Goran JevrićRegionalni vodovod CG primorje

Boris RaškovićFabrika mineralne vode "Rada"

Ivana TomaševićKO za žensko preduzetništvo

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LV

Bro

j 3

Mar

t 201

9.

Afirmacija kvaliteta proizvoda

Novi nosioci žiga "Dobro iz Crne Gore"

Projekat kojije promijenioCrnu Goru

Modernizacija fabriketemelj za dugoročanrazvoj

Kreirati održivu podršku ženskim biznisima

IMPR

ESU

M

3

Broj 3Mart 2019.

6-10 Skupština i Upravni odbor PKCGUsvojen Izvještaj o radu Komore

Broj 3Mart 2019.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Goran Jevrić, the CEO of the PE "Regional Water Supply for Montenegrin Coast”Project which has changed Montenegro

Boris Rašković, co-owner of mineral water factory "Rada"Modernization of factory foundation for long-term development

Ivana Tomašević, President of the Women Entrepreneurship Coordination BoardSustainable support should be created for women in business

Marko Čadež, and Safet Gerxhaliu, WB6 CIFCIF is the largest business platform in the region

Erkut Alkaya, Executive Director of the company Tosçelik Special SteelTotal production for foreign buyers

Petar Dimić, CEO of B-One d.o.o.Our product quality is the only advertisement

Duško Milanović, Executive Director of hotel "Onogošt", NikšićRestoring Onogošt's old splendour

Ph.D. Boban Melović, University of MontenegroBrand management as a factor of development and competitiveness

34

48

61

72

82

90

102

107

4

Broj 3 Mart 2019.

Duško Milanović, izvršni direktor hotela "Onogošt"

NikšićVratiti "Onogoštu"

stari saj

Goran Jevrić, direktor JP "Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”Projekat koji je promijenio Crnu Goru

Erkut Alkaya, izvršni direktor kompanije Tosçelik Special SteelCjelokupna proizvodnjaza inostrane kupce

Ivana Tomašević, predsjednica KO za ženskopreduzetništvo PKCGKreirati održivu podrškuženskim biznisima

Petar Dimić, izvršni direktor B-One d.o.o.Jedina reklama jekvalitet našeg proizvoda

Boris Rašković, suvlasnik Fabrike mineralne vode "Rada"Modernizacija fabriketemelj za dugoročanrazvoj

30

100

80

58

8846

5

Broj 3Mart 2019.

Listajući Glasnik...

1978.Mogućnost transfera tehnologije u Kinu

Delegacija Korporacije NR Kine za transfer tehnike i tehnologije boravila je 17. maja 1978. u Privrednoj komori Crne Gore, pisao je Glasnik te godine. "Potpredsjednik Komore Milosav Knežević upoznao je delegaciju, koju je predvodio Fong Yin, sa ekonomskim razvojem i privrednom strukturom Crne Gore. Posebno je istakao da je crnogorska privreda jedna od najopremljenijih u Jugosla-

viji i dosta visokog stepena savremene tehnologije, pa ima mogućnosti pružanja kompletnog inženjeringa u određenim djelatnostima, te postoje sasvim realne mogućnosti za transfer tehnologije i tehnike za koje su kineski privrednici zainteresovani.

Predstavnici radnih organizacija: Željezare "Boris Kidrič", Kombinata aluminijuma Titograd, EI "Obod", IGM "Radoje Dakić", Industrija-importa i Agrokombinata "13. jul" upoznali su goste iz Kine sa proizvodnim programima, iskustvima u transferu tehnike i tehnologije i ponudili svoja rješenja u smislu licenci, patenata, inženjeringa.

Kineska delegacija je ovim utvrđivala mogućnosti za saradnju, a svoje interesovanje za određenu tehnologiju dostaviće naknadno Jugo-slaviji odnosno Crnoj Gori, nakon čega se može očekivati sklapanje konkretnih aranžmana", objavio je Glasnik.

2004.EIB kreditira tunel "Sozina"

Kreditna sredstva Evropske investicione banke u iznosu 24 miliona eura biće usmjerena na izgradnju pristupnih puteva od Vir-pazara ka tunelu Sozina kao i nabavku savremene opreme za tunel, pisao je Glasnik 2004. godine. Inače, radovi na pristupnim putevima su u toku, a završetak ove značajne investicije očekuje se do Nove godine, kada izvođači radova najavljuju njegovo

puštanje u saobraćaj.

Crnogorska delegacija je sa predsavnicima Evropske investicione banke razgovarala i o mogućnostima dobijanja novog kredita od 20 miliona iz kojeg bi se finansirali drugi infrastrukturni objekti. Najbitniji od njih je gradnja mini obilaznice oko Podgorice, dok je 16 crno-gorskih opština kandidovalo svoje objekte infrastrukture za ovaj kredit.

6

Broj 3 Mart 2019.

Usvojen Izvještaj o radu Komore

Skupština

Komora će u 2019. godini biti usmjerena na digitalizaciju svojih usluga, i time doprinijeti širenju ovog procesa među poslovnom zajednicom.

Skupština Privredne komore Crne Gore je na sjednici 22. mar-ta 2019. godine usvojila Izvještaj o radu ove poslovne asocija-cije za 2018. godinu i Finansijski izvještaj. Sjednicu je vodio

Vojo Banović, predsjednik Skupštine, a u radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, potpredsjednici Ljiljana Filipović, Ivan Saveljić, Danilo Gvozdeno-vić i generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Za novog člana Skupštine Komore izabran je Slobodan Stanić, predstavnik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, iz kompanije Mašinski centar "Remid Vis".

Komora je u 90. godini rada brojnim aktivnostima dala izuze-tno značajan doprinos razvoju crnogorske privrede. Stupanje na dužnost predsjednika ove asocijacije, iskusnog biznismena Vla-stimira Golubovića i primjena novog Zakona o Privrednoj komori, usklađenog sa najboljom evropskom praksom, dodatno su ojačali potencijale najstarije poslovne institucije, unaprijedili institucio-nalno partnerstvo sa donosiocima odluka, čime su stvorene mo-gućnosti za kreiranje još povoljnije biznis klime.

Održano je 47 sjednica odbora udruženja sa kojih je donosioci-ma odluka predložena optimizacija korišćenja i razvoja sistema električne energije, formiranje klastera proizvođača metalnih konstrukcija u građevinarstvu, unapređenje novih kvalifikacija potrebnih tržištu rada iz sektora metalurgije, definisanje novog koncepta upravljanja šumama. Razmatrane su investicije u poljo-privredu, aktivnosti Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju, sistem dualnog obrazovanja, priprema turističke sezone, tržište

elektronskih komunikacija i druge teme. Raspravljalo se i o ra-zvoju ženskog preduzetništva, projektima energetske efikasnosti, poslovanju u sektoru farmacije, zdravstvenom turizmu i standar-dima kvaliteta.

Centralna svečanost proslave 90 godina Privredne komore održa-na je u prisustvu uglednih zvanica – čelnika Države, predstavnika EUROCHAMBRES-a, privrednih komora Regiona, brojnih kompa-nija, lokalnih uprava, diplomatskog kora, akademske zajednice. Uručene su jubilarne nagrade predsjedniku Crne Gore Filipu Vuja-noviću, predsjedniku EUROCHAMBRES-a Kristofu Lajtlu, bivšem predsjedniku Privredne komore Crne Gore Velimiru Mijuškoviću, te posthumno Miću Stijoviću, osnivaču i prvom predsjedniku Tr-govinsko-zanatske komore. Godišnju Nagradu Privredne komore dobili su najuspješniji privrednici u 2017. godini Tehno max, Cero-vo, Mesopromet i dr Zoran Vukčević.

Najznačajniji ekonomski skup u Regionu, Konferencija o ekonomi-ji "Montenegro 2018", imala je više od 850 učesnika, a tema je bila "Balkan i Evropska unija - petogodišnji ciklus Berlinskog procesa". Vlastimir Golubović, Predsjednik Privredne komore, Sebastian Kurz, kancelar Republike Austrije - države koja je predsjedavala Savjetom Evropske unije i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otvorili su Konferenciju. Govorili su predstavnici Vlada zemalja regiona, među kojima crnogorski premijer Duško Marković i ko-sovski Ramuš Haradinaj. Konferencija je doprinijela snaženju re-gionalne saradnje i daljem procesu EU integracija ovog područja.

Organizovane su i konferencije: "Trgovinskim olakšicama u CEFTA

7

Broj 3Mart 2019.

regionu ka zajedničkom EU tržištu", "Pametna specijalizacija: ino-vacije, preduzetništvo i konkurentnost", "Savremeni drumski pre-voz i poslovna logistika", "Snaga crnogorske privrede" i "Mogućno-sti zapošljavanja Roma u poljopriredi i turizmu".

Na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsje-dnikom Vlade Duškom Markovićem i ministrima 26. decembra, prezentovana je Komorina analiza "Crnogorska privreda u 2018. godini". Privrednici su ukazali na najčešća ograničenja u poslova-nju: sivu ekonomiju, visoke i brojne takse na državnom i lokalnom nivou, nelojalnu konkurenciju, nedostatak kvalitetnog kadra, te skupe kredite poslovnih banaka. Premijer Marković je pozvao pri-vrednike da sa Vladom rade na suzbijanju sive ekonomije, posebno na tržištu rada, dodajući da u fokusu politika moraju biti zaposleni.

Komora je u 2018. godini sprovela anketno istraživanje o poslo-vanju kod 1162 privredna subjekta, u cilju daljeg unapređenja komunikacije sa privredom, razmjene informacija o poslovanju, barijerama, te informisanja o uslugama ove asocijacije i podršci koju može pružiti. Analiziran je uticaj na poslovanje privrede oko 50 propisa, inicirano donošenje novih ili izmjene i dopune važećih.

U saradnji sa nadležnim državnim institucijama realizovani su veoma važni sajamski nastupi naših proizvođača u Budvi, Novom Sadu, Celju, Prištini i Tirani, koji su dobili brojna priznanja za kva-litet proizvoda.

Komora je bila veoma aktivna u radu EUROCHAMBRES-a, Foru-ma Jadransko-jonske regije, Asocijacije balkanskih komora, Ko-morskog investicionog foruma. Poslovni forumi su organizovani sa privrednicima Slovenije, Mađarske, Turske, Vojvodine, Francu-ske, Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine, dunavskih, nordijskih i arapskih zemalja.

Generalni sekretar Privredne komore rukovodi Poglavljem 3 - Pra-vo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, dok u ostalim poglavljima privrednici i zaposleni u Stručnoj službi Komore ak-

tivno participiraju u ovom procesu.

Prepoznajući mogućnosti koje nudi članstvo u NATO za ekonomiju i privredna društva, realizovano je niz edukativnih i informativnih aktivnosti.

Komora učestvuje u realizaciji više od 20 projekata, među kojima su Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće, Domaći ukusi, Excellent SME, HISTEK, SMART ADRION, Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori i drugi.

Organizovano je 56 edukativnih aktivnosti koje je pohađalo 3.282 polaznika. Komora aktivno učestvuje u promociji i realizaciji du-alnog sistema obrazovanja, te stipendira učenike deficitarnih za-nimanja.

Na osnovu javnih ovlašćenja u 2018. izdala je 1.579 dokumenata. Centar za edukaciju pri Komori je od 20. decembra 2017. godine do kraja 2018. godine, obučio 419 menadžera u drumskom saobraćaju i 2.117 vozača. Organizovao je polaganje ispita nakon kojih je serti-fikat steklo 346 menadžera i 1.512 vozača.

Predsjednik Skupštine Vojo Banović informisao je da je Upravni odbor, na sjednici dan ranije u Regionalnom vodovodu, dao punu podršku aktivnostima Komore u prethodnoj godini. Izazov za Ko-moru i Vladu biće kako zadržati kvalifikovani kadar u Crnoj Gori, pošto je primijetan trend odlaska u Zapadnu Evropu.

Ranko Nikolić, Institut za Crnu metalurgiju, istakao je odličnu sa-radnju metalskog sektora sa Stručnom službom Privredne komo-re. Očekuje da će se pozitivni trendovi u radu Komore nastaviti i u 2019.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović osvrnuo se na unapređeno partnerstvo sa donosiocima odluka, čemu je dopri-nijela primjena novog Zakona o Komori. Sva pitanja koja se tiču privrede Komora rješava u neposrednom dijalogu sa Vladom, uče-stvuje u radu njenih tijela, radnim grupama za legislativu koja se odnosi na poslovno okruženje. Istakao je da još nije postignuta sa-glasnost o zakonima o privrednim društvima, radu, javnim nabav-kama te da će Komora nastaviti da insistira na rješenjima u intere-su privrede. Aktivnost ove asocijacije je između ostalog doprinijela ukidanju i smanjenju brojnih taksi koje su opterećivale privredu. Prema njegovim riječima, Komora će u 2019. godini biti usmjerena na digitalizaciju svojih usluga, koristeći praksu uglednih privre-dnih komora Evrope, i time doprinijeti širenju ovog procesa među poslovnom zajednicom.

Radule Raonić, Societe Generale Banka Montenegro, posebno je istakao dobre finansijske pokazatelje rada najstarije poslovne aso-cijacije.

Ranko Jovović iz Komisije za tržište kapitala smatrao je da je plan Komore za 2018. godinu preambiciozan, ali su ga rezultati deman-tovali. Očekuje da će i 2019. godinu obilježiti dobri poslovni rezul-tati Privredne komore.

Nedeljko Čović iz Bonese ocijenio je da je Komora "lokomotiva ra-zvoja privrede", te da želi da sa jednakim kvalitetom posluje i u 2019.

Dragan Laketić CGES je sugerisao da se u Izvještaju o radu nave-du efekti zalaganja Komore za unapređenje legislative, na šta je predsjednik Golubović kazao da će ti podaci biti sastavni dio Izvje-štaja za tekuću godinu pošto se rezultati prošlogodišnjih inicijati-va očekuju tokom 2019.

8

Broj 3 Mart 2019.

Sjednica Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore od-ržana je 21. marta 2019. godine u Javnom preduzeću Regi-onalni vodovod Crnogorsko primorje, na izvorištu Bolje se-

stre. Komora se na ovaj način uključila u obilježavanje Svjetskog dana voda, posebno imajući u vidu značaj kompanije domaćina za rješavanje problema vodosnabdijevanja crnogorskog primorja i intenzivan razvoj turizma.

Regionalni vodovodni sistem je najveći realizovani infrastrukturni projekat u Crnoj Gori od obnove nezavisnosti i druga po vrijedno-sti investicija od oko 107 miliona eura. To je kompleksan tehničko tehnološki sistem, koji obuhvata: Vodozahvat "Bolje sestre", četiri pumpne, pet trafo i dvije hlorne stanice, 25.000 m³ rezervoarskog prostora u 15 objekata, 135 km cjevovoda, 90 km optičkog kabla, 20 distributivnih odvojaka, hidrotehnički tunel "Sozina" dužine 4,2 km i preko 400 manjih objekata. Vodozahvat Bolje Sestre je naj-veći na Mediteranu izgrađen tokom posljednjih 25 godina. Voda sa ovog izvorišta je visokog kvaliteta i pripada klasi A1.

Podržali rad Komore u 2018.

Upravni odbor zasijedao na vodoizvorištu Bolje sestre

Donijeta Odluka o raspisivanju izbora za članove odbora udruženja.

- Najznačajniji svjetski hidrogeolozi uvrstili su ovo vodoizvorište na listu UNESCO od značaja za globalno vodosnabdijevanje, što nama mnogo znači za izvoz vode – rekao je direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić.

Sjednicu je vodio predsjednik Upravnog odbora i Privredne ko-more Vlastimir Golubović, a u radu su pored članova učestvovali predsjednik Skupštine ove asocijacije Vojo Banović, potpredsje-dnici Ljiljana Filipović, Ivan Saveljić i Danilo Gvozdenović, te ge-neralni sekretar Pavle D. Radovanović.

Utvrđeni su predlozi Izvještaja o radu ove asocijacije za 2018. godi-nu i Finansijskog izvještaja. Donijete su odluke o izmjenama i do-punama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Stručne službe Privredne komore Crne Gore, osnivanju odbora udruženja i raspi-sivanju izbora za njihove članove. Izmijenjene su odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i sudija Suda časti, te o listi arbitara Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore.

9

Broj 3Mart 2019.

U predlogu Izvještaja o radu se navodi da je Privredna komora Crne Gore i u 2018. godini, obilježavajući devet decenija uspješnog rada, objedinjavala interese cjelokupne poslovne zajednice, pružila sna-žan doprinos unapređenju ambijenta za biznis, podizanju konku-rentnosti domaćih preduzeća, rastu ekonomije i napretku zemlje ka Evropskoj uniji.

U desetu deceniju postojanja najstarija crnogorska poslovna aso-cijacija ušla je sa novom energijom. U januaru je na dužnost preds-jednika stupio ugledni privrednik Vlastimir Golubović, a počela je i primjena novog Zakona o Komori.

Organi Komore su razmatrali teme od značaja za privredu dopri-noseći kreiranju uslova za povoljnije poslovno okruženje. Sa 47 sjednica odbora udruženja potekli su predlozi donosiocima odluka koji se odnose na, između ostalog, optimizaciju korišćenja i razvo-ja sistema električne energije, formiranje klastera proizvođača metalnih konstrukcija u građevinarstvu, unapređenje novih kva-lifikacija potrebnih tržištu rada iz sektora metalurgije, definisanje novog koncepta upravljanja šumama, investicije u poljoprivredu, aktivnosti Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju, sistem dualnog obrazovanja, pripremu turističke sezone, tržište elek-tronskih komunikacija i druge teme. Raspravljalo se i o razvoju ženskog preduzetništva, projektima energetske efikasnosti, poslo-vanju u sektoru farmacije, zdravstvenom turizmu i standardima kvaliteta.

Centralna svečanost proslave 90 godina Privredne komore odr-žana je u prisustvu uglednih zvanica – čelnika Države, Skupšti-ne i Vlade, predstavnika EUROCHAMBRES-a, privrednih komora Regiona, brojnih kompanija, lokalnih uprava, diplomatskog kora, akademske zajednice. Uručene su jubilarne nagrade predsjedni-ku Crne Gore Filipu Vujanoviću, predsjedniku EUROCHAMBRES-a Kristofu Lajtlu, bivšem predsjedniku Privredne komore Crne Gore Velimiru Mijuškoviću, te posthumno Miću Stijoviću, osnivaču i pr-vom predsjedniku Trgovinsko-zanatske komore.

Godišnju Nagradu Privredne komore dobili su najuspješniji privre-dnici u 2017. godini Tehno max, Cerovo, Mesopromet i dr Zoran Vukčević.

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2018, najznačajniji ekonom-ski skup u Regionu, imao je više od 850 učesnika, među kojima su donosioci odluka, predstavnici poslovne i akademske zajedni-ce Zapadnog Balkana, kao i međunarodnih institucija. Temom "Balkan i Evropska unija - petogodišnji ciklus Berlinskog procesa" pružen je doprinos snaženju regionalne saradnje i daljem procesu EU integracija ovog područja. Konferenciju su otvorili Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore, Sebastian Kurz, kan-celar Republike Austrije - države koja je predsjedavala Savjetom Evropske unije i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Rezultati Berlinskog procesa, vizija budućnosti Balkana i napredak u refor-mama koje će Region integrisati u Evropsku uniju bili su predmet šest panela. Govorili su predstavnici Vlada zemalja regiona, među kojima crnogorski premijer Duško Marković i kosovski Ramuš Haradinaj, zatim Evropske komisije, asocijacija privrednih komo-ra Evrope i Balkana, međunarodnih finansijskih organizacija i in-vestitora, pregovarači u integracionom procesu, te kompanija koje ostvaruju izuzetne poslovne rezultate.

Organizovane su i konferencije: "Trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu", "Pametna specijalizacija: ino-vacije, preduzetništvo i konkurentnost", "Savremeni drumski pre-

voz i poslovna logistika", "Snaga crnogorske privrede" i "Mogućno-sti zapošljavanje Roma u poljopriredi i turizmu".

Na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsje-dnikom Vlade Duškom Markovićem i ministrima 26. decembra, prezentovana je analiza "Crnogorska privreda u 2018. godini" koju je pripremila Privredna komora Crne Gore. Privrednici su tada uka-zali na najčešća ograničenja u poslovanju: sivu ekonomiju, nelo-jalnu konkurenciju, visoke i brojne takse na državnom i lokalnom nivou, skupe kredite poslovnih banaka, te nedostatak kvalitetnog kadra. Premijer Marković pozvao je privrednike da sa Vladom rade na suzbijanju sive ekonomije, posebno na tržištu rada, te dodao da u fokusu politika moraju biti zaposleni.

U cilju daljeg unapređenja komunikacije sa privredom, razmjene informacija o poslovanju, barijerama, te informisanja o uslugama Komore i podršci koju može pružiti, Komora je u 2018. godini obišla oko 1.400 privrednih subjekata i sprovela anketno istraživanje o poslovanju kod njih 1162.

Tokom 2018. godine u Komori je analizirano oko 50 propisa sa aspekta njihovog uticaja na poslovanje privrede. Inicirano je do-nošenje novih ili izmjene i dopune važećih zakona i podzakon-skih akata u cilju otklanjanja ograničenja i jačanja konkurentnosti domaće privrede. U fokusu su, između ostalog, bili zakoni o radu, privrednim društvima, javnim nabavkama, stečaju, strancima, fi-skalizaciji u prometu proizvoda i usluga, javno-privatnom partner-stvu, planiranju prostora, kao i brojna podzakonska akta.

Privredna komora je u saradnji sa resornim ministarstvima i In-vesticiono-razvojnim fondom realizovala četiri veoma uspješna sajamska nastupa naših proizvođača u Budvi, Novom Sadu, Celju, Prištini i Tirani, koji su se uspješno predstavili i dobili brojna pri-znanja za kvalitet proizvoda. U okviru Međunarodnog i regional-nog sajma privrede i turizma u Subotici, predsjedniku Privredne komore Crne Gore Vlastimiru Goluboviću dodijeljena je nagrada "Kapetan Miša Anastasijević" za unapređenje prekogranične sa-radnje.

Unapređenje i razvoj ekonomske saradnje crnogorske privrede sa inostranstvom, privlačenje stranih investitora i jačanje kon-kurentnosti crnogorskih preduzeća na ino-tržištima bio je jedan od ciljeva rada Privredne komore u 2018. godini. Ova asocijacija je bila veoma aktivna u radu međunarodnih i regionalnih komorskih asocijacija – EUROCHAMBRES-a, Foruma Jadransko-jonske regi-je, Asocijacije balkanskih komora, Komorskog investicionog foru-ma. Poslovni forumi su organizovani sa privrednicima Slovenije, Mađarske, Turske, Vojvodine, Francuske, Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine, dunavskih, nordijskih i arapskih zemalja.

Generalni sekretar Privredne komore rukovodi Poglavljem 3 - Pra-vo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, dok u ostalim poglavljima privrednici i zaposleni u Stručnoj službi Komore ak-tivno participiraju u ovom procesu.

Prepoznajući mogućnosti koje nudi članstvo u NATO za ekono-miju i privredna društva, Komora je realizovala niz edukativnih i informativnih aktivnosti, koje su se, između ostalog, odnosile i na pravovremeno informisanje članica o pozivima za NATO nabavke.

Komora je organizovala 56 edukativnih aktivnosti koje je pohađalo 3.282 polaznika, a aktivno učestvuje u promociji i realizaciji dual-nog sistema obrazovanja, te stipendira učenike deficitarnih zani-manja. Učestvuje u realizaciji više od 20 projekata, među kojima

10

Broj 3 Mart 2019.

se posebno ističu Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće, Domaći ukusi, Excellent SME, HISTEK, SMART ADRION, Razvoj niskokar-bonskog turizma u Crnoj Gori i drugi.

Na osnovu javnih ovlašćenja Komora je u 2018. izdala 1.579 doku-menata. Centar za edukaciju pri Komori je organizovao 14 obuka za menadžere i 37 obuka za vozače, na kojima je obučeno 419 me-nadžera i 2.117 vozača. Centar je takođe organizovao 23 ispita za menadžere i 32 ispita za vozače, na kojima je sertifikat steklo 346 menadžera i 1.512 vozača.

Predsjednik Vlastimir Golubović u osvrtu na Izvještaj je naglasio da je sa novim Zakonom o Komori ova asocijacija postala insti-tucionalni partner donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou, kao i da je intenzivnim aktivnostima tokom 2018. urađeno mnogo na poboljšanju regulatornog okvira čime je pružen dopri-nos unapređenju poslovnog ambijenta.

Domaćin, direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić, ocijenio je da postignuti rezultati u 2018. pokazuju da Privredna komora ima "snažne stručne kapacitete i rukovodstvo sa vizijom", te da doprinosi prosperitetu biznis zajednice i države u cjelini. On je po-sebno istakao značajnu ulogu Komore u unapređenju obrazovnog sistema, razvoju saradnje sa NATO i promovisanju arbitraže kao vansudskog, efikasnog rješavanja privrednih sporova, čemu Regi-onalni vodovod daje punu podršku. Naglasio je riješenost Regio-nalnog vodovoda da formira fabriku vode, te da vidi NATO snage kao potencijalne klijente.

- Privredna komora ima sigurnu budućnost, a Crna Gora elitnu bi-znis zajednicu zahvaljujući čijem doprinosu nećemo nespremni dočekati ulazak u Evropsku uniju – zaključio je Jevrić.

Vojin Žugić, direktor Stadiona, smatra da je Komora u 2018. godini ostvarila impozantne rezultate i izrazio uvjerenje da će takvi biti i u tekućoj.

Željko Andrić, Institut "Dr Simo Milošević", saglasio se da ova po-slovna asocijacija radi veoma dobro, što pokazuju ostvareni rezul-tati. Smatra da je neophodno da Komora istraje u zahtjevima da se zakoni o privrednim društvima i radu usklade sa zahtjevima privrede i dođe do što kvalitetnijih rješenja.

Direktorica Plantaža Verica Maraš smatra da se osjeća nova ener-gija u radu Privredne komore zbog tima koji rukovodi poslovanom asocijacijom. Ona ocjenjuje da fokus u ovoj godini treba da bude doprinos borbi za suzbijanje sive ekonomije.

Slavoljub Popadić, direktor Rudnika uglja Pljevlja, kazao je da je Privredna komora u 2018. godini radila domaćinski, da je upućiva-la konkretne zahtjeve donosiocima odluka, te da baštini još čvršće veze sa privrednim subjektima. U fokusu njenog daljeg rada treba da bude brzo reagovanje na sve što predstavlja barijeru za poslova-nje crnogorskih kompanija.

Đorđije Goranović, vlasnik MI "Goranović", izrazio je zadovolj-stvo radom Komore na unapređenju poslovnog okruženja. On je ocijenio da je potrebno unaprijediti konkurentnost proizvodnih kompanija koju ugrožava rast dažbina (cijene energenata - elek-trične energije, nafte i benzina, poreza ....), što ima direktan uticaj na smanjenje njihovih izvoznih potencijala. Podržao je aktivnosti na projektu "Kupujmo domaće" i izrazio očekivanje da će one biti intenzivirane tokom 2019.

Predsjednik Golubović je kazao da vjeruje da će veća izdvajanja

za poljoprivredu iz Agrobudžeta i IPARD-a doprinijeti rastu konku-rentnosti ovog sektora. Pozvao je crnogorske proizvođače da svoju ponudu predstave na predstojećim sajmovima u Mostaru, Novom Sadu, Prištini, Celju i drugim.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović smatra da se ovako dobri rezultati očekuju od asocijacije koja je partner Vla-de u poslovnom sektoru i krovna institucija koja podjednako vodi računa o svim preduzećima. On napominje da je nužno nastaviti zalaganje da se regulativa uskladi sa interesima privrede, posebno u dijelu liberalizacije radnih odnosa, smanjenja doprinosa na zara-de i podizanja minimalne cijene rada. Komora, naglašava on, mora i dalje imati važnu ulogu i riječ u procesu privatizacije velikih pri-vrednih subjekata u državnom vlasništvu. Ocjenjuje da je preko Komore potrebno intenzivirati aktivnosti na promociji odgovornih privrednih subjekata i njihovoj prezentaciji na društvenim medi-jima, te na taj način, između ostalog, doprinijeti borbi protiv sive ekonomije. Kroz saradnju sa Vladom neophodno je iznaći rješenja kako bi se pomoglo prevazilaženju problema proizvodnih predu-zeća.

Vlasnik Mesoprometa Hilmija Franca zahvalio je Privrednoj ko-mori na podršci nakon požara u pogonima ove kompanije. Najavio je da je projekat nove fabrike u završnoj fazi i očekuje brz početak njene izgradnje. Ukazao je na probleme nelojalne konkurencije u ovom sektoru, uvoza robnih marki kojima domaći proizvođači cje-novno ne mogu da budu konkurentni. Založio se da se minimalna zarada poveća na makar 300 eura, uz smanjenje doprinosa na za-rade.

Predsjednik Golubović je podsjetio da Komora štiti interese privre-de istovremeno uvažavajući neophodnost stabilnosti javnih finan-sija. On je kazao da se razmatra povećanje minimalne zarade na 223 eura. Partneri iz Vlade ističu da je minimalna zarada osnov svih socijalnih davanja, pa bi njen značajniji rast moguće povećao rashode budžeta iznad visine prihoda.

Upravni odbor donio je Odluku o raspisivanju izbora za članove odbora udruženja Privredne komore Crne Gore. Pri izboru članova u odbore udruženja vodiće se računa i o njihovoj: strukturi (mala, srednja, velika), uticaju na privredu, odgovarajućoj granskoj i te-ritorijalnoj zastupljenosti, ekonomskoj snazi, do sada iskazanoj spremnosti da učestvuju u radu Komore.

Predlozi za članove odbora udruženja mogu se dostavljati do 15. maja 2019. godine, a odluke o izboru članova odbora udruženja biće donijete do 31. jula 2019. godine.

Upravni odbor je informisan o laureatima Nagrade Privredne ko-more Crne Gore za 2018. godinu. Odbor za dodjelu Nagrade odlučio je da dobitnici budu: za uspješno poslovanje - Elektroprivreda Crne Gore i Gradir Montenegro, društvenu odgovornost – Glosarij, ino-vativnost - Crnogorska komercijalna banka, te unapređenje mena-džmenta - Ivan Karadžić, izvršni direktor Mercator-CG.

Upravni odbor je donio odluku da se sredstva za dnevnice njegovih članova, u ukupnom iznosu od 2.000 eura, doniraju u humanitarne svrhe – Prvom udruženju roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju iz Podgorice i Udruženju roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju "Puževa kućica" iz Budve.

Na kraju sjednice prikazan je kratki film "Kako je nastao projekat koji je promijenio Crnu Goru" i organizovan obilazak postrojenja Regionalnog vodovoda.

11

Broj 3Mart 2019.

Laureati EPCG, Gradir, Glosarij, CKB i Ivan Karadžić

Nagrada Privredne komore

Priznanja će dobitnicima uručiti predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na svečanosti 19. aprila u Vili Gorica.

Laureati Nagrade Privredne komore Crne Gore za 2018. godinu su Elektro-privreda Crne Gore ad i Gradir Monte-

negro doo za uspješno poslovanje, Glosarij doo za društvenu odgovornost, Crnogorska komercijalna banka AD za inovativnost i izvršni direktor Mercator-CG doo Ivan Karadžić za unapređenje menadžmenta. Ovo je odlučio Odbor za dodjelu godišnjih Nagrada Privredne komore Crne Gore, na sjednici 21, marta 2019. godine, na osnovu uslova konkursa i rezultata kompanija na različitim poljima.

Nagrada najstarije poslovne asocijacije je najveće privredno priznanje, ustanovljeno 18. marta 1969. godine, i koje je do sada do-bilo više od 150 kompanija i 110 pojedinaca, nosilaca razvoja crnogorske ekonomije.

Elektroprivreda Crne Gore zavrijedila je Nagradu Privredne komore zahvaljujući izuzetnim poslovnim i proizvodnim rezul-tatima ostvarenim tokom protekle godine. Kompanija je u 2018. započela značajan petogodišnji investicioni ciklus, vrijedan više od 170 miliona eura, sa ciljem una-pređenja postojećih i stvaranja uslova za izgradnju novih izvora električne energije.

"Gradir Montenegro” DOO Pljevlja je osno-van 2006. godine privatizacijom Rudnika "Šuplja stijena”. Od polovine 2011. Rudnik posluje u okviru poljske rudarsko-meta-lurške kompanije "ZGH”, koja avgusta 2013. postaje i većinski vlasnik. Gradir Mon-tenegro je najbolje rezultate u proizvo-dnji ostvario u 2018. godini. Koncentrata cinka i olova proizvedeno je 25.762 tona, a ostvarena je maksimalana količina pre-rade rude na godišnjem nivou, u iznosu od 592.820 tona.

Glosarij, laureat Nagrade za društvenu od-govornost, aktivno podržava obrazovanje mladih, ljekare iz državnih zdravstvenih ustanova, donira sredstva i opremu za potrebe liječenja u zdravstvenim ustano-vama, te doprinosi razvoju sporta i rekre-acije u Crnoj Gori. Najveći broj aktivnosti realizuju u koordinciji sa partnerima iz inostranstva, lokalnom zajednicom i pri-vrednicima sa kojima imaju dugoročnu saradnju. Tokom 2018. godine su za ove ak-tivnosti utrošili oko 350.000 eura.

Laureat za inovativnost, Crnogorska ko-mercijalna banka je 1. februara 2018. go-dine lansirala CKB GO, novu generaciju mobilnog i internet bankarstva koja je raz-vijena sa kompanijom Finastra, trećom na svijetu u polju finansija i tehnologije. Riječ je o jednoj od najinovativnijih e-banking

nija kojom rukovodi je pouzdan i siguran poslodavac, snažno posvećena građenju dugoročnih odnosa sa potrošačima, par-tnerima, dobavljačima, nadležnim institu-cijama i društvenom zajednicom. Merca-tor CG je poznat po društveno-odgovornom poslovanju, donacijama i sponzorstvima koje su usmjerene prvenstveno u sport, zdravstvo i obrazovanje.

Nagrade Privredne komore će dobitnicima uručiti predsjednik Crne Gore Milo Đuka-nović, na svečanosti 19. aprila u Vili Gorica.

aplikacija ne samo na tržištu Crne Gore već i cijelog regiona. Aplikaciju karakteri-šu najviši nivo sigurnosti, jednostavnost, savremeni interfejs, inovativna rješenja poput identifikacije otiskom prsta, Face ID-a, plaćanje QR kodom, dijeljenje računa između više korisnika i druge.

Izvršni direktor Mercator-CG Ivan Ka-radžić, laureat nagrade za unapređenje menadžmenta, jedan je od najuspješnjih menadžera u Crnoj Gori, sa višedecenij-skim iskustvom u preduzetništvu. Kompa-

12

Broj 3 Mart 2019.

Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva, na sjednici 26. mar-ta 2019. usvojio je Izvještaj o radu za prethodnu godinu. Raz-motreni su poslovanje turističkog sektora u 2018. i priprema

predstojeće ljetnje turističke sezone.

Raspravljano je o predlozima pravilnika koji definišu: uslove koje moraju ispunjavati uređena i opremljena kupališta na moru, za-tim granične vrijednosti i način mjerenja buke unutar i van ugo-stiteljskih objekata, te upotrebu i uslove koje mora da ispunjava limitator jačine zvuka. Diskutovano je o sezonskom zapošljavanju u turizmu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a u radu su pored privrednika učestvovali Ljiljana Filipović, potpreds-jednica Privredne komore Crne Gore, Ćazim Hodžić, direktor Di-rektorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu i Olivera Brajović, generalna direktorica Direktorata za razvoj kon-kurentnosti i investicije u turizmu Ministarstva održivog razvoja i turizma, Željka Radak Kukavičić, direktorica Nacionalne turi-sticke organizacije, Predrag Jelušić, direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Savo Parača, direktor Uprave za saobraćaj, Vladimir Bulatović, potpredsjednik Opštine Budva, Mi-lanka Baković, generalna direktorica Ministarstva unutrašnjih po-slova, dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, prof. dr Ivo Županović sa Fakulteta za menadžment u Herceg Novom, Svetlana Šljivančanin, glavna inspektorka za turizam, predstav-nici Zavoda za zapošljavanje, Aerodroma Crne Gore i lokalnih sa-mouprava.

Turistička 2018.

U Informaciji o poslovanju u turizmu za prošlu godinu, navodi se da je prema preliminarnim podacima Monstata, Crnu Goru posje-tilo 2.204.408 turista koji su ostvarili 12.927.798 noćenja. Primjetan je trend rasta na mjesečnom nivou, kako u dijelu ostvarenog turi-

Razmotrene pripreme za ljetnju sezonu

Turizam i ugostiteljstvo

Novi plan privremenih objekata će u značajnoj mjeri doprinijeti da se uklone problemi koji su opterećivali crnogorsku turističku destinaciju.

stičkog prometa u svim vidovima smještaja, tako i u broju turista i ostvarenim noćenjima. Podaci pokazuju da je u 2018. godini ostva-reno je 10,2% više dolazaka turista u odnosu na 2017. godinu, dok je broj ostvarenih noćenja viši za 8,2%.

Broj dolazaka stranih turista u 2018. godini veći je za 10,1%, a ostva-renih noćenja za 8,5% u odnosu na 2017. godinu. Od ukupnog bro-ja noćenja, 96,2% ostvarili su strani, a 3,8% domaći turisti. Najviše noćenja bilo je iz Rusije (25,1%), Srbije (24,5%), Bosne i Hercegovine (9,1%), Ukrajine (3,9%), Njemačke (3,6%), Francuske (3,1%), Poljske (2,8%) i Ujedinjenog Kraljevstva (2,6%). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 25,3% noćenja. Najviše je bilo noćenja u primorskim mjestima (94,9%), glavnom gradu (2,2%), planinskim mjestima (1,7%) i ostalim turističkim mjestima (1,2%).

Tokom 2018. godine Aerodromi Crne Gore registrovali su poveća-nje broja aviona za 8,16% kao i putnika za 12,72 % u odnosu na 2017. godinu. Nacionalni parkovi bilježe povećanje posjete za 38 % i pri-hoda za 35 %. Na drumskim graničnim prelazima zabilježeno je povećanje broja motornih vozila za 7,77 %, kao i putnika za 9,99% u odnosu na 2017. U 2018. godini u teritorijalno more Crne Gore ušlo je 424 kruzera sa 506.198 putnika, zatim 4.710 stranih plovila za razonodu, sport i rekreaciju, što je za 2,4% više u odnosu na 2017. godinu.

Zimski skijaški turistički centri su tokom prva tri mjeseca 2018. godine zabilježili veoma dobru posjetu, a zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima i velikim sniježnim pokrivačem sezona je trajala do 15. aprila 2018. godine. Takođe, centralni i primorski region su zabilježili pozitivne rezultate, kako u broju turista tako i ostvarenih noćenja, čemu je doprinijelo unapređenje ponude u svim segmentima neophodnim za kvalitetno odvijanje turističke sezone

Procijenjeno je da su u 2018. godini prhodi od turizma iznosi-li 1.000,04 miliona eura. Prema procjenama Svjetskog savjeta za

13

Broj 3Mart 2019.

putovanja i turizam, za naredni desetogodišnji period očekuje se prosječan godišnji rast po stopi od 3,9 %.

Priprema za ljetnu sezonu

Govoreći o pripremama za ljetnju sezonu, predsjednik Odbora Dra-gan Purko Ivančević je naglasio da je ove godine donijet novi plan privremenih objekata čija će realizacija u značajnoj mjeri doprini-jeti da se uklone problemi koji su opterećivali crnogorsku turistič-ku destinaciju.

- Ovim se daje snažan doprinos mediteranskim vrijednostima cr-nogorske turističke destinacije – rekao je Ivančević.

On dodaje da tek predstoji uklanjanje pojedinih privremenih obje-kata, kao i aktivnosti nadležnih organa javne uprave na uređenju tih lokacija. Dodaje da je veoma bitno razgovarati i o radovima na putnoj i stanju komunalne infrastrukture, što su takođe preduslovi za nesmetano odvijanje sezone.

Mićo Blagojević, Etno selo Montenegro, ukazao je na neophodnost sanacije putnog pravca Plužine Šćepan Polje, koji je prema njego-vim riječima, "saobraćajnica visokog rizika".

Tomo Knežević, Lipska pećina, smatra da dobri rezultati u turizmu zavise i od stabilne bezbjednosne situacije, te da se ne smije naru-šiti dobra slika koju Crna Gora ima u ovom smislu.

Dr Boban Mugoša, Institut za javno zdravlje, smatra da su bezbje-dnost prostora, hrane i vode elementarni preduslovi dobre sezo-ne. Prema njegovim riječima, turistički objekti moraju ispunjavati međunarodne standarde i zato je predložio da se u Komori organi-zuje sastanak sa hotelijerima na kojem bi ih predstavnici Instituta upoznali sa zahtjevima EU koji se odnose na bezbjednost smje-štajnih uslova, hrane i vode.

Neda Bokan, Turistička agencija Explorer ukazala je na tri proble-

ma koji opterećuju našu destinaciju, a riječ je o smetlištima, nelojalnoj konkurenciji i građevinskim radovima tokom sezo-ne. Predložila je da se kreira aplikacija preko koje bi turisti i građani mogli da alarmiraju nadležne u vezi sa divljim depo-nijama.

Predjsednik Odbora se saglasio da je regulisanje problema di-vljih deponija veoma bitno za rezultate u turizmu. Što se ne-lojalne konkurencije tiče, koja je naročito zastupljena u izle-tničkom turizmu, najavio je organizovanje tematske sjednice ovog odbora.

Željko Cicović, Hotel Budva, smatra da problem nijesu u toj mjeri nelegalni objekti kao što je nedosljedno odlučivanje u vezi sa njima. Predsjednik Ivančević i potpredsjednik Opšti-ne Budva Vladimir Bulatović, su ocijenili da potpis da se ne uklone obližnji privremeni objekti koji stvaraju veliku buku "diskriminišu napore hotelijera" .

- Svi privremeni objekti, njih 270, su uklonjeni sa opštinskog zemljišta, a ostali su oni koji su na privatnom posjedu - rekao je Bulatović.

On je naglasio da kapaciteti Doma zdravlja u Budvi nijesu ade-kvatni broju i potrebama turista koji posjećuju prijestonicu cr-nogorskog turizma, pa je predložio da se obnovi rad ambulanti na Svetom Stefanu, Pržnu i Petrovcu. Ukazao je da je promje-nom režima saobraćaja potrebno riješiti zagušenje koje se ja-vlja na putu Tivat - Budva.

Savo Parača, direktor Uprave za saobraćaj, istakao je opredije-ljenost Vlade da se putna infrastruktura podigne na viši nivo. On je predstavio projekte na modernizaciji 300 kilometara magistralnih i regionalnih puteva koji će doprinijeti boljoj po-vezanosti turističkih odredišta.

- Uz pomoć sredstava EBRD i Evropske investicione banke na pragu smo intenzivnih aktivnosti na putnoj mreži – rekao je Parača.

Nastojaće se da što manje radova bude u glavnoj turističkoj sezoni kako bi se omogućio nesmetan protok saobraćaja. Go-voreći o radovima u Donjoj Gorici, Parača je najavio da oni tre-ba da budu okončani oko 1. maja i time će cijela saobraćajnica Podgorica - Budva biti modernizovana. Pomenuo je među re-alizovanim i planiranim, radove na putnim pravcima Ilijino Brdo - Vilusi, Petrovići - Vraćenovići, Kolašin - Jezerine - Be-rane, bulevar od Podgorice prema Tuzima i druge. On je kazao da je put Plužine - Šćepan Polje u izuzetno lošem stanju, te da je urađen veoma skup projekat za revitalizaciju tog putnog pravca, vrijedan oko 120 miliona eura za 20 km puta.

Predrag Jelušić, direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom kazao je da je 3,9 miliona eura opredijelje-no za investicije u zoni morskog dobra od čega 1,7 miliona za tehničko održavanje.

On naglašava da oni objekti koji nijesu u planu za period od 2019. do 2023. treba da budu uklonjeni. Morsko dobro je uputilo inicijativu za uklanjenje tih objekata resornoj inspekciji – za 60 u Budvi, 20 u Ulcinju, 17 u Baru i 15 u Herceg Novom.

On je kazao da Morsko dobro realizuje brojne projekte u skoro svim primorskim opštinama.

Ovo preduzeće se priprema da na jesen otpočne realizaciju

14

Broj 3 Mart 2019.

projekta vrijednog 5,2 miliona eura kojim će biti uređen trg i še-talište u Sutomoru površine 26.000 kvadrata, čime će se potpuno vizuelno i funkcionalno izmijeniti taj prostor.

Glavna inpektorka za turizam Svetlana Šljivančanin je kazala da će prioriteti njihovog rada tokom predstojeće sezone biti suzbija-nje sive ekonomije i zaštita korisnika usluga. Sa pojačanim nadzo-rom kreću od 1. maja a intenziviraće aktivnosti od 8. juna.

Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić ocjenjuje da je svake go-dine kvalitet turističkog proizvoda Crne Gore na višem nivou.

- Ovog vikenda počinje turistička predsezona. Sve nadležne insti-tucije iz oblasti turizma učiniće sve da imamo progres u kvalitetu ponude – rekla je ona, podsjećajući na brojne aktivnosti NTO na promociji crnogorske destinacije.

Smatra da su najveći izazovi za sezonu komunalna higijena zbog čega je neophodno ukloniti divlje deponije i spriječiti njihovo po-novno nastajanje.

- Potreban je koordinirani nastup državnih i lokalnih institucija kako bismo suzbili sivu ekonomiju - naglasila je Radak Kukavičić.

Milanka Baković, generalna direktorica je istakla spremnost Mi-nistarstva unutrašnjih poslova da na najbolji način doprinese uspješnoj turističkoj sezoni. Korak u tom pravcu je efikasnije iz-davanje dozvola za rad stranaca, čemu doprinosi nova regulativa koja uređuje ovu oblast. Izmjenama Zakona o strancima sada se dozvole izdaju po djelatnostima, a ne zanimanjima, i ne traži se akt o sistematizaciji, čime se izašlo u susret zahtjevima turističke privrede. Za boravak i rad stranaca u 2019. godini utvrđena je kvota od 20.454 dozvole, dok je 5.000 dozvola u rezervi kod Ministarstva rada za dodatno raspoređivanje, tokom godine, u skladu sa potre-bama tržišta rada.

Ćazim Hodžić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinaci-je i turističku infrastrukturu pri resornom Ministarstvu izrazio je očekivanje da će ovogodišnji rezultati u turizmu biti bolji nego u 2018. godini. Optimizam u tom pravcu ulivaju rezultati postignuti tokom zime, kada je zabilježeno osam odsto više gostiju i veći broj noćenja za šest odsto. Ministarstvo će, najavio je Hodžić, formirati poseban tim koji će pratiti odvijanje predstojeće turističke sezone.

Ocijenio kao vrlo interesantan predlog predstavnice TA Explorer o uvođenju aplikacije koja će doprinijeti boljem reagovanju protiv divljih deponija, te predložio, kao još jedan od mehanizama u tom pravcu, ranije otpočinjanje i duže trajanje akcije "Neka bude čisto", koja bi se odvijala od aprila do novembra.

Pravilnik o kupalištima

Predrag Jelušić je ocijenio da predloženi pravilnik koji definiše uslove koje moraju ispunjavati uređena i opremljena kupališta predstavlja korak naprijed ka većem redu u njihovom radu i kori-šćenju plažnog mobilijara.

Pravilnik kupališta prema namjeni razvrstava na hotelsko, javno, kupalište posebne namjene i bazensko. Među javnim su prepo-znate i kategorije poput sportskog, rekreativnog i adrenalinskog, kupališta za ronioce, kite/wind surfing, organizaciju zabava i vjen-čanja, kao i ona za kupače sa kućnim ljubimcima.

- Vjerujemo da ćemo impementacijom ovog pravilnika podići standarde u radu kupališta – rekao je Jelušić i naveo da će se po-

tpisivati ugovori sa zakupcima na period od pet godina.

On je najavio da poslije 17 časova neće biti naplaćivanja plažnog mobilijara.

Dr Boban Mugoša je ocijenio da je jako bitno da se adekvatno uredi rad kupališta koja treba da imaju higijenski ispravnu vodu na tuše-vima, te da se za tu svrhu ne smije koristiti bunarska.

Igor Vujošević, Astorija grupa, smatra da nije dobro rješenje da po-lovina plaže ne bude pod mobilijarom. On vjeruje da je bolje da se kompletne plaže daju pod zakup, a odrede druge koje će biti be-splatne. Na taj način, kaže on, podigao bi se nivo turističke ponude.

Sa njime se nijesu saglasili predstavnik Opštine Budva Bulatović i Morskog dobra Jelušuć, ocijenivši da su plaže javno dobro, te da bi predloženo rješenje vodilo segregaciji gostiju.

Odbor je razmotrio Predlog pravilnika kojim se propisuju granične vrijednosti nivoa buke za sve vrste ugostiteljskih objekata, način njenog mjerenja unutar i van ugostiteljskih objekata, te upotreba i uslovi koje mora da ispunjava limitator jačine zvuka. U ovom dokumentu se između ostalog navodi da ugostiteljski objekat koji se nalazi u zgradi treba da ima zvučnu zaštitu/izolaciju, kojom se obezbjeđuje zaštita od buke za stanare koji žive u neposrednoj bli-zini ugostiteljskog objekta, odnosno za goste koji koriste usluge smještaja, u skladu sa propisom o tehničkim zahtjevima za zvuč-nu zaštitu zgrade od buke.

Nivo buke iz ugostiteljskog objekta na otvorenom (plažni bar, otvo-reni šank i drugi privremeni i pokretni objekti) ne smije da pre-korači graničnu vrijednost utvrđenu propisom o zaštiti od buke u životnoj sredini.

Nivo buke iz ugostiteljskog objekta koji se nalazi van naseljenog mjesta ne smije da prouzrokuje povećanje granične vrijednosti ni-voa buke u akustičnoj zoni sa kojom se graniči.

Aktivnosti ZZZCG

Tokom 2019. godine aktivnosti ZZZCG biće usmjerene ka većem zapošljavanju sezonske radne snage. Intenzivno će se raditi na identifikovanju potreba poslodavaca za kadrom i predstavljanju programa koje realizuje.

Zavod je planirao da, u saradnji sa partnerima, organizuje društve-no korisne programe u oblastima od javnog interesa čijom reali-zacijom će se doprinijeti adekvatnoj pripremi crnogorskih opština za turističku sezonu, unapređenju imidža Crne Gore kao ekološke države i turističke destinacije i podizanju kvaliteta turističkog pro-izvoda u Crnoj Gori.

Između ostalog, planirana je realizacija Projekta »Neka bude čisto« za 2019. godinu, kao i ostalih društveno korisnih programa javnog rada. Planirana sredstva za finansiranje javnih radova kojima će se obuhvatiti oko 250 nezaposlenih lica iznose 400.000 eura. Jav-ni radovi će se sprovoditi u prosječnom trajanju od pet mjeseci, odnosno do početka i tokom ljetnje turističke sezone. U saradnji sa organizatorima obrazovanja odraslih, realizovaće programe obrazovanja i osposobljavanja za 400 nezaposlenih lica koja će na ovaj način steći stručne kvalifikacije potrebne za zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu i drugim povezanim područjima rada. Planirana sredstva za finansiranje programa obrazovanja i ospo-sobljavanja odraslih iznose 400.000 eura.

15

Broj 3Mart 2019.

Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organiza-cija i osiguranja na sjednici 19. marta 2019. razmotrio je in-formacije o makroekonomskim kretanjima sa fokusom na

bankarski sektor, te tržištima kapitala i osiguranja za IV kvartal. Usvojeni su Izvještaj o radu Odbora za 2018. i Program rada za te-kuću godinu.

Za člana Grupacije posrednika u osiguranju koja radi pri ovom od-boru izabrana je Borka Ljubić, iz Amont brokera d.o.o.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mladen Rabrenović.

Informaciju o makroekonomskim kretanjima predstavila je Mari-jana Mitrović-Mijatović iz Centralne banke Crne Gore. Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u 2018, prema procjeni Ministarstva fi-nansija biće 4,1 odsto. Prema njenim riječima, zbog visoke stope rasta u prethodne dvije godine i restriktivnih mjera očekivanja za 2019. su prilično niska, pa Ministarstvo predviđa rast od 2,8 odsto a Centralna banka očekuje oko tri odsto. Predviđanja se razlikuju jer Centralna banka smatra da će radovi na auto-putu biti nastavljeni što znači još oko 100 miliona eura novih investicija koje će biti za-majac građevinarstvu. Preliminarna procjena da će stopa inflacije za 2019. iznositi 1,4 odsto. Očekuje se blago smanjenje cijena nafte, stabilizacija cijena prehrambenih proizvoda koje uvozimo, a ne očekuje rast kamatnih stopa, zarada i cijena nekretnina. Građevi-narstvu i turizmu se predviđa značajan rast i ostvarenje još boljih rezultata. U januaru se bilježi rast broja dolazaka turista za 8,7 od-sto, a noćenja za 6,7 odsto, zatim rast broja zaposlenih za 9,2 odsto, u odnosu na isti mjesec prošle godine. Stopa nezaposlenosti je 16,7 odsto.

Što se bankarskog sektora tiče, bilježi se rast aktive banaka za 6,4 odsto, kredita 10,2 odsto, ukupnih depozita 5,6 odsto, kapitala 7,1

Značajan rast BDP i u 2019. godini

Banke, druge finansijske organizacije i osiguranje

Ministarstvo finansija predviđa rast od 2,8 odsto, a Centralna banka očekuje oko tri odsto.

odsto. Pet odsto je veći finansijski rezultat u januaru u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Nekvalitetni krediti u januaru izno-sili su 174,4 miliona eura i činili su 6,3 odsto ukupnih kredita, pa se nastavlja trend njihovog pada. Prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na nivou cijelog sistema su 6,36 odsto.

Informaciju o stanju na tržištu kapitala predstavio je Aleksandar Đuričković iz nadležne komisije. On je istakao da je u 2018. pro-met na Montenegroberzi iznosio 147miliona eura, što je povećanje od 210 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Berzanski indeksi MNSE10 i MONEX bilježe rast od 7,78 odsto odnosno 6,54 odsto. Vrijednost transakcija ostvarenih posredstvom kastodi banaka iz-nosio je 105 miliona eura.

Ukupna nominalna vrijednost netržišnih transakcija bila je 2,2 mi-lijarde eura Ulaganja novog kapitala, realizovana putem korpora-tivnih aktivnosti iznosila su 44,8 miliona eura.

Na crnogorskom tržištu osiguranja na kraju 2018. godine dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju imalo je 21 društvo, dva preduzetnika i sedam banaka. Društva za osiguranje su u IV kvartalu 2018. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 86,8 miliona eura, što je 6,2% više nego 2017. godine. U ukupno ostvarenoj bruto premiji na nivou tržišta i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja od 82,5%. Učešće bruto premije živo-tnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji iznosi 17,5%.

Izvještaj o radu OU bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja za 2018. godinu te Program rada za tekuću predstavio je Almer Bećiragić, sekretar Odbora. Jedan od fokusa ovog odbora biće prednosti elektronskog bankarstva, odnosno Moneysend i E--commerce kao nove komunikacije i načini rada.

16

Broj 3 Mart 2019.

Odboru udruženja saobraćaja, na sjednici 20. marta 2019, predstavljeni su statistički podaci o poslovanju ovog sek-tora u prošloj godini. Inicirano je formiranje radne grupe u

okviru Privredne komore koja će ramotriti Zakon o lukama i Zakon o pomorskoj agenturi. Razmotrene su izmjene i dopune Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Deda Đelović, a u radu su, pored članova, učestvovali direktor Sektora saobraćaja Privredne komore Zoran Nikolić i generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj Dalibor Milošević.

Prezentujući statističke podatke o poslovanju ovog sektora, sekre-tar Odbora Savo Barović je kazao da je u 2018. željeznicom preve-zeno 992 hiljade putnika, odnosno sedam odsto više nego u 2017, te 967 hiljada tona robe, odnosno 39,7 odsto manje nego prethodne godine. U drumskom saobraćaju prevezeno je 7,6 miliona (0,6% više) putnika, kao i 810 hiljada tona robe (3,5% manje nego prošle godine). Vazdušnim putem je tokom 2018. godine prevezeno 2,4 miliona putnika (rast od 12,3%) i 931 tonu robe, 6,3% više u odnosu na isti uporedni period. Ukupni promet u lukama je u 2018. godini iznosio 1,96 miliona tona što je za 6,3% manje u odnosu na 2017.godinu. Promet u izvozu iznosio je 776,4 hiljade tona što je pad od 35,9%, a u uvozu 1,2 miliona tona i porastao je 33,5%. Predsjednik Odbora Đelović je kazao da manji prevoz boksita rezultirao ova-kvim brojkama.

Odbor je informisan da su njegov predsjednik i sekretar članovi radne grupe za zakone o lukama i pomorskoj agenturi. Ocijenje-no je međutim da je na nivou Komore, odnosno Odbora, potrebno formirati šire tijelo koje će definisati sve zahtjeve privrede koje ovi akti treba da ispune. Narednih dana biće upućeni pozivi svim zain-

teresovanim kompanijama na čije će poslovanje uticati pomenuta regulativa da uzmu učešće u radu ovog tijela.

Izmjene i dopune Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju predstavio je generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj Dalibor Milošević. On je kazao da se njime teži stati na put sivoj ekonomiji i nelojalnoj konkurenciji u prevozu. U fokusu ovog akta su limo –servisi, kao posebna vrsta rent-a-car usluge sa vozačem. Namjera je da se uspostave jasno definisani kriterijumi po kojima će se obavljati ova djelatnost, tako da ne predstavlja nelojalnu kon-kurenciju auto taksi i međugradskim prevoznicima. Rješenja koja su predviđena izmjenama i dopunama bazirana su na iskustvima iz regiona. Na ovu temu, Ministarstvo saobraćaja će 25. marta or-ganizovati okrugli sto, sa ciljem da se čuju sugestije privrede i de-finišu najbolja rješenja za njeno poslovanje.

Privredna komora će, na osnovu urgencije prevoznika, organizova-ti sastanak sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom saobraćaja i pomorstva te Upravom carina sa ciljem da se produži vrijeme za-državanja utovarenih kamiona crnogorskih prevoznika u zemlji sa 24, na makar 48, a poželjno 72 sata, po ugledu na praksu u regionu. Takođe je potrebno sa Albanijom riješiti dugogodišnji problem koji se odnosi na ograničenu količinu goriva od maksimalno 200 litara koje ulaskom na teritoriju ove države mogu imati naši kamioni.

Odbor je informisan da Ministarstvo radi na liberalizaciji prevo-za sa Velikom Britanijom u susret očekivanom bregzitu. S tim u vezi, 9. oktobra biće organizovana mješovita komisija koja će rje-šavati ova pitanja. Takođe je predstavnik Ministarstva Milošević upoznao privrednike o nedavno održanom sastanku u Hagu koji se odnosio na CEMT dozvole.

Namjera je da se uspostave jasno definisani kriterijumi po kojima će se obavljati djelatnost limo-servisa, tako da ne predstavljaju nelojalnu konkurenciju auto taksi i međugradskim prevoznicima.

Izmjenom legislative protiv nelojalne konkurencije u prevozu

Saobraćaj

17

Broj 3Mart 2019.

Na sjednici Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Privrdene komore, održanoj 19. marta 2019. godine, prezentovane su kreditne linije Investiciono ra-

zvojnog fonda Crne Gore za 2019. godinu, usluge Zavoda za zapo-šljavanje kao i projekat HISTEK - mreža visoko specijalizovanih eksperata u ključnim razvojnim tehnologijama. Usvojeni su Infor-macija o poslovnom ambijentu u sektoru MSP, te Izvještaj o radu ovog odbora za 2018. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Rajko Bujković. U radu sastanka učestvovali su potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović, predstavnici IRF Spasoje Vujošević, Zavoda za za-pošljavanje Aleksandar Rakočević. HISTEK projekat je predstavila Ksenija Đukanović iz Stručne službe Privredne komore, a Infor-maciju o poslovnom ambijentu i Izvještaj o radu sekretar Odbora Veselin Dragićević.

IRF je od osnivanja u crnogorsku ekonomiju plasirao nešto oko 820 miliona eura, što je značajna podrška za razvoj preduzetništva, po-

Privrednici su ocijenili da je neophodno da se programima ZZZCG obuhvate obuke za radnike u tekstilnoj industriji, te da se razmisli o prekvalifikaciji za šnajderke nezaposlenih žena od 25 do 40 godina starosti.

Povoljne kreditne linije za MMSP

Mala i srednja preduzeća

sebno kada su u pitanju mikro, mala i srednja preduzeća. U 2018. godini je plasirano nešto više od 209 miliona eura. Za ovu godinu IRF nudi 33 kreditne linije.

Primarni ciljevi IRF-a su podsticaj otvaranju novih radnih mjesta, razvoj preduzetništva kroz podršku posebnim ciljnim grupama, rast postojećih preduzeća, podrška prioritetnim privrednim sek-torima, jačanje konkurentnosti crnogorskih proizvoda na drugim tržištima, veće korišćenje domaćih proizvoda i resursa, regionalni razvoj, inovativni i projekti iz oblasti ICT-a, potom održavanje i po-boljšavanje likvidnosti, te otvaranje novih preduzeća.

Za podršku razvoju preduzetništva u 2019. godini IRF je definisao kreditne linije za podršku visokoškolcima, tehnološkim viškovi-ma, početnicima, ženama i mladima u biznisu i preduzetništvu. Kamatna stopa za direktno kreditiranje iznosi do 3,5% a posred-stvom banaka 4%. Rok otplate je do 12 godina (sa uključenim grace periodom od četiri godine. Maksimalan iznos kredita je do 50.000 eura za direktne kredite (za preduzetnike do 30.000,00€, preduze-

18

Broj 3 Mart 2019.

Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 15. mar-ta 2019. godine, usvojio je Izvještaj o radu Odbora za prošlu

godinu i Plan rada za 2019. godinu. Razmatrana je i ulogu Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada i predstavljena inicijativa za osni-vanje Društva za zavarivanje Crne Gore (DZZCG).

Predsjedavao je Ranko Nikolić, predsjednik Odbora i direktor In-stituta za crnu metalurgiju. U radu sjednice učestvovali su Danilo Gvozdenović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Marija Milačić, sekretarka Odbora, Aleksandar Rakočević iz Zavoda za zapošljavanje te dr Darko Bajić, profesor Mašinskog fakulteta Uni-verziteta Crne Gore i inicijator formiranja Zavoda za zavarivanje.

Na sjednici je član ovog odbora Slobodan Stanić iz kompanije "Re-mid Vis" izabran u Skupštinu Privredne komore Crne Gore.

Tokom diskusije potencirana su pitanja Pametne specijalizacije kojoj Odbor treba da posveti više pažnje. U fokusu je bio i položaj realne proizvodnje u Crnoj Gori, pa privrednici su zatražili da se pospješi razvoj industrije, posebno, prerada čelika i aluminijuma. Istaknuto je da imamo bogato iskustvo u ovoj djelatnosti, kao i za-vidne potencijale, te ukazano na uspješnu praksu zemalja iz okru-ženja u oblastima metaloprerađivačke industrije.

Predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore Crne Gore Ranko Nikolić ukazao na pozitivne investicione trendove u domaćoj industriji aluminiju-ma i čelika. Insistirao je da se "svi angažuju kako bi podigli real-ni sektor u Crnoj Gori" i da u njemu treba tražiti razvojnu šansu. Kompanijama iz ove oblasti koje su pokazale da mogu da rade, ne-ophodno je stvoriti ambijent za uspješno poslovanje. Nikolić je kao pozitivan primjer istakao Institut crne metalurgije koji uspješno realizuje i prozvodne i uslužne aktivnosti.

Na sličnom fonu govorio je Dragan Mijović, KAP, ukazujući na či-njenicu da u našoj zemlji industrija nema tretman koji zavređuje i pomenuo da se u Sloveniji 70 odsto budžeta puni iz ove privredne grane. On nije optimista da će u metalskom sektoru doći do pozi-tivnih promjena, mada, kaže, ako ne možemo razvjati gigante, mo-žemo srednja preduzeća. Ukazao i na problem kadrova za potrebe metalurgije jer se, kako je rekao, ne školuju metalurzi, livci, i drugi te da nedostaju majstori.

Prema riječima Slobodana Stanića nije zavidna situacija u real-nom sektoru, ali je činjenica da uvozimo dosta proizvoda koje mo-žemo u Crnoj Gori raditi. On je u tome vidio šansu za razvoj ove industrije. Založio se da nadležni tome posvete punu pažnju jer, rekao je, "Crnu Goru, nije izgradio turizam već industrija".

Plan Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industri-je u tekućoj godini predstavila je sekretarka Odbora Marija Mila-čić. Aktivnosti će biti fokusirane na razvoj poslovnog ambijenta, praćenje i unapređenje zakonske regulative, saradnju sa državnim i drugim institucijama, realizaciju edukativnih aktivnosti kao i na međunarodnu saradnju.

Potpredsjednik Komore Danilo Gvozdenović ocijenio je da je izu-zetno važno što privrednici mogu da utiču na propise koje Vlada donosi. Objasnio je da se to može uraditi i preko Komisije za eko-nomsku politiku, gdje Komora ima stalnog člana. Potpredsjednik je kazo da Program rada ministarstava još nije završen pa je Odbor u prilici da kandiduje teme koje su od značaja za ovu branšu. On je takođe podsjetio da je uvijek moguće u direktnom dijalogu sa

tnice do 50.000,00€). Za kredite koji će se realizovati posredstvom poslovnih banaka maksimalan iznos kredita je 1.000.000 eura.

Na sjednici je potencirana značajna uloga Zavoda u posredovanju pri zapošljavanju, odnosno u obezbjeđivanju kadrova kroz proce-se regrutacije i selekcije. Zavod je zadužen i za oglašavanje slo-bodnih radnih mjesta, subvencioniranje poslodavaca za zapošlja-vanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, podsticanje razvoja preduzetništva i pravne savjete, consulting usluge i anketiranje poslodavaca.

Članovi Odbora su pozvani da iskažu potrebe za kadrovima, kako bi Zavod, na osnovu njih, kreirao programe obuka i aktivne mjere zapošljavanja.

Posebno je bilo riječi o benefitima Programa stručnog osposoblja-vanja, preko kog se mogu dobiti osobe sa Biroa za obuku tokom šest ili devet mjeseci (u zavisnosti od stručne spreme), dok njihove zarade podmiruje Zavod. Privrednici su pozvani da zapošljavaju osobe sa invaliditetom, a taj program subvencionira država. Pri-vrednici su ocijenili da je neophodno da se programima zavoda obuhvate obuke za radnike u tekstilnoj industriji te da se razmisli o prekvalifikaciji u šnajderke nezaposlenih žena od 25 do 40 godi-na starosti.

Cilj programa HISTEK je osnivanje novog prekograničnog klaste-ra, koji će okupiti mala i srednja preduzeća, obrazovne ustanove i nadležne državne organe. Glavni cilj dvogodišnje implementacije Projekta je izarada i sprovođenje nastavnog programa za novi pro-fil zanimanja prilagođen potrebama malih i srednjih preduzeća. Najvažniji projektni rezultat će biti inovativni tehnički profil za-nimanja, dok će izrađeni i sprovedeni programi obuke primjere-ni novouspostavljenom profilu predstavljati primjer dobre prakse koji će se dijeliti i koristiti u regionu. Projekat realizuju Ministar-stvo prosvjete Crne Gore, privredne komore naše zemlje, Barija, Ti-rane, potom Univerzitet "Aleksander Moisiu” i Fondacija "Antonio Kućovilo”. Potrebno je što skorije da se prijavi najmanje 10 crno-gorskih kompanija koje će primiti učenike na praksu u okviru ovog projekta.

U Informaciji o poslovnom ambijentu u sektoru MSP dat je pregled ključnih aktivnosti i preporuka koje se odnose na: efikasniju pri-mjenu važećih propisa, uključivanje svih učesnika na tržištu u sis-tem evidencije prometa proizvoda i usluga (fiskalizacije) odnosno djelovanje u pravcu smanjenja nelegalnog poslovanja. Potrebno je obezbijediti veću fleksibilnost tržišta rada, smanjiti visoke tro-škove rada koji opterećuju poslovanje, povećati minimalnu cijenu rada umanjiti ili eliminisati nelojalnu konkurenciju na tržištu i u krajnjem uticati na ostvarenje većih budžetskih prihoda. U cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta potrebno je osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na dobit u slučaju njenog reinvestiraja u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa. Potrebno je smanjiti broj i izno-se taksi, na nacionalnom i lokalnom nivou, koji opterećuju poslo-vanje privrede, na način da odražavaju stvarne troškove pruženih usluga. Unapređenje konkurentnosti ukupne privrede, prije svega MMSP, zahtijeva da se posebna pažnja posveti inovativnosti, prije svega, kroz ulaganje u istraživanja i inovacije u privatnom sektoru. Budući da digitalizacija predstavlja neophodnost crnogorske eko-nomije u narednom periodu potrebno je kreirati digitalnu preduze-tničku kulturu, povećati stopu digitalne transformacije industrije, te razvijati digitalno podržan tržišni ambijent, navodi se između ostalog u preporukama.

19

Broj 3Mart 2019.

Dr Darko Bajić predstavio je aktivnosti na osnivanju Društva za za-varivanje Crne Gore i potencirao neophodnost postojanja ovakve institucije.

Bajić smatra da je osnovna ideja formiranja Društva za zavarivanje koje će obuhvatiti privredna društva i inženjere koji se bave ovom djelatnošću, njihovo povezivanje sa Međunarodnim institutom za zavarivanje. Tada bi imali pristup bazama neophodne dokumenta-cije standarda, propisa, mogućnost povezivanja sa kompanijama država članica EU, odnosno IIW, te šansu za zajednički nastup na tržištima trećih zemlja. Ideja je, dodao je on, "da se povežu nauka, privreda i inženjeri, koji će zajedno doprinijeti da ova privredna oblast krene uzlaznom putanjom".

Dr Bajić je dodao da je u oblasti zavarivanja u Crnoj Gori situacija prilično nezavidna jer je malo inženjera ove struke, a sertifikacija zavarivača je upitna jer nemamo institucije koje mogu to da rade. Na kraju, razlog više za formiranje Društva za zavarivanje je što su privredna društva iz oblasti metalurgije i metalske industrije obavezna da imaju po jednog inženjera.

Privrednici zatražili da se pospješi razvoj industrije, posebno, prerada čelika i aluminijuma.

Stvoriti ambijent za brži razvoj realnog sektora

Odbor metalurgije i metaloprerađivačke industrije

predstavnicima ministarstava razgovarati o propisima i dati su-gestije. Dodao je da su, prema dosadašnjem iskustvu, veliki broj prijedloga i sugestija privrede prihvatili donosioci odluka.

Aleksandar Rakočević, šef Biroa rada Podgorica prezentovao je usluge koje Zavod pruža poslodavcima.

Kazao je da je Zavod je ogledalo privrede. Drugim riječima, kaže on, "ako imamo 20 ili 30 godina pad industrijske proizvodnje to se odrazilo i kod nas". Saopštio je da Zavod bilježi pad kvalitetne po-nude radne snage koja je potrebna metaloprerađivačkoj industriji. Rakočević je kaza o da je na Zavodu 1000 ljudi mašinsko-metalur-ške struke, ali je njihova struktura nepovoljna.

Rakočević smatra da bi sada "Zavod teško mogao da odgovori potrebama ovog sektora jer školski sistem ne može da obrazuje izuzetno stručne kadrove koje metalurgija i metaloprerada potra-žuju". On rješenje vidi je u saradnji privrede i Zavoda jer oni ima-ju modele kako da osposobe, odnosno prekvalifikuju kadrove po zahtjevima privrede. Kao, moguće, najzanimljiviji program za ovu djelatnost naveo je osposobljavanje za rad kod poslodavca.

20

Broj 3 Mart 2019.

Ohrabruju pozitivni trendovi, brine deficit

Agrar

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Pri-vredne komore Crne Gore, na sjednici 6. marta 2019. godine, razmotrio je Informaciju o privrednim kretanjima u agraru

i rezultate IPARD u 2018, te Agrobudžet za tekuću godinu. Usvojen je Izvještaj o radu Odbora za prošlu godinu. Inicirano je formiranje Grupacije za pekarstvo.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnici resornog ministarstva: Radana Da-mjanović, generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu, Dar-ko Konjević, generalni direktor Direktorata za ruralni razvoj, Bla-gota Radulović, generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanja i Kristina Lapčević, načelnica Odjeljenja za ekonomske analize.

Agrar u 2018.

Poljoprivreda ima višestruki značaj i jedan je od prvih prioriteta ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore. Ekonom-ski značaj poljoprivrede ogleda se u njenom visokom doprinosu u stvaranju ukupne bruto vrijednosti proizvodnje koja ima tendenci-ju rasta, i prema podacima Monstata, u 2017. godini iznosila je 483

Pad proizvodnje u mlinsko-pekarskoj industriji najviše doprinio rastu deficita u 2018.

miliona eura i veća je za 1,4% u odnosu na prethodnu, a za 23,4% u poređenju sa 2010.godinom. Radi boljeg i kvalitetnijeg uklapanja u evropski model razvoja, posljednjih godina crnogorski agrar pro-lazi kroz dinamične promjene i suočava se sa brojnim izazovima, kako povećati proizvodnju hrane, podići njen kvalitet, unaprijediti konkurentnost, te smanjiti deficit. Zato je neophodno više raditi i na popularizaciji domaće proizvodnje, koja je već dostigla visok stepen konkuretnosti, i cijenom i kvalitetom, jer će imati direktan uticaj na smanjenje deficita koji je u hrani jako izražen, kako zbog velike konukrencije iz uvoza, tako i zbog stalnog rasta turističke tražnje.

U 2018. godini, kako se navodi u Informaciji koju je predstavila se-kretarka Odbora Lidija Rmuš, izdvojena su znatno veća sredstva za razvoj poljoprivrede. Raspisana su dva velika javna poziva za sredstva IPARD-a, pa je već potpisan 21 ugovor sa prerađivačima hrane. Kroz Agrobudžet obezbijeđen je širi obuhvat korisnika, od-nosno, uključen je znatno veći broj malih gazdinstava u sistem premija.

Zahvaljujući ulaganjima nastavljeni su pozitivni trendovi u agraru. Prosječna površina poljoprivrednog gazdinstva iznosi 5,8 ha, dok je 2010. godine prosjek iznosio 4,5ha. Podaci Ministarstva poljopri-

21

Broj 3Mart 2019.

vrede i ruralnog razvoja za 2018. godinu govore o rastu broja grla u sistemu subvencija, otkupa mlijeka, povećanju površina pod ratar-skim kulturama, duvanom i višegodišnjim zasadima. U cilju sta-bilizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, Ministarstvo je tokom 2018. sa 157.994,08 eura podržalo 10 privrednih subjekata koji su otkupili i uskladištili 690 tona maline i 980 tona lubenice od indi-vidualnih poljoprivrednih proizvođača. Programom otkupa tržnih viškova jagnjadi obuhvaćeno je oko 14.000 grla.

Tokom 2018. godine Ministarstvo je registrovalo oznake porijekla za "Crnogorski goveđi pršut" i "Crnogorsku stelju", a geografsku oznaku za "Crnogorski pršut". Pokrenuta je procedura registracije za oznake kvaliteta još tri proizvoda "Durmitorski skorup", "Kola-šinski lisnati sir" i "Čista desetka" (pšenično kraft pivo za oznaku "Viši kvalitet"). U Registar subjekata organske proizvodnje upisano je 328 proizvođača, od kojih su 134 sertifikovana, što je za 47.25 % više u odnosu na 2017. godinu

Kroz mjere podrške ruralnom razvoju tokom 2018. godine podr-žano je 1707 poljoprivrednih gazdinstava u ukupnom iznosu od 3.735.440,26 eura.

U 2018. godini u prerađivačkoj industriji proizvodnja je povećana za 12,1% , od čega najviše proizvodnja hemikalija i hemijskih pro-izvoda, proizvoda od gume i plastike, proizvoda od ostalih neme-talnih minerala. U proizvodnji prehrambenih proizvoda došlo je do povećanja od 9,6%, dok je u proizvodnji pića došlo do pada od 4,3% .

Ogroman neiskorišćeni potencijal za brži razvoj poljoprivrede leži u daljem razvoju prerađivačkog sektora, za koji postoje kvalitetne domaće sirovine. Uz programe podrške poput IPARD, IPARD Like 2, MIDAS 2, te Investiciono-razvojnog fonda, biće obezbijeđena sred-stva za investiranje u prerađivačke kapacitete, što će pokrenuti ra-zvoj, ne samo primarne poljoprivredne proizvodnje, već i pratećih privrednih grana (proizvodnja ambalaže i opreme, transport, turi-zam, trgovina i slično).

Crna Gora je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvo-da. Uvoz je iznosio 543,3 miliona eura i veći je za 2,5%, dok je izvoz iznosio 51,3 miliona eura i manji je za 2,7% u odnosu na prošlu go-dinu. Deficit je iznosio 492 miliona eura i najveći je za poslednjih deset godina, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 9% i za-brinjavajuće je niska.

U narednom periodu se očekuje da će se ulaganjem u ovaj sektor znatno ojačati konkuretnost domaće proizvodnje, jer su obezbije-đena sredstva kroz IPARD, kroz MIDAS 2, IFAD, ADMAS u iznosu od preko 100 miliona eura, tako da se uz učešče proizvođača i sredsta-va Agrobuždeta u četvorogodišnjem periodu očekuju ulaganja od oko 250 miliona eura.

U Informaciji su navedeni problemi sa kojima se suočavaju privre-dnici iz ove oblasti kao i predlozi mogućih rješenja.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović kazao je da ohrabruju pozi-tivni trendovi u poljoprivredi ali zabrinjavaju negativne tendencije pada pokrivenosti uvoza izvozom u ovoj oblasti. Tome je, prema njegovim riječima, najviše doprinio pad proizvodnje u mlinsko--pekarskoj industriji.

Predstavnica Ministarstva Kristina Lapčević ukazala je da je naj-veći uvoz ostvaren tokom ljetnje turističke sezone – 35 odsto od ukupnog.

Milko Beljkaš iz Inpeka istakao je da pekarski sektor trpi veliku

konkurenciju iz okruženja koja plasira proizvode za koje domaći proizvođači nemaju odgovarajuću tehnologiju. Smatra da je ne-ophodno uvezivanje proizvođača u ovoj oblasti da bi se adekvatno odgovorilo izazovima konkurencije.

Jadranka Zvicer iz Nikšićkog mlina smatra da su neophodne edu-kacije proizvođača žita kako bi njegov kvalitet bio na značajno vi-šem nivou. Sa tim se saglasila Radana Damjanović koja je kazala da će to biti uskoro u fokusu Savjetodavne službe.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović istakla je posvećenost ove asocijacije promociji domaćih proizvoda koja će u narednom periodu biti nastavljena kroz projekte Kupujmo domaće i Domaći ukusi. Jedan od aktuelnih problema koji duže vrijeme opterećuje poljoprivredne proizvođače je i nemogućnost naplate potraživa-nja, pa će Komora sa nadležnima nastojati da dođe do rješenja u interesu privrede.

Agrobudžet

Predstavnica Ministarstva Radana Damjanović je kazala da Agro-budžet za 2019. godinu iznosi 52,4 miliona eura i za 12,8 miliona ili 31 odsto je veći od prethodnog, dok je u odnosu na 2017. godinu povećan za više od tri puta.

Iz planiranih sredstava finansiraće se mjere tržišno-cjenovne po-litike, ruralnog razvoja, podrška opštim servisima u poljoprivredi, socijalni transferi, tehnička i administrativna podrška impleman-taciji programa, ribarstvo, operativni programi-bezbjednost hrane, zdravstvena zaštita životinja i fitosanitarne mjere.

U strukturi Agrobudžeta definisane su mjere podrške za tri oblasti: poljoprivreda, ribarstvo i bezbjednost hrane (uz veterinu I fitosani-tarne poslove). Ukupno je definisano 58 mjera.

Najveći broj mjera se odnosi na ruralni razvoj (24 mjere) a u odno-su na prošlu godinu za ove programe opredijeljeno je oko 9,2 mili-ona eura više.

Među novim mjerama podrške su za proizvodnju sjemenskog ma-terijala i vinarstvo.

Mjere ruralnog razvoja, za koje je opredijeljeno 32,4 miliona eura, predstavio je Darko Konjević iz resornog Direktorata. On je nagla-sio da su one četiri puta veće u odnosu na mjere tržišno-cjenovne politike zbog potrebe da se u pretpristupnom periodu obezbijede standardi u proizvodnji, povećaju konkurentnost proizvođača hra-ne, obradive površine i stočni fond, kako bi nakon pristupanja EU stvorili bolju poziciju i mogućnost za povlačenje EU sredstava za direktna plaćanja.

On je naglasio da se ove godine prvi put u mjerama ruralnog ra-zvoja izašlo u susret zahtjevima privrednika koji se bave uzgojem svinja, te im je odobrena premija od 50 eura po grlu suprasne na-zimice.

IPARD

Predstavnik Ministarstva Blagota Radulović govorio je o IPARD programu u 2018. Kroz četiri javna poziva IPARD Like 2 je relizova-no 35 projekata vrijednosti investicija 4,56 miliona eura (sa PDV--om) a ukupna bespovratna podrška je iznosila 1,9 miliona eura.

Kroz odobrena sredstva za IPARD II (veliki IPARD) obezbijeđen je

22

Broj 3 Mart 2019.

proizvođačima hrane 51 milion eura bespovratne podrške (39 mi-liona iz EU fondova i 12 miliona iz nacionalnog budžeta). Sredstva iz ovoga programa su namijenjena za jačanje kapaciteta poljopri-vrednog sektora, jačanje konkurentnosti, za usklađivanje sa pravi-lima, standardima i praksama Evropske unije, za kreiranje novih radnih mjesta kao i za poboljšanje uslova života u ruralnim sredi-nama. Tokom 2018. godine pokrenuta su dva javna poziva u okviru IPARD-a: za mjeru – Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava i mjeru 3– Investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Pristiglo je ukupno 434 aplikacija - 389 za primarnu proizvodnju i 45 za preradu. Zbog velikog broja zahtjeva proces evaluacije za mjeru 1 još traje dok je u okviru mjere 3 potpisan 21 ugovor za preradu u vrijednosti od pre-ko 12,5 miliona eura uz bespovratnu podršku od oko pet miliona. Ugovoreni su projekti u sektoru prerade mesa, mlijeka, vinarstva i prerade voća i povrća, gdje je podrškom obuhvaćena izgradnja i re-konstrukcija objekata i nabavka opreme. Potpisivanje ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima za primarnu proizvodnju očekuje se do sredine aprila tekuće godine.

Realizacija ovih projekata, kao i ranije, biće podržana u značajnoj mjeri od Investiciono-razvojnog fonda koji će omogućiti korišće-nje povoljnih sredstava za predfinansiranje projekata uz efikasne procedure i uz prihvatanje za hipoteku imanja ili kuće na selu.

Ocijenjeno je da je neophodno raditi na edukaciji privrednika koji apliciraju za ova sredstva jer se zbog nekompletne dokumentacije dugo čeka dok se dokumentacija kompletira od strane aplikanta , što sve utiče na produženje roka za potpisivanje ugovora kao i na isplatu sredstava.

Najavljena su dva nova javna poziva: prvi za prerađivačku, a drugi za primarnu proizvodnju koji se očekuju polovinom godine. Pre-dloženo je da se u Komori organizuju edukativne aktivnosti kako bi privrednici bili pripremljeni za ove pozive.

Radulović je govorio i o IPARD Like programu čiji će cilj ove godine biti diversifikacija poljoprivrednih aktivnosti kako bi se ova grana adekvatno uvezala sa turizmom.

Ivan Mijušković, Interproduct Cetinje, založio se za tješnje veze među proizvođačima, kako bi im bio olakšan put do sredstava iz IPARD-a. Branko Pejović iz Zrnožita je mišljenja da je u vrijeme eUprave neophodno da se sva dokumenta od nadležnih organa, potrebna za apliciranje, dobijaju u elektronskoj formi, na što mu je odgovoreno da je to dobra inicijativa i da organi uprave rade na tome.

Na sjednici je usvojena inicijativa četiri najveća proizvođača iz pekarske industrije – Inpek, Don Don, Primat i Žunjić company, za formiranje Grupacije za pekarstvo. Ona će okupiti sve velike proi-zvođače iz ove oblasti, kao i predstavnike zanatskih radnji.

Tadija Šljukić, Mljekara Nika, naveo je da je slično udruživanje ne-ophodno i u mljekarstvu i smatra da bi na taj način ovaj sektor lakše odgovorio izazovima konkurencije i riješio problem otkupa. Predstavnici Privredne komore ocijenili su da je poželjno formira-nje grupacija na kojima bi se raspravljalo o specifičnim problemi-ma pojedinih sektora.

Članovi Odbora su pozvani da predlažu kandidate za godišnju Na-gradu Privredne komore, te da se na sajtu ove asocijacije informi-šu o projektu Mikro grantovi za rješavanje izazova čistije proizvo-dnje koji traje do kraja aprila 2020.

Privremeno ograničenje izvoza šumskih sortimenata biće produženo za još dvije godine, najavljeno je na sjednici Od-bora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izda-

vačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore održanoj 27.marta 2019. godine.

- Odluka o tome je u pripremi. Ovim se podržavaju zahtjevi privre-dnika iz sektora šumarstva i drvne industrije – kazao je Milosav Anđelić, državni sekretar za oblast šumarstva, lovstva i drvne in-dustrije.

Odluka o privremenom ograničenju izvoza šumskih sortimenata ističe u maju 2019. godine, i u poslednje dvije godine značajno je doprinijela stabilizaciji tržišta drvnih sortimenata (trupaca za re-zanje, piljevine, letve i ogrevnog i jamskog drveta).

Na sjednici je istaknuto da je stepen finalizacije proizvodnje u ovom sektoru na niskom nivou.

- Moramo da unapređujemo i finalizujemo proizvodnju i osvajamo nova tržišta – smatra Anđelić.

Najavio je raspisivanje javnih poziva za šumsko područje Rožaja i na drugim gdje nije bilo zainteresovanih ponuđača.

Odbor je razmotrio je Informaciju o privrednim kretanjima i Izvje-štaj o radu za 2018. Predstavljeni su godišnji Program gazdovanja šumama za 2019., Izvještaj o realizaciji programa gazdovanja šu-mama za prethodnu i Informacija o rezultatima sprovedenog Jav-nog poziva od 6. februara tekuće godine. Prezentovane su i usluge ZZZCG i Pravilnik o tehničkim zahtjevima za drvene ploče i na-mještaj.

Sjednicu je vodio Milovan Gojković, predsjednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali i Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore, Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu in-dustriju i Nusret Kalač, direktor Uprave za šume.

Informaciju o poslovanju u sektoru šumarstva i drvoprerade obra-zložio je sekretar Odbora Goran Popović.

Razmatrajući poslovanje u 2018. godini, na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna proizvodnja bruto drvne mase iznosi 184.774,40 m3.

Prema podacima MONSTAT-a o robnoj razmjeni, uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 153,23 miliona eura. Najviše je uvezeno namještaja, u iznosu od 78,53 miliona eura. U kategoriji hartije i štampe najveći je uvoz novinske, kartona za pi-sanje i štampanje, sirovine za toaletnu hartiju i to 14,75 miliona eura i štampe za 7,56 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 36,84 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 29,10 miliona eura, a uvezeno 32,40 miliona eura. U strukturi izvoza najveći dio odnosi se na rezanu građu u vrijednosti od 20,34 miliona eura i peleta 6,35 miliona eura.

Programima gazdovanja šumama, predmet korišćenja u 2019. go-dini je 772.086 m3 bruto drvne mase (u državnim šumama 580.888 m3, a u privatnim šumama 191.198 m3).

Projektovana vrijednost prihoda iznosi 8.478.104,55 eura.

U šumskim područjima Pljevlja, Rožaje, Berane, Petnjica, Plav, An-drijevica, Bijelo Polje, Podgorica, Kolašin, Danilovgrad, Nikšić, Plu-žine, Mojkovac, Žabljak i Šavnik, objavljen je Javni poziv o davanju šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju za 2019.

23

Broj 3Mart 2019.

Ograničen izvoz šumskih sortimenata

Šumarstvo i drvna industrija

Privrednici traže da što prije počne primjena novog koncepta upravljanja šumama.

godinu, u gazdinskim jedinicama i po odjeljenjima na godinu dana u ukupnoj bruto drvnoj masi od 178.669 m3, od čega 102.492 m3 če-tinara i 76.177 m3 lišćara.

U cilju poboljšanja stanja u ovim djelatnostima i ostvarivanja većih finansijskih rezultata na svim nivoima potrebno je:

Raspoloživi dozvoljeni godišnji sječivi etat, predviđen Programom gazdovanja šumama za 2019. godinu, maksimalno iskoristiti, čime se stvaraju uslovi za povećanje obima proizvodnje u repro lancu šumarstva i drvne industrije i optimalno korišćenje proizvodnih kapaciteta, a time i ukupnog prihoda na svim nivoima.

Drvnu industriju karakterišu proizvodi niskog stepena finalizaci-je uz značajan uvoz u ovoj oblasti, pa je potrebno razmotriti mo-gućnost da se kroz inovacije, dizajn i unapređenje izrađuju proi-zvodi koji će na adekvatan način zadovoljiti potrebe crnogorskog tržišta;

Ponovo pokrenuti proces sertifikacije po FSC standardima, koji potvrđuju da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gazdovanjem i dokazuje da nije bilo nekontrolisane eksploatacije šuma. Sa sertifikacijom šuma pomaže se domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište, gdje je uslov da drvo potiče iz sertifi-kovanih šuma.

Proizvođači su podijeljeni u pogledu gazdovanja šumama. Bilo je predloga da se šume daju na korišćenje na dugi rok, dok dru-gi predlažu da je bolje rješenje prodaja na šumskom putu, što je predviđeno novim konceptom koji je trebalo da bude na snazi u 2019. godini, ali još nije zaživio. Privrednici traže da što prije počne primjena pomenutog koncepta.

Predstavnici Instituta za šumarstvo su ukazali da su cijene izrade i

uređivanja osnova šuma veoma niske. Potrebno je zaključivati du-goročnije ugovore kako bi se adekvatno mogla planirati ova djela-tnost. U 17 gazdinskih jedinica istekle su osnove gazdovanja, a ove godine će isteći u još osam. Smatraju da bi se ova pitanja moraju pravovremeno adresirati. Javnim pozivom odnosno uvođenjem preferencijala treba dati prioritet domaćim preduzećima koja oba-vljaju ovu djelatnost i pri tome vrednovati broj zaposlenih.

Ulogu Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada predstavio je Ale-ksandar Rakočević iz Biroa rada Podgorice. Posebno je potencirao značajnu ulogu Zavoda u posredovanju pri zapošljavanju, odnosno u obezbjeđivanju kadrova kroz procese regrutacije i selekcije. Za-vod je zadužen i za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, subven-cioniranje poslodavaca za zapošljavanje mladih, starijih i lica sa invaliditetom, podsticanje razvoja preduzetništva i pravne savjete, consulting usluge i anketiranje poslodavaca.

Pozvao je privrednike da istaknu svoje potrebe za kadrovima, kako bi Zavod, na osnovu njih, kreirao programe obuka i aktivne mjere zapošljavanja. Posebno je uputio predstavnike sektora na benefite Programa stručnog osposobljavanja, preko kog mogu dobiti osobe sa Biroa koje obučavaju tokom šest ili devet mjeseci (u zavisnosti od stručne spreme), dok njihove zarade podmiruje Zavod. Pozvao je privrednike da se uključe u zapošljavanje osoba sa invalidite-tom, što je program sa subvencijama države.

U raspravi su, među ostalima, učestvovali Jasmin Bralić, Timber King, Vuksan Radonjić, Trudbenik, Ljubo Lalić, Obzovik Nikšić, Đorđe Živković, Lanser Kolašin, Vukoman Marić, Javor Internati-onal, Milorad Potpara, Deljevina Pljevlja, Miloš Vojinović, Šik Lim, Fuad Dedeić, Jela Komerc, Mileta Jelić, Nikola Berane, Aleksandar Stijović iz Instituta za šumarstvo.

24

Broj 3 Mart 2019.

Konstituisan Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo

Nastavak trenda kvalitetnog rada

Konstitutivna sjednica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore održana je 4. marta 2019. godine.

Sjednicu je vodila potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Fi-lipović, koja je istakla da ova asocijacija prati evropske i svjetske trendove, podržava smisao i doprinos ženskog preduzetništva privredi. Kroz učešća predstavnica Komore, kao i crnogorskih pri-vrednica u radu Okruglog stola za žensko preduzetništvo Foruma komora Jadransko-jonske regije, u 2000. godini je startovalo i sis-tematsko udruživanje preduzetnica u Crnoj Gori. Odbor za žensko preduzetništvo, formiran Odlukom Upravnog odobra, aktivan od 2006. godine i činile su ga osim preduzetnica i predstavnice Vlade Crne Gore i nevladinog sektora. Odbor je razmatrao aktuelne teme iz sfere biznisa, kao što su finansiranje ženskog preduzetništva, otvoreni pozivi za projekte od strane EU, aktuelni kongresi, sajmo-vi i druge.

Na sjednici su verifikovani mandati članicama Koordinacionog odbora - privrednicama, predstavnicama Skupštine Crne Gore i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, institucija i NVO sekto-ra. Koordinacioni odbor će se, između ostalog, zalagati za stvara-nje povoljnog poslovnog ambijenta za uključivanje žena u predu-zetništvo, unapređenje njihovog položaja na tržištu rada, aktivno učestvovati u izradi i implementaciji dokumenata u cilju defini-sanja mjera podrške ženskom preduzetništvu. Pratiće sprovođe-nje Strategije za žensko preduzetništvo 2015-2020. godine, predla-gati donošenje propisa za otklanjanje biznis barijera, sarađivati

Za predsjednicu Koordinacionog odbora izabrana je dr Ivana Tomašević iz Biznis centra Bar, a za njenu zamjenicu Slavica Striković iz NVO "Ženska akcija".

sa domaćim i međunarodnim institucijama i asocijacijama koje podržavaju ekonomsko osnaživanje žena, organizovati učešće na sajmovima, pružati pomoć prilikom apliciranja za projekte koje fi-nansira EU.

Za predsjednicu Koordinacionog odbora izabrana je dr Ivana To-mašević iz Biznis centra Bar, a za njenu zamjenicu Slavica Striko-vić iz NVO "Ženska akcija".

- Koordinacioni odbor treba da nastavi trend kvalitetnog rada, dobrih rezultata, kao i saradnje sa preduzetnicama i njihovim udruženjima. Uvjerena sam da će Ivana Tomašević, koja dugi niz godina aktivno radi na unapređenju i promociji ženskog predu-zetništva i dijeli svoja znanja sa drugima bez ikakve zadrške, biti dobra podrška radu ovog odbora. Pošto je kontinuitet veoma bitan, Slavica Striković, koja je do sada vodila ovaj Koordinacioni odbor, činiće sa Ivanom Tomašević odličan tim – ocijenila je Nada Drob-njak iz Skupštine Crne Gore.

I druge članice Koordinacionog odbora su istakle odličnu saradnju sa novoizabranom predsjednicom i potpredsjednicom, kao i nji-hovu predanost u realizaciji određenih projekata ne samo u cilju jačanja preduzetništva, već i značajnom zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

- Nadam se da ćemo izborom Tomašević i Striković imati nastavak aktivne uloge ovog Odbora u jačanju ženskog preduzetništva i biti uključeni u projekte koje on bude sprovodio – kazala je predstavni-ca Ministarstva rada i socijalnog staranja Biljana Pejović.

25

Broj 3Mart 2019.

Predsjednica Koordinacionog odbora dr Ivana Tomašević zahvali-la je preduzetnicama na povjerenju.

- Otkako sam se vratila iz inostranstva, posvetila sam se razvo-ju biznisa i preduzetništva, te uglavnom radila sa ugroženim ka-tegorijama i stanovništvom iz ruralnih sredina. Nadam se da će mi ovaj odbor i dalje biti inspiracija za priče o uspjehu, da ćemo ostvariti brojne ideje i razviti mrežu čiji značaj prevazilazi okvire biznisa – kazala je Tomašević.

Usvojeni su Poslovnik KO i Program rada za 2019. godinu.

Sekretarka Koordinacionog odbora Jelena Golubović govorila je o sadašnjem statusu ženskog preduzetništva. Najnoviji podaci po-kazuju da je sve više žena koje pokreću i vode sopstveni biznis. U 2011. godini, prema podacima Poreske uprave, broj preduzetnica, kao i vlasnica mikro, malih i srednjih preduzeća iznosio je 6.200, dok ih je u 2017. godini bilo 8.580 što je 24,3% od ukupnog broja privrednih subjekata.

Podaci o učešću žena u odlučivanju nijesu ohrabrujući, jer su mu-škarci na rukovodećim pozicijama mnogo zastupljeniji od žena.

- Kontinuirano treba raditi na podsticanju razvoja ženskog pre-duzetništva, edukaciji žena koje planiraju da osnuju svoj biznis ili su već preduzetnice ili vlasnice MMSP, na otklanjanju barijera, umrežavanju i jačanju saradnje sa drugim asocijacijama koje ak-tivno rade na podsticanju preduzetništva, promovisati žene pre-duzetnice i omogućiti im bolji pristup finansijama – zaključila je Golubović.

Odboru je predstavljen pregled inicijative za podršku ženskom preduzetništvu na lokalnom nivou. Ženska politička mreža koja okuplja predstavnice 16 pozicionih i opozicionih partija u Crnoj Gori dio je Programa "Podrška anti-diskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti”, koji realizuje Kancelarija UNDP-a u Crnoj Gori, u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Krajem 2017. godine ova mreža je inicirala uvođenje posebne bu-džetske linije za podršku ženskom preduzetništvu na lokalnom nivou sa ciljem da utiče na kreiranje politika koje će doprinijeti stvaranju povoljnijeg društvenog ambijenta i mjera za postizanje ravnopravnosti žena i muškaraca. Rezultat lobiranja je što su bu-džetima 11 opština za 2019. godinu opredijeljena sredstva za podr-šku ženskom preduzetništvu, u ukupnom iznosu od 144.000 eura. Očekuje se da sredstva iz još dvije crnogorske opštine - Kotora i Kolašina, u iznosu od 25.000 eura, budu operativna u martu.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović pozvala je članice Koordinacionog odbora da učestvuju u radu Konferencije "Okreni ploču" u Dubrovniku 8. i 9. marta, gdje mogu steći korisne informacije od koleginica iz Hrvatske. Takođe, upoznala ih je da će početkom maja u Budvi biti organizovan veliki Forum privrednih komora, gradova i univerziteta Jadransko-jonske regije, uz učešće visokih zvaničnika Evropske unije, a u okviru kog će biti održan okrugli sto na temu ženskog preduzetništva. Privredna komora će predati aplikaciju za organizovanje Kongresa ženskog preduzetni-štva u drugoj polovini 2019. godine, informisala je Filipović.

26

Broj 3 Mart 2019.

Savremeni trendovi u marketing menadžmentu

Edukacija

Zadatak upravljanja marketingom da se sagleda buduća tražnja i da se prema tome pokrene biznis.

Privredna komora Crne Gore organizovala je 7. marta 2019. godine seminar "Savremeni trendovi u marketing mena-džmentu". Predavač je bio prof. dr Božo Mihailović, redovni

profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

U pozdravnoj riječi prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore, kazao je da sa-vremene promjene u okruženju, posebno na tržištu, zahtijevaju od vlasnika i menadžera, ne samo njihovo "praćenje", već i kreiranje.

- Poslovni uspjeh se mjeri brojem inovacija u upravljanju, posebno u marketing mendžmentu. Praksa je u uslovima krize pokazala da su uspješna preduzeća koja, pored smanjenja troškova, posebnu pažnju poklanjaju integralnim inovacijama - naveo je Perazić.

Prof. dr Bozo Mihailović je predstavio marketing filozofiju u novom ruhu sa stanovišta svih promjena koje se danas dešavaju u savre-menim kompanijama i, dosljedno tome, u marketing menadžmen-tu.

- Marketing menadžment je ključna poslovna funkcija koja treba da objedinjava sve ostale funkcije kompanije ili kako se to popu-larno kaže "primus inter pares” (prva među jednakima) - rekao je on.

Prema njegovim riječima, marketing je nova funkcija koja je u ra-zvoju i promjenama.

- Sve to što se dešava u okruženju u savremenim kompanijama utiče na to da marketing funkcija bude lider pa je zadatak upravlja-nja marketingom da se sagleda buduća tražnja i da se prema tome pokrene biznis kao cjelina – rekao je Mihailović.

On je poručio privrednicima da moraju da ulažu u marketing istra-živanja i shvate da marketing nije prodaja ni reklama već poslovna filozofija koja je usmjerena prema kupcu.

- Sav profit se zarađuje na tržištu i nigdje drugdje. Kompanije mo-raju da se okrenu ne samo sadašnjem, već i budućem tržištu, jer od njegove perspektive zavisi njihov poslovni uspjeh. Zato u većini naših kompanija predstoje značajne promjene u organizacionom i strukturalnom pogledu što se tiče marketinga, a naročito u povezi-vanju marketing istraživanja sa razvojnom funkcijom u preduzeću – rekao je Mihailović.

Crnogorske kompanije su u ovoj oblasti krenule naprijed, smatra on, a značajni koraci su postignuti pogotovu u turizmu.

- U organizacionom i pogledu planiranja marketing aktivnosti, te razvoja, treba nam još mnogo napora da bismo mogli stići savre-mene trendove, naročito velike svjetske kompanije. Ključni uslov za to je da naši privrednici shvate da bez primjene marketinga kao poslovne filozofije, nema poslovnog uspjeha – naglasio je profesor.

On smatra da će tako morati da se radi, "jer sve fluktuacije na svjetskom tržištu i novi princip, poznat kao globalizacija, će pro-sto tjerati na veću efikasnost i racionalizaciju, te da se potrošač posmatra kao ključni faktor uspjeha poslovnih subjekata u Crnoj Gori”.

- Uspješene kompanije imaju jednu zajendičku karakteristiku: usresređene su na kupca i imaju velika ulaganja u inovacije – re-kao je profesor.

Tokom predavanja, Mihailović je istakao da promjenljivo tržište nije prijetnja, već pokretač marketing upravljanja. Vrhunski pri-orietet savremenih firmi je ostvarivanje rasta. Kupci su ključni element marketing sistema, a stvaranje vrijednosti i zadovoljstva kupaca je baza savremenog marketing razmišljanja.

Edukacija je bila namijenjena menadžerima različitih nivoa, a po-sebno onima iz oblasti marketinga. U radu seminara učestvovalo je više od 60 polaznika.

27

Broj 3Mart 2019.

Agilni razvoj MSP i preduzetnikaPredavanje u Komori

Neophodno je da se lideri crnogorskih preduzeća upute u agilni razvoj i prate kolege iz tehnološki visoko razvijenih zemalja koji shvataju da sami moraju proći kroz ovaj proces da bi mogli da agilizuju kompaniju.

Privredna komora Crne Gore je 28. marta 2019, u saradnji sa kompanijom Agile Humans, organizovala predavanje na temu "Agilni razvoj malih, srednjih preduzeća i preduzetni-

ka".

- Agilni način upravljanja uveliko zamjenjuje tradicionalni način vođenja firmi. Vodeće kompanije u svijetu i regionu su, uz od-ređene promjene i uvođenje agilnih metoda, uspjele da podignu produktivnost te zadovoljstvo zaposlenih i klijenata – rekla je predstavnica Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Ksenija Đukanović.

Kompanija Agile Humans specijalizovana je za edukaciju i sertifi-kaciju agilnih stručnjaka i pomoć kompanijama u procesu agilne transformacije. Predavačica Jasmina Nikolić jedna je od 10 sertifi-kovanih agilnih profesionalaca u Srbiji. Ona predaje Agilni organi-zacioni razvoj i kulturu na Univerzitet La Salle u Barseloni. Čest je gost na konferencijama, autor velikog broja članaka u medijima i trener agilnih stručnjaka za potrebe tržišta našeg regiona.

- Agilni menadžment je u potpunosti nov način upravljanja projek-tima i razvoja proizvoda. On predstavlja trend koji prati savreme-ne tehnologije i nužan je, jer su promjene na tržištu veoma brze i mora se raditi drugačije da bi se na njih odgovorilo – rekla je Niko-lić. Prema njenim riječima, sve je danas usmjereno na inovaciju i smanjenje rizika ulaganja u novi, smjeli proizvod. Inovacije su sve češće, sve ih je više, a potrebe klijenata raznovrsnije.

- Agilni način je pravi za poslovanje u takvim uslovima. Nastao je krajem prošlog vijeka, najprije u automobilskoj industriji, pre-nio se u softversku, a potom u finansije, zdravstvo, obrazovanje, saobraćaj, doslovno sve oblasti – rekla je ona, dodajući da su svi veliki tehnološki giganti su agilni. Potencirala je da je agilni me-nadžment nastao iz potrebe ljudi koji su shvatili šta će se dogoditi ako ne budu promijenili način rada i udružili snage da djeluju brzo.

- To više ne može da bude klasičan menadžment u kojem jedna osoba kaže drugoj šta da radi, jer se tako gubi vrijeme, nego se ljudi moraju brzo dogovarati kako će da rade timski– objasnila je Ni-kolić. U regionu je, smatra ona, po pitanju implementacije agilnog razvoja različita situacija od zemlje od zemlje, ali su kompanije daleko od nivoa najrazvijenijih.

Primjena agilnog razvoja ne zavisi toliko od okruženja, koliko od liderskog organizacionog potencijala u kompaniji, odnosno od lju-di koji je vode i u stanju su da razumiju ulogu u savremenom dobu. Srbija i Hrvatska su malo iskoračile po ovom pitanju. Srbija ima najviše sertifikovanih profesionalaca koji se time bave, Hrvatska je odmah iza, a Makedonija i Crna Gora su slabije pozicionirane po ovom pitanju, navodi predavačica.

- Ima agilnih kompanija u Crnoj Gori, postoji implementacija u softverskoj industriji. Budi se svijest kod ljudi da je potrebna ova-kva promjena. Ja sam u Hrvatskoj i Srbiji kreirala agilnu zajednicu i imam namjeru da to uradim i u Crnoj Gori – najavila je ona. Poru-čila je crnogoskim kompanijama da ulažu u agilni razvoj.

- Neophodno je da se lideri crnogorskih preduzeća upute u agilni razvoj i prate kolege iz tehnološki visoko razvijenih zemalja koji shvataju da sami moraju proći kroz ovaj proces da bi mogli da agilizuju kompaniju, jer je to je siguran put do uspjeha – zaklju-čila je ona, uz poruku da lideri treba da slušaju one koji razvijaju proizvode, jer niko poput njih ne poznaje kompleksnost sistema proizvodnje.

Učesnici seminara imali su priliku da čuju o agilnom razvoju u preduzetništvu, glavnim benefitima agilizacije, kao i primjere iz susjedstva, odnosno koje su to kompanije u okruženju koje rade po agilnim principima i zašto se nadogradnja znanja i sertifikacija stručnjaka u ovoj oblasti vrši isključivo u neformalnom obrazova-nju, skoro svuda u svijetu.

28

Broj 3 Mart 2019.

Ojačati saradnju sa Kinom u turizmu, energetici i drvopreradi

Sastanak Golubović-Jin

Slobodna carinska zona čini Luku Bar posebno atraktivnom za kompanije iz Kine, pa predsjednik Komore poziva kineske investitore da razmisle o izgradnji fabrike na tom području, koja bi proizvodila robu namijenjenu evropskom tržištu.

Postoji mnogo prostora za intenzivi-ranje ekonomske saradnje naše ze-mlje i Kine, posebno u turizmu, pre-

hrambenoj i drvnoj industriji, ocijenjeno je tokom sastanka predsjednika Privredne komore Crne Gore Vlastimira Golubovića i ambasadora Narodne Republike Kine Liua Jina, 25. marta 2019. godine.

Sagovornici su se saglasili da Privredna komora i Ambasada mogu imati još jaču ulogu u unapređenju ekonomske saradnje dvije zemlje, te da je jedan od načina da tome doprinesu zajednička organizacija poslovnih skupova.

Predsjednik Golubović predstavio je rad i organizaciju Privredne komore, njenu ulogu u unapređenju poslovnog ambi-jenta kroz institucionalno partnerstvo sa donosiocima odluka na državnom i lokal-nom nivou. Posebno je potencirao učešće Komore u regionalnim i međunarodnim asocijacijama, među kojima je i Asocija-cija privrednih komora glavnih gradova Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. Govoreći o makroekonomskim pokazate-ljima Crne Gore, Golubović je istakao da je ekonomski rast u 2018. godini ostvaren po stopi 4,9 odsto, četvrtoj po visini u Evropi,.

Ocijenio je da je saradnja sa Kinom u dina-mičnom porastu i istakao da se zajednički mora raditi na povećanju razmjene, koja je u 2018. godini ostvarena u vrijednosti 270 miliona eura.

Podsjetivši da kineski CRBC gradi priorite-tnu dionicu od Smokovca do Mateševa, Go-lubović je izrazio očekivanje da će se ova kompanija kandidovati za realizaciju dru-gih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.

Veće kineske investicije moguće su i u energetici. Za kompanije iz te države mogu biti interesantni revitalizacija Prvog bloka Termoelektrane u Pljevljima, kao i gradnja hidroelektrane na rijeci Komarnici,

Kao oblast moguće saradnje Golubović je posebno istakao drvnu industriju, bogatu resursima, gdje postoji prostor za izgradnju fabrike za preradu drveta.

Geografski položaj i slobodna carinska zona čine Luku Bar posebno atraktivnom za kompanije iz Kine, ocjenjuje predsje-dnik Komore. Poziva kineske investitore da razmisle o izgradnji fabrike na tom podru-čju, koja bi proizvodila robu namijenjenu evropskom tržištu.

Ambasador Jin je čestitao Crnoj Gori na

ekonomskom rastu po kojem je među vo-dećim na Balkanu i Evropi. Istakao je da je politička saradnja dvije države veoma do-bra, da se za sedam mjeseci službe u Pod-gorici uvjerio u prijateljstvo među narodi-ma, te je stoga potrebno ojačati ekonomske veze.

Prema njegovim riječima, veoma su važni projekti koje Kina i Crna Gore realizuju, po-put izgradnje autoputa i vjetroelektrane na Možuri, a saglasan je da postoji prostor da se saradnja proširi i na proizvodnju hrane, drvopreradu i turizam.

I ove godine se očekuje rast broja turista iz Kine. U odnosu na 2016. godinu, utrostru-čio se broj dolazaka i noćenja iz te države. Ambasador smatra da bi vizna liberalizaci-ja za kineske turiste doprinijela boljim re-zultatima u ovom sektoru. Kineski turisti, navodi on, sve više žele da posjete Crnu Goru, ali ujedno i ostale države Balkana, pa je potrebno uskladiti vizne režime na nivou regiona.

Predsjednik Golubović je najavio da će pi-tanje vizne liberalizacije potencirati na sastanku Upravnog odbora Komorskog in-vesticionog foruma Zapadnog Balkana. On je podsjetio da jedan od najvećih kineskih

29

Broj 3Mart 2019.

U fokusu projekti energetike, infrastrukture i komunalne privrede

Ambasador Šri Lanke i predstavnici CMEC

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić razgovarao je 29. marta 2019. sa am-basadorom Šri Lanke sa sjedištem u Berilinu Karunasenom Hetiraičijem, budućim počasnim konzulom ove zemlje u Crnoj Gori Nenadom Rakočevićem, te sa pred-

stavnicima kineske mašinsko – inižinjerske koropracije CMEC.

Cilj sastanka bio je upoznavanje CMEC sa projektima iz oblasti energetike, infrastrukture i komunalne privrede u Crnoj Gori. Riječ je o državnoj kineskoj kompaniji, osnovanoj 1978. godine, koja ima bogato iskustvo u realizaciji projekata ove vrste u Južnoj Americi, Africi, Aziji i Istočnoj Evropi, te su zainteresovani da djeluju i na Zapadnom Balkanu.

Saveljić je potencirao je atraktivnost crnogorske investicione destinacije, povoljne uslove i brojne olakšice za strane investitore.

On je sagovornike informisao o crnogorskim privrednim potencijalima i istakao da su naša država, a posebno Komora, otvorene za saradnju sa investitorima sa Dalekog Istoka.

- Potpisnici smo Memoranduma o saradnji privrednih komora mehanizma 16 + 1, te član Međunarodne komorske asocijacije "Put svile” (SRCIC) čime iskazujemo svoju spremnost za saradnju sa Dalekim Istokom – rekao je Saveljić.

On je goste detaljno upoznao sa projektima iz oblasti energetike. U fokusu su bili hi-dropotencijali Crne Gore, mogućnosti za izgradnju vjetro i solarnih elektrana, projekat energetskog povezivanja Italije i Crne Gore podmorskim kablom, kao i revitalizacija Ter-moelektrane u Pljevljima. Govoreno je o izgradnji autoputa Bar – Boljare i neophodnosti rekonstrukcije pruge Bar – Beograd u cilju adekvatnijeg povezivanja naše najveće luke sa Jugoistočnom Evropom radi potpunijeg korišćenja njenih potencijala.

Hetirači i predstavnici CMEC-a bili su posebno zainteresovani za industrijske i poslovne zone u Crnoj Gori kao i za mogućnosti koje one nude, o čemu im je potrebne informacije pružio potpredsjednik Saveljić.

turoperatera, Utour iz Hong Konga, planira da sa lokalnim partnerima izgradi hotel na Žabljaku.

Ambasador Jin je kazao da je Utour jedan od vodećih privatnih turoperatora koji po-sluju u Kini, ali da ima i velikih državnih agencija koje još nijesu "otvorile" tržište Crne Gore. Država podstiče sve turističke agencije da šire saradnju sa drugim drža-vama, naglasio je Jin. Posebno je istakao ulogu agencije Fly Montenegro u čvršćem povezivanju Kine i Crne Gore.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić govorio je o saradnji u okviru ini-cijative poznate kao "Put svile", a koja obu-hvata Kinu i 16 država centralne i istočne Evrope. Da bi se prenebregla udaljenost kao otežavajuća okolnost za uspostavljanje po-slovnih veza, Saveljić je kazao da je potreb-no više koristiti potencijale poslovne zone koju je, u okviru "Puta svile", u Budimpešti formirala Shangdong Imperial Internatio-nal Investment Company. Na ovom prosto-ru se organizuje sajam gdje će se ove godi-ne predstaviti 350 kineskih kompanija. To, prema potpredsjednikovim riječima, pruža mogućnost da više crnogorskih kompanija stupi u kontakt sa potencijalnim kineskim partnerima. On je takođe istakao da su ze-mlje regiona pojedinačno male da bi svo-jim proizvodima zadovoljile velike potrebe kineskog tržišta, pa predlaže da djeluju kroz klaster, pogotovo kad je riječ o plasma-nu vina.

Ambasador je kazao da privrednici iz Kine još uvijek nedovoljno poznaju ambijent za poslovanje u Crnoj Gori, te da je potrebno raditi na unepređenju njihove komunikaci-je sa kolegama iz naše zemlje. Jin je naja-vio da Ambasada priprema seminar za ki-neske privrednike u Crnoj Gori i pozvao je Komoru da podrži organizaciju ovog skupa, što je predsjednik Golubović sa zadovolj-stvom prihvatio. Prema njegovim riječima, kineska Vlada podstiče preduzeća da ula-žu u Crnu Goru, a s tim u vezi se u petak planira gostovanje poslovne delegacije iz Šangaja, koja će imati sastanak i u Pri-vrednoj komori. On je pozvao crnogorske privrednike da učestvuju na ovogodišnjem China International Import EXPO sajmu u Šangaju.

Golubović i Jin su na kraju istakli da će i dalje baštiniti kvalitetnu saradnju Privre-dne komore Crne Gore i Ambasade NR Kine u interesu razvoja ekonomskih veza dvije države.

30

Broj 3 Mart 2019.

Projekat koji je promijenio Crnu Goru

Goran Jevrić, direktor JP "Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”

Rast prihoda od turizma na godišnjem nivou od milijardu eura ostvarenih u poslednje dvije godine ne bi bio moguć da nije realizovan projekat Regionalnog vodovoda.

Javno preduzeće "Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” upornim i posvjećenim radom iz godine u godinu postiže sve bolje poslovne rezultate i gradi prepoznatljiv imidž dru-

štveno odgovornog preduzeća koje nastoji da domaćinski upravlja sistemom koji je značajno uticao na kvalitet života naših građana na Crnogorskom primorju, i bez kojeg privredni rast i razvoj ovog područja, a time ni države Crne Gore, ne bi bio moguć.

Ovo je za Glasnik Privredne komore Crne Gore istakao Goran Je-vrić, direktor preduzeća koje u 2019. obilježava 44 godine rada.

Glasnik: Recite nam nešto više o počecima i istorijatu Regional-

nog vodovoda.

G. Jevrić: Već sredinom 70-ih godina prošlog vijeka, Crna Gora se suočila sa problemom vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja. Pitanje obezbjeđenja dodatnih količina vode iz sigurnog i pouzda-nog izvorišta nad kojim Crna Gora ima potpunu kontrolu (uključu-jući tu i slivno područje izvorišta), nametnulo se kao esencijalni uslov za korišćenje postojećih i stvaranja infratsrukturnih pre-tpostavki za ubrzani razvoj novih prestižnih turističkih kapaci-teta. Tokom 44 godine postojanja Regionalnog vodovoda (od 1975. godine) se dešavalo mnogo toga što je realizaciju ovog projekta usporavalo, i iz objektivnih i iz subjektivnih razloga. Pomenuću

31

Broj 3Mart 2019.

samo razloge koje je izazvao razorni zemljotres 1979. godine, za-tim ratna dešavanja na prostoru SFRJ i kasnijih sankcija međuna-rodne zajednice prema SRJ. Iako je projekat iniciran sa lokalnog nivoa, pojačani intenzitet ka njegovoj realizaciji je postignut kada je Svjetska banka sugerisala Vladi Crne Gore da realizaciju ovog projekta proglasi prioritetnim projektom od značaja za državne interese, što on i postaje usvajanjem Zakona o regionalnom vodo-snabdijevanju 1991. godine. Međutim, kao prekretnicu u realizaciji ovog projekta treba istaći 15. februar 2007. godine, kada je Vlada Crne Gore odlučila da izvorište Bolje Sestre u basenu Malog blata iznad Skadarskog jezera bude određeno za snabdijevanje Crnogor-skog primorja. Upravo nakon te odluke i počinje intenzivno inve-stiranje, uprkos posljedicama globalne ekonomske krize koje se tih godina počinju osjećati i u Crnoj Gori, pa je tako od 2008-2012. godine ukupno uloženo oko 80 miliona eura u završetak najvećeg dijela 1. faze regionalnog vodovodnog sistema. Želim istaći da je 2010. godine počeo da radi dio sistema za opštine Budva, Tivat i Kotor, Bar je spojen 2011. godine, a Ulcinj 2012. godine.

Glasnik: Istakli ste da je izbor izvorišta Bolje Sestre svojevrsna prekretnica za realizaciju ovog najvećeg do sada realizovanog in-frastrukturnog projekta u Crnoj Gori od obnove nezavisnosti 2006. godine, čime je riješen višedecenijski problem KVANTITETA vode za piće, možete li nam reći šta je sa pitanjem KVALITETA vode koju pijemo na primorju?

G. Jevrić: Kada uzmemo u obzir kapacitete i visok kvalitet vode koju Regionalni vodovod isporučuje sa vodozahvata Bolje Sestre, jasno je da je to jedino održivo i sa više aspekata bezbjedno rješe-nje za sve stanovnike, kao i turiste. Značaj izvorišta Bolje Sestre i kvalitet vode koji je klase A1, dobio je međunarodnu potvrdu i pri-znanje 2017. godine, kada ga je međunarodni naučni tim Svjetskog udruženja hidrogeologa, nakon višegodišnjih istraživanja uvrstio na Mapu UNESCO-a među 150 najznačajnijih izvora karsta na svijetu za globalno vodosnabdijevanje. I kao što ste konstatovali u pitanju, obezbijeđene su dovoljne količine vode viskog kvaliteta za narednih 40 godina, i od 2010. godine svima nama, a posebno nadležnim državnim institucijama, prioritet treba da bude kvalitet vode koju isporučujemo potrošačima. Vjerujemo da je izgradnjom Regionalnog vodovoda i izborom ovakvo kvalitetnog izvorišta na-pravljen veliki korak naprijed i da sada, više nego ikada, nikome ne smije biti svejedno (ako je to ikada i moglo biti) kakvu vodu ispo-ručujemo potrošačima.

Glasnik: Kada ste Vi došli na čelo ove kompanije i kako ste vidjeli njen dalji razvoj - šta je bio Vaš najveći izazov u poslovanju Regi-onalnog vodovoda?

G. Jevrić: 2013. godine, u vrijeme mog dolaska na čelo ovog impre-sivnog, tehničko-tehnološki zahtjevnog sistema za vodosnabdi-jevanje Crnogorskog primorja, veći dio 1. faze sistema je već bio izgrađen i stavljen u pogon i u njega je država Crna Gora uloži-la oko 107 miliona eura. Utoliko je odgovornost bila veća i bilo je neophodno pristupiti intenzivnom unutrašnjem restrukturiranju ovog javnog preduzeća, u cilju optimizacije poslovanja i ubrzanog unapređenja poslovnih performansi.

Menadžment i zaposleni su, prepoznavši ključne izazove u poslo-vanju sa kojima se ovo preduzeće nosilo, uz podršku Vlade Crne Gore uspjeli da u kratkom roku realizuju set antikriznih mjera koje je početkom 2013. godine preporučila Vlada, što je dovelo do podi-zanja nivoa efikasnosti, smanjenja troškova u poslovanju, kao i rješavanja nagomilanih problema na sistemski, pa samim tim i du-

goročno održivi način, sa vidljivim i mjerljivim rezultatima. To su prepoznali i naši strateški partneri, strane finansijske institucije, prevashodno Svjetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koje su procijenile da je naše preduzeće pouzdan partner koji je u stanju da obaveze blagovremeno servisira iz sopstvenih prihoda. Time je preduzeće ušlo u novu fazu razvoja, tokom koje smo sistematično i ubrzano prevazilazili dugogodišnje prepreke, dok smo istovremeno radili na kreiranju nove, savremenije vizije poslovanja u cilju daljeg unaprijeđenja ovog krucijalnog sistema od značaja za ekonomiju drzave, a ne samo primorski region ili turističku privredu.

Našli smo za naše partnere prihvatljiv i dugoročan model za pre-vazilaženje problema sa naplatom potraživanja od lokalnih vo-dovoda, uspostavili održiv sistem planiranja ugovorenih količina vode za isporuku iz RVS lokalnim vodovodima, povećali stepen iskorišćenosti kapaciteta RVS na godišnjem nivou za 100%. Upor-nim i posvjećenim radom smo, iz godine u godinu, postizali sve bolje poslovne rezultate i gradili prepoznatljiv imidž društveno odgovornog preduzeća koje nastoji da domaćinski upravlja ovim kompleksnim i svakodnevno zahtjevnim sistemom, koji je zna-čajno uticao na unaprijeđenje kvaliteta života naših građana na Crnogorskom primorju, i bez kojeg privredni rast i razvoj primorja, a time ni države Crne Gore, ne bi bio moguć.

Posebno treba istaći da se rast prihoda od turizma na godišnjem nivou kreće od 300 miliona eura ostvarenih 2007. godine, do mi-lijardu eura ostvarenih prihoda u poslednje dvije godine, i taj rast od preko 300% ne bi bio moguć da nije realizovan projekat regio-nalnog vodovodnog sistema za Crnogorsko primorje, što samo još jednom potvrđuje značaj vizije Vlade da se ulaganjem u izgradnju infrastrukturnih pretpostavki kreiraju potrebni društveni predu-slovi i sistemske pretpostavke za brzi privredni i ukupni ekonom-ski razvoj naše države.

Upravo je iz gore navedenih razloga i nastao slogan – PROJEKAT KOJI JE PROMIJENIO CRNU GORU.

Glasnik: Recite nam nešto više o poslovnim rezultatima koje je ovo preduzeće postiglo, kao i aktivnostima Regionalnog vodovoda rea-lizovanih tokom poslednjih godina.

G. Jevrić: Kad govorimo o konkretnim poslovnim rezultatima, naj-preciznije ih možete vidjeti na grafikonu koji predstavlja statistič-ku analizu naših poslovnih performansi u periodu od 2010 – 2019. godine, sa različitih aspekata, pri čemu je lako uočiti da 2013. na 2014. godinu, kada smo okončali gore navedene procese unutra-šnjeg restrukturiranja i otklonili prepreke daljem razvoju, predsta-vlja prekretnicu, kada je došlo do naglog zaokreta u dotadašnjim trendovima:

32

Broj 3 Mart 2019.

Uočljiv je uzlazni trend rasta isporučene količine vode iz RVS, kao i trend rasta isporučene, u odnosu na ugovorene količine vode.

Trend rasta u prihodima za isporučenu vodu iz RVS.

Trend rasta ukupnih prihoda Regionalnog vodovoda od 2014. go-dine.

Zahvaljujući kvalitetnim ugovorima koje smo potpisali sa lokal-nim vodovodima, na donjem grafikonu je prikazan trend u naplati potraživanja od lokalnih vodovoda po osnovu isporučene vode iz RVS:

I na kraju, ali svakako ne na posljednjem mjestu po značaju, Regi-onalni vodovod je iz sopstvenih sredstava od 2010. godine do da-nas otplatio 22,1 milion eura (glavnice) međunarodnih kreditnih obaveza prema SVJETSKOJ BANCI, EBRD-ju I ABU DABI FOND-u, Erste banci od ukupno 35 miliona kredita za potrebe izgradnje re-gionalnog vodovodnog sistema - RVS.

Takođe moram da naglasim da Regionalni vodovod od 2013. godi-ne nema ni jedan novi sudski spor, što smatramo pokazateljem da se trud koji smo uložili u uspostavljanje i održavanje korektnih po-

slovnih odnosa sa partnerima u krajnjem isplatio. Nadasve, svi na-vedeni rezultati ne bi bili postignuti da nijesmo uspostavili jasnu viziju razvoja Regionalnog vodovoda koju su prihvatili svi zapo-sleni, bez razlike u odnosu na opis radnih obaveza, i taj timski duh koji krasi Regionalni vodovod je posebno došao do izražaja tokom 2018. godine u najvećim kriznim trenucima kroz koje prolazimo još od osnivanja Regionalnog vodovoda prije 44 godine.

Glasnik: Regionalni vodovod je poslednjih godina skrenuo pažnju jednom drugačijom poslovnom vizijom, koja je osim rješavanja operativnih izazova, dominantno bila posvećena kreiraju nove vi-zije razvoja preduzeća, koristeći raspoložive kapacitete vrijednog resursa izvorišta Bolje Sestre. Koje razvojne projekte smatrate najznačajnijim za budućnost Regionalnog vodovoda, ali i šire dru-štvene, ne samo ekonomske interese?

G. Jevrić: Smatram da ni jedan privredni subjekt nema budućnost i ne može opstati na tržištu i biti uspješan ako dominantno nije posvećen novim idejama i kreiranju razvojnih projekata. Dobro ste primijetili činjenicu da smo u Regionalnom vodovodu prethodnih godina rješavali značajne poslovne izazove koji su opterećivali svakodnevno funkcionisanje ovog sistemski važnog preduzeća za ekonomiju Crne Gore. Nije slučajno došlo do poboljšanja svih poslovnih parametara od skoro 100%, kada govorimo o stepenu is-korišćenosti kapaciteta na godišnjem nivou, rastu prihoda, rješa-vanju naslijeđenih problema u naplati potraživanja, urednom ser-visiranju međunarodnih kredita prema Svjetskoj banci i EBRD-ju, čije rate su iznosile i do 75% u odnosu na ukupne godišnje prihode. Priznaćete, to nije bila ni malo zavidna situacija kada smo 2013. godine krenuli sa jednom sasvim drugačijom poslovnom filozo-fijom u upravljanju Regionalnim vodovodom. Kvalitet kadrova i iskrena posvećenost projektu predstavljaju veliki podstrek mena-džmentu da može donositi hrabre i dugoročno održive sistemske odluke. Regionalni vodovod iza sebe ima i veoma krizne periode, ali je samo zahvaljujući timskom radu i izrazitom međusobnom povjerenju koje je svakodnevno građeno, uz podršku Vlade i opšti-na na Crnogorskom primorju uspio sve izazove pretvoriti u nove šanse i novu energiju, uz značajno poboljšanje odnosa sa lokalnim vodovodima.

Koristim priliku da se zaista zahvalim i kroz ovaj razgovor svim zaposlenima u Regionalnom vodovodu na tako snažnom vjerova-nju u viziju razvoja i značaj timskog pristupa zaštiti osjetljivih dr-žavnih interesa koji su povjereni Regionalnom vodovodu na upra-vljanje i koji se ogledaju u očuvanju infrastrukturnih pretpostavki za unaprijeđenje turističke privrede, ali i kvaliteta života građana

33

Broj 3Mart 2019.

na primorju.

Kada konkretno govorimo o razvojnim projektima, istakao bih važnu saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja je najveći garant kvaliteta rada i vi-zije razvoja našeg preduzeća. U saradnji sa Vladom i EBRD narednih mjeseci oče-kujem potpisivanje ugovora o kreditnom aranžmanu za realizaciju projekta spajanja opštine Herceg Novi N na regionalni vodo-vodni sistem (RVS), čime završavamo prvu fazu, kao i početak izgradnje 2. faze RVS po-stavljanjem drugog cjevovoda od Budve do Tivta u dužini od oko 15 km, čime poveća-vamo kapacitet za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi sa 330 sada raspolozivih litara u sekundi na 750 l/s, jer poslednje tri godine preko dva mjeseca u glavnoj turističkoj se-zoni za taj dio sistema isporučujemo 100% raspoložive količine vode. Važno je istaći da smo izgradnju 2. faze pokrenuli 2016.godine, dakle čak 9 godina prije prvobitnog plana, koji je bio definisan za 2025. godinu, jer je razvoj prestižnih turističkih projekata u Tivtu i Herceg Novom (Porto Montenegro, Porto Novi i Luštica bay), uz sve evidentni-je globalne klimatske promjene uzrokovao da potražnja za vodom za piće na Crnogor-skom primorju značajno poraste. Koristim priliku da istaknem da početkom aprila is-poručujemo oko 38% veće količine vode u odnosu na 2018.godinu.

Uporedo sa realizacijom ova dva važna projekta za unaprijeđenje vodosnabdijeva-nja Crnogorskog primorja u ukupnoj vrije-dnosti od oko 10 miliona eura, Regionalni vodovod je uz podršku resornog Ministar-stva održivog razvoja i turizma i u saradnji sa predsjednikom Opštine Bar, Dušanom Raičevićem, pokrenuo rješavanje višede-cenijskih problema snabdijevanja vodom u opštini Bar na prostoru Dobre Vode, Ve-liki pijesak, što predstavlja novu, 3. fazu razvoja Regionalnog vodovoda koju nam omogućava novo zakonsko rješenje iz 2016.godine. Veoma su intenzivne aktiv-nosti Evropske banke za obnovu i razvoj i očekujem narednih mjeseci donošenje ko-načnih odluka o podršci za realizaciju tog projekta, čime rješavamo velike probleme u Baru, jer su građani i turistički preduze-tnici prinuđeni da problem nedostaka vode rješavaju na jedan primitivan način, putem cistjerni, a za tim uopšte nema potrebe ako uzmemo u obzir da je država kroz ta naselja sprovela RVS i investirala 11 miliona eura da bi Bar bio spojen na naš sistem, ali je-dnostavno - to neko sve godine unazad nije želio da valorizuje u pravcu zadovoljenja interesa građana i razvoja turističke pri-

vrede u Baru. Zbog toga je važno nastojanje predsjednika Dušana Raičevića da se prio-ritetno posveti rješavanju ovog velikog ži-votnog problema za građane u navedenim sredinama, u kojima postoji preko 20.000 individualnih objekata koji nisu spojeni na vodovodnu mrežu, iako cijevi Regionalnog vodovoda prolaze kroz ta naselja. Novim zakonskim rješenjima Vlada je odlučila da otvori prostor da taj problem može da rješa-va i Regionalni vodovod.

Osim navedenih projekata vezanih za osnovnu djelatnost Regionalnog vodovo-da, ukratko ću pomenuti naše projekte za izgradnju fabrike flaširane vode, fabriku za proizvodnju hladnih čajeva i sokova, proi-zvodnju solarne i hidroenergije, i td.

Glasnik: I za kraj, možete li nam reći kako vidite ulogu i značaj Privredne komore Crne Gore za dalji razvoj privrednog ambi-jenta i jačanje naših privrednih kapaciteta?

G. Jevrić: Izuzetno cijenim ulogu i značaj Privredne komore na našoj ekonomskoj sceni, jer svojom proaktivnom ulogom doprinosi jačanju i održavanju veza među privrednim subjektima, pruža praktičnu podršku svojim članicama, unaprijeđu-

je privredni ambijent, bavi se praktičnim problemima na pragmatičan i sistemski način, rješava poteškoće sa kojima se pri-vrednici suočavaju i tako direktno doprino-su ubrzanom privrednom rastu i razvoju, uključujući važnu saradnju sa Vladom na planu sprovođenja aktivnosti na izmje-nama i dopunama nacionalnog zakono-davnog okvira u cilju što bržeg dostizanja evropskih i svjetskih standarda u poslova-nju, pa samim tim i uspješnog ekonomskog razvoja naše države na putu ka evropskim integracijama. Regionalni vodovod je imao tu čast da ugosti Upravni odbor Privredne komore na izvorištu Bolje Sestre upravo u susret obilježavanju Svjetskog dana voda, kada je u našim prostorijama održana Sje-dnica UO Privredne komore.

Sudeći po impresivnim rezultatima koje postiže novo rukovodstvo Privredne ko-more na čelu sa uglednim privrednikom Vlastimirom Golubovićem, rekao bih da Privredna komora ima sigurnu budućnost, a Crna Gora elitnu biznis zajednicu zahva-ljujući čijem doprinosu nećemo nespremni dočekati ulazak u Evropsku uniju.

34

Broj 3 Mart 2019.

Project which has changed Montenegro

Goran Jevrić, the CEO of the Public Enterprise "Regional Water Supply for Montenegrin Coast”

According to the impressive results achieved by the new management of the Chamber led by the prominent businessman Vlastimir Golubović, I would say that the Chamber of Commerce has its future secured, while the state of Montenegro has got an elite business community which is providing significant contribution to help us all get well prepared for the accession to the European Union.

Glasnik: Would you tell us something about the history of the com-pany Regionalni vodovod and when this idea about the necessity to supply the Montenegrin coast with drinking water first came to light?

G. Jevrić: Montenegro faced the problem of water supply of the Montenegrin coast by the mid-1970s. The issue of providing ad-ditional quantities of water from a safe and reliable water spring

which was fully controlled by the State of Montenegro (including the catchment area) was imposed as an essential requirement for the usage of existing, as well as the expansion of new infrastruc-tural preconditions for the striking development of new, upscale tourist facilities. Over the period of 44 years since the establis-hment of the company Regionalni vodovod (in 1975), a lot of cir-cumstances, both objective and subjective, have slowed down the

35

Broj 3Mart 2019.

implementation of this project. I will mention just a few reasons, the consequences caused by the devastating earthquake in 1979, then the civil war in the territory of the former SFRY and the sub-sequent EU sanctions against the FRY. Although this project was initiated at the local level, its realization was intensified when the World Bank suggested to the Government of Montenegro to decla-re it a major priority project whose implementation is a question of both, national and public interest, which was done by the adoption of the Law on Regional Water Supply in 1991. However, February 15, 2007, should be considered a milestone for the implementation of this project, i.e. when the Government of Montenegro designa-ted the water spring of Bolje Sestre, located in the basin of Malo Blato, Skadar Lake, for the supply of the Montenegrin coast. This decision immediately led to intensified investments, despite the consequences of the global economic crisis that were already be-ginning to emerge in Montenegro at that time, and therefore in the period from 2008 to 2012 a total of about 80 million euros were invested in the completion of the largest part of the first phase of the regional water supply system. I would like to point out that a part of the system, supplying the municipalities of Budva, Tivat and Kotor started operating in 2010, the municipality of Bar was connected to the system in 2011, while Ulcinj joined in 2012.

Glasnik: You emphasized the selection of the water spring Bolje Sestre as a turning point for the completion of this largest infra-structure project implemented in Montenegro so far, since the re-newal of independence in 2006, which brought a solution to the long-standing problem of water supply in terms of QUANTITY, but can you tell us more about the QUALITY of drinking water at the Coast?

G. Jevrić: When we take into account the capacities and high quality of the water supplied by the company Regionalni vodo-vod from the water intake Bolje Sestre, it is clear that this is the only sustainable and, in many aspects, safe solution for all the re-sidents, as well as tourists. The significance of the water spring Bolje Sestre and the high quality ranked A1 according to the drin-king water quality standards, has been given international reco-gnition and certification in 2017, when the international scientific team of the World Hydrogeologists Association, after many years of research, included it in the UNESCO Map of 150 world's most important karst springs used for global water supply. And as you have already noted in your question, sufficient quantities of high quality water have been provided for the next 40 years, and since 2010, to all of us, and in particular to the competent state authoriti-es and institutions, the quality of drinking water which we deliver to our consumers should be the issue of major priority. We believe that, the construction of the regional water supply system and the choice of such a high quality water spring, both meant a large step forward and today, more than ever, no one should be allowed to say that it does not really matter (if it was ever the case in the past) what kind of water we deliver to our consumers.

Glasnik: When were you appointed the CEO of this company and how did you see its further development – i.e., what was your bi-ggest challenge in running the business operation of the company Regionalni vodovod?

G. Jevrić: In 2013, at the time I took the position of the CEO of this impressive, technically and technologically demanding water su-pply system for the Montenegrin coast, most of the phase 1 of the system had already been completed and put into operation, tota-

ling at about 107 million euros already invested into this project by the State of Montenegro. These facts made me feel even more responsible and it was necessary to start the process of intensive internal restructuring of this public enterprise in order to optimize business operations and speed up business performance impro-vements.

Having recognized the key challenges in the company business operations, within a short period of time the management and the employees, supported of the Government of Montenegro, mana-ged to implement a set of anti-crisis measures recommended by the Government at the beginning of 2013, which resulted in impro-ving efficiency, reducing operational costs, as well as solving accu-mulated problems in a systemic way, and therefore a long-term sustainable one, with visible and measurable outcomes. This was also identified by our strategic partners, international financial in-stitutions, at first place the World Bank and the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD), who estimated that our company was a reliable partner which was able to timely settle its liabilities from its own revenues. Thus the Company entered a new development stage during which we were working hard to overcome long-standing obstacles systematically and rapidly, while at the same time we focused on drafting and developing a new, modern company vision in order to further improve this sy-stems which is crucially important for the national economy of Montenegro as a whole, not just for the coastal region or tourism.

We found, for our partners acceptable, and long-term model for tackling issues with collection of claims from local water supply companies, established a sustainable system for planning con-tracted quantities of water for delivery from Regionalni vodovod to local water supply companies, increased the level of annual utilization of the company capacities by 100%. Through persistent and devoted engagement of all the employees throughout the ye-ars, we have achieved better business results and created a visible image of a socially responsible company that strives to run this complex and daily demanding system in a good and responsible manner, as we are well aware of the fact that this system has si-gnificantly influenced better life conditions for our citizens on the Montenegrin coast, and the economic growth and development of the coastal region, and therefore the State of Montenegro itself, would hardly be possible without this system.

In particular, it should be highlighted that the increase in revenues generated from tourism and hospitality industry annually ranges from EUR 300 million in 2007, up to EUR 1 billion in generated re-venues in the last two years, and this growth of over 300% would not be possible if the project of the regional water supply system for the Montenegrin coast was not completed, which supports the importance of the Government's vision that only by investing into the construction of infrastructure facilities, we will be able to cre-ate the necessary social prerequisites and systemic requirements for the rapid industrial and overall economic development of our country.

The above mentioned reasons provided a good background for our company motto – PROJECT THAT HAS CHANGED MONTENEGRO.

Glasnik: Please, tell us more about the business results that the Company has achieved, as well as the activities the company Re-gionalni vodovod have completed over the previous few years.

G. Jevrić: Speaking of exact figures in terms of business results,

36

Broj 3 Mart 2019.

you can see them most accurately on the charts below that show a statistical analysis of our business performance in the period from 2010 to 2019 from various aspects, and it is easy to notice that the year 2013 to 2014, when we finalized the above mentioned proces-ses of internal restructuring and removing the obstacles to further development, represents a turning point with a sudden upward trend visible in all aspects:

• There is an upward trend in increasing the delivered quantity of water from the RVS, as well as the upward trend in delivered aga-inst the contracted quantities of water.

• Upward trend in revenues generated from the water deliveries made by RVS

Upward trend in total revenues of the company Regionalni vodo-vod since 2014

Thanks to well-drafted agreements that we have signed with local utility companies, the chart below shows the trend in the collecti-on of receivables from local water supply systems on the basis of water delivered from RVS:

Last but not least, Regionalni vodovod has paid back 22.1 milli-on euros (principal) of international credit facilities to the World Bank, EBRD and ABU DABI FUND, Erste Bank from its own funds since 2010, out of a total of 35 million borrowed for the purpose of construction of the regional water supply system - RVS:

Also, I have to point out that the company Regionalni vodovod

has not had any new litigation since 2013, which we consider to be an indicator and prove that the effort we have made to establi-sh and maintain a proper business relationship with partners has ultimately paid off. Furthermore, all the above results would not have been achieved if we had not established a clear vision of the development of the company Regionalni vodovod, accepted by all employees, regardless of the distinction in relation to the descrip-tion of their work tasks and duties, and that team spirit that we nurture in the company Regionalni vodovod was especially evi-dent in 2018, during the biggest crisis which we have been going through since the company was established 44 years ago.

Glasnik: Over recent years, Regionalni vodovod has drawn atten-tion by a different business vision, which, in addition to solving operational challenges, was predominantly dedicated to creating a new vision of business development, using the available capaci-ties of the valuable water spring Bolje Sestre. Which development projects do you deem most important for the future of the com-pany Regionalni vodovod, but also for the broader social, not only economic interests?

G. Jevrić: In my opinion, no economic entity has a future and ca-nnot survive in the market and be successful if it is not devoted and focused on creating new ideas and development projects. You have well noticed the fact that over the last few years the company Regionalni vodovod has mostly dealt with significant business

37

Broj 3Mart 2019.

challenges that have burdened the daily functioning of this syste-mically important company for the economy of Montenegro. It was not by chance that all business parameters were improved by almost 100%, when we talk about the annual level of capacity uti-lization, the revenue growth, the settlement of inherited problems in collection of receivables, the regular repayment of international loans to the World Bank and the EBRD, with the installments amo-unting up to 75% of the total annual income. You have to admit, it was not an enviable situation in 2013 when we started with a com-pletely different business philosophy in the management of Regio-nalni vodovod. The quality of staff and the sincere commitment to the project represent a major incentive for the management to be able to make bold and long-term sustainable systemic decisions. The company Regionalni vodovod survived some periods of seri-ous crisis in the past, but thanks to the team work and the strong mutual trust which we were building day-to-day, with the support of the Government and municipalities on the Montenegrin coast, we managed to turn all the challenges into new chances and new energy, with a significant improvement in the relationships with the local utility companies.

I am taking this opportunity to express my gratitude to all the employees in the company Regionalni vodovod Crnogorsko pri-morje for such a strong belief in the vision of development and the importance of team approach to protecting the sensitive national interests entrusted to the management of our Company and whi-ch are reflected in the protection and preservation of infrastructu-ral prerequisites for improving the tourism and hospitality indust-ry, but also the quality of life of the citizens on the Coast.

Speaking of our ongoing development projects, I would like to emphasize the important cooperation with the European Bank for Reconstruction and Development, which is the biggest guarantor of the quality of work and vision of development of our Company. In cooperation with the Government and the EBRD, in the next months, I am expecting the conclusion of a loan agreement for the implementation of the project of connecting Herceg Novi to the regional water supply system (RVS), thus completing the first pha-se of the project, as well as the commencement of the constructi-on of the second phase of the RVS by laying the second pipeline, about 15km long, from Budva to Tivat, which will help us increase the capacity for the municipalities of Tivat, Kotor and Herceg Novi, from the currently existing 330 liters per second at 750 l/s, because for the last three years, over the two months in the high tourist season, we deliver 100% available quantities for this part of the sy-stem. It is important to point out that we started the construction of the Phase 2 in 2016, which is 9 years ahead of the original plan defined for 2025, because the development of prestigious tourist projects in Tivat and Herceg Novi (Porto Montenegro, Porto Novi and Luštica bay), with ever more evident global climate change, have caused a considerable increase in demand for drinking water on the Montenegrin coast. It is important to say that at the begin-ning of April we deliver about 38% more water compared to the same period in 2018.

Along with the realization of these two important projects for improving the water supply of the Montenegrin coast in the to-tal value of around EUR 10 million, Regionalni vodovod, supported by the competent Ministry of Sustainable Development and Tou-rism and in cooperation with the Mayor of the Municipality of Bar, Dušan Raičević, initiated the resolution of long-standing water supply problems in the municipality of Bar, in the area of Dobre

Vode, Veliki pijesak, which represents a new, Third phase of de-velopment of the regional water supply system, which is enabled by the new legislation from 2016. The activities of the European Bank for Reconstruction and Development are very intensive, and I expect in the coming months their final decisions on the support for the realization of this project, which will help us solve these huge problems in Bar, because the citizens and tourist entrepre-neurs are forced to solve the problem of water shortages in a pri-mitive manner, by water tanks, which is not necessary since the state of Montenegro implemented the regional water supply sy-stem through these settlements and invested 11 million euros to connect Bar to our system, but simply – someone did not want to initiate this project for years and turn it into the real value to satis-fy citizens' interests and the development of the tourism industry in Bar. That is why we appreciate the intention and effort of the Mayor Dušan Raičević to primarily deal with the solution to this large problem for all the citizens in these settlements, where there are over 20,000 individual objects that are not connected to the water supply system, although the regional water supply pipelines pass through these settlements. By the new legal provisions, the Government decided to open the room for the company Regional-ni vodovod, so that we will be able to deal and solve such problems, as well.

In addition to the mentioned projects related to the core business activity of the company Regionalni vodovod, I will briefly mention our projects for the construction of a plant for bottled water pro-duction, a factory for the production of cold teas and juices, the production of solar and hydro energy, and so on.

Glasnik: For the end of this interview, can you tell us how you see the role and importance of the Chamber of Economy of Monte-negro for further development of the business environment and strengthening of our economic capacities?

G. Jevrić: I highly appreciate the role and the significance of the Chamber of Economy in our economic environment, because by acting proactively, it contributes to strengthening and maintain-ing close links among legal entities, it provides practical support to its members, improves the economic environment, deals with practical issues in a pragmatic and systematic way, solves the dif-ficulties which business people face and thus directly contributes to a rapid economic growth and development, including the im-portant cooperation with the Government in terms of implemen-tation of activities on amendments and supplements to the nati-onal legislative framework in order to meet European and world standards in business as soon as possible, and therefore ensure the successful economic development of our country on its way to the European integration. We in the company Regionalni vodovod were honored to host the members of the Steering Board of the Chamber of Economy at the water spring of Bolje Sestre, just a day before the World Water Day, when the Steering Board of the Cham-ber of Economy held their session in our premises.

According to the impressive results achieved by the new manage-ment of the Chamber led by the prominent businessman Vlastimir Golubović, I would say that the Chamber of Economy has its furure secured, while the state of Montenegro has got an elite business community which is providing significant contribution to help us all get well prepared for the accession to the European Union.

38

Broj 3 Mart 2019.

Feribot "Dubrovnik" na liniji Bar-Bari-Bar od 21. maja

Putnički brod Dubrovnik hrvatske kom-panije Jadrolinija povezivaće od 21. maja italijansku i crnogorsku obalu na liniji Bari –Bar-Bari.

Kako javlja portal Jedro, ugovor o među-sobnoj saradnji potpisali su izvršni direktor Barske plovidbe Tihomir Mirković i preds-jednik Uprave Jadrolinije iz Rijeke David Sopta.

Prema ugovoru, 21. maja brod Dubrovnik is-ploviće iz Barija u večernjim satima.

Feribot će do kraja juna povezivati Bar i Bari jednom sedmično, u julu i avgustu saobraćaće dva puta tokom sedmice, a od septembra do kraja novembra jednom u se-dam dana, prenosi Bankar.

Ovogodišnjim ugovorom sa Jadrolinijom koji je Barska plovidba potpisala, crnogor-ska državna kompanija, imaće komerci-jalne uslove na nivou od prošle godine, što znači veće agencijske provizije i takse u odnosu na 2017. godinu.

Brod Dubrovnik kapaciteta 1.100 putnika lani je imao 74 prelaza Jadranskog mora. Prevezeno je 21.887 putnika, 3.955 automo-bila, 888 kamiona, 206 kampera, 44 autobu-sa, 36 prikolice i 460 motociklista.

Ovo je treća godina da italijansku i crno-gorsku obalu povezuje brod Dubrovnik.

Banku u telefonu ima 43.626 klijenata

Ukupan broj korisnika internet plaćanja na kraju 2018. bio je 66.534, a mobilnih plaća-nja 43.626, navode iz Centralne banke Crne Gore.

Oni objašnjavaju da je zbog usklađiva-nja statistike u oblasti platnog prometa u skladu sa regulativom EU došlo promjene strukture godišnjeg izvještaja, piše Pobje-da.

"Zbog toga se sada prikupljaju podaci u vezi sa ukupnim brojem korisnika internet i mobilnih plaćanja", objašnjavaju iz CBCG,

prenosi RTCG.

Iako se broj korisnika ove vrste bankarstva polako povećava i dalje je daleko od razvi-jenih zemalja, a naročito Turske, Švedske i Njemačke gdje se, po informacijama ban-kara, najviše upražnjava.

Podaci banaka pokazuju da ovu vrstu ban-karstva koja je komotnija, brža, jeftinija, u Crnoj Gori koriste najviše mladi.

U CKB-u su Pobjedi kazali da njihov GO ser-vis, online i internet, aktivno koristi 13.000 korisnika. -

Iz Societe Generale banke kažu da imaju nekoliko hiljada korisnika ove vrste ban-karstva i da njihov broj stalno raste.

U Erste banci su kazali da imaju 6,4 hilja-da korisnika elektronskog bankarstva, a da mobilno bankarstvo Erste mBanking kori-sti 3,6 hiljada.

Crnogorci najviše investirali u Kipar

Građani Crne Gore u prošloj godini su naj-više investirali u Kipar 43,8 miliona eura, a omiljene destinacije su i Slovenija, Holan-dija i Srbija, saopšteno je iz Centralne ban-ke Crne Gore.

"Crnogorski rezidenti su najviše investira-li u Kipar, 48,3 miliona eura, Sloveniju 15,1 milion, Holandiju 13,3 miliona i Srbiju 12,2 miliona eura", kazali su Pobjedi iz CBCG.

Iz Crne Gore se u prošloj godini, kroz inve-sticije, odlilo čak 515 miliona eura, od čega su ulaganja rezidenata u inostranstvo bila 110,4 miliona. U strukturi odliva najveći dio se odnosio na interkompanijski dug 65,7 miliona eura, investicije u banke i predu-zeća 28,1 milion i ulaganja u nekretnine 16,6 miliona eura.

Podaci CBCG pokazuju da su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 405,1 milion. Pitanje, o kojim nerezidentima i pojedinačno naj-većim iznosima se radi, ostalo je bez odgo-vora zbog zakonske barijere.

"Shodno Zakonu o zvaničnoj statistici i sis-temu zvanične statistike, podaci o pojedi-

načnim investicijama smatraju se indivi-dualnim podacima koji su strogo povjerljivi i iz tog razloga nijesu dostupni javnosti", objasnili su iz CBCG.

Prioritetna dionica će koštati 890 miliona eura

Izgradnja prioritetne dionice autoputa Smokovac - Mateševo koštaće 890 miliona eura, kazao je predstavnik Ministarstva sa-obraćaja Miroslav Mašić gostujući u emisiji "Zumiranje", TVCG.

Mašić je naveo da je sa finansijskog aspek-ta realizovano oko 65 odsto novca pred-viđenog za izgradnju prve dionice autoputa od Smokovca do Mateševa.

Podsjeća da je ugovorena cijena izgranje prioritetne dionice autoputa 809 miliona eura. Od toga 85 odsto se finasira iz kredita Eksim banke, 15 odsto iz budžeta.

Mašić kaže da je i ranije predviđeno još 10 odsto za naknadne i nepredvidive radove.

"Naša procjena je da će ti naknadni radovi biti izvedeni u okviru ove sume od 10 odsto od ukupno ugovorene, znači u vrijednosti od 80 miliona. Ako to budemo tako posma-trali ukupna cijena izgradnje dionice au-toputa biće 890 miliona eura, dakle daleko manje od 1,3 milijarde o čemu se piše ovih dana", saopštio je Mašić.

Na prioritetnoj dionici, kako kaže Mašić, probijeno je 99 odsto od ukupno 16 tunela.

Od 20 mostova, dužine oko šest kilometa-ra, procenat završenosti radova je oko 65 odsto. Na otvorenoj trasi je, kako je kazao Mašić, završeno oko 30 odsto radova.

Završetak radova bio je planiran za maj ove godine, ali ćemo se prema posljednjim na-javama, prvim kilometrima autoputa voziti 2020.

Kašnjenje je, kako kaže Mašić, izazvao iz-vođač radova, za šta su posljedice definisa-ne ugovorom.

"Za takve situacije su predviđeni određe-ni penali, ali sa druge strane izvođač ima pravo da ispostavi svoja potraživanja ako smatra da kašnjenje nije prouzrokovano

Crna Goravijesti

39

Broj 3Mart 2019.

njegovom krivicom. Oni su takvih potra-živanja ispostavili značajan broj. Do sada nisu ta potraživanja odobrena", objašnjava Mašić i dodaje da postoje u drugi nivou žal-be na koje Kinezi imaju pravo.

"Sada je suvišno govoriti o posljedicama, to je nešto što je pred nama. Nadam se da neće doći do toga", zaključio je Mašić.

Tehnopolisu nagrada za razvoj preduzetništva

Nezavisni Međunarodni komitet za dodje-lu priznanja i nagrada, donio je odluku da posebna nagrada i priznanje za doprinos razvoju preduzetništva u srednjoj i jugoi-stočnoj Evropi "Stvaratelji za stoljeća" za 2018. godinu, pripadne Inovaciono predu-zetničkom centru Tehnopolis.

Komitet čini trinaest članova akademske zajednice iz zemalja bivše Jugoslavije, Au-strije, Njemačke i Švajcarske.

"Čitav proces animiranja i predlaganja la-ureta trajao je 8 i po mjeseci, a u sedam kategorija nagrada od 162 predlagača pri-stiglo je 411 kandidatura iz sedam zema-lja (Austrija, Crna Gora, Hrvatska, Italija, Norveška, Slovenija i Srbija). Organizatori, autori i nosioci svih aktivnosti Projekta su: Međunarodni ekonomski forum Per-spektive, Dubrovnik, Međunardoni klub laureata Stvaratelji za stoljeća Dubrovnik/Skoplje i Mreža mladih poduzetnika "4E – Ekonomija, energija, ekolgija, Europa 2050 Dubrovnik/Podgorica", saopšteno je iz tog Investiciono-preduzetničkog centra, pre-nosi RTCG.

Dodatno analizirajući rezultate rada Inova-ciono preduzetničkog centra Tehnopolis, a posebno imajući u vidu efektivnost i pro-duktivnost u radu, Međunarodni komitet je, kako je saopšteno, donio odluku o dodjeli nagrade. Tehnopolis će se, kako je saopšte-no, tako naći i u luksuzno opremljenoj mo-nografiji koja će obuhvatiti sve dobitnike ovog priznanja od 2014. do danas.

Svečanost dodjele nagrada i priznanja "Stvaratelji za stoljeća" će, kako su kazali

iz Tehnopolisa, održaće se u Dubrovniku, hotelu Dubrovnik Palace od 22. do 24. mar-ta 2019. godine, u prisustvu brojnih zva-ničnika Republike Hrvatske, ministara iz zemalja iz kojih su laureati, pripadnika di-plomatskog kora, preduzetnika, značajnijih medija i nevladinih organizacija iz srednje i jugoistočne Europe.

U isto vrijeme će, dodaju, biti održan i 6. Re-gionalni samit poduzetnika (RSP) srednje i jugoistočne Evrope "300 najboljih", koji će biti prilika za susrete sa nagrađenim kako ove, tako i prethodnih godina i brojnim uglednim predstavnicima biznis i akadem-skog miljea.

Durmitorski skorup šesti zaštićeni proizvod u Crnoj Gori

Durmitorski skorup šesti je zaštićeni proi-zvod u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministar-stva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Nakon sprovedene procedure, ovaj proi-zvod je na nacionalnom nivou zaštićen oznakom porijekla.

Koristi od sertifikacije ove oznake kvaliteta imaće proizvođači skorupa sa teritorije op-ština Žabljak, Plužine i Šavnik, okupljeni u NVO "Udruženje proizvođača durmitorskog skorupa", prenosi CdM.

Udruženje proizvođača je prije par godina pokrenulo proces zaštite oznakom porije-kla. Za dobijanje ove oznake sve faze pro-izvodnje, od sirovine do prerade, moraju se odvijati na određenom geografskom području.

U specifikaciji proizvoda, dokumentu koji sadrži sve potrebne elemente kojima se potvrđuje specifičnost proizvoda, navede-no je da se Durmitorski skorup proizvodi po tradicionalnoj tehnologiji i predstavlja neizostavan segment istorije i kulture cije-log durmitorskog područja.

Definisano geografsko područje na kome se uzgaja stoka i proizvodi Durmitorski skorup je područje opština Žabljak, Plužine i Šavnik. Zbog specifičnih klimatskih uslo-va i bogatstva i jedinstvenosti biljnih vrsta to utiče na kvalitet i senzorne osobine siro-vog mlijeka i skorupa sa tog područja.

Durmitorski skorup je specifičnog izgleda, ukusa i mirisa i spada u pikantne namirni-ce visoke nutritivne i energetske vrijedno-sti. Tokom zrenja skorupa usljed aktivnosti karakteristične mikroflore dolazi do niza složenih fizičkih i hemijskih promjena kroz koje se formira tipična struktura i aro-

ma skorupa. Korišćenje mješine za zrenje skorupa daje posebnu karakteristiku ovom proizvodu.

Durmitorski skorup i do sada je bio izu-zetno cijenjen kod potrošača, a zaštitom ovaj autohtoni crnogorski proizvod dobiće nove mogućnosti za uspješniji plasman sve većem broju turista koji posjećuju dur-mitorski kraj, turističke centre sjevernog regiona.

Osim Durmitorskog skorupa Crna Gora je zaštitila još pet proizvoda Njeguški pršut, Pljevaljski sir, Crnogorski goveđi pršut, Crnogorsku stelju i Crnogorsku pršutu. Ta-kođe, uskoro se očekuje i završetak proce-dure za zaštitu kolašinskog lisnatog sira.

I dalje radije pijemo vodu iz uvoza

Iako domaći proizvođači flaširanih voda za piće kontinuirano povećavaju proizvodnju, koja je lani dostigla 26,6 miliona litara, nji-hov plasman i dalje je daleko od polovine ukupnih količina koje se prodaju na tržištu.

Prema raspoloživim podacima, izvozu i ostvarenoj proizvodnji domaća proizvo-dnja u potrošnji učestvuje sa oko 38 odsto, dok je to učešće u 2017. godini iznosilo oko 34 procenta.

U ovoj godini zbog početka rada fabrike za flaširanje prirodne gazirane vode može se očekivati znatno veće učešće domaćih voda u ukupnoj potrošnji.

Podaci Privredne komore ukazuju da je proizvodnja od 2006. godine, kada je otvo-rena prva fabrika za flaširanje voda, raste i u 2018. godini je 4,3 puta veća nego prije 13 godina. Povećanje prošle godine u odnosu na 2017. je 13 procenata.

U istom periodu došlo je i do povećanja uvoza voda, tako da je u 2018. godini uve-zeno 47,6 miliona litara, što je u odnosu na 2017. godinu veće za 7,4 odsto. Konstantan rast proizvodnje i uvoza ukazuje na pro-mjenu navika potrošača da sve više koriste flaširanu vodu što u ranijem periodu nije bio slučaj.

Kada se govori o ključnim barijerama za plasman domaćih voda van Crne Gore, i koje okolnosti otežavaju utakmicu na cr-nogorskom tržištu sa ino konkurencijom, postoji više aspekata problema, od toga da domaći proizvod ne dobija pravu šansu, preko siromašne palete proizvoda, do či-njenice da se domaći proizvođači marke-tinški ne mogu nositi sa jakim igračima sa ino tržišta.

40

Broj 3 Mart 2019.

Novi nosioci žiga "Dobro iz Crne Gore"

Afirmacija kvaliteta proizvoda

Pravo korišćenja žiga Dobro iz Crne Gore dodijeljeno je 7. marta 2019. godine kompanijama "Amplitudo" iz Podgorice za softver "Indigo", "Montecco INC" iz Danilovgrada za liniju

proizvoda njihove pivare "PG Akademija piva", te "Martex" sa Ce-tinja za suve pečenicu, vrat, kobasicu i pančetu. To je odlučeno na sjednici Savjeta za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogor-skih proizvoda Dobro iz Crne Gore kojom je predsjedavao predsje-dnik Privredne komore Vlastimir Golubović. Donijete su odluke o produženju prava korišćenja ovog žiga cetinjskim kompanijama "Mianja" za vakumirani pršut u komadu i rezani, "Monstate" za va-kumirani pršut u komadu, te "Martex" za suvi pršut.

Usvojeni su Izvještaj o radu Savjeta za 2018. sa planom aktivnosti za tekuću godinu.

Amplitudo

Predsjednik Tehničkog komiteta za softver prof. dr Božo Krstajić pojasnio je da je kompanija Amplitudo kandidovala za žig Dobro iz Crne Gore Indigo, web orijentisan program za obradu računo-vodstvenih podataka, mobilnu aplikaciju za njihovu vizuelizaciju i dostupnost menadžmentu kompanije.

- Ovaj softver pomaže menadžmentu da ima jednostavniji uvid u novčane tokove – objasnio je Krstajić.

Prema njegovim riječima, žig Dobro iz Crne Gore doprinijeće i da se ovaj softver bolje pozicionira na tržištima u okruženju, s obzi-rom na sličnu računovodstvenu regulativu u regionu.

On je podsjetio da je softver eTenderi kompanije Amplitudo već nosilac žiga Dobro iz Crne Gore.

- Zadovoljstvo je što iz ICT sektora imamo proizvode koji su dobili žig Dobro iz Crne Gore. Amplitudo je to svakako zavrijedio, jer je

riječ o komapniji koja stalno unapređuje proizvode i od njih očeku-jemo još kandidatura za žig – rekao je predsjednik Komore i Sav-jeta Vlastimir Golubović.

Montecco INC

Predsjednica Tehničkog komiteta za piće prof. dr Radmila Pajović Šćepanović pojasnila je da je kompanija Montecco za žig Dobro iz Crne Gore kandidovala kraft piva koje proizvodi njihova "PG Aka-demija piva". Riječ je o pivima IPA "Profesor doktor", lager "Vrhun-ski magistar", dark lager "Vječiti apsolvent", weisbeer "Čista deset-ka", Oktobarfest "Brat dekan" i kraft pivo u staklenoj ambalaži od 0,33l.

Ona je pojasnila da "kraft pivo" ili tzv. "zanatsko pivo", označava proizvode nezavisnih pivara, koji potenciraju kvalitet i aromu. Ka-rakterišu ga kvalitetni prirodni sastojci, tradicionalna načela proi-zvodnje i odsustvo procesa filtracije i pasterizacije.

- Kompanija Montecco implementira standarde i procedure kon-trole kvaliteta i bezbjednosti proizvoda, ima reputaciju na do-maćem tržištu, te dobru marketinšku aktivnost – kazala je Pajović Šćepanović.

Martex

Profesorica dr Božidarka Marković, predsjednica Tehničkog komi-teta za meso, ribu i prerađevine kazala je da je "Martex" sa Cetinja kandidovala za žig Dobra iz Crne Gore suve pečenicu, vrat, kobasi-cu i pančetu, te zatražila produženje prava korišćenja ovog znaka za suvu pršutu.

- Martex je jedna od najstarijih kompanija iz ove branše u Crnoj

41

Broj 3Mart 2019.

Pravo korišćenja žiga Dobro iz Crne Gore stekla je 21 kompanija sa 103 proizvoda.

Gori. Njihov današnji obim proizvodnje iznosi 700 tona raznih proizvoda, od čega 20 odsto izvoze. Dobitnici su brojnih nagrada za kvalitet proizvoda, kako na domaćim, tako i na međunarodnim smotrama i sajmovima – kazala je Marković.

Prema njenim riječima, kompanija Mianja je zatražila produženje prava na korišćenje znaka za vakumirane proizvode Crnogorski pršut u komadu i rezani. Ona je navela da ovo cetinjsko preduzeće godišnje proizvede 200 tona dimljenih proizvoda od mesa. Visok kvalitet njihovog pršuta potvrđen je brojnim nagradama, između ostalog peharom i zlatnim medaljama Novosadskog sajma 2018.

Monstate je takođe zatražio produženje prava korišćenja žiga za vakumirani pršut u komadu. Riječ je o kompaniji sa godišnjim obimom proizvodnje od 60 tona, od čega 25 odsto plasira kroz iz-voz. U fokusu njihove poslovne strategije je orijentacija na kvalitet proizvoda, koji se dostiže implementacijom svih standarda dobre proizvođačke prakse i implementacijom HACCP sistema.

- Na osnovu ispunjenosti svih potrebnih standarda, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je proizvodni pogon kompanije Monstate svrstala u objekte prve kategorije za djelatnost prerada mesa – proizvodnja proizvoda od mesa – rekla je Marković.

Izvještaj i Program rada

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović podsjetila je da je projekat Dobro iz Crne Gore pokrenut 2009. godine u cilju afirmacije kvalitetnih domaćih proizvoda i njihovog uspješnijeg tržišnog učešća. Kolektivni žig Dobro iz Crne Gore registrovan je kod Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore i Međunarodne or-ganizacije za zaštitu prava intelektualne svojine u Ženevi.

Desetogodišnje iskustvo i spremnost svih aktera u lancu proizvo-dnje i potrošnje - države, udruženja, proizvođača, trgovaca, potro-šača, kroz turizam, te udruživanje sredstava i zajedničke akcijame, u 2018. godini su rezultirali pokretanjem šireg djelovanja kroz ak-cije "Kupujmo domaće" i "Domaći ukusi”.

- Pravo korišćenja žiga Dobro iz Crne Gore do kraja 2018. godine steklo je 19 kompanija, za 92 proizvoda, a danas ih je 21 sa 103 pro-izvoda – kazala je Filipović.

Ona je navela da je značajna pažnja posvećena medijskoj promo-ciji projekta, domaćih proizvoda i proizvođača, što je doprinijelo njihovom boljem tržišnom pozicioniranju. Domaći proizvodi i no-sioci žiga Dobro iz Crne Gore su promovisani na sajamskim na-stupima koje je Komora realizovala u Budvi, Novom Sadu, Celju, Prištini i Tirani, a organizovano je 56 edukativnih aktivnosti sa njegovim nosiocima.

- U 2019. godini, aktivnosti u realizaciji projekta Dobro iz Crne Gore biće usmjerene na podsticanje tržišnog učešća domaćih proizvo-da. Podsticaj za povećanje kvaliteta proizvoda, a posebno povezi-vanje primarne proizvodnje i prerade, kao i odgovarajući oblik za-štite porijekla mogu u značajnoj mjeri povećati šanse za plasman poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu, naročito kroz sektor turizma – ocijenila je ona.

Potpredsjednica je predložila da se oformi tijelo sačinjeno od no-silaca žiga koje bi kvartalno analiziralo urađeno i trasiralo njiho-ve potrebe od projekta. Nakon obnove registracije kod Zavoda za intelektulnu svojinu Crne Gore, u 2019. godini će na temeljima desetogodišnjeg iskustva biti preispitana akata i postupci kako bi postavljeni ciljevi bili što efikasnije realizovani i oblasti usluga po-svećena odgovarajuća pažnja.

Član Savjeta prof. dr Milan Perović podržao je aktivnosti na projek-tu Dobro iz Crne Gore i ocijenio da je potrebno da nosioci žiga budu u fokusu kada se razmatraju laureati nagrada za poslovanje koje se dodijeljuju u našoj zemlji. Time bi se, smatra on, ujedno doprinijelo afirmaciji malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori. Takođe, ocjenju-je da je potrebno više raditi na promociji izvoznih proizvoda, pri čemu se mogu iskoristiti iskustva zemalja u okruženju.

Radosav Babić, direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije, izrazio je podršku projektu Dobro iz Crne Gore i kam-panjama Kupujmo domaće i Domaći ukus. On je najavio da će to-kom 2019. godine biti realizovan program podsticanja izvoza čime će preduzeća dobiti podršku za predstavljanje svojih proizvoda na sajmovima.

Predsjednik Komore Golubović je podsjetio da je prethodne godine ova asocijacija organizovala predstavljanje crnogorskih proizvo-da na zajedničkom štandu u Novom Sadu, Tirani, Prištini i Celju u saradnji sa resornim ministarstvima i Investiciono razvojnim fon-dom. Najavio je da je Crna Gora ove godine zemlja partner na saj-mu u Celju. Takođe je kazao da Komora dodjelom svojih godišnjih nagrada afirmiše crnogorska preduzeća te da su među laureatima brojni nosioci žiga Dobro iz Crne Gore, što će biti i ubuduće. Ovo-godišna dodjela Nagrade Privredne komore biće organizovana 19. aprila u Vili Gorica.

Kako se u 2019. godini navršava decenija projekta Dobro iz Crne Gore, Savjet će biti domaćin skupa kojim će se prigodno obilježiti ovaj jubilej.

42

Broj 3 Mart 2019.

Mini sajam zapošljavanja u ICT sektoru

U organizaciji Privredne komore i Zavoda za zapošljavanje

Privredna komora Crne Gore je 29. marta 2019. godine, u sa-radnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, organizovala mini sajam zapošljavanja za ICT sektor.

Ovo je aktivnost koja je proistekla iz saradnje Odbora udruženja ICT Privredne komore sa predstavnicima ZZZCG, u cilju prevazila-ženja nedostatka stručnog kadra u ovoj oblasti.

U radu sajma učestvovali su predstavnici devet crnogorskih ICT kompanija i 65 svršenih studenata.

- Ove ICT kompanije izrazile su potrebu za zapošljavanje 52 radni-ka. Današnji ICT traži drugačija zanimanja u odnosu na ona koje

Potrebna je promjena dinamike studijskih programa i prilagođavanje zahtjevima privrede i tehnološkog svijeta.

produkuje naš sistem obrazovanja. Obrazovni sistem je veliki i proces prilagođavanja savremenim trendovima u oblasti ICT-a je spor, dok se profili zanimanja u ICT svakodnevno mijenjaju. Zato je model neformalnog obrazovanja neophodan da bi zadovoljio po-trebe ovog sektora – kazala je sekretarka Odbora udruženja ICT Nada Rakočević.

Sonja Ivanović, načelnica Odsjeka za rad sa poslodavcima ZZZCG, kazala je da je sajam jedan od kanala komunikacije sa poslodavci-ma, gdje se susrijeću ponuda i potražnja.

- Savjetodavci Zavoda su informisali kandidate i danas su tu svi

43

Broj 3Mart 2019.

zainteresovani da razgovaraju sa poslodavcima i direktno aplici-raju za radno mjesto – rekla je Ivanović.

Ona je dodala da je Zavod spreman da organizuje ovakve manife-stacije i ubuduće, kad god se ukaže potreba.

Vladan Tabaš, vlasnik kompanije Čikom, smatra da su sajamske manifestacije klasični networking, te namijenjene upoznavanju i komunikaciji, a da su odavno prestale da budu kupoprodaja tehno-logije, proizvoda i znanja.

- Očekujem da ovom manifestacijom sagledamo kapacitete neza-poslenih kadrova, sa kojim znanjima raspolažu i da li možemo da

nekoga od njih angažujemo u svojstvu volontera, pripravnika ili zaposlenog u našim firmama – kazao je Tabaš.

Prema njegovim riječima informatika je jako dinamična oblast, koja je najviše podložna promjenama.

- Vrijeme robotike, kibernetike i Četvrte industrijske revolucije ne dozvoljava pauze u razmišljanju, traži brze izmjene programa obrazovanja, prije svega na fakultetima. Kadrovi koji sada izlaze sa fakulteta nijesu spremni za ono što je pred informatičkim svi-jetom, ali imaju šansu da nauče. Potrebna je promjena dinamike studijskih programa i prilagođavanje zahtjevima privrede i tehno-loškog svijeta – naveo je Tabaš.

On je istakao da njegova kompanija svake godine prima studente na praksu, kao i učenike-volontere.

- Nama su potrebni ljudi sa znanjem ili oni kojima možemo da ga prenesemo – zaključio je Tabaš.

Gorica Simićević, inženjer elektronike i telekomunikacije računa-ra, očekuje da će joj sajam pomoći da nađe posao, te da razmijeni iskustva sa poslodavcima i drugim aplikantima.

- Doučavanje je uvijek dobrodošlo jer svaki čovjek treba da radi na sebi. Ovo je takva oblast gdje čovjek treba da uči dok je živ i da se usavršava, jer su tehnologija i softverski inženjering mnogo napredovali. Ja smatram da sada imam dovoljno znanja za poslo-davce iz IT-a, ali očekujem doobuku u njihovim kompanijama. Jer, tržište rada traži uže specijalnosti od znanja koje mi donosimo sa fakulteta pa je zato potrebno da svaki poslodavac u početnom pe-riodu organizuje obuku za nas i time doprinese produktivnosti i efikasnosti svog kadra – rekla je Simićiveć.

Dragan Miljanović je zvanje informatičara stekao u Srbiji i radio je u više crnogorskih kompanija. Razvija i sopstveni posao sarađu-jući online sa inostranim programerima na ad hoc projektima za strane i domaće klijente. Došao je na sajam da, kako kaže, ponudi svoje kvalitetno znanje nekoj od kompanija koja ima dugogodišnje uspješno poslovanje.

- S obzirom na zvanje i iskustvo koje imam, želim da nađem po-slodavca i bavim se front-endom, izradom web sajtova i dizajnom – rekao je Miljanović.

Branimir Bukilić, Data Design, smatra da sajam doprinosi da se poslodavci informišu o ponudi na tržištu rada i njenom kvalitetu. Njegovoj kompaniji za 2019. godinu nedostaje 15 programera, eko-nomista-i implementatora informacionih sistema.

- Nama su prije svega potrebni seniori-sa iskustvom, ali i pet-šest svršenih studenata koje ćemo doobučiti. Iskreno se nadam da ćemo pronaći bar nekoliko talentovanih ljudi sa kojima možemo odmah stupiti u ugovorni odnos – rekao je Bukilić.

On kaže da, što se tiče obučenosti kadra, ima dobra iskustva sa svršenim studentima državnih fakulteta.

- Programer nije deklarativno zvanje, već to znači sposobnost za kreaciju. Međutim, većina svršenih studenata izlazi sa znanjem naprednih korisnika tehnologija, a ne kao kreatori. Preduslov za to je veće interesovanje tokom studija na predmetima koji razvijaju logiku – rekao je Bukilić.

Smatra da su ovakve manifestacije dobrodošle te da treba da se organizuju češće, bar jednom godišnje.

44

Broj 3 Mart 2019.

Inovativne ideje moraju predstavljati okosnicu daljeg razvoja, a savremene tehnologije alat da se ove ideje sprovedu u djelo.

eUprava u službi biznisaPanel diskusija

Država mora više da podstiče razvoj digitalne ekonomije, a privreda da napravi zaokret ka tom vidu poslo-

vanja, jer je to uslov konkurentnosti na trži-štu bilo regiona ili EU. Informatička eduka-cija stanovništva i promocija elektronskih usluga neophodni su preduslovi kako bi se obezbijedila interakcija između građana i servisa eUprave.

Ovo je poručeno sa panel diskusije na temu "eUprava u službi biznisa", koju je 28. mar-ta 2019. organizovalo Ministarstvo javne uprave u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

Skup je održan u okviru Nedjelje digitalnih vještina (ALL Digital Week) koja se obilje-žava od 25. do 31. marta. Riječ je o godi-šnjoj evropskoj digitalnoj kampanji koja uključuje i ohrabruje ljude da koriste nove tehnologije i internet, te razvijaju vješti-

da proces reforme javne upotrebe, koji je započet u Crnoj Gori, mora pratiti savreme-ne trendove razvoja koji podrazumijevaju transformaciju ne samo sistema i njenih procesa rada, već i promjene u kulturolo-škom i sociološkom sagledavanju uloge građana i privrede u društvu.

- U tom smislu, inovativne ideje moraju predstavljati okosnicu daljeg razvoja, a sa-vremene tehnologije alat da se ove ideje sprovedu u djelo. Prihvatanje novih ideja i inovacija, kao i primjena ICT donose veći nivo otvorenosti i transparentnosti jav-nih institucija, odnosno stvaraju efikasnu i servisno orijentisanu javnu upravu koju karakteriše posvećenost pružanju usluga korisnicima – rekao je Abazović.

On je između ostalog kazao da je Ministar-stvo javne uprave mnogo uradilo na regula-tivi u ovoj oblasti.

ne koje im pružaju pristup mnogobrojnim mogućnostima sajber svijeta. Kampanja je od 2010. do 2018. obuhvatila više od milion Evropljana u oko 20.000 centara za učenje širom kontinenta. Zahvaljujući ovoj kam-panji, više od 170.000 ljudi je prvi put kori-stilo internet.

Panelisti su bili predstavnici ključnih sek-tora za uspješan proces digitalne transfor-macije: Dejan Abazović, državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Milan Srzentić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Vladan Tabaš, direktor kompanije Čikom i Srđan Savić, izvršni direktor Komercijalne banke.

Moderatorka panela bila je Bojana Bajić, načelnica Direkcije za interoperabilnost registara i normativne poslove u Ministar-stvu javne uprave.

Državni sekretar Dejan Abazović je kazao

45

Broj 3Mart 2019.

- Pokušavamo da obezbijedimo infrastruk-turu i sve preduslove da bi razvoj elektro-niskih usluga bio takav da bukvalno ne postoji nijedna usluga koja se ne može re-alizovati bez fizičkog prisustva korisnika – rekao je Abazović.

On je najavio da je u tom smjeru u 2018. po-krenut projekat Nacionalni identifikacioni dokument.

- Rezultat tog projekta treba da bude da, sa novom ličnom kartom, u skladu sa već usvojenim zakonom, svaki građanin ima elektronski identitet trećeg nivoa i elek-tronski potpis – rekao je Abazović.

Zamjena ličnih karata sa ovom svrhom očekuje se sljedeće godine.

- Mislim da će najveći zamajac za razvoj digitalnog društva biti kada privreda, dr-žavna uprava i svi drugi činioci digitalnog

društva budu znali da svi građani i pravna lica imaju elektronski identitet. Oni koji se ne budu prilagođavali takvom načinu pru-žanja usluga kreću, po mom sudu, u proces svog poslovnog penzionisanja – istakao je Abazović.

Ministarstvo razvija sistem preko koji će doprinijeti da svi građani mogu da koriste elektronski identitet za dobijanje elektron-skih usluga. Već sljedećeg mjeseca će taj sistem biti u test-fazi. Razvija se i jedin-stveni servis za naplatu svih taksi, kao i registar svih elektronskih usluga javne uprave.

Državni sekretar Ministarstva ekonomije Milan Srzentić je kazao da je elektronska komunikaciona infrastruktura krvotok preko koga je jedino moguće pružiti javne ili usluge elektronskog poslovanja.

- To je tako prepoznato i Strategijom razvo-ja jedinstvenog digitalnog evropskog trži-šta. Mogu da kažem da smo u Crnoj Gori izuzetno zadovoljni trenutnim razvojem elektronske komunikacione infrastrukture - naveo je Srzentić.

On je kazao da su u toj oblasti implemen-tirani svi evropski propisi koji su obavezu-jući, što je doprinijelo ne samo snaženju investicija koje su u posljednje tri godine prevazišle 250 miliona eura, dok je za ovu godinu najavljeno oko 50 miliona eura no-vih ulaganja.

Prema njegovim riječima ICT je horizontal-na poluga koja treba da podrži razvoj cijele crnogorske ekonomije

- Svijest o tome raste i potrebno je da se svi uključimo u ovaj proces – naglasio je on.

Tokom rasprave je istaknuto da je neopho-dno podići nivo informatičke pismenosti i kulture u Crnoj Gori na način da građani mogu većinu svojih potreba da zadovolje korišćenjem tehnologija putem servisa koje nude država, banke, telekomunikacio-ne i ostale kompanije.

- Ka tome treba da težimo, jer je to ono što zovemo digitalno transformisano društvo – mišljenja je Vladan Tabaš.

On smatra da kadrovski potencijali za ostvarenje ovog cilja nijesu na dobrom nivou, pa se mora krenuti u informatičko obrazovanje već u osnovnim školama, gdje, po njegovom mišljenju, fond časova nije adekvatan potrebama.

- Djeca u školama ne uče kako da ostalim predmetima pristupe sa informatičkom

kreativnošću, koristeći tehnologije koje su im na raspolaganju – rekao je Tabaš.

Smatra da se na fakultetima smjerovi mo-raju brže transformisati kako bi kreirali kadrove koji odgovaraju potrebama privre-de. IT firmama su potrebni kadrovi, ali je i pored toga na birou rada 400 nezaposlenih inženjera informatike jer nemaju znanje potrebno za posao.

- Kako razvijamo ovaj kadar, tako ćemo proporcionalno i informaciono društvo – rekao je Tabaš.

Najavio je da će Odbor ICT u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje 29. marta orga-nizovati mini sajam zapošljvanja u Komori, gdje će osam IT firmi razgovarati sa oko 60 kandidata za posao iz ove struke.

On je kazao da je umereni optimista da će Crna Gora krenuti eksponencijalnim ko-racima ka digitalnoj ekonomiji. Da bi se to ostvarilo potrebno je, pored IT kompani-ja, podržati i startapove koji su svojevrsni inkubatori znanja jer se oko njih okupljaju mladi.

- Edukacija i promocija elektronskih ser-visa su nužni preduslovi da bi se postigli zadovoljavajući rezultati u razvoju eUprave i poslovanja - smatra Srđan Savić, izvršni direktor Komercijalne banke, koji naglaša-va da u centru svih procesa treba da bude korisnik usluga.

On ocjenjuje da je u crnogorskom bankar-skom sektoru potrebno unaprijediti elek-tronsko poslovanje, a da država preduzima prave korake na stvaranju regultornih uslo-va za to.

Izazova na ovom putu, prema njegovim riječima, ima mnogo a jedan od značajnih biće primjena GDPR regulative Evropske unije čiji je cilj zaštita ljudskih prava u kon-tekstu kretanja podataka o ličnosti.

- Banke su sposobne da se uhvate u koštac sa ovim izazovima – zaključuje on.

Moderatorka Bojana Bajić zaključila je da je diskusija pokazala da su javna uprava i privreda partneri na putu digitalizacije dru-štva.

- Svi mi, a posebno javna uprava, treba da radimo na analizi poslovnih procesa, nji-hovom priladgođavanju primjeni ICT-a, od-nosno moramo dovesti do toga da korisni-cima usluga više ne bude potreban nijedan papir, već da se sve završava elektronskim putem – kazala je Bajić.

46

Broj 3 Mart 2019.

Neophodno je pozicionirati mineralnu vodu na domaćem tržištu, a potom se orijentisati na izvoz.

Modernizacija fabrike temelj za dugoročan razvoj

Boris Rašković, suvlasnik Fabrike mineralne vode "Rada"

Pred nama je izazovan period u kojem je potrebno uhodati novi proizvodni tim, vratiti proizvod na tržište HOREKA (hoteli, restorani i kafići) i istovremeno se izboriti za što

bolju marketinšku poziciju. Izvoz vode mora biti praćen većim asortimanom proizvoda da bi bio isplativ i takav pristup zahtije-va dalji razvoj industrije, kaže Boris Rašković, suvlasnik Fabrike mineralne vode "Rada".

47

Broj 3Mart 2019.

Glasnik: Mineralna voda "Rada", ne tako davno, bila po je po kva-litetu prepoznatljiva van granica Crne Gore. Fabrika je nedavno ponovo otvorena. Radi se na modernizovanim postrojenjima i po savremenoj tehnologiji, a obnovljena je i infrastruktura. Saopšti-te podatke o kapacitetima Fabrike, planiranoj proizvodnji, tržištu, broju zaposlenih.

B. Rašković: Tokom osam mjeseci izvršena je zamjena kompletne tehnologije na izvorištu, iskontrolisan i saniran kompletan cjevo-vod, pogon je u potpunosti modernizovan u skladu sa najnovijim standardima iz oblasti prehrambene industrije i instalirana je nova oprema kapaciteta 15.000 litara na sat. Time je fabrika dove-dena u najmodernije moguće stanje jer je ugrađena najsavremeni-ja tehnologija iz ove oblasti. Ovim projektom zapošljeno je u ovoj fazi 20 novih radnika, s tim što se u budućem periodu, osvajanjem tržišta i rastom koji je planiran, stvaraju uslovi za uvećanje bro-ja zaposlenih. Pred nama je izazovan period u kojem je potrebno uhodati novi proizvodni tim, vratiti proizvod na tržište HOREKA (hoteli, restorani i kafici) i istovremeno se izboriti za što bolju mar-ketinšku poziciju.

Glasnik: Na otvaranju Fabrike je istaknuto da će proizvodnja mi-neralne vode bitno supstituisati uvoz i doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta. Što možete reći o tome?

B. Rašković: Crna Gora je do otvaranja fabrike imala 100% uvoz ga-zirane vode. Sve što mi uspijemo da prodamo na domaćem tržištu je supstitucija uvoza. Naše snage su sada usmjerene na postiza-nje što prije što boljih rezultata kako bi jačanjem stvorili uslove za pregovore sa regionalnim distributerima odnosno početak izvoza. Tržište u Crnoj Gori je jako koncentrisano, odnosno 90% tržišta je u rukama prepoznatljivog giganta iz Srbije fabrike vode "Knjaz Mi-loš", a prisutne su i druge gazirane vode iz bivše SFRJ. Od našeg umjeća da približimo potrošačima važnost domaće proizvodnje, uz ponudu nespornog kvaliteta i cijene, zavisiće i rezultati koje ćemo ostvariti.

Glasnik: Koliko je novca uloženo u modernizaciju Fabrike "Rada". Shodno onome što ste rekli može se zaključiti može reći da imamo savremena postojenja za ekonomsku valorizaciju velikog i značaj-nog vodnog resursa?

B. Rašković: Ulaganje u projekat Fabrike "Rada" je oko četiri milio-na eura. Kao što sam istakao urađena je kompletna modernizacija i kapaciteti su prilagodjeni tržištu tako da je ovom modernizaci-jom postavljen jak temelj za dugoročan budući razvoj.

Glasnik: Saopšteno je i da bi novi vizuelni identitet mineralne vode "Rada"trebalo bi da doprinese boljem pozicioniranju Fabrike na tr-žištu Crne Gore i šire.

B. Rašković: Novi vizuelni identitet je rađen u saradnji sa reno-miranim dizajnerskim studijom iz Beograda Design Buro. Vjeruje-mo da smo novim vizuelnim identitetom sačuvali prve smjernice "Rade" iz 80-tih koje su bile, poput cvijeta "Bijele rade" u zelenoj bijeloj i žutoj boji. Trudili smo se da, uz čuvanje starog, damo novi kvalitet dizajnom i postavimo dugoročnu osnovu za dalji razvoj asortimana u budućnosti.

Glasnik: Ekonomska valorizacija prirodnih resursa na održiv na-čin je izuzetno važna za razvoj ekonomije. Komentar.

B. Rašković: Vjerujem da je to suština ekonomije. Takođe na ovako malom tržištu je zaista teško pronaći balans kako bi se zadovoljio parametar održivosti koji je preduslov za uspjeh. Potrebno je ra-

zumjeti da se svaki proizvođač u Crnoj Gori suočava sa izuzetno suženim prostorom za plasman proizvoda koji je "zatrpan" robama iz inostranstva i to najčešće onih proizvođača koji su već dece-nijama prepoznatljivi. Ovo zahtijeva veliki rad ali i strpljenje jer uspjeh u proizvodnji i prodaji u ovakvim uslovima ne dolazi brzo već najčešće traje najmanje 10 godina. Kod "Rade" postoji nasljeđe i prepoznatljivost što nam daje za pravo da vjerujemo da ovaj put do uspjeha može biti kraći u odnosu na razvoj npr. SUZA brenda koji je za nama. Razvoj turističke ponude uvećava mogućnosti za plasman svih prehrambenih proizvoda. Upravo kroz turizam vrši se indirektan izvoz jer turisti iz inostranstva koriste usluge i robe koje stvara domaća radna snaga.

Glasnik: Što bi trebalo uraditi da se velike količine vode za piće, kojima Crna Gora raspolaže, bolje ekonomski iskoriste? Zašto uvo-zimo toliko vode koju imamo u svojoj kući?

B. Rašković: Ograničeni prostor za izlaganje robe u marketima i voda kao proizvod koji je najčešće dio mnogo većeg asortimana velikih korporacija iz okruženja automatski stvara teško premosti-vu prepreku za domaćeg proizvođača. Tu su pojedini proizvođači pokušali cijenom ili sličnim strategijama da povećaju prisutnost ali to vodi u neprofitan rad koji rezultira gašenjem fabrike sto se i desilo kod nekoliko proizvođača. Vjerujemo da kod krajnjeg po-trošača ne igra toliko ulogu cijena koja se na ovom proizvodu u marketu kreće u razlikama od 2-3 centa, već prisutnost određenog brenda na polici, vitrinama i na drugim pozicijama u marketu. Ovo se plaća i vrlo često se domaći proizvođači nalaze u situaciji da je plaćanje ovih pozicija neisplativo dok velike korporacije to mogu da plate jer na tim pozicijama ne izlažu samo vodu već desetak drugih proizvoda.

Glasnik: Koliko bi, po Vašim procjenama, Crna Gora mogla da proizvodi flaširane vode godišnje? Prema procjenama stručnjaka imamo dovoljno vode za domaću potrošnju ali i izvoz. Smatrate li i Vi da, ukoliko optimalno iskoristimo prirodne resurse, imamo potencijal koji omogućava proizvodnju flaširane vode i za izvoz?

B. Rašković: Hipotetičko pitanje o mogućoj proizvodnji nije za-hvalno za davanje odgovora. Samo kapacitet izvorišta Bukovičko vrelo - SUZE mogao bi da zadovolji ne samo potrebe Crne Gore već nekoliko država regiona. Kao što sam već objasnio izvoz vode mora biti praćen većim asortimanom proizvoda da bi bio isplativ i takav pristup zahtijeva dalji razvoj industrije, pozicioniranje prije svega na domaćem tržištu pa tek onda izvoz. Ovo je proces koji može trajati nekoliko decenija jer su fabrike iz okruženja stvarane toliko dugo tako da ne možemo mi odjednom stvoriti za mnogo kraće vrijeme nego drugi. Takođe fabrike iz okruženja razvijane su u mnogo povoljnijem okruženju i na mnogo većem i tada jako zaštićenom tržištu od uvoza.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Vaše kompanije? Planirate li da proizvodite slatke gazirane napitke?

B. Rašković: Kompanija u ovoj godini mora vratiti poziciju na cr-nogorskom tržištu i stvoriti proizvodni tim koji će biti spreman da prati dalji razvoj kompanije. U sljedećoj godini planirano je dalje jačanje tržišnog učešća u Crnoj Gori i sagledavanje mogućnosti iz-voza u zemlje okruženja. Takođe je u planu i širenje asortimana u dijelu sokova odnosno gaziranih napitaka sa ukusima.

48

Broj 3 Mart 2019.

Modernization of factory foundation for long-term development

Boris Rašković, co-owner of mineral water factory "Rada"

There is a challenging period ahead of us, during which it is necessary to form a new production team, return the pro-duct to the HORECA market (hotels, restaurants and cafes),

and at the same time fight for a better marketing position. Export of water must be accompanied by a greater range of products in order to make it cost-effective. This approach requires further de-velopment of the industry, says Boris Rašković, co-owner of mine-ral water factory "Rada".

Glasnik: Not so long ago, mineral water "Rada" was recognized by the quality beyond the borders of Montenegro. The factory has re-cently been reopened and the production process is carried out by using modern technologies and modernized plants. The infra-structure has been restored. Would you please share more details about the capacities of the factory, planned production, the mar-ket, the number of employees?

B. Rašković: During the eight months technology at the wellspring was completely replaced, the entire pipeline was rehabilitated, the plant was fully modernized in line with the latest standards in the food industry and new equipment with the capacity of 15,000 liters per hour was installed. This factory was completely modernized, because the latest technology in this field was applied. This project provided job opportunities for 20 new employees at this stage, and in the future, winning the market and planned growth will create conditions to increase the number of employees. There is a chal-lenging period ahead of us, during which it is necessary to form a new production team, return the product to the HORECA market (hotels, restaurants and cafes), and at the same time fight for a bet-ter marketing position.

Glasnik: At the opening ceremony of the factory it was pointed out that the production of mineral water will substitute import and contribute to job creation. What can you say about it?

B. Rašković: Before the factory was opened, Montenegro had a

100% import of sparkling water. Each product we manage to sell on the domestic market represents import substitution. Our efforts are now focused on achieving better results as soon as possible in order to create conditions for negotiations with regional distri-butors i.e. to start exporting. Ninety percent of the Montenegrin market is in the hands of well known giant from Serbia, water fac-tory "Knjaz Miloš”, but other brands of sparkling water from the former Yugoslavia have been present on the Montenegrin market. The results which will be achieved in the forthcoming period will greatly depend on our capability to raise the customer’s awareness of the importance of domestic production and to offer an undispu-ted quality and reasonable price.

Glasnik: How much money has been invested in the moderniza-tion of the factory "Rada"? According to your previous statements, we can conclude that we have contemporary plants for economic valorization of large and important water resources?

B. Rašković: Investments in the factory "Rada" amounts to about four million euros. As I said, the plants are completely modernized and capacities are adapted to the market, therefore this moderni-zation has set a strong foundation for a long-term development in the future.

Glasnik: The new visual identity of mineral water "Rada" should contribute to a better positioning of the factory on the Montene-grin market and beyond.

B. Rašković: The new visual identity was developed in cooperati-on with renowned design studio from Belgrade Design Buro. We believe that a new visual identity has preserved the original logo of "Rada” from the 80s, which depicted white and yellow daisy on green background. We tried to preserve the old and provide a new quality with the design and set a long-term foundation for the further development of the product range in the future.

Glasnik: The economic valorization of the natural resources in a

49

Broj 3Mart 2019.

It is necessary to position mineral water on the domestic market, and then to focus activities on export.

sustainable manner is extremely important for the development of the economy. Can you comment this on?

B. Rašković: I believe that this is the essence of the economy. It is also really difficult to find a balance on such a small market in order to meet the sustainability parameter, which is a prerequisite for success. It is necessary to understand that every manufacturer in Montenegro is faced with an extremely narrow space for the placement of a product, which is "covered up” with goods from abroad, mostly by those manufacturers who have been recognized for decades. This requires hard work but patience as well, beca-use success in production and sales in these conditions cannot be achieved quickly, but usually takes 10 years at least. Regarding "Rada”, heritage and identity give us the right to believe that the path to success can be shorter in relation to the development of SUZA brand for example. The development of the tourist offer increases opportunities for placement of food products. Indirect exports have been carried out through tourism, because foreign tourists use the services and goods made by the domestic labor force.

Glasnik: What needs be done in order to valorize better large amo-unts of drinking water of Montenegro? Why do we import so much water which we have in our country?

B. Rašković: Limited space for displaying goods in supermarkets and water as a product which is usually part of a much larger pro-duct range of large corporations in the region automatically cre-ates a difficult insurmountable obstacle to domestic producers. Some manufacturers have tried to increase the presence through price or similar strategies, but that leads into the non-profitable operation resulting in shutting down the plant, as was the case with several manufacturers. We believe that it is not the product price which plays a crucial role to the customer, since it varies 2-3 cents, but the presence of a particular brand on shelves, showca-ses and other places in the market. It is necessary to pay for such

displaying manner of products, which is very often unprofitable for domestic producers, while large corporations can afford to pay this, because water is not the only product that has been displayed in these places, but dozen others products as well.

Glasnik: According to your estimates, what amounts of bottled water could Montenegro produce per year? The experts believe we have enough water for domestic consumption as well as for export. Do you agree that we have a potential to produce bottled water for export if natural resources are being exploited optimally?

B. Rašković: It is not very grateful to answer to the hypothetical question about a possible production. The capacity of the well-spring "Bukovičko vrelo – SUZE” could meet not only the needs of Montenegro but several countries in the region. As I have already explained, the export of water must be accompanied by the greater product range in order to be cost-effective. This approach requires further development of the industry, positioning primarily on the domestic market and then export. This is a process which may last for several decades, because the factories from the region were de-veloped for so long. Therefore, we cannot develop something for a much shorter period than others. The factories from the region were developed in a much more favorable and bigger environment and on the market which was protected from imports.

Glasnik: What are the development plans of your company? Are you planning to produce flavored fizzy drinks?

B. Rašković: This year the company must return the position on the Montenegrin market and create a production team ready to follow the further development of the company. Next year we plan further strengthening of the market share in Montenegro and analysis of export opportunities to countries in the region. We also plan to expand the product range of juices and flavored fizzy drinks.

50

Broj 3 Mart 2019.

Namjera Zavoda je da, problem nezaposlenosti rješava sistemski, sa proaktivnim mjerama koje će obuhvatiti i lokalni nivo.

Za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu 18 miliona

Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Država će u saradnji sa Evropskom unijom kroz pretpristu-pne fondove uložiti 18 miliona eura za zapošljavanje, obra-zovanje i socijalnu zaštitu. Od tog novca Evropska Unija

učestvuje sa 15,3 miliona, dok Crna Gora obezbjeđuje 2,7 miliona eura. Najviše novca biće izdvojeno za oblast zapošljavanje i trži-šte rada 8,7 miliona, u cilju otvaranja novih radnih mjesta, za una-

pređenje sistema socijalne i dječije zaštite izdvojeno je četiri, a za sektor obrazovanja tri miliona EUR.

Realizacijom Programa Evropske unije (EU) i Crne Gore za za-pošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu trebalo bi da budu povećane mogućnosti zapošljavanja građana koji su u riziku od isključenosti sa tržišta rada, društvene marginalizacije i siroma-

51

Broj 3Mart 2019.

štva. To je poručeno sa nedavno održane konferencije za medije na kojoj je predstavljen Program, vrijedan 18 miliona eura, a koji se finansira iz pretpristupnih fondova EU.

Do 15. aprila su otvorena dva poziva za dodjelu bespovratnih sred-stava i to "Podrška pružanju usluga socijalne i dječje zaštite" i "Ak-tivnosti osposobljavanja i obrazovanje za deficitarna zanimanja i za povećanje zapošljivosti Re populacije'.

Smanjenje rizika od siromaštva

Generalna direktorica Direktorata za evropske integracije, progra-miranje i implementaciju EU fondova u Ministarstvu rada i soci-jalnog staranja Ljiljana Simović kazala je da je cilj Programa da se dobije razvijeno, kohezivno društvo.

"Želimo da omogućimo zapošljavanje i poboljšanje kvaliteta for-malnog i neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, uz soci-jalno uključivanje osoba u nepovoljnom položaju, kao i da smanji-mo rizik od siromaštva", kazala je Simović.

Predstavljajući poziv za dodjelu bespovratnog novca Edina Dešić iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kazala je da je planirano da se nezaposleni obučavaju za listu 47 deficitarnih zanimanja, a među kojima su zvanja zavarivača, stolara za namještaj, cvjeća-ra, baštovana, zidara, molera, asfaltera, limara, rukovodioca vilju-škarom, mesara, autolimara, barmena, pripremača pica, kuvara, pekara, kozmetičara za njegu tijela i lica, wellnes i spa terapeuta, vozača drumskog vozila, teretnjaka...

-Polaznici će na kraju programa steći stručnu kvalifikaciju koja će biti upisana u radnu knjižicu i omogućavaće da se zaposle kod bilo kojeg poslodavca koji traži taj obrazovni profil radnika rekla je ona. Drugi dio projekta koji se tiče pripadnika RE populacije odnosi se na nezaposlene koji su u dodatnom riziku od siromaštva- rekla je Dešić.

Najčešće se, prema njenim riječima, radi o osobama bez kvalifika-cija, suočene sa socijalnim ili psihološkim barijerama pri zapošlja-vanju, kao i predrasudama poslodavca.

Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Suljo Musta-fić iskazao je punu podršku intitucije na čijem je čelu naporima resornog ministarstva da unaprijedi crnogorsko tržište rada, kroz objavljivanje dva poziva.

"Pozivam sve kandidate da odgovorno i posvećeno pristupe rješa-vanju ove problematike kao i da se obrate Zavodu radi saradnje i dobijanja adekvatne podrške prilikom uključivanja u mjere APZ. Smanjena budžetska sredstva u odnosu na prošlu godinu, među-tim, u značajnoj mjeri, ograničavaju sprovođenje standardnog seta aktivnih mjera. Zato je, pored sredstava koje izdvajamo na nacio-nalnom nivou, izuzetno značajna svaka podrška koju dobijamo iz fondova EU", kazao je Mustafić.

Obuka i za 100 pripadnika re populacije

Kako je dodao direktor Zavoda, očekivanja su da će najmanje 700 nezaposlenih biti osposobljeno za deficitarna zanimanja, a posla bi trebalo da bude za najmanje 25 odsto.

"Takođe, planirana je obuka za najmanje 100 nezaposlenih pripa-dnika romske i egipćanske populacije, za oblasti proizvodnje, uslu-

ga i zanata", saopštio je Mustafić.

Zavod je, kako je naveo Mustafić, rezultatima pokazao da je na pra-vi način koristio sredstva dobijena, kroz projekte tehničke pomoći, u okviru prethodnog Operativnog programa za razvoj ljudskih re-sursa za period 2012-2013.

"U pojedinačnim projektima sredstva su se kretala od 80 do 200 hiljada eura. Sa druge strane, finasijski ugovori o uslugama bili su jedni od najvećih ikad sprovedenih u Crnoj Gori, u oblasti tržišta rada, i dostizali su vrijednost i preko milion eura", rekao je on.

Ističući da Zavod ima mrežu biroa u svim crnogorskim opština-ma, prvi čovjek Zavoda je objasnio da, kao servis blizak građani-ma, konstantno nastoji da nezaposlenima pruži pomoć i podršku u vidu, besplatnih, usluga, programa i mjera aktivne politike zapo-šljavanja. Zato je, kako je rekao, i organizaciono i kadrovski u mo-gućnosti da osavremenjava svoj rad, usvaja i prilagođava, evrop-ske, primjere dobre prakse.

Nezaposlenost rješavati sistemski

"Namjera Zavoda je da, problem nezaposlenosti rješava sistemski, sa proaktivnim mjerama koje će obuhvatiti i lokalni nivo. Kao od-govorna institucija na tržištu rada, koja ne zapošljava već posre-duje u zapošljavanju, dodjelom bespovratnih sredstava doprinije-će povećanju mogućnosti zapošljavanja onih koji su u riziku od isključenosti sa tržišta rada", rekao je Mustafić.

Informativne sesije za potencijalne aplikante održane su u sedam crnogorskih gradova: u Pljevljima, Danilovgradu, Nikšiću, Herceg Novom, Bijelom Polju, Rožajama i Ulcinju. Zaposleni u Zavodu su kroz rad sa tim osobama, senzibilnim pristupom, pokušali da ih osnaže i da im razviju sposobnosti za bolju zapošljivost.

Za samozapošljavanje 3,5 miliona eura

Mustafić je najavio i aktivnosti u dijelu podrške samozapošlja-vanju u Crnoj Gori, kroz poziv za dodjelu bespovratnih sredstava nezaposlenim licima za započinjanje sopstvenog biznisa, koji se očekuje u drugoj polovini ove godine.

Zadovoljstvo mi je da najavim da će Zavod u ovoj i naredne dvije godine biti direktni korisnik programa grantova za samozapošlja-vanje i pokretanje sopstvenog biznisa, vrijednog 3,5 miliona eura. naime, Zavod je aplicirao za direktnu dodjelu sredstava iz IpA fon-dova, u okviru sektorskog operativnog programa za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku za period 2015-2017", rekao je Mu-stafić.

Zavod će objaviti Javni poziv, vjerovatno, u drugoj polovini ove go-dine a, bespovratna sredstva od 3,5 miliona eura, bi trebalo da budu dodijeljena kroz tri jednogodišnja ciklusa. Mogućnost da se prija-ve imaće lica sa evidencije, prije svega mladi, žene i dugotrajno nezaposleni. Osim finansijske podrške, za minimum 400 granto-va za samozapošljavanje, Zavod će kandidatima kroz svoje biroe, obezbijediti obuku i savjetovanje prilikom prijavljivanja i u toku implementacije.

"Očekivanja su da će Program grantova za samozapošljavanje biti važan činilac u privrednoj aktivnosti i pospješivanju ukupnog am-bijenta za razvoj malog biznisa, a time i ukupnog stanja u crnogor-skoj privredi", zaključio je direktor Mustafić.

52

Broj 3 Mart 2019.

Francuski turisti u Crnoj Gori iskazuju interesovanje za takozvani aktivni odmor, netaknutu prirodu sjevera.

Francuzi sve više zainteresovani za crnogorsku destinaciju

Turistička saradnja

Crna Gora je sve atraktivnija turistička destinacija za francu-

sko tržište, odakle je u 2018. godini bilo 77.000 gostiju. Cilj je da do 2020. godine broj francuskih turista u našoj zemlji

bude veći od 100.000, rečeno je na okruglom stolu "Atraktivnost turizma Crne Gore na francuskom tržištu", koji su 18. marta 2019. godine organizovali Privredna komora i Udruženje francusko-cr-nogorskih preduzeća.

U uvodnom dijelu govorili su potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, predstavnik Ambasade Republike Francuske u Crnoj Gori Laurent Goncavles, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Dragan Ivančević, državni sekretar Ministarstva od-rživog razvoja i turizma Damir Davidović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, predsjednik Crno-gorskog turističkog udruženja Žarko Radulović i turizmolog prof. dr Ivo Županović.

Skupom je moderirala Sanja Marković, sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore.

Francuska je 6. svjetsko emitivno tržište, a treće u Evropi, sa potro-šnjom od 29,1 milijarde eura. Izuzetan potencijal proizlazi iz veli-čine tržišta koje obuhvata 66 miliona ljudi koji imaju najveći broj dana godišnjeg odmora na svijetu prosječno 7,5 nedelja. Francuski gosti su spremni da se okrenu "novim" destinacijama, a Crnoj Gori ide u prilog jer preferiraju aktivni odmor, što Crna Gora svojim na-cionalnim parkovima, te potencijalima sjevera i juga može da im

ponudi.

Potpredsjednik Saveljić je kazao da Privredna komora podržava i učestvuje u radu Udruženja-francusko crnogorskih preduzeća od osnivanja i pomaže realizaciju njegovih aktivnosti, sa željom da se poslovne veze sa Francuskom ojačaju, privrednici te zemlje za-interesuju za Crnu Goru i pokušaju da biznis interese realizuju u saradnji sa našom privrednom zajednicom.

Saveljić je istakao da su politička i kulturna saradnja sa Francu-skom na značajno većem stepenu razvoja od privredne, te pods-jetio na snažnu podršku koju ta država pruža evroatlantskoj per-spektivi naše zemlje i regiona.

Ukupna robna razmjena dvije zemlje ima rastući trend - u 2018. iznosila 55,9 miliona eura, što je rast od 9,4% u odnosu na pretho-dnu. Investicije iz Francuske od 2010. do 2018. godine iznose 68,5 miliona eura. U 2018. godini one su iznosile 5,4 miliona eura.

- Prema podacima Monstata, u 2018. u Crnoj Gori je boravilo 77.079 francuskih turista, koji su ostvarili 388.693 noćenja, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 27% u broju turista, odnosno 34% više noćenja - rekao je Saveljić.

Prema njegovim riječima, Francuska aktivno promoviše Crnu Goru svojim građanima te je naveo da je francuski javni servis, u okviru serijala Echappées belles, producirao vjerovatno najatrak-tivnije dokumentarne filmove o našoj zemlji, koji su prikazivani

53

Broj 3Mart 2019.

tokom prethodne tri godine. U ovim emisijama je sveobuhvatno obrađen turistički potencijal primorja, Skadarskog jezera, Prijesto-nice Cetinje i sjevera, kulturno-istorijsko nasljeđe, gastronomska i enološka ponuda, te gostoljubivost i otvorenost lokalnog stanov-ništva.

- Francuski turisti u Crnoj Gori iskazuju interesovanje za takozva-ni aktivni odmor, netaknutu prirodu sjevera – kazao je potpreds-jednik Komore.

Prvi savjetnik u Ambasadi Francuske u Crnoj Gori Laurent Gon-cavles ocijenio je da će aktivnosti Udruženja francusko-crnogor-skih preduzeća, osnovanog 2017. godine pod njihovim pokrovitelj-stvom, još više osnažiti bilateralne odnose dvije države.

Prema njegovim riječima, turizam je adut naše zemlje kako za ekonomski razvoj tako i za pospješivanje međunarodne saradnje.

- Crna Gora još nije ostvarila puni potencijal u ovoj oblasti. Imate značajne resurse, očuvanu i raskošnu prirodu, predivne planine i obalu, ali i gastronomsku i enološku tradiciju što privlači sve više turista – rekao je Goncavles.

Francuska može ekspertskom pomoći doprinijeti razvoju planin-skog, izletničkog i ekoturizma, kao i rješavanju ekoloških pitanja, dodao je on.

- Nadamo se brzom završetku pregovora o ulasku Crne Gore u

EU, što će doprinijeti jačim ekonomskim vezama sa Francuskom. Francuska je ponosna što podržava Crnu Goru na ovom putu – ka-zao je predstavnik Ambasade.

Predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Dragan Purko Ivančević je kazao da je francusko tržište uvijek bilo jako važno za Crnu Goru.

- Danas imamo solidnu prisutnost francuskog tržišta u Crnoj Gori. Ono je značajno, jer sezona može počinjati i završavati se sa go-stima iz Francuske. U komunikaciji sa francuskim partnerima znamo šta je potrebno uraditi da bi se privukli turisti iz te zemlje i povećao promet. Potrebno nam je više velikih hotela, rizorta i ka-paciteta u komplementarnom smještaju, jer Francuzi najviše vole da putuju na principu klupskog organizovanja – kazao je Ivanče-vić.

Naglasio je da turistički poslenici žele da prilagode ponudu zahtje-vima francuskih turoperatora.

- Naši partneri iz Francuske žele da naša destinacija bude pripre-mljena za njihove turiste od marta do novembra. Tu mislim na ko-munalnu i opremljenost putne infrastrukture, te ukupnu pripremu turističkih mjesta, posebno izletničkih destinacija – rekao je on.

Državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović rekao je da crnogorski turizam iz godine u godinu pravi sve bolje rezultate.

54

Broj 3 Mart 2019.

- Prošle godine od stranih turista prihodovali smo nešto više od milijarde eura, a ukupni prihodi bili su 1,04 milijarde eura. Bilo je 204 hiljade gostiju više nego godinu ranije i takav rast očekujemo i u ovoj godini - smatra Davidović.

U 2018. godini 30 odsto gostiju je bilo iz zemalja EU. Francusko trži-šte je poraslo za 30 odsto, slično važi i za britansko, a njemačko 50 odsto. To je izuzetno važno jer je riječ o ekonomski najpotentnijim tržištima koje žele da privuku sve destinacije svijeta– naglasio je Davidović.

On se saglasio da je potrebno unaprijediti strukturu hotelskih ka-paciteta, te istakao da se na tome radi. Potencirao je da je 51 odsto hotelskih kapaciteta kategorije četiri i pet zvjezdica, te da se oče-kuje povećanje broja kreveta u narednom periodu.

- Treba raditi na standardizaciji usluga, kako bi one bile što kvali-tetnije - rekao je Davidović.

Ministarstvo i NTO rade na još boljoj promociji crnogorskih poten-cijala da bi se ostvario cilj – cjelogodišnja turistička destinacija. Tome, između ostalog, doprinosi i prvo objavljivanje Michelinovog vodiča za Crnu Goru.

- Želimo da 2020. godine imamo šestocifren broj turista iz Francu-ske, mislim da je to ostvarljivo. Ubijeđen sam da ćemo i ove godine zabilježiti rekordne rezultate i broj gostiju iz EU podići na 35 odsto – rekao je državni sekretar.

Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić kazala je da je francusko jedno od prioritetnih tržišta za Crnu Goru. Nacionalna i lokalne tu-rističke organizacije, navodi, nastoje da najveći dio budžeta opre-dijele za promociju destinacije na prioritetnim tržištima.

- Francuski turisti najviše informacija o Crnoj Gori dobijaju putem interneta, a 45 odsto preko svojih rođaka i prijatelja - rekla je Radak Kukavičić.

Prema njenim riječima, aviopovezanost i kvalitet ponude predu-slov su za dolazak gostiju u Crnu Goru.

- Na nama je da kvalitet ponude bude što veći kako bi gosti bili zadovoljni i ponovo se vratili – kazala je ona.

Prema njenim riječima, za 2019. godinu su predviđene značajne promotivne aktivnosti na francuskom tržištu, učešće na konferen-cijama, studijske posjete francuskih novinara, radionice, a u toku su dogovori sa Top Gearom Francuska o realizaciji emisije u našoj zemlji.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, ocijenio je da je Crna Gora dostigla standarde što se smještaja tiče, ali da se još mora raditi na dostupnosti kao i na tome da što veći broj turističkih radnika nauči više stranih jezika, među kojima i francuski.

- Danas je Crna Gora spremna da primi najizbirljivijeg gosta i da ga isprati zadovoljnog - rekao je Radulović.

On je naveo da francuski turisti dolaze u predsezoni, pogotovo kroz sindikalna putovanja velikih kompanija, a slabije individualno.

- Moramo da radimo sa individualcima i "napadamo" tržište preko socijalnih mreža. Siguran sam da je Francuskoj Crna Gora idealna destinacija - kazao je Radulović.

On je veliki optimista kad je turistička budućnost Crne Gore u pita-nju, a posebno se osvrnuo na Budvu koja je prema njegovim riječi-

ma "biser turizma" a može postati "dijamant".

Profesor na Fakultetu za biznis i turizam Ivo Županović saopštio je da Budva čini preko 40 odsto turističkog prometa.

- Kada su u pitanju noćenja, preko 50 odsto ukupnog broja čine Srbija i Rusija, dok je francusko tržište, koje je jako zahtjevno, na nivou od 3,7 odsto - naveo je Županović.

On je ocijenio da Crna Gora mora da se razvija u domenu aviodo-stupnosti.

- Takođe, neophodno je jačati privatni smještaj. Ja se zalažem za model difuznih hotela, jačanje osnovnih smještajnih kapaciteta kroz modele transformacije difuznih, integralnih i kondo hotela, da se stanogradnja konvertuje u hotelski kapacitet - rekao je Žu-panović.

To bi, kako je dodao, podiglo ukupan nivo smještajnih kapaciteta.

Lionel Sonigo, predsjednik Montenegro Resort Company, koja gra-di projekat Porto Skadar Lake, ocijenio je da turisti sve više traže mir i čistu prirodu za odmor. Održivi turizam, prema njegovim ri-ječima predstavlja povezivanje i ulaganje u lokalne zajednice, "pri-hvatanje strategija raznolikosti i inkluzije, te formulisanje zelene strategije za dugoročni uspjeh".

- Sa brendom Oberoi Luxury Resort i Spa pružićemo im sve ove usluge i iskustva. Oberoi je prošle godine proglašen najboljim brendom luksuznih hotela. Njegov je koncept povratak prirodi – rekao je on.

Ivan Pavićević iz rizorta "Ruža vjetrova" govorio je o trogodišnjoj uspješnoj saradnji sa francuskim turoperatorom TUI koji je obez-bijedio 82 odsto popunjenosti kapaciteta u periodu od šest mjeseci. Smatra da su izazovi koji stoje pred crnogorskim turizmom, razvoj infrastrukture i kvalifikovana radna snaga koja poznaje strane je-zike.

Na sastanku se čula i ocjena da je potrebno kreirati strategiju izu-čavanja stranih jezika u Crnoj Gori kako bi učenici sticali znanja koja odgovaraju potrebama turističke djelatnosti.

Ivan Kusovac , pomoćnik direktora Aerodroma Crne Gore, istakao je da se kontinuirano radi na tome da avio dostupnost Crne Gore bude sve bolja.

Željko Popović, Data Design, predstavio je aplikaciju E-commerce kao podršku razvoju crnogorskog turizma.

Elvir Luković iz Cocoon Events Management Group, koji se bavi organizacijom luksuznih događaja, smatra da Crna Gora treba da dalje razvija uslove koji odgovaraju visoko platežnim gostima.Predsjednik Odbora Ivančević, je napomenuo da se već radi na tome, te podsjetio da se grade resorti One & Only, Mamula, i drugi.

Rajko Uskoković, predsjednik Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća zahvalio je Komori na organizaciji izuzetno značajnog okruglog stola i ponudio listu francuskih turoperatora svim crno-gorskim turističkim poslenicima zainteresovanim za saradnju. On je insistirao da se u cilju bržeg rasta ove strateške privredne grane poboljša online dostupnost naše države.

U radu skupa učestovalo više od 60 crnogorskih i francuskih pri-vrednika, predstavnika javnog i akademskog sektora.

55

Broj 3Mart 2019.

5 RAZLOGA DA SE PRIJAVITEOjačajte timski duh. Motivacija za uspjeh i pobjedu. Novi poslovni i privatni kontakti. Briga o zdravlju zaposlenih. Svaki učesnik dobija startni paket.

Montenegro Business Run 25. aprila na Šipčaniku

Najveći team building događaj u Crnoj Gori

U okviru vinogradarskog kompeksa na Šipčaniku, "Multi-

sport Akademija Mayer” i "Business Support centar” d.o.o. organizuju 25. aprila 2019. godine 1. Montenegro Business

Run, najveći tim bilding događaj u Crnoj Gori. Montenegro Busi-ness Run je dio medjunarodne serije poslovnih trka, te učesnicima garantuje zabavan program i druženje.

Osnovni cilj ovog sportsko-poslovnog događaja je usmjeren na društvenu aktivnost zaposlenih, te bolju interpersonalnu komuni-kaciju, kako unutar, tako i među kompanijama. Namjera organiza-tora je da kroz osnovne prednosti sporta, kao što su takmičarski i timski duh podstaknu komunikaciju i umrežavanje sa kolegama iz drugih kompanija, ali i doprinese zdravlju zaposlenih.

Domaćin trke su "Plantaže" a.d., a pozvani su da učestvuju svi za-posleni u javnom i privatnom sektoru. Centalni događaj predsta-vlja trka na 5 km, nakon čega je planiran koncert. Ako ste kompa-nija koja brine o zdravlju svojih zaposlenih, ne smijete propustiti najveći tim bilding događaj u Crnoj Gori. Montenegro Business Run nije samo trka poslije posla, već priča koja se prenosi i nakon trke i želje da se učestvuje i sljedeće godine.

Trend trčanja polako je stigao i u našu zemlju. Trčati mogu svi, a ko

ne može, dovoljno je da prošeta i time da doprinos svojoj ekipi. Iz tog razloga Montenegro Business Run okuplja veliki broj učesnika – stare i mlade, žene i muškarce, one takmičarski nastrojene ili one koji se po prvi put rekreiraju.

Učestvovanje na događaju kao što je Montenegro Business Run predstavlja oblik društveno odgovornog poslovanja. Svaka kompa-nija prijavljuje jedan tim koji se sastoji od minimum tri zaposlena, a ograničenja u broju prijava ne postoje. Pobjednik na trci je ona kompanija koja ima najmanje zbirno vrijeme od najbrža tri zapo-slena. Naravno, smisao trke je prije svega dobro druženje i zabava.

Svaki učesnik dobija bogat startni paket koji uključuje medalju, majicu, bon za večeru i startni broj sa čipom. Nakon trke ga oče-kuje večera, piće i žurka. Dobra zabava, muzika i piće su zaštitini znak "After run” žurki jer pobjedu treba nazdraviti uz nagrade, ples i druženje sa kolegama.

Sigurni smo da ćete nakon uzbudljive trke, osvojenih nagrada, ostvarenih ličnih rekorda ili same satisfakcije učešća, uz dobar muzički bend, imati nezaboravno veče za sve učesnike u Vinskom podrumu Šipčanik.

56

Broj 3 Mart 2019.

Privrednici da otvaraju nova radna mjesta

Savjet za konkurentnost

Savjet za konkurentnost je na petoj sjednici, kojom je predsje-davao premijer Duško Marković, ocijenio je da je Crna Gora, u prethodnoj godini, ostvarila izvanredne rezultate. Pozvao

je privrednike da dio profita reinvestiraju i da otvaraju nova radna mjesta.

Na osnovu analize prethodnih iskustava i preporuka članova Sav-jeta odlučeno je da sjednice Savjeta budu fokusirane se na una-prijed definisane ključne teme koje treba da rezultiraju pozitivnim uticajem na poslovni ambijent. Planom je predviđeno da ove go-dine budu održane najmanje četiri sjednice – po jedna u svakom kvartalu. Nakon današnje sjednice, na kojoj je analiziran Predlog Zakona o privrednim društvima, za II kvartal je predviđena tema Poreska politika i siva ekonomija, za III kvartal Predlog Zakona o radu i drugih akata kojima je regulisana ova oblast, dok je za IV kvartal kao tema predviđena Digitalizacija, prenosi RTCG.

Savjet za konkurentnost je razmotrio Informaciju Privredne ko-more Crne Gore o potrebi dorade Predloga zakona o privrednim društvima. Sekretarijat Savjeta je zadužen da formira Radnu grupu za analizu stanja u oblasti registracije preduzeća. Radna grupa je zadužena da na sjednici u III kvartalu predstavi konkretno rješenje sa izvedivim akcionim planom i nosiocima koje će biti definisano u skladu sa ciljevima: pojednostavljenje procesa osnivanja biznisa, u smislu smanjenja potrebnog vremena za registraciju preduzeća i smanjenja broja koraka; omogućavanje potpune elektronske re-gistracije; omogućavanje elektronske izmjene podataka i statusa preduzeća; poboljšanje baze podataka CRPS-a i povezivanje sa ostalim relevantnim registrima; i definisanje statusa i organiza-

cije CRPS-a.

Predsjednik Savjeta je ocijenio, zaključujući ovu tačku dnevnog reda, da je cilj doći do zakonskog rješenja koje će biti najpogodni-ji za dalji razvoj crnogorske ekonomije, valorizaciju potencijala i stvaranje nove vrijenosti te da u doradi ovog zakona administra-cija ne smije sebi dozvoliti da ignoriše ni jednu sugestiju poslovne zajednice.

- Moramo u ovoj oblasti imati najbolju moguću regulativu jer do-nosimo zakone za novo doba u kojem ćemo biti dio evropskog i globalnog tržišta – rekao je predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković.

Razmotrena je Prezentacija rezultata istraživanja Bijela knjiga: In-vesticiona klima u Crnoj Gori, 2018. godinu koju je dostavio Savjet stranih investitora u Crnoj Gori. Ministarstvo finansija i Sekreta-rijat Savjeta za konkurentost su zaduženi da u saradnji sa resor-nim institucijama pripreme izjašnjenja na preporuke date u Bijeloj knjizi.

Preporuke se odnose na efikasniju implementaciju reformi u dije-lu registracije preduzeća, daljih koraka na unapređenju poreskih procedura; modernizacije rada katastarskih i notarskih službi; kao i nastavak rada na: kreiranju osnova za dalja ulaganja u infrastruk-turu, mjera rasta i fleksibilnosti tržišta rada i politike unapređe-nja rada administracije i povećanja njene efikasnosti. Takođe je preporučeno usvajanje regulatornog okvira za javno-privatno par-tnerstvo i dalje uređenje fiskaliteta na lokalnom nivou.

Savjet za konkurentnost je razmotrio Ključne nalaze Izvještaja

Savjet za konkurentnost je razmotrio Informaciju Privredne komore Crne Gore o potrebi dorade Predloga zakona o privrednim društvima.

57

Broj 3Mart 2019.

Američke privredne komore u Crnoj Gori o poslovnom ambijen-tu za period 2017-2018 godina. U Izvještaju, koji je predstavljen 4. marta 2019, prilikom gostovanja predsjednika Vlade u Američk-oj privrednoj komori u Crnoj Gori, navedeno je, među ostalim, da ukupna ocjena poslovnog ambijenta u Crnoj Gori za period 2017-2018, na skali od 1 do 1O, iznosi 6,29, što predstavlja napredak u odnosu na ocjenu iz prethodnog Izvještaja za period 2015-2016, kada je iznosila 5,57. "Potvrda unapređenja poslovnog ambijenta jeste činjenica da gotovo polovina kompanija članica koje su uče-stvovale u istraživanju smatraju da se poslovna klima u njihovom sektoru poboljšala, dok je u prethodnom izvještaju je samo 33% našeg članstva odgovorilo da je evidentno poboljšanje poslovnog ambijenta. Dakle, osnovni nalaz je da raste broj kompanija koje uočavaju povoljan razvoj poslovne klime, te da je poslovni ambi-jent unaprijeđen, ali da postoji značajan prostor za dalji napredak" – rekao je na sjednici predstavnik Američke privredne komore u Savjetu dr Marko Miročević.

Izvještaju sadrži preporuke, među kojima, da je potrebno u najra-nijoj fazi uključiti predstavnike privatnog sektora u proces izrade i donošenja zakona i drugih propisa koji imaju uticaj na poslovni ambijent te stvaranje osnova za konkurentno tržište rada, u skladu

sa najboljim praksama radnog zakonodavstva Evropske unije.

Predsjednik Savjeta je u okviru ove tačke dnevnog reda ocijenio da u percepciji vladavine prava najaveći izazov predstavljaju nefor-malna ekonomija i sivo tržište, te da u tom smislu treba odlučno nastaviti sa sprovođenjem predviđenih mjera koje već daju rezul-tate.

Predsjednik Marković je informisao Savjet o najnovijim ekonom-skim podacima koje je u vrijeme sjednice objavio Monstat. Rast BDP-a u Crnoj Gori je u IV kvartalu 2018. iznosio 4,8%, a u cijeloj 2018. godini rast je, prema preliminarnim podacima 4,9%. Istovre-meno je, naveo je predsjednik Marković, rast u EU28 iznosio 1,5%. Ispred Crne Gore su, od članica EU, Malta sa rastom 7,2% i Mađar-ska i Letonija sa rastom od 5,1% u IV kvartalu. Niže stope od Crne Gore u posljednjem kvartalu prošle godine imaju države regiona: Slovenija 4,1%, Sjeverna Makedonija 3,7%, Srbija 3,4% i Hrvatska 2,3%, dok BiH i Albanija nijesu objavile podatke.

- Ovo je izvanredan rezultat i potvrda da smo dobro radili. Pozivam privrednike da dio profita reinvestiraju i da otvaraju nova radna mjesta – zaključio je predsjednik Savjeta, premijer Duško Marko-vić.

58

Broj 3 Mart 2019.

Finansijske, ekspertske i edukativne podrške unaprijedile su poslovni ambijet za biznis žena, ali je to još uvijek daleko od potreba.

59

Broj 3Mart 2019.

Kreirati održivu podršku ženskim biznisima

Ivana Tomašević, predsjednica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore

Poslovni ambijent za otpočinjanje biznisa žena unaprijeđen je kroz ekspertsku pomoć u izradi biznis planova, program mentoringa za žene, beskamatne i kredite sa povoljnim

kamatnim stopama, umrežavanje sa sličnim organicajama, edu-kativne i druge aktivnosti. Preko sprovođenja Strategije za razvoj ovog preduzetništva poboljšana je biznis klima, ali je potrebno kre-irati održivu podršku ženskim biznisima, koja bi bila nezavisna od ročnosti strategije ili akcionog plana ili, pak, od dostupnosti dona-torskih sredstava, naglašava za Glasnik Ivana Tomašević, predsje-dnica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore.

Glasnik: Nedavno ste izabrani za predsjednicu Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore. Najstarija poslovna asocijacija već godinama kontinuirano radi na afirmaciji i razvoju biznisa preduzetnica. Koje će aktivnosti Odbo-ra na čijem ste čelu, biti u fokusu u narednom periodu?

I. Tomašević: Programom rada Privredne komore za 2019-tu godi-nu predviđene su značajne aktivnosti Odbora u clju unapređenja ženskog preduzetništva, a koje se mogu podijeliti u četiri osnovne grupe:

Aktivnosti na unapređenju ženskog preduzetništva kroz elimini-sanje biznis i drugih barijera koje podrazumijevaju razvoj preduze-tničkog potencijаla žena, stvaranje povoljnog poslovnog ambijen-ta za njihovo uključivanje u preduzetništvo, unaprjeđenje njihovog položaja na tržištu rada, aktivno učešće u izradi i implementaciji dokumenata u cilju definisanja instrumenata i mjera podrške ovom preduzetništvu. Neophodno je i praćenje sprovođenja Stra-tegije za žensko preduzetništvo 2015-2020. kao i Plana aktivnosti za postizanje rodne ravopravnosti 2017-2021, predlaganje odgova-rajućih propisa za otklanjanje postojećih biznis barijera. Izuzetno je važno podsticanje žena preduzetnica da nadležnim organima prijavljivljuju diskirminaciju na tržištu rada, jačaju saradnju sa institucijama u Crnoj Gori i međunarodnim organizacijama koje pružaju podršku ovom preduzetništvu.

Aktivnosti na umrežavanju i saradnji na lokalnom i međunaro-dnom nivou sa drugim udruženjima ili asocijacijama koje se bave promocijom ženskog biznisa (Asocijacija poslovnih žena, Udru-ženje preduzetnica). Pisanje projekta prekogranične saradnje na temu podsticanja ženskog preduzetništva.

Aktivnosti na promociji ženskog preduzetništva: Obilježavanje međunarodnog dana ženskog preduzetništva (trećeg petka u maju), stalni kontakti i posjete preduzetnicama, promotivne ak-tivnosti o značaju ženskog preduzetništva, promocija uspješnih

preduzetnica

Podrška edukativnim aktivnostima i poslovnim susretima: orga-nizovaće se seminari, radionice, okrugli stolovi za koje preduzetni-ce iskažu interesovanje i potrebu, a neke od njih su: komunikaci-one vještine, liderstvo, marketing, timski rad, pristup finansijama, međukomorska saradnja i učešće na konferencijama, sajmovima, seminarima i okruglim stolovima, organizovanje učešća na po-slovnim forumima s ciljem jačanja saradnje i pronalaženja poten-cijalnih partnera u zemlji i inostranstvu.

Glasnik: Kako ocjenjujete poslovnu klimu za razvoj ženskog pre-duzetništva u Crnoj Gori?

I. Tomašević: Poslovna klima za razvoj ženskog biznisa unaprije-đena je kroz prvenstveno otvaranje novih kreditinih linija za bi-znis žena preko Investiciono razvojnog fonda tokom 2017. koje su im olakšale pristup finansijama.

Takođe je Ministarstvo ekonomije je organizovalo podršku že-nama u pisanju biznis planova za apliciranje za mikro-kredite; razvijen je program mentoringa za žene; Zavod za zapošljvanje je otvorio posebne beskamatne kredite za preduzetnice dok je u programima, za zapošljavanje lica sa invaliditetom, dodatnim bo-dovima ocijenjivano učešće žena u njima. Ženska politička mreža postigla je da se u jedanaest opština (Herceg Novi, Tivat, Pljevlja, Mojkovac, Rožaje, Bijelo Polje, Berane, Ulcinj, Podgorica, Bar i Dani-lovgrad) budžetima za 2019. godinu opredijeli ukupno 144.000 eura bespovratnih sredstava za podršku preduzetnicama.

Tu su i brojne aktivnosti udruženja žena kao i projekti koje je spro-vodila organizacija koju ja vodim, a koji su se bavili umrežavanjem žena i njihovim ekonomskim osnaživanjem pogotovo u ruralnim oblastima. Privredna komora je izradila priručnik za Samozapo-šljavanje i zapošljavanje žena koji znatno unapređuje informisa-nost kako na promociji ženskih biznisa u zemlji tako i u inostran-stvu. Sve su ove akcije dovele do unapređenja klime ali smo još daleko od jednakog poslovnog ambijenta za žene i muškarce jer se mora još raditi na eliminisanju socijalno-kulturoloških barije-ra, institucijalnoj podršci za razvoj ženskih biznisa, umrežavanju i aktiviranju žena.

Glasnik: Koje je uslove neophodo realizovati kako bi se ovaj biznis brže razvijao i bio prepoznatljiv u našoj državi?

I. Tomašević: Generalna preporuka Strategije je da je neophodno izdvojiti veća sredstva za pružanje mjera nefinansijske podrške, kako bi se Crna Gora na efikasniji način mogla prilagoditi EU u procesu pridruživanja i ispuniti obaveze iz Poglavlja 20. Preduze-

60

Broj 3 Mart 2019.

tništvo i industrijska politika kao i preporuke Small Business Acta- SBA. Pod ovim se podrazumijeva formiranje i jačanje poslovne in-frastrukture (biznis centara i inkubatora) u svim opštinama koji bi radili na pružanju nefinansijske podrške ženama u biznisu kroz: informisanje, savjete,edukacije, konsalting, mentoring za započi-njanje biznisa i razvoj i sl.

Izdvajam i da je u narednom periodu je veoma važno raditi na una-prjeđenju pristupa finansijama kroz formiranje Garantnog fonda što je znatno važno za održivost podrške ženama u biznisu.

Glasnik: Koliko ima preduzetnica u Crnoj Gori? Kojim djelatnosti-ma se najčešće bave? Koliko je preduzeća na čijem je čelu žena, u odnosu na ukupan broj kompanija?

I. Tomašević: Prema poslednjim podacima poreske uprave 8580 biznisa je u vlasništvu žena što predstavlja kontitnuriani rast broja "ženskih biznisa” još od 2011. U ukupnom broju preduzeća ovaj procenat je 24,3%. Moja organizacija, BSC Bar, podržavala je osnivanje biznisa žena koje su se bavile proizvodnjom: suvenira, sapuna i kozmetike, prehrambenih proizvoda; zatim uslužnim dje-latnostima iz oblasti: turizma, arhitekture i dizajna, računovodstva i pravnih poslova, kozmetike i sl.

Kada govorimo o ekonomskom osnaživanju i uopšte zapošljavanju žena, prema podatcima Monstata žene se jos najvise zapošljavaju u: proizvodnji odjevnih predmeta, farmacijama, trgovini na malo, pravnim i računovodstvenim poslovima, turističkim i putničkim agencijama, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Takođe moram na-glasiti da se i dalje veoma mali broj žena nalazi na rukovodećim pozicijama u preduzećima.

Glasnik: Vladina Strategija za razvoj ženskog preduzetništva i podrška Investiciono- razvojnog fonda svakako bi trebalo da do-prinose stvaranju povoljnijeg ambijenta za ovu djelatnost. Vaš ko-mentar.

I. Tomašević: Strategija je unaprijedila je identifikovala područja aktivnosti na kojima treba raditi i Akcionim planovima ciljano radila da unaprijedi te oblasti. U proteklom periodu unaprijedila je poslovni ambijent kroz razvoj mentoring i usluga edukativne podrške ženama za započinjanje i vođenje biznisa, bolji pristup fi-nansijama kao i kroz veći broj kreditinih linija za žene, a olakšane su i procedure. Uz ovo na raspolaganju su i donatorska sredsta-va kao i umrežavanje sa drugim organizacijama. Realizovani su, takođe, i programi podrške u edukaciji i promociji ženskih bizni-sa. Ukratko može se reći da je kroz sprovođenje strateških ciljeva unaprijeđen ambijent ali se mora naglasiti da je potrebno kreirati održivu podršku ženskim biznisima koja bi bila nezavisna od roč-nosti strategije ili akcionog plana ili od dostupnosti donatorskih sredstava.

Takođe bi trebalo unaprijediti aktivnosti na lokalnom nivou tj. uskladiti lokalne programme i aktivnosti sa nacionalnom strate-gijom kroz npr. lokalne programe za ekonomsko osnaživanje žena i sl.

Glasnik: Kada bi se uporedili sa regionom, odnosno Evropom, gdje je Crna Gora u ovom biznisu?

I. Tomašević: U Evropi prosjek je da je 30% biznisa u vlasništvu žena. U Crnoj Gori prema poslednjim podacima je 24%. Približa-vamo se prosjeku Evrope mada moram naglasiti da ni Evropljani nisu zadovoljni sa njihovim procentom ženskih biznisa i da kroz razne programe podrške rade na osnaživanju žena kako bi se ovaj

procenat približio 50%. Važno je uočiti da je postizanje gender equality ili ravnopravnosti polova u svemu pa čak i u biznisu jedan od milenijumskih ciljeva Evropske Unije.

Glasnik: Pošto je našim zakonima garantovana rodna ravnoprav-nost trebalo bi da žene i muškarci imaju jednake uslove za otpoči-njanje biznisa? Je li u praksi baš tako?

I. Tomašević: U praksi nije tako, žene duže vremena donose odlu-ku da uđu u biznis ali statistike pokazuju da duže ostaju u bizni-su koje su osnovale tj. da kreiraju održive biznise. Naime, postoje statistike koje čak pokazuju da vlasništvo žena pozitivno utiče na poslovne performance preduzeća, zato je važno podsticati žene na samozapošljavanje. Razvoj ženskih biznisa ne oslanja se samo na zakonodavstvo već uopšte na poslovno okruženje, formalne i ne-formalne mreže. Cjelokupno okruženje utiče na to da žene dođu do pravih informacija, saradnika, pravih ideja za sopstvene biznise, zbog toga je potrebno razvijati ženske preduzetničke i poslovne mreže, promovisati saradnju žena.

U ovom dijelu moram naglasiti da je politčko angažovanje žena usko povezano sa ekonomskim i da treba takođe raditi na osna-živanju žena i na tom polju kako bi kroz politički angažman dalje unapređivale ekonomski položaj.

Glasnik: Veće učešće žena u projektima razvoja privrede je od ve-likog značaja, jer se kroz razvoj ženskog preduzetništva smanjuje nezaposlenost, otvaraju nova preduzeća, odnosno radna mjesta. Budite ljubazni pa se osvrnite i na ove bitne činjenice.

I. Tomašević: Od ukupnog broja nezaposlenih lica u Crnoj Gori žene čine 58,6% zbog toga je potrebno raditi na zapošljavanju i samozapošljavanju žena. Rezultati istraživanja koji su rađeni na svjetskom nivuu pokazuju da žensko preduzetništvo ima indirek-tan uticaj na ekonomski rast, stvaranje biznisa i pokretanje eko-nomskog razvoja; Ženski biznisi se vide kao sredstvo za stvaranje novih radnih mjesta, raspodela prihoda, stvaranje bogatstva i sma-njenje siromaštva. Navedeno je posebno evidentno u zemljama u razvoju poput Crne Gore.

Žene su stub porodice i ekonomskim osnaživanjem žena mi osna-žujemo i njihova domaćinstva i unaprežujemo socijalno-ekonom-ski položaj cijele porodice. Podsticanje preduzetništva kod žena nije samo ženska priča već i porodična priča.

Glasnik: Kako vidite ulogu Privredne komore Crne Gore u razvoju ženskog preduzetništva?

I. Tomašević: Privredna komora je prepoznala ovu temu još 2006. godine i od tada aktivno radi na unapređenju položaja žena u bi-znisu afirmišući i žensko preduzetništvo i liderstvo kod žena. Koordinacioni odbor koji sačinjavaju predstavnice državnih in-stitucija, privrede i civilnog sektora kontinuirano će nastaviti da radi na unapređenju poslovnog ambijenta za uključivanje žena u preduzetništvo, unapređenju položaja žena na tržištu rada, izradi i implementaciji dokumenata u cilju definisanja mjera podrške ženskom biznisu i sl. U narednom periodu predviđeno je i aplicira-nje na programe prekogranične saradnje sa projektima koji imaju fokus unapređenje ženskih biznisa.

Ulogu Privredne komore vidim i u promovisanju međunarodne saradnje žena preduzetnica, podrđci njihovom učešću na sajmo-vima, poslovnim susretima i seminarima organizovanim kroz rad Jadransko-Jonske inicijative i drugih EU programa koji pružaju podršku ženskim biznisima.

61

Broj 3Mart 2019.

Financial, expert and educational support have improved the business environment for women’s businesses, but it is still insufficient in order to meet the needs.

Sustainable support should be created for women in business

Ivana Tomašević, President of the Women Entrepreneurship Coordination Board of the Chamber of Economy of Montenegro

Expert assistance in developing business plans, mentoring program for women, and interest-free and loans with favou-rable interest rates, networking with similar organizations,

educational and other activities have provided women with the improved environment for starting up a business. The implemen-tation of the Strategy for the Development of Women Entreprene-urship has contributed to improved business climate. However, it is necessary to create sustainable support to women's businesses, which would not depend on the duration period of the strategy or action plan and the availability of donor funds, emphasizes for Gla-snik Ivana Tomašević, President of the Women Entrepreneurship Coordination Board of the Chamber of Economy of Montenegro.

Glasnik: You have recently been elected President of the Women Entrepreneurship Coordination Board of the Montenegrin Cham-ber. The oldest business association has been working on the pro-motion and development of women’s businesses for years. Which activities will be the focus of the Board in the forthcoming period?

I. Tomašević: The CEM 2019 Work Program envisages important activities of the Board in order to improve the women entrepre-neurship. These activities can be divided into four main groups:

- Activities aimed at promoting women's entrepreneurship thro-ugh the elimination of business and other barriers which include the development of entrepreneurial potential of women, creating a favourable business environment for their involvement in en-trepreneurship, improving their position on the labour market, active participation in the development and implementation of documents aimed at defining the instruments and support mea-sures to women’s entrepreneurship. It is necessary to monitor the implementation of the Strategy for Women's Entrepreneurship (2015-2020) as well as the Action Plan for achieving gender equali-ty (2017 - 2021), proposing appropriate regulations for the removal of existing business barriers. It is extremely important to encou-

rage women entrepreneurs to report discrimination in the labour market to the competent authorities, strengthen cooperation with the institutions in Montenegro and international organizations, which provide support to the entrepreneurship.

- Activities aimed at networking and cooperation with other lo-cal and international organizations or associations engaged in promoting women's businesses (Association of Businesswomen, Women Entrepreneurs Association), writing cross-border coope-ration projects on encouraging women entrepreneurship.

- Activities aimed at promoting women's entrepreneurship: mar-king the International Women's Entrepreneurship Day (on the third Friday in May), creating permanent contacts and paying visits to businesswomen, promotional activities about the impor-tance of women’s entrepreneurship, the promotion of successful women entrepreneurs.

- Supporting educational activities and business meetings: orga-nizing seminars, workshops, round tables in which women en-trepreneurs express interest such as: communication skills, lea-dership, marketing, teamwork, access to finance, inter-chamber cooperation and participation in conferences, fairs, seminars and round tables, participation in business forums in order to streng-then cooperation and find potential partners in the country and abroad.

Glasnik: What is your opinion of the business environment for the development of women entrepreneurship in Montenegro?

I. Tomašević: The creation of new credit facility for business ope-rations of women through the Investment and Development Fund during 2017, which facilitated access to finances, has improved the environment for the development of women's business.

Furthermore, the Ministry of Economy has provided support to women in developing business plans to apply for micro-loans.

62

Broj 3 Mart 2019.

The mentoring program for women has been developed. The Employment Agency has provided special interest-free loans for businesswomen, while the additional po-ints have been awarded for women’s par-ticipation in programs aimed at the emplo-yment of persons with disabilities. Thanks to Women's Political Network, grant in the amount of EUR 144,000 was allocated to su-pport businesswomen through the budgets for 2019 in the eleven municipalities (Her-ceg Novi, Tivat, Pljevlja, Mojkovac, Rožaje, Bijelo Polje, Berane, Ulcinj, Podgorica, Bar and Danilovgrad).

There are also numerous activities of women's associations as well as projec-ts conducted by the organization which I manage, and which dealt with networking women and their economic empowerment, especially in rural areas. The Chamber of Economy has developed a manual for self--employment and employment of women, which provide significant information on promoting women's business in the co-untry and abroad. All these activities have led to improvement in climate, but we are still far from equal business environment for women and men, because it is still ne-cessary to work on eliminating social and cultural barriers, institutional support for the development of women's businesses, networking and encouraging women to be-come more active.

Glasnik: What conditions are required for faster development and better recognisabi-lity of this business in our country?

I. Tomašević: General recommendation of the Strategy envisages that it is necessa-ry to allocate greater resources to provide non-financial support measures, so that Montenegrin legislation could be efficien-tly harmonized with the EU in the acces-sion process and meet obligations arising from Chapter 20: Enterprise and industrial policy as well as recommendations of the Small Business Act - SBA. This includes the establishment and strengthening of business infrastructure (business centres and incubators) in all municipalities, whi-ch would work on providing non-financi-al support to women in business through: providing information, advice, education, consulting, mentoring for start-ups and de-velopment, etc.

I emphasize that in the forthcoming period it is necessary to work on improving access to finance through the establishment of the Guarantee Fund which is significantly im-

portant for the sustainability of support for women in business.

Glasnik: How many women entrepreneurs are there in Montenegro? Which activities are they most often engaged in? How many companies are headed by women, compa-red to the total number of companies?

I. Tomašević: According to the latest data of the Tax Administration, 8,580 busines-ses are owned by women, which represent continuous growth regarding the number of "women's businesses" since 2011. Re-garding the total number of enterprises, it accounts for 24.3%. My organization BSC Bar supported the establishment of women businesses engaged in the production of souvenirs, soaps and cosmetics, food; ser-vices in tourism, architecture and design, accounting and legal affairs, cosmetics etc.

When talking about economic empower-ment and employment of women in gene-ral, according to MONSTAT data, women are still mostly employed in the manufac-ture of garments, pharmacies, retail trade, legal and accounting affairs, travel agen-cies, education and health care. I must also emphasize that very small number of women holds management positions in companies.

Glasnik: Government Strategy for Women's Entrepreneurship Development and su-pport of the Investment and Development Fund should certainly contribute to crea-ting a favourable environment for this ac-tivity. Would you like to comment this on?

I. Tomašević: The Strategy has improved and identified activates which need to be focused on and its action plans were aimed at improving these areas. In the previous period, it improved the business environment through the development of mentoring and educational support servi-ces to women in starting up and running a business, better access to finance, as well as through a number of credit facilities for women. The procedures were simplified as well. In addition there are also donor funds as well as networking with other organiza-tions. Support programs aimed at educati-on and promotion of women's businesses have also been implemented. In brief, the implementation of strategic objectives has improved the environment. However, it must be stressed that it is necessary to create sustainable support to women's bu-sinesses, which would not dependent on the duration period of the strategy or acti-on plan or the availability of donor funds.

It should also improve the activities at the local level i.e. harmonize local programs and activities with the national strategy through local programs for economic em-powerment of women for example.

Glasnik: In your opinion, what is the cur-rent situation regarding this business in Montenegro in comparison to the region and Europe?

I. Tomašević: In Europe, 30% of businesses on average are owned by women. Accor-ding to recent data, in Montenegro it acco-unts for 24%. We are approaching the Euro-pean average, although I must emphasize that Europeans are not satisfied with their percentage of women's businesses either. Through various support programs they are working to empower women in order to increase this percentage to 50%. It is impor-tant to note that achieving gender equality in all aspects as well as in business is one of the millennium goals of the European Union.

Glasnik: Since our laws guarantee gender equality, equal conditions should be provi-ded for women and men in starting a bu-siness. Is such situation really present in practice?

I. Tomašević: The situation in practice is different. Women need more time to make a decision to start a business, but statistics show that they stay longer in the business that they established i.e. they create susta-inable businesses.

In fact, some statistics show that owner-ship of businesses by women has a positi-ve impact on the business performance of companies, so it is important to encoura-ge women to self-employment. The deve-lopment of women's businesses does not rely only on legislation, but the business environment in general, formal and infor-mal networks. All factors in the enviro-nment help women find right information, associates and the right ideas for their bu-sinesses, because it is necessary to deve-lop women entrepreneurship and business networks, promote cooperation between women.

I must emphasize that the political en-gagement of women is closely related to the economic, and the empowerment of women in this field needs to be continued in order to improve the economic situation through political engagement.

Glasnik: Greater participation of women in the economic development projects

63

Broj 3Mart 2019.

is of great importance, because the de-velopment of women’s entrepreneurship reduces unemployment, creates new bu-sinesses and jobs. Would you be so kind comment on these essential facts?

I. Tomašević: Women make up 58.6% in the total number of unemployed persons in Montenegro. Therefore it is necessary to work on employment and self-emplo-yment of women. The global research re-sults show that women entrepreneurship has an indirect impact on economic grow-th, business creation and economic deve-lopment. Women's businesses are regarded as a tool for job creation, income distributi-on, wealth creation and poverty reduction, which is particularly evident in developing countries such as Montenegro.

Women are the pillar of the family and

economic empowerment of women leads to strengthening of their households and improvement of socio-economic situation of the whole family. Encouraging entrepre-neurship among women is not just a story of a woman, but a family story as well.

Glasnik: What is your opinion about the role of the Chamber of Economy of Monte-negro in the development of women entre-preneurship?

I. Tomašević: The Chamber has recogni-zed this topic in 2006 and since then it has been actively working to improve the status of women in business and promote both women entrepreneurship and lea-dership among women. The Coordination Board composed of representatives of pu-blic authorities, economy and civil society will keep working on improving the bu-

siness environment for the involvement of women in entrepreneurship, improve-ment of the women’s position in the labo-ur market, drafting and implementation of documents in order to define measures to support female businesses etc. In the forthcoming period it is envisaged to apply for cross-border cooperation programs with projects which focus on improving women's businesses.

In my opinion, the role of the Chamber of Economy is reflected in promoting inter-national cooperation of women entrepre-neurs, supporting their participation in trade fairs, business meetings and semi-nars organized through the activities of the Adriatic-Ionian Initiative and other EU pro-grams which support women's businesses.

64

Broj 3 Mart 2019.

Regionvijesti

Prodaja nekretnina u Sloveniji pala za 10 odsto

Slovenačko tržište nekretnina se prošle godine smirilo. Broj transakcija nekretnina smanjio se za oko 10% u odnosu na 2017. godinu, a njihova ukupna vrijednost za 5%, navodi se u godišnjem izvještaju GURSa.

Cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti uprkos padu prometa, prenosi Biznis.

Prošlogodišnji volumen prodaje smanjen je za sve vrste stambenih i poslovnih ne-kretnina, kao i za sve vrste zemljišta, na-vodi Geodetska uprava Republike Slovenije (GURS) u godišnjem izvještaju o sloven-skom tržištu nekretnina.

Najizraženiji je pad broja prodanih stambe-nih nekretnina u prošloj godini, uglavnom za stanove u višespratnim zgradama, a ne-što manje za stambene zgrade. Najveći pad prometa u stambenim nekretninama zabi-lježen je u Ljubljani i okolini, neznatan pad ili barem stagnacija broja prodaje prisutna je gotovo u cijeloj zemlji.

Pad prometa stambenih nekretnina poslje-dica je nedostatka ponude novih zgrada i ubrzanog rasta cijena kuća u posljednje tri godine, uprkos rastućoj potražnji.

Istorijski niska nezaposlenost na Balkanu

U zemljama Zapadnog Balkana stopa ne-zaposlenosti pala je sa 16,2 odsto na 15,3 odsto, što je prema procjenama Svjetske banke i Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, istorijsko smanjenje nezaposlenosti.

U izvještaju te dvije institucije o trendovi-ma na tržištima rada na Zapadnom Balka-nu za 2018. godinu, ističe se da je nezapo-slenost na Kosovu najveća na Balkanu i da iznosi 29 odsto, prenosi Bankar.

Stopa nezaposlenosti se kreće od 12 odsto u Albaniji i Srbiji, do 29 odsto na Kosovu. Ta-kođe se konstatuje da se region suočava sa

države, ista kao agraru u slučaju prirodnih nepogoda, piše slovenski list "Večer”.

Upravljači žičara i skijališta proteklu zimu ocjenjuju kao "prirodnu katastrofu” jer je snijega bilo malo, a zbog osnježavanja tere-na vještačkim su imali povećane troškove, pa smatraju da imaju pravo na državnu po-moć, onakvu kakvu dobivaju seljaci u slu-čaju suše, poplava, grada i sličnih prirodnih nepogoda, navodi mariborski dnevnik.

"Pomoć države nakon vremenski loših se-zona bila bi nam neophodna za stabilno po-slovanje, ali i za trajan razvitak planinskog turizma”, kazao je za list Danilo Brecelj, sekretar Poslovnog udruženja upravljača žičara.

Relativno zadovoljniji od ostalih su u pre-duzeću koje upravlja terenima na maribor-skom Pohorju, gdje su imali 120 dana kad se moglo skijati, od čega 50 dana kad se to moglo na stazama sve do doline.

"No, zbog tople zime skoro sve staze smo dopunjavali vještačkim snijegom, zbog čega su nam troškovi ove sezone za 40 po-sto veći nego u prošloj”, kazao je direktor Pohorja Bernard Majhenič.

Volkswagen će graditi fabriku u Srbiji

Njemački Volkswagen odlučio je da novu fabriku gradi u Srbiji, a prvi automobili iz srpskog pogona tog automobilskog gigan-ta trebalo bi da se pojave 2023. godine, pišu "Večernje novosti”.

List navodi da se najveći proizvođač vozila na svijetu za Srbiju odlučio u konkurenciji Rumunije, Turske, Sjeverne Makedonije i Bugarske, koja je dugo bila favorit za dobi-janje te investicije.

Kako se navodi u tekstu, očekivalo se da će Rumunija i Bugarska, koje su članice EU, najprije doći do nove investicije, a prema šansama, iza njih je bila Turska koja je sa 80 miliona stanovnika veliko tržište.

"Novosti” pišu da su performanse srpske ekonomije, dolazak gotovo svih najvažnijih proizvođača automobilskih komponenata, ali i prijateljski odnosi državnog rukovod-stva Srbije sa kolegama iz Njemačke "pre-

suštinskim dugoročnim smanjenjem ne-zaposlenosti, od 1,5 miliona nezaposlenih 2011. godine na 776.000 u drugom tromje-sečju 2018. godine.

Bez obzira na ta pozitivna kretanja stopa nezaposlenosti ostaje dvostruko ili trostru-ko veća u odnosu na zemlje Evropske unije.

"Žene su i dalje najmanje predstavljene na tržištima rada, ali su one i "najveći dobitni-ci skoro polovine ovog povećanja zapošlja-vanja", navodi se u izveštaju.

Piše i da se poboljšava stopa zapošljavanja mladih, ali nezavisno od toga, prema izvje-štaju, prosječno 50 odsto mladih radi na osnovu ugovora na određeno vrijeme.

Kinezi postali vlasnici 51 posto Ikarbusa

Kineska kompanija LGNEA otkupila je 9,5 miliona eura dugova srpskog proizvođača autobusa Ikarbusa.

Otplatom dugova Lanzhou Guangdong New Energy Automobile postaje većinski vlasnik preduzeća iz Zemuna.

Kinezi su stekli pravo da preuzmu 51% kompanije, pišu Večernje novosti. U pogo-nima Ikarbusa namjeravaju zadržati posto-jeće modele, ali i početi proizvodnju elek-tričnih autobusa i kombija. Srbija i kineska kompanija prošle su godine potpisale me-morandum o razumijevanju.

Ikarbus bi trebalo da bude jedna od prvih kompanija u Evropi koja će još ove godine izaći na tržište s električnim autobusima. Očekuje se da će novi većinski vlasnik ulo-žiti sredstva u kupovinu nove opreme, obu-ku zaposlenih i obnovu proizvodnih kapa-citeta, i uvesti najsavremeniju tehnologiju proizvodnje autobusa.

Kineska kompanija je lani najavila da će Kina 2019. uložiti značajna sredstva za razvoj autonomnih vozila. Preuzimanje posrnulog Ikarbusa, u kojem je ostalo 120 radnika, dugo se očekuje. U fabrici vjeruju da bi za nekoliko mjeseci mogli početi pro-izvodnju električnih autobusa i da će biti potrebe za novim radnicima.

Skijališta Slovenije traže pomoć države

Većina skijaških centara u Sloveniji je za-ključila sezonu u prosjeku dvije sedmice ranije nego prošle godine, a zbog tople zime s malo snijega smatraju da im treba pomoć

65

Broj 3Mart 2019.

tegnuli jezičak na vagi u korist Srbije”.

List navodi da bi nova Volkswagenova fa-brika trebalo da ima kapacitet od 300.000 automobila godišnje i da bi srpskom izvozu doprinosila sa 4,5 milijardi eura.

U Srbiji bi trebalo da se proizvodi pet mo-dela iz Volkswagenove, Škodine i Seatove game, odnosno marki vozila koje su sa-stavni dio njemačke firme.

Prema nekim ranijim najavama iz VW, ali i iz Bugarske koja se nadala ovom poslu, in-vesticija je vrijedna oko 1,4 milijarde evra, a planirano je da fabrika ima 5.000 zaposle-nih, od čega čak 650 inženjera.

List dodaje da je za izgradnju fabrike bitan faktor i to što Srbija raspolaže sa 10 odsto svjetskih zaliha litijuma, od kojih se prave baterije za elektroautomobile.

Iako će nova fabrika proizvoditi klasične automobile, "Novosti” pišu da će sigurno biti organizovana i produkcija elektro-vo-zila.

Ukidanje roaminga u regionu očekuje se sredinom 2021. godine

Najavljeni sporazum zemalja Balkana zna-tno će smanjiti cijenu roaminga u regionu, a očekuje da će od 1. jula 2021. ona biti ista kao cijena u domaćem saobraćaju, izjavila je državna sekretarka u Ministarstvu trgo-vine, turizma i telekomunikacija Srbije Ta-tjana Matić.

"Planirano je da sa 1. julom 2021. godine više ne bude roaminga u regionu, odnosno da cijene budu kao kod kuće. To nije tako daleko”, rekla je Matić za RTS, povodom na-java da bi za nešto manje od mjesec trebalo da bude potpisan regionalni sporazum o roamingu zemalja Balkana.

Matić je dodala da će taj sporazum za po-četak znatno smanjiti cijene rominga u regionu.

"Srbija je još 2014. potpisala sporazum sa Makedonijom, Crnom Gorom, BiH, i mi smo već u režimu smanjenih cijena, a plan je da

se one dodatno smanje. Ne mogu cijene biti veće od 0,19 eura”, navela je Matić, prenosi Biznis.

Prema njenim riječima, iako je planirano da sporazum zemalja Balkana bude potpi-san u okviru Drugog digitalnog samita 4. i 5. aprila u Beogradu, datum potpisivanja, nije poznat.

"Imajući u vidu da novi sporazum obuhvata i Albaniju, i cijelu teritoriju Kosova i Me-tohije, u ovom trenutku datum ostaje pod znakom pitanja”, dodala je Matić.

Ona je istakla da je od datuma važnije to šta će ovaj sporazum donijeti, te da bi se najveće smanjenje odnosilo upravo na nove članice sporazuma.

"Trenutno je u Albaniji telefonski poziv 150 dinara (1,22 eura), što je značajno umanje-nje”, navela je Matić.

Matić je rekla da je ovaj sporazum prvi korak ka smanjenju cijena roaminga i u zemljama EU, odnosno ka njegovom uki-danju.

"Ovo vidimo kao korak ka tome, posebno imajući u vidu u kojoj mjeri se EU zalaže za potpisivanje ovog sporazuma”, navela je Matić i istakla da je ova inicijativa dio Ber-linskog procesa, čija je suština regionalna saradnja i približavanje regiona EU.

Sele kompletnu proizvodnju rashladnih uređaja u Valjevo

Do kraja aprila iz Velenja u Valjevo biće pre-seljena i posljednja preostala linija ugra-dnih frižidera kompanije "Gorenje". Tako će, prema rečima Izvršne direktorke "Go-renja" Stanke Pejanović, biti objedinjena kompletna proizvodnja rashladnih uređaja na jednom mestu i to u Srbiji. U planu je i izgradnja nove proizvodne hale na pro-storu nekadašnje fabrike "Elind". Kineska kompanija "Hajsens Grupa" u Evropi prošle godine je kupila kompaniju "Gorenje", pa tako Valjevo postaje centar za proizvodnju rashladne tehnike te kompanije.

Valjevo će preuzeti kompletnu proizvodnju frižidera, a Velenju ostaje proizvodnja veš mašina, kuhinjske ugradne tehnike, ali i proizvodnja televizora. To su planovi "Go-renja" i novog kineskog vlasnika "Hajsens". Do kraja sljedeće godine olakšice će videti i zaposleni u Valjevu jer se uz nova zapošlja-vanja planira i uvođenje tehnologije nove generacije.’

"Kapacitet te fabrike će biti 750 hiljada

uređaja godišnje, znači u početku će biti manje a onda će rasti i za 750 hiljada, to znači duplu proizvodnju koju imamo u Va-ljevu. To će nam značiti i oko 1.000 novih radnika i vjerujem da ćemo već krajem iduće godine imati fabriku odakle će doći prvi frižideri", kaže direktor za komunika-cije kompanije "Gorenje" Denis Oštir.

A kada je riječ o digitalizaciji kućne teh-nike, ona se u svijetu već sada od uređaja pretvara u prijatelja. Na tome radi 400 in-ženjera "Gorenja", odnosno 6.000 inžinjera "Hajsensa".

Već sada frižideri poručuju šta nedostaje od namirnica, šporeti signaliziraju da ru-čak ne zagori. Mašina za veš naručuje de-terdžent, a sav rad prati digitalni servis.

Pošto su aparati prevashodno povezani sa sigurnosnim mrežama više se neće deša-vati da ljudski faktor bude presudan i da vam na primjer, zagori ručak kao što se ra-nije dešavalo.

Uređaji ne mogu da se hakuju, što bi ugrozi-lo bezbjednost kućne tehnike.

Turistički inspektori mogu da uđu i u kuće

Prema novom zakonu u Hrvatskoj, turi-stički inspektori će moći da uđu u objekte koji nisu prijavili iznajmljivanje smještaja, a time bi trebalo da bude uveden red u tu sivu zonu.

Neregistrovana delatnost velika je boljka hrvatskog turizma, prenosi SEEbiz pozi-vajući se na HRT.

Prema iskustvima s terena, gotovo svaka turistička zajednica bori se s problemom nelegalnih iznajmljivača.

Svi koji ne plaćaju porez, ne prijavljuju ra-dnike nelojalna su konkurencija onima koji rade po zakonu.

Upravo su se zbog toga u Komori zanatlija zalagali da se ponovo uspostavi Državni in-spektorat, prenosi Tanjug.

66

Broj 3 Mart 2019.

Privatni i javni sektor da doprinesu trgovinskoj integraciji regiona

Predsjednik komore Vlastimir Golubović na Kopaonik biznis forumu

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović učestvovao je u radu Kopaonik biznis foruma 2019, koji se održava od 3. do 6. marta.

Dvadeset peti Forum u organizaciji Saveza ekonomista Srbije imao je glavnu temu "Srbija deset godina posle velike recesije: snažan rast kao imperativ". Okupio je oko 1300 učesnika, držav-ne zvaničnike, predstavnike poslovne i akademske zajednice, te članove diplomatskog kora. Skup je otvorio Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, a uvodno obraćanje su imali i Ana Brnabić, predsjednica Vlade Republike Srbije i Siniša Mali, ministar finansija.

Golubović je diskutovao na panelu "Zapadni Balkan – regionalni ekonomski prostor" sa predsjednicima komora zemalja Zapadnog Balkana: Brankom Azeskim iz Makedonije, Markom Čadežom iz Srbije, Nemanjom Vasićem iz Bosne i Hercegovine, Boštjanom Gorjupom iz Slovenije, te generalnim sekretarom Komorskog in-vesticionog foruma Safetom Gerxhaliuem. Panelom je moderirao Goran Svilanović.

Predsjednik crnogorske Komore je potencirao da CEFTA spora-zum, koji od 2007. godine primijenjuju države Zapadnog Balkana, pruža dobar okvir za saradnju. Crna Gora i Kosovo su regionalno najintegrisaniji, jer je učešće CEFTA regiona u njihovoj ukupnoj robnoj razmjeni iznad 30%. U svim ostalim potpisnicama spora-zuma učešće se kreće do 15%. Usporen rast uslovljen je netarifnim barijerama koje zemlje CEFTE nameću u međusobnoj trgovini.

- Procjena je da bi harmonizovanjem propisa, uzajamnim prizna-vanjem sertifikata, usklađivanjem rada inspekcijskih organa, od-nosno punom implementacijom Dodatnog Protokola 5 mogli za trećinu uvećati obim trgovine u regionu. Logistički troškovi u regi-onu iznose 16% BDP-a što je dvostruko više u odnosu na evropski prosjek. Samo jedan dan zastoja robe na granici smanjuje njenu vrijednost za 1% a kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, čak

i do 7% - pojasnio je Golubović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori, članici STO koja je duboko u postupku pristupanja EU, privrednicima, čije interese Komora objedinjuje, predstoji jačanje konkurentske snage da bi iskoristi-li benefite jedinstvenog evropskog tržišta. Privatni i javni sektor treba da rade zajedno kako bi promovisali i jačali regionalne tr-govinske integracije i identifikovali najbolje načine za uklanjanje izazova koji poskupljuju prekogranični promet roba i ukupno po-slovanje. Uzimajući u obzir realne mogućnosti i resurse koji su na raspolaganju, potrebno je uložiti dodatne napore na unapređenju kapaciteta na graničnim prelazima, kako infrastruturnih, tako i administrativnih.

Predsjednik Komore je na panelu ukazao i na značaj obrazovanja za region Zapadnog Balkana. Naglasio je da će Njemačka razvojna banka, preko Regionalnog fonda za izazove, putem grantova pla-sirati 50 miliona eura na ovo područje. Projekat će se realizovati preko Komorskog investicionog foruma, a grantovi će biti dodje-ljivani najboljim inovativnim projektima srednjih stručnih škola ili drugih obrazovnih institucija koje izdaju sertifikate priznate na tržištu rada, privatnih preduzeća i ostalih zainteresovanih subje-kata za ostvarenje cilja ove podrške.

Golubović je govorio i o napretku Crne Gore u implementaciji trgo-vinskih olakšica, pojednostavljenju, harmonizaciji i standardizaci-ji procedura na granici, što će, uz pristupanje evropskim konven-cijama koje uređuju ovu oblast, doprinijeti atraktivnosti Crne Gore kao tranzitne destinacije.

Tokom Foruma je organizovano 27 panela, tri plenarne sjednice i šest specijalnih događaja kojima su obuhvaćene teme koje se od-nose na aktuelna pitanja razvoja ekonomije., među kojima su su start-apovi kao pokretači privrede, osnaživanje digitalne i kreativ-ne ekonomije, te inovacije.

67

Broj 3Mart 2019.

U Crnoj Gori je 270 preduzeća sertifikovano u okviru ovog projekta. Riječ je o kompanijama koje zapošljavaju blizu 6000 radnika.

Produžena saradnja na projektu Excellent SME

Direktor kuće Coface u Privrednoj komori

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović i direktor bonitetne kuće Coface za Srbiju i Crnu Goru Đorđe Živanović potpisali su 15. marta 2019. godine Aneks opšteg ugovora za

izdavanje sertifikata Excellent SME Montenegro.

Privredna komora Crne Gore i Coface od 2015. godine realizuju pro-jekat Excellent SME. Riječ je sertifikovanju izvrsnih malih i sre-dnjih preduzeća, čime se doprinosi njihovoj vidljivosti na tržištu i jača percepcija pouzdanosti u očima poslovnih partnera. Do danas je 270 crnogorskih preduzeća sertifikovano u okviru ovog projekta. Riječ je o kompanijama koje zapošljavaju blizu 6000 radnika.

Aneks ugovora, kojim je saradnja na realizaciji projekta produžena još tri godine, donosi između ostalog povoljnosti za proces reserti-fikacije i predstavljanje na internetu nosilaca sertifikata.

Potpisivanju je prethodio sastanak u čijem radu su učestvovali i potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta i šef kabineta Miljan Šestović. Razmatrane su aktiv-nosti u okviru projekta za tekuću godinu. Direktor Živanović je in-formisao sagovornike o namjeri da se tokom 2019. organizuje veli-ki B2B susret nosilaca Excellent SME sertifikata iz Regiona. Slični

susreti organizovani su u Budvi 2017. i u Celju prethodne godine.

Bilo je riječi i o Coface Country Risk izvještaju koji pokazuje da poslovnu klimu u Crnoj Gori karakteriše umjeren rizik za poslova-nje. Ocjena A4 u izvještaju predstavlja značajan napredak za Crnu Goru u odnosu na prethodna rangiranja Cofacea. Ovaj izvještaj je predstavljen početkom februara u Parizu, gdje je održana tradicio-nalna Coface Country Risk konferencija na kojoj su prezentovani ekonomski trendovi za više od 165 zemalja. Sagovornici su se sa-glasili da pojedini podaci (poput stope rasta BDP-a) nijesu dovoljno precizno navedeni u pomenutom izvještaju, te je potrebno da budu korigovani. Dogovoreno je da se organizuje događaj na kom bi bio promovisan napredak Crne Gore kada je u pitanju poslovna klima, najvjerovatnije kao zaseban ili u okviru šire manifestacije čiji će domaćin biti Privredna komora.

Direktor Živanović je govorio o elektronskoj platformi Coface koja omogućava nosiocima sertifikata Excellent SME da se međusobno povežu i predstave poslovanje. Predsjednik Golubović je saopštio da će tokom predstojećih poslovnih susreta i u okviru komorskog investicionog foruma potencirati povoljnosti platforme bonitetne kuće Coface.

68

Broj 3 Mart 2019.

KIF je najveća biznis platforma u regionu

Marko Čadež, predsjednik Upravnog odbora ZB6 KIF-a i Privredne komore Srbije i Safet Gerxhaliu, generalni sekretar ZB6 KIF-a

Komorski investicioni forum nastavlјa dijalog sa vladama Balkana radi otklanjanja barijera, harmonizacije i izgradnje zajedničkog regionalnog prostora i jedinstvene investicio-

ne destinacije. Istovremeno, jača dijalog poslovne zajednice regio-na sa EU institucijama, preko uspostavlјanja zajedničke platforme, kojom bi rješavali pitanja značajna za privredu, poput trgovinskih olakšica, rasta konkurentnosti industrije i usluga, kraćih prekogra-ničnih procedura, bolјeg pristupa fondovima i sl. rekli su u intervju Glasniku Marko Čadež, predsjednik Upravnog odbora KIFa i Pri-vredne komore Srbije i Safet Gerxhaliu, generalni sekretar KIF-a.

Glasnik: Nedavno je u Podgorici otvorena Kancelarija Generalnog sekretara Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana. Zašto je to značajno za Region, odnosno privredu i komore-članice ove asocijacije koja je tekovina Berlinskog procesa?

M. Čadež: Otvaranje Kancelarije generalnog sekretara u Podgorici, značajan je korak u našem nastojanju da ojačamo direktno prisu-

stvo KIF-a u regionu i da naše aktivnosti, usluge i proizvode pri-bližimo krajnjim korisnicima – privrednicima. Inače, sedište Ko-morskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke ostaje u Trstu, odakle se koordiniraju sve aktivnosti i projekti, čiji su re-zultat usluge i proizvodi koje kao zajednička privredna komora regiona pružamo poslovnoj zajednici Zapadnog Balkana. Početak rada Kancelarije u Podgorici poklapa se i sa završnim priprema za start novog i jednog od trenutno najvećih projekata KIF-a, za čije će operativno sprovođenje biti zadužena Privredna komora Crne Gore i koji ćemo realizovati uz podršku nemačke KfW banke sa cilјem da obezbedimo bolјu saradnju obrazovnih institucija i po-slovnog sektora i odgovarajuće kadrove privredi.

S. Gerxhaliu: Ideja je da se komore naše članice fokusiraju na određene projekte - teme od interesa za kreiranje zajedničkog ekonomskog prostora. Želimo da budemo što prisutniji u svim regionalnim centrima preko komora naših članica najbližih pri-

69

Broj 3Mart 2019.

Komorski investicioni forum stvara jedinstveno ekonomsko regionalno područje i jača dijalog poslovne zajednice regiona sa EU institucijama.

vrednicima, kako bismo što bolјe informisali kompanije i dobili povratnu informaciju o njihovim potrebama za zastupanjem i po-drškom. Takođe, direktnija komunikacija sa vladama omogućiće nam da na najefikasniji način utičemo na donošenje odluke koje se tiču unapređenja poslovne klime u regionu.

Glasnik: KIF zastupa interese oko 350.000 kompanija. Šta su, po Vašem mišlјenju, očekivanja poslovne zajednice i u kom pravcu će Forum delovati da bi se unaprijedio biznis ambijent i konkuren-tnost preduzeća na Balkanu? Jedan od zajedničkih proizvoda, od-nosno usluga KIF-a, kako predlaže predsjednik Stopanske komore Sjeverne Makedonije gospodin Azeski mogla bi da bude arbitraža...

M. Čadež: Komorski investicioni forum nastavlјa dijalog sa vlada-ma u regionu radi otklanjanja barijera, harmonizacije i izgradnje zajedničkog regionalnog prostora i jedinstvene investicione de-stinacije. Istovremeno radimo i na uspostavlјanju zajedničke plat-forme za dijalog poslovne zajednice regiona sa EU institucijama

nadležnim za politike i propise vezane za poslovanje. Planiramo da, platformu, posredstvom koje bismo rešavali pitanja značajna za privredu, kao što su olakšavanje trgovine, konkurentniji sta-tus naše industrije i usluga, kraće prekogranične procedure, bolјi pristup fondovima, lansiramo na sledećem Samitu o Zapadnom Balkanu, koji se održava početkom jula ove godine u Poznanu. Pa-ralelno s tim, među klјučnim aktivnostima ostaje i čvršće povezi-vanje kompanija iz regiona radi unapređenja međusobne saradnje, uspostavlјanja raznih vidova kooperacija i zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Krećemo i u realizaciju značajnih projekta koje smo pokrenuli, za koje dobijamo međunarodnu podršku i čiji je cilј povećanje konkurentnosti naših kompanija, internacionalizacija njihovog poslovanja, stvaranje uslova za privlačenje više investi-cija, uvođenje dualnog obrazovanja i digitalna transformacija za-padnobalkanskih ekonomija i kompanija pojedinačno.

A šta privrednici očekuju? Pre svega brža rešenja za njihove pro-

70

Broj 3 Mart 2019.

bleme, kako ne bi i dalјe plaćali, i novcem i izgublјenim vremenom, ceh zbog neusaglašenih procedura i dokumenata, propisa i praksi, slobodnih tumačenja carinika i inspektora, preko noći izmišlјenih novih pravila, neusklađenih radnih vremena graničnih službi... Zbog tehničkih prepreka ili politički motivisanih odluka. Jer, ako zaista iskreno želimo zajedničko tržište, onda jedni drugima više ne možemo postavlјati nove prepreke i stvarati dodatne troškove privredi. Moramo ozbilјno i posvećeno, zajedno otklanjati posto-jeće, kako bi naši privrednici što pre osetili koristi od regionalne saradnje. I kako bismo zajedno region učinili bolјim i atraktivnijim u očima međunarodne poslovne zajednice. Utoliko pre, što nas u tome realno, ništa ne sprečava.

U stvaranju arhitekture jedinstvenog ekonomskog regionalnog područja na komore okuplјene u Komorskom investicionom foru-mu, kao najvećoj biznis platformi u regionu, mogu da računaju i vlade i privrednici.

S. Gerxhaliu: Iako izvestan napredak postoji, poslovna zajednica i mi koji je zastupamo, nismo zadovolјni brzinom koji se stvari me-njaju. Imamo osećaj da stalno pravimo korak napred, a tri nazad. Barijere i dalјe postoje među svim zemlјama. Zato je jedan je od naših glavnih poslova jačanje dijaloga između javnog i privatnog sektora i dijaloga poslovne zajednice Zapadnog Balkana sa Brise-lom, da bi se eliminisalo što više prepreka u poslovanju i stvorio što bolјi ambijent za efikasnije funkcionisanje kompanija u regionu i dolazak investitora. Brisel nam odaje priznanje za ono što radimo, vidi nas kao stub mosta koji povezuje EU sa Zapadnim Balkanom, a privrednici kao mesto korisnih usluga i adresa na koju sve češće upućuju svoje inicijative i probleme vezano za poslovanje, sara-dnju i povezivanje u regionu.

U stalnoj smo komunikaciji sa poslovnom zajednicom, ali da bi naše aktivnosti i preporuke bile još bolјi odraz stvarnih potreba privrednika, planiramo i osnivanje Poslovnog savjeta čiji će čla-novi biti najuticajniji poslovni lideri iz svih zapadnobalkanskih ekonomija. Takođe, na predlog predsjednika makedonske ko-more radićemo na objedinjavanju arbitraža koje funkcionišu pri komorama članicama KIF-a i formiranju naše zajedničke usluge. Utoliko prije što je arbitraža za privrednike najbrži, najefikasniji i najjeftiniji način rešavanja privrednih sporova i što se time i do-prinosi jačanju vladavine prava i zakona, kao jednoj od najslabijih tačaka poslovne klime u regionu.

Glasnik: Privreda je uvijek prva gradila mostove saradnje i trasi-rala put bolјim međudržavnim odnosima. Kako ocjenjujete privre-dnu saradnju na Zapadnom Balkanu, šta je potrebno učiniti da bi ona bila još kvalitetnija i koliko na nju utiču politički odnosi?

M. Čadež: Ako bismo posmatrali samo rastuću trgovinu, mogli bismo da zaklјučimo da nasleđena, nerešena pitanja i političke turbulencije u regionu, nemaju nekih većih negativnih efekata na privredne odnose, osim naravno u ekstremnim slučajevima kao što je uvođenje prištinskih taksi na robu iz Srbije i BIH kojima je potpuno obustavlјena trgovina i koja je nanijela ogromne štete ne samo srpskim i bosanskohercegovačkim privrednicima, stranim kompanijama koje posluju u našim zemalјa, već i samoj kosovskoj privredi i cijelom regionu.

Međutim, za sve više od obične trgovine – za formiranje zajednič-kih firmi, konzorcijuma, udruženi nastup na svjetskim tržištima, za veći priliv stranih investicija, potreban nam je i viši stepen političke stabilnosti. Zaoštravanjem odnosa na političkom nivou

usporavaju se ili zaustavlјaju i neki procesi koji zavise od vlada i državnih institucija, a koji su važni privredi. Recimo, krenemo sa usaglašavanjem propisa, procedura, otklanjanjem barijera za po-slovanje i onda kada sijevnu političke varnice, ti procesi odu u dru-gi plan. To nije dobro ni za domaće kompanije, ni za imidž regiona u međunarodnoj poslovnoj zajednici.

S. Gerxhaliu: Privrednici uvijek lakše nalaze zajednički jezik od po-litičara. Naš zajednički jezik je ekonomska saradnja. Ekonomska saradnja je sto koraka ispred politike. Na Balkanu se još ne može govoriti o ekonomskoj saradnji van političkog konteksta, ali mi smo kao komore dali sve da izmjestimo politiku iz naše komuni-kacije, da ne uljepšavamo prošlost već da razmišlјamo o budućno-sti, da se ne bavimo pitanjima koje mi ne možemo da rešimo i za koje se rješenje mora tražiti na političkom nivou. Pri tome, naša saradnja je, istovremeno, i u funkciji bolјih političkih odnosa, jer se samo kroz ekonomski razvoj može postići politička stabilnost, socijalni mir, ubrzavanje integracionih procesa i pobolјšanje loše percepcije o regionu. To je razlog više da politika bude sa nama, da delimo zajednički cilј, da u svojoj komunikaciji i odnosima politi-čari i vlade u regionu primenjuju naš model saradnje.

Glasnik: Ocijena sa sastanka u Podgorici je da ne postoji prostor u Evropi i šire gdje možete očekivati takav povrat investicije kao na Zapadnom Balkanu. Molimo Vas za komentar ove tvrdnje.

M. Čadež: Ma koliko su privrednici i komore kao predstavnice poslovnih zajednica s razlogom nezadovolјni brzinom kojim se otklanjanju problemi u međusobnoj trgovini, daleko od toga da Zapadni Balkan danas nije drugačiji nego pre pet ili deset godina, da nije bolјe mjesto za život, poslovanje i investiranje, da nam eko-nomije nisu stabilnije, da nema manje rizika i više radnih mesta...

Ekonomije ovog regiona, osim što imaju odličnu geografsku pozi-cija - u blizini razvijenih tržišta, pred investitore iz svijeta danas izlaze sa sve funkcionalnijom infrastrukturom, unaprijeđenim regulatornim okvirom, nižim operativnim troškovima nego na konkurentskim lokacijama (pre svega nižim troškovima rada i si-rovina), relativno kvalitetnom radnom snagom, čiji će kvalitet, do-stupnost i mobilnost dodatno ojačati uvođenjem dualnog obrazo-vanja i reformom školskih sistema prema potrebama privrede. Uz to vlade u ovom regionu nude ozbilјne pakete finansijskih podsti-caja – od državnih subvencija, preko poreskih i carinskih olakšica, uklјučujući i sporazume o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i sporazume o slobodnoj trgovini.

Međutim, najjači argument pred stranim investitorima biće zaje-dničko regionalno tržište sa 18 miliona potrošača i region kao je-dinstvena investiciona destinacija bez barijera za poslovanje. Uto-liko pre što nas međunarodna poslovna zajednica inače ne gleda kao pojedinačne igrače već kao region u celini

S. Gerxhaliu: Stvaranje funkcionalnog regionalnog ekonomskog prostora omogućiće nam snažniji ekonomski rast, održivi razvoj i stabilnost i učiniće region konkurentnijim na globalnoj investi-cionoj mapi.

Ozbilјne međunarodne analize dokazuju da bi sprovođenje mjera regionalne integracije omogućilo rast BDP od četiri odsto godišnje u periodu 2018-2022, što bi rezultiralo većim nominalnim BDP za 15-17 milijardi na nivou regiona, sa tendencijom dalјeg rasta na-kon 2022. godine. To ćemo postići ako stvorimo zajedničko tržište, ako otklanjamo barijere, harmonizujemo naše propise i prakse, obezbedimo bolјi pristup izvorima finansiranja, veću mobilnost

71

Broj 3Mart 2019.

kadrova, stvorimo zajedničko tržište – našu "šengen" zonu i ako razvoj zasnivamo na vladavini prava, obrazovanju, digitalizaciji i inovacijama.

Glasnik: Kako ocjenjujete implementaciju CEFTA sporazuma i da li se na njegovim osnovama može izgraditi jedinstveni ekonomski prostor Zapadnog Balkana, što je zalaganje KIF-a?

M. Čadež: CEFTA je u jednom periodu pomogla i unaprijedila sta-nje i u političkom i u ekonomskom smislu. Liberalizacija trgovi-ne donela je povećanje međusobne razmene unutar regiona i sa Evropskom unijom, malim preduzećima omogućila izlazak na regionalno tržište kao prvi korak u internacionalizaciji poslova-nja, ali jedan od klјučnih razloga zašto naše privrede nisu bolјe iskoristile svoj izvozni potencijal i privukle više investicija, jeste činjenica da u praksi dogovorenu liberalizaciju i dalјe ometaju necarinske barijere u međusobnoj trgovini. CEFTA se tu pokazala nemoćnom. CEFTA je prevaziđena i ako zaista hoćemo da pravimo jedinstveni ekonomski prostor potreban nam je potreban nam je novi sporazum koji će obuhvatiti ne samo trgovinu, već sva ona pi-tanja i elemente budućeg jedinstvenog tržišta. Takođe, pravlјenje dodatnih ekonomskih planova, a da nemamo nikakvu arhitekturu niti mehanizam da se to treba da sprovede, više nema smisla. Ovaj zajednički projekat podrazumijeva i veća ulaganja i angažovanje većeg broja lјudi vladama i institucijama, kojima će to biti jedini posao, kako bi se postigla brzina koju privrednici s pravom oče-kuju.

S. Gerxhaliu: Za komore u regionu - CEFTA jednostavno više ne postoji. Vreme je da se napravi novi regionalni sporazum. Da li će zvati CEFTA plus ili drugačije, nebitno je. Ali je itekako bitno da on eliminiše sadašnje slabost, da obezbedi mehanizam koji postojeći sporazum nema, da kada postoje problemi i sporovi, možemo da ih rešimo, da se sankcionišu oni koji krše pravila igre, da oni koji vuku neodgovorne poteze za to snose odgovornost.

Glasnik: Predstavite našim čitaocima konkretne projekte koje će KIF realizovati, na šta se odnose kao i partnere koji će pomoći Forumu u njihovoj realizaciji. Među njima su Nјemačka razvojna banka KfW i i Privredna komora te države DIHK...

M. Čadež: Prvi zajednički proizvod zajedničke regionalne komo-re bila je on-line investiciona platforma koju smo uspostavili kroz projekat sa EBRD-om. Planiramo da je dalјe razvijamo i nadogradi-mo novim sadržajima korisnim za investitore pri donošenju odlu-ke o ulaganju na Zapadnom Balkanu. Uz podršku Njemačke orga-nizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), radimo na unapređenju izvoznih potencijala MSP sektora i komorskih usluga za podršku malim i srednjim preduzećima radi uklјučivanja u regionalne lan-ce vrednosti, s posebnim fokusom na firme iz oblasti prerade voća i povrća.

Do sredine godine, uz finansijsku i ekspertsku pomoć Austrijske razvojne agencije (ADA) i Privredne komore Austrije (WKO), kreće-mo sa realizacijom višegodišnjeg projekata čiji je cilј uvođenje i razvoj dualnog obrazovanja na celom Zapadnom Balkanu i digi-talna transformacija privreda regiona. U prvoj fazi projekta, već tokom ove i naredne godine predviđeno je kreiranje jedinstvenog seta usluga šest zapadnobalkanskih komora i jačanje komorskih kapaciteta za što efikasniju podršku privredi u ovim oblasti.

Evropska komisija je podržala naš projekat za unapređenje konku-rentnosti privreda Zapadnog Balkana i potpisivanje ugovora oče-kujemo u julu na Samitu u Poznanu. Glavni korisnici usluga raz-

vijenih kroz ovaj projekat biće privrednici jer ćemo im omogućiti: kvalitetnije informacije o stranim tržištima, bolјe povezivanje u regionu, tehničku podršku u pisanju projekata za fondove Evrop-ske unije, zajedničke nastupe na međunarodnim sajmovima, inve-sticionim konferencijama i drugim poslovnim susretima u svetu, podršku za uklјučivanje u lance dobavlјača velikih kompanija koje su prisutne u regionu, info dane i treninge za mala preduzeća o mogućnostima i koristima koje im donosi regionalni ekonomski prostor....

S. Gerxhaliu: Osim što ćemo raditi na uvođenju dualnog obrazova-nja i digitalizaciji privrede celog regiona, koristeći austrijski know--how i odlično iskustvo Privredne komore Srbije, koja uveliko rea-lizuje takve projekte, u jačanju kadrovskog potencijala pomoći će nam KfW - odnosno njemački program Regional Challenge Fund-a (RCF) . Riječ je o projektu za podršku razvoju stručnog obrazovanja i obuke na Zapadnom Balkanu i lakšem zapošlјavanju diplomira-nih stručnjaka, kroz unapređenje vještina budućih radnika prema potrebama tržišta rada. Budžet projekta je 50 miliona eura, a potpi-sivanje ugovora se očekuje već u aprilu.

U pripremi je projekat sa Udruženjem nemačkih privrednih ko-mora (DIHK) koje će pomoći dalјi razvoj komorskih sistema i una-pređenje zakonske regulative o komorama regiona kroz savete vladama i parlamentima, pružiti podršku nacionalnim komorama u jačanju savjetodavne uloge u procesu uspostavlјanja regionalne ekonomske zone i omogućiti umrežavanje ekonomija zapadno-balkanskih ekonomija međusobno i sa nemačkom privredom

Glasnik: Namjera KIF-a je da bude promoter Zapadnog Balkana kao jedinstvene investicione destinacije. Veliki doprinos tome trebalo bi da pruži i nova elektronska platforma za investiranje u cijeli region čiji će promoter biti uticajni Financial Times. Recite nam nešto više o tome.

M. Čadež: Ova platforma (www.invesinsee.com) je neka vrsta izlo-ga (one-stop window) koji potencijalnim investitorima predstavlјa region kao jedinstvenu investicionu destinaciju i njena tržišta po-jedinačno, ali i ogledala za vlade u regionu u planiranju aktivnosti i kreiranju mjera za unapređenje privrednog ambijenta. Planira-mo da u narednom periodu nizom događaja i objava, u saradnji sa britanskim Financial Times - om i nemačkim Handelsblatt -om promovišemo ovu platformu u međunarodnoj poslovnoj zajednici i predstavimo joj Zapadni Balkan kao jedinstvenu i poželјnu inve-sticionu destinaciju.

S. Gerxhaliu: Nije dovolјno da napravimo dobar posao, a o tome ne pričamo. Posebno je važno da promovišemo region kako bismo promijenili imidž i percepciju u svijetu. Duboko sam uveren da je ova regija, bez obzira na sve, daleko bolјa iznutra, nego što se to vidi spolјa. Naše aktivnosti, potencijale zapadnobalkanske privre-de, prednosti investiranja u ovom regionu, ali i dobre primere iz prakse domaćih i stranih kompanija prisutnih u regionu, moramo prezentovati jer su oni najbolјi podsticaj za nove poslove na Za-padnom Balkanu. Takođe, bitno je, a to je i dio naših redovnih i projektnih aktivnosti, da što više zajedno kao region nastupamo u svetu i da predstavlјamo zajedničku ponudu. Kao što smo to radili proteklih godina više puta u Beogradu – predstavlјajući se kao region pred nemačkim, francuskim, nordijskim potencijalnim partnerima i investitorima, ali i u inostranstvu – recimo u Japanu gde je svih šest komora regiona nastupilo zajedno pred oko 140 japanskih top biznismena.

72

Broj 3 Mart 2019.

The Chamber Investment Forum creates a unique economic regional area and strengthens the dialogue of the regional business communities with the EU institutions.

CIF is the largest business platform in the region

Marko Čadež, Chairman of the WB6 CIF Managing Board and Safet Gerxhaliu, Secretary General of the WB6 CIF

The Chamber Investment Forum continues the dialogue with the Balkan governments to remove barriers, achieve harmonization and build a common regional space and a

unique investment destination. At the same time, it strengthens the dialogue between the business community of the region and the EU institutions, by establishing a common platform to address issues of importance for the economy, such as trade facilitation, the growth of competitiveness of industry and services, shorter cross-border procedures, better access to funds, and the like, said Marko Čadež, Chairman of the WB6 CIF Managing Board and the President of the Serbian Chamber of Commerce and Safet Gerx-haliu, Secretary General of the Chamber Investment Forum, in the interview for Glasnik.

Glasnik: An Office of the Secretary General of the Western Balkan Six Chamber Investment Forum has recently been opened in Pod-gorica. Why is it significant for the Region, or the economy and the chamber members of this association, which is the creation of the Berlin Process?

M. Čadež: Opening of the Office of the Secretary General in Podgo-rica is a significant step in our efforts to strengthen the direct pre-sence of CIF in the region and to bring our activities, services and products closer to end-users - businessmen. However, the seat of the Chamber Investment Forum of the Western Balkan Six will re-main in Trieste, where from all the activities and projects are coor-dinated, resulting in the services and products that we provide as a joint regional chamber of commerce to the business community of the Western Balkans. The opening of the Office in Podgorica coincides with the final preparations for the start of the new and one of the biggest CIF projects, which operational implementation will be responsibility of the Chamber of Economy of Montenegro, and which we will implement with the support of the German KfW Development Bank in order to ensure better cooperation between

educational institutions and the business sector as well as profes-sional personnel that the economy needs.

S. Gerxhaliu: The idea is that our chamber members focus on spe-cific projects - issues of interest for creating a common economic space. We want to be as present as possible in all regional centres through our chamber members which are closest to businesses, in order to better inform companies and get feedback on their ad-vocacy and support needs. Also, more direct communication with the governments will enable us to affect the decision-making re-garding the improvement of the business climate in the region in the most efficient way.

Glasnik: CIF represents interests of about 350000 companies. What are, in your opinion, the expectations of the business community and in what direction will the Forum act in order to improve the business environment and the competitiveness of businesses in the Balkans? One of the common products, that is, the CIF servi-ces, as suggested by the President of the Northern Macedonian Chamber of Commerce, Mr. Azeski, could be arbitration ...

M. Čadež: The Chamber Investment Forum continues the dialo-gue with the regional governments to remove barriers, achieve harmonization and build a common regional space and a unique investment destination. At the same time, we are engaged in establishing a common platform for a dialogue of the business community of the region with the EU institutions responsible for business policies and regulations. We plan to launch a Platform, through which we would solve issues of importance for the econo-my, such as trade facilitation, more competitive status of our indu-stry and services, shorter cross-border procedures, better access to funds, at the next Summit on the Western Balkans, which takes place in early July this year in Poznan. At the same time, among the key activities will be the establishing of stronger links between the companies from the region in order to improve mutual coope-

73

Broj 3Mart 2019.

ration, establish various types of cooperation and organize joint appearances in the third markets. We are also launching signifi-cant projects, internationally supported aimed at increasing the competitiveness of our companies, internationalizing their busi-ness, creating conditions for attracting more investments, intro-ducing dual education and digital transformation of the Western Balkan economies and companies individually.

And what are the expectations of the businessmen? First of all, quicker solutions to their problems, so that they would not con-tinue paying, both with money and lost time, the price of dishar-monized procedures and documents, regulations and practices, free interpretations of customs officers and inspectors, new rules invented overnight, mismatches of border services working hours, as a result of technical obstacles or politically motivated decisi-ons, etc. If we truly want the common market, then we can no lon-ger impose new obstacles one to each other and create additional costs for the economy. We must seriously and devotedly, eliminate

the existing ones, so that our businessmen feel the benefits of regi-onal cooperation as soon as possible and together make the region better and more attractive in the eyes of the international business community. All the more so that in reality, nothing prevents us.

In creating the architecture of a single economic regional area, both governments and businessmen can count on the chambers gathered in the Chamber Investment Forum, as the largest busi-ness platform in the region.

S. Gerxhaliu: Although there is some progress, the business com-munity and we who represent it, are not satisfied with the speed at which things are changing. We have the feeling that we are always making a step forward and three backwards. Barriers continue to exist among all countries. That is why one of our main tasks is to strengthen the dialogue between the public and private sector and the business community of the Western Balkans with Brussels in order to eliminate as many obstacles as possible in the operating of businesses and create the best possible environment for more efficient functioning of companies in the region and the arrival of investors. Brussels grants us recognition for what we do, they see us as the pillar of the bridge that connects the EU with the Western Balkans, and the businessmen perceive us as a place of useful services and the address to which they increasingly send their initiatives and problems related to business, cooperation and networking in the region. We are in the constant communication with the business community, but in order for our activities and recommendations to be even better reflection of the real needs of businessmen, we plan to establish a Business Council whose members will be the most influential business leaders from all Western Balkan economies. Also, at the proposal of the President of the Macedonian Chamber, we will work on unification of arbi-trations that are functioning within the CIF chamber members to make our common service. All the more so that the arbitration for businessmen is the fastest, most efficient and cheapest way of re-solving commercial disputes and thus contributing to strengthe-ning of the rule of law and laws, as one of the weakest points of business climate in the region.

Glasnik: The economy is always the first to build bridges of coo-peration and pave the path for better inter-state relations. How do you assess economic cooperation in the Western Balkans, what needs to be done to make it even better and to what extent is it affected by political relations?

M. Čadež: If we were to observe only growing trade, we could conclude that the inherited, unresolved issues and political tur-bulences in the region do not have any major negative effects on economic relations, unless, of course, in extreme cases such as the introduction of the Pristina taxes on goods from Serbia and Bosnia and Herzegovina, which entirely stopped the trade and which caused enormous damage not only to Serbian and Bosnian--Herzegovinian businessmen, foreign companies operating in our countries, but also to the Kosovo’s economy and the entire region.

However, for everything more than ordinary trade - for establis-hing of joint companies, consortiums, joint presentations in the world markets, for a higher inflow of foreign investments, we need a higher degree of political stability. By exacerbating relations at the political level, some processes that depend on governments and state institutions, which are important to the economy, are slowed down or stopped. Let's say, we start with the harmonizati-on of regulations, procedures, removing barriers to business, and

74

Broj 3 Mart 2019.

when political sparks start flying, these processes go to another plan. This is not good for domestic companies, or for the image of the region in the international business community.

S. Gerxhaliu: Businessmen always find a common language easier than politicians. Our common language is an economic cooperati-on. Economic cooperation is one hundred steps ahead of politics. In the Balkans, we still cannot talk about the economic cooperati-on outside the political context, but we, as chambers, put efforts to remove politics from our communication, not to beautify the past, but to think about the future, not to deal with issues that we cannot resolve and for which the solution must be sought at the politi-cal level. In addition, our cooperation is at the same time in the function of better political relations, because only through econo-mic development we can achieve political stability, social peace, acceleration of integration processes and improvement of poor perception of the region. This is one more reason for the politics to be with us, to share the common goal, and in their communication and relations, between politicians and governments in the region, to apply our model of cooperation.

Glasnik: The conclusion from the meeting in Podgorica is that the-re is no area in Europe and beyond where you can expect such a return on investments as in the Western Balkans. Could you plea-se tell us more about this claim?

M. Čadež: No matter how reasonably dissatisfied are the busines-smen and chambers as representatives of business communities with the speed at which the problems of mutual trade are resolved, it is far from the fact that the Western Balkans is no different no-wadays than five or ten years ago, it is now a better place for living, business and investing, our economies are more stable, there is less risk and more jobs ...

The economies of this region, besides having an excellent geo-graphical position - in the vicinity of developed markets, today they offer to the global investors an increasingly functional infra-structure, improved regulatory framework, lower operational costs than at competitive locations (primarily lower costs of labour and raw materials), relatively highly qualified labour force, whose quality, accessibility and mobility will be further strengthened by introducing dual education and reforming school systems accor-ding to the needs of the economy. In addition, governments in this region offer serious financial incentive packages – starting from state subsidies, through tax and customs reliefs, including agree-ments on avoidance of double taxation and free trade agreements.

However, the strongest argument for foreign investors will be a common regional market with 18 million consumers and the re-gion as a unique investment destination without barriers to busi-ness. This is even more due to the fact that the international busi-ness community does not regard us as individual players, but as a region as a whole.

S. Gerxhaliu: Creating a functional regional economic space will enable us to achieve stronger economic growth, sustainable deve-lopment and stability and make the region more competitive on the global investment map.

Serious international analyzes prove that the implementation of regional integration measures would allow a GDP growth of four percent annually in the period 2018-2022, resulting in a higher no-minal GDP of 15-17 billion at the regional level, with a tendency of further growth after 2022. We will achieve this if we create a

common market, if we remove barriers, harmonize our regulations and practices, provide better access to funding sources, increase staff mobility, create a common market - our "Schengen zone” and if development is based on the rule of law, education, digitization and innovation.

Glasnik: How do you assess the implementation of the CEFTA Agreement and is it possible to develop the unique economic spa-ce of the Western Balkans based on this agreement, given that it is the CIF’s aspiration?

M. Čadež: In a certain period, CEFTA helped and improved the si-tuation in both political and economic terms. The liberalization of trade brought an increase in mutual exchange within the region and with the European Union, allowing small companies to enter the regional market as the first step in the internationalization of business operations, but one of the key reasons why our econo-mies did not make better use of their export potential and attract more investments is the fact that in practice, agreed liberalization continues to be hampered by non-tariff barriers in trade among countries. CEFTA turned out to be powerless. CEFTA has been sur-passed, and if we really want to create a unique economic space, we need a new agreement that will include not only trade, but all those issues and elements of the future single market. Also, ma-king additional economic plans, without having any architecture or mechanism for the implementation, makes no sense anymore. This joint project implies greater investments and engagement of a larger number of people in governments and institutions, to whom this will be the only job in order to achieve the speed that businessmen rightly expect.

S. Gerxhaliu: For the Chambers in the region - CEFTA simply no longer exists. It is time to make a new regional agreement. Whe-ther it will be called CEFTA plus or otherwise, it is irrelevant. The essential is to be made in such a way to eliminate present wea-knesses, provide a mechanism that the existing agreement does not have, when there are problems and disputes that we can solve them, those who violate the rules of the game to be sanctioned, and those who draw irresponsible moves to bear responsibility for that.

Glasnik: Could you share with our readers an information about concrete projects that the CIF will implement, to which area they refer and who are the partners who will help the Forum in their implementation? The German KfW Development Bank and the German Chamber of Commerce DIHK are among them...

M. Čadež: The first common product of the joint regional chamber was an on-line investment platform which we established thro-ugh a project with the EBRD. We plan to further develop and up-grade it with new content useful for investors when deciding on investing in the Western Balkans. With the support of the German Organization for International Cooperation (GIZ), we are working to improve the export potential of the SME sector and the chamber services aimed at supporting small and medium-sized enterprises to be involved in the regional value chains, with a special focus on companies in the field of fruit and vegetable processing.

By the middle of the year, with the financial and expert assistan-ce of the Austrian Development Agency (ADA) and the Austrian Chamber of Commerce (WKO), we are launching a multi-annual project aimed at the introduction and development of dual edu-cation throughout the Western Balkans and the digital transfor-

75

Broj 3Mart 2019.

mation of the region's economies. In the first phase of the project, during this and the next year, it is envisaged to create a unique set of services of the Western Balkan Six Chambers and to strengthen the chamber capacities for more efficient support to the economy in these areas.

The European Commission has supported our project to improve the competitiveness of the Western Balkan economies and we expect signing of the contract in July at the Summit in Poznan. The main beneficiaries of the services developed through this pro-ject will be businessmen since we will provide them with: better information on foreign markets, better networking in the region, technical support in writing of projects for the European Union funds, joint appearances at international fairs, investment con-ferences and other business meetings in the world, support for inclusion in the supply chains of the large companies that are pre-sent in the region, info days and trainings for small businesses on the opportunities and benefits that the regional economic space brings to them....

S. Gerxhaliu: In addition to our activities on the introduction of dual education and digitalization of the economy of the whole re-gion, using the Austrian know-how and the excellent experience of the Serbian Chamber of Commerce, which has sufficient expe-rience

in the realization of such projects, the KfW – German program -Regional Challenge Fund (RCF) will help us in strengthening the human resources potential. It is a project aimed at supporting the development of vocational education and training in the Western Balkans and easier employment of graduate experts, by improving the skills of future workers according to the needs of the labour market. The project budget is 50 million euros, and the signing of the contract is expected in April.

The project with the Association of German Chambers of Com-merce (DIHK) is being under preparation with the aim to help further development of the chamber systems and improvement of the legislation regarding the chambers in the region through advices to the governments and parliaments, provide support to the national chambers in strengthening the advisory role in the process of establishing a regional economic zone and enable ne-tworking of the Western Balkan economies with each other and with the German economy.

Glasnik: The intention of the CIF is to be the promoter of the We-stern Balkans as a unique investment destination. A major con-tribution to this should also be provided by the new electronic platform for investing in the entire region, whose promoter will be an influential Financial Times. Could you tell us more about that?

M. Čadež: This platform (www.invesinsee.com) is a kind of a win-dow (one-stop window) that presents the region to the potential investors as a unique investment destination and its markets respectively, but it is also like a mirror for regional governments which helps them planning activities and creating measures to improve the business environment. In the coming period, we plan to promote this platform in the international business community through a series of events and publications, in cooperation with the British Financial Times and the German Handelsblatt, and introduce the Western Balkans as a unique and desirable invest-ment destination.

S. Gerxhaliu: It's not enough to do a good job, if we are not talking

about it. It is especially important to promote the region in order to change its image and the perception in the world. I am deeply convinced that this region, regardless of everything, is far better on the inside than it is seen from the outside. We must present our activities, potentials of the Western Balkan economy, the advanta-ges of investing in this region, as well as good examples from the practice of domestic and foreign companies that are present in the region, because they are the best incentive for new ventures in the Western Balkans. Also, it is important, and it is part of our regular and project activities, to have as many as possible joint appearan-ces in the world in order to present our common offer as a regi-on. We have done this several times in the past several years in Belgrade - representing ourselves as a region in front of German, French, Nordic potential partners and investors, but also abroad – for example in Japan, where all six chambers of the region came together in front of about 140 Japanese top businessmen.

76

Broj 3 Mart 2019.

Digitalno preduzetništvo ima ogromni razvojni potencijal.

Digitalno - ukorak sa novim vremenom

Konferencija "Okreni ploču” u Dubrovniku

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Fili-pović, te članice Koordinacionog odbora za žensko predu-zetništvo Slavica Striković iz NVO Ženska akcija i Slavica

Vukčević, direktorica turističke agencije Montenegro Advantures, učestvovale su u radu konferencije "Okreni ploču" koja je održana 8. i 9. marta u Dubrovniku.

Konferencija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Udru-ženja poslovnih žena "Krug" bila je namijenjena preduzetnicama i onima koje to namjeravaju da budu.

Potpredsjednica Filipović govorila je na panelu "U korak s novim vremenom – Digitalni korak". Fokus je bio na digitalnoj transfor-maciji ekonomije. Posljednjih deset godina, skoro sva područja ži-vota i rada, od trgovine, proizvodnje pa do medicinske zaštite su značajno digitalizovana. Prema riječima Filipović, neophodno je da se ekonomija prilagodi i učestvuje u digitalnoj revoluciji svih sektora.

Digitalno preduzetništvo, dodala je, ima ogromni razvojni poten-cijal koji još uvijek nije dovoljno zahvatio crnogorsku ekonomiju. Ono je danas presudno za postizanje konkurentnosti na evrop-skom tržištu.

- Privredna komora među prvima u Crnoj Gori afirmiše značaj, podstiče debatu i sprovodi programe koji su direktno vezani za nove razvojne politike grupisane oko tri ključna cilja: pametnog, održivog i inkluzivnog rasta – rekla je Filipović.

Digitalno preduzetništvo je proizvod izuzetno brzog razvoja i usva-janja ICT koje su uvele ljudsko društvo u fazu transformacije iz in-dustrijskog u informaciono doba. Privredna komora daje doprinos razvoju ICT sektora kontinuiranim organizovanjem edukacija, učećem u izradi i praćenju primjene propisa iz ove oblasti, te reali-zovanjem međunarodnih projekata koji se odnosi na unapređenje

obrazovnog sistema u oblasti sajber bezbjednosti, pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, u cilju uspješnog sprovođenja procesa di-gitalne transformacije, bilo bi poželjno da se u Crnoj Gori: oformi stručno tijelo pri Vladi koje bi koordiniralo procesom digitalne transformcije; poveća primjena digitalnih tehnologija kako u ve-likim preduzećima tako i u MSP; razvija digitalna preduzetnička kultura, pažnja usmjeri na ukupno obrazovanje a posebno na in-formatičko i talente; podrži uvođenje digitalnih tehnologija u svim fazama razvoja preduzeća i povećaju investicije u njihov razvoj podsticajnim finansijskim olakšicama; paralelno raditi na razvoju ponude i tražnje digitalnih tehnologija i kreiranju ekonomije obi-ma u tržišnom ambijentu.

- Interes je da MSP što prije digitalizuju poslovanje, ali su veoma važne i kompanije koje obezbjeđuju digitalna (tehnološka) rješenja koja se primjenjuju – rekla je Filipović.

Panelom je moderirara potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj koja je i predsjednica Jadransko-jonskog foruma privrednih komora.

Zaključak panela je bio je da je došlo vrijeme cjeloživotnog uče-nja. Sklonost promjenama i aktuelnost biće najtraženije vrline bu-dućih generacija.

Tokom konferencije su održani i paneli sa temama "Zašto u pre-duzetništvo", tokom kojeg se raspravljalo o izazovima ulaska u preduzetničke vode i "Preduzetnica na svom i po svom", gdje je potencirana uloga žene u aktiviranju materijalne i nematerijalne imovine porodice u ekonomskom smislu.

Zaključeno je da je cilj konferencije bilo otvaranje novih prilika, podsticanje i snaženje žena za ulazak i ostanak u preduzetništvu. Neravnopravnost žena direktno djeluje na ekonomiju. Zbog toga je potrebno stvarati agilne poslovne timove u kojim žene treba da imaju ključne uloge, te jačati podršku ovom vidu preduzetništva.

77

Broj 3Mart 2019.

Veoma je važno ojačati partnerstvo između ljudi i institucija u pograničnom području.

Za zajedničke projekte Crne Gore i Albanije 2,8 miliona

Drugi poziv IPA Programa prekogranične saradnje

Za zajedničke projekte Crne Gore i Albanije, potencijalnim korisnicima je na raspolaganju 2,8 miliona eura u oblastima koji se tiču zaštite životne sredine i promovisanja zapošlja-

vanja, poručeno je na konferenciji, povodom objave Drugog poziva IPA Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija 2014-2020.

"Drugi poziv, otvoren je do 27. maja 2019. godine za projektne pre-dloge koji treba da doprinesu zaštiti prirodnih resursa u jezerskim i planinskim oblastima, te jačanju zapošljivosti i socijalne inkluzi-je. Ukupna sredstva namijenjena za Drugi poziv iznose 2,8 miliona eura", istakla je zamjenica glavnog pregovarača i nacionalna IPA koordinatorka Ivana Glišević-Đurović.

Ona je ocijenila da je kvalitetna saradnja između dvije zemlje, rezultirala ugovaranjem osam projekata ukupne vrijednosti 3,2 miliona eura u okviru Prvog poziva za dostavljanje prijedloga pro-jekata, koji imaju za cilj da unaprijede kvalitet života ljudi u pro-gramskom području, u oblastima koji se tiču promocije turizma i kulturnog i prirodnog nasljeđa, zaštite životne sredine, kao i zapo-šljavanja.

Glišević-Đurović je podsjetila prisutne da su u okviru Prvog poziva podnesena 82 projektna predloga sa 9 puta većim traženim sred-stvima nego što je bilo dostupno, što ukazuje na potrebu i intereso-vanje potencijalnih korisnika s obje strane granice da zajednički realizuju projekte koji će doprinijeti unapređenju standarda i kva-liteta života ljudi u pograničnom području, što je ujedno i jedan od osnovnih ciljeva programa.

"Ovo je četvrti poziv u okviru programa prekogranične saradnje iz IPA II finansijske perspektive, koji se sprovodi putem indirektnog upravljanja sredstvima Evropske unije. To znači da ulogu Ugovor-nog tijela obavlja Direktorat za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći u okviru Ministarstva finansija, te će i ovaj poziv in-stitucije sistema sprovoditi samostalno, a u skladu sa pravilima i procedurama propisanim od strane Evropske komisije", istakla je v.d. generalne direktorice Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći Ministarstva finansija Marija Vukčević.

Zamjenik ministra za Evropu i vanjske poslove Republike Albanije Sokol Deđa, istakao je da se Program sprovodi veoma uspješno, te iskazao uvjerenje da će i budući projekti doprinijeti konkretnim rezulatatima važnim za život građana u pograničnom području.

"Veoma je važno ojačati partnerstvo između ljudi i institucija u po-graničnom području", naglasio je Deđa.

Programska menadžerka za teritorijalnu saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Donata von Sigsfeld, saopštila je da je regionalna saradnja visoko na agendi Evropske unije, te istakla da je Crna Gora veoma uspješna kada je riječ o upravljanju pro-gramima prekogranične saradnje i pokazala značajne kapacitete u vođenju programa koji se sprovode u indirektnom upravljanju.

Šefica Zajedničkog tehničkog sekretarijata Sanja Todorović, pred-stavila je ciljeve Drugog poziva, dostupne iznose, kao i opšta pra-vila za prijavljivanje projekata od strane potencijalnih korisnika.

78

Broj 3 Mart 2019.

Nova zanimanja prilagođena potrebama privrede

Prezentacija projekta HISTEK

Projekat HISTEK - mreža visoko specijalizovanih eksperata u ključnim razvojnim tehnologijama predstavljen je na sa-stanku predstavnika malih i srednjih preduzeća u Privre-

dnoj komori, 19. marta 2019. godine

Projekat koji realizuju Privredna komora Crne Gore kao partner i Ministarstvo prosvjete kao vodeći partner, te privredne komore Ti-rane, Barija, Univerzitet "Aleksander Moisiu” i Fondacija "Antonio Kućovilo”, predstavila je Ksenija Đukanović, članica projektnog tima Privredne komore.

Cilj projekta HISTEK je osnivanje novog prekograničnog klastera, koji će okupiti mala i srednja preduzeća, obrazovne ustanove i na-dležne državne organe, istakla je Đukanović. Glavni cilj dvogodi-šnje implementacije Projekta je izarada i sprovođenje nastavnog programa za novi profil zanimanja prilagođen potrebama malih i srednjih preduzeća. Uspostavljanjem novog prekograničnog kla-stera, u čijem sastavu treba da budu mala i srednja preduzeća, obrazovne ustanove i nadležni državni organi, zajednički će se ra-diti na definisanju jedinstvenih standarda za potrebe profilisanja inovativnog tehničkog profila zanimanja, dok će izrađeni i sprove-deni programi obuke primjereni novouspostavljenom profilu pred-stavljati primjer dobre prakse koji će se dijeliti i koristiti u regionu.

Đukanović je rekla da će najvažniji projektni rezultat obuhvatiti strukturiranje novih nastavnih planova i odjeljenja za obuku, koji bi pored teorijske nastave trebalo da uključuje i praktično učenje (obuka na licu mjesta/šegrtovanje) koje će se odvijati direktno u

okviru malih i srednjih preduzeća.

Sertifikatom o kompetencijama će biti zajednički definisani krite-rijumi evaluacije i izdavanja sertifikata o stečenim kompetencija-ma (formalnim i neformalnim), koji će biti u skladu sa Evropskim Instrumentom Transparentnosti i završna stečena kvalifikacija će biti primjenljiva u različitim zemljama i sistemima u okviru EU.

Takođe, biće izrađen informatički alat "Praktično učenje za MSP u prekograničnoj oblasti”, koji će sadržati Vodič i Obrasce o mode-lima integracije teorijskog sadržaja u kontekst praktične nastave, čime će se obezbijediti tehnička i operativna uputstva o tome kako organizovati praktičnu nastavu u okviru MSP u saradnji sa obra-zovnim i naučno-istraživačkim institucijama. Dok će se izradom "Prekograničnog Vodiča za Mentore za MSP” definisati metode rada kojima će se ojačati i učiniti efikasnijim veze između men-tora i učesnika u procesu učenja kroz mentorstvo uspostavljeno i organizovano na principima dualnog obrazovanja. Vodič će se fokusirati na sljedeće teme: "Izgradnja odnosa mentor-preduzeće” i "Strategija mentorstva”.

Na sastanku su predstavljeni rezultati ankete koju je sprovela Pri-vredna komora Crne Gore u cilju analize potreba malih i srednjih preduzeća za ključnim tehnologijama u Crnoj Gori.Istaknuto je i da srednje škole već iskazuju interesovanje da unaprijede svoj na-stavni program tako što će uključiti profil zanimanja u skladu sa interesom iskazanim u sprovednoj anketi. Predstavnicima malih i srednjih preduzeća je saopšteno da će njihova uloga u HISTEK-u biti najznačajnija kroz pružanje obuke školama za nove programe.

79

Broj 3Mart 2019.

Aktivni poslovni model i tržišna promocija klastera kreativne industrije

Pravila EBRD-a i elektronski sistem javnih nabavki

U sklopu aktivnosti projekta "Bolji pristup rastu – klasteri i konkuren-tnost, umrežavanje u Jadranskom

regionu – BACAR”, finansiranog u okviru IPA programa prekoogranične saradnje Hr-vatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014-2020, u kojem je Privredna komora Crne Gore jedan od partnera, 13. i 14. marta 2019. organizovana je prekogranična radi-

U Privrednoj komori Crne Gore 21. marta 2019. godine u okviru sara-dnje sa Evropskom bankom za ob-

novu i razvoj organizovana je radionica na temu "Pravila EBRD-a i elektronski sistem javnih nabavki”.

Predavanje je održala Yulia Martyushina, pomoćnik direktora i stručnjak EBRD-a za javne nabavke i Richard Gargrave, sektor za politiku nabavke pri EBRD, dok je radi-onici prisustvovalo 30 zaposlenih iz raz-

onica na temu "Aktivni poslovni model i tržišna promocija klastera kreativne indu-strije".

Radionica je održana u hotelu Cattaro u Ko-toru u organizaciji Opštine Kotor, koja je vo-deći partner na ovom projektu, a prisustvo-vali su joj predstavnici klastera kreativne industrije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

ličitih crnogorskih preduzeća privatnog i javnog sektora.

Na radionici su učesnici upoznati sa osno-vama poslovanja Evropske banke za ob-novu i razvoj, ko su oni i šta rade, kako pokušavaju da postignu svoje ciljeve. Pre-zentovane su politike, pravila i principi jav-nih nabavki EBRD-a, kao i implementacija projekata kao osnov za uspijeh.

Na primjerima iz prakse učesnici su dobili

Radionica je imala cilj sticanje znanja i vještina iz oblasti kreiranja poslovnih i fi-nansijskih modela, kreiranja vizije i finan-sijskih ciljeva preduzeća, tržišne promocije i kreiranja brenda. Takodje, bilo je riječi o narednim aktivnostima planiranim u okvi-ru projekta BACAR, među kojima je učešće preduzetnika sa teritorije Boke na međuna-rodnom sajmu u Mostaru.

mogućnost prikaza za efikasno korištenje elektronske platforme za javne nabavke klijenata EBRD-a (ECEPP), kao i u razvoj standarda dokumenata javnih nabavki.

Brojne i ciljno usmjerene teme radionice su, prema analizama popunjenih anketa, uspjele da "probude želju za dodatnim usa-vršavanjem učesnika". Predavanje je bilo fokusirano na pronalaženje načina za efi-kasnu organizaciju aktvnosti u ograniče-nom vremenu koje je na raspolaganju.

Šema EU za mlade profesionalce sa Zapadnog Balkana

Učesnici projekta "Šema EU za mlade profesionalce sa Zapadnog Balka-na” posjetili su Privrednu komo-

ru 19. marta 2019. godine i sa direktorom Sektora za obrazovanje i kvalitet prof. dr Mladenom Perazićem i njegovim saradni-cima razgovarali o najboljim praksama EU, lekcijama o politikama i akcijama iz oblasti obrazovanja, zapošljavanja, te mobilnosti.

Članovi delegacije bili su predstavnici Al-banije, Makedonije, Srbije, i Kosova.

Šema EU za mlade profesionalce sa Zapa-dnog Balkana je projekat koji je 2016. go-dine iniciran u okviru Berlinskog procesa, finansira se kroz Višekorisničku IPA-u i

u programu učestvuju državni službeni-ci šest pomenutih zemalja regiona. Cilj projekta je da, u kontekstu reforme javne uprave, doprinese napretku u procesu in-tegracija i produbi regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu. U okviru prve faze pro-jekta, koja je završena, učesnici su boravili na prestižnim univerzitetima u Francuskoj i Belgiji. U toku je sprovođenje druge faze, koja uključuje regionalnu razmjenu uče-snika i njihov dvonedjeljni boravak u naci-onalnim institucijama od 17. do 30. marta 2019.

Projekat sprovodi na nivou regiona Britan-ski savjet, kancelarija na Kosovu. Predstav-nik Crne Gore koji učestvuje na navede-

nom projektu je Kancelarija nacionalnog koordinatora za IPA-u, koja je istovremeno i nacionalna kontakt tačka.

Direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet upoznao je sagovornike sa ulogom Privre-dne komore u formiranju poslovnog am-bijenta, kao i procesima u reformi obrazo-vanja u koje je uključena ova asocijacija. Potencirao je ulogu Komore u sprovođenju projekta dualnog obrazovanja. Goste je iz-među ostalog interesovala organizacija i aktivnosti Komore, njene članice i zastupa-nje njihovih interesa, uticaj regionalne raz-vijenosti privrede na zapošljivost i mobil-nost svršenih učenika i studenata, te koja su deficitarna i atraktivna zanimanja.

80

Broj 3 Mart 2019.

Povećanje proizvodnje i pozicioniranje Željezare kao prepoznatljivog proizođača legiranih čelika na evropskom tržištu značilo bi i poslovanje bez gubitaka.

81

Broj 3Mart 2019.

Cjelokupna proizvodnja za inostrane kupce

Erkut Alkaya, izvršni direktor kompanije Tosçelik Special Steel

Glasnik: Kako je nikšićka Željezara Toščelik završila poslovnu 2018. godinu sa aspekta proizvodnih i finansijskih rezultata? Na-pravite poređenje prošlogodišnjih rezultata sa onim iz 2017. godi-ne.

E. Alkaya: Prihodi kompanije Tosçelik Special Steel porasli su za oko 20% u 2018. godini u odnosu na 2017. Proizveli smo oko 30.000 tona ingota i 20.000 tona gotovih proizvoda u 2018. Strategija kom-panije Tosçelik Special Steel je da se fokusira na proizvodnju više proizvoda s dodatom vrijednošću, a ne na proizvodnju čelika sa nižom dodatom vrijednošću, isključivo zbog tržišnih uslova.

Glasnik: Nedavno ste kazali da je fabrika poslovala sa gubitkom - kolikim i zašto?

E. Alkaya: Iako je zabilježen porast prihoda kompanije 2018. go-dine u odnosu na 2017., kompanija je ipak zavrsila godinu sa gu-bitkom. Međutim taj gubitak nije toliko veliki da se situacija ne bi mogla popraviti u narednom periodu. Može se reći da je poslovanje bilo blizu "pozitivnoj nuli", što nam je prije svega cilj. Glavni izazov je niska cijena legiranih čelika na tržištu. Nažalost, proizvođači iz Kine prodaju subvencionirane proizvode na tržištima Evropske Unije, što dovodi do pada cijena ovog metala. Evropska Unija bi to trebala zaustaviti. Kineska vlada obezbjeđuje do 13,5% subvencija proizvodjačima legiranih čelika koji se prodaju na tržištima EU i niko još da se pozabavi tim problemom. To je razlog zbog koga su mnogi proizvođači legiranih čelika u Istočnoj Evropi otišli u ste-čaj. Međutim, kao dio velike grupe, to smo tolerisali i još uvijek se borimo.

Glasnik: Kakva su poslovna očekivanja za 2019. godinu?

E. Alkaya: Očekujemo da će se Tosçelik Special Steel izboriti sa svim izazovima, i prije svega poslovanje 2019. završiti bez gubit-ka. Takođe, cilj nam je da budemo zdrava kompanija koja se sama može uspješno razvijati i pozicionirati na evropskom tržištu.

Glasnik: Kako bi ocijenili rad i poslovanje Željezare od 2012. godi-ne kada je turska kompanija Tosyali kupila ovu, nekada najveću crnogorsku fabriku?

E. Alkaya: Definitivno se poboljšava i raste. Sada bolje razumijemo dinamiku tržišta legiranog čelika i shodno tome zauzimamo svoj stav i poziciju.

Glasnik: Koliko ste investirali u Željezaru, u koje pogone i opremu? Koliko radnika zapošljavate?

E. Alkaya: Do sada je u fabriku uloženo više od 10 miliona eura. U kompaniji su zaposlena 302 radnika sa punim radnim vremenom.

Glasnik: Jeste li investiranjem u proizvodnju smanjili ekološke probleme?

E. Alkaya: Kompanija Tosçelik Special Steel je završila sve potreb-ne investicije radi zaštite životne sredine i jedna je od najboljih ekološki prihvatljivih fabrika čelika u regionu. Trenutno nemamo problema na ovom polju.

Glasnik: Insistirate na razvoju Fabrike kroz proizvodnju visoko-kvalitetnih, legiranih čelika, što je za respekt, s obzirom da ovi čelici imaju izuzetno visoku cijenu u odnosu na obične. Kažete da Vam je cilj da postanete najveći proizvođač legiranih čelika u Evropi. Kako planirate da ostvarite ovaj cilj, koji je, iz sadašnje per-spektive, prilično ambiciozan?

E. Alkaya: Prvo, EU treba da reguliše tržište i zaustavi uvoz sub-vencioniranih legiranih čelika u Evropu. Ako se to dogodi, Tosçelik Special Steel će steći veliko tržišno učešće u Evropi za segment le-giranog čelika koji se procjenjuje na oko 10 miliona tona godišnje. Mi smo pripremljeni za ovakav tržišni nastup jer imamo dovoljno znanja i iskustva.

Glasnik: Da li proizvodnja visokokvalitetnih tj. legiranih čelika ima trend rasta?

E. Alkaya: Naša kompanija se bavi izradom isključivo visokokvali-tetnih tj. legiranih čelika. Naš cilj je povećanje proizvodnje i pozici-oniranje Željezare kao prepoznatljivog proizođača legiranih čelika na evropskom tržištu.

Glasnik: Koji pogoni rade u Željezari? Odakle nabavljate sirovinu - staro željezo i ko su kupci proizvoda ove fabrike?

E. Alkaya: Trenutno su aktivni pogoni Čelicana, Kovačnica i Rad-vent. Otpad kupujemo od trgovaca iz Crne Gore i regiona.

Glasnik: Koji su Vam najveći problemi u radu? Ili sa kojim se iza-zovima se susrijećete?

E. Alkaya: Tržišni uslovi o kojima sam već govorio. Podsjetiću da je teško biti konkurentan sa proizvođačima legiranih čelika koje njihova država subvencionira, pa smo u neravnopravnom položaju na tržištu.

Glasnik: Da li se proizvodi iz Toščelika izvoze na inostarna tržišta i u koje zemlje?

E. Alkaya: Tosčelik Special Steel je izvozno orjentisana kompanija koja 100% svojih gotovih proizvoda plasira na tržištima Evropske unije (Njemačka, Italija, Francuska, Rumunija), Velike Britanije, Turske, Srbije.

82

Broj 3 Mart 2019.

Total production for foreign buyers

Erkut Alkaya, Executive Director of the company Tosçelik Special Steel

Glasnik: How did the Nikšić-based Ironworks end the business year 2018 in terms of production and financial results? Can you compare the last year’s results with the results from 2017?

E. Alkaya: The revenues of the company Tosçelik Special Steel increased by around 20% in 2018 in comparison to 2017. In 2018, we produced around 30,000 tons of ingots and 20,000 tons of finished products. The strategy of the company Tosçelik Special Steel is to focus on the production of more value added products, and not on the production of low value added steel, exclusively because of market conditions.

Glasnik: You have recently said that the company was operating with a loss – how great was the loss and what caused it?

E. Alkaya: Despite the fact that the company recorded increase in revenues in 2018 when compared to 2017, the company neverthe-less ended this year with loss. However, the loss is not so great that the situation could not be improved in the upcoming period. It can be said that the operating was close to "positive zero”, which is primarily our goal. Our main challenge is the low price of the alloy steel on the market. Unfortunately, the producers from Chi-na are selling subsidized products on the markets of the European Union, which leads to the fall in prices of this metal. The European Union should stop this. The Chinese Government gives up to 13.5%

of subsidies to the producers of alloy steel sold on the EU markets and there is still no one to address this issue. For this reason many producers of the alloy steel in the Eastern Europe went bankrupt. However, as part of a large group, we have tolerated this and we are still struggling.

Glasnik: What are your business expectations for 2019?

E. Alkaya: We expect that Tosçelik Special Steel will surpass all the challenges, and first of all, end its business operations in 2019 without loss. Also, our goal is to be healthy company that can de-velop successfully on its own and position itself on the European market.

Glasnik: How would you assess the work and operation of the Ironworks since 2012, when the Turkish company Tosyali bought this, once the largest Montenegrin plant?

E. Alkaya: It is definitely growing and improving. Now we better understand the dynamics of the alloy steel market and accordin-gly we are taking our attitude and position.

Glasnik: How much have you invested in the Ironworks, in which plant sections and equipment? How many employees do you hire?

E. Alkaya: So far, we invested over 10 million euro in the plant. The company has 302 full-time employees.

83

Broj 3Mart 2019.

Glasnik: Did you reduce environmental problems by investing in the production?

E. Alkaya: The company Tosçelik Special Steel made all the neces-sary investments to protect the environment and it is one of the best environmentally friendly ironworks in the region. Currently, we do not have any problems in this field.

Glasnik: You insist on the development of the Plant through the production of high-quality, alloy steel, which is respectable, given that this steel has an extremely high price compared to ordinary one. You said that your goal is to become the largest alloy steel producer in Europe. How do you plan to achieve this goal, which, from the current perspective, is quite ambitious?

E. Alkaya: Firstly, the EU should regulate the market and stop im-ports of subsidized alloy steel into Europe. If it happens, Tosçelik Special Steel will gain high market share in Europe for a segment of alloy steel which is estimated at 10,000 million tons per year. We are ready for such market appearance given that we have enough knowledge and experience.

Glasnik: Does the production of high-quality alloy steel have a growing trend?

E. Alkaya: Our company is exclusively engaged in the production

of high-quality alloy steel. Our goal is to increase the production and improve the position of the Ironworks as a recognizable pro-ducer of the alloy steel on the European market.

Glasnik: Which sections in the Ironworks are presently in func-tion? Where do you purchase the raw material - the old iron and who are the buyers?

E. Alkaya: Currently the active sections are Mill Works, Blacksmith section and Radvent. We buy waste from traders from Montenegro and the region.

Glasnik: What are the greatest challenges you are facing in your work?

E. Alkaya: Those are the market conditions which I have already mentioned. I will remind you that it is difficult to be competiti-ve with steel alloy producers who are subsidized by their gover-nments, which puts us in the unequal position on the market.

Glasnik: Do you export the Toščelik products to foreign markets and to which countries?

E. Alkaya: Tosçelik Special Steel is an export-oriented company which places 100% of its finished products on the European Union markets (Germany, Italy, France, Romania), Great Britain, Turkey, and Serbia.

Increasing the production and positioning of the Ironworks as a recognizable producer of alloy steel on the European market would also mean doing business without loss.

84

Broj 3 Mart 2019.

Svijetvijesti

SAD grade nuklearne elektrane u Indiji

Sjedinjene Američke Države gradiće šest nuklearnih elektrana u Indiji.

Sporazum o tome je objavljen nakon sa-stanka američkih i indijskih službenika u okviru devetog kruga Indijsko-američkog strateškog dijaloga o sigurnosti u Vašing-tonu, navode indijski mediji, prenosi Ana-dolija.

- Obvezali smo se na jačanje bilateralne sigurnosti i civilne nuklearne saradnje, što uključuje osnivanje šest američkih nukle-arnih elektrana u Indiji - piše u zajedničk-om saopštenju.

Indija je potpisala sporazume o civilnoj nuklearnoj saradnji i sa Francuskom, Ru-sijom, Kanadom, Argentinom, Australijom, Šri Lankom, Velikom Britanijom, Japanom, Vijetnamom, Bangladešom, Kazahstanom i Južnom Korejom.

Finansijska industrija iz Britanije odlazi u Dablin

Uticaj Brexita na finansijsku industriju Ve-like Britanije veći je nego što se očekivalo, a, prema posljednjem istraživanju, više od 275 finansijskih firmi povlači iz Velike Bri-tanije ukupno 1.200 milijardi dolara.

Kako prenosi Tanjug, Dablin je lokacija koja najviše privlači rukovodioce finansijskih firmi, a stručnjaci su izbrojali 100 preselje-nja u glavni grad Irske.

Slijede Luksemburg (60), Pariz (41), Fran-kfurt (40) i Amsterdam (32).

Za Frankfurt su se posebno odlučile banke, a za Amsterdam trgovačke platforme i tr-govačke kuće.

Taj broj nastaviće rasti u sljedećim godina-ma, a šef istraživačkog centra "New Finan-cial" William Wright kaže da je London, kao finansijski centar, iznenađujuće pogođen planiranim izlaskom iz Evropske unije.

- To će smanjiti uticaj Velike Britanije u

evropskoj finansijskoj i bankarskoj indu-striji, poreske prihode od industrije i izvoz finansijskih usluga u EU - rekao je Wright.

Trump prijeti BMW-u i Mercedesu

Američki predsjednik Donald Trump kri-tikovao je evropske prodavce automobila, sugerišući mogućnost nametanja carin-skih tarifa kompanijama kao što su BMW i Mercedes ukoliko ne izgrade nove fabrike na tlu SAD.

U intervjuu za Fox Business Network, Trump je kazao kako je odbio predloge iz Brisela da automobilske carine između EU i SAD-a budu jednake nuli.

"Oni imaju BMW, imaju Mercedes, imaju mnogo dobrih automobila koji dolaze ova-mo. Želim da se takvi automobili prave ovdje”, rekao je predsjednik SAD, prenosi Bankar.

Trumpovi komentari dolaze mjesec dana nakon što je tamošnje ministarstvo eko-nomije sačinilo izvještaj o učinku uvoza automobila na nacionalnu sigurnost. Iako izvještaj nije objalodanjen, postoje indicije da uvoz automobila iz trećih zemalja po-goršava trgovinski deficit.

Trump ima rok do sredine maja da donese bilo kakvu odluku vezanu za izvještaj. Ono što može učiniti jest podići tarife na 25 po-sto na sve automobile ili na samo specifič-ne automobilske dijelove.

"Chevrolet nikada neće biti prihvaćen u Evropi kao što je Mercedes ovdje. To nije dobar dogovor" zaključio je Trump.

Ideja podizanja carina na automobile iz Evropske unije naišla je na neodobravanje članova Kongresa iz obje stranke, kao i ne-odobravanje pojedinih predstavnika Bijele kuće.

Ovo su zemlje EU sa najviše slobodnih radnih mjesta

Stopa slobodnih radnih mjesta u Evrop-skoj uniji i Eurozoni porasla je u četvrtom tromjesečju 2018. na 2,3 posto, pokazuju sezonski neusklađeni podaci Eurostata, prenosi Index.

U trećem prošlogodišnjem tromjesečju u EU iznosila je 2,1, a u eurozoni 2,2 posto. Stopa pokazuje nepokrivenu potražnju za radnom snagom.

I u EU i u Eurozoni najviše problema s pro-nalaženjem radnika zabilježeno je na kraju

prošle godine u uslužnom sektoru, sa sto-pom slobodnih radnih mjesta od 2,6 posto. U industriji i u građevinskom sektoru izno-sila je 2,1 posto u EU, te 2,0 posto u eurozoni.

Među zemljama čijim je uporedivim po-dacima Eurostat raspolagao, najvišu stopu slobodnih radnih mjesta u četvrtom kvar-talu 2018. bilježi Češka, od 6,0 posto. Slijede Belgija i Njemačka sa 3,4 posto, a Austrija sa 3,1 posto.

Najnižu stopu slobodnih radnih mjesta za-bilježila je Grčka, od 0,4 posto. Slijede Bu-garska, Irska, Španija i Portugalija sa po 0,9 posto.

U Hrvatskoj je stopa slobodnih radnih mje-sta u pomenutom tromjesečju skliznula na 1,4 posto, najniže u nešto više od godi-nu dana. Slabiju nepokrivenu potražnju za radnom snagom u četvrtom kvartalu regi-strovale su još Estonija, Irska i Litvanija.

Najveći skok potražnje za radnom snagom u odnosu na isti period prethodne godine zabilježile su Češka, Austrija, Malta i Nje-mačka.

Eurostat je izdvojio u posebnu tablicu po-datke za Dansku, Francusku, Italiju i Maltu, budući da nisu "striktno" uporedivi.

Investicioni fond štiti kompanije od stranih preuzimanja

Njemačka namjerava do kraja godine da usvoji zakon o osnivanju državnog fonda koji će štititi kompanije od stranih preu-zimanja, kazali su vladini izvori, dodajući da u Berlinu uviđaju da više ne mogu sve prepustiti tržištu.

Ministar ekonomije predložio je osnivanje takvog fonda u februaru u sklopu nove in-dustrijske strategije. U tom su dokumentu kao ključni industrijski sektori u narednih deset godina izdvojeni sektor čelika i alu-minijuma, hemijski i sektor proizvodnje i projektovanja mašina, optika, automobilski i sektor medicinske opreme, zelene tehno-logije, vojna industrija, vazduhoplovstvo i trodimenzionalno štampanje.

Među kompanijama čiji je opstanak Peter Altmaier ocijenio ključnim za ekonomiju u

85

Broj 3Mart 2019.

cjelini izdvojeni su, između ostalog, Deut-sche Bank, Thyssenkrupp, Siemens i veliki njemački proizvođači automobila, prenosi Bankar.

Vlada radi na nacrtima zakona a fond bi mogao početi s radom sljedeće godine, ka-zala su u utorak tri izvora za Reuters.

Zamišljeno je da državni investicioni fond sarađuje s privatnim sektorom na kupovini vlasničkih udjela u kompanijama kako bi se otkonila neželjena preuzimanja, kazala su dva visoka izvora u vladi koja su željela da ostanu anonimna.

Država bi mogla kupiti udio i potom ga u što kraćem roku prodati privatnim investitori-ma, kazao je jedan od njih.

Drugi pak dodaje da bi u pojedinim sluča-jevima fond mogao od samog početka sa-rađivati s privatnim ulagačima.

"Njemačka je dosada previše zazirala od definisanja vlastitih interesa. To se počelo mijenjati”, kazao je prvi izvor.

"Vidimo da više ne možemo sjediti prekri-ženih ruku i sve prepustiti tržištu”, dodao je.

"To znači da je potrebna veća zaštita drža-ve”, naglasio je.

Fondom bi mogla upravljati državna ra-zvojna banka KfW ili bi se osnovala sasvim nova institucija koja bi upravljala vlasnič-kim udjelima, napominje drugi izvor.

Ulaganja bi bila ograničena na "izuzetne slučajeve”, a udjeli bi se kupovali na ogra-ničeni vremenski period, kazao je portparol ministarstva ekonomije.

Ti bi slučajevi uglavnom ciljali na zaštitu ključne infrastrukture i temeljili bi se na ocjeni vlade da određeni investitor izvan Evrope predstavlja prijetnju nacionalnim interesima Njemačke, kazao je portparol.

Decenijama su njemački političari slijedili "ordoliberalna” načela poslijeratnog mini-stra ekonomije Ludwiga Erharda, koji je smatrao da o gubitnicima i dobitnicima mora odlučivati tržište. Zadatak je države tek da osigura okvir za ravnopravno trži-šno takmičenje, tvrdio je Erhard.

Aktuelni je zaokret u Berlinu odgovor na preobražaj Kine iz klijenta u konkurenta. Dodatni su podsticaj prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa jednostra-nim trgovinskim sankcijama i višim cari-nama, ističu izvori u vladi.

Posle 45 godina Austrija ostvarila suficit u budžetu

Austrija je u prošloj godini ostvarila cilj koji je odredila vlada u Beču i "tijesno” ostvarila suficit.

Prema podacima Statističkog zavoda, uku-pni državni budžet, po prvi put od 1974. go-dine, zabilježio je suficit od 0,1 odsto BDP-a.

U apsolutnim brojkama to znači da je su-ficit ukupnog držanog budžeta iznosio 426 miliona eura.

Godinu dana ranije, budžet je bilježio defi-cit u visini od 0,8 odsto, to jest 2,8 milijardi eura. Javni dug je smanjen sa 78,2 na 73,8 odsto BDP-a.

Generalni direktor Statisičkog zavoda Ko-nrad Pezendorfer ističe da je pozadina odličnog rezultata "veoma dobra privredna godina”, što je dovelo do značajnih prihoda i bolje situacije na tržištu rada. Uticaja su imale i niske kamate, kao i disciplina u dr-žavnim troškovima, Bankar.me.

Kinezi preuzeli 28.000 kompanija u EU

Kineski investitori su 2007. godine imali većinsko vlasništvo u gotovo 5.000 kompa-nija u Evropskoj uniji, a za 10 godina taj broj je premašio 28.000, prenosi portal Seebiz.

Samo u 2017. godini oni su u EU obavili 114 akvizicija ili spajanja, a koncentrisani su u nekoliko sektora - IT, automobilskoj i aero-nautičkoj industriji.

I ulagači iz Indije su u istom periodu znatno povećali broj firmi koje kontrolišu, i to sa 2.000 na 12.000, a ruski sa 1.600 na 12.000.

U izvještaju koji je objavila Evropska komi-sija piše da strani vlasnici kontrolišu goto-vo tri posto kompanija u EU i 35 posto imo-vine, a zapošljavaju oko 16 miliona radnika.

Na tradicionalne ulagače iz razvijenih

ekonomija, kao što su Sjedinjene Američ-ke Države, Kanada, Švajcarska, Australija i Japan, otpada više od 80 posto imovine u stranom vlasništvu.

Dobit Saudi Aramco 224 milijarde dolara

Najveća svjetska naftna kompanija poslo-vala je u prošloj godini s dobiti od 224 mi-lijarde dolara, obavijestila je agencija Fitch Ratings na osnovu uvida u poslovne knjige saudijske kompanije, zatvorene nakon na-cionalizacije.

Prošlog četvrtka Aramco je saopštio kako namjerava da kupi 70-postotni udio u ta-kođe saudijskom petrohemijskom divu SABIC-u za 69,1 milijardu dolara, čime bi se de facto spojile dvije najveće kompanije u Saudijskoj Arabiji.

Saudi Aramco planira da finansira tu transakciju izdavanjem obveznica pa su prvi put od nacionalizacije, sprovedene prije više od 40 godina, omogućili uvid u svoje poslovne knjige agencijama Fitch i Moody's.

Agencija Fitch ocijenila je kreditnu sposob-nost kompanije ocjenom 'A+', stepen ispod najviše investicijske kategorije, uz obrazlo-ženje da većinu njene zarade preuzima vla-da Saudijske Arabije, koja njome finansira oko 70 posto projektovanih državnih priho-da ukupnog iznosa 260 milijardi dolara.

Kada bi kompanija bila nezavisna od drža-ve, ocjena bi bila 'AA+' s obzirom na finan-sije, ogromne rezerve ugljovodonika i niske troškove proizvodnje, napominju u Fitchu.

U Aramcu procjenjuju dokazane rezerve nafte na 227 milijardi barela, a ukupne re-zerve ugljovodonika na 257 milijardi barela ekvivalenta nafte, što bi odgovaralo vijeku trajanja rezervi od 52 godine, konstatuju u agenciji, zaključujući da su rezerve solidne, mjereno međunarodnim standardima, Po-slovni.hr.

86

Broj 3 Mart 2019.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić istakao je da su naše zemlje pojedinačno isuviše male da bi ostvarivale maksimalnu korist od inicijative 16+1, ali bi u okviru regionalne saradnje mogle ostvariti sinergijski efekat.

Dan otvorenih vrataCentralno evropska trgovinska i logistička zona u Budimpešti

Poslovna zona "Central European Trade and Logistics Coo-peration Zone (Centralno evropska trgovinska i logistička zona), sa sjedištem u Budimpešti, okuplja vodeće kineske

privrednike zainteresovane za saradnju s privrednicima iz zema-lja srednje i jugoistočne Evrope. CECZ u cilјu promocije i bolјeg povezivanja kompanija istočne Evrope i kineskih kompanija, a pod pokrovitelјstvom Ministarstva trgovine NR Kine organizu-je Opšti Kineski Sajam CHINA BRAND FAIR 2019. U cilјu što bolјe organizacije ovogodišnjeg sajma, CECZ je od 8. do 10. marta 2019. u Višegradu organizovala "Dan otvorenih vrata za komore jugoi-stočne Evrope". Na ovom događaju prisutno je bilo 10 privrednih komora, koje su imale priliku da predstave svoj rad, usluge koje nude, a predstavnici su izrazili želju za uspostavljanjem inten-zivnije saradnje sa CECZ-om u svrhu povećanja ulaganja, jačanja spoljnotrgovinske razmjene i uspostavljanja novih poslovnih veza Kine i CEI zemalja. Privrednu komoru Crne Gore predstavljao je potpredsjednik Ivan Saveljić.

S druge strane ovo je bila prilika da se predstavnici komora ne-posredno upoznaju sa djelokrugom rada i aktivnostima poslovne zone, ali i da definišu nove međusobne modele saradnje za nove poslovne mogućnosti preduzetnika i kompanija i uvećanje trgo-vinske razmjene i među samim zemljama centralne i jugoistočne Evrope.

Proces saradnje 16+1, pored nekoliko zemalja centralne i istočne Evrope, uključuje i devet država Balkana, i to: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju, Bu-garsku i Rumuniju. Pomorski dio veze "Pojasa i puta” sa Balkanom predstavlja grčka luka Pirej na Mediteranu, kao važna destinacija za transport robe na Balkanu i u Evropi.

Predstavnici CHINA BRAND FAIR-a imali su prezentaciju o propi-sima i zakonima koji regulišu uvoz hrane u Kinu i dali su mnoge druge informacije od značaja za unapređenje saradnje privrednika iz CEI zemalja sa kineskim kompanijama, i povećanje spoljnotrgo-vinske razmjene sa NR Kinom.

U Budapest Experience centru u Budimpešti će se od 3. do 5. juna 2019. održati još jedno izdanje sajma China Brand Fair(nekadašnji China Smart Fair), koji organizuju CZEC i ChinaCham Hungary.

Predstavnicima CECZ-ija, Privrednu komoru i invetsicione mo-gućnosti u Crnoj Gori za potencijalne investitire iz Kine, predstavio je potrpredsjednik Komore Ivan Saveljić.

Istakao je između ostalog da su naše zemlje pojedinačno isuviše male da bi ostvarivale maksimalnu korist od ove inicijative, ali bi u okviru regionalne saradnje mogle ostvariti sinergijski efekat. Naše firme pojedinačno imaju relativno skromne potencijale, resurse i proizvodnje, da bi ozbiljnije mogle da konkurišu razvijenijim kom-panijama pa je zato važno da ih povezujemo, podstičemo na for-miranje izvoznih klastera i da zajednički nastupaju kako u regionu tako i na trećim tržištima.

Iskazao je zainteresovanost Privredne komore da, nakon detaljni-jeg i direktnog upoznavanja sa povoljnostima koje se nude privre-dnicima, učestvuje u radu sljedećeg Sajma u Budimpešti.

Na marginama poslovnog događaja, potpredsjednik Saveljić je uspostavio kontakt sa predstavnicima privrednih komora Krušev-ca, Sombora, Republike Srpske, Federacije BiH, Rumunije, Slovač-ke, Mađarske, Ukrajine i Slovenije.

87

Broj 3Mart 2019.

Memorandum o saradnji sa Šangajskim međunarodnim arbitražnim centrom

Razgovori sa delegacijom Šangaja

Memorandum o saradnji Arbitražnog suda koji djeluje pri Privrednoj komori Crne Gore i Šangajskog međunaro-dnog arbitražnog centra potpisan je 29. marta 2019. go-

dine u Podgorici.

Sporazum su potpisali predsjednik Arbitražnog suda pri Privre-dnoj komori Crne Gore Vesko Božović i predsjednik Kineskog sav-jeta za promociju međunarodne trgovine CCPIT Yang Jianrong.

Ocijenjeno je da je ovaj dokument osnov ne samo saradnje pome-nute dvije institucije, već i najava jačanja veza privrednih komora, te dvije ekonomije.

Potpisivanju je prethodio sastanak delegacije iz Šangaja koju su činili predstavnici CCPIT, Međunarodne privredne komore i kom-panija tog grada sa potpredsjednikom Komore Ivanom Saveljićem, njegovim saradnicima i predstavnicima špediterskih preduzeća.

Potpredsjednik Saveljić je goste upoznao sa organizacijom Pri-vredne komore i značajnom ulogom koju ima u razvoju ambijenta za poslovanje i crnogorske ekonomije. On je govorio o makroeko-nomskim kretanjima u državi od sticanja nezavisnosti, strateškim granama - turizmu, poljoprivredi i energetici i mogućnostima za investiranje u razvojne projekte. Naglasio je da će završetak au-to-puta Bar Beograd, čiju prioritetnu dionicu gradi kineski CRBC, te rekonstrukcija željeznice na tom pravcu, stvoriti pretpostavke da se dio roba iz Kine za Evropsko tržište plasira preko Luke Bar. Takođe se osvrnuo na sve jaču saradnju koja se realizuje kroz ini-cijativu 16 država centralne i istočne Evrope i Kine, poznate kao "Put svile".

- Cilj je da ovih 16 država kreiraju zajedničku ponudu sa kojom bi ostvarili značajnije učešće na velikom kineskom tržištu – kazao je Saveljić.

Predsjednik Kineskog savjeta za promociju međunarodne trgovi-

ne CCPIT Yang Jianrong predstavio je Šangaj, najrazvijeniji grad u Kini, koji čini trećinu kineske ekonomije i jedan je od pet najrazvi-jenijih finansijskih centara u svijetu.

- Voljeli bismo da crnogorski proizvodi preko Šangaja uđu na kine-sko tržište – kazao je Jianrong.

Pozvao je crnogorske privrednike da učestvuju na sajmovima u Šangaju, kao i u okviru inicijative 16+1.

On je kazao da je kineska ekonomska politika sada usmjerena na investiranje u inostranstvu, pa smatra da postoji prostor da se dio ulaganja realizuje kroz crnogorske razvojne projekte u turizmu, energetici, agraru.

Govoreći o Šangajskom međunarodnom arbitražnom centru ista-kao je da je riječ o instituciji prepoznatljivoj u svijetu.

- Raduje me što možemo započeti saradnju sa crnogorskom ar-bitražom i očekujem da će to biti osnova za razvoj saradnje i na drugim poljima – rekao je Jianrong.

Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore Vesko Božović izrazio je veliko zadovoljstvo što je ova institucija, nakon mnogobrojnih sporazuma sa sudovima u regionu i Njemač-kim institutom za arbitražu, potpisala prvi memorandum sa ze-mljom koja je van Evrope.

On je govorio o istorijatu arbitraže na ovim prostorima, koji datira još iz srednjeg vijeka u jadranskim gradovima, kao i o njenom zna-čaju u vremenu globalizacije. Podsjetio je da je Crna Gora potpisni-ca Njujorške konvencije o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka, koju je potpisalo 159 zemlja svijeta.

- To znači da arbitraža ne poznaje granice, već da se sporovi ovim putem brzo i efikasno rješavaju širom svijeta – kazao je Božović.

88

Broj 3 Mart 2019.

Mi pratimo svjetske trendove, a entuzijazam, kreativnost i volja za radom su odlike koje naš tim posjeduje i koje dovode do kvalitetnih softverskih rješenja, a samim tim i do kllijenata koji žele kvalitetne proizvode.

Jedina reklama je kvalitet našeg proizvoda

Petar Dimić, izvršni direktor B-One d.o.o.

Veoma je važno da se stvori što povoljniji ambijent za po-

slovanje IT kompanija u našoj zemlji. To je preduslov da bi crnogorske firme hvatale korak sa razvijenim svijetom, a

zašto da ne, nekad i bile korak ispred, kaže u intervjuu Glasniku Petar Dimić, izvršni direktor B-One d.o.o. iz Podgorice.

Dimićeva kompanija je nedavno promijenila ime - nekadašnji Ta-urons je u martu postao dio velike porodice softverskih rješenja B1.

Riječ je firmi koja je sve prepoznatljivija na tržištu po kvalitetnim softveru, te domaćim i inostranim klijentima. Za tržište Crne Gore prilagodili su aplikaciju SAP Business One, koja nudi pristupačan način upravljanja cjelokupnim poslovanjem.

Glasnik: Molimo Vas da čitaocima Glasnika ukratko predstavite razvojni put Vaše kompanije.

P. Dimić: Kompanija je službeno osnovana 2014 godine, mada mogu reći da je sama ideja nastala mnogo ranije. Imao sam sreću da se spojim sa ljudima istih interesovanja i entuzijazma prema programiranju tako da smo, mogu slobodno reći, još od studija imali ideje za neka konkretna rješenja. Taurons je nastao sa ciljem kreiranja smart interaktivnosti, jer nas je zanimalo kako da poje-dnostavimo postojeća rješenja. Napravili smo tim od znavenih i posvećenih ljudi i krenuli da radimo. Ono što je bitno je da smo od osnivanja otvoreni za sve nove ideje. Jednostavno kad okupite

za stolom nekoliko ljudi koji razmišljaju inženjerski, onda se rode sjajne ideje, a kad takva ekipa krene da ih realizuje onda se dobije sjajan proizvod. Znači, od početka smo jedan tim koji otvoreno raz-govara i vrijedno radi, rekao bih da je to recept za uspjeh.

Glasnik: U posljednje vrijeme slušamo o uspjesima softverskih kuća sa Balkana na svjetskom tržištu. Ukoliko su naše informacije tačne, u grupu sve uspješnijih se ubraja i Vaša firma. Šta su glavni proizvodi i ko su klijenti Vaše kompanije?

P. Dimić: Dobro ste čuli. Naša firma može da ponudi veliki asorti-man proizvoda. Pomenuću samo neke - softver za unapređenje, kontrolu i naplatu poreza na nepokretnost, Document Manage-ment Sistem, Pisarnicu, Hotelski Informacioni Sistem, softver za Upravljanje Kadrovima i ERP Enterprise Resource Planning.

Što se tice klijenata, ovo je veoma specifična grana privrede i mi ne možemo da se reklamiramo kao npr. Coca-Cola,već je jedina rekla-ma kvalitet našeg proizvoda. To je jedini garant da možete doći do klijenta. Mi pratimo svjetske trendove, a entuzijazam, kreativnost i volja za radom su odlike koje naš tim posjeduje i koje dovode do kvalitetnih softverskih rješenja, a samim tim i do kllijenata koji žele kvalitetne proizvode.

Glasnik: Ovog mjeseca ste promijenili ime kompanije. Šta je utica-lo na tu značajnu promjenu?

89

Broj 3Mart 2019.

P. Dimić: U kooperaciji sa firmom ERP Consulting, koja je OEM SAP partner, prilagodili smo SAP Business One za tržište Crne Gore, tako da u ponudi naše firme imamo prodaju licenci kao i imple-mentaciju ovog rješenja. Da biste bili kvalitetni u ovom svijetu, morate stalno da se razvijate i pratite svjetske trendove. Pošto se najbolje napreduje i uči kroz sam posao, mi smo odlučili da isko-ristimo priliku i postanemo dio jedne velike porodice softverskih rješenja B1. Na taj način smo stvorili priliku da budemo prisutni na svjetskom tržištu i da se još više razvijamo.

Glasnik: Prezentujte nam softversko rješenje SAP B1 za poslovanje malih i srednjih preduzeća. Šta su njegovi benefiti i kako utiču na efikasnost u radu?

P. Dimić: Aplikacija SAP® Business One nudi pristupačan način upravljanja vašim cjelokupnim poslovanjem - od računovodstva i finansija, nabavke, inventara, prodaje, odnosa s kupcima i vođe-nja projekata do radnih postupaka i ljudskih potencijala. SAP Bu-siness One pomaže vam u optimizaciji procesa i omogućuje vam bolji uvid u vaše poslovanje kako biste mogli brzo djelovati i do-nositi odluke u skladu s podacima u stvarnom vremenu, što će vam pomoći u ostvarivanju profitabilnog rasta. SAP Business One jedinstveno je integrisano rješenje koje omogućava jasan uvid u cijelo vaše poslovanje i potpunu kontrolu nad svakim aspektom vaših djelatnosti. Obuhvata sve ključne poslovne informacije kako biste im odmah mogli pristupiti i koristiti ih u cijeloj firmi. Za razli-ku od računovodstvenih paketa i tabličnih dokumenata, isporuču-jemo što vam je potrebno kako biste upravljali ključnim poslovnim područjima.

Glasnik: Na Vašem sajtu smo pročitali da je težite da postanete najveća IT kompanija u ovom dijelu Evrope, pa Vam nećemo po-

staviti standardno pitanje kako vidite Vašu firmu za 10 godina, već - šta je potrebno da bi se takav cilj ostvario.

P. Dimić: Potrebna je ideja, vjera da možete da je ostvarite. To mo-žete da uradite samo ukoliko uz sebe imate tim koji jednako vje-ruje u tu ideju, i posvećeno i vrijedno radi da je realizuje. Ja sam odrastao i družio se sa ljudima koji dijele isti entuzijazam i lju-bav prema ovom poslu, pa je bilo sasvim prirodno da iznjedrimo i ostvarimo ovakve ideje. Naša posvećenost poslu dolazi iz naših bića i vjerujem da je to pravi put ka uspjehu.

Glasnik: Da li smatrate da u Crnoj Gori postoji povoljan poslovni ambijent za razvoj IT-a, te samim tim za ispunjenje ovako ambici-oznog cilja kakav je Vaš? Konkurencija je, čini nam se, jača nego u drugim sektorima, pošto IT ne poznaje granice...

P. Dimić: IT ne poznaje granice za razvoj, dakle to ne mora biti samo grad i država u kojoj živite. IT ambijent koji pratite je svijet i svjetska rješenja kao i tržište. Mi se možda razlikujemo od drugih po tome što smo svjesni da se ovaj posao ne može naučiti samo u okviru formalnog obrazovanja. Potrebna je volja i trud da otkrijete svoje izvore tog znanja i samo naposvećeniji mogu uspjeti. Kon-kurencija postoji i dobro je što je tako, jer nas dodatno motiviše da stalno podižemo ljestvicu sopstvenih mogućnosti i pomjeramo granice za kreiranje naših rješenja.

Glasnik: Kažete, takođe na sajtu, da ste okupili najbolje mlade IT stručnjake. Da li osjećate problem deficita kadrova koji je prisutan u brojnim sektorima naše ekonomije? Da li obrazovni sistem, pre-ma Vašem mišljenju, adekvatno priprema buduće zaposlene u IT sektoru i šta je potrebno unaprijediti u nastavi?

P. Dimić: Ovaj posao se ne može naučiti samo u školama. Ohrabren sam jer gotovo svakodnevno upoznajem mlade ljude koji imaju strast prema ovom poslu i voljni su da uče preko osnovnih znanja koja dobijaju kroz naš obrazovni sistem. U saradnji sa našim fa-kultetima prepoznajemo mlade ljude koji imaju kapacitet i želju da uče, i naša kompanija im pruža šansu da kroz praksu i saradnju sa stručnjacima nauče mnogo više. Ujedno ih i motivišemo da i sami iniciraju ideje i moguća rješenja. Dobar je osjećaj kad svoj entuzi-jazam podijelite sa mladim ljudima i pokrenete kreativnu energiju i imamo već dobra iskustva sa mladima koji su našu kompaniju odabrali kroz program stručnog osposobljavanja.

Glasnik: Jedan od problema zemalja u Regionu, pa i u Crnoj Gori je odlazak stručnog kadra u, najčešće, države zapadne Evrope, u po-trazi za boljim uslovima rada. Kako se Vaša kompanija bori protiv ovog trenda?

P. Dimić: Već sam pomenuo da je IT globalno zanimanje i isto je svuda u svijetu. Ukoliko ste dobri vas mogu angažovati onlajn oda-kle god. Nije nužno da budete u državi u kojoj radite. Jedino što je potrebno je da budete dobri i spremni za razvoj. Mislim da su mladi ljudi koji imaju priliku da rade kod nas toga svjesni.

Glasnik: Privredna komora Crne Gore, preko svog Udruženja ICT, teži da unaprijedi poslovno okruženje u ovom sektoru. Da li plani-rate da intenzivirate saradnju sa ovom poslovnom asocijacijom u vremenu koje slijedi?

P. Dimić: Veoma je važno da se stvori što povoljniji ambijent za poslovanje u našoj zemlji. Smatram da Privredna komora ima značajnu ulogu u tome i pruža podršku crnogorskim firmama. To je neophodno da bi crnogorske firme hvatale korak sa razvijenim svijetom, a zašto da ne, nekad i bile korak ispred.

90

Broj 3 Mart 2019.

We follow world trends and the enthusiasm, creativity and willingness to work are the main characteristics of our team, which lead to creating high-quality software solutions, and therefore to clients who want high-quality products.

Our product quality is the only advertisement

Petar Dimić, CEO of B-One d.o.o.

It is very important to create more favourable business enviro-

nment for IT companies in our country. This is a prerequisite for Montenegrin companies to catch up with the developed world,

and why not, to be even a step ahead, says in an interview for Gla-snik Petar Dimić, executive director of the company "B-One d.o.o.” from Podgorica.

His company has recently changed the name – in March the for-mer Taurons has recently become part of a large family of B1 soft-ware solutions.

The company is becoming more recognizable on the market by high-quality software solutions, domestic and foreign clients. It adapted SAP Business One application to the Montenegrin mar-ket. The application offers an affordable way to manage overall operations.

Glasnik: Can we ask you to present briefly development path of your company to our readers?

P. Dimić: The company was officially founded in 2014, although I can say that we had come with this idea a long time ago. I was lucky to establish connections with people of the same interests and enthusiasm for programming, so I can say that we had some ideas for concrete solutions since we were students. Taurons was established with the aim of creating smart interactivity, because we wanted to know how to simplify existing solutions. We brought together a team of educated and dedicated people and started to work. It is important that since the company was established we have been open to new ideas. When you bring together a few peo-ple who think like engineers, then they come up with great ideas. When such a team starts to put these ideas into effect, then a great

91

Broj 3Mart 2019.

product is made. So from the very beginning we have been a team that openly discusses and works hard. I would say that's a recipe for success.

Glasnik: Lately we hear about the successes achieved by the Bal-kan software companies on the global market. If our information is correct, your company is listed in the group of the successful ones. What are the main products and who are clients of your company?

P. Dimić: That is correct. Our company can offer a large range of products. I will mention just a few - software for improvement, control and collection of property tax, Document Management System, Hotel Information System, software for human resources management and ERP Enterprise Resource Planning.

As for the clients, this is a very specific economic branch and we cannot advertise our company as for example Coca-Cola. The only advertisement is the quality of our product. This is the only gua-rantee that can help you win the client. We follow world trends and the enthusiasm, creativity and willingness to work characterize our team, which lead to creating high-quality software solutions, and therefore to clients who want high-quality products.

Glasnik: This month you have changed the company's name. What has affected this significant change?

P. Dimić: In cooperation with the company ERP Consulting, which is an OEM SAP partner, we adapted SAP Business One to the Mon-tenegrin market, so our company’s offer includes a sale of licenses and the implementation of this solution. To ensure quality in this world, you need to develop constantly and follow the world trends. As a job provides you with an opportunity to progress and learn in the best possible way, we decided to take the opportunity and become part of a large family of B1 software solutions. Therefore, we have created the opportunity to be present on the world market and ensure further development.

Glasnik: Would you present SAP B1 software solution for operati-ons of small and medium-sized enterprises? What are its benefits and how do they affect the work efficiency?

P. Dimić: SAP® Business One application offers an affordable way to manage your entire business operations such as accounting and finance, procurement, inventory, sales, customer relations and project management, labour procedures and human resour-ces. SAP Business One helps you optimize the process and allows you better insight into your business so as to be able to act quickly and make decisions in accordance with the data in real time, whi-ch will help in achieving profitable growth. SAP Business One is a single integrated solution which provides a clear insight into all your operations and complete control over every aspect of your business activities. It covers all key business information so you can immediately access and use them throughout the company. Unlike accounting packages and spreadsheet documents, we deli-ver all you need to manage key business areas.

Glasnik: On your website we read that "Taurons” is striving to be-come the largest IT company in this part of Europe. Therefore, we will not pose the usual question of how you see your company in 10 years, but what is necessary to achieve such an objective.

P. Dimić: It is important to have an idea, faith that you can make it happen. You can do this only if you have a team that believes in this idea as well, and is dedicated and willing to work hard in order to put the idea into effect. I grew up and spent time with people

who share the same enthusiasm and love for this business, so it was quite natural to produce and implement such ideas. Great de-dication is the right path to success.

Glasnik: Do you think that Montenegrin business environment is favourable for IT development, and thus meeting this ambitious goal which you have set? Competition seems to be stronger than in other sectors, because IT knows no boundaries...

P. Dimić: In terms of development, IT knows no boundaries, so it doesn’t have to be limited just to the city and the country where you live. IT surroundings entails world, global solutions as well as the market. We may differ from others by being aware of the fact that knowledge and skills required for this job cannot be provided only in the context of formal education. It takes willingness and effort to discover sources of that knowledge and only the most de-dicated ones can succeed. Competition exists, which is very good, because it motivates us to constantly raise the bar of our own ca-pabilities and move the boundaries to create our solutions.

Glasnik: You say that you have gathered the best young IT profes-sionals. Do you think that IT industry is affected by the deficit of personnel which is present in many sectors of our economy? In your opinion, does the education system adequately prepare fu-ture employees in the IT sector and what needs to be improved in the education system?

P. Dimić: Knowledge and skills required for this job cannot be acquired only in schools. I'm encouraged with young people I meet almost every day, who have a passion for this business and are willing to acquire additional skills and knowledge beyond those provided through our education system. In cooperation with our faculties we recognize young people who have the capacity and desire to learn, and our company provides them with the opportu-nity to practice and cooperate with experts in order to learn more. At the same time we motivate them to initiate ideas and possible solutions. It feels good to share your enthusiasm with young peo-ple and inspire a creative energy. We already have good experien-ces with young people who have chosen our company through the training program.

Glasnik: Countries in the region as well as Montenegro are facing with the issue of the educated labour force leaving these countries in order to find better working conditions mostly in the Western Europe. How does your company deal with this trend?

P. Dimić: I have already mentioned that IT is global profession and it is the same everywhere in the world. If you are good you can be engaged online no matter where you are. You don’t need to be in the country where you work. You only need to be skilful and ready for development. I think that young people, who have the opportu-nity to work with us, are aware of this fact.

Glasnik: The Chamber of Economy of Montenegro, through its ICT Association, strives to improve the business environment in this sector. Do you plan to intensify cooperation with the business as-sociation in the forthcoming period?

P. Dimić: It is very important to create a more favourable business environment in our country. I think that the Montenegrin Cham-ber plays an important role in this segment and provides support to Montenegrin companies, which is very important for them in order to catch up with the developed world, and why not, to be even a step ahead.

92

Broj 3 Mart 2019.

Generalni sekretar CEI Antonione je izrazio interes CEI za snaženje veza sa državama regiona.

Sastanak sa generalnim sekretarom CEI

Međunarodna saradnja

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić raz-govarao je 4. marta 2019. godine sa generalnim sekretarom Centralno evropske inicijative (CEI) Robertom Antonioneom

o mogućnostima unapređenja saradnje ove dvije organizacije.

CEI je najstarija i najveća regionalna inicijativa na prostoru Cen-tralne i Jugoistočne Evrope. Uspostavljena je 1989. godine u Bu-dimpešti, kao prvo tijelo regionalne saradnje nakon okončanja Hladnog rata. Ima 17 država članica. CEI djeluje na političkom i projektnom nivou, u skladu sa motom: "Regionalna saradnja za evropsku integraciju i održivi razvoj". Kroz međuvladinu, parla-mentarnu i poslovnu saradnju pruža podršku evropskim integra-cijama članicama koje nisu dio EU, putem promocije evropskih vrijednosti i standarda. Finansira implementaciju projekata i bli-sko sarađuje sa javnim institucijama, privatnim i nevladinim or-ganizacijama, kao i međunarodnim i regionalnim organizacijama.

Generalni sekretar CEI Antonione je izrazio interes CEI za snaženje saradnje sa državama regiona. On je nedavno stupio na dužnost i u Crnoj Gori se upoznaje sa potrebama i izazovima, između osta-log, i poslovne zajednice. Istakao da je ekonomija jedan od stubova evropskih integracija, te izrazio otvorenost za sve sugestije koje bi doprinijele unapređenju aktivnosti CEI na ovom polju.

Predstavljeni su fondovi kojima ova inicijativa pomaže članice: Fond za saradnju CEI koji se odnosi na male projekte ograničenog trajanja u formi seminara, radionica, kurseva, kratkih obuka; Fond za tehničku saradnju pri EBRD u cilju podrške projektima u obla-sti poljoprivrede, biznisa i finansija, energetike, institucionalnog razvoja, opštinske infrastrukture i usluga, malih i srednjih predu-zeća i transporta; Fond za razmjenu znanja (KEP) u cilju podrške projektima za razmjenu znanja i najbolje prakse sa zemljama EU, kao i projekti sa fokusom na transnacionalnu i regionalnu sara-dnju za evropske integracije. U fokusu CEI biće i promovisanje na-učne saradnje u regionu, te pružanje podrške naučnim i tehnolo-

škim inovacijama. Antonione je naglasio da CEI organizuje najveći evropski sastanak u oblasti istraživanja i inovacija u Trstu 2020. godine te je izrazio očekivanje da će predstavnici Crne Gore imati zapaženo učešće.

Potpredsjednik Saveljić je gosta upoznao sa organizacijom i ra-dom Komore čija je pozicija dodatno osnažena novim zakonom koji uređuje njen rad i definiše institucionalno partnerstvo sa do-nosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou.

On je istakao članstvo ove asocijacije u regionalnim i međunaro-dnim komorskim strukturama kao što su Eurochambres, Forum privrednih komora Jadransko-jonske regije, Asocijacija balkan-skih komora i Komorski investicioni forum. Govoreći o KIF-u, Saveljić je potencirao projekat vrijedan 50 miliona eura koji će Njemačka realizovati preko ovog foruma u cilju razvoja stručnog obrazovanja u regionu. Pozvao je Antonionea da CEI uspostavi čvršće realicije sa pomenutim komorskim strukturama koje do-prinose vrlo kvalitetnoj saradnji privrednika u Regionu. Prilika za to može biti učešće generalnog sekretara CEI na velikom forumu komora Jadransko-jonske koji je planiran u Budvi početkom maja.

Potpredsjednik Komore smatra da fokus ekonomskih aktivnosti CEI treba da bude na malim i srednjim preduzećima, kojima je potrebna podrška, naročito u apliciranju za sredstva iz evropskih fondova kroz projekte. Tehnička podrška i finansiranje su naročito bitni za razvoj crnogorske poljoprivrede, ocijenio je Saveljić.

Govoreći o naučnoj saradnji, posebno je istakao ulogu Komore u razvoju i implementaciji Strategije pametne specijalizacije.

U radu sastanka učestvovali su predstavnici CEI Elisabetta Dovi-er, Nina Kodelja i Lidija Arsova, zatim Ambasade Italije Damiano Rampini, te dr Nina Drakić, Tamara Milunović Ivanović i Jelena Adžić iz Privredne komore.

93

Broj 3Mart 2019.

Ovu grupaciju interesuje investiranje u hotelske kapacitete, pa su tokom prve posjete Crnoj Gori istraživali mogućnosti za to.

Crna Gora sve interesantnija za kineske turiste

Delegacija turoperatora U-tour posjetila Komoru

Delegacija jednog od najznačajnijih kineskih turoperato-ra, grupacije U-tour, posjetila je 29. marta 2019. Privrednu komoru Crne Gore. Na sastanku sa potpredsjednicom Lji-

ljanom Filipović i njenim saradnicima razgovorano je o crnogor-skom ambijentu i povoljnostima za investicije, sa naglaskom na sektor turizma.

Kinesku delegaciju činile su potpredsjednica U-toura Wei Zhang, direktorica Evropskog centra Lan Wang, zamjenica direktora Od-jeljenja za strateške investicije Lin Li i specijalistkinja za investi-cije Yuchen Li. U radu sastanka učestvovali su i izvršna direkto-rica Fly Montenegro Travel Ana Marojević i njen saradnik Andrea Brečević, te direktorica Sektora za analize i istraživanja dr Nina Drakić i sekretarke odbora turizma i ugostiteljstva, te trgovine Sa-nja Marković i Milica Tomašević.

Potpredsjednica Filipović je kazala da Crnu Goru karakteriše eko-nomski rast veći nego u drugim zemljama regiona i šire, kao i po-slovni ambijent stimulativan za investitore.

- Sa Crnom Gorom možete pouzdano poslovati – kazala je Filipo-vić.

Potpredsjednica U-toura Wei Zhang je kazala da preko ove grupa-cije godišnje putuje oko dva miliona kineskih turista, što ih svrsta-va među najveće privatne turoperatore u toj zemlji. Zainteresovani su da investiraju u Crnu Goru i zanimaju ih mogućnosti podrške i podsticaja naših institucija.

- Mada je jugoistočna Azija, posebno Tajland, top destinacija za kineske turiste, imamo sve veći rast broja posjeta SAD, Evropi i posebno Balkanu. U proteklih nekoliko godina imamo trend ud-vostručavanja broja turista iz Kine u Crnoj Gori – kazala je Zhang.

Kinesko tržište je veoma značajno za Crnu Goru, ali i region, re-čeno je na sastanku. Našu zemlju je tokom 2018. godine posjetilo 40.536 turista iz Kine, 72,6% više nego 2017, koji su ostvarili 53.676 noćenja. Potpredsjednica Filipović je pozvala kineske goste da duže borave u našoj državi koja obiluje ljepotama prirode i turistič-kim sadržajem. Pošto su predstavnice U-toura već obišle Žabljak, potpredsjednica je upitala ima li nagovještaja o eventualnim ula-ganjima u to područje.

Potpredsjednica Zhang je kazala da ovu grupaciju interesuje inve-stiranje u hotelske kapacitete, da im je ovo bila prva posjeta, te da još istražuju mogućnosti. Najavila je nastavak saradnje sa kom-panijom Fly Montenegro koja doprinosi približavanju Crne Gore kineskim turistima.

Gostima su predstavnice Komore dr Nina Drakić i Sanja Marković prezentovale zakonodavni, fiskalni i finansijski okvir za investi-ranje i poslovanje, kao i zajednički turistički proizvod zasnovan na aktivnom odmoru, kulturnim znamenitostima i nacionalnim parkovima, koji razvijaju zemlje regiona preko privrednih komora.

94

Broj 3 Mart 2019.

Živimo u svijetu u kojem se sve može falsifikovati ili kopirati

Kjell A. Nordstrom, autor bestselera "Funky Business”

Jedan od najuticajnijih svjetskih mislilaca današnjice i autor svjetskog bestsellera "Funky Business”, Kjell A. Nordstrom, u susret konferenciji Digital Takeover na svoj poseban način

za portal "24 sata” govorio je o svojoj bogatoj karijeri, naveo što ga može inspirisati, dao je nekoliko savjeta kompanijama o odnosu prema klijentima ali i govorio o izazovima današnjeg svijeta. No-rdstrom je jedan od govornika na Digital Takeoveru, a u svom će predavanju govoriti o životnom ciklusu kompanija koje se pokreću i propadaju u neprekidnoj interakciji s trenutnim okruženjem. In-tervju je prenijet sa hrvatskog portala 24 sata.

Nedavno je izašla nova knjiga "Urban Express” u kojoj ste koautor. O čemu ona govori? Što biste izdvojili kao ultimativni dio knjige?

Knjiga se bavi činjenicom da fizička sredstva imaju postupno sve manju ulogu u uspjehu kompanija. Podnaslov je knjige "Talent Ma-kes Capital Dance” (Kapital pleše samo s talenotovanima). Upravo je taj proces na djelu otkad je rođen internet.

U literaturi i predavanjima spominjete inovacije kao jedan od pre-duslova za tržišnu konkurentnost kompanije. Koje tačno inovaci-je smatrate ključnima za uspjeh kompanije?

Postoje tri vrste inovacija: kada riješiš problem korisnika bolje nego iko drugi, na primjer iPhone 2008 ili Google 2017, kada riješiš problem korisnika na troškovno efikasniji način nego iko drugi. Inovacije u smislu troškovne efikasnosti. Ovdje u Evropi primjer bi danas mogao biti Ryanair. Treća vrsta je kada si genije i riješiš problem korisnika na bolji i jeftiniji način. Moglo bi se reći da je u nekom smislu švedska IKEA primjer takve radikalne i esencijalne inovacije.

Upravljanje talentima u kompanijama veoma je važan segment poslovanja kompanije. Što po vama lider jedne kompanije mora imati i znati da bi prepoznao intelektualni kapital i koje alate treba primijeniti da bi u isto vrijeme oni bili zadovoljni radnici, a kompanija dobijala njihov maksimum potencijala?

Zvijezde privlače zvijezde! Ovdje je ključno stvoriti takvu kulturu i životni stil kakav ljudima omogućava da budu ono što jesu unutar strogog okvira kulture kompanije. To ne znači da bi ljudi trebali biti jednaki, trebaju imati zajedničku samo jednu, dvije ili tri ključne tačke da bi mogli dobro funkcionisati zajedno. U svim su drugim pogledima različiti. U slučaju IKEA-e na primjer, ključan je aspekt

osjetljivost potrošača na cijene. Ljudi su u svim drugim pogledima različiti.

Imate bogatu i kompleksnu karijeru. Kad pogledate unatrag, koji je posao ili projekt za vas profesionalno bio apsolutno najveći iza-zov?

Dijeliti pozornicu s nekima od najpoznatijih i najelokventnijih lju-di na svijetu kao što su Bill Clinton, Richard Branson, general Sch-warzkopf, Mihail Gorbačov itd. Bilo je ponekad izazovno ali i jako zabavno. Barem poslije zvaničnog protokola.

Koji je vaš generalni savjet kompanijama? Nabrojite pet najvažni-jih smjernica kako bi se one trebale odnositi prema svojim kup-cima i korisnicima.

Usmjeriti se na vrlo dobro određenu grupu potrošača, definisati problem koji ćeš rješavati, slijediti te potrošače po cijelom svijetu, ostati skoncentrisan, diversifikacija je primamljiva, posebno ako si uspješan i izgraditi klan, nešto jače od kulture.

Za vizionara poput Vas važno je stimulativno okruženje. Kako iz-gledaju vaši trenuci inspiracije?

Svako minimalističko okruženje za mene je inspirativno, bilo da ga je stvorio čovjek bilo priroda. Islandsko ostrvo, norveška obala, CKR-ova arhitektura.

Na konferenciji Digital Takeover govorićete o izazovima dana-šnjeg svijeta koji su izazvani digitalizacijom, ali i o potrebi usvaja-nja novog seta analitičkih vještina. Možete li navesti koje vještine su ključne danas, a postaće još važnije u budućnosti?

Očigledno je da će mašine/algoritmi preuzeti sve što je predefini-sano i standardizovano. Ostaje nam izazov rješavanja nestandar-dizovanih problema. To se u računarskom svijetu katkad naziva "opštom inteligencijom”.

Knjigama dajete neuobičajena imena. "Funky Business”, "Karaoke Kapitalizam”, "Urban Express”. Objasnite nam kako ste došli na ideju za te naslove.

Pa, s vremenom naučiš da su izgled i naslov knjige ono što podsti-če prodaju. Sadržaj je na trećem mjestu. Htjeli smo da naslovi budu lako pamtljivi, dopadljivi i da u nekom pogledu sažimaju naš rad u samo dvije-tri riječi.

95

Broj 3Mart 2019.

Očigledno je da će mašine/algoritmi preuzeti sve što je predefinisano i standardizovano. Ostaje nam izazov rješavanja nestandardizovanih problema.

U karijeri ste kao savjetnik radili za mnoge multinacionalne kom-panije, svojevremeno i za britansku vladu. Koliko vam je taj posao bio izazovan i s kojim problemima u poslovanju kompanja ste se najčešće susretali? Jesu li uvijek uvažavali vaše sugestije?

Na listi klijenata stvarno je mnogo i vlada i multinacionalnih kom-panija! Naravno, svaki je zadatak drukčiji i izazovan, barem na prvi pogled, no obično se nakon nekog vremena provedenog s kli-jentom može prepoznati i klasifikovati problem. Većinu klijenata muče ista pitanja i problemi. Kao i ljudska bića, svi smo mi različiti, ali život većini nosi iste probleme. U slučaju kompanija, kako tu možemo dati maha inovacijama? Koja je vrsta organizacije najbo-lja? Na koje se područje trebamo usmjeriti? Uopšteno govoreći svi moji klijenti slijede moje preporuke.

Smatraju vas jednim od najvećih poslovnih gurua u svijetu zbog čega ste tokom posljednjih 20 godina držali predavanja širom svi-jeta. Koje zemlje biste izdvojili kao najpodsticajnije za stvaranje biznisa i zašto?

Teško pitanje. Kada je riječ o inovacijama usmjerenima na dobro-bit i način života, to su vjerovatno nordijske zemlje. Kada je riječ o tvrdokornom internetskom tipu inovacija, to je uvijek bio i dalje je klaster Silicijumske doline. U inventivnosti i rješavanju problema korisnika neupitno predvodi Njemačka.

Profesor ste na Stockholm School of Economics, predajete presti-žni program za visoki menadžment. Što iz vašeg iskustva gene-ralno nedostaje liderima i čemu ih vi učite?

Da, još uvijek predajem na nekim programima visokog menadž-menta, iako trenutno nisam zaposlen na Stockholm School of Eco-nomics. Čini se da su danas ključne dvije stvari: pružiti polazni-cima pregled današnjeg svijeta, odakle dolazimo, u kojem smjeru idemo i koji je odgovor na to relevantan za kompaniju. Obično se to svodi na pitanje ko smo mi i šta ćemo učiniti za svoje klijente u ovom novom svjetskom poretku.

Emocije su jedan od ključnih faktora koje pokreću čovjeka, ali i ekonomiju. Možete li navesti primjer kompanije koja je uz pomoć emocija uspjela pridobiti naklonost svojih korisnika?

Jako je mnogo primjera. Apple i ljepota njegovih proizvoda i pa-kovanja, Mini – automobil – i privlačnost izgleda, oblika i perfor-mansi tog malog auta, Alessi, italijanski proizvođač kuhinjskih predmeta i Muji, nebrendirani proizvodi iz Japana.

Koji su po vama najveći izazovi, a koje prilike s kojima će se sada-šnja preduzeća susretati u sljedećih 5 godina?

Najveći će izazovi biti: Šta ćemo učiniti za svoje klijente u ovom novom svijetu? Što nas čini jedinstvenima? Što ćemo raditi inter-no, a što ćemo kupovati od nekog drugog? Stvoriti okruženje u ko-jem čovjek i mašina mogu raditi jedan drugom uz bok. Smjer rasta u manje globalnom svijetu.

Mnoge se organizacije susreću s otporom i nepovjerenjem u brend jer je on izvor povjerenja i od toga zavisi hoće li kupac nešto kupiti. Na koji je način moguće stvoriti odnos u kojem korisnici vjeruju brendu i je li autentičnost za brend jednako važna kao i jedinstvenost?

Autentičnost je danas važnija nego što je ikad bila. Živimo u svi-jetu u kojem se gotovo sve može kopirati, mijenjati ili falsifikovati. To podrazumijeva da originalnost i autentičnost postaju oskudan resurs za koji su mnogi od nas spremni platiti.

96

Broj 3 Mart 2019.

Kada je posle sloma berze 1929. usli-jedila Velika depresija, gotovo svi su bili saglasni da je kapitalizam kao

sistem nestabilan, nepouzdan i sklon sta-gnaciji. U narednim decenijama predstava o kapitalizmu se promijenila. Poslijeratni oporavak i opšta finansijalizacija i globali-zacija poslije okončanja Hladnog rata vra-tili su vjeru u sposobnost tržišta da upra-vljaju sama sobom.

Danas, posle tegobne decenije koja je po-čela globalnom finansijskom krizom 2008, ta dirljiva vjera je poljuljana jer je priro-dna težnja kapitalizma stagnaciji ponovo prevladala. Uspon rasističke desnice, fra-gmentacija političkog centra i rastuće ge-opolitičke tenzije simptomi su stagnacije kapitalizma.

Za uravnoteženo funkcionisanje kapitali-stičke ekonomije neophodan je magični broj u obliku preovlađujuće realne kama-tne stope. Taj broj je magičan jer jednim kamenom mora pogoditi dve različite ptice na dva različita neba. Prvo, mora uravno-težiti tražnju za plaćenim radom sa raspo-loživom ponudom. Drugo, mora izjednačiti štednju i investicije. Ako preovlađujuća kamatna stopa ne uspije da uravnoteži tr-žište rada, posljedice su nezaposlenost, ne-izvjesnost, rasipanje ljudskih potencijala i siromaštvo. Ako izostane izjednačavanje nivoa investicija sa nivoom štednje, slijede deflacija i dalji pad investicija.

Potrebno je mnogo samouvjerenosti da bi

komjernu štednju.

Kada bi to bilo tačno, kapitalizam nikada ne bi zapao u stanje stagnacije – osim ako dr-žava ili interesne grupe kao što su sindika-ti ne oštete njegovu savršenu mašineriju. Naravno, izložena tvrdnja nije tačna, iz tri razloga. Prvo, magični broj ne postoji. Dru-go, čak i da postoji, nema mehanizma koji bi realnu kamatnu stopu doveo do optimal-ne vrijednosti. I treće, prirodna tendencija kapitalizma je uzurpiranje tržišta jačanjem onoga što je John Kennet Galbraith nazi-vao kartelskom menadžerskom "tehno-strukturom".

Situacija u kojoj se Evropa danas nalazi jasno pokazuje da je magična brojka mit. Finansijski sistem EU poseduje tri triliona eura iz štednje koje ne želi da se pretoči u produktivne investicije, iako je Evropska centralna banka kamatnu stopu za depozi-te spustila na -0,4 odsto. U međuvremenu, suficit Evropske unije je u 2018. porastao na 450 milijardi dolara. Da bi euro oslabio dovoljno da se eliminiše suficit i investi-ra višak štednje, kamatna stopa Evropske centralne banke bi morala biti -5 odsto, što bi trenutno zbrisalo evropske banke i pen-zijske fondove.

Čak i ako zanemarimo činjenicu da magič-na kamatna stopa ne postoji, sklonost kapi-talizma stagnaciji reflektuje se u nesposob-nosti prilagođavanja na tržištima novca. Branitelji slobodnog tržišta pretpostavljaju da se sve cijene magično koriguju dok vjer-

Možda će najveći doprinos procesa automatizacije, koji produbljuje problem stagnacije, biti to što će inspirisati postkapitalističku viziju.

Kapitalizam i stagnacijaYanis Varoufakis

se uopšte povjerovalo da takav čarobni broj postoji i da se, ukoliko postoji, zajedničkim djelovanjem na tržištu realna kamatna sto-pa može približiti toj magičnoj vrijednosti. Nejasno je kako zagovornici slobodnog tržišta vjeruju da postoji realna kamatna stopa (recimo, od dva odsto) koja će inve-stitore podstaći da slobodnu štednju usme-re u produktivne investicije, a poslodavce da zaposle svakoga ko želi da radi po preo-vlađujućoj cijeni.

Vjera u sposobnost kapitalizma da gene-riše taj magični broj počiva na jednoj vrsti truizma. Milton Friedman je često govo-rio da roba koja nije ograničeno dostupna nema vrijednost, pa njena cena mora biti ravna nuli. Otuda slijedi da ako cijena neke robe nije ravna nuli, onda dostupnost te robe mora biti ograničena i mora postojati određena cijena po kojoj će se i posljednji komad takve robe prodati. Isto tako, ukoli-ko preovlađujuća nadnica nije ravna nuli, onda svako ko je spreman da radi po po-nuđenoj cijeni može pronaći posao.

Kada istu logiku primenimo na štednju, moramo zaključiti da ako se novcem može finansirati proizvodnja mašina koje će pro-izvoditi nešto od vrijednosti, onda mora postojati kamatna stopa koja je dovoljno niska da se preduzetnici odvaže da upotre-be slobodnu štednju i uz profit proizvedu pomenute mašine. Po definiciji, zaključuje Friedman, realna kamatna stopa se stabi-lizuje sama od sebe na onom magičnom nivou koji eliminiše i nezaposlenost i pre-

97

Broj 3Mart 2019.

no prikažu relativnu tražnju za određenom robom. U stvarnosti se to ne događa. Kada investitori načuju da Federalne rezerve ili Evropska centralna banka namjeravaju da odustanu od planiranog povećanja kama-tnih stopa, zaključiće da centralne banke očekuju pad ukupne tražnje i smanjiti in-vesticije umjesto da ih povećaju.

Umjesto da investiraju baviće se pripaja-njem i preuzimanjem kompanija, što jača kapacitet tehnostrukture da kontroliše cijene, smanjuje nadnice i troši slobodna sredstva na kupovinu sopstvenih dionica da bi se uvećali bonusi. Tako prekomjer-na štednja nastavlja da raste, a cijene više ne odražavaju relativnu dostupnost roba; preciznije rečeno, sve što cijene, nadnice i kamatne stope na kraju odražavaju jeste manjak agregatne tražnje za robama, uslu-gama i novcem.

Zanimljivo je koliko su zagovornici slobo-dnog tržišta otporni na činjenice. Kada im se dogma razbije o hridi stvarnosti, oni kao tajno oružje uvode atribut "prirodnosti". Sedamdesetih godina 20. veka su progno-zirali da će nezaposlenost nestati čim se suzbije inflacija. Kada se 80-ih godina po-kazalo da je nezaposlenost i dalje visoka uprkos niskoj inflaciji, objavili su da je u pitanju nova konstanta – "prirodna" stopa nezaposlenosti.

Isto tako, činjenica da inflacija danas iz-ostaje uprkos rastu nadnica i niskoj stopi nezaposlenosti objašnjava se uvođenjem "prirodne" stope inflacije. Sve što se događa proglašava se za najprirodniji ishod u naj-prirodnijem od svih mogućih ekonomskih svjetova.

Ali kapitalizmu je samo jedna tendencija prirodno svojstvena: težnja stagnaciji. Kao i sve tendencije, ona se može prevazići od-govarajućim mjerama. Jedna mogućnost je razuzdana finansijalizacija koja proizvodi snažan rast na srednji rok po cijenu mrač-nih perspektiva za dalju budućnost. Druga i održivija terapija je ona koja se uvodi i reguliše posredstvom političkog mehaniz-ma za recikliranje viškova, kao u slučaju ekonomije iz perioda Drugog svjetskog rata i njenog poslijeratnog produžetka u siste-mu Breton Vudsa. U trenutku kada nam je politički sistem u gorem stanju od finansij-skog, svijetu je potrebna postkapitalistička vizija. Možda će najveći doprinos procesa automatizacije koji produbljuje problem stagnacije biti to što će inspirisati jednu ta-kvu viziju, Peščanik.

Dogovor o korišćenju eura na kraju pregovora

Mojmir Mrak o integracionim procesima

Dogovor o korišćenju zajedničke evropske valute u Crnoj Gori može se očekivati u završnoj fazi prego-

vora o njenom članstvu u EU, a zavisiće od makroekonomske situacije i zdravlja jav-nih finansija, smatra slovenački ekonomi-sta Mojmir Mrak.

"Jedna značajna specifičnost pregovora Crne Gore o ulasku u EU odnosi se na Po-glavlje 17 – Ekonomska i monetarna unija, a kako će se regulisati ta specifičnost da se Crnoj Gori formalno odobri korišćenje eura u uslovima kada zemlji nije bilo potrebno da ispuni Mastrihtske kriterijume, ne bih htio da spekulišem", rekao je Mrak agenciji Mina-business.

On smatra da će do dogovora o tom spe-cifičnom pitanju doći u završnoj fazi pre-govora, kao i da će zavisiti od stabilnosti makroekonomske situacije u Crnoj Gori i njenih javnih finansija.

"Treba imati na umu da neke od zemalja članica EU koje su htjele da uđu u eurozo-nu nijesu bile prihvaćene, jer nijesu u po-tpunosti ispunjavale neki od Mastrihstkih kriterijuma. Sjećam se jedne od baltičkih zemalja koja 2007. godine nije ušla u euro-zonu, jer je njena inflacija bila marginalno viša od Mastrihtskog kriterijuma u toj obla-sti u ono vrijeme", kazao je Mrak.

On je naveo da su iskustva Slovenije u pregovorima za ulazak u EU u oblasti koja se odnosi na ekonomsku i fiskalnu uniju, samo u jednom dijelu relevantna za sada-šnje pregovore Crne Gore u toj oblasti.

"Ona su relevantna u oblasti koja se odnosi

na položaj centralne banke i njenu samo-stalnost. Međutim, i u toj oblasti postoje značajne razlike, jer je Slovenija u vrijeme pregovora o ulasku u EU imala vlastitu va-lutu i monetarnu politiku kojom je rukovo-dila centralna banka", saopštio je Mrak.

On je dodao da je u Crnoj Gori, koja ima euro kao sredstvo plaćanja, situacija u toj oblasti bitno drugačija.

"Drugi dio pravnog reda u Poglavlju 17, u kojoj je relevantnost slovenačkih iskustava veoma ograničena, odnosi se na sprovođe-nje ekonomske i fiskalne politike. U toj oblasti je pravni poredak danas mnogo obi-mniji i kompleksniji nego što je bio u naše vrijeme", rekao je Mrak.

On je podsjetio da je Slovenija tada u toj oblasti imala više-manje jedan značajan pravni akt EU – Pakt o stabilnosti i rastu, dok danas postoji niz pravnih akata usmje-renih na sprječavanje novih kriza.

Mrak je kazao da se Slovenija u procesu pristupanja EU odlučila i za brzo ispunja-vanje takozvanih Mastrihtskih kriterijuma, koji su uslov za ulazak u eurozonu.

On je kazao da postoji i niz drugih benefita koje donosi korišćenje zajedničke valute, a koje ljudi osjećaju u svakodnevnom životu i koji se, između ostalog, odnosne na puto-vanja u druge zemlje koje imaju istu valutu.

"Ali prošla kriza eurozone jasno je ukazala i na činjenicu da članstvo u tom društvu nije bez troškova. Slovenija je, naime, trebalo da participira u snošenju troškova do kojih je došlo tokom rješavanja krize nekih zemalja eurozone", rekao je Mrak.

98

Broj 3 Mart 2019.

Recesija iz Njemačke će se preliti širom globalnih tržišta.

Ozbiljno upozorenje na recesiju

Njemačka

U martu je objavljen niz podataka o proizvodnji u Njemačkoj, a grafikoni ne izgledaju lijepo. Zbog svoje veličine i važno-sti za svjetsku trgovinu, ako njemačka proizvodnja kihne,

svi ostali mogu se prehladiti, ocijenio je u analizi Business Insider.

Jedino pitanje koje najviše zabrinjava evropsku ekonomiju je ko-laps njemačke proizvodnje koji je upravo u toku.

Evropska centralna banka stalno izdaje upozorenja o ekonom-skom zdravlju cijele regije, a predsjednik Mario Draghi je izjavio kako se gospodarski rast zaustavlja zbog pada potražnje, što je po-sebno zabrinjavajuće za Njemačku.

- Zima se vratila s osvetom nad industrijskim sektorom. Šokantan pad njemačkog proizvodnog indeksa na najniži nivo od 2012. godi-ne je snažan podsjetnik da su izgledi za industrijski sektor i dalje neizvjesni, pod uticajem mnoštva potencijalnih negativnih šoko-va - od tvrdog Brexita do uvođenja carina od strane SAD - poručio je analitičar Oxford Economicsa Angel Talavera.

Iako proizvodnja u Njemačkoj nije tako velika kao njen sektor usluga, koji ostaje živahan, zemlja je psihološki identifikovana sa svojom istorijskom proizvodnom snagom i firmama kao što su BMW, VW, Audi, BASF i Bayer.

Njemačka je takođe najveća ekonomija u Evropi. Nalazi se u sredi-štu valutnog područja eurozone, s najvećim trgovinskim partneri-

ma van Evrope - Kinom i SAD.

To je ujedno i četvrta najveća svjetska ekonomija.

Zato će se recesija iz Njemačke preliti širom globalnih tržišta.

- Jaz između usluga i proizvodnog PMI-a sada je porastao na nivoe koji nijesu viđeni od globalne finansijske krize - napisao je Talave-ra u bilješci koju je vidio Business Insider.

PMI se odnosi na indeks menadžera nabavke, koji je u bliskoj ko-relaciji sa stvarnom aktivnošću i može predvidjeti daljnje padove.

Uz PMI, to može predvidjeti i IFO indeks.

No da bi bilo jasno, analitičari ne očekuju ponavljanje finansijske krize (iz 2008.) ove godine. Oni razgovaraju o mogućem ponavlja-nju blagih recesija iz 2002. i 2012. godine.

Naime, domaća potražnja je još snažna u Njemačkoj, a sektor uslu-ga je još uvijek otporan.

"Porast indeksa IFO u martu (anketa o poslovnoj klimi koja je šira od proizvodnog PMI-a) ne čini mnogo na podizanju magle neizvje-snosti oko izgleda za njemačku ekonomiju. Snažan porast očeki-vanja ipak ublažava strah od recesije, koji je stvorio strahovit pad PMI-ja. Izražena snaga u sektoru usluga i dalje sugeriše tek malo prelivanje industrijskih problema na domaću potražnju - rekao je Oliver Rakau, analitičar Oxford Economicsa.

99

Broj 3Mart 2019.

Panevropska mreža za tržišno orjentisana industrijska istraživanja i razvoj, koja kroz fleksibilnu i decentralizovanu mrežu, nudi projektnim partnerima brz pristup najnovijim informacijama, naučnim dostignućima, znanjima, vještinama i iskustavima iz Evrope.

Predstavnici Crne Gore na EUREKA sastanku u Oksfordu

Evropski program međunarodne saradnje privrednih subjekata

U Oksfordu je od 11. do 14. marta 2019. održan drugi sastanak u okviru predsjedavanja Ujedinjenog Kraljevstva EUREKA programom. U radu sastanka učestvovali su prof. dr Mla-

den Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore, u svojstvu visokog predstavnika naše zemlje za EUREKA program, i dr Ivan Tomović iz Ministarstva nauke, nacio-nalni koordinator ovog programa.

EUREKA je evropski program međunarodne saradnje privrednih subjekata, naučno istraživačkih centara i univerziteta. To je pa-nevropska mreža za tržišno orjentisana industrijska istraživanja i razvoj, koja kroz fleksibilnu i decentralizovanu mrežu, nudi pro-jektnim partnerima brz pristup najnovijim informacijama, nauč-nim dostignućima, znanjima, vještinama i iskustavima iz Evrope i otvara dostupnost nacionalnim, javnim i privatnim izvorima finansiranja. EUREKA podstiče projekte koji promovišu saradnju privrede i nauke pa u tom smislu daje podršku projektima koji za rezultat imaju novi proizvod ili uslugu. Projekti koji dobiju etiketu EUREKA postaju međunarodno prepoznati i priznati, te konkuren-tni na evropskom tržištu. Veliki broj kompanija koje su učestvo-vale na ovim projektima, ostvarile su značajan porast godišnjeg prometa.Ovaj program je pokrenut 1985. godine u cilju unapređe-nja konkurentnosti i inovativnosti evropskih firmi. Danas okuplja i povezuje kompanije i istraživačke institucije u 41 zemlji članici EUREKE.Crna Gora je postala punopravna članica programa 22. juna 2012. godine, a za saradnju u sklopu ovog programa zadu-ženo je Ministarstvo nauke Crne Gore. EUREKA trenutno broji 41 punopravnog člana, uključujući Evropsku uniju. Takodje, EUREKA ima jednu partnersku zemlju, Južnu Koreju i tri pridružene zemlje: Kanadu, Čile i Južnu Afriku. Albanija i Bosna i Hercegovina su na-

cionalne informacione tačke. Nacionalni koordinatori projekata (NPC) djeluju na operativnom nivou, vodeći nacionalne programe EUREKA. Oni su direktan kontakt za učesnike projekta.

EUREKA pristup "odozdo prema gore" stvaranju projekata i dalje je obilježje koje ga razlikuje od sličnih inicijativa. Učestvovanje u projektima međunarodne saradnje putem programa EUREKA nudi firmama, istraživačkim institutima i institucijama visokog obrazovanja niz prednosti a prije svega to da fleksibilni i decen-tralizovani pristup programa EUREKA omogućuje kratak i sažet postupak prijave uz minimalno izvještavanje. Za kreiranje projek-ta mreže EUREKA moraju postojati najmanje dva partnera iz dvije različite EUREKA zemlje. Partneri mogu biti bilo koje vrste: mala i srednja poduzeća, velike firme, istraživačke institucije i univer-ziteti. Mreža nacionalnih koordinatora projekata nudi savjete i podršku u traženju projektnih partnera, pokretanju projekta, izradi predloga EUREKA, pronalaženju sredstava i svih drugih projekata srodnih pitanja. Mreža takođe promoviše rezultate projekta kada proizvod istraživanja stigne na tržište. Svake godine predsjedava-nje inicijative preuzima druga zemlja članica koja je odgovorna za organizaciju sastanaka te strateško usmjeravanje inicijative.

Sastanci pod predsjedavanjem Ujedinjenog Kraljevstva imaju prioritet prije svega da rade na jačanju EUREKA programa i da ga usmjeravaju ka budućim trendovima.

Predstavnici Crne Gore su imali niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka u cilju uspostvaljanja nove saradnje i zajedničkih ak-tivnosti u cilju promocije EUREKA programa i uključivanja većeg broja aktera iz privrede iz naše zemlje u njegove aktivnosti.

100

Broj 3 Mart 2019.

Rekonstrukcijom hotela, uz poštovanje svih ekoloških i standarda savremenog hotelijerstva, stvaraju uslove da ovaj ugostiteljski objekat unaprijedi kvalitet turističkog proizvoda.

Vratiti "Onogoštu"stari sjaj

Duško Milanović, izvršni direktor hotela "Onogošt" Nikšić

U modernizaciju hotela uloženo je preko dva miliona eura

što je, uz posvećen rad, urodilo plodom pa poslujemo po-zitivno. U cjelosti je renoviran noviji dio kompleksa, tzv.

"Čaša", dio zajedničkih prostorija, restoran, lounge bar i djelimič-no stari dio hotela. Dobrim poslovnim rezultatima hotela dopri-nosi i ugradnja solarnih kolektora koji u značajnoj mjeri smanjuju poslovne troškove, kaže za Glasnik Duško Milanović, izvršni di-rektor hotela "Onogošt" Nikšić.

Glasnik: Hotelu "Onogošt" su u okviru za projekta "Razvoj nisko-karbonskog turizma u Crnoj Gori”, opredijeljena sredstva za ugra-dnju solarnih kolektora na ovom turističkom objektu? Da li su ovi radovi počeli, ili su pak završeni, i koliko ste za to, preko ovog

projekta, dobili?

D. Milanović: Svi radovi koji su bili predviđeni ovim projektom su i okončani u planiranom roku. Tako da sistem solarnih kolektora radi skoro dva mjeseca i već ostavarujemo prve benefite navedne investicije. Za navedeni projekat je kompanija dobila subvenciju od oko 9.400€, odnosno, 20% ukupne investicije.

Glasnik: Pomenuli ste benefite koje će vam donijeti ugradnja so-larnih kolektora. Saopštite više detalja o tome.

D. Milanović: Benefiti koje imamo su dvostruki, ekonomski - koje ostvarujemo kao kompanija i ekološki koji donose korist široj društvenoj zajednici. Naime, solarni kolektori su ekološki sistemi

101

Broj 3Mart 2019.

koji pri radu ne vrše emisiju CO2 već koriste isključivo energiju sunca za zagrijavanje vode i prostorija. Takav sistem utiče pozi-tivno na naše poslovanje jer smanjuje troškove električne energije i drugih neekoloških energenata koji se koriste za grijanje vode i prostorija. Hotelijerstvo u Crnoj Gori je još uvjek nisko profitabilna grana privrede, pa ovakvi projekti značajno doprinose boljim po-slovnim rezultatima hotela.

Glasnik: Da li će ovaj hotel nastaviti da, uvođenjem novih sadržaja, razvija "zeleni turizam"? Ukoliko je odgovor "da" nabrojte što ćete sve raditi.

D. Milanović: Naravno, naše opredjeljenje je društveno odgovorno poslovanje koje podrazumjeva i "zeleni turizam". Shodno tome, u narednom periodu planirali smo ugradnju dodatnih solarnih ko-lektora, kao i instalaranje pametnih sistema u hotelskim sobama, koji doprinose racionalnoj potrošnji energije. Ovakvi sistemi su odavno poznati u razvijenijenim zemljama i daju značajan dopri-nos održivom poslovanju.

Glasnik: Gdje je "Onogošt" kada bi ga poredili sa drugim hotelima u Crnoj Gori, koji takođe rade na "razvoju niskokarbonskog turizma? Prati li ove savremene trendove kao ostali, ili je možda ispred, ili, pak, iza njih?

D. Milanović: Hotel Onogošt radi tek nešto više od dvije godine, pri čemu još uvjek nijesu svi kapaciteti stavljeni u funkciju. Dosada-šnja rekonstrukcija hotela je rađena po svim ekološkim standardi-ma, a plan je da i u narednom periodu radimo po istom principu. Shodno tome, nakon što kompleks bude u cjelosti rekonstruisan mislim da ćemo biti jedan od lidera kada su u pitanju ekološki standardi, odnosno razvoj niskokarbonskog turizma.

Glasnik: Kako ocjenjujete saradnju sa institucijama koje realizuju ovaj projekat: UNDP-em, Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Privrednom komorom Crne Gore?

D. Milanović: Saradanja sa svim institucijama koje su bile uklju-čene u ovaj projekat je bila na vrlo viskom nivou. Posebno je po-hvalno što je proces prijave, odlučivanja i evaluacije projekta bio prilično jednostavan i bez birokratskih precedura. Budući da smo mi kao korisnici sredstva bili u direktnoj komunukaciji sa Privre-dnom komorom i UNDP-em mogu reći da je zaista bilo zadovolj-stvo sarađivati sa ovim institucijama.

Glasnik: Što možete reći o poslovnim bilansima "Onogošta" nakon promjene vlasništva odnosno kupovine? Da li ste zadovoljni ostva-renim?

D. Milanović: Hotel Onogošt je kupljen sredinom 2016. godine i tada smo sebi postavili veoma ambiciozne ciljeve kada je u pita-nju nivo usluge koji želimo da postignemo i potreban nivo ulaga-nja. Shodno tome, odmah smo krenuli u realizaciju postavljenih ciljeva i do sada je u kompleks uloženo preko dva miliona eura. U cjelosti je renoviran noviji dio kompleksa, tzv. "Čaša", dio zaje-dničkih prostorija, restoran, lounge bar i djelimično stari dio hotela koji je sada kategorisan sa 3 zvjezdice. Ipak, tu se nismo zaustavili pa smo upravo krenuli sa dodatnom rekonstrukcijom starog dije-la hotela, kako bi isti bio kategorisan sa 4 zvjezdice. Realizovana ulaganja i predan rad su urodili plodom pa hotel posluje pozitivno, tako da redovno servisiramo sve obaveze iz poslovanja. Naročito smo ponosni činjenicom što smo tokom prethodne dvije godine angažovali 60 zaposlenih, na raznim pozicijama u hotelu. Plan je da se nakon okončanja rekonstrukcije starog dijela angažuje još

10-ak zaposlenih.

Glasnik: Da li bi uskoro "Onogošt" mogao da vrati nekadašnji "stari sjaj" i od čega to najviše zavisi?

D. Milanović: Naravno, naš osnovni cilj je upravo da Onogošt bude ono što je nekada i bio, a to je centar dešavanja u Nikšiću. Naši zaposleni ulažu veliki napor kako bi nivo usluge bio na najvećem nivou. Pored toga, tokom čitave godine godine organizujemo broj-na kulturna i zabavna dešavanja koja nikšićani svih generacija posjećuju u velikom broju. Tako da slobodno mogu reći da smo na dobrom putu da Onogošt zasija starim sjajem. Povjerenje koje nam naši gosti svakodnevno ukazuju je podsticaj da i u narednom periodu budemo sve bolji i da Onogošt bude najreprezentativniji objekat ne samo u Nikšiću, već i šire. U sastavu hotela posluje i turistička agencija "Onogošt travel” kao i Centar za obuku odraslih "Onogošt school”. Tako da je ovaj objekat čak dobio i neke sadržaje koje nije imao ranije.

Glasnik: Već ste otvorili temu o razvojnim planovima "Onogošta". Da li želite o tome još nešto da kažete?

D. Milanović: Plan je da se do kraja 2019. godine završi rekonstruk-cija starog dijela hotela Onogošt čime će hotel biti kategorisan sa 4 zvjezdice i postati moderan gradski hotel koji će raditi tokom čitave godine. Pored toga u sastavu hotela biće renovirana i multi-funcionalna sala koja može da primi 500 gostiju čime se stvaraju uslovi za organizovanje kongresa, seminara, koktela i brojnih dru-gih manifestacija koje do sada nije bilo moguće oranizovati u Ni-kšiću. Prilikom rekonstrukcije hotela poseban akcenat stavićemo na prilagođenost hotela sportskim ekipama, budući da je Nikšić sve više prepoznat kao grad sporta u kome na pripremama sve če-šće borave reprezentacije i brojni sporski klubovi..

Glasnik: Kako vidite crnogorski turizam danas?

D. Milanović: Naš turizam vidim kao jednu od najvećih razvojnih šansi Crne Gore. Prirodne ljepote koje posjedujemo, hrana proizve-dena na tradicionalan način i klimatski uslovi su prednosti koje još uvjek nijesu dovoljno iskorišćene. Mislim da zajedničkim ra-dom na razvoju kvalitenog turističkog proizvoda i dobrom marke-tinškom aktivnošću možemo da ostvarimo benefite koji su mnogo veći od trenutnih. Ipak, ne možemo biti nezadovoljni trendovima rasta koji se ostvare u našem turizmu svake godine, posebno što se sezona svake godine produžava. Naročito mi je drago što se u poslednje vrijeme sve više ulaže u sjeverni region Crne Gore, koji je u prethodnom period bio zapostavljen. Kako se crnogorski turizam dinamično razvija, treba reći da nam sve više nedostaje kvalite-tnog ugostiteljskog kadra. Zato smo odlučili da sami edukujemo kadar pa smo pokrenuli "Onogošt school” u kome vršimo edukaci-ju i prekvalifikaciju mladih najvećim dijelom upravo za zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva.

Glasnik: Želite li da dodate i još nešto, što nije obuhvaćeno pita-njima?

D. Milanović: Na kraju bih samo zahvalio svim nikšićanima i pos-jetiocima grada koji su nam u proteklom periodu ukazali povjere-nje i bili naši gosti. Mi ćemo se potruditi da to povjerenje opravda-mo u narednom periodu. Već sada mogu najaviti bogat kulturno zabavni program u Onogoštu tokom ovog proljeća i ljeta. Vjerujem da će se trud i sredstva koja ulažemo isplatiti, te da ćemo u nare-dnom periodu, nakon konačne rekonstrukcije starog dijela hotela, postizati još bolje kvalitativne i kvanitativne reultate.

102

Broj 3 Mart 2019.

Reconstructing the hotel in compliance with all ecological and modern hotel industry standards creates the conditions for this hotel to improve the quality of the tourist product.

Restoring Onogošt's old splendour

Duško Milanović, Executive Director of hotel "Onogošt", Nikšić

Over two million Euros were invested in the modernization of the hotel, which thanks to the dedicated work resulted in the positive business results.

The newer part of the complex the so-called "Čaša" has been com-pletely renovated, including part of the common premises/rooms, restaurant, lounge bar and partially the old part of the hotel. The installation of solar collectors, which considerably reduces ope-rating costs, greatly contributes to the good business results, said Duško Milanović, the Executive Director of hotel "Onogošt”, Nikšić for our monthly paper "Glasnik”.

Glasnik: Funds for the installation of solar collectors in this tourist facility have been committed to hotel "Onogošt” in the framework of the project "Development of the law-carbon tourism in Monte-negro”? Have these works started, or are they finished and what is the amount you received through this project?

D. Milanović: All the works that were foreseen by this project

were completed within the set deadline. Thus, the solar collector system has been functioning for almost two months and it alre-ady provided the first benefits of the mentioned investment. For the mentioned project, the company received a subsidy of around €9,400, or 20% of the total investment.

Glasnik: You have mentioned the benefits which the installation of solar collectors will bring to you. Can you share with more details about it?

D. Milanović: We have double benefits, economic – that we achie-ve as a company and ecological which are beneficial to the wider community. Namely, solar collectors are environmentally friendly systems with no CO2 emissions during their work. They solely use the energy of the sun to heat water and rooms. This kind of sy-stem positively affects our business, because it reduces the costs of electricity and other non-ecological energy sources used for heating of water and premises. The hotel management industry of Montenegro is still a low-profit branch of economy, and such

103

Broj 3Mart 2019.

projects significantly contribute to the better business results of the hotel.

Glasnik: Will this hotel continue, by introducing new amenities, to develop "green tourism”? In case of a positive answer, can you list everything you plan to do?

D. Milanović: Of course, we are dedicated to the socially responsi-ble doing business which includes "green tourism”. Accordingly, for the coming period we have planned an installation of additi-onal solar collectors, as well as the installation of the smart sy-stems in the hotel rooms, which contribute to the rational energy consumption. These systems are long well-known in the develo-ped countries and contribute greatly to the sustainability of busi-nesses.

Glasnik: Where would you position hotel "Onogošt” in comparison to other hotels in Montenegro, which are also engaged in the deve-lopment of the low-carbon tourism? Does it keep up with modern trends as others or it may have been ahead or behind of others?

D. Milanović: Hotel "Onogošt” has been operating for two years only, and still not in full capacity. Recent hotel reconstruction has been conducted according to all ecological standards and we plan to follow the same principle in the forthcoming period. Accordin-gly, after the hotel facility has been fully reconstructed, I believe we will be one of the leaders when it comes to the ecological stan-dards, that is, the development of the low-carbon tourism.

Glasnik: What is your opinion of the cooperation with the instituti-ons involved in the implementation of this project: UNDP, Ministry of Sustainable Development and Tourism and the Chamber of Eco-nomy of Montenegro?

D. Milanović: The cooperation with all institutions involved in this project was at the very high level. It is especially praiseworthy that the process of application, decision-making and project evaluati-on was pretty much simple and free of bureaucratic procedures. Given that we as fund users were in direct communication with the Chamber of Economy of Montenegro and the UNDP, I can say that it was a real pleasure to cooperate with these institutions.

Glasnik: What can you tell us about business balances of hotel "Onogošt” after the change in the ownership or its purchase? Are you satisfied with the achieved results?

D. Milanović: Hotel "Onogošt” was bought in the mid 2016 when we set very ambitious goals regarding the level of service that we want to achieve and the required level of investments. Accordin-gly, we immediately started the implementation of the set goals and so far we have invested in this complex over two million euros. A newer part of the complex, the so-called "Čaša”, part of the common rooms, restaurant, lounge bar and partly old part of the hotel now categorised with 3 stars have been completely re-constructed. However, we did not stop there, instead we have just started an additional reconstruction of the old part of the hotel, to make it 4 stars. Realized investments and dedicated work have given positive results, so we are able to pay all duties and fees ari-sing from business. We are particularly proud of the fact that over the past two years we have employed 60 employees in various po-sitions in the hotel. We plan hiring another ten employees after the reconstruction of the old part of the hotel is ended.

Glasnik: Could hotel "Onogošt” soon return its "old splendour” and what does it depend on most?

D. Milanović: Certainly, our main goal is exactly to make hotel Onogošt be again what it used to be, a centre of all events in Ni-kšić. Our employees are working hard to ensure the highest level of service. In addition, throughout the year, we organize numero-us cultural and entertainment events visited by a large number of locals of all generations. Therefore, I can let myself say that we are on the right way to return to Onogošt its "old splendour. The confidence that our guests show on a daily basis is a stimulus for us to be even better in the coming period and make Onogošt the most representative hotel facility not only in Nikšić but even wi-der. There is a tourist agency "Onogošt travel” operating as a part of the hotel, as well as the Adult training centre. Therefore, this hotel now has certain amenities that it did not use to have.

Glasnik: You have already mentioned the development plans of hotel "Onogošt”. Is there something you would like to add?

D. Milanović: The plan is, by the end of 2019, to complete the recon-struction of the old part of the hotel Onogošt in order to get four stars and become a modern city hotel which will be open throug-hout the year. In addition, the hotel will also include a multifunc-tional conference hall that can accommodate 500 guests, creating the conditions for organizing congresses, seminars, cocktails and numerous other events which could not be organized in Nikšić be-fore. During the reconstruction of the hotel, we will place a special emphasis on the hotel's fitness for sports teams, since Nikšić is increasingly recognized as a city of sport where the sports repre-sentations and clubs are frequently accommodated in the course of their preparations.

Glasnik: What is your perspective of the Montenegrin tourism to-day?

D. Milanović: I perceive our tourism as one of the greatest deve-lopment opportunities of Montenegro. The natural beauty we own, food produced in a traditional way and climatic conditions are advantages which are still not sufficiently exploited. I think that by working together on the development of a high-quality tourist product and a good marketing activity, we can realize benefits that are much greater than the current ones. Nevertheless, we cannot be dissatisfied with the trends of growth achieved in our tourism each year, especially given that the season is being more and more prolonged each year. I am particularly pleased that there are inc-reasing investments in the northern region of Montenegro, since it used to be neglected in the previous period. As the Montenegrin tourism develops dynamically, it should be said that we are incre-asingly short of qualified catering staff. For this reason, we deci-ded to provide education for the catering staff and we opened the "Onogošt school”, where we educate and re-qualify young people mostly for the jobs related to tourism and catering.

Glasnik: Is there something you would like to add which is not co-vered by the questions?

D. Milanović: In the end, I would like to thank all people from Ni-kšić and the city visitors who showed to us their confidence by be-ing our guests in the previous period. We will make every effort to justify this confidence. I can already announce a rich cultural and entertainment program in hotel "Onogošt” during this spring and summer. I believe that the efforts and the funds we are investing will pay off, and that in the future, after the final reconstruction of the old part of the hotel, we will achieve even better qualitative and quantitative results.

104

Broj 3 Mart 2019.

Turizam poslije 1878. godine

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Po završetku oslobodilačkih ratova 1878. godine započeo je period organizovanog turizma u Crnoj Gori koji traje sve do kraja samostalne crnogorske države. U ovom razdoblju po-

stoji dug period mira od 34 godine, koji je za crnogorsku državu značio mnogo, jer tako dugih perioda bez ratova nije imala tokom svog razvoja. Mirni periodi za razvoj jednog društva imaju višestu-ki značaj, a za turizam posebno. Samostalna i međunarodno pri-znata crnogorska država pobudila je veliko interesovanje strana-ca, što se vidi iz povećanog prometa inostranih turista koji su došli

ne samo da vide Crnu Goru već i da se u njoj zadrže nekoliko dana.

Crnogorsko primorje, neki njegovi djelovi, posebno Boka Kotorska, počinju u ovom periodu da primaju u novosagrađenim turističkim kapacitetima prve inostrane turiste. U Boki Kotorskoj, u Zeleni-ci, izgrađen je 1902. godine prvi turističko-ugostiteljski objekat pansionskog tipa "Pansion na zelenoj plaži", vlasništvo dr Antala Mađara iz Budimpešte. Ovaj objekat je kasnije nazvan "Hotel pla-ža" i "po svom izgledu, funkcionalnosti, nivou usluga i hortikultur-

105

Broj 3Mart 2019.

Turiste su na Cetinju dočekivali uz sviranje vojne muzike u hotelu, organizovanjem koncerata, igranki, a knjaz je primao delegacije pojedinih turističkih grupa. Tradicionalno gostoprimstvo, toplina i otvoreno iskazivanje svojih osjećanja sa kojima su ih Crnogorci primali privlačila je strance i tu vrlinu posebno su isticali u svo-jim putopisima u knjigama koje su pisali i objavljivali u svojim ze-mljama. To je svakako pomoglo da Crnu Goru i njene ljude upozna Evropa i da se zainteresuje za tu nepoznatu zemlju.

Kao što smo vidjeli, razvoj smještajnih kapaciteta kretao se za ono vrijeme veoma uspješno, kao i visok nivo usluga, što je uticalo na sve brojnije i češće posjete inostranih turista Cetinju. Podatak da su na Cetinju u periodu 1892–1902. godine radili tokom čitave go-dine četiri hotela i 62 kafane, od kojih su neke imale i sobe za spa-vanje, govori o tome da je turizam kao jedna od privrednih grana bio veoma profitabilan.

Za propagandu turizma značajno je istaći da je 1901. godine obja-vljen na francuskom jeziku prvi turistički vodič Cetinja. Vodič je štampan u Marselju na 24 strane i sa šest fotografija. Za crnogorski turizam takođe je značajno bilo objavljivanje knjige "Kompas puto-vanja", štampane u Lajpcigu 1903. godine, u kojoj o Crnoj Gori piše da je "turistički neobično blagorodna, etnografski, istorijski i sli-karski neobično interesantna zemlja". Turistički vodič Boke Kotor-ske odštampan je na njemačkom jeziku u Minhenu 1905. godine. Novljanin Viktor Bartolomeo Đonović štampao je 1908. godine bro-šuru o HercegNovom i Zelenici. Za razvoj turizma u početnoj fazi u Crnoj Gori značajno je bilo stupanje uprave "Grand-hotel" 1894. godine u poslovne veze sa društvom "Kuk" iz Beča, kada je Cetinje "uključeno u program posjeta austrijskih turista, a nešto kasnije sa turističkim krugovima iz Londona, Pariza i Praga..."

Crnogorska država je nastojala da pravnom normom reguliše dru-štvene i ekonomske odnose u svojoj zemlji. Posredstvom svojih državnih organa ona se stara da sprovođenjem određenih propisa i mjera obezbijedi red, opštu i ličnu sigurnost građana i slobodu kretanja s putnim ispravama svojim građanima u inostranstvo i strancima po Crnoj Gori, carinskim i drugim olakšicama; sve je to olakšavalo turistički promet. Propisi koji su se odnosili na pojedine privredne grane kao što su ugostiteljstvo i saobraćaj takođe su bili u funkciji razvoja turizma. Naredbe, uredbe, raspisi i zakoni koji su se odnosili na zaštitu zdravlja stanovnika Crne Gore takođe su bili od pomoći razvoju turizma, obezbjeđujući zdravu hranu i piće. Crna Gora je u posmatranom periodu bila vrlo omiljena turistička zemlja. Kada se uzme u obzir da su stranci ranije imali u Crnoj Gori malo boljih smještajnih uslova i teškoće sa kojima su se susretali na putovanju, onda su tako brojne njihove posjete i veoma pozitiv-no, čak oduševljeno mišljenje o svojim domaćinima Crnogorcima, koji su ih dočekivali sa neobičnom ljubaznošću i tradicionalnom gostoljubivšću, bili svakako razlozi da stranci dolaze u Crnu Goru, zemlju vanrednih prirodnih ljepota, nepoznatu i neotkrivenu, kako su pisali i govorili. Francuski publicista S. Rober, koji je posjetio Crnu Goru tridesetih godina XIX vijeka, pisao je: " Pored žene i pu-tnik je svetinja u Crnoj Gori". I Englez Vilkinson pun je pohvale i kaže: "Čim putnik nastupi u njegov zavičaj, svaki Crnogorac sma-tra se njegovim zaštitnikom". Država se starala da cijene za kori-šćenje ugostiteljskih usluga budu umjerene i isticane na vidnim mjestima, da oni koji primaju putnike na noćenje odgovaraju za gubitak i oštećenje njihovih stvari.

(U sljedećem broju Glasnika o rastu turističkog prometa krajem 19. vijeka).

nom okruženju bio za ono vrijeme vrlo savremen i interesantan objekat..." U organizaciji hotela održavani su turistički izleti po Boki Kotorskoj, Cetinju, Skadarskom jezeru, Skadru, Dubrovniku i Cavtatu. Hotel je poklonio određenu pažnju školovanju ugostitelj-skog kadra. Mladići iz mjesta išli su u Francusku i SAD da se usa-vrše u raznim hotelskim poslovima. Hotel "Boka" u Herceg Novom sagrađen je 1908. godine akcionarskim kapitalom, kapaciteta 50 kreveta i sa parkom sa 80 vrsta biljaka iz tropskih i suptropskih krajeva.

Početkom XX vijeka Ulcinj je na Pristanu dobio prvu gostionicu, vlasništvo Neša Bjelice, dok je Špiro Bjelica otvorio manji hotel (pansion) koji se nazvao "Grand". Važno područje organizovanog turizma u Crnoj Gori u posmatranom periodu bilo je Cetinje, koje tada dobija nekoliko značajnih turističkih objekata: hotel "Kralje-vić Marko", sa šest spavaćih soba, vlasništvo A. Rajnvajna; gostio-nicu J. Golubovića sa šest spavaćih soba, kafanom, trepezarijom, kuhinjom i podrumom; hotel "Mostar" braće Gašić sa osam soba, sa bilijarom, kuglanom i baštom; gostionicu "Miloš Obilić", hotel "Central" (vlasnik R. Tamindžić); gostionicu–pansion "Beograd" (vlasnik M. Jovanović); hotel "Petrograd" (J. Gospić); hotel "Lo-vćen" (M. Mandić); hotel "Crna Gora". U okolini Cetinja otvoreni su: hotel "Njegoš" na Njegušima; "Obod" na Rijeci Crnojevića (M. Ča-kić), sa spavaćim sobama; hotel u Žanjevom Dolu, blizu austrijsko--crnogorske granice na Njegušima otvorio je cetinjski ugostitelj A. Rajnvajna. Osim navedenih objekata otvoreno je još nekoliko kafana i gostionica. Hotel "Grand" na Cetinju bio je svakako najbo-lji turističko-ugostiteljski objekat koji je 1900. godine raspolagao sa 20 soba, velikim salonom i dva restorana (I i II klase), kafanom, kupatilom, francuskom kuhinjom, podrumom vina i francuskih li-kera. Hotel je mogao da primi 100 gostiju na najugodniji smještaj, a razgovor se mogao obaviti na šest jezika. U posmatranom periodu došlo je značajnog povećanja prometa turista (domaćih i stranih) na Cetinju.

Sobraćajni i drugi uslovi unaprijeđeni su izgradnjom puteva. Pose-ban značaj za razvoj turizma imao je put Kotor–Njeguši–Cetinje–Rijeka Crnojevića (završen 1881) produžen do Podgorice (završen 1891) i put Virpazar–Bar (izgrađen 1888). Put Rijeka Crnojevića–Virpazar pušten je u promet nešto kasnije, 1905. godine. Na pome-nutim putevima i drugim koji su izgrađeni kao sredstva prevoza putnika služile su diližanse (kočije) koje su uvođene u javni saob-raćaj u pojedinim godinama. Od onih pojedinačnih turističkih pos-jetilaca Cetinju iz vremena vladike Rada došlo je u ovom periodu do grupnih turističkih posjeta (čak je bilo grupa od 250 posjetilaca) i umjesto na konjima oni su dolazili diližansama, a automobilima od 1903. godine. Prevoženi su i parobrodima od Rijeke Crnojevića do Plavnice, Virpazara i Skavdra (od 1884. godine). Prevozna sred-stva koja su korišćena u javnom saobaćaju u Crnoj Gori mogla su se iznajmiti za pojedinačne i grupne izlete. Turističke grupe su re-zervisale prevoz kolima i sobe u hotelima i gostionicama. Tako su, na primjer, 1896. godine, turisti iz Beča rezervisali kola za putova-nje po Crnoj Gori, a 1897. godine grupa čeških turista napravila je izlet sa 24 kočije.

U ovom periodu, mada se najveći broj turističkih putovanja koja su počinjala u Kotoru završavao na Cetinju, došlo je do proširenja ponude i do organizovanja izleta po Skadarskom jezeru, Lovćenu i Obodu, posjeta Podgorici, iskopinama Duklje, Starčeva, Beški itd. U Cetinju turisti su razgledali: Biljardu, Manastir, Vlašku crkvu, spo-menik vladici Danilu na Orlovom kršu, kulu Tablja, Djevojački in-stitut, Gimnaziju, Vojni stan, Zetski dom, Bolnicu i druge ustanove.

106

Broj 3 Mart 2019.

Crna Gora na listi najatraktivnijih elitnih destinacija u 2019. godini

Business Insider India piše o 15 najatraktivnijih destinacija koje će ove godine posjetiti najbogatiji ljudi svijeta.

Crna Gora se našla na 15 mjestu, a na su još i Egipat, Sejšeli, Japan, Island, Butan, Ruanda, Francuska, Velika Britanija, Oman… Članak se fokusira na luksuzni dio ponude određene destinacije, sugerišući ono šta se mora svidjeti istančanom ukusu bogataša.

Pozivajući se na riječi Toma Barbera, suosnivača kompanije Origi-nal Travel, Business Insider piše:

- Manje poznata od susjedne Hrvatske i Grčke, ovaj komadić Ja-dranske obale, Crna Gora, ranije nije imala luskuzan smještaj,

osim lanca hotela Aman. Međutim, sa novootvorenim hotelom Chedi Lustica Bay i najavom otvaranja prvog evropskog rizorta One & Only u sklopu Portonovi rizorta koji će početi sa radom ovog ljeta, Crna Gora se pozicionira na mapi elitnih turističkih destina-cija - rekao je on.

Nedavno je Forbs pisao o Crnoj Gori kao predivnoj, a pristupačnoj destinaciji, preporučujući je Amerikancima koji vode računa o bu-džetu namijenjenom za putovanja.

Tako se turistička ponuda naše zemlje našla na dvije različite top liste za putovanja, Bankar.me.