##8,UZGAJANJE ŠUMA Dr. # A A A N D R I J A P E T R A Č I Ć

# N N U Z G A J A N J E Š U M A # N P E K O L O Š K I OSNOVI

# Z Z D R U G O P R E R A Đ E N O I Z D A N J E

#PPPOLJOPRIVREDNI NAKLADNI ZAVOD

# M M Z A G R E B #GG1955

" ~ U « Si SAV*

U D 2 B E N I C MANUALIA

I S V E U Č I L I Š T A U Z A G R E B U UNIVERSIT ATIS STUDIORUM ZAGREBIAE

Odobreno po Komisiji za udžbenike i skripta Sveučilišta u Zagrebu broj 11/55.

Za izdavača: PEKOTA BRUNO

Štamparski zavod »Ognjen Prtca«, Zagreb

PREDGOVOR

Ova je knjiga drugo, posve prerađeno izdanje moje knjige Uzgajanje Suma I. svezak, Zagreb 1925. Namijenjena je za udžbenik slušačima šumarstva naših poljoprivredno-šumarskih, odnosno šumarskih fakulteta, pa, je prema tome određen njezin opseg. Nadam se, da će ona dobro poslužiti i kao priručnik šumarima u operativi. Nastojao sami da u knjigu uđe što potpunije gradivo iz nauke o ekološkim osnovama uzgajanja šuma.

Kod sastava i obrade gradiva poslužio sam se svojim dugogodišnjim opa-žanjima i prikupljenim podacima iz naših šuma, a isto tako i podacima iz domaće i strane stručne literature. Napose sam iz strane literature upotrebio podatke, koji su dobiveni istraživanjem na posebnim inozemnim šumarskim meteorološkim stanicama, kakvih mi još nemamo.

Napominjem da su propisi o izdavanju sveučilišnih udžbenika, kao i teškoće nakladnika oko tiskanja knjiga odviše zavukli izlaženje ove knjige (rukopis je završen početkom 1951. god.).

Zahvaljujem mojem dugogodišnjem suradniku u zavodu za uzgajanje šuma na.poljoprivredno-šumarskom fakultetu u, Zagrebu, sveuč. profesoru Dru Milanu Airiiću, što je rukopis pročitao i pomogao mi kod izbora slika i crteža.

Crteži br. 16, 18, 20, 21, i 25 nacrtani su po predlošcima iz zavoda za uzgajanje šuma na poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a slike br. 8, 10, 30 i 31 izrađene sii po fotografijama iz kolekcije slika istog zavoda.

U Zagrebu koncem 1955. god.

A. Petračić

U V O D

Š u m a r s t v o j e g r a n a b i l j n e p r o i z v o d n j e . Poznato je, da se cjelokupna proizvodnja bilja dijeli u dvije zasebne grane, u p o l j o p r i -v r e d u i u š u m a r s t v o . Ove su dvije grane u uskoj povezanosti. Šume, naime pružaju poljoprivredi mnogo koristi. One korijenjem mnogobrojnog svog drveća pospješuju raspadanje stijena, na kojima rastu, one svojim stablima dižu iz dubljih slojeva tla mineralnu hranu u njegove gornje slojeve, odakle ju voda i vjetar zajedno s organskim sastavinama odnose na polja i livade. Šume usto Znatno utječu i na režim vode i vjetrova u cijelom svom području, a tim također mnogo koriste poljoprivredi (74).

Našim radom oko čuvanja, njege, obnove postojećih šuma;-povećavajući im na ta j način prirast i vrijednost, te podižući šume ondje gdje ih je iz po-vršina apsolutnog šumskog tla ponestalo, u č v r š ć u j e m o i p o v e ć a -v a m o n a š u p r i v r e d n u s n a g u . Baš ti radovi čine temelj naših na-stojanja u području šumske privredè.

Š t o s m a t r a m o Š u m o m . Šumu čini tlo i šumsko drveće, koje na njemu raste. Š u m s k i m z e m l j i š t e m smatramo površine, koje služe (ili su namijenjene) za produkciju drva i raznih sporednih šumskih proizvoda. Ta produkcija predstavlja za takvo zemljište zasada, ili će predstavljati u najsko-rijoj budućnosti, glavnu njegovu privrednu korist. Manje površine tla u šu-mama mogu stanovito vrijeme biti i bez drveća, kao što su to gole sječine ili starije čistine. One se, dapače, mogu prema odredbama Zakona o šumama kraće vrijeme upotrebljavati i za uzgoj ratarskih plodina.

Sa šumarskog gledišta šumu čini veća površina tla, koja je obrasla šum-skim drvećem. Površina pojedinih šuma mora biti dovoljno velika i mora biti obrasla dvoljnim brojem stabala (taj broj zavisi o staništu,* o vrsti drveća, o njihovoj dobi i uzgojnim mjerama), Ti su zahtjevi vezani o pojam šume radi toga, da Se u njoj mogu razviti što vrednija stabla, i da šuma uzmogne izgra-diti svoje posebne ekološke prilike, u prvom redu svoju posebnu klimu i svoje posebno tlo.

Obično se ne smatraju pravim šumama onakve površine, koje su doduše dobro obrasle šumskir$ drvećem, ali su odviše malene (skupovi i grupe drveća, mali šumarci, gajevi), ili su u takvom sastavu, da se u njima ne mogu dovoljno očitovati navedeni odnosi (park-šume s mnogo putova, staza i livadica). Ne smatra se šumom ni ona površina, na kojoj raste veoma mali broj stabala na jedinici površine, kao što su pašnjaci ili livade (često uz rub šuma) s pojedinim narijetko smještenim stablima. Takve površine služe uglavnom drugoj svrsi.

* tlo i klima (= stoj'bina). 161

Naprijed j e navedeno, da šumu čini tlo- i šumsko drveće. D r.v e ć e m smatramo drvenasto rašće, kojeg stabla imaju Više ili manje uspravan uzrast i na kojima se jako luči deblo i krošnja. Kod g r m l j a je takvo razlučivanje mnogo teže ili je jedva moguće. Grmlje se, naime, uglavnom razgranjuje već kod samog tla, nepravilna je uzrasta, a ne polučuje znatnije visine.

Biljni geografi . . S c h r o e t e r (1), B r o c k m a n n - J e r o s c h (2) sma-t ra ju d r v e ć e m onakvo drvenasto rašće, koje do svoje starije dobi može uzrasti bar 4̂ —5 m Visoko. Rašće, koje bilo po svojoj prirodi, bilo utjecajem staništa, ne može polučiti tu visinu, ubra ja se u poludrveće ili u grmlje. Me-đutim od stabala š u m s k o g drveća uglavnom se traži, da budu tehnički što vrednija (vidi: Izdvajanje stabala u vrijednosne razrede), t. j. da izrastu što viša, što prävnija i što čistija od grana. U tome i leži velika razlika između običnih granatih stabala uzraslih na osami (solitéra) ili na rubu šume, i pravih šumskih stabala, koja rastu u šumskoj saštojini. Radi toga njemačke stanice za šumarska istraživanja smatraju šumskim drvećem onakvo rašće, kojeg stabla do svoje starije dobi mogu narasti bar 8 m visoko. U vezi s takvim zahtjevima na visinu stabala šumskog drveća, spomenute stanice smatraju š u m o m onakve zajednice šumskog drveća, koje u svojoj zrelijoj dobi mogu narasti bar 8 m visoko. Tu visinu za šumsko drveće smatraju pomenute stanice potrebnom radi toga, jer niža stabla nisu dovoljno sposobna za izradu građevnog drva, a to je glavna svrfia šumskog gospodarstva., No s obzirom da se sada mogu dobro iskoristiti kraći i tanji trupci za građevno i tvorivo drvo, i kad imamo na umu naše slabije mediteranske i submeditěranske šume, mislimo da šumom možemo smatrati zajednice šumskog drveća, koje mogu do svoje stari je dobi izrasti bar 5 m visoko. Narijetko obrasle ili loše gospodarene zajednice polu-drveća i grmlja Čine š i k a r e , a onakve zajednice, gdje je drvenasto rašće uzrastom više ili manje nalik na šiblje, nazivamo š i b l j a c i m a (šibljaci od trušljika, vrba, čivitjače i dr.).

Drveće, koje u normalnim prilikama ima visoka stabla, može se na gra-nici prirodnog svog areala u horizontalnom i vertikalnom smjeru, ili inače na neprikladnom mu staništu,' razviti kao granato poludrveće ili kao grmlje. Dr-venasto bilje, koje po svojoj prirodi raste nisko, čini uvijek poludrveće ili grmlje. Debla šumskog poludrveća su malodrvna, krošnje su im nepravilne i široke, obično dosta debele i sežu gotovo do tla, napose to vrijedi* ako rastu u rijetkom sklopu. U područjima uz gornju granicu šuma drvenasto rašće raste većinom kao grmlje. Ono često na tim mjestima poprima klekasti oblik (kle-kovina).

Š u m a k a o p o s e b a n t i p v e g e t a c i j e i k a o ž i v o t n a z a -j e d n i c a ( b i o c e n o z a ) . Svojim vanjskim izgledom Čini šuma poseban tip vegetacije. Ona se- dobro razlikuje od drugih vegetacijskih tipova na Zemlji, kao što su na pr. tundre, šibljaci, stepe, vrištine i t. d. Svaki takav vegetacijski tip ima ne samo svoj naročiti vanjski izgled (fizionomiju, aspekt), nego u sva-kom od nj ih vlada poseban zadružni život, i to ne samo između pojedinih stru-kova one vrste, koja čini temelj dotičnog vegetacijskog tipa, nego također iz-među ovih i svih ostalih vrsta bilja, pa i životinja, koje žive u takvom vege-tacijskom tipu, i to ne samo na tlu, nego i u tlu (t. zv. edafon, po F r a n c eu) , na bilju i u zraku. U tim životnim zajednicama (b i o c e n o z a m a) njihovi

161

se pojedini članovi obično ü životu potpomažu i nadopunjuju. Ako se iz ma kojeg razloga jače poremeti ravnoteža između članova te zajednice, ona slabi, a eventualno bude i uništena.

Opstanak pojedinih vrsta drveća, odnosno pojedinih prirodnih veget. ti-pova U stanovitom području, zavisi o ekološkim faktorima (u prvom redu o klimi i tlu), koji vladaju na tom području. Veza između tih faktora i pojedine vrste drveća ili nekog prirodnog tipa vegetacije na tom području pokazuje na tamošnje e k o l o š k e prilike. E k o 1 o g i j a nas prema tome upoznaje s pri-likama sredine (nežive i žive prirode), u kojoj neka vrsta drveća li .neka šuma raste, a ujedno nas — u širem smislu — upoznaje i s geografskom rasprostra-njenošću šumá.

U povoljnim ekološkim prilikama razvit će se postepeno i šume, kojih je već iz ma kojeg razloga na nekom prostoru nestalo. Taj ponovni razvitak pro-vodi se preko p r o g r e s i v n i h v e g e t a c i j s k i h n i z o v a , koji se po svom sastavu i postupnoj izmjeni sve više približavaju iskonskoj šumi. Prve takve nizove čine često razne trave, zeleni, trajnice, polugrmovi, sitniji grmovi^ krupniji grmovi i t. d. ;

K1 i m a k s n i t i p š u m a . Novo nastala šuma postepeno se sve više približava onakvom svom tipu, kojemu ekološke prilike područja najbolje od-govaraju ( k l i m a k s n i t i p ) . Takav prirodni proces ponovne izgradnje šum-ske vegetacije u stabilnu šumu t ra je obično duži period vremena. Zavisi to prvenstveno o prilikama tla i klime na dotičnome mjestu. U stanju klimaksa ostaje pojedina šuma tako dugo, dok u njoj vladaju iste ekološke prilike. Kada se te prilike ma iz kojeg razloga izmijene, mijenja se i sastav šume. Ako se prirodni sastav šume počne remetiti zbog nepovoljnih utjecaja (ponajčešće zbog utjecaja čovjeka i životinja), nastaje preko r fè g r è s i v n i h n i z o v a sve veća degradacija šuma. U običnim listopadnim i četinjavim šumama regresivni su nizovi ovi: sklopljena šuma, razbita šuma, šikara (šiprag), borovici, a na kamenitoj podlozi još i kamenjara. Ü zimzelenim lisnatim šumama redaju se regresivní nizovi ovako: dovoljno sklopljena šuma, razbita šuma, makija, pseudomakija (3, str. 196), garig (smričici) i kamenjara.

161

PRVO POGLAVLJE

ŠUMSKO GOSPODARSTVO I ŠUMARSKA NAUKA

Danas je šumsko drveće s^mo na veoma nepristupačnim mjestima pre-pušteno prirodi, da ga ruši i obnavlja. To Se zbiva u t. zv. p r a š u m a m a , kojih danas ima vrlo malo. Na ostalim, pristupačnijim mjestima čovjek se već odavna koristi šumom, no dugo vremena prepustio je prirodi posao oko njenog pomlađivanja. Tek kad je u pojedinim područjima ponestalo šuma, nisu se ljudi više mogli zadovoljavati radom prirode oko pomlađivanja šuma, jer priroda, ma da radi badava, radi odviše p o l a g a n o . Osim toga ona pritom često po-goduje vrstama drveća s laganim sjemenom, kao što su vrbe, topole, breze, johe i dr., kojih sjeme vjetar odnosi na velike udaljenosti. Međutim, upravo su te vrste za potrebe l judi manje vrijedne i prema tome manje poželjne. Radi toga su ljudi, iz bojazni, da im na pojedinim mjestima ne nestane potrebnih šuma, počeli ih sjeći nekim redom, počeli su na posječenim površinama sami podizati šumu, ne čekajući, da priroda ta j posao obavi slučajno; počeli su go-jiti one vrste drveća, koje im najviše trebaju, i čuvati šume od raznih šteta. Tako se pomalo razvijala posebna privredna grana: š u m s k o g o s p o d a r -s t v o , p o d k o j i m r a z u m i j e v a m o d j e l o v a n j e . č o v j e k a o k o p o d i z a n j a , p o m l a đ i v a n j a , n j e g e , č u v a n j a i k o r i š t e n j a š u m a.

U šumskom gospodarstvu radilo se veoma dugo na temelju stečenih isku-stava u praksi. S vremenom su, međutim, pojedini l judi iz prakse opazili, da njihov rad, ma da je jednako obavljen na raznim mjestima, ne daje na svim tim mjestima jednake rezultate, nego da ovi zavise i o djelovanju prirodnih faktora, koji tâmo vladaju. Uporedo s radom oko istraživanja te veze razvijala se pomalo šumarska nauka, Š u m a r s k a z n a n o s t . T a z n a n o s t i s t r a -ž u j e i u p u ć u j e , k a k o s e i m a p r e m a p r i r o d n i m z a k o n i m a i p r e m a s u v r e m e n i m z a h t j e v i m a č o v j e k a p o s t u p a t i s p o -j e d i n i m š u m a m a , d a š e t r a j n o , o d n j i h d o b i v a š t o v e ć a k o r i s t . U šumarskoj Znanosti zauzima važno mjesto N a u k a o u z g a j a-n j u Š u m a .

Z a d a ć a n a u k e o u z g a j a n j u š u m a . — N a u k a o u z g a j a -n j u š u m a p r o u č a v a d j e l o v a n j e e k o l o š k i h f a k t o r a n a ž i -v o t š u m s k o g d r v e ć a i š u m s k i h s a s t o j i n a , a o s i m t o g a u p o z n a j e n a s s t e h n i k o m r a d a i s m e t o d a m a , p o k o j i m a m o ž e m o u s v a k o m s l u č a j u u š t o k r a ć e v r i j e m e , s a š t o m a n j e , t r u d a , a u z o č u v a n j e p r o i z v o d n e s p o s o b n o s t i š u m -s k o g t l a , u z g o j i t i š i o v r e d n i j u š u m u .

161

Ta nauka nastoji, kao i svaka druga znanost, ponajpri je ustanoviti činje-nice i pojave, koje se zbivaju u prirodi, dakle u šumi, á onda istražiti njihove uzroke. Sredstva za jedno i drugo su iskustva i znanstvena istraživanja. Zato suvremeni uzgoj šuma počiva na praksi i na teoriji. Praksa nas upoznaje s do-sadanjim načinom rada u šumi, a teorija nas osposobljuje, da upoznamo pri-rodne zakone, koji vladaju u šumi, da znamo motriti i istraživati uzroke i učinke raznih prirodnih pojava u šumi, kako bismo ná temelju svega toga mogli usmjeriti svoj rad. Suvremeni šumar mora pažljivo motriti prirodne po-jave ,u šumi i pratit i pojave u životu naroda, te prema svému tome udesiti svoj rad oko što racionalnijeg podizanja i uzgajanja šuma.

V a ž n o s t š u m a . Uzgajač šuma mora biti duboko uvjeren o koristi i potrebi svoga rada za općenitost, t. j. mora dobro poznavati važnost šuma, koje podiže i njeguje. Koristi su od šuma mnogostruke. One nam daju drvo po-trebno za kuhanje i grijanje. Drvo nam služi za gradnju kuća i gospodarskih zgrada. Iz drva izrađujemo pokućstvo, bačvarsku i kolarskjU građu. Drvo nam služi za gradnju brodova, željeznica, mostova, za telegrafske i telefonske stu-pove, za rudničko drvo. Iz njega izrađujemo razne potrebe u poljoprivredi i u kućanstvu i t. d. Možemo kazati, da čovjek ne bi bez drva danas mogao živjeti. Za razne potrebe kroz cijeli njegov život nužno je čovjeku drvo. Naprijed smo naveli predmete, koji se prave direktno iz drva. Osim toga se mnogo drva troši za proizvodnju i takvih produkata, u k o j i m a s e d r v o v i š e n e v i d i , t. j. u kojima drvo ne dolazi više u svom prirodnom obliku. Spominjemo papir, za čiju se proizvodnju danas troši vrlo mnogo drva; nadalje od drva do-bivamo drvni ocat, drvni alkohol, katran, smolu, terpentin, treslo vine za uči-n jan je kože; od drva pravimo odjeću, bárut i t. d. Iz ovoga vidimo, da je drvo — kao g l a v n i p r o d u k t š u m s k o g g o s p o d à r s t v a — čovjeku tako nužno, .kao i produkti poljoprivrede. ......

Poljoprivreda producira Uglavnom š k r o b , s 1 a d č> r i b j e 1 a n č e -v i n e , a šumsko gospodarstvo producira c e l u 1 o z u. Produkti poljoprivrede su vredniji, i stoga bi se šume trebale uzgajati uglavnom samo na onakvu tlu, koje nije prikladno za poljoprivredu. Takvo tlo smatramo a p s o l u t n i m š u m s k i m t l o m , za razliku od relativnog šumskog tla, na kojemu danas rastu šume, ali bi se ono bolje iskoristilo kao poljoprivredno tlo.

Biljke u poljoprivrednom gospodarstvu t rebaju za svoje uspijevanje Više i vrednijih mineralnih hraniva u tlu - - kao kalija i fosfornih spojeva — nego šumsko drveće, koje pak troši dosta vapna, "kako se to vidi iz ove skrižaljke:

Kod srednjeg prihoda iscrpu (prema E b e r m a y e r u) iz tla po ha u kg (43, 58):

K 2 O P 2 O 5 CaO MgO N

šećerna repa . . . . 175 44 52 75 120 kg konoplja , . ; , . . 42 29 112 15 45 pšenica . . . . . " . 57 31 16 9 62 „ kukuruza . . . . . 126 38 35 42 100 „ bukva . . . . 15 13 96 16 10 za drvo

40 „ lišće smreka" . . . . . . Ô 8 1o 9 13 ,, drvo

30 „ lišće bor . . . . . . . 7 5 29 7 10 „ drvo

25 „ lišće

161

•Iz podataka u tabeli br. 6 i iz naprijed navedenih podataka razabire se, da je potreba biljnih hraniva i miner, tvari za produkciju drva malena, a po-treba za produkciju lišća velika. Radi toga se moraju ta hraniva povratiti tlu otpalim lišćem i sitnim suhim grančicama. Odatle proizlazi, da se lišće ne smije iz šume, napose s lošijeg tla, t rajno oduzimati, jer bi tim sve više slabilo šum-sko tip.

Osim drva kao g l a v n o g u ž f t k a daju nam šume i drugih koristi. Znatne se koristi dobivaju od šuma u obliku s p o r e d n i h p r o d u k a t a . Šumsko drveće i grmlje rađa sjemenjem, od kojeg neko (kesten, žir, bukvica, divlje voće) služi za hranu životinjama, a donekle i ljudima. Od ostalih spo-rednih šumskih produkata spominjemo još: koru, smolu, gljive, ljekovito bilje i dr. U šumama pase stoka; svinje imaju u njima dobar rov, a lovna divljač svoje skroVište. - " . \

Od šume imamo i mnogo t. zv. indirektnih koristi. Tako šume na strmijim padinama, napose na kamenitom tlu, Štite mrvičasto tlo od naglih kiša i vje-trova, čuvaju temeljno tlo od razgoljivanja i degradacije. Šume smanjuju br-zinu otjecanja vode i čuvaju nužnu vlagu za uzdržavanje vrela. U šumama tražimo okrepu zdravlja, jer su one spremište čistoga i zdravoga zraka.

Da se umiri i poveže lako gibljivi pijesak na većim površinama, i da takva tla postanu produktivna, najbolje ih je pošumiti. I pošumljenje neplodnih po-vršina krša i goleti jedini je način, da se takva tla pretvore u plodna.

Na spomeniku »Sedam vijenaca« u šumi Maksimir kraj Zagreba iz god. 1843 veliča se važnost šuma ovim riječima:

Neka ova šuma služi-: Zaposlenju marljivih ruku, Podupiranju obrta i građevinarstva. Umornim öd posla, tužnim i potištenim, Da ih ove nedužne radosti prirode osvježe i pridignu, Glavnom gradu na čast, --Domovini na diku.

161

U prvoj mladosti rašte brže breza, no kasnije ju preraste bor, pa ako želimo brezu održati, treba joj pomagàti. Breza je od koristi boru i radi toga, što se on lakše naplođuje na nepovoljnim tl\ma, kao na pr. na suhim p j esko vitim ili na mokrim tlima. Opazilo se, naime, da se bor u društvu březe lakše naseli, i da se ovakve mješovite mlade sastojine brže sklope i bolje uspijevaju nego Čiste borove sastojine.

Bor — ariš. Ako su ove dvije vrste istodobno podignute kao smjesa pojedi-nih stabala ovih dviju vrsta, prerast će ariš u mladosti borova stabalca i na lošijem tlu, i nadvisivat će ih do 20 god. Kasnije ih pak bor dostigne, dapače i nadvisi i sad treba arišu pomagati, da mu krošnje budu slobodne. Najbolje je miješati ove dvije vrste u grupama, a pr i tom treba arišu dodijeliti najbolje part i je tla.

11 A. Petračić: Uzgajanje šuma 161

Sadrža j

Uvod

Str. šumarstvo je grana biljne proizvodnje . . , . . . . .. . 5 Što smatramo šumom, a što šumskim zemljištem . . . . . . . 5 Što nazivi jemo drvećem, a što grmljem, što su šikare, što šibi jaci, a što

k l e k o v i n a . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . 6 Šuma kao poseban tip vegetacije i kao životna zajednica (biocenoza) . 6 Ekologija^ . . ... . . . . s . . . . . . . . . . 7 Klimaksni tip šuma, progresivni i regresivni nizovi 7

PRVO POGLAVLJE

Šumsko gospodarstvo i šumarska nauka Nauka o uzgajanju šuma . . . . Važnost šuma . . . . . . Glavni i sporedni užici šuma . . .

DRUGO POGLAVLJE

Utjecaj ekoloških faktora na egzistenciju šuma na raznim područjima Zemlje ' . • • • • • .13

PRVI ODJEL

U t j e c a j k l i m e - n a e g z i s t e n c i j u š u m a . a. Općenito o'utjecaju temperature zraka na prirodni opstanak šuma 13. b. Općenito o utjecaju vlage na prirodni opstanak šuma . .•'..' 14

O g r a n i c a m a p r i r o d n o g o p s t a n k a d r v e ć a i š u m a r u v e r at i k a ' l n o m s m j e r u .

a. Polarna granica šuma (drveća) . » i- • • ^ b. Visinska (planinska) granica šuma (drveča) . : . . g • i 6

c. Sastav šuma s obzirom na vrstu drveća na sjevernoj i južnoj poluči . .-i' : i . . . : • • • • • • ™

d. Razlika između graniče drveća i granice šuma . .. . • • 1"

161

>

9 9

10 11

Sto.

O U t j e c a j u k l i m e n a v i s i n s k u g r a n i c u d r v e ć a , i 1. Utjecaj temperature zraka na visinsku granicu drveća u Alpama 17

2. Utjecaj oborina na visinsku granicu drveća u Alpama . . . 18 3. Utjecaj vjetra na visinsku granicu drveća u Alpama • • 1 9

4. Klimatski odnošaji na visinskoj granici drveća (šuma) u gorju Engleske 1 . . . . . . . 1 9

DRUGI ODJEL U t j e c a j e d a f s k i h f a k t o r a n a e g z i s t e n c i j u š u m a n a r a z n i m p o d r u č j i m a Z e m l j e ! .• , , ' ; ' . • • • • • 2 0

TREĆI ODJEL I z g e o g r a f i j e š u m s k e v e g e t a c i j e . . . . • • • 2 0

Općenito o raznim klimatskim područjima . . . • • 20 Područja raznih tipova šumske vegetacije:

Za cijelu Zemlju po Broekmanu-Jeroschu (nadopunjenu donekle po A. Dengleru . . . . . . . . . . • • • • Za sjev. polutku po H. Mayru (nadopunjenu po Pavariju) . . 23 Ža Evropu po Hempel i Wilhelmu i po K. Rubneru . . . . 24 Za Jugoslaviju (sa značajnim vrstama drveća, grmova i pe-njačica) . . . . . . . . . • • • 25-

ČETVRTI ODJEL P r i r o d n a r a s p r o s t r a n j e n o s t p o j e d i n i h v r s t a d r v e ć a 31

Horizontalni i vertikalni pojas uspijèvanja drveća . . . . . 31 Klimatski optimum uspijevanja drveća . . . . • ' , ' ^^ Aklimatizacija . . . . . . . . . . . . ,, . 32

" Selekcija . . . . . . . • • • • • • • • 32

PETI ODJEL

V r s t e d r v e ć a , o b l i c i , r a s e , m u t a c i j e , b a s t a r d i . . . 33

TREĆE POGLAVLJE

Utjecaji ekoloških faktora na uzgajanje šuma . 35

PRVI ODJEL K l i m a t s k i f a k t o r i u š u m i • • . . . • • • • • . 35

Zrak izvan šume i u šumi . . . /. • • • ' • • • 1 35 Osjetljivost vrsta drveća na otrovne plinove u zraku . . . 36. Zrak šumskih tala Í . . • • .. ... . • • . ' • ; • 36

U t j e c a j t o p í i n e z r a k a n a u z g a j a n j e š u m a . . . * 36 Poprečna god. temperatura zraka, str. 3 6 . ^ - Poprečna temperatura zraka za vrijeme trajanja vegetacije, str. 36. — Makro i mikroklima, str. 37. — Tabela srednjih mjesečnih i srednjih god. temperatura u nekim mjestima . . . < . . . . . . . ' ' • . 37

161

Str.

Ö d n o s i v r s t a d r v e ć a p r e m a t o p l i n i z r a k a . . . 38 U t j e c a j i v i s o k i h t e m p e r a t u r a z r a k a k o d u z g a j a n j a š u m a . « . • > . . . < . . ' . . . . . . 39

Biljke se šuše, oštećuje se lišće, umanjuje se urod plodova i sjemena, oštećuje se kora, trpe živi organizmi u tlu . . . . . . ! 41

U t j e c a j i n i s k i h t e m p e r a t u r a z r a k a k o d u z g a j a n j a š u m a . . . . . . . . . 41

Mrazovi, sr i jež, zimska studen . . . . . . . . . . . 43 R a z l i k e U t e m p e r a t u r i z r a k a u š u m i i n a č i s t i n a m a 44 U t j e c a j z r a č n e v l a g e k o d u z g a j a n j a š u m a . . . . 45

Rel. vlaga pod sklopom šastojina, odnos vrsta drveča prema zračnoj vlaži, tabela o rel. vlaži u nekim mjestima 47

U t j e c a j a p s o l u t n e v l a g e k o d u z g a j a n j a š u m a . . 47 Količina padalina, tabela o apsolutnoj vlazi u nekim mjestima, raz-dioba padalina na god. dobe, količina, snijega, korisni i štetni utjecaji snijega, razlika u debljini snijega na čistinama i pod sklopom . . 51

U t j e c a j 1 s p a r i v a n j a v l a g e i z t l a k o d u z g a j a n j a š u m a 52 "Evaporacija, transpiracija 53

DRUGI ODJEL

O d n o s š u m a i p o j e d i n i h v r s t a d r v e ć a p r e m a s v j e -t l o s t i . . . . . . . . . . . . . • • 54

Direktna i difuzna svjetlost, str. 55. — Insolacija, str. 55; -r- Vrste i djelovanje svjetlosti u šumama, str. 55. — Odnošaji vrsta drveća prema svjetlosti, str. 56. Utjecaj svjetlosti na oblik krošanja, str. 59. — Prodiranje svjetlosti pod krosnjë, str. 59. — Utjecaj svjetlosti na prirast stabala u visinu i debljinu, str. 60. — Utjecaj svjetlosti na tlo, str. 62. -Hut j e ca j svjetlosti na živi pokrov tla, str. 62.

TREĆI ODJEL

O d n o s š u m a p r e m a v j e t r u . . . . . . . • • 63 Ljestvica za označivanje jakosti vjetra, str. Koristan i štetan utjecaj vjetra, stř. 64. — Zaštita šuma od štetnog djelovanja vjetra, str. 65. — Utjecaj šuma i šumskih pojása na jakost vjetra, str. 66. 4

ČETVRTI ODJEL

O d n p š š u m s k i h s a s t o j i na i p o j e d i n i h v r s t a d r v e ć a p r e m a t l u . .. . • '

Odnos drveća prema fizikalnim svojstvima tla ( dubini, koherenciji, vlazi) . . ' - • • • • • • 6 8

Odnos vrsta drveća prema kemijskim svojstvima tla . . • 73 Važnost humusa na uzgajanje šuma . . . . . . • • • 7® Aciditet tla . . . . I • • m n o Utjecaj šume na tlo • • • •• • • •

161

ČETVRTO POGLAVLJE Str .

Utjecaj stojbine na uzgajanje šuma . . . . . 81 Odnos vrsta drveća prema vlažnijem i sušem karakteru klime . . 81 Šumsko drveće i bilje kao higrofiti, kserofiti i mezofiti . . . . 81 Odnos vrsta drveća i šuma p rem^ réiUefu ,zemljišta . . . . 81 Odnosi prirasta stabala u. visinu i debljinu prema stoj bini . . . 83 Ophodnja (turnus), uzgojne mjere za ubrzanje -prirasta .; , 86

1 PETO POGLAVLJE

Šumske sastojine

PRVI .ODJEL ' -z ' . "V" ; ; O p ć i d i o n a u k e o s a s t o j i n a m a . . . . . . . .' 87

Nazivi pojedinih sastojina, str. 87. — Šklóp sastojina, str. 89. — Obrast sastojina, str. 91. — Opis sastojina, str. 93

DRUGI ODJEL P o s e b n i d i o n a u k e o s a s t o j i n a m a . . . . . 94

čiste i mješovite sastojine. P r v i ' o d s j e k Osnovna svojstva Čistih sastojina . . . . . .... . . 94

-Općenito o vrstama drveća, koje tvore čiste sastojine, str. 94. — Prednosti čistih Sastojina pred mješovitmi, str. 96. D r u g i o d s j e k

G e o g r a f s k i i e k o l o š k i o d n o s i i u z g o j n a s v o j s t v a g l a v n i h v r s t a d r v e ć a u č i s t i m s a s t o j i n a m a .

Četinjari . . -. ... . . . . | . 1 0 7 Ariši, str. 87. h - Borovi, str. 100. — Čempresi, str. 1 0 7 g - Jele, str' 108. — Smreke (smrče), str. 110.

Lišćari - . ®H , I N H m H H H i ^ ^ l ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ H H S • • - . • • • . . . . . . 115 Bagrem, str. 115. — Brijestovi, str. 117.— Breze, str. 118 — Bukve, str. 119. — Grabovi, str. 121. — Hrastovi, str. 123.— Zimzeleni hra-stovi, str. 128. — Jaseni, str. 130. — Javori, str. 131. — Johe, str. 133. — Pitomi kesten, str. 135. — Koprivići, str. 137. —Lipe, str, 137. — Obični orah, str. 137, Topole, str. 138. — Vrbe, str. 139. T r e ć i o d s j e k

G e o g r a f s k i i e k o l o š k i o d n o s i i u z g o j n a s v o j s t v a s p o r e d n i h v r s t a d r v e ć a . f . . . . 140

Četinjari . 1 . . . . . 1 4 0 Borovice, str.. 140. — Tisa, str. 140. •

161

Str,

^ Lišéari ' .. . . . . . . . . . . • . . . 141 Divlja t rešnja, str. 141 . | | - Rašeljkaj str. 141. <— Sremza, str. 141. — Smrdlj ika, str. 141. — Brekinja, str. 142. — Jarebika, str. 142. — Mukinja , str. 142.

Č e t v i t i o d s j e k

E k o 1 p š k i u v j é t i i u z g o j n a s v o j s t v a v a ž n i j i h v r s t a d r v e ć a u n a š i m z i m z e l e n i m š u m a m a 142

Zelenika, str. 142. — Divlja maslina, str. 142. — Rogač, str. 143. -Planika, str. 143. — V e l i k i - vr i j es, str, 143. Zuka (brsništra), str. 143 .— Tršl ja , str. 143. — Zimzelena trišljika, str. 143. — Kru,ivina, str. 143; — Drača, str. 143.

P e t i o d s j e k • E k o l o š k i u v j e t i i u z g o j n a s v o j s t v a v a ž n i j i h s t r a -n i h v i s t a d r v e ć a (e g z o t a) . . . . . • » • 4

- , Četinjari . : . . . | _ Japanski ariš, str. 144 .— Američki boroyac, str. 144. — Kanadski bor, str. 145. — Cedrovi, str, 145. >— Cuge, str. 145". -str. 146. — Jele, str. 147. — Mamutovci, str. 147. — Lawsonov pa-čempres, str. 147. — Smreke (smrče), str. 148. i— Močvarni taksodij, str. 148.

- Lišćar i ' . ' . . . • ™ ' Dudovac, str. 148. — Eükalipti, str. 148. — Hrastovi, str. 149. •

Amer, bi jel i ; jasen, str. 149. — Hikorije, str. 149. -150. Pa jasen, str. 1 5 0 , — P l a t a n e , str. 150. !— Kanadska topola,

, " str, 150. — Japanska sofora, str. Í51. Tulipanovac, str. 151.

TREĆI ODJEL

B i o l o š k i o d n o s i u m j e š o v i t i m s a s t o j i n a m a Općenito, str. 152. Ä Oblici mješovitih sástojina, str. 152. — Koristi od mješovitih sástojina, str. 153, — Nepovoljne strane mješovitih sàstojina, štr- 153.

V a ž n i j e m j e š o v i t e s a s t o j i n e . . • • • - • • j e l a — bukva, str. 154.; Smreka — bukva, str. 154.; Smreka — jela, str . 155.; Smreka — jela -^ : bukva , str. 155.; Bukva — grab, str. 155.; Bukva — gorski javor i— ml ječ — jasen —gorsk i bri jest — lipa -joha, str. 156.; Bukva"— hrast kitnjak, str. 156.; Bukva — hrast lužnjak, str, 156.; Bukva (kitnjak, grab) — pitomi kesten, str. 157.; Bukva — bor, str. 157.; Smreka — hrast kitnjak, str. 157.; Bukva — breza, str. 158.; Hrastovi 1 | grab, str. 158.; Hrastovi — lipe, str. 158.; Hrast lužnjak — jasen, str. 158.; Hrast lužnjak — brijest — jasen, str. 159.; Crna joha — hrast lužnjak, str. 159.; Pitomi kesten — hrast ki tnjak, str. 160.; Hrastovi — borovi, str. 160.; Bor — breza, str. 160.; Bór ariš, str. 161.

152

154

#KK171