, ASA, NEC, GOST, NF, BS,...HRN)


3/34

(raspored rednih stezaljki snaznaenim spojevima prema aparatima najednoj strani i naznaenim vodovima na drugojstrani)

(prikazuje poloaj vodova,transformatorske stanice, javne rasvjete, te

spojne toke s pripadajuim ureajima za jednopodruje; ucrtava se u zemljopisne karte iliplanove naselja i gradova)

(prikazuje poloaj vodova zarasvjetu, energiju i ureaje slabe struje ugraevinskim nacrtima)

(prikazuje poloaj vodova unutarjednog aparata, izmeu dva aparata ili grupeaparata)


4/34

PROJEKT je pismeni rad kojim se odreuju svi potrebnipodaci za izvedbu i odravanje.

CILJ i ZADATAK projekta je:

tehniki (izvedba, odravanje)

ekonomski (trokovi)

organizacijski (nabava materijala, organ. struktura) regulacijski (energetska suglasnost, urbanistika

suglasnost, graevinska dozvola, vodoprivredna, itd.)

PROJEKT moe biti:

idejni

investicijski glavni

izvedbeni


5/34

PROJEKT se sastoji od: tekstualnog dijela:

uvoda (podaci o investitoru i projektantu)

projektnog zadatka

regulacijskog dijela

tehnikog opisa (opis djelovanja el.mree ili instalacije) prorauna (snaga troila, vrno optereenje, tip i presjek

vodova, otpor uzemljenja, zatita od previsokog dodirnognapona i prenapona)

predmjer radova ili trokovnika

specifikacije materijala

nacrta


6/34

smatraju se strujni krugoviod izvora struje do sabirnica, odnosno prikljuka zaosigura na kunom prikljunom ormariu (KPO) snazivnim naponom do 1 kV.

smatraju se strujni krugoviposlije (gledajui u smjeru toka elektrine energije)sabirnica, odnosno od osiguraa na KPO.

moderni razvoj sve vie brie razlike u izvedbi izmeuNN mree i instalacije (npr. vrno optereenje naselja s

cca. 5000 stanovnika iznosi 4-5 MW, a toliko je npr.vrno optereenje vee poslovne zgrade npr. Importane)


7/34

nadzemna NN mrea ikuna instalacija

kabelska NN mrea ikuna instalacija

industrijska NN mrea ikuna instalacija


8/34

NN razvod u SN TS 2 x 400 kVA


9/34

nadzemni ormar (NO) uniskonaponskoj mrei


10/34

kabelski prikljuak stambenog objekta u NN mrei


11/34

primjer poloaja KPO kod prikljuka individualnog stambenog objekta


12/34

KPO s ureajima


13/34

Namjena sklopnih aparata niskog napona (Un1kV): zatita (preoptereenja, kratki spoj, zatita od indirektnog dodira) izolacija

sklapanje u normalnim i izvanrednim pogonskim prilikama

Podjela: osigurai

samostalno prekidaju strujni krug rastaljivanjem vodljivog dijela uzrokovanog djelovanjemelektrine struje

sklopke namjerom posluioca ili samostalno (bez intervencije posluioca) spajamo, odnosno

prekidamo strujne krugove

dijelovi za spajanje nalaze se vrsto vezani u jednom kuitu

prema mogunosti uklapanja dijele se na:

(kada nema optereenja ili uz malo optereenje npr. u praznom hodu)

(moe uklapati nazivnu struju, a prekidati do 3 In)

(moe uklapati i prekidati struje koje se javljaju pri pokretanju i preoptereenjumotora)

(moe uklapati i prekidati struje do struja kratkog spoja)


14/34

sklopke

prema nainu gaenja luka dijele se na: zrane

uljne

vakumske

magnetske ,itd.

prema primjeni:

zatita od nedopustivih termikih i mehanikih naprezanja kod nedopustivih iznosa struje, naponapogreke i podnapona

ovisno o ulozi u tehnolokom procesu uklapaju i prekidaju strujne krugove

rastavljanje strujnog kruga s vidljivim poloajem kontakata ili pokazivaem sklopnog poloaja

uklapaju pomone strujne krugove (npr. releji)

Posljednjih nekoliko godina sklopke se tako brzo razvijaju da im se u prosjeku svakih 7 godina

udvostruuje rasklopna snaga. Na taj nain dolazi do smanjenja ili uklanjanja prednosti koje napodruju zatite mrea i ureaja NN imaju NN osigurai.


15/34

sklopni aparat koji slui kao zatitni organ

simbol

do taljenja jednog ili vie topljivih vodia dolazi ukoliko struja odreene veliineprotjee dovoljno dugokroz osigura

ukoliko je rastalno vrijeme osiguraa krae od 5ms,osigura ograniava jakost struje kratkog spoja jer jeprekida ve u porastu to je prednost s obzirom nasmanjenje termikih i dinamikih naprezanjaelemenata iza osiguraa

Ip je maksimalna vrijednost struje kratkog spoja kojae se pojaviti u krugu s osiguraem


16/34

Podjela osiguraa prema funkcionalnim i pogonskim razredima:

Funkcionalni razredi: funkcionalni razred ili osigurai za pojedina podruja (eng. partial-range breaking fuse-link)

rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne a moe isklopiti struje vee ododreenog viekratnika svoje nazivne struje (npr. za osigurae razreda aM izvedbe MerlinGerin viekratnik 4, a u Konarevoj izvedbi 6.3, za aR 2.7) do prekidne moi (nazivnerasklopne struje)

namijenjeni su samo zatiti od kratkog spoja Pogonski razredi:

Kategorije upotrebe G i M iz IEC standarda zamijenjene su u postojeem DIN/VDE standarduvrstom tienog objekta:

G (prije L) vodovi i kabeli (npr. rasvjeta, instalacije)

M sklopni aparati (Konar, motorski krugovi ukljuujui sklopne aparate)

B postrojenja u rudarstvu

Tr energetski transformatori R poluvodiki ureaji


17/34

Na primjer,mogue oznaka

osiguraa je gL

= opa zatita

vodova i kabela

aM = posebna

zatita motora,

itd.


18/34

Visokouinski osigurai: Namijenjeni su prekidanju velikihstruja

preoptereenja i kratkog spoja u NN mreama.Takve se struje najee javljaju u NN razdjelnimmreama i industrijskim mreama (i to za nazivnenapone 500 V, a rjee i 660 V).

Visokouinski osigurai se sastoje od:

osnove (podnoje) s noastim kontaktima

topljivog umetka (patrone) izolacijske ruke (zamjena topljivog umetka

moe biti tropolna ili jednopolna)

indikator pregaranja

postoji izvedba bez izolacijske ruke (tzv.zglobni visokouinski osigura)

topljivi umetak

osnova (podnoje)

izolacijska ruka

zglobna izvedba


19/34

Instalacijski osigurai (za domainstvo i sline

primjene): Upotreba ovih osiguraa namijenjena je nepouenim

osobama, stoga osigurai moraju biti zatieni oddodira s dijelovima pod naponom.

Izvedbe:

DIAZED (osigurai normalnih dimenzija, tip D) zanazivne napone do 550V (u inozemstvu i za napon660V, a struje do 63A).

NEOZED (osigurai smanjenih dimenzija, tip Do) zanapone 380V.

Osnovni dijelovi:

kapa

topljivi umetak

kalibarski prsten

zatita od dodira dijelova pod naponom

osnova

DIAZEDNEOZED


20/34

Izrauju se s termikim (bimetalnim) okidaem za isklapanje kod dugotrajnih malihpreoptereenja i elektromagnetskim okidaem za kratkotrajna velika preoptereenja

(kratke spojeve). 1 - termoplastini, nezapaljivi oklop

2 - izlaz

3 - luna komora

4 - elektromagnet (zajedno s okidaem kojitrenutno otvara kontakte prekidaa)

5 - ruica (0 off; 1 on)

6 - fiksni kontakt

7 - pomini kontakt

8 - vodi luka (povezan s bimetalom; usluaju kratkog spoja struja putem vodialuka zaobilazi bimetal i na taj nain gatiti)

9 - bimetal

10 - ulaz


21/34

Ovisno o proizvoau instalacijski automatski prekidai (tzv. minijaturni prekidai,

MCB) proizvode se za nazivne struje sve od 0.3-125A, i prekidne struje do 25 kA.

Na primjer (Merlin Gerin) :

1 - oznaka modela

2 - tip karakteristike

3 - nazivna struja4 - max. dozvoljeni pogonski napon

5 - prekidna struja

6 - serijski broj

7 - elektrina shema (broj polova)

8 - I2t klasifikacija

C60a

karakteristika tipa C, 6-63 A, 240 V, 4.5kA

C60N

karakteristika tipa C, 1-63 A, 240/480 V, 6kA

C60Hkarakteristike tipa B,C i D, 1-63 A, 240/480 V,10kA

C120N

karakteristike tipa B,C i D, 63-125 A, 240/415 V,10kA

C120H

karakteristike tipa B,C i D, 10-125 A, 240/415 V,15kA


22/34

Na primjer (Moeller) :

Na primjer (Siemens) :

FAZ MCB

karakteristika tipa A, B, C, D, 0.5-63 A, 10 kA

AZ HC MCB

do 125 A, 25 kA

LS 5SY 4/5/6/7

karakteristika tipa A, B, C, D, 0.3-63 A, 6,10,15 kA

LS 5SX 2/4

karakteristika tipa B, C, 0.3-63 A, 6,10 kA

LS 5SP4

karakteristika tipa B, C, D, 80-125 A, 10 kA


23/34

Osnova namjena NN prekidaa je zatita od struja kratkog spoja, premdase oni mogu koristiti i kao zatita od preoptereenja.

Osim toga mogu se opremiti i podnaponskim modulom (reagira na premale

napone), odnosno modulom koji djeluje pri pojavi struje greke

Ukoliko im je primarna namjena zatita od preoptereenja i kratkog spoja,

onda se izvode (za razliku od VN prekidaa) s dva pridruena lana koji

sasvim openito mogu biti sastavni dio sklopnog aparata ili biti sastavni dio

strujnog kruga ije elemente se titi.

Dvije su mogue izvedbe pridruenih lanova, kao:

okida

relej.


24/34

Okida:

Kontaktni sistem prekidaa mehaniki je povezan sa zapornim mehanizmom koji naglo otvara

kontakte djelovanjem okidaa (elektromagnetski struja kratkog spoja, termiki

preoptereenje; ili elektroniki) ili aktiviranjem runog pogona (odnosno daljinsko upravljanje

ako postoji). U novije vrijeme sve se vie upotrebljavaju elektroniki okidai koji se mogu

podeavati u irokom podruju struja kratkog spoja i preoptereenja (to nije sluaj sa

elektromehanikim i termikim okidaima).

Relej:

Relej je zasebni sklopni aparat (komandna sklopka) koji reagira na razne fizikalne veliine

(npr. struja, napon, temperatura, vlanost, vrijeme, itd). Kada se aktivira omoguava

upravljanje daljnjim ureajima (npr. okida za isklapanje prekidaa). Sasvim openito izvodi se

kao mehaniki, elektroniki (statiki), a u novije vrijeme i digitalni.


25/34

Prekidai se izabiru prema:

nazivnoj struji

rasklopnoj struji (prekidna struja).


26/34

Kombinacije prekidaa (selektivnost):

ta= vrijeme prorade prekidaa

te= vlastito vrijeme prekidaa

td = vremensko zatezanje do

otvaranja prekidaa

to= vrijeme otvaranja prekidaa

= ta + td + te

tL = vrijeme trajanja luka

tg = ukupno trajanje isklapanja

prekidaa = to + tL


27/34

Rastavna sklopka:

moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja

moe uklapati struje koje su znatno manje od nazivne struje (slino rastavljau na SN i

VN)

uklopno stanje mora biti vidljivo radi sigurnosti osoblja u postrojenju

pogon je runi

I


28/34

Teretna sklopka

moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja

mogu uklapati i isklapati struje do 3In

razlika spram rastavne sklopke je to imaju komoru za gaenje luka (slino

uinskom rastavljau na SN)

pogon je u pravilu runi, ali moe biti i automatiziran

Konar grebenasta teretna sklopka

slue za runo upravljanje troilima veihnazivnih snaga i obino je sastavni dio razvodnih

ureaja


29/34

Sklopnik (kontaktor): moe trajno voditi nazivnu struju, akratkotrajno i struju kratkog spoja moe uklapati struje do k*In(najee k=10) imaju prigraen termiki okida kao zatitu

od kratkog spoja u strujnom krugu, a moese i prigraditi elektromagnetski okida

ima jedno fiksno stanje, a to je da je

iskljuen kada nema napona na svitkusklopnika aparat koji je osnova daljinskog upravljanja i

regulacije u NN mreama on impulse koji se daju malim naponima i

strujama prenose na aparate kojima seprekidaju velike struje

mogue ih je upravljati tipkalom iliteretnom sklopkom ivotna dob je reda veliine 1 milijun

sklapanja

I

t

In

10In


30/34

Motorska sklopka: posebna vrsta teretne sklopkeprilagoena elektromotornim pogonima

mogu uklapati i isklapati struje koje sejavljaju pri pokretanju i preoptereenjumotora

stoga najee imaju pridruen termiki

(bimetalni) i elektromagnetski okida uljno (starije izvedbe) ili zrano gaenje

luka

prema izvedbi spoj teretne sklopke isklopnika

npr. sklopka zvijezda-trokut zapokretanje kaveznih motora (mogua je

izvedba s tri sklopnika ili kao grebenastateretna sklopka)

IIn

t

kIn


31/34

Zatitne sklopke: koriste se kao zatita od previsokog napona dodira (struja zatitna

sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zatitna sklopka)

Instalacijske sklopke: sklopni ureaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u

domainstvima

izrauju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje2,4,6,10,16 i 25 A

predviene su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti

prema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo:

jednopolne

dvopolne

grupne

izmjenine

krine


32/34

Instalacijske sklopke:

istovremeno sklapanje jednog ili vie troila s

jednog mjesta

sklopka se smjeta u fazu jer u suprotnome uz

isklopljenu sklopku koja se nalazi u nul vodiu

instalacija ostaje pod naponom

0

R

jednopolna

0

R

dvopolna

dvopolno sklapanje


33/34


mogue je naizmjenino sklapanje dvije

grupe troila, pri emu obje grupe mogu biti

istodobno uklopljene

sklapanje jednog troila s dva

mjesta

npr. rasvjeta dugih hodnika, ili

sobe s dva ulaza

0

R

grupna

0

R

izmjenina


34/34


krina se sklopka koristi u kombinaciji s izmjeninim za sklapanja jednog troila s tri ili

vie mjesta (svako naredno mjesto zahtjeva jo jednu krinu sklopku)

izvoru i troilu uvijek je najblia izmjenina sklopka izmeu njih se nalaze krine

0

R

krinaizmjenina izmjenina

Documents

Niskonaponske mreze i instalacije Prevendar.ppt