Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Poslovna strategija
1. Strategija u procesu strategijskog menadžmenta (Prof. D.Djuričin) 2. Vrednovanje strategije pomoću VBM (Prof. Dj.Kaličanin) 3. Rizik i upravljanje rizikom pomoću VB ERM (Prof. D. Djuričin) 4. Rizik i tržište kao elementi strategije (Prof. D. Lončar) 5. Implementacija strategije pomoću ERP (Prof. D. Djuričin)
Koncepcijske osnove strategije
Poslovno okruženje (globalno, makroekonomsko i gransko) predstavlja sistem dinamika
Jedan od principa funkcionisanja sistema dinamika je
princip kontigencije – Ponašanje elementa sistema ne zavisi od sistema
(environment free behaviour)
Ponašanje (ili strategija) preduzeća zavisi od: 1. Složenosti 2. Brzine promena 3. Rizika (pre svega, tehnološkog i tržišnog)
Izloženost riziku: ishodi i verovatnoće
Složenost
Brzina
U Industriji 4.0 promene su uslovljene fuzijom virtulenih inovacija (ECT), s jedne strane, i fizičkih i bioloških inovacija, s druge strane
– Inovativni amalgami dovode do disruptivnih inovacija
Duisruptivne inovacije su posledica karaktera promena koje su:
1. Radikalne 2. Učestale 3. Sa kratkim vodećim vremenom
Brzina reagovanja na promene postaje kritična
kompetencija
Rizik Vodjenje biznisa, zapravo, predstavlja preuzimanje ukalkulisanog rizika na
bazi strategije kako bi se stvorila vrednost (ili uvećao kapital)
Rizik ima tri načina ispoljavanja: 1. Posledica neizvesnosti:
• Onemogućavanje ili umanjenje sposobnost preduzeća da ostvaruje svoje namere
• Posledica može biti: negativna, pozitivana ili se javlja kao odstupanje od predvidjenog
2. Prekretnica: • Dogadjaji sa niskom verovatnoćom pojave i visokim efektima (black swan)
– Posledice: a. promena pravila igre, i b. promena igre 3. Kombinovani efekat neizvesnosti i prekretnica
Merenje rizika se svodi na sagledavanje: (a) posledica neizvesnosti, i (b)
verovatnoće pojave prekretnica
Rizik je pojam sa ambivalentnim značenjem Prva asocijacija: “mogućnost pojave gubitka” (down side):
– Odgovor na ovu vrstu rizika (čist rizik ili hazard) je „izbegavanje“
Povezana asocijacija: “odstupanje od očekivanog”: – Odgovor na ovaj rizik (kontrolisan rizik) je „upravljanje“
Poslednja asocijacija: „prinos kao posledica preuzetog rizika“ (up side):
– Odgovor na ovaj rizik (spekulativan rizik) je „prihvatanje“
Averzivnost na rizik vs. apetiti za rizik
100
- 100
+
+ -
-
200 Slobodan novčani tok
Gubici Dobici
Psihološka vrednost vrednost
Teorija očekivanja
- 200
Rizik: povezani pojmovi Kapacitet za rizik (risk capacity):
– Sposobnost preduzeća da prihvati rizik na bazi internih faktora (pre svega, kapitala) koji umanjuju delovanje negativnih posledica rizika
– Strategija treba da pomogne da se kapacitet za rizik koristi optimalno u smislu odnosa: prinos-rizik
Izloženost riziku (risk exposure):
– Predstavlja se pomoću širine raspodele zakona verovatnoće
Apetit za rizik (risk apettite): – Portretiše kumulantu vrednosti svih resursa koji su pod rizikom za
prihvaćenu strategiju – Suština je ocena o tome da li se preduzeće „previše“ ili „nedovoljno“
izložilo prema riziku – Kada dominiraju negativne posledice prihvatanja rizika, umesto pojma
apetit za rizik koristi se pojam “averzivnost na rizik“ (risk aversion)
Rizik i povezani pojmovi (nastavak 1)
Univerzum rizika: – Glavni rizici i njihove interakcije
Chaos Theory
Uzastopne interakcije faktora rizika ukazuju na kompleksnosnu prirodu njegovog ispoljavanja:
– Teorija haosa (Chaos Theory) objašnjava kompleksnu prirodu rizika: • Pitanje: Da li mahanje krila leptira u Brazilu može da izazove posle
nekoliko nedelja uragan u Teksasu? • Odgovor: Može, ukoliko dodje do uzastopnih interakcija • Suština je u tome kolika je verovatnoća uzastopnih interakcija koje
dovode do pojave neočekivanog dogadjaja (otuda i statistička merila rizika)
Primena ove teorije započela je u kvantnoj fizici i meteorologiji:
– Nastavak primene je bio u osiguranju, energetici i bankarstvu – Danas prisutno u svom granama, uključujući realnu ekonomiju
Različite verzije Teorije haosa Henri Poincare se bavio problemom „osetljive
zavisnosti: – Kako mala promena na jednom mestu u determinističkom
nelinearnom sistemu može rezultirati velikim promenama u drugom sistemu (slično domino efektu)?
Edward Lorenz je razvio kompjuterski model (Deterministic Nonperiodic Flow, 1963):
• Različiti scenariji za lociranje uzroka kao i posledica tog uzroka
Philip Merilees (1972) je uveo pojam Butterfly effect: – „Does the flap of a butterfly’s wings in Brazil set of a
tornado in Texas?”
Osetljiva zavisnost od početnih uslova (Efekat leptira)
atraktor C
atraktor A
atraktor B
x
atraktor D y
Plavi kvadrat pokazuje inicijalno stanje Crni krug pokazuje ravnotežu
Još o riziku … Kompleksnost rizika:
– Iracionalni oblici ponašanja (strah, na primer) povećavaju kompleksnu prirodu rizika zbog nepredvidivosti
„9/11“ efekat:
– Down-side scenario: pad broja putnika avio kompanija – Up-side scenario: rast posla za osiguravajuće kuće,
bezbedosne agencije, telekonferencije, i sl.
Glavna opasnost vezana za rizik: panično reagovanje – 725 ljudi više je poginulo u saobraćajnim nesrećama u
SAD tri meseca posle „9/11“ efekta menjajući avio prevoz automobilskim
Megatrendovi povećavaju rizik A. Trendovi koji utiču na socijalni kontekst
1. Demografija • 7,3 milijarde (2015) – 9,7 milijardi (2050)
– ½ neto povećanja u Africi • Starenje stanovništva u razvijenim ekonomijama
2. Urbanizacija • 2/3 stanovnika Evrope i Severne Amerike živi u gradovima
3. Globalizacija • Trgovine i invesicija • Finansija
4. Povećanje srednje klase • 84% svetske populacije 2050 ce pripadati višoj srednjoj klasi
5. Rast učešča brzorastućih ekonomija • Preko 50% globalnog GDP u 2015 pripada Aziji
6. Pojava nasilnih nedržavnih faktora • Izbeglice, terorizam, politička nestabilnost, antiestablišment političari
Nove normalnosti povećavaju značaj rizika
A. Deglobalizacija 1. Promene u ekonomskoj snazi 2. Države klijenti i ratovi u ume tudjih interesa 3. Neekonomske mere kontrole resursa 4. Finansijalizacija (i deindustrijalizacija) ekonomije 5. Koncentracija bogatstva
B. Industrijska revolucija 4.0
6. Amalgami ICT i fizičkih tehnologija 7. Amalgami proizvoda i usluga
Industrijska revolucija 4.0
Difuzija nove tehnologije
1.0
0
0.5 m n t
Vreme -(α/β) 0
Pe
rfor
man
se
Digitalna era: nov kontekst
Digitalna era je posledica industrijske revolucije 4.0 koja rezultira pojavom: A. amalgama sajber-fizičkih sistema i B. amalgama proizvodi-usluge
– “Disruptivne inovacije” utiče na sve grane i sve sektore Novo okruženje:
– Zamena hiperkonkurencije sa „GLOBALNIM, INTERAKTIVNIM, TRANSFORMATIVNIM DISKONTINUITETOM“
– Glavna posledica: Rast rizika
Promena igre: – Rast značaja „nevidljivih konkurenata“ sa disruptivnim inovacijama – Prelivanje neekonomskih fenomena, pre svega geopolitike i
regulative okruženja, na ekonomiju – Permanetno (re)pozicioniranje posredstvom strategije
Suština strategije u novom kontekstu ostaje ista:
– Održiva konkurentska prednost
Klackalica: Promene-uspeh
Uspeh se ne može ostvariti bez promene
Promena bez uspeha se ne može održati
Uspeh
Promena
Univerzum rizika 1. GLOBALNI RIZICI:
a. Karakteristike: • Globalno geografsko ispoljavanje • Ispoljavanje u većem broju grana • Značajne ekonomske i socijalne posledice
b. Vrste: 1. Hronični rizici
– Neravnomeran ekonomski razvoj (i koncentracija bogatstva) – Neadekvatan makro menadžment
2. Rizici uslovljeni dogadjajima – Makro-ekonomski deficiti – Siva ekonomija – Snabdevanje ultimativnim resursima
3. Rizici koji se moraju pratiti – Demografski rizik – Pandemije
Univerzum rizika (nastavak 1)
2. RIZICI NA NIVOU NACIONALNE EKONOMIJE (SISTEMA) a. Sistemski rizik (ili rizik tržišta kapitala)
• Ponašanje jednog subjekta ili grupe može uticati na bankrot cele nacionalne ekonomije
• Ne može se diversifikovati • Može se preneti (strategije hedžovanja)
b. Nesistemski rizik • Može se diversifikovati • Više vrsta:
– Rizik sredstava (kreditni rizik i tržišni rizik) – Operativni rizik – Rizik poslovne aktive – Rizik nelikvidnosti
Univerzum rizika (nastavak 2)
3. RIZICI NA NIVOU PREDUZEĆA (Kaplan & Mickey): a. Rizici koje je moguće sprečiti b. Strategijski rizici c. Eksterni rizici
Mapa globalnih rizika, WEF 2016
Usporavanje kineske privrede
Neadekvatna regulativa
Nelikvidnost i zaglavljivanje banaka
Hronični rizici
Rizici uslovljeni događajima
Rizici koji se moraju pratiti
Sigurnost snabdevanja hranom
Sigurnost snabdevanja vodom
Klimatske promene
Nedozvoljena trgovina
Organizovani kriminal
Nestabilne države
Korupcija
Fiskalna kriza Globalni deficiti i nestabilnost valuta
Kolaps cena aktive Odustajanje od globalizacije
Populacioni rizik
Ekstremne varijacije cena energije
Eksterne varijacije cena potrošačkih dobara
Migration
Terorizam
Oružje za masovno uništavanje
Geopolitički konflikti
Razlike u ekonomskoj razvijenosti Neuspesi globalnog menadžmenta
Povezanost globalnih rizika, prema WEF 2018
Mapa trendova globalnih rizika, WEF 2018
Glavni poslovni rizici 1. Finansijski rizici (neočekivane tendencije na tržištu u
vezi sa inflacijom i drugim makroekonomskim fundamenttima, nabavkom i prodajom
– Tržišni rizik – Kreditni rizik – Rizik likvidnosti
2. Strategijski rizici (neočekivane promene koje utiču na formulisanje i implementaciju strategije)
– Tehnički progres – Promena strategije konkurenta – IT rizik
3. Operativni rizici (neočekivane promene koje su u vezi sa poslovnim procesom)
– Ljudski faktor (nečinjenja, previdi i prevare) – Tehnički kvarovi (koji nisu predvidjeni metričkim studijama)
Posledice interakcije rizika
Okruženje „interaktivnog transformativnog globalnog diskontinuiteta“ (ITGD-interactive transformative global discontinuity)
Interakcija rizika dovodi do: – Poništavanja ili ublažavanja dejstva jednog faktora – Pojačavanja dejstva jednog faktora – Ininiciranja prekretnica
Značaj upravljanja rizikom
Osnova za obračun diskontne stope pri svim kalkulacijama efekata investicija, efekata strategije, efekata regularnih aktivnosti i sl.
Bitna komponenta kredit rejtinga: – Kredit rejting agencije :
• Upravljanje rizikom je deo ocene korporativnog upravljanja (Moody’s) ili ERM rejtinga (S&P)
• Obavezno u energetici, bankarstvu i osiguranju
Bitna komponenta izveštaja odbora direktora: – U.S. SEC propisuje obavezu odbora direktora da u godišnjem izveštaju
o poslovanju opiše načine i rezultate upravljanja rizikom – Zakoni o privrednim društvima i finansijskim organizacijama,obično,
propisuju obavezu formiranja Komiteta za upravljanje rizikom • Sastavljenog od neizvršnih nezavisnih direktora
KORISNOST: – Sprečavanje negativnog scenarija delovanja rizika
Mapiranje rizika: pitanja/podaci
Dobijanje podataka
Poznati Nepoznati
DefinisanaKnown-knowns
Stvari koje znamo da znamo
Known-unknowns Stvari koje znamo
da ne znamo
NedefinisanaUnknown-knowns
Stvari koje ne znamo da znamo
Unknown-unknowns
Stvari koje ne znamo da ne znamo
Pita
nja
Podaci
Formulisanje pitanja
Šta je uzrok sadašnje ekonomske krize? 1. Unknown unknowns: maloverovantni dogadjaj visokog
uticaja (prekretnica): – Odgovor je: NE
2. Known unknowns: nešto što se moglo očekivati samo se nije znalo kada će se ispoljiti (verovatnoća)
– Ogovor je: DA, zbog – Neo-liberalne ekonomske doktrine:
• Univerzalna sklonost ka investiranju • U uslovima kada investitori imaju diversifikovan portfolio,
preduzeća prihvataju veće rizike – “Pendulum never stops in the middle” (R. Kaplan)
– Deregulacija tržišta kapitala je, zapravo, bila svojevrsna racionalizacija regulatora da je model liberalnog kapitalizma ekonomski i moralno opravdan • Opravdanje za maksimizaciju akcionarske vrednosti • Scientifikacija upravljanja rizikom dala je lažnu nadu da se
može upravljati bitnim rizicima
Evolucija odnosa prema riziku U periodu posle Velike depresije 1929-33 pa do sredine 1970-tih:
– Visoka averzivost na rizik • Nizak apetit za rizik kao eho krize • Garantovanje depozita od strane države
– Eliminacija kognitivne pristrasnosti prema uvećanju bogatstva • Zabrana bavljenja investicionim bankarstvom komercijalnim
bankama (Glass-Steagall zakon) U periodu deregulacije tržišta kapitala od sredine 1970-tih do 2008:
– Visoka sklonost ka riziku • Podcenjivanje i/ili prenošenje rizika • Multiplikovanje rizika (kroz sekjuritizaciju) • Neadekvatan ERM
– Otvaranje prostora za kognitivnu pristrasnost (“ekonomija moralnog hazarda”) • Ukidanje Glass-Steagall zakona • Deregulacija tržišta kapitala (egzotične hartije od vrednosti)
Odnos prema riziku (nastavak)
U periodu posle Velike recesije 2008- : – Inteligentno upravljanje rizikom
• U uslovima pada aktivnosti nije logično samo izbegavati rizik • Rizik se mora prihvatati, ali na inteligentan način
1. Rano uočavanje faktora rizika 2. Proučavanje interakcija faktora rizika 3. Izrada scenarija uticaja rizika 4. Obračun vrednosti nove strategije koja je u skladu sa
apetitom za rizik • Mora se upravljati svim vrstama rizika koje se mogu meriti
– Izbegavanje previsokog rizika – Prihvatanje kontrolisanog rizika koji obezbedjuje unosno
ulaganje (stvaranje vrednosti)
Suština upravljanja rizikom Nije:
– Da se rizik stavlja u odnos sa prinosom već da se prouči priroda i interakcije faktora rizika kako bi se predvideo odnos prema njemu (izbegavanje ili prihvatanje) • Known unknowns
Jeste:
– Rast motivacije za prihvatanje rizika u uslovima visokog sistemskog rizika • Unknown unknowns
– Identifikovanje, merenje i koriščenje svih pokretača rizika kako bi se uvećala vrednost
Rizik se ne može eliminisati, ali se može kontrolisati:
– Osiguranje je samo konverzija jednog rizika u drugi – Outsourcing ne eliminiše rizik ukoliko bankrotira preduzeće na koga je
preneseno poslovanje
ERM (Enterprise Risk Management) Definicija ERM prema COSO priručnik (2006):
„proces na koga utiču organi korporativnog upravljanja, menadžerski tim kao i relevantni pojedinci odredjenog entiteta u procesu formulisanja i implementacije strategije kako bi se:
A. identifikovali potencijalni dogadjaji koji mogu uticati na entitet B. upravljalo odgovarajućim rizicima u okviru apetita za rizik,
a sve u cilju dobijanja uvida u mogućnosti ostvarenja ciljeva“
ERM je, zapravo, sistem kontrole u Strategijskom menadžmentu: – Fokus nije na merilima performansi već na „neizvesnosti“
i/ili „potencijalnim prekretnicama“) – Efekti neizvesnosti ne mogu se precizno sagledati, što utiče na
pojavu ERM mix
ERM mix 1. Mapa rizika:
– Identifikacija rizika – Procena rizika
2. Stres test: – Prikupljanje podataka – Statistička analiza podataka u slučaju male verovatnoće
pojave 3. Analiza scenarija:
– Hipotetički redosled dogadjaja na relativno visokom nivou pouzdanosti
ERM (Enterprise Risk Management) Prema R. Kaplan i A. Mikes (2013):
„ERM je skup procesa koji:
1.Proveravaju pretpostavke o kontekstu “u” i “van” organizacije 2.Razmenjuju informacije o riziku koristeći različite alate (mapa rizika, stres test i scenario) 3.Identifikuju jazove u sistemu kontrole rizika u odnosu na druge kontrolne funkcija (na primer, interna revizija) 4.Pronalaze rešenja koja su komplementarana sa postojećim sistemom kontrole
ERM: komponente i odnos prema CRO ERM komponente:
1. Strategijske aktivnosti (identifikovanje dogadjaja ili procesa koji mogu da ugroze ostvarenje ciljeva)
2. Menadžerske aktivnosti (podela rada i koordinacija izmedju različitih menadžerskih nivoa u vezi sa ERM)
3. Praćenje procesa ERM
Suština rada CRO: – Saradnja sa organima korporativnog upravljanja
(fasilitator, a ne „djavolov advokat“) – Poštovanje razlike izmedju interne kontrole i ERM
Konvencionalna merila rizika 1. Očekivani rezultat: Ponderisan prosek mogućih rezultata, s tim da vrednost pondera odredjuje
odgovarajuća verovatnoća
2. Varijansa: Mera sistemskog rizika CAPM i Arbitrage Pricing Theory Obe koncepcije polaze od iste pretpostavke:
– Godišnja standardna devijacija prinosa je merilo investicionog rizika, odnosno, zavisnosti prinosa i rizika
3. Standardna devijacija: kvadratni koren proseka kvadrata odstupanja (umesto prosečnih odstupanja) Problemi u primeni
– 2/3 promena javlja se u rasponu – 1 σ, + 1 σ – Ne postoji mogućnost pojave dogadjaja preko ± 7 σ
– Ekstra prinos je posledica preuzimanja nesistemskog rizika
4. Grčka slova: Mere uticaj drugih faktora, osim dospeća HoV, na rizik
Merila rizika na bazi raspodele verovatnoće Rizik se obično opisuje raspodelom verovatnoće zato što ona
prikazuje istovremeno: 1. Verovatnoću pojave faktora rizika 2. Dejstvo faktora rizika (ili efekte)
– Površina ispod krive raspodele pokazuje verovatnoću Tržišni rizik:
– Mogućnost pojave gubitka/dobitka usled promene cena aktive – Obično predstavljen normalnom raspodelom verovatnoće – Praćenje na dnevnom nivou i u dugom periodu
Kreditni rizik: – Mogućnost pojave gubitka ili bankrotstva usled bankrotstva dužnika – Predstavlja se asimetričnom raspodelom verovatnoće (visoka
verovatnoća malog gubitka, mala verovatnoća visokog gubitka) • Rep raspodele prikazuje razorne gubitke
Operativni rizik: – Poissonova raspodela verovatnoće – Aproksimacija
Ekonomski kapital i povezania merila Očekivani gubitak (OG):
– Gubitak koji se može predvideti na bazi raspodele verovatnoće gubitka • Sve vrednosti levo i desno od OG su „neočekivani gubici“
– Prosečan ponderisan gubitak date raspodele verovatnoće (ili matemetičko očekivanje)
• Kod normalne raspodele OG je aritmetička sredina – Praktično to nije merilo rizika već prosečna vrednost očekivanog gubitka
po osnovu obavljanja odredjenog biznisa Neočekivani gubitak (NG):
– Odstupanje stvanog gubitka od očekivanog gubitka Ekonomski kapital (EK):
– Iznos kapitala koji sprečava bankrotstvo zbog pojave NG na odredjenom nivou pouzdanosti
– Nivo pouzdanosti zavisi od kredit rejtinga (na primer, ako je OG=1% a NGmax=5% za kapital od 100 G din. EK=4 G din. = 100 G din. x (5%-1%)
Obračun EK za datu raspodelu verovatnoće gubitka
OG
AA EK NG
0,05 0,00 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35
Vero
vatn
oća
Gubitak
Druga merila rizika na bazi raspodele vervatnoće Varijansa:
– Pokazuje odstupanje NG od OG – Što je veća varijansa neizvesnost je odstupanja NG od OG je
veća – ERM treba da obezbedi da raspodela verovatnoće gubitka bude
što uža Var (Value at Risk):
– Koji se najveći gubitak može očekivati sa odredjenom pouzdanošću predvidjanja u odredjenom epriodu
– Ako je pouzdanost 99%, VaR će se naći nakon 99% površine ispod distribucije funkcije raspodele
– Iza vrednosti VaR nalaze se masivni gubici čija je verovatnoća pojave 1%
Očekivani gubitak na repu raspodele ES(l) - Expected Shortfall: – Primenjuje se kada je rep predebeo i predugačak kao i kada je
neravnomeran
ERM proces
1. Oceniti stanje/ Razviti plan pobiljšanja
4. Odgovor na rizik
(izbegavanje ili prihvatanje)
6. Eksterna komunikacija
2. Identifikovati faktore rizika
6. Upravljanje performansama 3. Procena rizika
ERM
Mapa rizika ili Heat map
VEROVATNOĆA
ZNAČ
AJ
NISKA VEROVATNOĆA -
VISOK UTICAJ
Mapa rizika (nastavak) Falsifikovanje zaštitnih klauzula ugovora o kreditu
Precenjeni prihodi
Precenjena vrednost zaliha
Neadekvatnat obračun novčanog toka (podcenjivanje obaveza prema dobavljačima)
Kršenje propisa o korupciji
Kupovina po cenama iznad tržišnih
Neadekvatna obračun novčanog toka (povećanje potraživanja od kupaca)
Krađa zaliha
Prikrivanje lošijeg kvaliteta/bezbednosti proizvoda
Lažni putni troškovi
Mapa rizika (nastavak)
VEROVATNOĆA
ZNAČ
AJ
Stres test
Koristi se za testiranje modela upravljanja rizikom: – Pokazuje kretanje performansi u eksremnim tržišnim
situacijama – Ekstremne tržišne situacije imaju malu (praktično
zanemarivu) verovatnoću pojave. Na primer: • Dvevna promena cene HoV od 5 σ
– Teorijski jednom u 7.000 godina, faktički 2 puta u 10 godina • Promena godišnje stopa prinosa za 10% • Smanjenje vrednosti aktive za > 20% • Promena kursa rezervnih valuta za 6% dnevno ili domaće
valute za 20% dnevno Dve vrste scenarija:
1. Praćenje promena jedne varijabile bez uticaja na druge varijabile
2. Praćenje promena jedne varijabile i njenog uticaja na druge varijabile
BsC: alat za merenje strategijskog rizika
BsC se koristi se za upravljanje strategijskim rizikom (pored realnih opcija): – BsC preko izabranih ciljeva i merila performansi pokazuje
kako se strategija pretvara u realnost i, posledično, u rezultate
– Svaka perspektiva ima odgovarajuće rizike koji predstavljaju osnovu sistema za rano upozoravanje u vezi nemogućnosti ostvarenja strategijskih ciljeva koje se mapiraju pomoću Mape rizika
– BsC se ne može koristiti za predvidjanje iregularnih dogadjaja (black swans) već se koristi u kombinaciji sa metodom scenarija da bi se utvdio uticaj, nekog ključnog dogadjaja (na primer, hiperinflacija ili deflacija) na strategiju preduzeća i strategije njegovih konkurenata
Inteligentno upravljanje rizikom
Definicija: – Proces identifikovanja, procenjivanja, praćenja i kontrole
faktora rizika u cilju maksimiziranja vrednosti preduzeća
Suština: – Uparivanje apetita za rizik sa izloženošću rizika i praćenje
rezistetnosti na šokove
Validnost sistema: – Test za sistem upravljanja rizikom je da li on funkcioniše u
dobrim vremenima • “When the music playing, you need to discipline from risk
management to keep managers from dancing too exeberantly”
Inteligentno upravljanje rizikom: principi
1. Obuhvata izbegavanje rizika prema unutra i koriščenje rizika prema spolja
– U fokusu su svi faktori koji utiču na strategiju 2. Obuhvataju se svi faktori rizika
– Uključujući i operativni rizik 3. Odražava integrisan pogled na rizik
– Eliminiše efekat silosa – Analizira interakciju faktora rizika
4. Podržava upotrebu vrednosnih merila performansi – Umesto periodičnih profita
Koncepcijski okvir na vrednosti zasnovanog upravljanja rizikom
Dve suštinske prednosti: 1. Vrednost:
– Bolje upravljanje vrednošću na bazi kriterijuma rizik-nagrada 2. Rizik:
– Mogućnost da se bolje razume, upravlja i komunicira apetit za rizikom i izloženost riziku
Suština VBM
Moderan pristup strategijskom menadžmentu u cilju maksimizacije vrednosti preduzeća:
– Ukupan prinos akcionara (kapitalni dobitak + dividende) – Povećan vitalitet preduzeća – Nezavisnost menadžerskog tima
Četiri glavna elementa: 1. Dvostruki ciljevi (stvaranje i ispuštanje vrednosti) 2. Proces u šest koraka 3. Ekonomska merila kao ključna merila performansi 4. Pokretači vrednosti
Stvaranje i ispuštanje vrednosti
Capital Marketplace
Competitive Products
Investor Returns
Cash from Financing
Value Realization
Value Creation
Cash from Operations
Commercial Marketplace
Value Realization Cycle
Value Creation Cycle
Proces u šest koraka
VBM
Value Maximizing
Goals & Objectives
Strategy, Planning & Resource Allocation
Operational Decision Making
Performance Measurement
Compensation & Rewards
Value Realization
Nekompatibilnost merila performansi
TRŽIŠTE KAPITALA
IRR/NVP ROS/ROA/ROE
EPS, P/E
POSLOVNE ODLUKE
?
INVESTICIONA OSNOVA
PROJEKTI
?
?
Kompatibilnost merila performansi
TRŽIŠTE KAPITALA
IRR/NVP EVA/CFROI
TSR
POSLOVNE ODLUKE
+
INVESTICIONA OSNOVA
PROJEKTI
+
+
Pokretači vrednosti
Trošak kapitala
CFROI Rast investicione baze
Očekivani slobodan novčani tok
Obračunata tržišna
vrednost
Na vrednosti zasnovano upravljanje rizikom
Univerzum
rizika
F1: Strategija i biznis model
Relevantni rizici
Pokretači vrednosti FCF
F2: VB ERM
Izloženost riziku
Apetit za rizik
Efekti upravljanja rizikom
Vrednost preduzeća
ESR pre ERM
Vero
vatn
oća
Širina raspodele verovatnoće gubitka pokazuje volatilnost vrednosti preduzeća. Uža raspodela znači veću rezistetnost na šokove
Uticaj upravljanja rizikom na ESR: smanjenje vidi se iz sužavanja raspodele verovatnoće gubitka i rast vrednosti preduzeća
ESR posle ERM
Vrednost preduzeća
Vero
vatn
oća
Na vrednosti zasnovano upravljanje rizikom
Shareholder Value
Period 2 Period 3
Period n
Period 1 Free Cash Flow
Discount@ WACC
Internal Risk
Drivers
External Risk
Drivers Impact Items Valuation Elements
Net sales
CGS
R&D
SG&A
Taxes
Working Capital
Long-Term Assets
Cost of Capital (WACC)
Income Statement
Other
Market Size
Market Share
Product Price
Variable Costs
Tax Efficiency
Capital Efficiency
Stock Analysts Recommendation
Fixed Cost
Strategy/Projections
Competition
Execution/Integration
Economic Cycles/Geopolitical
Marketing of Brand
Suppliers
Governance/ Transparency
Public Scandal/Controversy
External Communications
Uticaj valutnog rizika na vrednost strategije
Strategy/Projections Market Size
Market Share
Product Price Down 5%
Variable Costs Up 6%
Tax Efficiency
Capital Efficiency
Stock Analysts Recommendation
Fixed Cost
Net sales
CGS
R&D
SG&A
Taxes
Working Capital
Long-Term Assets
Cost of Capital (WACC)
Competition
Execution/Integration
Economic Cycles/Geopolitical
Marketing of Brand
Suppliers
Governance/ Transparency
Public Scandal/Controversy
External Communications
Period 2
Shareholder Value
Down 22%
Period 3 Period n
Period 1 Free Cash Flow
Discount@ WACC
Internal
Risk Drivers
External Risk
Drivers Impact Items Valuation Elements
Income Statement
Other
Uticaj tržišnog rizika na vrednost strategije
Strategy/Projections Market Size
Market Share Grows 10% Slower
Product Price 10% Lower
Variable Costs
Tax Efficiency
Capital Efficiency
Stock Analysts Recommendation
Fixed Cost
Net sales
CGS
R&D
SG&A
Taxes
Working Capital
Long-Term Assets
Cost of Capital (WACC)
Competition
Execution/Integration
Economic Cycles/Geopolitical
Making of Brand
Suppliers
Governance/ Transparency
Public Scandal/Controversy
External Communications
Period 2
Shareholder Value
Down 13%
Period 3 Period n
Period 1 Free Cash Flow
Discount@ WACC
Internal
Risk Drivers
External Risk
Drivers Impact Items Valuation Elements
Income Statement
Other
VB ERM
Provide a single “language” of value that unifies otherwise disparate RI
processes
Provides a clear and quantifiable business case for RI
Financial statements
disclosures ranked by impact on
Shareholder Value
Performance Measurement and
Incentive Compensation based
on Shareholder Value
Strategic Planning/ Decision-Making driven by
impact on Shareholder Value
Quantify operational and
strategic risks on a consistent basis
with financial risks
Prioritize focus of resources by
impact on shareholder Value
1. Evaluate Current State/Develop Plan
to Improve
4. Risk response (Mitigate or Exploit)
6. External Communications
2. Risk Identification
6. Performance Measurement/ Management
3. Risk Assessment
VB ERM