Sadraj41.Predgovor

5Kako razviti dobar cilj?

62.to je NLP?

73.Tri ivotna pitanja

84.Tko je tko?

95.Pretpostavke NLP- a

156.Izotravanje osjetila

268.NLP komunikacijski obrazac

26to je komunikacija, zapravo?

27Pojednostavljen NLP komunikacijski model

28NLP komunikacijski model kao strip

29Kompletni NLP komunikacijski model

30Objanjenje NLP Komunikacijskog modela

339.Neuroloke razine

367.Proces uenja u 4 koraka

363.Svjesno sposoban

362.Svijesno nesposoban

361.Nesvijesno nesposoban

364.Nesvijesno sposoban

37to je proces uenja u 4 koraka?

371. Nesvjesna nesposobnost

372. Svjesna nesposobnost

383. Svjesna sposobnost

384. Nesvjesna sposobnost

408.etiri osnovne pretpostavke

401. Svo uenje, ponaanje, promijena je podsvijesno

402. Ostanite na strani uzroka, a ne na strani rezultata

423. Neograniene predrasude

42Ovo je teko ----(Ovo jo nije lako

454. Sredinji nervni sistem nije sposoban pohraniti poricanje

469.Sendvi povratni model

47Sendvi povratni model u dijagramu

4810.Prisnost

54Prisnost sa samim sobom

5511.Sustavi reprezentiranja

5912.Tri kue

6313.Sidrenje

7014.Govor

70Mo govora

71Teko ili Ne tako lako

71Da, ali ili Da, i

7215.Hijerarhija jezika

7516.Meta - model

76Sakupljanje odreenih informacija

7817.Milton model

8018.Nenasilna komunikacija

8419.Ponovno formuliranje

85to sam traio od ivota

86to vidite?

87O ponovnom uokviravanju

871. Kontekst Ponovno uokviravanje

882. Ponovno uokviravanje sadraja

903. Perceptivna pozicija

91Trea pozicija

92Odgovori na vjebe

9420.Vie o NLP u (Knjige i web stranice)

94Knjige

94Web stranice:

9521.Citati:

1. Predgovor

Vae neograniene moi" je teaj Neurolingvistikog programiranja (NLP-a).Kako bi bilo divno kada bismo sumnju u sebe mogli zamijenili samopouzdanjem?elite li imati onu stabilnost koja odlikuje uspjene ljude?elite li osjetiti zadovoljstvo mijenjanja straha, sumnje i negativnih misli koje se javljaju kad vam se dogode neki neugodni dogaaji? Na primjer, promijenite ih u zadovoljstvo saznanja da je nakon svega najvanije iskustvo iz kojeg ete neto nauiti.

elite li uspostavljati lake odnose u svome privatnom ivotu i karijeri? elite li da se vi i va partner s kojim razgovarate dobro osjeate nakon vaeg razgovora?

Ovu i mnoge druge tehnike ete nauiti u ovom osnovnom NLP-treningu.

Mnogi e se prepoznati u ovome: niste uspjeni koliko bi eljeli biti, izgleda da svaki puta padate u istu provaliju. Nemate pojma kako se to deava i kako biste to mogli promijeniti na bolje. Ili, elite neto vano rei dobrom prijatelju, ali ne moete ostvariti kontakt. Ponekad, kada priate s nekim, uvi odreenu rije zablokirate, jer vas je ta rije podsjetila na bolan dogaaj iz prolosti. U koli nas ne ue kako da komunicirano jedni s drugima, niti kako da komuniciramo sa samim sobom.

Ovaj osnovni NLP teaj je o ovome: Kako ostvariti bolju komunikaciju? Kako komunicirati na nain da vas drugi stvarno razumiju? Kako doi do onoga to stvarno elite postii u zivotu? Kako postati uspjeniji u vaem poslu, privatnom zivotu, drutvu?

NLP je pomalo poput prirunika za va mozak, misli i osjetila. Kod NLP-a nije bitan sadraj vae poruke. Bit je u strukturi vae komunikacije. NLP vas ini svjesnim vaih nesvjesih procesa i modela.Kroz teaj ete vidjeti, uti i osjetiti kako komunikacija radi. Nauit ete kako uspjeno komunicirati. To su metode koje moete primijeniti u vaem svakodnevnom ivotu. to nauite danas, moete ve danas i primjeniti. Nauit ete neto teorije da vam da potrebnu strukturu, ali ete takoer imati priliku da primjenite ono to ste nauili kroz razliite vjebe u sigurnom okruenju.

NLP ne kae: trebate to napraviti tako i tako. NLP prua razliite alternative, to znai da moete birati izmeu vie ponuenih opcija, i da moete izabrati najuinkovitije tehnike. NLP ini vidljivom strukturu od onoga kako to radite do to radite. Uvijek se postavlja pitanje je li neto uinkovito?

to je to, to elite raditi u budunosti da biste se osjeali sretnima?

Pogledat emo strategije uspjenih ljudi kao to su Nelson Mandela, Majka Theresa, Abbe Pierre, Martih Luther King, itd. Uit emo tehnike kao to su usidravanje, preoblikovanje, razvijanje snanijih uvjerenja. Iskusit ete mo bliskosti. Nauit ete kako vam to moe pomoi ako ste svjesni procesa uenja kroz 4 koraka.Nauit ete koristiti osnaenijezik i taj e vas jezik pribliiti stvarnosti.

Bit e mnogo prilika da radite s vlastitim iskustvima i da u sigurnom okruju dijelite misli i osjeaje, ako to elite.

Sytse Tjallingii je iskusan i meunarodno priznat NLP trener koji radi na Windesheim sveuilitu u Zwolleu u Nizozemskoj.

Vjeba 1: Ciljevi teaja

Opiite dolje u nekoliko reenica situaciju za koju mislite da ste trebali bolje komunicirati.

Kako razviti dobar cilj?

1. Koristite pozitivne termine (izbjegavajte nisam, ne ili druge oblike poricanja)

2. Zamislite da ste ga ve postigli i da znate tono to je.

3. Preuzmite inicijativu i slijedite sljedee korake. elim to, napravit u to (radije nego ja to moram)

4. Dajte odreen,baziran na osjetilima,opis vaih ciljeva i korake koji su potrebni za eljeni ishod.

5. Ekoloki,to znai da ste ukljuili cjelokupni odnos izmeu osobe i njezina okruenja (socijalno i fiziki)

6. Budite kreativni i smislite vie od jedne opcije da dosegnete svoj cilj.

7. Prvi korak je specifian i izvodljiv.

8. Budite fleksibilni, poveajte svoje mogunosti da birate.

9. Koja sredstva, kakve vremenske rokove, koje uvjete ete organizirati?

10. Mislite na svoj cilj jo jednom. Da li primjeujete to se promijenilo?Vjeba 2: to elite postii s ovim NLP teajem Vae neograniene moi?

2. to je NLP?

NLP znai:

NLP je skupina uinkovitih alata pomou kojih moemo promijeniti sami sebe.

NLP se poeo koristiti u SAD-u , ranih sedamdesetih. Richard Bandler i John Grinder su istraivali strukturu komunikacije i promjene. Pronali su da jezik, neuropsihologija ikibernetika ineosnovu komunikacije. Nazvali su tu novu tehniku: Neurolingvistiko programiranje.

U poetku su uili i nadahnuli mnogo psihologa, psihijatara, volontera. Mnogi od njih sada koriste NLP tehnike u njihovoj radnoj praksi. Danas se NLP esto primjenjuje u businessu, managementu, marketingu i managementu radne snage, u edukaciji uitelja, treniranju te u osobnom razvoju.

Ime Neurolingvistiko programiranje je bilo pokuaj da se u kratkim postupcima opie opus ove nevjerojatne koliine uspjenih uviaja i vjetina.Neuro se odnosi na to kako osjetila, um i tijelo rade, te meusobno utjeu jedan na drugoga.

Lingvistino (lingua znai jezik ili govorni jezik) se odnosi na uvid u miljenje jedne osobe koje moe biti steeno podrobnom panjom na njihovu upotrebu jezika, ukljuujui govor tijela i tonalitet.

Programiranje se ne odnosi na kompjutersko programiranje, ve na studij razmiljanja i modela ponaanja ili programiranja koje ljudi koriste u njihovom svakodnevnom ivotu. Takoer se odnosi na mogunost promjene vlastitioga ponaanja. Ljudi esto pomiljaju da NLP znai biti programiran.

Bolje objanjenje imena NLP bi trebalo biti: ne vie pasivan, ili planiranje novoga ivota.Ime neurolingvistiko programiranje koristi se ve oko 30 godina, pa izgleda da smo zaglavili s njim. Zato je u globalu skraeno na njegove inicijale NLP.

Moe se rei da je NLP postao uspjean ne radi naslova, ve usprkos njemu. I, suoimo se s tim ako neto s tako udnim imenom moe postati ovako popularno, mora biti dobro zatoto naslov uope ne utjee na to.3. Tri ivotna pitanja

1. Na to se fokusira?

2. Koje znaenje pridaje tomu?

3. to radi?Vjeba

Razgledaj naokolo ovu prostoriju!

Izaberi tri stvari koje ti privlae panju!

Koje im znaenje pridaje?

1. Moj fokus

Moj fokus

Moj fokus

2. Znaenje koje pridajem

Znaenje koje pridajem

Znaenje koje pridajem

3. to bih mogao poduzeti

to bih mogao poduzeti

to bih mogao poduzeti

4. Tko je tko?

Osnivai NLP a: Bandler i Grinder:

Ljudi koji su utjecali na NLP i bili vani za njega:

5. Pretpostavke NLP- a

NLP se uvelike bazira na praktinim iskustvima, vie nego na akademskim teorijama, NLP-ove pretpostavke neke jedinstvene NLP-u, neke posuene od General Semantica, kibernetike itd. veoma su korisne kao vodii u razmiljanje iza NLP a u cjelini. Zato to su esto izraavane u jednoj reenici, ponekad su krivo shvaene kao maglovite i/ili idealistike. U stvarnosti, one su sve ekstremno pragmatine I uinkovite.

Pretpostavke su djelotvorne za tebe, ako u njih vjeruje. One nisu istinite ili lane. Neke od najvanijih pretpostavki NLP-a su: 1. Potovanje tueg modela svijeta

2. Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete

3. Va um i tijelo su dijelovi istog sistema, ne moete ih rastaviti.

4. Mapa nije teritorij

5. Najvanija informacija o nekome je njegovo/ njezino ponaanje.

6. Ponaanje je prilagodljivo. Aktualno ponaanje je najbolji izbor.

7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeru.

8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i moda e eljeti promijeniti njegovo/njezino ponaanje.

9. Svi imaju sve potrebne resurse

10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata

11. Osoba s najveim brojem izbora u danoj e sitaciji najvjerojatnije dobiti najbolji rezultat.

12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna informacija o aktivnosti13. Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak nedostatka veze

14. Promjena urzokuje promjenu

15. Ne moete ne komunicirati

16. Svi postupci bi trebali poveavati mogunosti donoenja razliitih odluka

17. Prihvatite stvarnost kakva jest

Objanjenje pretpostavki

1. Potovanje tueg modela svijeta.

Tumaenje:Uspjena komunikacija jedino moe biti izvedena iz potovanja tumaenja svijeta koje imaju drugi ljudi. injenica je da svatko ima vlastiti model svijeta, ovisno o njegovim/ njezinim osobnim iskustvima. Dobri su primjeri ljudi koji su imali velikoga uspjeha s potovanjem modela tueg svijeta: Nelson Mandela, Mahatma Gandhi, Martin Luther King.

2. Znaenje vae komunikacije je u odgovoru koji dobijete

Tumaenje: Ovdje se pretpostavlja da e ljudi reagirati na ono to misle da vi mislite, to moe biti tono ili netono tumaenje stvarnoga znaenja.(Molim vas zapamtite da je komunikacija cijela poruka ne samo to ste rekli, ve i svi ostali neverbalni signali.) Vrijednost ovog tumaenja je u tome to istie, da ako hoemo da ljudi reagiraju na ono to kaemo, onda moramo priati s njima a ne u njih. To znai da moramo stalno biti svjesni reakcija drugih ljudi, te stoga prilagoditi nau komunikaciju, bolje nego samo pretpostaviti da su razumjeli ono to smo htjeli da razumiju.

3. Va um i vae tijelo su dijelovi istog sistema, ne moete ih rastaviti.Tumaenje: Gledite da su nae tijelo i na mozak/um zasebno bie je bilo razvijeno u medicini oko 1930. i 1940. godine. Ako neto nije bilo u redu s vaim tijelom od glasnog disanja do malignog raka jedino rjeenjeje bila neka vrsta fizikog tretmana. Unato njegovoj poziciji (doslovno) u centru nervnog sistema, u medicini je steena predrasuda da se utjecaj mozga/ uma zaustavlja na vratu. Ironino, ovo se pojavilo u isto vrijeme kada je General Semantics istraivao ideju da je mentalna aktivnost imala izravan odnos s psiholokom aktivnou. Tek se u zadnjih nekoliko desetljea dolo do provjerenih dokaza koji izvan svake sumnje pokazuju da je imunoloki sistem, na primjer, integralno povezan s modanom aktivnou tako da, na primjer, mentalni stres moe blokirati djelovanje imunolokog sistema i time dovesti do pogoranja tjelesnog zdravlja.Vjeba 3: Tijelo i um.

Napravite krug kaiprstom I palcem vae lijeve ruke.

Poveite va kaiprst i palac desne ruke kroz prvi krug. Krugovi su meusobno povezani i rastavit e se jedino povlaenjem jedne od vaih ruku.

Mislite na vrlo ugodnu i uspjenu situaciju i jako potegnite da raskinete krug. Koliko sile morate upotrijebiti?

Mislite na vrlo neugodnu i groznu situaciju i povucite opet. Da li je malo

lake?

4. Mapa nije teritorijTumaenje:Ovo je moda najvanija samostalna pretpostavka u cijelom NLP-u (originalno razvijena od Alfreda Korzybskija, osnivaa General Semantics-a).

Najjednostavnijim rijeima to znai da smo uvijek pomalo odvojeni od stvarnosti. Crtamo karte, ali karta zapravo nije mjesto koje je nacrtanoimimoramoreagiratinaono tosezapravodeavaokonas, raenegodase alimodastarinisuonakvekakvebitrebalebiti.Isto tako, moramo razumjeti da su rijei samo vrsta stenografije za stvari koje opisuju. Da bi pojasnili to to znai, samo pogledajte rijei na novanici. to zapravo znai obeajemo da emo platiti donosiocu? Kako bi zapravo izgledali funta ili dolar odvojeni od novia ili novanice koji predstavljaju ili simboliziraju financijsku vrijednost? Svaka metafora nije ono to pie; rijei nisu stvari koje opisuju; simboli nisu stvari koje predstavljaju, vae unutarnje tumaenje nije stvarnost. Pogledajte NLP-ov komunikacijski model.

5. Najvanija informacija o nekome jest njegovo/njezino ponaanje

Tumaenje: Da bi bili uinkoviti u naoj komunikaciji vano je odvojiti ponaanje od osobe. Opis neijeg ponaanja bez predrasuda moe njega/nju pribliiti stvarnosti i zapoeti strategije promjene.

6. Ponaanje je prilagodljivo, a prirodno ponaanje je najbolji izbor koji postoji Tumaenje: Drugim rijeima: Ako usvojimo odreeni oblik ponaanja to je zato to je to nekada funkcioniralo. Mi (ne)svjesno donosimo odluku o tome kako emo se ponaati prema svim naim iskustvima i uvidima koje u tom trenutku imamo na raspolaganju. Problem je u tome to se esto ponaamo na nain koji vie nije prikladan. Moram rei da, ako prihvatimo ovo tumaenje, shvaamo da je najuinkovitije rjeenje pronai novo, vie prikladno ponaanje, bolje nego da se drimo za izdueno post mortem staro ponaanje (to e jo vie uvrstiti staro ponaanje).

7. Svako ponaanje ima pozitivnu namjeruTumaenje:Ovo je najvjerojatnijeNLP-ovanajkontraverznijapretpostavka, sobziromnatodaje estokrivoshvaena. Ono to zapravo elimo rei jest da svako ponaanje ima pozitivnu namjeru, sve dokle god je osoba koja pokazuje to ponaanje zainteresirana. Ovo ne znai da je to ponaanje najbolji izbor (s objektivnog stajalita). Niti znai da e to ponaanje imati pozitivne uinke na bilo kog drugoga. Klasian primjer onoga to bi mi nazvali obrnuta pozitivna namjera je ponaanje naprasitog direktora koji postie ponovno samopotovanje gazei ljude pod njim.Rjeenje takvog neprimjerenog ponaanja je da se pronae nain na koji e se zadovoljiti svrhu nekim vie prihvatljivim sredstvima. Na primjer, dati direktoruzadovoljstvo da on vie nema potrebe maltretirati svoje zaposlenike.

8. Neije ponaanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i moda e eljeti promijeniti njegovo/njezino ponaanjeTumaenje: Ako kaete: Ti si glup to degradira na nivou identiteta. Ako kaete da tvoje ponaanje moe biti vie racionalno, potie promjenu.9. Svi imaju sve potrebne resurseTumaenje: Ovo je jedna od kakljivih pretpostavki zato to ne odgovara u potpunosti pretpostavci na kojoj je zasnovana.to je Erickson zapravo rekao jest da svaki pacijent ve ima sve potrebne resurse da bi se suoio s trenutnim problemom. Odnosno, na nekom nivou ve su znali kako je problem nastao i znali su to im je sve potrebno da bi ga rijeili. to zapravo nije isto to i rei da mi svi imamo bilo koje resurse (ili sposobnosti) da nas izvuku iz svake situacije. ak i ako prihvatimo ovu pretpostavku, kao to se obino kae, predlaem da moramo primiti na znanje dvije kvalifikacije koje ja zovem Bradburijeve krunice:

Da bi koristili resurse moramo:

a. Znati da ih imamo, i

b. Znati kako ih koristiti

(iako ne nuno svjesno).

Dopustite mi da objasnim to mislim odnosei se na pitanje kako bi djeca trebala biti educirana.

Neki ljudi, uzet emo u obzir da ve imamo sve potrebne resurse, tvrde da djeca moraju imati slobodu uiti ono to ele, kada ele, i da e na kraju tako nauiti sve to moraju znati.Oni u tradicionalistikoj grupi istiu da, poprilino tono, taj pristup jednostavno ne djeluje i da edukacija zato mora biti paljivo strukturirana i kontrolirana.Trei, i najstvarniji pristup uzima u obzir sva tri dijela NLP-ove pretpostavke, stoga:

Djeca imaju sve resurse potrebne da ue uinkovito (ako nemaju, kako ue hodati i priati bez poduka?)

i moraju shvaati da imaju tu sposobnost

... i kako ju koristiti

Drugim rijeima, djeca trebaju pomo i nekoga da ih vodi. Naposljetku, edukacija je ivi process, a ne statian dogaaj. Prvo i najvanije, moraju nauiti kako uiti. Samo baciti orue ispred njih i oekivati da se snau s istim je totalno lo poetak. S druge strane, previe strukture i kontrole moe uenje uiniti dosadnim rutinskim zadatkom. I to smo onda dobili!

10. Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultataTumaenje: Ovo je jako vana stavka, zato to znai da smo mi stvarno odgovorni za svoj ivot. to mi radimo je jako vano, to damo dobijemo natrag, va je izbor odluiti to ete uraditi. To odreuje vae rezultete.

11. Osoba s najveim brojem izbora u danoj sitaciji e najvjerojatnije dobiti najbolji rezultat.Tumaenje:Ovo je povezano s idejom od BATNA (najbolja alternativa je da se ne sloite)

Ako idete pregovarati sa samo jednom opcijom na umu i ne postignete taj odreeni ishod onda ste u jednosmjernoj ulici. S druge strane, ako imate nekoliko opcija na umu (prioritetno od najdrae opcije do najmrskije opcije, naravno) onda ete najvjerojatnije postii barem jedan eljeni ishod.

12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna informacija o aktivnosti Tumaenje: Kada neto ne ide onako kako smo to planirali, mi to obiavamo gledati kao neuspjeh.Ovisno o ozbiljnosti situacije, tada se moemo razljutiti, iziritirati, rastuiti, pasti u depresiju, biti zabrinuti, osjeati krivnju, itd. Nita od navedenog ne vodi niemu.Ali to se dogaa ako tu situaciju vidimo kao povratnu silu ,radije nego poraz. Pravo ivotno iskustvo kako neto ne treba napraviti? Umjesto da mislimo da smo u krivu, neto smo nauili. Umjesto da se osjeamo loe, pravimo novi plan akcije i pokuavamo ponovno. Ugodno, ruiasno obojano pozitivno razmiljanje? Ne zapravo. Edison je pronaao oko 1.000 materijala koji nisu pogodni kao vlakno za arulju prije nego je naao ono koje je bilo pogodno. Hrpa knjiga best-selera su bili odbijani od dvadesetak izdavaa prije nego to su bili prihvaeni za objavu. I uvijek se sjetite loe talentiranog skauta iz Decca recordsa koji je odbio Beatlese i rekao im da nemaju budunost u muzici.

13. Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak nedostatka veze

Tumaenje: Ova pretpostavka vas potie da traite vie odnosa kad dobijete reakciju u obliku Da, ali 14. Promjena urzokuje promjenuTumaenje: esto se govori da jedina osoba koju zapravo moe promijeniti, smo mi sami. NLP ide jedan korak naprijed i obznanjuje da mijenjanje vlastitog ponaanja neizbjeno ima uinak na ljude oko vas. Manje poznato gledite, dobijeno iz grane kibernetike, je da kada se jedan element u sistemu promijeni, cijeli sistem se mora promijeniti na bilo koji nain koji je potreban da se prilagodi promjeni. Postoji fascinantan mali eksperiment koji demonstrira istinu ove pretpostavke. Grupa od troje ljudi je sjedila u inae praznoj sobi na takav nain da je svaki od njih na neki nain vie-manje gledao u dvoje drugih ljudi u sobi. Nitko nije govorio, nitko se nije kretao okolo, ili gestikulirao ili slao druge neverbalne poruke. A ipak U svakom pokuaju, nije bilo potrebno vie od dvije minute, da osoba s najsnanijim osjeajima, pozitivnim ili negativnim, projicira te iste osjeaje na drugo dvoje ljudi.

15. Ne moete ne komuniciratiTumaenje: Ljudi obino misle da mogu izbjei osobnu odgovornost tako da nita ne kau. Ova pretpostavka istie da mi konstantno komuniciramo, rekli mi neto ili ne, pomou neverbalnih signala. U skladu s tim, oito je da se vie moe dobiti prihvaanjem odgovornosti za svoje postupke nego dranjem na odstojanju.

16. Svi postupci bi trebali poveavati mogunosti donoenja razliitih odlukaTumaenje: Ovo je dobra vodilja za razliite intervencije i povezana je s pretpostavkom broj 11.

17. Prihvatite stvarnost takvu kakva je Tumaenje: Samo prihvaanjem situacije takvom kakva je biti ete u mogunosti da poduzmete neto i promijenite, ako to elite.

Pretpostavke NLP-a su moan temelj na kojemu su sve NLP metode izgraene. Elektromotorna sila je ta koja pokretu daje snagu i tjera je naprijed. Neurolingvistika misao je da svatko stvara svoju stvarnost. Stoga su pretpostavke skupina potvrda o stvarnosti, ljudskom iskustvu, ljudskoj komunikaciji i promjeni.

Pretpostavke NLP-a su uvjerenja. One daju izravnu mo ljudskom ponaanju. U procesu promjene naeg ponaanja, promjena vlastitih uvjerenja je moan klju.

Ako elimo da kalup uspije, moramo nauiti kako kalupirati ljude koji su uspjeni. Pretpostavke NLP-a su modelirane prema ljudima koji su uspjeni u ivotu.

Pretpostavke nisu dokazano istinite ili neistinite, ve su jako uinkovite ako ih uzmete ozbiljno.

NLP-ove pretpostavke su preuzete iz razliitih znanstvenih podruja kao to su: psihologija (Freud), semantika (Korzibsky), transformativna gramatika (Noam Chomsky), teorija sistema (Gregory Bateson), kibernetika (W. Ross Ashby), pragmatizam (William James), fenomenologija (Edmund Husserl) i hipnoterapija (Milton Erickson).

Ako prihvatite pretpostavku u potpunosti i integrirate ju, poimanje stvarnosti e takoer biti formirano u tom smislu. Ono e reflektirati vae (komunikaciju) ponaanje. Vi stvarate najvei uinak na pretpostavke NLP-a ako ih vidite kao cjelinu, a ne kao odvojene dijelove. One utjeu jedna na drugu.

Pitanja:

1. U kolikom postotku ste vi odgovorni za svoju komunikaciju?

(Razmislite o tome, svaki odgovor je toan, koji odgovor je najuinkovitiji u vaoj komunikaciji.)

2. I u kojem postotku ste odgovorni za reakcije na vau komunikaciju?

(Ponovno razmislite o tome, svaki odgovor je toan, koji odgovor je najuinkovitiji u vaoj komunikaciji.)

Vjeba 4

Podcrtajte tri pretpostavke koje vam se ine najuinkovitijima.

Sjetite se situacije u ivotu gdje ste ih primijenili ili ste mogli primijeniti da bi dobili eljeni ishod.

6. Izotravanje osjetila

Vjeba 5: to briu naa osjetila?

1. Proitajte sljedei tekst jednom i izbrojite koliko se puta slovo F pojavljuje.

Zapiiteto:

2. Izbrojitejo jedanput, alisada sa veom panjom. Sada brojim.(zapiite to)

(odgovori su na zadnjoj stranici)

Kakvu radnju izvode naa osjetila?

Vjeba 6 Drvo glava: izotravanje senzora u vienju

1. to vidite na prvi pogled na sljedeoj stranici? (pogledajte na samo jednu sekundu). Koliko glava vidite?

2. Koliko glava vidite ako pogledate ponovno na jo jednu sekundu?

3. Koliko lica ete otkriti kada pogledate na jo deset sekundi?

4. Koliko vremena je potrebno da se napravi unutarnji opis?

5. Koliko vie vidite ako pogledate malo due s vie panje u neije lice, ako imate dui kontakt oima?

to nam je zapravo potrebno da dobijemo potpunu sliku?

Koliko ete vie vidjeti, vie uti, vie osjetiti ako si uzmete malo vie vremena za komunikaciju da bolje pogledate, ujete paljivije, osjetite vie od onoga to druga osoba eli rei?

Vjeba 7: Koja informacija nam je stvarno potrebna?

Vjeba 8 Koji je utjecaj vae utisnute generalizacije?

Kako se osjea ova osoba?:

Okrenite stranicu naopake (vidite takoer zadnju stranicu) Koje je vae opaanje?: .

I koje je vae tumaenje?.

Kako iskrivljujemo informaciju u naim filterima?

Koliko vano je uvidjeti razliku izmeu promatranja i tumaenja?

Vjeba 9. Vaa osjetila vas varaju!!

Jesu li su horizontalne linije paralelne?

Koje su razlike izmeu slike 1 i 2?

(Odgovor na zadnjoj stranici.)

to opaanje ini tonim?

Zbog neprestanog pomicanja vaeg oka ini se da horizontalne linije na obe slike prilaze jedna drugoj. U isto vrijeme ini se kao da skau. Znai da oko nije kamera koja registrira statine slike. Oko registrira samo promjene u intenzitetu svjetla koje pada na ipke i unjeve mrenice u fovei, koji su izazvani statikom slikom pokretima oka. Ponekad to oteava precizno zapaanje.

Naa zapaanja su ograniena naim osjetilima. Ne moemo stvoriti unutarnje tumaenje izvan mogunosti naih osjetila.

Vjeba 10: Koliko nogu ima slon?

1. Paljivo promotrite ovu sliku.

2. Koliko nogu ima ovaj slon?

3. Pokrijte donji dio papirom, koliko nogu sada brojite?

4. Pokrijte gornji dio, koliko nogu sada brojite?

5. Dajte objanjenje sa vaim unutarnjim tumaenjem u kombinaciji sa memorijom u vaim filterima.

Vjeba 11: Vidljivo vaim osjetilima ili interpretacijom?

Popunite desnu stranu: vidljivo vaim osjetilima (=osj) ili interpretaciojom (=i)

1. Njezine usne su se izduile i miii njezina lica su se napeli.

..

2. Na njegovom licu je bio topao izraz.

..

3. Bilo je oito da mu je laknulo.

..

4. Znao sam da njegovo srce kuca 189 otkucaja u minuti.

..

5. Zbog odgovornog posla bila je pod velikim pritiskom.

..

6. Njegov govor se ubrzao i ton njegova glasa se povisio.

..

7. Kada si ga dodirnuo mogao sam vidjeti znatielju na njegovom licu...

8. Odjednom se njezino disanje usporilo i njezina prsa su se jedva micala...

9. Njezino lice se smrailo kada je pogledala nadesno. ..

10. Kada je progovorila mogao sam uti radost u njezinom glasu.

..

11. Kada se nagnuo naprijed njegovo disanje se ubrzalo.

..

12. Kada se osmjehnula znao sam da je oarana.

..

13. Njegov glas je zvuao glasnije jer je bio uzbuen.

..

14. Uglovi njezinih usana krenuli su gore i tada sam znao da je sretna...

15. Boja njegove koe je problijedila i disanje mu se ubrzalo.

..

Napravite ovu vjebu i provjerite rijeenja na sljedeoj stranici.

Sjetite se nekih primjera iz vlastitog ivota u kojima ste interpretirali zapaanja razliito od onoga to vam je ta osoba kasnije rekla.

to mislite o citatu Friedricha Nietzschea, njemakog filozofa (1844. 1900.)

Ne postoje injenice, postoji samo interpretacija

O otrini osjetila

Vaan dio NLP-a jest otrina osjetila: gdje uputiti svoju panju i kako promijeniti i proiriti vae filtere, tako da primijetite stvari koje prije niste primijeivali. To je svijest o sadanjem trenutnom osjetu. To je mo sadanjeg trenutka. Kod komuniciranja s drugima to znai primijeivanje malih ali kljunih signala koji ti otkrivaju kako oni reagiraju. To su male promjene u boji koe, poziciji uglova usana, ubrzanje ili usporavanje disanja itd.

Kada razmiljamo, to jest, komuniciramo sami sa sobom, to znai da imamo povienu svjesnost o naim unutarnjim slikama, zvukovima i osjeajima.

Trebate otrinu osjetila da primijetite da li vas ono to radite vodi k onome to zapravo elite. Ako ono to radite ne djeluje, uradite neto drugo. Morate uti, vidjeti i osjetiti to se dogaa i imati izbore reakcija. Pregled ovih finih promjena i uskladivanje komunikacije prema njima naziva se kalibracija vjestina uocavanja promjena u boji koze, dranju,stavu,boji glasa, pa i promjena pulsa.

Svi ovi izvedeni naini obavijetavaju vas kao promatraa i vjebenika strukturalnih elemenata neverbalne komunikacije. Oni vam daju potrebnu informaciju o sadanjem stanju drugoga i stanju u kakvom se eli nalaziti. Ono otvara avenije za istraivanje i uinkovite reakcije.

Sigurno misli da sam ludLuda sam za njimInterpretacijaili zapaanje?

Vjeba 12: Vizualno kalibriranje, poblie promatranje neverbalnih znakova drugih

Teaj: Bandler i Grinder su otkrili da ljudi odjednog do drugog trenutka pokazuju stranomale promjene i da te promjene imaju strano vano znaenje. Stoga je vano da imate dovoljno otra osjetila kako bi osjetili te male promjene.

5 vizualnih neverbalnih signala izraza lica

1. Boja koe

SvijetlaTamna

2. Napetost koe

SjajnaMutna(ne sjajna)

Simetrina Asimetrina

3. Disanje

Brzina

BrzoSporo

Mjesto

VisokoNisko

4. Veliina donje usnice, pozicija ugla usana

LinijeBez linija

Kutovi usana

Prema gore Prema dolje

5. Oi

Fokus

OtarMekan

irina zjenica

PoveaneNisu poveane

Opaanje 1

(u parovima 2 x 6 minuta)

Osoba A zatvori oi i usredotoi njezine misli na osobu koju voli najvie. Osoba A zakima glavom ako je u potpunosti asocirana .Osoba B pomae pitanjima: P ogledajte u sliku kao da ga/ju vidite. ujte ponovno zvuk njegova/njezina glasa. Osjetite kako je biti u situaciji s tom osobom.

Osoba B promatra i upisuje na prethodnu stranicu 5 vizualnih znakova, ali samo onih najjasnijih.

Break state: B pita za primijer koliko ima svjetala u sobi

Opaanje 2

Osoba A se fokusira na situaciju s osobom koju najvie ne voli. (kima kada je u potpunosti asocirana). Osoba B ponovno pomae istim pitanjima.

B promatra i zapisuje najoitije vizualne znakove.

Break state:B pita za primjer kako je osoba A ila na NLP teaj jutros.

Test

Osoba B kae osobi A: Usredotoite se na osobu od ove dvije koju ste posljednju vidjeli.

A se ponovno fokusira najintenzivnije to moe na situaciju s osobom koju voli ili ne voli.

B promatra i zapisuje pet znakova (ne pogaajte odmah, uzmite si vremena za opaanje)

B tumai u skladu s opaanjima. Dali se osoba A fokusirala na osobu koju voli ili ne voli? B osoba objanjava svoja opaanja.

Napomena: Pripazite da osoba A uzme dovoljno vremena da se stvarno fokusira i asocira!

Promijenite uloge.

1. Zapiite to ste zapazili i koja je bila interpretacija.

2. Da li je vae opaanje bilo u skladu s onim to vam je druga osoba rekla o njezinom unutarnjem prikazu? Ako ne, nije vano, zato to je vjeba namijenjena proirenju otrine osjetila i moe biti puno uzroka koji su imali utjecaj na vizualne izraze lica.

3. Koji je va zakljuak?

Vjeba 13 Detalj ili prikaz?

Pogledajte u prikaz nizozemske potanke markice ispod.

Opiite to zapaate.

Sada pogledajte na prikaz iste markice na sljedeoj stranici.

Zapiite to ste zapazili.

...

Kakav je tvoj zakljuak o tonosti opaanja na blizinu i na daljinu?

...

Vjeba 14: Postajemo svjesni razlika u tonalitetu:

Koliko ivotinjskih zvukova prepoznajete?

Koliko ptijih?

Koliko muzikih instrumenata?

Koliko glasova moete raspoznati ?

Koliko razliitih osjeaja moete razaznati iz glasa?

Zakljuak jest da moemo puno nauiti iz razaznavanja tonaliteta!

Vjeba 15: Opaanje tonaliteta

Osoba A izblebeta priu bez rijei u 30 sekundi. Osoba B slua zatvorenih oiju. Osoba B se usredotoi na male razlike u tonalitetu:

1. Jaina zvuka (jako/lagano)

2. Ritam (regularan /ne regularan)

3. Savijanje glasa i naglaska na odreenim rijeima ili slogovima (ono moe biti protumaeno kao questioning or posing)

4. Tempo (brz / polagan)

5. Pauze izmeu rijei i/ili reenica

6. Visina zvuka (izraeno u herz-ima).

7. Boja glasa (priroda glasa, na primjer s mnogo ili malo overtones)

Zapiite svoja objektivna opaanja u desnu kolonu.

Zatim dajte svoja zapaanja o tome koje su sve emocije bile upletene u priu.

Sluajte radio ili televizor sa zatvorenim oima, bez obzira na sadraj. Popunite tabelu iznad po drugi put. Koja je razlika u odnosu na izblebetanu priu?

Tijekom dana sluajte razne varijacija tonaliteta glasova oko vas.

Ostavite tumaenje tih glasova za kasnije, vanije je vjebati sa znatieljom i iznenaenjem kod otkrivanja ove nove dimenzije u svim smjerovima.

Vjeba 16: Opaajte razlike u pljeskanju rukama i u koracima

U troje:

A zatvori oi.

B i C pljesnu rukama odmah ispred osobe A. Svaki put u istoj poziciji.

A opisuje razlike.

Onda ili B ili C ponovno pljesne rukama na istom mjestu.

A opisuje zvuk.

A pogaa dali je to B ili C.

Napravite isto to, ali s koracima ili s lupanjem.

Mali detalji postaju vani ako ih se primijeti.

Postanite svjesniji ogromnih izvora informacija koji postaju dostupni ako ete koristiti vaa osjetila tonije i fokusiranije.

Milton Erickson, poznati i uspjeni psihijatar jednom je rekao: "Da li ste znali da svaka vlat trave ima drukiju zelenu boju? Ako uzmete vremena i paljivije promotrite vlati trave, vidjet ete da je to stvarno istina. Kao biologu ovo mi puno govori. Jedna reenica iz prie Ericksona moe promijeniti osjeaj dana.

Slian fenomen se deava ako netko upravo kupi auto odreene marke, odjednom tu marku via svuda okolo. Ili netko tko je trudan, odjednom svugdje vidi trudnice.

Kada sam poeo raditi u Africi otrkrio sam da su Afrikanci jednako razliiti jedni od drugih, ba kao i Europljani, ali potrebno je vremena da se to spozna.

Kada sam nedavno putovao u Izrael i Palestinu, pokuao sam nauiti itati hebrejski i arapski. Uskoro sam postao svjestan injenice da neki simboli imaju znaenje, gdje ga prije nije bilo. Odjednom sam vidio hrpu tekstova koje sam prije previdio. Shvatio sam da je svaki uitelj koji mora uiti itati i pisati suoen s istim fenomenom. Panjom i promatranjem djeca ue zapaati male detalje koji imaju vano znaenje ako ih se primijeti.

Sytse

8. NLP komunikacijski obrazac

to je komunikacija, zapravo?

Robert Birdwhistlle je istraivao ljudsko ponaanje. Otkrio je da se ponaanje moe podijeliti na tri tipa:

Fiziologija: To ukljuuje sve to ima bilo kakve veze s pozicijom dijelova tijela, izrazom lica itd...

Ton: Ovo ukljuuje sve aspekte glasa; brzini govora, volumenu, glasnoi, trenucima tiine, ritmu itd.

Rijei

to odreuje uinak vae komunikacije? Uzmimo, na primjer, da vam netko govori neto, za to kae da je jako vano, jako zanimljivo. U isto vrijeme primjeujete da vas ta osoba jedva gleda, ona je nemirna i die brzo. Primjeujete takoer da ga jedva moete uti. Da li vjerujete u njegove rijei? Najvjerojatnije ne. Kako je to mogue?

Mehrabian je otkrio da je uinak komunikacije odreen:

U prosjeku 55 posto fiziologijom,

38 posto tonalitetom,

samo 7 posto rijeima koje netko izgovara.

U isto vrijeme je otkrio da je to najee nesvjestan proces.

Pojednostavljen NLP komunikacijski model

NLP komunikacijski model kao strip

Kompletni NLP komunikacijski model

Vjeba 18: Va unutarnji prikaz 2

Zapiite ,svatko za sebe, barem pet rijei, koje vam padnu na pamet u vezi s rijei blagdan.

Koliko puta e tih pet rijei biti spomenute od svih u grupi?

Prebrojte zajedno koliko je svaka rije bila zapisana

Da li je unutarnji prikaz svakog lana grupe za rijei blagdan ista? Kakvu posljedicu to imana vau komunikaciju?Objanjenje NLP Komunikacijskog modela

NLP komunikacijski model je najvaniji dio NLP a, , praksa i izvedba potjee od njega. Bez obzira priamo li o sidrenju, strategijama, vrijednostima, stvaranju ciljeva, sve se uvijek vraa na ovaj model.

Richard Bandler i John Grinder zapoeli su NLP sa analizom svojstava uspjenih ljudi, koji su uinkoviti u komunikaciji meusobno i s drugima. Onda su oni to ralanili i predstavili kao model.

Pa, to je to?

Kad vanjski doivljaj ue u na nervni system, nai ga filteri obriu, izmijene i generaliziraju.

Vanjski doivljaj moe biti slika (vizualno), neto to ujemo (audio) ili neto to kaemo sami sebi (digitalni audio); osjeaj koji imamo to moe biti osjeaj unutar nas ili taktilan osjeaj; miris (njuh) ili okus neega .

Filteri su vrijeme, prostor, materija i energija, jezik, sjeanja i odluke, meta programi i nae vrijednosti, uvjerenja i stavovi. Oni filtriraju nae iskustvo i tako stvaramo unutarnje tumaenje. Mi ta i skustva oznaavamo naim unutranjim dijalogom digitalnim audiom. Moda niste svjesni toga, ali va unutarnji dijalog stvara prijedloge koje vi dajete vaem podsvijesnomu mu. Vae stajalite, vaa procjena vaeg iskustva takoer utjee na vrstu prijedloga koji e te dati vaem podsvijesnomu mu.

Evo zanimljivog dijela: mi imamo oko 2 milijuna plus bitova informacija koje u sekundi ulaze u sve kanale naeg nervnog sistema. Istraivanja su pokazala da je ljudski mozak sposoban primiti 134 bita u sekundi.

Mozak je informacijska procesorska jedinica i uzima informaciju, procesuira ju u unutarnje predstavljanje. Da bi se mogao nositi s 134 bita on ih grupira u praktine blokove od 7plus ili minus 2 bloka. Tako da, od 2 milijuna plus bita informacija na sekundu, na mozak je sposoban zaprimiti 134 u sekundi, pa promislite koliko proputamo.

Ljudski ivani sistem je dizajniran da prepozna obrasce koji postoje meu sadrajem informacija. Izostavljamo toliko informacija koje vidimo, ujemo, osjeamo itd. Nije u potpunosti mogue da skroz posvetimo panju svakoj informaciji koja nam doe. Tada nai filteri izbriu, iskrive i generaliziraju informaciju.

BrisanjeZbog ogromne koliine informacija kojima smo izloeni, potrebno je neke i obrisati.

Evo dobroga primjera:

Zmija u travi

Pita na nebu.

U nastojanju da razumijemo ono to vidimo, postoji tendencija da obriemo ono to nam nema smisla.

Distorzija (iskrivljenje)

Do iskrivljenja dolazi kada radimo pomake u naem osjetilnom iskustvu podataka krivo interpretirajui stvarnost.

GeneralizacijaGeneralizaciju vrimo baziranu na poznavanju i prolim iskustvima. Generalizacija nam omoguava uenje povezujui se s stvarima koje smo nauili u prolosti i onda generaliziramo prema tome iskustvu.

Svi smo iskusili dogaaj da smo bili negdje s nekim i da je taj netko totalno drugaije protumaio dogaaj kojemu ste prisustvovali ili to nam je netko drugi rekao oboje smo to uli, vidjeli i osjetili, ali na razliite naine. To je zato to briemo, distorziramo, generaliziramo informacije koje nam pristiu. Karta nije teritorij unutranja prezentacija koju imamo o nekom dogaaju ne mora nuno predstavljati ono to se stvarno dogodilo.

FilteriMeta programi su najnesvjesniji od svih naih filtera, i poznavajui neije meta programe moemo odreditu kako snetko barata s informacijama.

Vrijednosti su kako procijenjujemo na vanjski svijet; one odreuju to mi vjerujemo da je dobro ili loe, kao i nae motivacije.

Uvjerenja su rezultati vrijednosti. Ona su pravila koja imamo u naemu ivotu. Uvjerenja su ono to vjerujemo da je ili nije istina.

Sjeanja filtriraju ono to nam nije poznato. Naa sjeanja se formiraju prema gestaltu ( Prema Gestaltu : odabrana sjeanja su povezana s odreenim subjektom, totalna suma tih sjeanja e biti vea nego efekt pojedinane memorije) i, pogotovo kada ostarimo, oblikuju se prema onome sto smo preradili ili usvojili.

Mi takoer filtriramo prema odlukama u prolosti, te odluke su stvorile uvjerenja i onda filtriramo prema tim uvjerenjima.

Sa svim tehnikama koje imamo u NLPu,uvijek se vraamo NLPovom komunikacijskom modelu.

U procesu sidrenja, to je stanje(naa unutarnja emocionalna kondicija) to sidrimo u sidrenju.

U strategijama, moemo otkriti kako ljudi dijele i pristupaju informacijama i zapaziti kakvu unutranju reprezentaciju vole najvie

U modeliranju (temelj NLP a) saznajemo ljudske strategije, vrijednosti i motivacije da bi razumijeli kako rade to to rade i onda to repliciramo u nama.

Ako elite saznati vie o modelu i razliitim procesima, molim postavite pitanje.

NLP pretpostavka:

Rijei koje koristimo NISU podruje ili vanjski doivljaj ili stvari koje one predstavljaju. (karta nije teritorij)

9. Neuroloke razine

KonceptneurolokerazinejerazvioRobertDilts, pronalazeiinspiracijuuraduGregoryjaBatesona (vodeegantropologa, filozofaivaneosobeuranomrazvojuNLP a).Inspiriran Batesonom, Dilts zainje hijerarhiju razina koju um koristi da uredi njegov odnos s svijetom.Dilts je povezao te Logike razine s neurolokim funkcijama i strukturom mozga. To jest, Neuroloke razine!

Dok je navodna loginost modela bila napadnuta i Diltsova uporaba neurologije ponekad dovedena u pitanje, skoro svatko tko je radio s modelom svjedoi njegovom sposobnosti da opie ono to bi mi nazvali Nominalna razina adaptacije. Drugim rijeima, spoj pomak s Identiteta prema Vrijednostima i Uvjerenjima, koje proizlaze od Identiteta prema Okruenju u kojem pronalazimo sebe.

Klju do zdrave psihe, prema Diltsu, jest da usmjeravamo razine od vrha do dna tako da Identitet ima Uvjerenja & Vrijednosti da bi stekao potrebne Vjetinu & Znanje da bi demonstrirao prikladno Ponaanje u Okoliu. Neuroznanstvenici su nasli da Diltsova hijerarhija,po kojoj mozgovne strukture funkcioniraju po nivoima ,odgovara odnosima izmeu Vrijednosti I Vjerovanja, kao I Vjetina i Znanja

.

Vjetine & Znanje (takoer zvani Sposobnost, ili kompetencija) ukljuuju viu razinu procesuiranja u kori mozga. Ondje su mentalne karte formirane iz senzornih informacija, drugih mentalnih reprezentacija i zamiljanja i planovi se stvaraju.

Meutim, Vrijednosti & Uvjerenja koje se odnose na pitanje Zato su povezane s limbnim sistemom, i, posebice, amygdalinom stimulacijom hipotalamusa. Integracija informacija limbnog sistema iz kore velikog mozga i regulacija autonomnog nervnog sistema ,znai da psiholoke promjene kao kakljanje koe i ubrzanje orkucaja srca, esto se deavaju kada radimo na ovom nivou. Meutim , amygdala moe reagirati na odreene senzorske informacije bre nego to korteks moe procijeniti i planirati, rezultirajui takozvanom emocionalnom otmicom. Ljudi mogu reagirati prije nego razmisle i bez bilo kakvog osjeaja za posljedicu kada su njihove Vrijednosti & Uvjerenja izazvani.!

Zanimljivo da, ponovno preuzimajui od Batesona, Dilts takoer identificira razliite lingvistike obrasce i rijei povezane sa svakom razinom ( Ovo se odnosi na rijei s desne strane grafikog prikaza)U Diltsovoj hijerarhiji, to via je razina promjene, vei e biti cjelokupni utjecaj . to ne iskljuuje promjenu na niim razinama prema gore iako je to mogue tee odrati.

Vjeba 19: Neuroloke razine

1. Uzmite jedan ozbiljan, ali ne prevelik problem.

2. Poloi rijei neuroloke razine na tlo s razmakom od 30 40 cm3. Zaponi s Okruzjem ili Ponaanjem na dnu, onda hodaj korak po korak prema Misiji i vrati se od Misije do Okruenja.

4. Promijeni to bre moe u rjeenje problema

5. Primjeuje li kako energija tvoje Misije mijenja tvoju neuroloku razinu ako se vrati.

Duhovnost misije: najvia razina,

Koji je moj cilj u ovom ivotu?to je znaenje moga postojanja? Temelj moga postojanja. Iz kojeg razloga radim bilo to? Okreni se i pogledaj od najvie misije do tvoga identiteta.

to je tvoja krajnja najvanija misija u ivotu?

Identitet:

Osnovni Ja osjeaj, moja samoprocjena, osjeaji i moje posveenosti u ivotu. Da li uvijek mora ispuniti zahtjeve drugih ili esto trai da drugi urade ono to ti eli uraditi? Tko sam ja? to znaim drugima?.Osnovni Ja osjeaj, centar vlastitog samoprocijenjivanja, osjeaja i posveenosti u ivotu. Tko si ako izvede ovu misiju?

Vjerovanja, uvjerenja i vrijednosti

Sve ideje u koje vjeruje da su istina, tomisli da je vano? Zato neto radi?Sve ideje u koje vjeruje da su istina, to misli da je vano?

Koja uvjerenja i vrijednosti odgovaraju tvojoj misiji?

Vjetine, znanje, sposobnost, ovlatenost

Svi naini ponaanja, ope vjetine, strategije, znanje, ono to orijentira tvoje ponaanje. Kako radi sve te stvari?Svi naini ponaanja, ope vjetine, strategije, znanje, ono to orijentira tvoje ponaanje. Kako radi sve te stvari?

Ponaanje

Vae specifino ponaanje i reakcije u vaem okruju. to radite?Vee specifino ponaanje i reakcije u vaem okruju.

Moete poeti ovdje

Neeljeno ponaanje

Koje ponaanje e primijeniti?

Okruje

Vanjske mogunosti ili granice?

Gdje?Kada? S kim?Gdje?Kada? S kim?

7. Proces uenja u 4 koraka

to je proces uenja u 4 koraka?

Ovo je model uenja svjesna sposobnost u 4 koraka. Najranije podrijetlo nije u potpunosti jasno, iako je US Gordon Training International organizacija imala veliku ulogu u definiranju i promoviranju njihove uporabe. Proces uenja u 4 koraka objanjava proces i nivoe uenja nove vjetine (ili ponaanje, sposobnost, tehnika itd.). Najee je poznat kao proces uenja u 4 koraka ili model uenja svjesne sposobnosti, ponekad i kao ljestve svjesne sposobnosti ili matrica svjesne sposobnosti, iako se koriste i drugi opisi, ukljuujui terminologiju povezanu s svjesno vjet i svjesno ne vjet, koju voli koristiti Gordon Training. Ponekad se dodaje peti nivo ili razina na novije prilagoene verzije. Kako god to zvali, model svjesne sposobnosti je jednostavno objanjenje toga kako uimo, i koristan podsjetnik da postoji potreba za treniranjem ljudi porazinama.Uenik uvijek poinje na razini 1 nesvijesna nesposobnost, i zavrava na razini 4 nesvjesna sposobnost, nakon to je proao razinu 2 svjesna nesposobnost i razinu 3 svijesna sposobnost.Uitelji i treneri obino pretpostavljaju da su uenici na razini2,iusredotouju se prema postizanju razine 3, kada su uenici zapravo esto na razini 1. Trener pretpostavlja da je uenik svjestan postojanja svojih sposobnosti, prirode, vanosti, manjkova, i koristi od dobijene nove vjetine.. Budui da uenici na razini 1 nesvjesnoj nesposobnosti nemaju nita od tih stvari posloenih na svome mjestu, nee biti sposobni postii svjesnu sposobnost dok nisu u potpunosti postali svjesni njihove vlastite nesposobnosti. Ovo je osnovni razlog za neuspjeh mnogih treniranja i uenja.

Ako je svjesnost o vjetinama i manama niska ili ne postoji uope tj. uenik je na razini nesvjesne nesposobnosti uenik jednostavno nee niti vidjeti potrebu za uenjem. Jako je vano uspostaviti svjesnost o slabosti ili potrebnom treniranju (svjesna nesposobnost) prije pokuaja davanja ili araniranja treniranja ili vjetina potrebnih da se uenik pomakne s razine 2 na razinu 3.

Ljudi reagiraju na treniranje samo onda kada su svjesni potrebe, i osobnog dobitka koji e postii njime.Proces uenja esto postane tei nego je to potrebno, zbog loih osjeaja koje ljudi dobivaju kada pogrijee u uenju. Loi osjeaji proizlaze iz osuda kao ne radi to kako treba, ne radi to dovoljno dobro, nikada nee nauiti itd. Ironino je to da su krivi postupci i raenje greaka vitalni koraci u procesu uenja. A opet naa panja preesto ide na pokuaje izbjegavanja loih osjeaja, radije nego na uenje iz ruke. Razumijevanje 4razine uenja je vjetina koja pomae da proces uenja bude o uenju, a ne o loim osjeajima.1. Nesvjesna nesposobnost

Ne znam da ne znam kako da to napravim. Ovo je razina blaenog ne znanja prije nego uenje pone.

2. Svjesna nesposobnost

Znam da jo ne znam kako da to napravim je najtea razina, gdje uenje zapoinje i gdje je formirano najvie sudova protiv nas.

3. Svjesna sposobnost

Znam da znam kako ovo napraviti ova razina uenja je laka nego prethodna, ali je i dalje neugodna isamo svjesna.

4. Nesvjesna sposobnost

to, kae da sam napravio neto dobro? - finalna razina uenja vjetine je kada postane prirodni dio nas; ne moramo misliti o tome.

Koristei primjer uenja vonje auta, kao dijete sam prvo misio da sve to trebam napraviti jest sjesti za volan i okretati ga i koristiti pedale. Ovo je bila sretna razina nesvjesne nesposobnosti.

Kada sam poeo uiti voziti, shvatio sam da u tome ima puno vie nego sam mislio, i postao sam malo uplaen. Ovo je bila faza svjesne nesposobnosti. Bilo je toliko toga za napraviti i toliko toga za razmiljati, doslovno stotinu stvari i ponaanja za nauiti. U ovoj fazi sam poinio mnogo pogreaka, zajedno s predrasudama protiv samog sebe zato to to ve ne znam raditi. Otputanje predrasuda je ovdje kljuno zato to su pogreke dio procesa uenja. One su potrebne zato to je uenje esencionalno eksperimentalno i bazirano na iskustvo, pokuaj i pogreka. Informacija moe biti akumulirana, ali dok nije ispraksana i upotrijebljena, ona je samo informacija. To nije uenje, a pogotovo nije vjetina.

Vjebajui sam preao na treu razinu uenja svjesne sposobnosti. Puno bolje sam se osjeao ali moja vonja jo uvijek nije tekla glatko. esto sam morao razmisliti o tome to treba napraviti sljedee, i zbog toga sam se osjeao nezgodno i nelagodno.

Napokon, nakon dovoljno vjebi, doao sam do dijela gdje vie nisam morao razmiljati o svakoj sitnici to sam radio dok sam vozio. Razmiljao sam o inu vonje samo kada me neto upozorilo na to. Postao sam nesvjesno sposoban. Zbog lakoe i mirnoe u nesvjesnoj sposobnosti, moja vonja je postala mnogo sigurnija.

Neki ljudi imaju iskustvo da kada postanu svjesni neega to ne znaju napraviti, dobiju osjeaje poput: Kako sam glup! Nikada to neu nauiti! Ovo je preteko za mene! Moemo ovo vidjeti kao 2 korak, osjeaji su niski.Ali ako ti ljudi ipak odlue nauiti i trenirati, osjeaji postaju bolji (korak 3).Na kraju kada su toliko vjebali da to mogu napraviti bez razmiljanja i biti zadovoljni radi toga, to je korak 4.

Vjeba 21: Proces uenja u 4 koraka

Osoba A kae osobi B u kojem sportu je dobar/dobra (kao npr. Rolanje, skijanje ili snowbordanje, igrice, prianje viceva, muzika, kuhanje itd.). Takoer se sjeti kako ste se nauili nositi s uspjehom, ili razoaranjem, ljubavi, hodanjem, vonjom bicikla, novim jezikom, profisionalnom vjetinom, prelaenje ceste itd. Osoba A odgovara na sljedea pitanja:

1. Zato si to htio nauiti?

2. Kako si to nauio?

3. Koliko ti je vremena bilo potrebno?

4. Kako si se osjeao kada si po prvi put shvatio da to ne zna napraviti?

5. Koja je prva stvar koju si napravio a koju poslije?6. Kako si znao da si nauio?

7. Koja su bila 4 koraka? Zapii ih.

8. A i B mijenjaju uloge.

Vjeba 22: Vai najvaniji uitelji

Osoba A kae osobi B o troje ljudi, od kojih je najvie nauila (profesori, uitelji.) A odgovara na sljedea pitanja:

a. Koje kvalitete su oni imali koje su omoguile da ti uite od njih?

b. Kakve uvjete su stvorili, da bi uinili vae uenje moguim

c. Kako su vas motivirali?

d. Kad bi bilo mogue da sada, u ovome trenutku, kaete svojim najvanijim uiteljima neto, to bi im rekli?

8. etiri osnovne pretpostavke

Uvjerenja i pretpostavke su moan i jak alat ovjeanstva.Pretpostavke su dio naeg modela svijeta. Na model svijeta je onaj model koji koristimo da bi se nosili s podraajima vanjskog svijeta. Unutar NLP evih metoda po naem uenju, na start se sastoji od etiri osnovne pretpostavke. Ispada, da ako prihvatimo te osnovne pretpostavke i integriramo ih u nau dnevnu komunikaciju, sposobni smo ostvariti rezultate puno bre i lake

Sve te pretpostavke su modelirane od ljudi koji su u mogunosti napraviti mone i uinkovite promijene u njihovom komunikaciskom ponaanju.

1. Svo uenje, ponaanje, promijena je podsvijesno

Sve to nauite, sva vaa ponaanja i sve promijene to se deavaju se skladite na podsvijesom nivou. Naa podsvijest se odnosi na sve ega mi u ovome trenutku nismo svijesni. Milton Erickson je onaj koji je mnogo puta koristio mo ovog mohanizma podsvijesti u svojoj terapiji. On se oslanjao na injenicu da svaki ovjek u sebi ima sve kvalitete da bi bio uspjean u ivotu. A u isto vrijeme, svaka ljudska kvaliteta je spremljena u podsvijesnom umu osobe. Mjesto ili poloaj na kojemu su spremljeni Erickson zove podsvijest. Drugim rijeima, sve stvari kojih nismo svijesni.

Naa podsvijest je takoer sposobna baratati svim fiziolokim procesima naeg tijela. Disanje, probava, rad srca, itd. Sve to smo ikada nauili je negdje u podsvijesti, ak i ako su pobjegli iz svjesnog uma.

Ova pretpostavka, naravno, ne pokuava umanjiti vanost svjesnog uenja. Ako uite voziti auto, uite raditi puno stvari u isto vrijeme. Va svjestan um radi naporno da to to prije preda vaoj podsvijesti, da bi postali nesvijesno sposobni.

2. Ostanite na strani uzroka, a ne na strani rezultata

Isaac Newton (1642-1727) je osniva modela Uzrok Posljedica. Postoji pria da je on jednom leao ispod jabokovog stabla. Onda je odjednom osjetio udarac jabuke o njegovu glavu. Ovo bi moda svaka druga osoba nazvala sluajnou, no Newton je stalno razmiljao o tome i postavio si pitanje: Ako shvatim ovaj dogaaj ozbiljno, to je uzrok pada jabuke? Poeo je traiti pravi razlog pada i tako je otkrio zakon gravitacije.

Uzimajui ove zakone kao poetno gledite, za svaki problem postoji uzrok, pod uvjetom da vidimo problem kao rezultat neega.

Uzrok Posljedica uvjerenje nas vodi do uvida da ako hoemo rijeiti problem, najbolji nain na koji ga moemo rijeiti jest da promijenimo uzrok problema. Ili bolje: ako maknemo uzrok problema, cijeli problem e nestati. Unjihovim ivotima, mnogo ljudi mora se maknuti s pokuavanja mijenjanja rezultata uzroka. Vi sami ste oni koji odluuju kako e si tumaiti dogaaje koje proivite u ivotu. Nikada ne moete staviti te stvari izvan vas samih. Ako zna kako bi mogli utjecati na uzrok, imate klju do monog osjeaja da drite konce svoga ivota u svojim rukama. Izraz Idi i stani na stranu uzroka se esto koristi u NLP u. On je jedan od najznaajnijih alata do uinkovitih promijena.

Ljudi koji su na strani uzroka su uvjereni da imaju utjecaja na ono to se deava u njihovom ivotu. Oni znaju da su sretniji i uspjeniji ako svijet gledaju kao mogunost rijeavanja problema. Oni mijenjaju njihov nain razmiljanja i u mogunosti su da vide rijeenje.

Kao metaforu moete gledati na va ivot kao na autobus. Postavite si ovo pitanje: Gdje elite sjediti? elite li sjediti iza gdje va ivot ovisi o drugim ljudima? elite li preuzeti volan kao voza?

3. Neograniene predrasude

Dali ste ikada uli nekoga kako govori:

Ja to ne mogu...Nisam u mogunosti da to napravim...Ja sam predebeo, premali, glup, mlad, mrav itd.

Najrae nikada nebi nita poduzeo u vezi toga... Ovo mi nikada nee uspjeti...!Uvijek imam lou sreu...!

Ako ste uvjereni u to da neto nee uspjeti ili barem sumnjate u to, koliko et vaa potencijala uloiti u to? Ako ste prilagodili svoj mozak na NE USPIJEH, i to se stvarno dogodi, ponovno ste potvrdili vlastitu pretpostavku da neete uspjeti.

Ponovno ste bili u pravu. Imate novo negativno iskustvo, koje slaete na hrpu s drugim negativnim iskustvima.

Predrasude su moan okretni mehanizam uma. Predrasude su instruktori mozga. to vie uimo o ljudskom ponaanju, to vie uimo o izvanrednim moima koje predrasude imaju na na ivot. Prvi korak k uspjehu poinje s shvaanjem da su predrasude na izbor. Kada vjerujete u uspijeh i promijenu, onda imate i snagu da to postignete. Kada vjerujete u neuspijeh, postoji velika ansa da ete ga i doivjeti.

Vjeba 23a

a) Zapiite deset ogranienih predrasuda, koje primijeujete kod drugih ljudi (ili kod sebe).

b) Promijenite te ograniene u neograniene predrasude ili i osnaavajue predrasude.

c) Koje neograniene predrasude moete pronau u tekstu iznad?

Ovo je teko ----(Ovo jo nije lako

Vjeba 23b: od slabe vjere do vrstog uvjerenja

Pogledajte vae oslabljene misli i shvatite koja slaba uvjerenja su iza vas.

Imajte pogledati naslabljenjevaemislii shvatitekakvoslabljenjeuvjerenjajeiza toga.Pretvoritesadaoveslabljenjeuvjerenjaujaanjeuvjerenja.Ostvarite onoto stvarno elite.Odaberitestranu uzroka.Primijenite gana netoto moete uiniti sami.Uinite topozitivno.Uinite tomalo iblizu.Promijenite to uneto tostvarnoelitevjerovati, alijo uvijek ne vjerujete u potpunosti.

Vjeba 23c: Jezik uvjerenjaU dvoje

Korak 1 Spomenite osnaenje uvjerenja

Primjer: ja sam sladak, imam puno ljubavi, vrijedan sam, imam dozvolu za postojanje

B zapisuje ta uvjerenja u vrh tablice ispod

Korak 2 A spominje ohrabrujua iskustva u kojem je on ili ona ve pokazala ova osnaena uvjerenja. B zapisuje u noge tablice. Tablica, uvjerenja, postaje snanija I snanija sa to vie primjera uvjerenja

Korak 3 A i B se zamjenjuju

Korak 4 A i B potiu jedno drugo da uine neto s tim uvjerenjima u budunosti

4. Sredinji nervni sistem nije sposoban pohraniti poricanje

Rije ne postoji samo u naem jeziku, ne u naim mislima. U procesu stvaranja nae unutarnje reprezentacije, u dnevnom jeziku naih krivulja misli, na ljudski mozak nije sposoban zapamtiti bilo kakvo poricanje. injenica je da je jedino mogue ne misliti o neemu, tako da prvi ponemo razmiljati o tome.

Primjeri:

Ovo ne smijem zaboraviti ima totalno razliit uinak na nae ponaanje nego Ovo moram zapamtiti

Ne misli na roza slona e vas vjerojatno samo natjerati da mislite na njega. Lake je misliti na sivog slona i onda je roza slon van vae pameti.

Ne traim od tebe da zapamti broj tvoje kue.

Ne misli na tvoje posljednje jelo.

Ne misli na tvoju zadnjuosnovnu predrasudu.

O emu zapravo razmilja?

Ovo je jako vano znati. Sada moemo davati nama samima i drugima uinkovite poruke upute samo govorei ono to mi elim osim onoga to ne elimo. Ovo je takoer vano za promijenu, zato to ovu pretpostavku takoer moe tumaiti kao: Usredotoite se na ono to elite umjesto na ono to ne elite. Ako se ljudi ele promijeniti jako je vano da daju svu njihovu panju i energiju na njihov cilj, a ne na njihov problem.

O emu razmiljate, na koje misli va fokus postaje vei i vei.

Vjeba 24 Mali slon

1. Ne mislite na malog ruiastog slona

2. O emu razmiljate?

3. Mislite na malog sivog slona.

4. O emu sada razmiljate?

5. to je najbolja strategija za to da ne mislite na neto?

9. Sendvi povratni model

Ambiciozni profesionalci esto moraju biti uinkoviti manageri. S ovim na umu, koristan pristup za osiguravanje konstruktivne povratne veze prema osoblju moe se postii tako da prihvatimo sendvi pristup.

Gornja krika: Neto pozitivno.

Punjenje: Neto konstruktivno.

Doljnja krika: Jo neto pozitivno.

Takoer je vano imati na umu vae ciljeve u ostvarivanju povratne veze. Oni vjerojatno ukljuuju:

Motivirati zabrinutu osobu;

Ohrabriti ih da nastave s dobrim poslom;

Pomoi im da zatvore jaz izmeu sadanjeg nivoa/razine njihovog posla i nivoa koji ti (i vjerojatno oni) eli da bude;

Prema tome, s jedne strane, ne elimo demotivirati osobu previe istiui punjenje konstruktivan element povratne veze. Takoer je jako vano da ne napravimo sendvi s debelim komadima kruha. Kada to netko napravi, nitko ne moe osjetiti punjenje. Jednako tako je vano ne previe naglaavati pozitivnu povratnu vezu tako da se zaborave konstruktivne rijei.

U profesionalnim tvrtkama veina zaposlenika se eli razvijati i napredovati. Oni cijene konstruktivnu povratnu vezu pa je potrebno biti sposoban ju osigurati u smislu motivacije i pomoi. Pristup sendvi moe biti korisna struktura koja smanjuje izglede da ete morati demotivirati zabrinutu osobu.

Kako bi eljeli da se konstruktivna povratna veza dogodi vama?

Znate kako je vaan dobar osjeaj za proces uenja. Vie ste otvoreni za prijedloge, savjete i kritike ako ste u neutralnom ili pozitivnom raspoloenju. To je bit sendvi povratne veze. Postoje mnoge metode povratne veze koje su uinkovite i korisne. Sendvi povratni model je takva metoda koja se skoro svugdje moe upotrijebiti i biti vrlo uinkovita.

Dati povratnu vezu na ovaj nain je vrlo dobar nain treniranja u gledanju vas samih i drugih na konstruktivne naine.

Sendvi povratni model u dijagramu

Vjeba 25: Treniranje sendvi povratne veze

Vjebajte sendvi povratnu vezu kada netko iz grupe dri prezentaciju.

10. Prisnost

Biti na istoj valnoj duini

Prisnost je jedna od najvanijih svojstva ili karakteristika podsvijesne ljudske interakcije. Uobiajeno je od perspective biti u harmoniziranju, biti na istoj valnoj duini kao osoba s kojom priamo.1. lea i ramena u istovjetnom poloaju

2. kontakt oima

3. noge i stopala u istovjetnom poloaju

4. ruke i dlanovi neznatno razliit poloaj

Postoje mnoge tehnike koje bi trebale koristit u izgradnji prisnosti, kao: usklaivanje jezika tijela (tj. dranje, gesteitd.); odravanje kontakta oi u oi i usklaivanje ritma disanja. Neke od ovih tehnika su istraene u neurolingvistikom programiranju.

Klasini neobini primjer prisnosti moe biti naen u knjizi o psihoterapijskim interventnim metodama Miltona Ericksona. Erickson je razvio sposobnost da ue u model svijeta svojih pacijenata i, iz te prednosti (uspostavivi prisnost), on je bio sposoban napraviti ekstremno uinkovite intervencije (da bi pomogao pacijentima prevladati njihove ivotne probleme).

U neurolingvistikom programiranju, Richard Bandler i John Grinder su primijetili da obiteljska terapeutkinja Virginia Satir usklauje svoje predikate (glagole, pridjeve i priloge) onima koje koriste njezini klijenti. Oni su primijetili da Fritz Perls takoer radi sline stvari sa svojim klijentima. Nadalje je Milton Erickson oponaao stav tijela njegovih klijenata i pokrete. Meutim, zbog post polio sindroma, Erickson je bio ogranien u pokretima i nije mogao u potpunosti uskladiti svoje dranje tijela s klijentima. Umjesto toga, on bi promijenio njegov glas i poloaj glave u isto vrijeme s pokretima klijenta. Bandler i Grinder su izjavili da jednom kada je usklaivanje uspostavljeno, terapeut onda moe voditi klijenta mijenjajui njihovo vlastito stanje i nudei prijedloge. To je bio nain da se pobolja odgovornost i komunikacija.

Kako doi do dobre i duboke komunikacije? Kako moete potovati i cijeniti model svijeta druge osobe i zadrati svoj integritet? U obrazovanju, terapiji, konzuliranju, biznisu, prodaji i treniranju, rapport ili empatija je esencijalna da bi se uspostavila atmosfera povjerenja i participacije, unutar kojih ljudi mogu slobodno reagirati. to je potrebno napraviti da bi ostvarili prisnost s ljudima, kako stvaramo vezu povjerenja i odgovornosti, i kako moemo oplemeniti i proiriti ovu prirodnu vrlinu?

Da bi dobili praktini, radije nego teorijski odgovor, obrnite pitanje. Kako znamo kada su dva ovjeka u prisnom odnosu?

Dok gledate okolo po restoranima, uredima i mjestima gdje se ljudi nalaze i priaju, kako znamo koji su ljudi prisni, a koji ne? ini se da komunikacija samo tee kada su dvoje ljudi u prisnom odnosu, njihova tijela i rijei su usklaeni.

Ono to kaemo moe stvoriti ili unititi prisni odnos, ali to je samo 7 posto komunikacije. Govor tijela i tonalitet su vaniji. Moda ste primijetili da ljudi koji su prisni obiavaju kopirati i ujednaavati stav, geste i kontakt oima. To je kao ples, gdje partneri reagiraju i kopiraju pokrete jedan drugoga vlastitim pokretima. Oni su ukljueni u ples obostrane odgovornosti. Njihov govor tijela je dopuna.

Jeste li se ikada nali u situaciji da uivate u razgovoru s nekim i primijetili da su vaa tijela usvojila isto dranje? to je prisnost dublja, to je usklaivanje blie. Ova vjetina se ini uroena, budui da se novoroenad mie u ritmu s glasovima oko njih. Kada ljudi nisu prisni, njihova tijela to reflektiraju to god da govore, njihova tijela nee biti usklaena. Oni nisu ukljueni u ples i to se odmah moe vidjeti.

Uspjeni ljudi stvaraju prisnost, i povjerenje. Moemo stvoriti prisnost s kim god elimo time da svjesno rafiniramo prirodne vjetine koje koristimo svaki dan. Usklaivanjem govora tijela i tonaliteta moete vrlo brzo ostvariti prisnost sa skoro svakime. Usklaivanje kontakta oima je jedna oita vjetina i obino jedina koja je svjesno nauena u zapadnjakoj kulturi.

Reflektiranje, po definiciji tono kopiranje, je uglavnom premehaniko i kontraproduktivno.

Usklaivanje govora tijela

Da bi ostvarili prisnost pridruite se plesu druge osobe usklauji se s njezinim govoromtijela, senzitivno i s potovanjem. To izgrauje most izmeu vas i njezina modela svijeta. Usklaivanje nije primjetljivo. Ako pretjerate i indiskriminirate kopiju pokreta druge osobe, va partner u konverzaciji e to obino smatrati vrlo uvredljivim. Moe uskladiti pokrete ruke malim pokretima ruke, pokrete tijela tvojim pokretima glavom. Ovo se zove Prijelazno reflektiranje.Moe uskladiti raspodjelu tjelesne teine i osnovnog dranja tijela. Kada su ljudi nalik na jedan drugoga, onda se i sviaju jedan drugome. Usklaivanje disanja je vrlo moan nain stjecanja prisnosti. Moda ste ve primijetili da kada su dvoje ljudi u dubokoj prisnosti, oni diu skladno. Ovo su osnovni elementi prisnosti. Ali ne vjerujte meni. Pratite to se deava kada vi reflektirate druge. Onda pratite to se deava kada prestanete. Pratite to rade ljudi koji su prisni. Ponite biti svjesni toga to radite prirodno da bi to mogli rafinirati i izabrati kada ete to raditi.

Neslaganje

Posebno pripazite na to to e se dogoditi kada se ne slaete. Neki ljudi reflektiraju i usklauju nesvjesno, skoro kompulzivno. Neslaganje je vrlo korisna vjetina. Najelegantniji nain da zaviite konverzaciju jest da se iskljuite iz plesa, a ne moete se iskljuiti iz plesa, ako niste plesali uope.

Usklaivanje glasa

Usklaivanje glasa je jo jedan nain kojim moemo ostvariti prisnost.

Moete uskladiti: tonalitet, brzinu, volumen, visinu tona i

ritam govora. Ovo je kao da ste se prikljuili pjesmi ili melodiji neke druge osobe, stapate se i harmonizirate. Moete koristiti usklaivanje glasova da bi postigli prisnost u telefonskom razgovoru. I onda takoer moete nai krivi par, mijenjajui brzinu i tonalitet vaeg glasa da bi zavrili razgovor. Ovo je jako korisna vjetina. Zavriti telefonski razgovor prirodno, ponekad je jako teko.

Dva ograniena

Postoje samo dva ogranienja u vaoj sposobnosti da ostvarite prisnost: stupanj do kojeg moete uoiti dranje tijela drugih ljudi, gesta i govora, krivulja, i vjetina s kojom ih moete uskladiti u plesu rapporta. Odnos e biti harmonian plesi zmeu vaih integriteta. to moete napraviti i u to vjerovati cijelim srcem, i koliko daleko ste voljni graditi mostove do modela svijeta druge osobe.

Primijetite kako se osjeate kada usklaujete; moete se osjeati nelagodno usklaivati se s nekim ljudima. Takoer postoji i odreeno ponaanje s kojim se neete htjeti uskladiti direktno. Neete se uskladiti s krivuljom disanj ako je mnogo bra nego to je to vama prirodno, niti ete se uskladiti s krivuljom disanja osobe koja ima astmu. Moete reflektirati oboje malim pokretima ruke. Njihanje tijela moe prorijediti ogledalo u nemirne pokrete osobe. Ovo se ponekad naziva unakrsno usklaivanje, koristei neka analogna ponaanja radije nego direktno usklaivati. Ako ste spremni koristiti ove vjetine svjesno, moete stvoriti rapport s kime god hoete. Ne mora vam se sviati druga osoba da biste s njom stvoriti rapport, jednostavno gradite most do boljeg razumijevanja te druge osobe.

Stvaranje rapporta je izbor, i neete znati da je uinkovit ili kakve rezultate daje ako ga ne isprobate.

Dakle, prisnost je dodatak verbalnoj poruci. Ako je znaenje komunikacije odgovor koji dobijemo, stjecanje prisnosti je sposobnost da otkrijemo odgovor.

Koraanje i voenjePrisnost (rapport) vam doputa da sagradite most do druge osobe: imate nekakvu dodirnu toku razumijevanja i kontakt. S time ustanovljenim, moete poeti mijenjati vae ponaanje I oni e ga najvjerojatnije slijediti. Moete ih voditi u drugom smjeru. Najbolji uitelji su oni koji uspostavljaju prisni odnos, i ulaze u svijet uenika te olakavaju ueniku da ue u veliko razumijevanje toga predmeta ili vjetine. Oni se odlino slau s njihovim uenicima i dobar odnos ini njihov posao lakim.

U NLP-u ovo se zove koraanje i voenje. Koraanje uspostavlja most, kroz prisni odnos i potovanje. Voenje mijenja vae ponaanje koje druga osoba slijedi. Voenje nee raditi bez prisnosti. Ne moete voditi nekoga preko mosta, a da ga ne sagradite prvo. Kada sam rekao prijatelju da piem knjigu o neurolingvistikom programiranju, nisam koraao s njim, pa mu nisam mogao objasniti o emu piem. Zadravati svoje ponaanje i oekivati od drugih ljudi da to razumiju i koraaju s vama je jedan izbor. Ponekad e donijeti dobre rezultate, a ponekad nee. Ostajui stalno pri svome ponaanju dobit ete raznorazne rezultate i nee svi biti dobrodoli. Ako ste spremni promijeniti vae ponaanje da bi promijenili ishod, imat ete vie uspjeha.

Mi stalno koraamo, da bismo se uklopili u razliite socijalne situacije, da smirimo druge, i da sami budemo smireni. Mi koraamo s razliitim kulturama potivajui njihove strane obiaje. Ako elite ui u hotel visoke klase, nosit ete kravatu. Ispred sveenika neete psovati. Idete na intervju u prikladnoj odjei ako ste ozbiljni u dobijanju posla. Koraanje je osnovna vjetina koju koristimo kada raspravljamo o opim interesima, prijateljima, poslu ili hobijima. Mi koraamo emocije. Kada je netko koga volimo tuan, mi upotrijebimo ton i ponaanje suuti, a ne viemo Razvedri se!. Radi toga bi se vjerojatno osjeali jo gore. Mislite dobro, tj. imate pozitivne namjere, ali to ne radi. Bolji izbor bi bio prvo ogledati i uskladiti dranje tijela i koristiti njean tonalitet koji je usklaen s njihovim osjeajima. Onda postepeno se mijenjati i podeavati se vie pozitivnom i izvornom dranju tijela. Ako je most sagraen, druga e vas osoba slijediti. Oni e podsvijesno zapaziti da ste potovali stanje u kojemu su bili, i bit e voljni slijediti ako ele ii tim putem. Ova vrsta emocionalnog koraanja i voenja je moan alat u konzultiranju i terapiji.

S ljutom osobom, uskladite svoju ljutnju jedan stupanj ispod njihovog. Ako odete predaleko, postoji opasnost od eskalacije. Jednom kada ste usklaeni, moete ih poeti voditi dolje postepeno u mirnije stanje smirivajui vlastito ponaanje. Osjeaj za hitnost moe biti koraan i usklaen tonalitetom glasa, prianjem malo glasnije i bre nego obino.

Ostvarujete prisnost cijenei ono to ljudi govore. Ne morate se slagati s tim. Jedan dobar nain za napraviti ovo jest eliminirati rije ali iz vaeg vokabulara. Zamijenite ju s i. Ali moe biti destruktivna rije, ona implicira da ste uli to je reeno....ali...imate neke prigovore koje to sputaju. I je nevino. Ono se jednostavno nadovezuje i proiruje ono to je ve bilo reeno. Rijei imaju veliku mo. Razmislite o poduzimanju ove promjene. Moglo bi biti teko. Najvjerojatnije ete shvatiti da se isplati. I postii ete vie prisnosti. Ljudi koji dijele istu kulturu e imati sline vrijednosti i slian pogled na svijet.

Slini interesi, posao, prijatelji, hobiji, stvari koje volimo, stvari koje ne volimo, i politika uvjerenja e stvoriti neto prtisnosti. Mi se prirodno slaemo dobro s ljudima koji dijele nae osnovne vrijednosti i vjerovanja. Koraanje i voenje je osnovna ideja NLP-a. Ono ubraja prisnost i potovanje za model svijeta druge osobe. Ono pretpostavlja pozitivnu namjeru i moan je nain prema postizanju dogovora i zajednikog ishoda. Kako bi koraali i vodili uspjeno morate posveivati panju drugoj osobi i biti dovoljno fleksibilni u vlastitom ponaanju da bi mogli reagirati na ono to ujete i vidite. NLP je borilaka vjetina komunikacije: draesna, ugodna i vrlo uinkovita.

Vjeba 26 Mo DA, ALI rijei:

Otporjeznaknedostatkaprisnosti

Budite svjesni ako nekome dajete komentar, postoji mogunost da e primijetiti samo dio onoga to ste rekli. Razmotri sljedei primjer: Tvrtka je ostvarila profit od 5 milijuna funti ove financijske godine, ali zavravamo operaciju u San Francisku. Ako to tako kaete, ljudi e zapamtiti samo ono to ste rekli nakon rijei ali. Sada razmotrite sljedee: Tvrtka je ostvarila 5 milijuna funti profita ove financijske godine i zavravamo operaciju u San Fransicku. Ako to tako kaete, ljudi e zapamtiti to ste rekli prije i poslije rijei i.

Saznajte koliko malih rijei radi razliku u vaoj dnevnoj komunikaciji s Da, ali... igra za tri ili vie igraa.

1. Osoba A pone rundu jedan s dobra ideja (npr: Vani je sunan dan, kako bi bilo da uzmemo slobodno poslijepodne i odemo na plau?)

2. Osoba B odgovara .Da, ali ...' i ponudi vlastitu dobru ideju'.

3. Osoba C i svi drugi lanovi tima ponude njihove ideje, uvijek poinjui s Da, ali...

4. Runda dva se nastavlja s osobom A koja nudi dobru ideju.

5. Osoba B odgovara 'Da, I ...' i nudi vlastite dobre ideje'.

6. Osoba C i svi drugi lanovi tima nude njihove ideje, uvijek poinjui s Da, i...

Primijeujete li razliku?

Vjeba 27 Ne slaganje i prisnost

Osoba A ispria priu koja je vana osobi B.

Osoba B izbjegava kontakt oima, kontrastiranje govora tijela itd.

Oboje zapiite kako se osjeate.

Osoba A ispria drugu priu, osoba B radi najvie rapporta koliko moe.

Zapiete kako se osjeate.

Rapport. Nema nikakve veze s papirom s kojim ste doli kui iz kole s dobrim ili loim ocjenama. Kaite rappoor.

Pretpostavka 15: Sve je usmjereno da opet jednom bude kompletno svoj

Prisnost sa samim sobom

Jeste li svjesni svojih osjeaja i prihvaate li ih u potpunosti? Jeste li u harmoniji sa samim sobom? Znate li koji su vai najvei strahovi? Imate li napet odnos s vlastitim podsvijesnim osjeajima? Jeste li svjesni kako komunicirati sami sa sobom? Ako jeste, onda ste u mogunosti imati prisan odnos sami sa sobom.

Umjetnost je doi u kontakt s vaim podsvjesnim umom. Dajte si doputenje da vodite i nemojte forsirati.

Nasmijeite se sebi i diite mirno, uivajte u injenici to ste ivi.

Ako ostvarite napredak u ovoj umjetnosti onda ste takoer sposobni ostvariti prisan odnos s vaim partnerom za komunikaciju.

11. Sustavi reprezentiranja

Naa osjetila su ulazna vrata nae percepcije. Sve to znamo o svijetu spoznajemo putem naih osjetila. Imamo pet glavnih osjetilnih modaliteta ili sustava reprezentiranja.

Nae unutarnje subjektivno iskustvo je strukturirano u terminima tih osjetila. Kada razmiljamo, ili preraujemo informacije, mi re-prezentiramo informacije na nain da su osjetila na jedini kontakt s vanjskim svijetom.

V Vizualni vid

A Auditorni sluh

K Kinestetiki dodir

O Olfaktorni njuh

G Okusni okus

Dio jezika koji koristimo dolazi iz jednog od ovih sistema. Ove na osjetima temeljene rijei zovemo predikati.

Koritenje jezika temeljenog na osjetilima omoguuje vam da provjerite jeste li ukljuili sve sluatelje, u pogledu njihovih primarnih osjetila, u potpunu komunikaciju.To vam omoguuje da kreirate osjetima bogat opis prema kojem se svatko moe odnositi uinkovitije. Ukoliko ste se usuglasili oko ideje, to je bogatije opiete, uinkovitije e se priopiti.

Vizualni Auditorni Kinestetiki Olfaktorni Okusni

pogled

slika

svjetlo

izgled

focus

vizija

perspektiva rei

naglasak

pitanje

klik

ritam

jezik

govor

dodir premjestiti pritisak rukovati labavo bezosjeajan surovmiris smrad daak dimiti se sumnjiv zrak nozdrva

aroma

slatko

apetit

kiselo

hraniti

sono

zainjeno

Jezik neutemeljen na osjetilima sadri:

Razmisliti, znati, osjetiti, razumjeti, najave, odluiti se, objasniti, dogovoriti, uoiti, prepoznati, raditi, sudjelovati, zapamtiti. Sustavi reprezentiranja (poznati kao senzorni modaliteti ili skraeno kao VAKOG ) je neurolingvistiki model koji istrauje kako ljudski um pohranjuje informacije. On navodi da za praktine svrhe, informacija je (ili moe biti tretirana kao da je) obraena kroz osjetila.Tako ljudi govore sami sebi (auditorni osjet) ak i kad rijei nisu izgovorene, ili prave slike u glavi kad razmiljaju ili mataju (vizualni osjeaj), ili pak razmatraju osjeaje u tjelu (poznato kao kinestetiki osjeaj).

NLP dri bitnim u ljudskom kognitivnom procesu da je prepoznavanje subjektivnog karaktera iskustva vrsto povezano, i pod utjecajem injenice da su uspomene i percepcije pohranjene izmeu svakog osjetila, u umu. To znai da izrazi poput "Sve je nejasno" esto mogu biti doslovno nesvjesni opisi, bez kojih osjetilni sistem komunicira nesvjesno, gdje um opaa problem u obradi nekog mentalnog dogaaja.

U NLP-u, razliiti osjeaji i njihova uloga kao procesori informacija, su poznati pod nazivom sustavi reprezentiranja ili osjetilni modaliteti. Sam model se naziva VAKOG (prema poetnim slovima pojedinih osjetila). Budui da su okus i miris blisko povezani, ponekad kao etverostruko osjetilno utemeljeni opis. Submodaliteti su strukturalni elementi osjetilnih doivljaja, kao udaljenost, veliina ili druga kvaliteta.

Sistemi reprezentacije i submodaliteti u NLP u pruaju vrijedan terapeutski uvid (ili metaforu) te potencijalno radnu metodu, u to kako ljudski um organizira te subjektivno pridaje znaenje dogaajima.

Prikaz sustava reprezentiranja

Sredinju osnovu NLP-a ini vjerovanje da, kad su ljudi aktivni, koriste sustave reprezentiranja, koristei unutarnje reprezentacije materijala s kojima su u odnosu, poput razgovora ili pismenog zadatka. Ove reprezentacije mogu biti vizualne, slune, kinestetike ili ukljuivati ostala osjetila. Osim toga, osobe mogu stvarati reprezentacije ili podsjeati se neke. Na primjer, osoba zamoljena da slovka neku rije moe vizualizirati tu rije zapisom na komadiu papira ili ju moe uti kako zvui ili moe konstruirati oblik slovkanja primjenjujui logika pravila. (pp.138-139)[1]

Prema NLP u, za praktine svrhe mentalno pohranjivanje dogaaja i uspomena moe biti shvaeno kao izvedba putem pet osjetila. Na primjer, Einstein zahvaljuje svoje otkrie relativiteta strategiji mentalne vizualizacije, a mnogi ljudi prilikom donoenja odluka govore sami sa sobom u svojim glavama.Nain na koji je to uinjeno, i uinkovitost mentalne strategije, je osnova po kojoj NLP igra vaan dio u nainu na koji se odvija mentalna obrada. Ovaj pogled vodi do koncepta sustava reprezentiranja, te klasifikacije ljudi u vrste vizualne, slune ili kinestetike stereotipe. Ova ideja je kasnije diskreditirana, i ranih 80- tih izbaena iz NLPa, u zamjenu za razumijevanje da veina ljudi koristi sva svoja osjetila ( svjesno ili nesvjesno) i da dok jedan sistem moe izgledati da dominira, to je esto kontekstualizirano - globalno postoji balans koji dinamiki varira prema okolnostima i raspoloenju.

NLP tvrdi da u veini okolnosti i za veinu ljudi, tri od pet osjetilnih naina dominira u mentalnim procesima.:

vizualne misli - oima, mentalna predodba, prostorne svijesti slune (ili jezine) misli - zvuk, govor, dijalog, bijeli um kinestetike (ili proprioceptive) - somatski osjeaji u tijelu, temperatura, tlak, a takoer i emocije.Druga dva osjetila okusa i njuha, koji su blisko povezani, esto su manje znaajni u opim mentalnim procesima, te su isto tako esto smatrani kao jedan osjet.

Iz tog razloga, esto se susree pojam VAK u NLP referentnim tekstovima, kako bi nagovijestili ova tri osnovna sustava reprezentiranja, kao i nain 4-torka (ili VAKOG) ako autor eli ukljuiti sva osjetila ukljuujui i okus / miris. Isti izraz je takoer poznat kao Prvi pristup (John Grinder), ili primarno iskustvo (Freud).

Test zastupanja sustava reprezentiranja

Oznaite svaku od slijedeih reenica brojevima 1, 2, 3, ili 4.

Koritenjem brojeva iskaite vau preferenciju

4je najblie vaem vlastitom opisu

3je sljedei najbolji opis

2 je bolji opis

1je najmanje odgovarajui opis

1. Donio sam vanu odluku na temelju:

___ intuitivnog osjeaja ___ to zvui najbolje ___ to izgleda najbolje za mene ___ Tonog istraivanja i studija o toj temi

2.Tijekom rasprave sam vjerojatno uglavnom pod utjecajem: ___ tona neijeg glasa ___ako mogu vidjeti njegovo zakljuivanje ili ne ___ logike njegove argumentacije ___ako mogu razumjeti njegove prave osjeaje, ili ne

3.Ja usklaujem svoje osjeaje i misli najbolje :___na nain na koji se oblaim i kako izgledam __ po osjeajima koje dijelim s drugima ___po rijeima koje sam izabrao ___po tonu moga glasa

4. Stvari koje obavljam najjednostavnije su: ___ idealni volumen zvuka, pronalaenje najbolje fino ugoenog zvuka na stereo-instalacijama

___s intelektualnog gledita , odabiranje najrelevantnije toke u vezi sa zanimljivim predmetom

___ odabiranje udobnog namjetaja

___odabir bogate, atraktivne kombinacije boja

5.

___veoma sam osjetljiva na zvukove u mojoj okolini

___veoma sam dobar u brzom razumijevanju novih injenica I podataka

___veoma sam osjetljiva po pitanju odijevanja

___jako reagiram na boje i na izgled nove prostorije

BodovanjePrvi korak

Upii svoje odgovore iz testa u tabelu sa strane:

Drugi korak

Upiite brojeve, koji pripadaju svakom slovu.

Svako slovo dobiti e 5 brojeva.

Trei korak

Usporedite ukupan broj bodova koji ste dobili

etvrti korak

Upiite te brojeve u dijagram ispod i spojite tokice velikim markerom

Peti korak

Svaki rezultat je toan! Koji je tvoj najjai reprezentacijski sustav?

Usporedi svoj KITE s KITE ostalih. Kako to objanjava?

12. Tri kue

1. Jedna kua je smjetena u mirnoj ulici s utanjm lia stabala. U gotovo bilo koje doba dana moe uti kako ptice melodiozno pjevaju. Ima unutranjost koja tako rjeito pria da je teko ne zapitati se kako netko ne moe utjeti unutar nje. S vremenom zvuk drvea se pretvara u tiinu, moe uti vlastite korake, vani u vrtu uje zvuk ptica, povjetarac uti kroz granje, a zvuk vjetra kuca na prednja vrata. 2. Druga kua je nevjerojatno slikovita kao to moe odmah vidjeti, od srebrno-zelenih stabala od svjetlosti ulice. Stjee se dojam kao da se samo slikarstvo ugledalo na nju. Vizualno je zapanjujue, od dugog bijelog trijema ispred do predivnih detalja kojima je obloena i zodova boje bresaka. Prozori su posvuda pa ima dovoljno svjetla posvuda tijekom cijeloga dana. Toliko je toga lijepog za pogledati, od uskog svjetlosmeeg stubita do elegantno izrezbarenih hrastovih vrata. Moe provesti dan samo zastajkujui na svakom uglu i otkrivajui nove stvari. 3. Trea kua je tea za opisati. Mora otii i sam ju doivjeti, jednostavno ju mora osjetiti. Ta je konstrukcija vrsta i ohrabrujua. Njene sobe imaju karakteristinu toplinu. Na totalno neodreen nain, dodiruje neto vrlo temeljno u vama. Gotovo njegujui. Ima osjeaj da sjedi u uglu i upija njene pare i to te ini tako smirenim. U sva tri sluaja, ja priam o istoj kui. Prvi sluaj je na temelju zvuka, drugi je vizualni, a trei je s kinestetskog stajalita. Kada bi pokazivao kuu grupi ljudi, da bi u potpunosti oivio njeno bogatstvo, zakoraio bi u sva tri sluaja. Reprezentacijski sistem svake osobe odreuje koji od opisa ju najvie mami. Ali zapamti, ljudi koriste sva tri. Najbolji nain komunikacije je koristiti ih sve, istovremeno se fokusirajui na onaj sistem koji druga osoba najvie koristi.

Vjeba Predikati

Poni raditi listu vizualnih, slunih i kinestetikih rijei. Sljedeih nekoliko dana sluaj ljude s kojima razgovara i odredi koje rijei najee koriste. Tada razgovaraj s njima koristei iste rijei. to se dogaa? Zatim razgovaraj koristei drugi reprezentacijski sistem. to se dogaa ovaj put?

Temeljeno na Vae neograniene mogunosti, Anthony Robbins stranica 239

Vjeba glagola 2

Oznai sa: V= vizualno, At= auditivno tonski, K= Kinestetiki, Ad= auditivno digitalno1. Razumijem te

2. elim razumijeti

3. ini mi se jasnim.

4. Pitam se

5. Vidio sam sjaj u tvojm oima

6. Jesi li uspio razumijeti?

7. Razumijem te

8. Ne zvui poznato.

9. elim da ovo pogleda.

10. Svodi se na to da mi se to to rati ne ini isprvanim.

11. ujem/razumijem to govori.

12. ivot se ini toplim I predivnim.

13. Mislim da e me razumijeti.

14. Da li me razimije/ govorim li dovoljno jasno?

15. Ovo je kvalitetna/pouzdana informacija.

16. evaluiram im se izanalizira.

17. Ovo je istinito bez imalo sumnje.

18. ovo se meni uope ne ini razumno/mudro.

19. ivot je u savrenoj harmoniji.

20. Nisam sigurna da te pratim/razumijem.

21. Svjestan sam svojih razmiljanja.

22. Ima blistavu budunost.

23. ovo mi je prilino nejasno

24. zvui li ti ispravno ovo to govorim? "

25. Ova je informacija tona od rijei do rijei.

26. Osjeam da razumijem to to

27. Imam negativan pogled na tvoju prespektivu.

28. elim da ovo bude kristalno jasno I glasno!

29. Moja mentala slika ivota je svjetlocava I kristalno ista.

30. Kada bi ste samo mogli vidjeti moju perspektivu.

Neki predikati:

vizualniauditivni kinestetikiolfaktornigustativni

pogledrecidodirnimirisokus

slikanaglasak pomakni smradsslatko

jasnapitanjepristisakdaakapetit

izgledklikrukovanjesmradgorko

fokusritamotputanjesmrdljivohraniti

pogledjezikneosjetljivZraksono

perspektivagovorsurovnosnica zainjeno

VIZUALNO

Razumijem to eli rei.

elim da obrati panju na ovo.

Jesam li vam jasno nacrtao?

Znam ispod sjenki sumnje da je to istina.

To je prilino maglovito za mene.

Maglovito mi je tvoje vienje.

Moja mentalna slika svijeta je svjetlucava i kristalno jasna

Budunost je arena. AUDITIVNO

Razumijem te.

elim ovo rei jasno i glasno.

Da li je ovo to ti pokuavam rei jasno?

Razumijem te od rijei do rijei.

To ti ne zvoni?

Uope mi ne zvui poznato.

ivot je u savrenom skladu.KINESTETIKI

Osjeam das am u kontaktu s onim to mi govori.

elim da dobro shvati.

Jeste li sposobni da se uhvatite za to?

Ta informacija je vrsta kao stijena.

Nisam siguran d ate pratim.

To se svodi na ono to radi.

Ne ini mi se dobro. .

ivot je ugodan I lijep.

Znaajke tipolokih sustavaV: Vidni sustav

Ljudi skloni vizualnom tipu, esto su s tijelom i / ili glavom i oima usmjerenom prema gore/naprijed. Diu plitko esto sjede naprijed u stolici/na rubu stolice.. Generalno su dobro organizirani ljudi koji vode obian ivot. Sjeaju se slika i manje im panju odvlae zvukovi. Mnogi doivljavaju tekom upamtiti usmene upute jer im um ima tendenciju odlutati. Vizualno orijentirani ljudima biti e zanimljivo kako stvari izgledaju. Pojavnost/izgled im je izuzetno vaan. esto su pothranjeni ili pretili.S: Sluni sustavLjudi koji su skloni auditivnom tipu miu oi u stranu.

Diu iz sredine plua.Za njih je karakteristino da govore sa sobom i da im buka lako omete. (neki ak miu usnama dok govore u sebi). Lako mogu ponoviti neije rijei nauene sluanjem. Vole muziku i prianje na telefon. Pamte koristei korake, procedure i dijelove Ljudi skloni auditivnom tipu vole sluati to osoba ima za rei I reagiraju na odreeni ton glasa ili frazu. Zanimat e ih to imate za rei.

K: kinestetiki sustav

Karakteristinno za kinestetini tip je die s dna plua pa moete vidjeti kako se trbuh mie dok diu. Mogu govoriti polako i i niskim tonom glasa. Skloni su fizikom nagraivanju poput tapanja po ramenima ili snanog stiska ruke. Pamte stvari inei ih ili ponekad lake ue prolazei kroz to korak po korak. Biti e zainteresirani kad se neto osjeaju ispravnim. Ad: Sluno dodirni sustav

Ovo je sekundarni to znai da se razvija kasnije kroz kolu, fakultet. Ovi ljudi govore ponajvie sebi..Stvari pamte ponavljajui procedure, sekvence i korake Zanima ih da li tvoj program ima smisla.

Oboavaju analizirati svijet oko sebe. Za njih je vano razmiljati u sebi i osvjetavati stvari. Oni pokazuju mnoge znaajke drugih sustava. 13. Sidrenje

Definicija:

Sidro: svaki stimulans koji je povezan s odreenom reakcijom. Sidra se dogaaju prirodno, no takoer mogu biti postavljena namjerno, na primjer, zvonjenje zvona da bi privukli panju ljudi il vie prikladno, stajanje na odreenom mjestu kada odgovaramo na pitanja. Sidrenje: proces asocijacije unutarnjeg odaziva s nekim vanjskim okidaem (slino klasinom uvjetovanju) tako da odaziv moe biti brz i ponekad prikriven, ponovno procijenjen. Sidrenje moe biti vizualno (specifine geste rukom), zvuno (koristei specifine rijei i ton glasa), i kinestetiko (kao dodirivanje ruke ili stavljanje ruke na neije rame.)

Kada netko, tko je u snanom emocionalnom stanju, u trenutku najnapetijih osjeaja tih iskustava prima specifian stimulans, oboje i stimulans i snano stanje e biti neuralno povezani jedan s drugim.

Moete stvoriti snano stanje sidrenjem. Podesite sidrenje koristei energiju vrijednog, snanog iskustva u prolosti. Moete, na primjer, misliti o dobivanju vae vozake dozvole, ili nekog drugog pozitivnog iskustva. Moete aktivirati sidrenje u trenutku kada elite raditi neto ega vas je strah kao govorenje pred publikom, ili odlazak na ispit.

etiri koraka sidrenja

1. Sjetite se snanog pozitivnog iskustva iz prolosti.

2. Upotrijebitespecifianstimulanskaokorakuzamiljenikrugilidodirzadnjeglijevogprstavaedesnerukenanajviojtoci (vidi graf ispod), ponovite to nekoliko puta. 3. Promijenite svoje stanje

4. Postavite sidro u akciju da bi napravili test.

Postavljanje sidra

etiri kljua k sidrenju

Da bi sidra radila kako treba, potrebno je zadovoljiti etiri kriterija. Ovo nazivamo etiri kljua k sidrenju:

1. Intenzivnost iskustva, budite u potpunosti asocirani, vidite, ujte, osjeajte kao to je bilo prije,

2. Vrijeme sidrenja (vidi grafikon iznad)

3. Jedinstveno svojstvo stimulansa(ne uzimajte unutranjost vae ruke, uzimajte do