SinjSkeGLASILO GRADA SINJA veljača/ožujak 2013.g. broj 31

cijena 8,00 kn

nO

Vin

e

Velibor MilošeVić - povratak otpisanog

AnđelA PAštAr KrnčeVić - KD brnaze

razgovori:

ŽeljKo PrelAs - kandidat za gradonačelnika

sport: Željko Malčić, Slavko Modrić iSSn 1848-6479

uv

od

2

SinjSke nOVine

sadržaj

razgovor: Željko Prelas

sport:Željko Malčić, slavko Modrić

razgovor: Velibor Milošević

10

14

18

36

uvod

iMPressUMsinjske novine broj 31, veljača/ožujak 2013.izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj). Cijena 8,00 kunaGodišnja pretplata 115,00 kuna (u cijenu uračunata poštarina)nakladnik: Grad sinjizdavač: Kulturno umjetničko središte sinj, Glavička 29 sinj 21230Glavni urednik: Vito Perić, GsM: 099/217 09 31telefon u redakciji: 021/ 826-049

e-mail: kulturno.umjetnicko.srediste.sinj1@st.t-com.hr sinjske.novine@gmail.com

Grafička obrada: KUslektura: KUs tisak: Kerschoffset Zagreb

novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko Kodžoman

suradnici u ovom broju: Petar Kliškinić, Boris Filipović Grčić, Dragana Modrić, Marinko Poljak, Teo Poljak

Zahvaljujemo na pomoći portalima :

www.Ferata.hr i www:sinj.com.hr,

razgovor: Anđela Paštar Krnčević

UVoDničKA 31PolitičKi FolKlor

Zašto ovaj naslov? Teme ovog broja su vezane u politiku i političare te uz rad jednog folklornog društva.

Inače kovanica politički folklor se koristi u etnološko-antropološkim radovima vezanim uz istraživanje pojava u političkom djelovanju u širem kontekstu. U ovom broju imamo predstavljanje još jednog kandidata za gradonačelnika, a to je Željko Prelas, potom svojevrsnu političku ispovijest nekadašnjeg predsjednika sinjskog SDP-a Velibora Miloševića koji se nakon dugo godina „šutnje“ oglasio u javnosti i u razgovoru za Sinjske novine otkrio detalje i pozadinu „hajke“ koja je vršena nad njim prije 6 godina, te razgovor s Anđelom Paštar Krnčević, predsjednicom KD povodom događanja u tom folklornom društvu. Od ostalih zanimljivosti izdvajamo razgovor sa Darkom Gavrićem voditeljem OT Sinj, odnosno HGSS-ove sinjske podružnice. Razgovor je zanimljiv i zbog nedavne tragedije na Kamešnci kad je jedan planinar izgubio život pod lavinom. Potom imamo kulturnu reportažu o izložbi Siniše Labrovića u Splitu, a na sportskim stranicama priču o plasmanu Junaka u II ligu početkom 70-ih godina prošlog stoljeća što se i danas prepričava kao najveća sportska fešta u našem kraju. Obavili smo i razgovore sa novim igračem Junaka Željkom Malčićem i prvotimcom Alkara Slavkom Modrićem. Da vas malo odmorimo od politike složili smo galeriju mačkara sa prošlih pokladnih dana, a Klika u svojoj kolumni malo „žuga“ na stanje u Junaku. U tekstu „Glavane ajde ća“ morao sam kao glavni urednik novina odgovoriti (po stoti puta) na prozivke da Sinjske novine služe trenutnoj vlasti. Uostalom pročitajte pa donesite svoj sud. Ja ću samo dodati da se Sinjske novine trude biti na usluzi svim građanima Sinja ma gdje bili. Toliko o tome. Ostavljam vas same sa novinama i uživajte.

Glavni urednik Vito Perić

uk

ratk

o

4

SinjSke nOVine

Ante i AnA PoljAK ProslAVili 50 GoDinA brAKAPiše: Vito PerićFoto: Teo Poljak

Statistike kažu kako je u Hrvatskoj sve više razvoda. A što govore one druge statistike koje se bave

dugovječnim brakovima. I mi smo zabilježili jedan takav slučaj, ali ne radi statistike, nego radi onog što pokreće ovaj svijet, a to je ljubav. Ante (79) i Ana (74) Poljak žive već 50 godina zajedno u miru, slozi i ljubavi. Vjenčali su se 16. veljače 1963.g. i na proslavi 50 godina zajedničkog života su okupili svoju obitelj i skromno u krugu najmilijih proslavili zlatni pir. Ante i Ana imaju troje djece, Damira, Dražena i Mariju, te petoro unučadi, Tea, Antu, Davora, Željku i Tina. Najstarijem unuku je 23, a najmlađem 14 godina. Ante je mirovinu stekao u bivšem poljoprivrednom poduzeću Trnovača radeći kao stražar, a Ana je bila, i sada je, domaćica. Oboje su vrijedno radili i na svojoj zemlji

i tako odškolovali i uputili u život djecu. „Nismo se nikada svađali niti ljutili jedno na drugo. Uvik smo imali razumijevanja i dogovora. Tako smo se i održali ovih 50 godina,“ odgovorio je Ante na pitanje o uspješnoj formuli dugovječnog zajedničkog života te dodao kako i danas još uvijek radi na zemlju, doduše manjim intezitetom. „Pomaže mi unuk Teo koji je preuzeo i konobu i radi odlično vino. Svaki dan iza ručka popijem čašu i to je dobro za zdravlje,“ kazao je na kraju „zlatni“ Ante nazdravivši sa svojom družicom Anom.

PriVeDen osUMnjičeni ZA oštećiVAnje sPoMen Ploče Anti bAKotićU -bAKi

Policijski službenici Policijske postaje Sinj dovršili su kriminalističko istraživanje nad osobom koju se

sumnjiči da je oštetila spomen-ploču Anti bakotiću Baki. Informaciju nam je potvrdila Ana čepić iz Ureda za informiranje Policijske uprave splitsko-dalmatinske. „Policijski službenici Policijske postaje Sinj dovršili su kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjakom sa šireg sinjskog područja, kojeg se sumnjiči da je 24. veljače u ulici Put Petrovca u Sinju oštetio spomen ploču partizanu Anti Bakotić Baki, čime je počinio materijalnu štetu u iznosu od 3.000 kuna. Protiv njega je podnesena prijava Općinskom državnom odvjetništvu, zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari. Doveden je pritvorskom nadzorniku,“ naglasila je Čepić. Neslužbeno se doznaje da je osumnjičeni za oštećenje ploče Zvonimir šipić đone, brat triljskog gradonačelnika. Obzirom na zahvat koji je npravljen tijekom vandalskog čina policij sumnja da osumnjičeni nije bio sam u svom rušilačkom pohodu. Naime ploča je postavljena na visini od 4 metra pa su rušitelju trebale ljestve i alat te pomagač ili više njih. Gradonačelnik Trilja ivan šipić dao je izjavu za medije u kojoj osuđuje postupak svog brata.Izvor: ferata.hr, dopuna sinjske novine

PetiCijA ZA sAMostAlni DoM ZDrAVljA U sinjU

Nezavisni gradski vijećnik Miro bulj pokrenuo je peticiju za samostalni Dom zdravlja u Sinju

prije mjesec dana. Do sada je prikupljeno preko 7000 potpisa, a samo prvi dan potpisivanj na pijaci u dva sata prikupljeno je 2365 potpisa. Peticija je pokrenuta zbog sustavno uništavane kvalitete pružanja zdravstvenih usluga otkako je sinjski Dom zdravlja pripojen Domu zdravlja županije Splitsko-dalmatinske. Bulj namjerava peticiju uputiti svim mjerodavnim institucijama u državi u obliku prijedloga i na taj način bi svi potpisnici peticiji bili predlagači dopune dnevnog reda na županijskoj skupštini kako bi se raspravljalo o Domu zdravlja i kvaliteti zdravstvenih usluga u Sinju i Cetinskom kraju. Inače osim u Sinju potpisivanje peticije je bilo organizirano u svim općinama i gradovima Cetinskog kraja.V.P. foto: ferata.hr

uk

ratk

o

5

SinjSke nOVine

sinj GrAD PArtner U ProjeKtU eUro PrijestolniCe KUltUre 2020.

Grad Zadar bio je početkom veljače domaćin radnog sastanka koordinatora projekta Europska

prijestolnica kulture 2020. Podsjetimo, nositelj projekta je grad Split a gradovi partneri su uz Sinj, Kotor, Trogir, Šibenik, Mostar, Stari Grad, Hvar, Pag, Supetar, Zadar, Korčula, Ston, Solin. Poveznica grada nositelja i gradova partnera je kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a.Na održanom sastanku je uz koordinatore gradova prisustvovala i predstavnica Ministarstva kulture Anera stopfer, koja je upoznala prisutne s procedurom i načinom prijave. Koordinatori su pojedinačno predstavili svoje gradove i općine, te su iznijeli prijedloge za izradu zajedničkog programa gradova i općina partnera. Sinj je predstavljala Dragana Modrić, koja je u svom izlaganju istaknula bogatu materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu sinjskog kraja kao potencijal za razvoj kulturnog turizma unutar ovog projekta. U tom smjeru, zaključak je sa sastanka, svaki grad partner, pa tako i Sinj uskoro će objaviti javni poziv za predlaganje programa za projekt Europska prijestolnica kulture 2020., kako bi se uključila cijela lokalna zajednica pojedinih gradova i općina partnera. Na ovaj poziv će se moći javiti sve ustanove, udruge i pojedinci sa šireg područja grada Sinja.D.M.

MinistArstVo KUltUre PoDrŽAlo ProjeKte KUs-A

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske dalo je potporu za projekte ‘Sinj – pogled na stvaranje jednog grada’ i ‘Žena u

dalmatinskoj zagori’.Za projekt ‘Sinj-pogled na stvaranje jednog grada’, Galeriji Sikirica dodijeljena su sredstva za digitalizaciju, što će omogućiti da vrijedni predmeti ne padnu u zaborav.Tijekom dugotrajnog terenskog istraživanja u suradnji s našim građanima, prikupljeni su važni dokumenti, fotografije, razglednice, dopisnice, karte, spisi, koji nas upoznaju s nekadašnjim izgledom grada, prijevoznim sredstvima, važnim ličnostima, zanimljivom arhitekturom (koje više nema) i načinom života u Sinju krajem 19. i početkom 20. st. Digitalizacija je suvremen način zaštite povijesno-kulturne građe koji ujedno omogućava njenu dostupnost širem krugu ljudi. Ministarstvo kulture je uvidjelo važnost ovog materijala za očuvanje kulturnog nasljeđa i identiteta sinjskog kraja, te odobrilo njegovu digitalizaciju.Nakon provedene digitalizacije, sadržaj će biti javno dostupan preko mrežnih stranica ustanove Kulturno umjetničkog središta, Galerije Sikirica (www.kus-sinj) i preko portala projekta Hrvatska kulturna baština (www.kultura.hr). Prepoznavanje projekta Žena u Dalmatinskoj zagori, koji je na samom početku, veliki je poticaj voditeljima projekta i zasigurno će doprinijeti njegovoj uspješnijoj realizaciji.D.M.

sjeDniCA GrADsKoG VijećA

Za dan 11. ožujka sazvana je 32. sjednica gradskog vijeća. Za dnevni red predloženo je: izvješće

Mandatne komisije, Prijedlozi zaključaka o prihvaćanju prijedloga za izmjenu i dopunu Statuta Grada Sinja i promjenu Poslovnika Gradskog vijeća, izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje 01.07. 2012.- 31.12. 2012., izvješća o izvršenju Programa gradnje objekata komunalne infrastrukture u 2012.g. te održavanja komunalne infrastrukture, Prijedlog Programa rada Gradskog vijeća, prijedlog Odluke o izradi ciljanih izmjena i dopuna detaljnog plana uređenja bivše vojarne Ivaniša Nelipića, prijedlog Oduke o izmjeni i dopuni Oduke o javnim priznanjima Grada, prijedlog Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2013.g. prijedlog Programa održavanja komunalne infrastrukture u tekućoj godini, prijedlog Rješenja o razrješenju bivše ravnateljice dječjeg vrtića Bili cvitak, te prijedlozi odluka o izboru osobe kojoj će se povjeriti poslovi komunalne djelatnosti deratizacije, dezinsekcije, skupljanja i zbrinjavanja uginulih životinja s javnih površina i na kraju prijedlog Zaključka o prihvćanju Izmjena i dopuna Plana zaštite i spašavanja za Grad Sinj i izmjena i dopuna Plana civilne zaštite grada Sinja. Kada ovaj broj novina (31. op V.P.) bude u prodaji sjednica će već biti održana ukoliko ne bude nekih nepredviđenih okolnosti, stoga ćemo vas o tijeku sjednice podrobnije izvijestiti u sljedećem broju.V.P.

HUMAnitArni KonCert

Klub Sinjana u Zagrebu organizirao je humanitarni koncert za prikupljanje

sredstava namijenjenih za pomoć sestrama bekavac Delaš i josipu Žuri. Koncert je održan u maloj dvorani Lisinski, a nastupio je gitarist natan Zlodre sa gostima. Iz Kluba najavljuju još akcija i noviteta u svom radu.V.P.

MArKo bilobrKnoVi nAčelniK PP SINJ

Na prijedlog načelnika PUSD Zorana Petričevića glavni ravnatelj policije Vlado

Dominić odlučio je kako će novi načelnik PP Sinj biti Marko bilobrk, koji je do sada bio na dužnosti načelnika pravnih i financijskih poslova u PUSD. Bilobrk je u dva navrata ranije bio načelnik PP Sinj, od 1992. do 1998. i od 2003. do 2010. godine.Izvor: ferata.hr

uk

ratk

o

6

SinjSke nOVine

bloGGer PAUl brADbUry ProMoVirA GrAD sinj nA bloGU tZ sPlitsKo-DAlMAtinsKe ŽUPAnije

Turistička zajednica grada Sinja ugostila je bloggera Paula bradburya, hrvatskog Britanca. Paul već

deset godina živi u Jelsi na otoku Hvaru gdje je zasnovao obitelj, a po zanimanju je profesor engleskog, francuskog,

njemačkog i ruskog jezika. Putem svog bloga www.total-hvar.com savjetuje turiste što posjetiti na otoku Hvaru, a odnedavno je pokrenuo blog o Splitu i okolici na adresi www.croatia-split.com. Budući da je potpisao ugovor o suradnji s Joškom Stellom, direktorom Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije preko kojeg će promovirati cijelu našu županiju, potrudili smo se što prije pozvati ga u Sinj. Paul je kroz ugodnu poslijepodnevnu šetnju našim gradom upijao svaki detalj priče o kulturnoj baštini Sinja: crkva Čudotvorne Gospe Sinjske, vratnice Stipe Sikirice, stela Gaj Laberije, Kamičak, Vila Tripalo... Naravno da je u jedno popodne bilo nemoguće sve obići, pa smo dogovorili ponovni susret kako bi Paul prikupio što više tema za blog o Sinju.Što je Paul napisao o Sinju pročitajte na: http://centraldalmatiatouristboard.blogspot.com/Sve Paulove blogove koje će pisati o Sinju možete pratiti na facebook stranici Turističke zajednice grada Sinja: Sinj Tourist Board https://www.facebook.com/tzsinjIzvor: turistička zajednica grada sinja

AKCijA tUrist U sVoM GrADUPiše i foto. V. Perić

Turistička zajednica grada Sinja nastavlja sa edukativnom akcijom „Turist u svom gradu“. Povodom Međunarodnog dana turističkih vodiča organizirala je još jednu uspješnu akciju u kojoj je u dvije grupe sudjelovalo 70 građana. Nakon okupljanja ispred crkve Čudotvorne Gospe Sinjske te informiranja od strane profesionalnih vodiča, građani su krenuli u obilazak i upoznavanje svog grada. Obišli su vilu Danec, šetalište Alojzija Stepinca pa do vile Tripalo koju su razgledali iznutra. Nakon toga su posjetili arheološku zbirku Franjevačkog samostana, pa kroz crkvu do stele Gaja Laberija u Vrličkoj ulici i na kraju Kamičak i Muzej Cetinske krajine. Direktorica TZ Grada Sinja Jelena Bilić je rekla kako je zadovoljna akcijom i odazivom građana te njihovom željom da se što bolje educiraju kako bi sutra bili na usluzi turistima u gradu. Akcija će se nastaviti i narednih godina, i na taj način će se podići razina kvalitete pružanja turističkih usluga u alkarskom gradu.

ZAKljUčen PreDUGoVor sA elAstoPlAstoM

Gradonačelnik Sinja ivica Glavan zaključioje predugovor o kupoprodaji nekretnine na području

GZK-Sinj s Kornelijom Puljić, vlasnicom obrta ‘Elastoplast’ Split.Namjera investitora je na čestici zemljišta veličine 3.012 m2 izgraditi proizvodno-poslovnu građevinu za proizvodnju fleksibilne ambalaže za pakiranje hrane.Izvor: Grad sinj

sAVjetoVAlište

Nastavni zavod za javno zdravstvo županije splitsko-dalmatinske ispostava Sinj organizira

savjetovalište za prevenciju bolesti srca i krvnih žila. Savjetovalište je počelo radom 8.ožujka, a održavat će se svakoga petka, od 8,30 do 10,30 sati. Zainteresirani građani u savjetovalištu mogu saznati svoj kardiovaskularni rizik – mogućnost obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila, izmjeriti arterijski tlak, tjelesnu težinu i visinu, odrediti indeks tjelesne mase, te vrijednost šećera i masnoća u krvi. Zainteresirane osobe mogu se naručiti na broj telefona 824 676, kako bi mogli dobiti svoj termin za savjetovanje.izvor: nZjZ županije ispostava sinj

uk

ratk

o

7

SinjSke nOVine

sDP i Hns-ls o KonstrUKtorU

Posljednjih dana svjedoci smo medijskih natpisa kako će građevinska tvrtka Konstruktor inženjering otići

u stečaj. Posebno zabrinjava činjenica kako je čak jedna četvrtina ukupnog broja djelatnika te firme, njih 250, iz Sinja i Cetinskog kraja. SDP i HNS Sinja ne žele sjediti prekrštenih ruku i gledati kako sve veći broj obitelji u našem kraju živi na samom rubu siromaštva. Na sve moguće načine pokušavamo se što aktivnije uključiti u pronalaženje rješenja kako do stečaja ne bi došlo te kako se ne bi ugrozila egzistencija mnogih obitelji. Predsjednica sinjskog SDP-a nataša Poparić tijekom razgovora s radnicima detaljno se upoznala sa problemima predstečajnog postupka i spremno uključila u iznalaženje rješenja. Razgovarala je s nekoliko ministara u Vladi RH te ih upozorila na važnost očuvanja radnih mjesta u Konstruktoru. U narednih nekoliko dana javnost će biti obaviještena o rezultatima razgovora u nadi da će se uspjeti sačuvati svako radno mjesto. Direktora Konstruktora Željka Žderića držimo nesposobnim za vođenje tvrtke, smatramo ga u potpunosti odgovornim za nastalu situaciju i očekujemo njegovu smjenu. Svako radno mjesto u Cetinskoj krajini potrebno sačuvati pod svaku cijenu, a otvaranje novih radna mjesta i pokretanje posrnulog gospodarstva ovog kraja nam je prioritet na kojem želimo raditi zajedno s Vladom RH.

Gradska organizacija SDP-a SinjHNS – liberalni demokrati – Podružnica Sinj

Mr. Vet. jAKoV DUKić nA čelU sAVeZA ZA GrAđAnsKU i etičKU HrVAtsKU – oKrUG SINJZa grad Sinj i područje bivše općine Sinj u petak, 01. 03. 2013. održana je izborna sjednica okruga Sinj, Saveza za građansku i etičku Hrvatsku don Ivan Grubišić.Članovi su izabrali vodstvo Saveza: mr. sci. Jakov Dukić, dr. vet. – predsjednik okruga; Petar Dadić, ing. elektrotehnike – dopredsjednik, Željko Cvitković Đone, prof – tajnik, Svemir Šušnjara – blagajnik. Za članove savjeta odabrani su Marko Majić dipl.oec, Dujo Jurković, prof, Silvio Masnić ekonomist, Dujo Šimić učitelj. Na prošlim parlamentarnim izborima lista don Ivana Grubišića dobila je izniman broj glasova u našem gradu, te je logičan slijed bio osnivanje Saveza okruga Sinj. Tako pozivamo sve one koji podržavaju don Ivana, one koji su članovi, simpatizere da se pridruže Savezu sa svojim stručnim znanjima, iskustvima, da pridonesu razvoju grada i okolice na gospodarskim i inim dobrima s ciljem za bolju politiku bez politikanstva na slijedećim lokalnim izborima.Izvor: SGEH

HDZ o VojArni

Sinjski HDZ izdao je priopćenje koje potpisuje predsjednik G.O. tomislav budimir., a u kojem

se traži od gradske vlasti odgovor na pitanje što je sa vojarnom ivaniša Nelipića koja je vraćena Gradu, no i dalje leži neiskorišena.Vlada Republike Hrvatske je još u kolovozu 2011. godine donijela Odluku o darovanju bivše vojarne Ivaniša Nelipića Gradu Sinju, a sukladno tome 1. kolovoza 2012. potpisan je i zaključen Ugovor o darovanju između predstavnika Grada Sinja i Agencije za upravljanje državnom imovinom. Podsjećamo da aktualna gradska vlast prije zaključenja ovog Ugovora nije dala njegov prijedlog Gradskom vijeću na odlučivanje iako je zakonom utvrđena i propisana nadležnost Gradskog vijeća za stjecanje nekretnina u vrijednosti od milijun kuna pa naviše (vrijednost Ugovorom spomenute nekretnine je preko 67 milijuna kuna). Također, iako je Vlada RH Odlukom o darovanju spomenute nekretnine kao svrhu i namjenu za koju se ona daruje odredila smještaj gradske uprave, osnovne škole, glazbene škole, gradske športske dvorane te za potrebe pojedinih ministarstava, u proteklom smo se razdoblju naslušali stalnih i na kraju neostvarenih najava o prenamjeni bivše vojarne Ivaniša Nelipića u regionalni starački dom u kojem bi navodno svoje radno mjesto pronašli naši mnogobrojni nezaposleni sugrađani. Tako je napravljen i usvojen Detaljni plan uređenja bivše vojarne (DPU) u kojem je određena i njena namjena (Službeni glasnik Grada Sinja 10\11, 10.10.2011.). Prema njemu, predviđeno je da otprilike 3/4 vojarne (ili 72,72 posto prostora) bude iskorišteno za zdravstvenu namjenu (starački dom), a 1/4 za sve ostale javne sadržaje. Takva preraspodjela prostora nije logična, ali kad je aktualna vlast to već progurala, trebala je to i realizirati. Spominjali su se i konkretni investitori (od kojih su neki čak i dolazili na sjednice Gradskoga vijeća), no konkretno se nije ništa napravilo. Uglavnom, sve je ispalo krajnje neozbiljno. Povrh svega, DPU vojarne nije uklopljen u Generalni urbanistički plan Sinja (GPU) koji je i sam tek priča za sebe. Ova ga vlast obećava promijeniti godinama, ali nikako to realizirati. Zaključak je vrlo jednostavan: treba uskladiti brdo propisa i papira, a to traje već godinama. Vojarna leži neiskorištena kao uostalom i mnoge druge u Hrvatskoj, bez potrebne prostorno-planske dokumentacije te bez ozbiljnih investitora. Aktualna vlast ne može riješiti ni jedno ni drugo! Izražavamo ogromno nezadovoljstvo zbog vrlo spore i trome dinamike rješavanja problema bivše vojarne i tražimo da se hitno povede široka javna rasprava ili održi javna tribina na ovu temu, a u koju bi bili uključeni svi relevantni politički faktori u našem gradu. Građani Sinja zaslužuju punu istinu!

uk

ratk

o

8

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerićFoto: Facebook

Iako je ovogodišnji Krnjeval daleko za nama, ipak smo

složili ovu galeriju kako bi vas podsjetili na te minule „lude dane“. Zahvaljujući facebooku (eto vidite da ipak i to tehnološko čudo nešto vridi), skinuli smo nekoliko slika kako bi vam pokazali da Sinjane još uvik nije napustila mašta. Ima tu svega i svačega, domišljatog, atraktivnog, aktualnog i otkačenog. Likovi pod maskama su više-manje poznati, a vi se poigrajte pa pokušajte pogoditi tko je tko ispod maske. Inače ni ove godine nije bilo onog neprežaljenog maskenbala u hotelu pa su mačkare slavile po kafićima, restoranima, po kućama i podrumima. Glavno je da se feštalo i zabavilo. Vidimo se dogodine.

GAlerijA MAčKArAsulejman i harem

šećer aga i turski časnik

Zoro osvetnik

jimi Hendrix Gipsy čarobnjak iz oza

uk

ratk

o

9

SinjSke nOVine

Klaun umačkaran u božu

ibrahim paša

A je to

joker

bivši košarkaš

razne maske

strašna maska

ra

zgo

vo

r

10

SinjSke nOVine

„Kao budući gradonačelnik imam gotovu kadrovsku križaljku.“

Predstavljamo kandidate za gradonačelnika

Piše: Vto PerićFoto: Boris FiliPoVić Grčić

Zbog čega ste odlučili ući u politiku iako imate uhodan i profitabilan posao, sređenu obiteljsku i materijalnu situaciju i ugled bez politike?Prihvatio sam kandidaturu odlučan da u predstojećoj izbornoj utrci pobijedim i budem gradonačelnik Sinja. Nisam učinio ništa veliko, ali jesam osigurao pristojnu egzistenciju svojoj obitelji i zaposlio na desetine drugih kojima je posao u mojoj tvrtki izvor sredstava za život. Unatoč svemu tomu nisam bio zadovoljan. Shvatio sam da nemam pravo stajati sa strane i gledati kako moj grad nazaduje, iz njega bježe biološki i intelektualno najpotrentniji, mladi školovani ljudi. O tome sam razgovarao s brojnim sugrađanima. Mnogi su me pitali zašto svoje sposobnosti, znanja i vještine ne bih stavio na raspolaganje sugrađanima. Razgovor samnom zatražili su i čelnici stranaka čiji sam kandidat. Vjerujte mi da sam dosta dvojio da ili ne. Neki drugi su me nudili prije osam i četiri godine. Odbio sam obećavši im potporu na projektima uvjeren da bi se mogao dogoditi pozitivni pomak. Nažalost, Sinj je samo nastavio nazadovati. Tada sam imao još jedan problem jer nisam imao adekvatnu osobu da nastavi voditi moje dvije firme. Danas to imam, moja najstarija kćer je sposobna nastaviti tamo gdje ja stanem. Ja znam, hoću i mogu. Znam i mogu okupiti ljude, raditi timski, preuzeti odgovornost donoseći poslovne odluke, hoću da stanje u Sinju počnemo mijenjati nabolje.

na predstavljanju niste ponudili svoj program, možete li otkriti što namjeravate ukoliko dobijete mandat?Ne, nisam ponudio program. Moj program se zasniva na

tom da će se u Sinju moći pristojno živjeti od rada. Želim stvoriti uvjete da moja djeca i djeca mojih sugrađana žive na ovom prostoru. Da ne bježe iz ovog grada. Za ostvarenje tog cilja formirat ću tim sposobnih ljudi, neovisno o njihovoj političkoj orijentaciji. U situaciji smo, zapravo, da moramo spašavati naš grad i kraj. U tom ću kontekstu kao gradonačelnik ponuditi suradnju i zatražiti potporu svih relevantnih političkih snaga. Svatko tko bude imao dobru ideju ili na tom

ŽELJKO PRELAS , poduzetnik, vlasnik i direktor auto-škole i ravnatelj Centra za obrazovanje odraslih Semafor , nestranački kandidat SDP-a, HNS-a i HSU-a uz potporu Saveza za etičku i građansku Hrvatsku don Ivana Grubišića

ra

zgo

vo

r

11

SinjSke nOVine

„Kao budući gradonačelnik imam gotovu kadrovsku križaljku.“

, poduzetnik, vlasnik i direktor auto-škole i ravnatelj Centra za obrazovanje odraslih Semafor , nestranački kandidat SDP-a, HNS-a i HSU-a uz potporu Saveza za etičku i građansku Hrvatsku don Ivana Grubišića

putu želi pripomoći dobro je došao.

Kako namjeravate financirati kampanju?Nisam osoba koja smatra da su novac i skupe PR agencije garancija za pobjedu.Mi smo mala sredina i držim kako su građani jako dobro upoznati sa svim kandidatima kao i njihovom doprinosu ovome gradu. U svoju kampanju neću ulagati puno financijskih sredstava niti ću se koristiti „prljavim„ trikovima da dođem na čelo grada. Moju kampanju za gradonačelnika i listu za vijeće financirat će stranke koje su me podržale kao nestranačkog kandidata, a drugi dio kroz donacije sukladno pravilima državnog izbornog povjerenstva. Bit će to skromna kampanja, jer ne mogu dopustiti

da u vrijeme ovolikog broja nezaposlenih trošim velika sredstva na kampanju. Za izbornu utrku uložio sam veći dio života što će građani vrednovati mojim izborom, kao i liste za vijeće koja će mi biti potrebna da bez kupovanja vijećnika vodim ovaj posrnuli grad u bolju budućnost.

Kakvi su Vaši odnosi sa strankama koje vas kandidraju i don ivanovim savezom koji Vas podržava, komu ste najbliži, odnosno s kojom ćete političkom opcijom najtješnje surađivati?Nisam politički isključiv i to je moj light-motiv. U životu se vodim univerzalnim ljudskim vrijednostima. Mada sam u pojedinim pitanjima krajnje konzervativan, posebno kad se radi o odnosu prema obitelji ili domovini, sebe smatram umjereno liberalnim i socijalno osjetljivim te mi je u tom kontekstu politički bliža opcija lijevog političkog centra. Izborni program napravit ću u suradnji sa strankama čiji sam kandidat tako da će to biti i njihov program te ću u njegovoj realizaciji najtješnje surađivati upravo s njima ali i sa svima koji ovom gradu budu potpora, bez razlike na stranačku pripadnost. Ovdje moram naglasiti da ima mnogo projekata, već započetih, koje će trebati privesti svrsi.

jeste li već počeli raditi kadrovsku križaljku, odnosno možete li navesti imena ljudi za koje smatrate da bi Vam mogli biti najbliži suradnici?Kadrovska križaljka je gotovo u cijelosti upotpunjena. Imena neću navoditi ali ću reći da je izbor pao na kvalitetne i stručne ljude. Stranke su mi dale imena svojih članova za koje su smatrali da svojim znanjem i iskustvom mogu pomoći i preuzeti odgovornost. Između tih članova i još nekih izabrao sam one za koje smatram da ćemo u timskom radu napraviti najbolje za naš grad. Planiram učiniti i jedan iskorak tako da će uz mene, moje

ra

zgo

vo

r

12

SinjSke nOVine

dogradonačelnike i vijeće biti oformljen tim volontera s kojima ću se često družiti , raspravljati o gradskim problemima i iznalaziti korake za izlazak iz krize u koju je ovaj grad upao te ga izvesti na put blagostanja.

što ćete obećati, a što ispuniti građanima sinja?Neću obećavati nemoguće kao što to mnogi političari obećavaju u predizborno vrijeme. A ni sam nisam političar. Međutim ,reći ću sljedeće: Smatram da će tim ljudi kojeg ću okupiti i predvoditi pokrenuti ovo posrnulo lokalno gospodarstvo. Neću reći da će voditelj Zavoda za zapošljavanje ostati bez posla, ali sve napore usmjeriti ću na to da lista građana čija su imena u evidenciji nezaposlenih HZZ-a bude što kraća. Neću biti gradonačelnik koji će samo slušati o problemima nego ću ih zajedno sa timom nastojati rješavati. Uvjeren sam da će mi dati većinsko povjerenje koje ne želim niti smijem izigrati. Znam da je jednom izgubljeno povjerenje teško ponovno izgraditi i zadobiti. Ja takav “luksuz” ne želim priuštiti ni sebi, ni obitelji ni strankama koje su me podržale, a posebno ne biračima koji mi vjeruju, s kojima živim i s kojima želim ubuduće živjeti.

na nekim portalima pojavili su se komentari da ste se materijalno okoristili dok ste bili predsjednik bivše mjesne zajednice brnaze. Komentirajte.To su objede ljudi koji se hrane takvim lažima i sličnim podmetanjima. Ja sam bio predsjednik , bivše Mjesne zajednice Brnaze. Tada su se u Brnazama napravili kapitalni objekti komunalne infrastrukture od javne rasvjete, mrtvačnice, društvenog dom, vrtića, nogostupa, kanalizacije za odvodnju oborinskih voda, uređenja poljskih puteva i drugog. Sve što se izgradilo financirano je iz samodoprinosa mještana Brnaza, te kada je u pitanju nogostup, značajne pomoći tadašnjeg Croatia osiguranja iz Splita. Sve to je bilo do tadašnje lipe dokumentirano kroz financijsku evidenciju koju je Savjet MZ Brnaze samnom na čelu poslije isteka mandata uredno predao našim nasljednicima. Ponosim se tim vremenom jer sam, zajedno s grupom suradnika, od Brnaza za tadašnje prilike izgradio mjesto ugodnog življenja. I sve smo radili kao volonteri, bez lipe naknade bilo komu. Sve što imam stvorio sam sa svojih deset prstiju, napornim radom, a ne nikakvim sumnjivim pretvorbama i privatizacijama. Svakomu mogu pogledati u oči. A mogu li to oni koji me za nešto takvo optužuju? Ne mogu. Jer znaju da je ono što govore neistina. Želim posebno naglasiti da izborna kampanja službeno nije ni krenula a već me zasipaju s toliko laži i objeda. Što li će tek biti kad kampanja otpočne? Zar ne možemo imati fer i poštenu borbu? Ja ću tako nastupati i pozivam ostale kandidate da se na isti način ponašaju. Oni koji ne prihvate fer borbu samo će dokazati da im je blaćenje jedini argument. Nisu Sinjani bene da ih neće pročitati. Zar će svoj glas i povjerenje dati takvima. Ja vjerujem da neće. Neka svatko priča o sebi a o meni priča život i vrijeme koje sam proživio u svom gradu sa svojim sugrađanima.

što smatrate prioritetom, molim konkretan odgovor, za poboljšanje stanja u sinju?Najveći problem u Sinju je ogroman broj nezaposlenih. Moramo se okrenuti konkretnom stvaranju uvjeta za otvaranje radnih mjesta. Zalažem se za male tvrtke koje će uz našu pomoć započeti radom i zapošljavati na desetke radnika. Normalno da ću tražiti rješenja i za velike tvrtke. Bit ću premosnica mladim ljudima koji imaju ideju znanje a ideju ne mogu realizirati jer nemaju potporu u financijskoj konstrukciji. Prošao sam taj početnički pakao i sve barijere koje su mi bile postavljane od prevelike administracije. Učinit ću sve kako bi svi koji žele napredovati i raditi ostvarili svoj san a preko Županijskih ustanova kao i Državnih poduzeti sve kako bi sve što treba biti jednostavno tako i postalo. Službenici koji na tom putu budu davali potporu radit će i dobivati za takav rad adekvatnu nagradu a oni koji ne budu neće biti ukrcani na vlak bolje budućnosti. Uz rješavanje gospodarstva i komunalne infrastrukture posebnu pažnju ću posvetiti mladima te učiniti sve kako bi se izgradili, na svim poljima života da sutra mogu nastaviti sami kreirati još bolju budućnost življenja u ovom kraju.

imate li otprije poveznice i kakvi su uopće Vaši kontakti i odnosi sa županijskim i državnim vlastima, odnosno imate li konkretne ljude i institucije koje bi mogle pomoći u oporavljanju situacije u sinju?Poznajem veliki broj ljudi koji su sadašnji i bivši dužnosnici na razini države i naše županije. Neki od vodećih ljudi iz današnje hrvatske vlasti izravno su me podržali da se kandidiram za gradonačelnika Sinja. Složili su se s mojim razmišljanjem da prednost pred podobnima moraju imati sposobni. Smatram da se na te ljude možemo osloniti kada od središnje države budemo tražili pomoć za Sinj. Ne očekujmo, međutim, da će nam bilo tko riješiti probleme u Sinju doli nas samih. Mi moramo znati što hoćemo, to moramo uobličiti u projekte i tada, znam iz iskustva, nije problem osigurati novac za financiranje. Nitko nam neće doći sa strane i bolje od nas osmisliti naše potencijale, ciljeve niti konkretne projekte, ni iz Zagreba ni iz Splita niti sutra iz Bruxellesa. Još bih dodao da će nam od 1. srpnja na raspolaganju biti značajna financijska sredstva iz kohezijskih i strukturnih fondova EU. Radi se o velikom novcu kojega nećemo moći koristiti na osnovu lijepih priča i lažnih obećanja, što je još uvijek najsnažniji argument mnogih u politici. Moći ćemo ga uzeti Europi samo ako budemo sposobni artikulirati projekte. A mi u Sinju, Bogu hvala, potencijala za takve projekte imamo napretek. Spomenut ću samo Sinjsku alku, Svetište naše nebeske zaštitnice Gospe Sinjske, ekološki djevičansko Sinjsko polje i rijeku Cetinu i štošta drugog. U tom ću kontekstu kao gradonačelnik od zaposlenika u gradskoj administraciji zahtijevati da budu otvoreni servis Gradu i građanima, posebno našim gospodarstvenicima i onima koji to žele biti. Ja i moji najbliži suradnici svojim primjerom pokazat ćemo im kako se to radi, posve drukčije nego do sada.

13

SinjSke nOVine

do

ga

Đa

J

ANTE BAKOTIĆ – dio biografije i sjećanja preživjelih logoraša na proboj u Jasenovcu

Ante Bakotić rođen je u Sinju, 14. lipnja 1921. g. kao

četvrto dijete šesteročlane obitelji. Osnovnu školu završio je u Sinju, gdje je upisao i gimnaziju, koju je, iz nepoznatih razloga prekinuo te je počeo s izučavanjem stolarskog zanata. Zbog loših uvjeta rada i maltretiranja majstora, napustio je naukovanje i prijavio se na natječaj vojno-tehničke škole u Kruševu, u Srbiji, koju je završio. Nakon završetka školovanja odlazi u Sarajevo i zapošljava se u vojnoj industriji. Član KP SKJ postao je 1939. godine. U proljeće 1942. g. s grupom partizana uhvaćen je u dolini Neretve i deportiran za koncentracijski logor Jasenovac. Bio je među onima sa dugim zatočeničkim stažom. U logoru je, do kraja rujna 1944. g. djelovala partijska organizacija na čelu s narodnim herojem Milom Boškovićem koja je već tada radila na pripremama proboja zatočenika. Rad organizacije je otkriven, a 21. rujna 1944. likvidirani su gotovo svi njeni članovi. Od tada se preostali komunisti u logoru nastoje ponovno organizirati. Ante Bakotić pojavljuje se kao čelni čovjek logorske partijske organizacije koja nastavlja djelovati te obnavlja rad koji kulminira u proljeće 1945. g. Jasenovački zatočenici izvršili su proboj samooslobađanjem 22. travnja 1945. godine pred sam završetak Drugog svjetskog rata. Brojno stanje zatočenih muškaraca, u noći s 21. na 22. travnja, iznosilo je 1073 zatočenika. Te su noći odlučili da se ujutro 22. travnja, oko 10 sati, krene u juriš. Prilikom dogovora o početku proboja najistaknutiju ulogu igrao je upravo Ante Bakotić, sekretar Logorske partijske organizacije Logora 3 Ciglana u Jasenovcu, koji je povikom „Naprijed drugovi“ označio početak juriša. Bakotić nije preživio proboj logoraša iz Jasenovca. Poginuo je u blizini istočne kapije logora. Njegovu smrt opisuju dvojica zatočenika u svojim sjećanjima. Prenosimo dio njihovih sjećanja. Čedomil Huber: „Kada smo izišli kroz kapiju, smrtno je pokošen Ante. Zastao sam da mu pomognem. Naredio mi je da idem naprijed i da netko mora ostati živ. Posljednjom snagom, vidio sam, odvukao se do obale Save i u njenim valovima se izgubio.“Mile Ristić:“Sjećam se da sam vidio Antu kako ide po cesti korakom, a pluća mu se nadimaju kao kovački mjehovi. Pozvao sam ga da siđe k meni i da ide ovim mrtvim uglom. On je samo odmahnuo rukom i nije pošao dolje. Tako ga je pogodio metak i on se srušio u Savu.“

Piše i foto: Vito Perić

U ranim jutarnjim satima nedjelje 24. veljače izvršen je pokušaj skidanja spomen ploče s pročelja rodne kuće Ante bakotića-bake na kantunu pijace prema

Peškariji. Ploča je oštećena ali nije skinuta nego je ostala visjeti. U nedjelju ujutro uklonili su je radnici HEP-a i odnijeli na obnovu do povratka na svoje mjesto. Ploča je postavljena 4. srpnja 1984 godine u znak sjećanja na Antu Bakotića koji je napravio podvig nezabilježen u okupiranoj Europi tih godina. Predvodio je proboj 1073 logoraša 22. travnja 1945.g. iz ustaškog logora Jasenovac i tom prilikom je ubijen. Ploča je oštećena prilikom obnove pročelja kuće sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, a ponovo je vraćena 32. listopada 2009.g. i otkrio ju je ondašnji predsjednik RH stjepan Mesić. Spomen ploču je obnovila i vratila Udruga antifašističkih boraca i antifašista Cetinskog kraja.

I što još dodati. Umorni smo od ovakvih ekscesa usijanih glava koje su dobro „napumpane“ fašističkom i nacističkom ideologijom i krivo informirane. Desetljećima se devastiraju antifašistička obilježja i spomenici diljem zemlje, pa je ovo na kraju postalo tek jedna kratka vijest u medijima. U zemlji koja je na rubu gospodarskog sloma sa skoro pola milijuna nezaposlenih a pred ulaskom u EU, ovakve stvari su samo preslika europske zbilje. Mnogi pratitelji društvenih zbivanja u Europi upozoravaju na comeback nacizma i zloćudnih ideologija. U nas se još vodi rat partizana i ustaša, a mlađima nema tko objasniti uzroke i posljedice. Da ne bi desničari odmah lavlje riknuli, dodati ću kako je svatko normalan za osudu komunističkih zočina kao što bi trebao biti i za osudu nacističko-fašističko-kvislinških zločina. Ali ovo je već postalo fraza, i biti će fraza dok se netko ozbiljan ozbiljno ne pozabavi ovim problemom koji nije samo sinjski.

OŠTEĆENA SPOMEN PLOČA ANTE BAKOTIĆA NA PIJACI

Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Kako ste već imali prilike saznati iz medija, ovog vikenda zabilježen je pokušaj otuđenja i grube devastacije spomen ploče našeg istaknutog sugrađanina pok. Ante Bakotića Bake, antifašiste i vođe proboja iz logora Jasenovac.Dok svjedočimo naporima sviju nas, pojedinaca

i institucija pod kojima je Sinj u mandatnom razdoblju ove izvršne vlasti uspio vratiti povjerenje i ugled jedne urbane i proeuropske sredine, nezreli pojedinci šalju negativnu političku i ljudsku poruku rušenjem ploče pokojnom sugrađaninu, logorašu Jasenovca, Anti Bakotiću Baki.Gnusan je to čin ali još gore od čina zabrinjavaju, zbunjuju, umovi kojima takve stvari padaju na pamet. Zar se i ti pojedinci osjećaju građanima nakon ovakvih poruka, uništavanja spomena na pojedince i događaje iz ne baš tako davne prošlosti, pogotovo kada se dobro zna da je antifašizam kao tekovina ugrađen u izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske i kao takav uz Domovinski rat predstavlja jednu od temeljnih vrednota naše države.Na sreću, Sinj nije, nikada i neće biti mjesto za umove poput onih koji svojim postupcima žele urušiti ugled baš svega pozitivnoga što je ovaj Grad dao.Tijekom današnjeg dana osobno ću sudjelovati povratku ploče na mjesto gdje je i bila postavljena, a od

MUP-a i djelatnika Policijske postaje Sinj, ispred svih sugrađana tražim da se čim prije odgovorni pronađui primjereno kazne.

S poštovanjem!

Gradonačelnik: Ivica Glavan, prof.

ra

zgo

vo

r

14

SinjSke nOVine

tvrdite da je na vas organizirana i politička i medijska hajka prije nekoliko godina. Možete li pobliže objasniti o čemu se zapravo radi?Ja nisam pobornik scenarija urote međutim, činjenice govore same za sebe. Činjenica je da sam ja tijekom 2005. i 2006. g., nakon pobjede tadašnje koalicije Preporod na lokalnim izborima, koju sam kao tadašnji predsjednik SDP-a najvećim dijelom okupio i organizirao, postao predmetom nevjerojatnih medijskih laži, podvala i spletki u čemu je prednjačila Slobodna Dalmacija, odnosno njen sinjski dopisnik Toni Paštar, a dalje prenosili Jutarnji list i Globus. Usprkos mojim odgovorima/ispravcima od kojih su neki objavljeni a neki ne, to i takvo neistinito i klevetničko pisanje koje je trajalo godinu dana (po poznatom G…. modelu, jednom ili dvaput napisana laž je upitna a desetine puta napisana laž postane istina) u konačnici je proizvela pritisak na SDP i dovelo do moga isključenja iz stranke, a potom i do nedemokratske smjene sa mjesta dogradonačelnika. Bio sam suočen s teškim ugrožavanjem mojih osnovnih ljudskih prava i osobnog ugleda i nije mi preostalo drugo nego da zaštitu potražim pred pravosuđem i podignem tužbe protiv navedenih medija i autora klevetničkih tekstova. Tijek sudskih postupaka, njegovi akteri i svjedoci (na primjer svjedočenje bivšeg gradonačelnika Nikole Tomaševića na strani Paštara i Slobodne Dalmacije) i na kraju pravomoćne sudske presude u moju korist

protiv Slobodne Dalmacije, Jutarnjeg lista i Globusa sa prilogom klevetničkih tekstova koji su me prikazivali kao osobu koja je spremna sumnjivo oročavati javni novac, namještati natječaje, potkradati na izborima, protuzakonito zapošljavati ljude jasno upućuje na organiziranu i ciljanu političko medijsku hajku. Na to jasno upućuje i tijek političkih događanja nakon moje smjene s mjesta dogradonačelnika kao i dovođenje na to mjesto osobe koja uopće nije bila na izborima 2005. g. i koja je u trokutu s gradonačelnikom i novinarom činila „kostur“ političke vlasti prije devedesete. Tim nedemokratskim činom je izigrana volja birača na izborima, a cijela koalicijska priča (usprkos velikim očekivanjima građana) je završila onako kako sam i predvidio i naglasio na Gradskom vijeću prilikom moje smjene s mjesta dogradonačelnika.

iako ste sudskim putem obranili svoju čast i dokazali da su navodi iz niza tekstova i o namještanju izbornih stranačkih rezultata neistiniti, ukratko ponovite priču.Posebno mi je drago da je uz ostale neistine i ova medijska priča, koja je ciljano puštena kao “duh iz boce”, kroz svjedočenje aktera Izborne komisije kao i predočene dokumente i zapisnika potpisanog od svih članova izbornog povjerenstva bez ikakve primjedbe na

Piše: Vito PerićFoto: Boris FiliPoVić Grčić

Velibor Milošević, jedan od nekolicine osnivača i nekadašnji predsjednik SDP-a Sinja, zamjenik gradonačenika Nikole Tomaševića iz doba vladavine koalicije Preporod 2005.g. i ondašnji direktor GZ Kukuzovac godinama je vodio

sudsku bitku sa medijima zbog niza tekstova i izvještavanja o događanjima u kojima je bio sudionik na političkoj sceni Sinja. Od optužbi za navodno namještanje rezultata unutarstranačkih izbora, pa do sumnji u gospodarske malverzacije te sukoba s novinarima. I sam autor ovog teksta je bio jedan od sudionika tog „medijskog rata“ ali o tom drugom prilikom. Milošević je nedavno dobio sporove protiv medijske kuće koja je objavljivala tekstove, te ostvario materijalnu i moralnu zadovoljštinu. Obzirom da je nekada bio značajna figura na sinjskoj političkoj sceni, a prošlo je nekoliko godina od ondašnjih burnih poitičkih događanja, Miošević u ekskluzivnom razgovoru za Sinjske novine iznosi neke, do sada javnosti nepoznate detalje cijelog „slučaja“.

POLITIČKA ISPOVIJESTVelibor Milošević bivši prvi čovjek SDP-a I drugi čovjek u Gradu nakon šest godina otvoreno o svom slučaju.

„Obranio sam se od laži i kleveta i vratio čast.“

ra

zgo

vo

r

15

SinjSke nOVine

njihov tijek, apsolvirana i presuđena u moju korist upravo u presudi prema Slobodnoj Dalmaciji, odnosno autoru tog i mnogih ostalih klevetničkih tekstova Toniju Paštaru. Naravno, kada sve ovo promatram danas s vremenske distance uz mnogo kasnije dobivenih informacija, pisanih tragova, pojedinačnih svjedočenja pa i isprika članova SDP-a, moram priznati da određene stvari i dan danas spočitavam sam sebi. Prelazak preko ove medijske podvale i raščišćavanja situacije kao i traženja odgovornosti prema pojedincima u tadašnjem SDP-u kojima je vlast udarila u glavu, što mi je savjetovano iz vrha stranke kako bi se zaštitila stranka i vladajuća koalicija, otvorio je prostor kojekakvim ciljanim medijskim podvalama i spletkama unutar i izvan SDP-a kao i koalicijskih partnera koji su puštanjem kojekakvih dezinformacija i laži pokušavali “loviti u mutnom”.

Kome ste „smetali“ u sDP-u i zašto?Ja ne mogu decidirano govoriti da li sam nekome smetao i u SDP-u, ali treba imati u vidu da je te 2005. g. sinjski SDP kao stožerna stranka koalicije jedini ostvario pobjedu na izborima u Dalmaciji i promijenio političke odnose u Sinju nakon višegodišnje HDZ-ove vlasti, i da je to bila svojevrsna hrvatska senzacija. Kada se tomu pridoda da sam na državnim izborima 2000. bio pozicioniran na petom mjestu SDP-ove liste za Sabor sasvim izvjesno je bilo da na slijedećim državnim izborima, kao tadašnji pobjednički

predsjednik u Sinju budem pozicioniran s realnom šansom da budem i izabran u Sabor. Ove činjenice govore same za sebe i vjerojatni su razlog porasta političkih apetita dijela novopridošlih i neodgovornih članova koji su se dali navući na razne podvale i laži te pokazali nedoraslim i nesposobnim u obnašanju vlasti i vođenju stranke. Prava šteta za stranku, imajući u vidu što je sve prolazila u prethodnih petnaest godina u Sinju i koliko je hrabrosti i truda uloženo do njene pobjede 2005.

Velibor Milošević bivši prvi čovjek SDP-a I drugi čovjek u Gradu nakon šest godina otvoreno o svom slučaju.

„Obranio sam se od laži i kleveta i vratio čast.“

ra

zgo

vo

r

16

SinjSke nOVine

Pokrenuli ste i postupak vraćanja u stranku temeljem sudskih presuda u kojima je s vas skinuta stigma „ozloglašenog“ člana sDP-a?Ja sam iz SDP-a isključen 2006. g. na temelju godinu dana učestalog pisanja i objavljivanja neistinitih i klevetničkih tekstova na moju adresu i izmišljenog fizičkog sukoba s novinarima, što se taksativno navodi kao razlog moga isključenja u Odluci o isključenju iz SDP-a. Obzirom da sve navedene presude, kao konačni akt pravne države u slučajevima Slobodne Dalmacije, Jutarnjeg lista i Globusa doslovno pobijaju istinitost svih tih navoda točno je da sam se obratio vodstvu, stranačkim tijelima i pojedincima od državnog do lokalnog nivoa stranke sa zahtjevom o ukidanju Odluke o mom isključenju. Nema razloga da ne vjerujem da će stranka, koje sam jedan od osnivača, i u čijim su temeljima osim socijaldemokratskih načela utemeljena načela prava i pravednosti postupiti sukladno tim načelima i temeljem presuda pokrenuti postupak ukidanja i na kraju ukinuti Odluku o mom isključenju.

obratili ste se i najvišim institucijama u državi. Zašto?Vidite, ja se aktivnom politikom nisam bavio do devedesetih godina, i da budem iskren SDP-u sam pristupio 1991. g. zajedno s nekolicinom časnih i poštenih ljudi koji su kao i ja vjerovali da hrvatska socijaldemokracija mora preuzeti svoj dio odgovornosti u obrani i stvaranju države kao i njenom budućem demokratskom razvoju. Kako je demokracija spor i mukotrpan proces što se i pokazalo u ovih dvadeset godina, ja sam i ovu nedemokratsku političko-medijsku hajku na mene dijelom promatrao u tom kontekstu i smatrao za svoju građansku obvezu da na nju upozorim određene hrvatske institucije. Tako sam 2006. na to upozorio niz hrvatskih institucija i udruga između kojih su tadašnjeg Predsjednika RH Mesića, Predsjednika Sabora, Hrvatsko novinarsko društvo, itd. Sa sličnim dopisom, istima ću se obratiti i danas uz prilog pravomoćnih sudskih presuda kako bi upozorio na drugu tamnu stranu hrvatskih medija kako bi se kroz institucije spriječili slični slučajevi u kojim se pojedini mediji i pojedinci u njima (neki zavedeni a neki namjerno i ciljano), zbog raznih inih i osobnih interesa, poigravaju ljudskim sudbinama i kreiraju politički život mimo izbora. Da ne bi bilo nesporazuma i mogućeg generaliziranja, pri tom ne želim dovoditi u pitanje veliku ulogu medija u razvoju demokratskog društva.

Pojasnite sporne medijske navode da ste bili umiješani u protuzakonite radnje. oročavanje novca u banci u kojoj ste bili šef poslovnice, nezakonito zapošljavanje, utjecaj na stečaj naprijeda, trgosirovina i drugo?Sve ovo što ste naveli nisu više sporni medijski navodi, nego temeljem pravomoćnih sudskih presuda proglašeni

neistinitim i klevetničkim tekstovima i činjenicama. U kontekstu navedenoga samo ću naglasiti da do dana današnjega s pravosuđem nikada nisam imao kontakta ni do suca za prekršaj, naravno isključujući navedene medijske tužbe. Samo ukratko, kao direktor GZK d.o.o. sam oročavao novac u banci koja je dala najbolje uvjete što je istovremeno činio i grad Sinj, a poslije mene i drugi direktori u GZK d.o.o. O namjernom podmetanju oko nezakonitog zapošljavanja u GZK d.o.o. je bespredmetno i govoriti, osim što je javni natječaj oglašen u nekim drugim novinama osim ovih utuženih. Međutim, na ovu temu u nizu godina prije i poslije se moglo i te kako pisati što autor ovih podmetanja s razlogom izbjegava i prešućuje. U Naprijed sam, prije devedesetih po natječaju prešao iz HE Peruče u kojoj sam unatoč visokom obrazovanju radio na mjestu sa srednjom stručnom spremom, dijelom ga restrukturirao a tadašnji svoj stambeni kredit ustupio radnicima za plaću. U stečaju je, nažalost završio nakon granatiranja početkom devedesetih za što postoji najmanje 300 tada zaposlenih svjedoka. Trgosirovini sam zajedno s tadašnjim Nadzornim odborom iza 2000. g. pomogao da ne završi u stečaju i likvidaciji. Možda je nekom krivo upravo to, što su jedino ova dva poduzeća preživjela do danas od cijelog sinjskog gospodarstva od prije devedesetih. Dakle, danas je pravno nesporno da su sva ova podmetanja i laži trebala samo poslužiti da me se u tom trenutku politički i profesionalno diskreditira.

namjeravate li se ponovo politički angažirati?Nakon što se ova moja političko medijska priča u proteklih nekoliko godina a posebno nakon ovih pravomoćnih presuda u potpunosti razotkrila, moram priznati da me to u posljednje vrijeme pitaju i mnogi moji poznanici, stranački pojedinci i sugrađani. Iako su lokalni izbori relativno blizu moram priznati da o tome još nisam ozbiljnije razmišljao.

je li ovo „osveta“ ili borba za povratak izgubljenog ugleda i društvenog statusa?Ne znam o kakvoj osveti i prema kome uopće može biti riječ. Ja u principu i po svom osobnom habitusu nisam osvetnički tip i često puta za nešto loše što mi se dogodi optužim sam sebe što nisam neke stvari predvidio kao i tijek budućih događanja. Suočen sa teškim medijskim lažima i podvalama čiji je jedini cilj bio da me se uništi na političkom, profesionalnom i osobnom planu, u čemu se kratkoročno i uspjelo, nije mi preostalo ništa drugo nego li dokazati istinu pred pravosuđem. Obveza mi je to bila prije svega zbog svoje obitelji, velikog broja prijatelja i poznanika širom Hrvatske, ali i svega onoga za što sam se zalagao cijeli život kao i u petnaest godina svog političkog djelovanja unutar SDP-a. Dakle, ne može se raditi o nikakvoj osveti nego o principijelnom zalaganju za istinu i pravdu koja je nažalost spora ali ipak na kraju dostižna.

17

SinjSke nOVine

ko

men

tar

Piše: Glavni urednik Sinjskih novina Vito Perić

Nekidan sam u jednom društvu, u razgovoru, po tko zna koji put dobio opasku kako sam „režimski novinar“. Spominjale su se Sinjske

novine, a jedan „političar novog kova“uz to i budući „kolega“ (studira novinarstvo tamo gdje se to završava u dva poslijepodneva), mi je mrtav-hladan sasuo u lice „Ne čitam Sinjske novine, to je Glavanov pamflet!“ Eto ti ga na vraže. Kažem, nije to prvi puta, otkako su novine počele izlaziti, a evo već treću godinu egzistiraju. Prije izvjesnog vremena bili smo prozivani da smo jugonostalgičari, te da preko novina promoviramo lik i djelo druga Tita i zazivamo njegov duh jer smo u rubrici Vremeplov objavljivali tekstove iz Vjesnika Cetinske krajine, lokalnog glasila koje je izlazilo u vrijeme socijalizma pa je bilo normalno da svako malo na naslovnicama budu fotografije Tita, kao što je bilo normalno da u vrijeme Tuđmana novine budu pune njegovih fotografija. Morali smo voditi „rat priopćenjima“ preko lokalnog krugovala (vidite da i mi jugonostalgičari znademo starohrvatski, sic!) da bi dokazali ono što je svakom pametnome jasno. Potom smo prozivani da nismo previše kritični prema ovoj vlasti jer nas financira i tako dalje. U prvom uvodniku Sinjskih novina naveli smo kakva će nam biti uređivačka koncepcija. Podsjetit ću: objektivno, realno, bez žutila i senzacionalizma, afirmativno i na način da se da prostor svim političkim i inim opcijama u gradu, naravno uz izbjegavanje širenja nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti i lažnih informacija. Dakle, kad pričamo o politici, skoro svi važniji politički djelatnici u gradu

dobili su prostor da u novinama kažu svoje stavove o vlasti pro et contra. Načimali smo i obrađivali tzv. „vruće teme“, Autoprijevoz, osnovna škola fra Pavla Vučkovića, stanice za tehnički pregled i sl. Uostalom, tko ima sve novine (koje se nalaze i na našoj web stranici) može prelistavanjem lako zaključiti što i kako radimo. I sami smo ukazivali na propuste vlasti, te to argumentirano podastirali javnosti. Uz to odgovorno tvrdim, a što su neki pokušali podmetnuti, da nitko nikada iz trenutne vlasti nije intervenirao, niti nam naručivao, niti za nas pisao tekstove. To mogu posvjedočiti i moji suradnici koji rade za novine. Ali evo na kraju, da bi zadovoljili apetite onih koji smatraju kao i naš junak s početka priče da smo „kamilica“, javno ćemo objaviti sljedeće: Glavane ajde ća, ajte ća i ti i tvoja vlast, ne valjate, u četri godine ništa niste napravili, samo ste obećavali, sad će doć drugi , biće bolje, vidit ćete kako se to zapravo radi. Živili naši, doli vaši! Eto ga. Izrekli smo to. Uvukli smo se u politiku i opredijelili za jedne, a protiv drugih. Očekujemo napade, demantije i ostalo. To će nam podići tiražu, a možda nas vlasnik ugasi i prepusti zaboravu. Elem, (arapski: bilo kako bilo, turski: bol) nedavno me nazvala gospođa iz Sveučilišne knjižnice u Splitu i zamolila da joj dostavim prve primjerke Sinjskih novina koji im nedostaju u arhivi. U razgovoru sam je pitao što misli o sadržaju novina i uopće o smislu ovog projekta. Odgovorila je kako je ovo vrlo koristan projekt i oni ga svrstavaju u odjel koji nazivaju Dalmatika gdje arhiviraju svu publicistiku iz Dalmacije. „Korisno je to što radite i bilježite, jer će nakon nekoliko desetljeća ovo sigurno biti vrijedna arhiva sa podacima korisnim za neke druge projekte,“ odgovorila je gospođa.

GLAVANE, AJDE ĆA

VAŠE PRIČE, SLIKE

I PRIMJEDBE ŠALJITE NA

e-mail: sinjske.novine@gmail.com

ra

zgo

vo

r

18

SinjSke nOVine

Razgovor vodio: Vito PerićFoto: sinjske novine i arhiv KD brnaze

jeste li i na koji način pozvali sve članove na skupštinu?Na sjednici Upravnog odbora dogovoreno je da će se poziv za izvještajnu skupštinu objaviti putem javne objave članstvu i to na način da je poziv bio zalijepljen na oglasnu ploču društva, ispred Doma mladih u Brnazama na autobusnom ugibalištu te na FB stranici KD Brnaze, kako bi se još jednom podsjetilo one koji nisu pročitali na oglasnoj ploči da će se 28.12.2012 održati izvještajna skupština, a poslije toga Božično-novogodišnji domjenak. Pojedinačne pozive nismo slali jer bi iziskivali dodatne troškove, a Brnaze nisu toliko velike da se na ovaj način to nije moglo „razglasiti“. Najstariji aktivni članovi društva istakli su da nikada niti jedna uprava, niti predsjednici nisu za izvještajne skupštine slali pismene otpravke nego se članstvo usmeno pozivalo. Možete li nam kazati koja su to trojica članova društva izbačeni i zbog čega?Ne bih upotrijebila izraz izbačen, već isključen jer je tako i navedeno u Statutu. Mladen jagnjić, stipe Vukasović-lončar (Pleto) i Davor šentija nisu željeli prihvatiti promjene koje su nastupile u vođenju KD Brnaze te nisu priznavali legitimnost nove uprave. Umjesto toga svojim su postupcima radili na štetu ugleda društva. Isključeni su zato što su ponašanjem, istupima u javnosti i drugim radnjama prouzročili ozbiljnu štetu ugledu KD Brnaze i ugrozili njezin daljnji rad. Odluku o isključenju nisam donijela ja već upravni odbor, kako to i nalaže naš Statut, a ne Skupština kao što to neki članovi navode. Odluka o isključenju se temelji na članku 12. Statuta društva. Odluka je dostavljena svoj trojici u pismenom obliku, preporučeno s povratnicom, obaviješten je Ured državne uprave–Ispostava Sinj, a stavljena je i na oglasnu ploču u prostorijama društva. Isključeni članovi imali su pravo žalbe Skupštini čija je odluka o isključenju konačna, a u skladu sa člankom 12. stavkom 3. Statuta. Oni to pravo do danas nisu iskoristili. nezadovoljni članovi društva navode da su glasovali maloljetnici što je protuzakonito. Kako to objašnjavate?Svaka poslovno sposobna osoba može postati članom društva. Isto tako članom može biti i onaj koji je bez poslovne sposobnosti, ali sudjeluje bez prava odlučivanja u tijelima društva. Društvo ima dužnost voditi popis svojih članova, što i činimo. Imamo 91 redovna člana

od čega 53 punoljetna i 38 maloljetnih. Gdje su to glasovali maloljetni članovi i koje su to odluke oni donijeli? Na Skupštini su prihvaćena izvješća upravnog i nadzornog odbora na način da je na sjednici bilo prisutno 48 članova od kojih 27 onih koji su poslovno sposobne osobe, te koji su ta izvješća i usvojili. S obzirom na navode „nezadovoljnih“ članova bila sam primorana zatražiti hitni inspekcijski nadzor Ureda državne uprave jer ne želim raditi krivo i neutemeljeno. Nalaz je uredan.jeste li pokušali naći „mirno rješenje“ odnosno sjesti za stol sa nezadovoljnicima i porazgovarati?Sa nekima jesam, međutim nije bilo koristi. Ovdje se radi o netrpeljivosti između nekih članova koja je započela godinama prije mog dolaska u društvo. Ja se u nečije osobne ratove niti mogu, niti želim miješati, ali na žalost njihovi osobni ratovi se sada prelamaju preko mojih leđa. Ako je to cijena da društvo nastavi kvalitetno raditi onda će moja leđa to i dalje trpjeti. Društvo nije moje, nije ni Jurino, Perino, Markovo ni Lucino, ono je naše. Djeluje prvenstveno radi naših mladih članova jer sam ponosna kada vidim tu djecu da sa radošću nastupaju. Kada su veseli kada se spremaju negdje na putovanja i disciplinirani kada smo negdje.

„ne vladam autokratski, nego upravljam odgovorno“Previranja u jednom od ponajboljih folklornih društav u sinju i krajini, KD brnaze navela su nas na razgovor sa novom predsjednicom društva Anđelom Paštar Krnčević. radi li se, kako kaže narodna „o novoj metli koja bolje mete“ ili o dubljim razlozima nesloge, doznajte iz razgovora.

osobnA KArtA KUltUrnoG DrUštVA brnAZe

Kulturno društvo Brnaze osnovano je 1975. g sa ciljem okupljanja slobodnih amatera, a poradi njegovanja tradicionalnih običaja,

izvornih i koreografiranih plesova i pjesama, hrvatskog puka, posebno Sinja i dalmatinskog obalnog i zagorskog podneblja. U sklopu društva djeluje i mandolinski sastav čiji je voditelj stipica ćatipović. Visok nivo izvođenja rado viđen na pozornicama u domovini i inozemstvu ostvaren je pod vodstvom koreografa ljubomira bogdana koji je društvo vodio do 1985. g. kada ga je preuzeo voditelj i koreograf Miro Vukasović. Od travnja 2011. do kraja listopada 2011. folklornu skupinu vodila je ivana Prelas da bi od prosinca 2011. to nastavio Miro Vukasović koji je svoje znanje kao jednog od rijetko certificiranih stručnih voditelja u Dalmaciji, a koje je dobio od strane Hrvatskog društva koreografa i voditelja dokazao kroz generacije mladih folkloraša. Član je Uprave SKUD-a i Hrvatskog društva koreografa i voditelja. Po umjetničkim i društvenim dostignućima KD Brnaze zauzima visoko mjesto u amaterskom folkloru u Republici Hrvatskoj Najznačajniji uspjesi i gostovanja u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji su: Karlovac 1976. prvaci Hrvatske u izvornom folkloru, Sarajevo 1976., Ljubljana 1976., Smotra folklora Zagreb 1977., Smotra folklora Posušje 1977., 1978. i 1979., Vinkovačke jeseni, Smotra folklora u Ohridu u Makedoniji 1979. (predstavnici Hrvatske na Balkanskom festivalu), Đakovaški vezovi, Brodsko kolo, Smotra u Novoj Gradišci, Metković, Hvar, Makarska, Ilok, Pleternica, Trogir, Škabrnja. Nastupi u inozemstvu: Atena u Grčkoj 1979., Njemačka, Italija, Češka, Austrija, BiH. KD Brnaze izvodi nekoliko kola i plesova. Sigurno najznačajnije kolo i zaštitni znak društva je Sinjsko kolo ili kako neki kažu Sinjski dernek. U ovom nijemom kolu, bez muzičke pratnje, prikazan je mali dio kulturne baštine grada Sinja i Cetinske krajine. Kolo se uglavnom izvodilo na dernecima i svečanostima kao što su Velika Gospa, Božić, Sv. Ivan i prigodom ženidbe. Vrličko kolo još je jedno kolo koje folklorna sekcija izvodi. Ovo također nijemo kolo prepoznatljivo je po izuzetno bogato ukrašenoj nošnji, plesnim koracima i skokovima. Kolo se, kao i prethodno igralo po dernecima, proslavama i blagdanima, gdje su žene i muškarci pokazivali svoju snagu, zdravlje i izdržljivost. Koreografiju za ovo kolo načinio je naš eminentni koreograf branko šegović. U KD Brnaze se rado plešu i stari splitski plesovi. KD također izvodi Dalmatinsko kolo (Dalmatinska poskočica) – Linđo, kolo koje se pleše od doline Neretve do Dubrovnika sa vrlo stilskim figurama i atraktivnim plesnim koracima.Uz Sinjsko kolo zaštitni znak KD Brnaze je i završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta. Glazba i koreografija iz opere Ero s onoga svijeta komponirane su na glazbenim i plesnim elementima Dalmatinske zagore u kojima se evocira atmosfera nekadašnjih derneka tog krajaIzvor: KD Brnaze

ra

zgo

vo

r

19

SinjSke nOVine

„ne vladam autokratski, nego upravljam odgovorno“Previranja u jednom od ponajboljih folklornih društav u sinju i krajini, KD brnaze navela su nas na razgovor sa novom predsjednicom društva Anđelom Paštar Krnčević. radi li se, kako kaže narodna „o novoj metli koja bolje mete“ ili o dubljim razlozima nesloge, doznajte iz razgovora.

osobnA KArtA KUltUrnoG DrUštVA brnAZe

Kulturno društvo Brnaze osnovano je 1975. g sa ciljem okupljanja slobodnih amatera, a poradi njegovanja tradicionalnih običaja,

izvornih i koreografiranih plesova i pjesama, hrvatskog puka, posebno Sinja i dalmatinskog obalnog i zagorskog podneblja. U sklopu društva djeluje i mandolinski sastav čiji je voditelj stipica ćatipović. Visok nivo izvođenja rado viđen na pozornicama u domovini i inozemstvu ostvaren je pod vodstvom koreografa ljubomira bogdana koji je društvo vodio do 1985. g. kada ga je preuzeo voditelj i koreograf Miro Vukasović. Od travnja 2011. do kraja listopada 2011. folklornu skupinu vodila je ivana Prelas da bi od prosinca 2011. to nastavio Miro Vukasović koji je svoje znanje kao jednog od rijetko certificiranih stručnih voditelja u Dalmaciji, a koje je dobio od strane Hrvatskog društva koreografa i voditelja dokazao kroz generacije mladih folkloraša. Član je Uprave SKUD-a i Hrvatskog društva koreografa i voditelja. Po umjetničkim i društvenim dostignućima KD Brnaze zauzima visoko mjesto u amaterskom folkloru u Republici Hrvatskoj Najznačajniji uspjesi i gostovanja u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji su: Karlovac 1976. prvaci Hrvatske u izvornom folkloru, Sarajevo 1976., Ljubljana 1976., Smotra folklora Zagreb 1977., Smotra folklora Posušje 1977., 1978. i 1979., Vinkovačke jeseni, Smotra folklora u Ohridu u Makedoniji 1979. (predstavnici Hrvatske na Balkanskom festivalu), Đakovaški vezovi, Brodsko kolo, Smotra u Novoj Gradišci, Metković, Hvar, Makarska, Ilok, Pleternica, Trogir, Škabrnja. Nastupi u inozemstvu: Atena u Grčkoj 1979., Njemačka, Italija, Češka, Austrija, BiH. KD Brnaze izvodi nekoliko kola i plesova. Sigurno najznačajnije kolo i zaštitni znak društva je Sinjsko kolo ili kako neki kažu Sinjski dernek. U ovom nijemom kolu, bez muzičke pratnje, prikazan je mali dio kulturne baštine grada Sinja i Cetinske krajine. Kolo se uglavnom izvodilo na dernecima i svečanostima kao što su Velika Gospa, Božić, Sv. Ivan i prigodom ženidbe. Vrličko kolo još je jedno kolo koje folklorna sekcija izvodi. Ovo također nijemo kolo prepoznatljivo je po izuzetno bogato ukrašenoj nošnji, plesnim koracima i skokovima. Kolo se, kao i prethodno igralo po dernecima, proslavama i blagdanima, gdje su žene i muškarci pokazivali svoju snagu, zdravlje i izdržljivost. Koreografiju za ovo kolo načinio je naš eminentni koreograf branko šegović. U KD Brnaze se rado plešu i stari splitski plesovi. KD također izvodi Dalmatinsko kolo (Dalmatinska poskočica) – Linđo, kolo koje se pleše od doline Neretve do Dubrovnika sa vrlo stilskim figurama i atraktivnim plesnim koracima.Uz Sinjsko kolo zaštitni znak KD Brnaze je i završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta. Glazba i koreografija iz opere Ero s onoga svijeta komponirane su na glazbenim i plesnim elementima Dalmatinske zagore u kojima se evocira atmosfera nekadašnjih derneka tog krajaIzvor: KD Brnaze

Prozivaju vas za autokratsko vladanje?Ne razumijem o čemu govorite. Ako smatrate da je odgovorno upravljanje u kojemu se moje karakteristike upravljanja koje su utemeljene na meritokraciji proglašavaju autokratskim onda tu netko brka pojmove. Pa zar je odgovorno upravljanje u kojima se zna struktura odlučivanja i odgovornosti autokratsko ponašanje? Ili bi nekima možda bolje odgovarala anarhija?je li politika upletena u cijelu priču obzirom da ste i sami politički aktivni?Ja jesam politički aktivna ali moje političko djelovanje kada uđem u prostorije Društva prestaje. Tamo sam samo mještanka Brnaza i član društva koja želi pripomoći svojim radom i iskustvom nastavku rada društva. Tamo se ne gleda pripadnost strankama, tamo smo svi isti sa istim ciljem, a to je okupljanje mladosti. I zato pozivam sve ljude dobre volje, članove i nečlanove da se uključe u rad društva.Kako komentirate tekst Ante čarića na

portalu Ferata?Ja sebe ne vidim nigdje prozvanom u tekstu koji je naš član Ante čarić napisao. Velikim dijelom se s njim mogu složiti. Dapače, za razliku od mene koja sam bila veoma kratko aktivni član društva Brnaze Ante je to bio dugi niz godina. Nisam bila iz razloga što kada je za to bilo vrijeme i kada sam se priključila došlo do trzavica unutar društva i naša skupina se raspala. Tada sam se priklonila Glazbenoj školi i kasnije Gradskoj glazbi Sinj čiji sam aktivni član punih 17. godina. Ante je u navedenom članku radio usporedbe društva nekada i sada, ali ta usporedba se može primijeniti i na cijelo društvo oko nas. Svi moramo priznati da nigdje nema više druženja kao nekada, ljudi nisu više ležerni. Kakvo ste financijsko stanje zatekli kad ste stupili na funkciju predsjednice društva?Financijsko stanje je bilo u plusu. Bivša predsjednica Ankica Matas je uredno vodila financije.

što ste do sada za svog mandata napravili?Ja sam na čelo KD-a Brnaze došla krajem veljače 2011. S obzirom da tadašnji registar članova koji sam dobila u naslijeđe nije bio u skladu sa Statutom i Zakonom o udrugama upravni odbor je na 5. sjednici donio odluku o uređivanju evidencije članstva te je svim evidentiranim

ra

zgo

vo

r

20

SinjSke nOVine

članovima javno upućena obavijest o terminima obnove koji se poklapao s odlukom o javnom pozivu za upis novog članstva. Termini su bili 09. i 12.svibnja 2011. i tada se na te javne pozive i obavijest odazvalo 64 člana (novopridošlih i starih). Zašto se išlo na obnovu? Iz razloga što je u Statutu društva navedeno da članovi mogu biti redovni i počasni, a u starom tada jedinom postojećem registru članstva su bile razne kategorije od redovnog, punoljetnog, plesača, simpatizera, člana,... Kada se novi registar napravio tražila sam očitovanje od Ureda državne uprave–Ispostave Sinj gdje mi je napisano da je novi Registar napravljen u skladu sa Zakonom o udrugama te Statutom što se za prethodni ne može reći. Što se tiče odlazaka gdje smo promovirali svoju baštinu navest ću gostovanja u Metkoviću, Lištanima, Pleternici, Iloku, Trogiru ,Vinkovcima i Škabrnji. Na nekim putovanjima sam bila, a na neka nisam mogla ići. Kada nisam mogla putovati zamjenjivali su me potpredsjednici koji su me mijenjali kao vođe putovanja te su te dužnosti odradili kako treba. Nikada nije bilo zamjerke nikomu. Što se tiče narodnih nošnji, obnovljena je i nadopunjena u cjelosti vrlička nošnja te dijelom i druge koje posjedujemo (splitska, Linđo, lička i naravno sinjska). Što se tiče sinjske nošnje sad smo u iščekivanju rezultata Ministarstva kulture jer

smo aplicirali na projekt obnove naše izvorne sinjske nošnje. Međutim, moram naglasiti da je žalosno što su neki članovi zadržali sinjsku nošnju kod svojih kuća i do te se nošnje ne može doći zbog ranije neuredne evidencije. Nigdje u arhivu društva nije postojalo napismeno zaduženje pa da ga mogu zvati i tražiti da vrati nošnju. Stoga apeliram na svijest onih koji su zadržali nošnje da ih vrate jer je to ipak imovina društva a ne osobna. Moram naglasiti da je tek u mandatu Ankice Matas došlo do evidencije nošnji za folklornu sekciju i instrumenata glazbene sekcije. Sudjelovali smo u 2012. na Sajmu mogućnosti gdje

smo prezentirali rad društva. Nastupili smo na Večerima viteštva i folklora u sklopu Dana Alke i Velike Gospe

gdje smo ugostili naše prijatelje iz KD Škabrnja. Uredili smo i prostorije društva jer imamo vrijednu nošnju koja se treba čuvati na kvalitetan način, u suhim i prozračnim prostorijama.Možete li izdvojiti neko gostovanje ?Rado ću izdvojiti gostovanje na međužupanijskoj smotri na Dječjim Vinkovačkim jesenima koje su se odvijale u sklopu 47. Vinkovačkih jeseni. Među 13 odabranih društava iz cijele Hrvatske sudjelovala su i naša djeca godišta 1997-2004. gdje su ponosno predstavili tradiciju i običaje našeg kraja s izvođenjem kola Sinjski dernek. Bili su nagrađeni gromkim pljeskom prisutnih gledatelja. Sutradan su sudjelovali u mimohodu sa još 57 dječjih skupina.Kakvi su Vam planovi za ovu godinu?Kao što sam i na izvještajnoj

skupštini najavila ove godine u planu nam je putovanje u Slavonski Brod, Đakovo i Vinkovce kao i kroz mjesta u Dalmaciji. Još nije poznato u kojemu će se gradu održati Županijska smotra na kojoj sudjelujemo kao punopravni članovi SKUD-a. Očekujemo gostovanje jednog društva iz Makedonije koji bi nam bili tu za Dane Alke i Velike Gospe. Bilo je razgovora i o pripremi monografije KD Brnaze ali o tom drugom zgodom.

Za mišljenje o radu KUD brnaze upitali smo prvog čovjeka Mjesnog odbora ivu Vukasovića Parina :„Smatram kako gospođa Anđela Paštar Krnčević dobro vodi KD Brnaze. Svjestan sam kako o radu društva postoje različita mišljenja, a to nas je dovelodo toga da smo u jednom trenutku imali čak dva društva u Brnazama, čemu sam se oštro protivio. Bio sam i na izvanrednoj skupštini te smatram da je od početka rada nove uprave uspostavljen red. Cijela procedura napravljena je u skladu sa zakonom i ja ne vidim nikakvih nepravilnosti. Miro Vukasović, dugogodišnji provjereni djelatnik KD-a ponovno je preuzeo rad s djecom što me iznimno veseli. Ovakve ružne medijske natpise prokomentirati ću kao prljave igre pojedinaca koji cijeli život žele biti oporba.“b.r.

bra

nitelJsk

a

21

SinjSke nOVine

FeljtonnA VječnU slAVU i HVAlU (11)nastavljamo s objavljivanjem feljtona o poginulim braniteljima našeg kraja iz knjige našeg suradnika Filipa ratkovića „na vječnu slavu i hvalu“. U ovom broju sjećanje na Dušana Cvrlju i Harisa čerkića.

ra

zgo

vo

r

22

SinjSke nOVine

Darko Gavrić - čerčo rođen u Splitu 1963g, umirovljeni je časnik HV. Član je HGSS-a i voditelj Obavještajne točke Sinj. Za članove OT Sinj kaže da su izuzetno požrtvovni i kvalitetni ljudi te da mu je iznimna čast i velika odgovornost voditi te „Vukove“ kako ih u HGSS žargonu nazivaju.

Piše: Vito PerićFoto: Arhiv HGSS

otkada djeluje HGss i kada je oformljena?Kao prvo želim naglasiti da je Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS),dobrovoljna i neprofitna, humanitarna organizacija javnog karaktera. Specijalizirana je za spašavanja u planinama, stijenama, jamama, špiljama i svim drugim nepristupačnim mjestima. Također djelujemo i u drugim izvanrednim okolnostima. Puno ulažemo u preventivu i sigurnost na neurbanim prostorima. HGSS je osnovana daleke 1950. g. kao sastavni dio Hrvatskog planinarskogsaveza, postrojba koja zadovoljava elementarnu javnu potrebu građana. Službu čine trenutno

najspremniji hrvatski alpinisti, speleolozi,visokogorci,skijaši,rafteri te timovi sa potražnim psima kao i ronioci.Kako se postaje članom HGss-a?Ne postaje se učlanjenjem niti je to moguće. Osnovni kriterij za primanje u HGSS je da kandidat ima završenu neku od specijalističkih obuka i položene tečajeve iz alpinizma ili speleologije,da je mentalno zdrav i da ima višegodišnje iskustvo kao i da je član neke planinarske organizacije. Na osnovu svih tih kriterija predlažu ga dva iskusna spašavatelja. Kandidata tek onda čeka višegodišnja obuka kako bi stekao sve vještine gorskog

spašavatelja. Obuka se sastoji od osnovnog i naprednog tečaja prve pomoći što je preduvjet da bi pristupio ljetnom potom zimskom i na kraju speleološkom tečaju. Kad zadovolji sve te kriterije pristupa vrlo rigoroznom ispitu za gorskog spašavatelja. Ako uspješno položi ispit dobije značku gorskog spašavatelja koja je numerirana, odnosno pod brojem. Sve ovo pod idealnim uvjetima traje najmanje tri godine. Zato svaki spašavatelj svoju značku čuva i nosi sa ponosom.Kada iz zbog čega je osnovana ot- HGss-a sinj i koja je njena svrha i zadaća?Broj nesreća i opasnih stanja proporcionalan je broju sudionika, a znamo da su Sinj i Cetinska krajina okruženi prstenom planina, Kamešnicom, Dinarom i Svilajom koje su u posljednje vrijeme vrlo popularne planinarske i izletničke destinacije. Stoga je HGSS-a donio odluku o potrebi osnivanja Obavještajne točke u gradu Sinju. Osnivanje je održano u Gradskoj vijećnici uz predstavnike vlasti, policije, vatrogasaca i medija 11.02.2011.g. Velika potpora su nam bile gradske strukture koje razumiju pravo građana na zaštitu i na neurbanim prostorima. Zadaća kao i svrha OT - Sinja je da bude produžena ruka cjelokupnog sustava spašavanja. Nesreće se ne mogu predvidjeti, a da bi se naša interventnost ubrzala na ovom prostoru bilo je logično osnivanje ovakve ustrojbene jedinice u Sinju. Želim napomenuti na je naša OT sastavljena od svih planinarskih društava iz Cetinske krajine, dakle imamo ljude iz Sinja,Trilja,Otoka,Hrvaca i Vrlike. Zahvaljujući razumjevanju gradskih čelnika dobili smo roh-bau prostor na stadionu Junaka koji smo doveli u funkciju,sada imamo

nedavna akcija spašavanja planinara na Kamešnici još jednom je pokazala dobru organiziranost i korisnost službe za spašavanje. iako nažalost nisu uspjeli spasiti jednog planinara, HGss-ovci su izvukavši ostalu trojicu pokazali da su odlično pripremljena služba i da zaslužuju punu potporu u svom radu. razgovarali smo o radu HGss-a sa voditeljem ot sinj Darkom Gavrićem , iskusnim spašavateljem.

„Na raspolaganju smo 24 sata dnevno, 365 dana u godini.“

Darko Gavrić - čerčo

ra

zgo

vo

r

23

SinjSke nOVine

nedavna akcija spašavanja planinara na Kamešnici još jednom je pokazala dobru organiziranost i korisnost službe za spašavanje. iako nažalost nisu uspjeli spasiti jednog planinara, HGss-ovci su izvukavši ostalu trojicu pokazali da su odlično pripremljena služba i da zaslužuju punu potporu u svom radu. razgovarali smo o radu HGss-a sa voditeljem ot sinj Darkom Gavrićem , iskusnim spašavateljem.

„Na raspolaganju smo 24 sata dnevno, 365 dana u godini.“

svoje prostorije za sastanke u sklopu kojih je i oružarnica. Opskrbili smo se opremom kao i sa dva terenska vozila, također provodimo edukaciju i školovanje naših kadrova.Imamo odjel za kartografiju,a produkt toga su izrađena tri zemljovida; Kamešnica,Svilaja i Troglavska skupina.Sa Gradom Sinjom kao partneri radimo na prekograničnoj suradnji, mnogo toga je za nabrojit u ove dvije godine.što ste do sada napravili u sinju od konkretnih projekata i akcija?OT-Sinj kao i svaka ustrojbena jedinica HGSS-a tako i naša OT djeluje i radi na čitavom prostoru RH.Dakle sudjeluje u svakoj akciji spašavanja kad se odluči da je to potrebno. Na samom prostoru Cetinske krajine samostalno smo u ove dvije godine izveli oko 250 akcijaspašavanja uključujući i sniježno nevrijeme koje nas je zadesilo prošle godine kada smo zajedno sa vatrogascima danima bili na terenu pružajući razne vrste pomoći ugroženom stanovništvu. Grad Sinj je tada prvi u županiji organizirao stožer, koji je funkcionirao fantastično i za svaku pohvalu.Također aktivno sudjelujemo u svim vrstama manifestacija kao što je združena viježba zaštite i spašavanja “Sinj 2012”,osiguravamo pustolovne i maratonske utrke, kao i sva događanja na rijeci Cetini. Aktivno sudjelujemo na preventivnom i infrastrukturnom uređenju okolnih planina. Dakle kao što vidite posla ima, ali ima i onoga što je najvažnije a to je kvaliteta i motiviranost.opišite te nam iskustva sa zadnje akcije spašavanja na Kamešnici kada je lavina nažalost odnijela jedan život?Svaka akcija sama po sebi nosi jednu određenu količinu stresa, najteže su one kad sa planine morate sanijeti mrtvo tijelo svog kolege i prijatelja,teško je opisati tu količinu emocija, gorčine, ljutnje, bijesa... Ova akcija

je bila izuzetno zahtjevna,ne samo zbog terena nego i vremenskih uvijeta koji su vladali na planini,a bili su zaista iznimno teški.Znali smo da od naše spretnosti i brzine ovise životi naših prijatelja što stvara dodatni pritisak,sama lavina je izgledala zastrašujuće kao i oblaci koji su se nadvili nad nama.Trojicu preživjelih smo u rekordnom roku pronašli,zbrinuli i tansportirali u bolnice gdje se još uvijek oporavljaju. Nažalost takvu “sreću” nije imao i Edo kojeg smo pronašli tek drugi dan u beživotnom stanju. Kolona od preko dvjesto spašavatelja šutke i pognutih glava spuštala se sa planine,samo se čula kiša koja je neumorno padala, kao da i nebo plače za našim prijateljem i kolegom,koji je i sam bezbroj puta nesebično hitao u pomoć drugome. Eto takav je to “posao” gorskih spašavatelja, koji od 0-24 h, danju i noću,ljeti i zimi, 365 dana u godini nesebično stoje na raspolaganju.

kr

itiČn

o o

ko

24

SinjSke nOVine

Piše i foto: Vito Perić

Sinjsko pučko kazalište postavilo je svoju škrabicu (oglasnu kutiju) na dnu pijace.

Figura, nova je i uredna. To nas je ponukalo da obiđemo centar grada i posnimimo sve škrabice koje su trenutno na zidovima kuća i zgrada. Sigurno se pitate zašto u tekstu koristimo izraz škrabica kad se zna da je to ona kutija što stoji u crkvama i služi za milodare. Ali, stariji će se sjetiti da je taj izraz bio uvriježen u sinjskom žargonu, primjerice uvijek se govorilo: „Pogledaj u Junakovoj škrabici šta ima nova, ili pogledaj u škrabici od kina koji je film.“ U samom centru grada pobrojali smo nesretni broj škrabica, 13. Neke su zapuštene i razbijenih stakala, a neke relativno uredne i održavane. Po izgledu tih oglasnih kutija moglo bi se zaključiti koja je udruga aktivna, a koja nije. U svakom slučaju te škrabice mogu biti zanimljiv, i jesu, medij koji daje infomacije, ali svakako bi ih trebalo održavati, a ako se već ne koriste onda ukloniti.

sinjsko Pučko kazalište

Paragliding klub Pegaz

ničija

PKD Gaj laberije

Aero klub sinj

Kritično oKo rubrika za komunalne i druge gradske probleme

SINJSKE ŠKRABICE

kr

itiČn

o o

ko

25

SinjSke nOVine

Udruga za uzgoj i zaštitu ptica

Udruga za Mali nogomet

ternis klub Alka

PD svilaja sinjKinološko društvo sinj

Gradsko kino sinjCity light

Atletski klub sinj

sinJ k

roz pro

šlost

26

SinjSke nOVine

sinj KroZ ProšlostPriredio: Vito PerićFoto: Arhiva Marinka PoljAKA

Sakupljač starina Marinko Poljak iz Glavica koji se desetljećima bavi prikupljanjem predmeta i pisanih materijala stvorio je bogatu zbirku koju je više puta predstavljao u javnosti. Iz njegovog bogatog fundusa izdvojili smo nekoliko razglednica i fotografija Sinja. Razglednice su nastale 70-ih godina prošlog stoljeća (1969., 1970., 1978.

i 1979.) i na njima su panoramski prikazi Sinja prije gotovo pola stoljeća. A crno-bijele fotografije nastale su sredinom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća i na njima je zabilježen grad u bijelom, odnosno za vrijeme snježnih dana. Na fotografiji koja je snimljena na mjestu nekadašnjeg autobusnog kolodvora (sada prostor ispred Doma mladih) je jedan zanimljiv detalj. Stariji će se prisjetiti ograde oko Đardina koja je bila napravljena od željeznih stupića i žice.

sinJ k

roz pro

ško

st

27

SinjSke nOVine

vr

emeplo

v

28

SinjSke nOVine

Priredio: Vito PerićArhiv Muzeja Cetinske krajine

U ovom broju smo iz arhiva „iskopali“ zanimljivih članaka i fotografija koje će vas prisjetiti na

prošlost našeg grada. Iz Vjesnika Cetinske krajine od ožujka i travnja godina 1985.,

1987., 1988. i 1990. smo izdvojili sljedeće zanimljivosti; Radeći na obnovi pijace radnici Cetine su pronašli grobove isprd crkve. Toje bilo pravo arheološko otkriće (VCK od 15.03. 1987.g.). U istom broju Vijesnika je i članak o našem sugrađaninu Petru Malbaši, danas snimatelju, a nekada odličnom atletičaru koji je najavio svoj nastup na Europskom prvenstvu u atletici u Splitu 1989.g. U Vijesniku od 15. 03. 1988.g. tekst o ideji da se na Pavića nebesima uredi trim staza za brojne rekreativce koji i danas za lijepog vremena šeću tim zelenim biserom grada. Potom i fotografije pizzerie Borgo koja je napravljena u prostoru bivše restauracije Livno u Glavičkoj ulici( sada trgovački prostor). To je bilo pravo osvježenje u ugostiteljskoj ponudi grada, a objekt je bio pod upravom nekadašnjeg poduzeća HURO Čilaš. U tekstu „Povlače se granice Sinja“ (VCK 01.03. 1990.g.) novinar jerko blajić piše o pripremanju odluke kojom bi se „urbanizirao“ grad te odredile granice Sinja u smislu društvenog zemljišta kojeg bi bila zabranjena prodaja ili gradnja objekata koji su u suprotnosti sa urbanističkim panovima. Na sportskim stranicama Vijesnika od 1. travnja 1985.g. članak o „zlatnom dobu“ NK Borca iz Glavica (sada NK Glavice). Tadašnja generacija je harala Dalmatinskom ligom i bila prva na ljestvici. Jedan od nositelja igre Glavičana bio je stipe labrović –čipa.

vr

emeplo

v

29

SinjSke nOVine

mla

di

30

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerićFoto: Ab Foto

Oko 300 fanova okupilo se u kino dvorani 8. veljače kako bi popratilo sinjsku promociju albuma Revolt grupe Maršal. Nakon uvodnih

riječi voditeljice Marije Maroš, novinarke HIT radija te projekcije video-spota pjesme Dante, momci iz Maršala su krenuli žestoko i razdrmali fanove otprašivši 14 pjesama sa svoga debut albuma. Odabir gradskog kina je bio dobar potez, jer je neobičajeno mjesto za rock svirku, iako se stariji sinjski rokeri sjećaju nastupa Prljavog kazališta prije nekoliko desetljeća, kada je taj, danas middle of the road band imao punk fazu. Uz minimalističke scenske efekte koji nisu bili toliko ni potrebni, jer je Maršal scenski efektan sam po sebi, dobru svirku i Pavla ćosića koji izrasta pravog cool frontmana, bend je još jednom pokazao da nisu slučajno odabrani kao predgrupa Guns and Rosesima na splitskom Poljudu, što se može staviti u kategoriju jednog od najvećih dometa sinjskog rocka, ma što tko mislio o tome. Inače, Maršal je nakon sinjske promociju nastavio nastupima u Splitu i Zagrebu, a dogovaraju i druge gaže. Album prvjenac Revolt je izdan pod etiketom Dancing beara, izdavačke kuće s kojom su sinjski rokeri potpisali ugovor u prosincu prošle godine. Dva singla, Plašt i Dante su već na putu da postanu

hitovi, a glazbeni izričaj koji gaji Maršal, je kako bi se u žargonu reklo „starinski hard rok sa novijim ušminkanim štihom“. U svakom slučaju momci iz Maršala su potvrda da sinjska rock scena jača i da su zastupljeni gotovo svi žanrovi, što raduje, jer samo iz kvantitete može izroniti i kvaliteta. Maršalu sve pohvale za trud koji ulažu (doduše, vidljiv je nedostatak jače financijske potpore pa bi trebalo

razmišljati o sponzoru) u medijsku i inu promidžbu, te se trude biti profesionalni koliko uvjeti i okolnosti dozvoljavaju. I na kraju da vas podsjetimo tko su Maršalovci: Josip Horvat- solo gitara, jerko Kovačić-bubanj, Filip čović-druga gitara, Vladimir jurišić-bass i Pavao ćosić-vokal koji je inače zamjenio Bruna Vujanovića autora tekstova Maršalovih pjesama.

PROMOCIJA ALBUMA REVOLTSINJSKE GRUPE “MARŠAL”

31

SinjSke nOVine

mla

di

Piše i foto: Vito Perić

Među 29 ovogodišnjih dobitnika županove nagrade našlo se i troje studenata iz našeg kraja, Zrinka Koprčina iz Sinja, studentica četvrte

godine smjera račnarstvo na splitskom FESB-u, i sestra i brat Anna i lovre šušnjara iz Jasenska, studenti elektrotehnike, Anna četvrta godina smjera bežične komunikacije, a Lovre druga godina smjera informacijeske tehnologije. Svo troje imaju prosjek ocjena maksimalan, odnosno 5,0. Inače, županova nagrada se dodjeljuje najboljim studentima iz naše županije koji studiraju na fakultetima u Hrvatskoj. Naši naj studenti rado su se odazvali na razgovor za Sinjske novine. Vrijedi napomenuti da su svi završili sinjske gimnazije, Zrinka opću, a Anna i Lovro klasičnu, te da se slažukako im je predznanje iz gimnazije bila dobra podloga za spjeh na studiju. „No, svejedno bez konstantnog rada nema uspjeha nigdje. Moj način rada, kako u gimnaziji tako i na fakultetu bio je da uvijek pratim sva predavanja. Posebice na fakultetu je važno ne preskakati predavanja. Nakon nastave treba ponoviti ono što je bilo na predavanju, i tako se polako slaže znanje u glavi. Uz dobru organizaciju ima vremena i za ostale aktivnosti, slobodno vrijeme i odmor,“ kaže Zrinka a Anna i Lovro je dopunjuju slažući se sa njenim riječima. „podloga je važna, ali bez rada sve to se lako izgubi,“ dodaje Anna, a Lovro nastavlja: „ Ipak treba napomenti da sve ovisi o osobi samoj. Ako ne radiš sam na sebi, uspjeh sporije stiže, ili nikako.“ Obzirom da su Zrinka, Anna i Lovro, kako bi se reklo tehničke struke, dijele mišljenje da bez prakse nema ništa od uspjeha. „Nas dvije smo bile na

praksi nekoliko mjeseci u Tesla Ericssonu i to je jako važno za naš studij i za budući rad. Također nastojimo i na fakultetu, a moram istaći da imamo dobro opremljene kabinete, što više raditi u praksi,“ kaže Zrinka i ime sviju, a Lovro dodaje kako često puta sami sebi zadaju određene

praktične radove koji im pomažu u učenju. Naši studenti su zadovoljni smještajem u domovima u Splitu, jedino kažu da je hrana u zagrebačkim menzama malo bolja od splitske. U Splitu se prema njihovim riječima ipak odvija studentski život, kampus je vrlo dobar, a ima i klubova pa nije uvijek po onoj staroj sinjskoj „tko ne studira u Zagrebu kao da i ne studira.“ Što se tiče troškova studiranja, svi su korisnici državne stipendije pa uspiju u ova teška vremena izići na kraj

mjeseca, ali i svi su skromni i posvećeni radu t ko da i ne traže „kruha svrh pogače.“ Planovi za budućnost su im završiti što prije i što bolje svoje fakultete, a potom naći posao. Ukoliko posla ne bude u Hrvatskoj vrata Europe su ovakvim mladim stručnjacima širom otvorena, što bi bila šteta za naše gospodarstvo i društvo uopće. I sami naglašavaju kako bi radije radili u svojoj zemlji, ali … „Nemam kad gledat vijesti na TV jer stalno radim, odgovara Lovre na pitanje o sivoj svakodnevnici , a Annna i Zrinka ističu kako imaju prednost jer su za budući posao odabrali traženu struku, no ako nije dobro drugima, kažu, neće biti ni njima. I na kraju smo ih pitali za tajnu uspjeha. Svi su složno odgovorili: „Puno rada, odricanja i želje za uspjehom, redovito pratiti predavanja, odmah nakon njih ponavljati gradivo, redovito raditi i ništa izostavljati kao manje bitno.“ Recept zvuči tako američki, a ipak je hrvatski. Možda ovi mladi ljudi ne spadaju u onu skupinu „neradnika koji samo kukaju“ kako je nedavno svojom izjavom „pogodio u ništa“ prvi čovjek države.

SINJSKI NAJ STUDENTI

ZRINKA KOPRČINA I SESTRA I BRAT ANNA I LOVRO ŠUŠNJARA DOBITNICI ŽUPANOVE NAGRADE

ko

lum

na

32

SinjSke nOVine

Piše: Petar KlišKinić-KliKA

Teško je ne primjetiti da u ovoj općoj histeriji mladog i starog stanovništa premilog nam grada prema košarkaškom klubu Alkar, kako u pozadini

dnevnih ćakula, tako i u medijama, još jedan naš stari sportski simbol leži negdje na dnu navijačkih prioriteta, gotovo u jednakom odnosu kao i silna plejada odnedavno popularnih klubova čija su pravila još uvijek nepoznata širem puku. Naravno, riječ je o Junaku, davljeniku druge najgore lige svemira i zapravo se pravo čudo mora desiti da ga u idućoj sezoni ne gledamo u nižem rangu. U današnjoj perspektivi, otužna je sudbina kluba koji će uskoro navršiti sto godina postojanja, koji je odgojio generacije Sinjana i koji je do prije koju godinu bio glavni subjekt oko kojeg su se lomila koplja pri dodjeli proračunskih sredstava. Krajem svibnja 2008. godine na Gradskom stadionu odigrana je utakmica koju u svakom slučaju možemo označiti prijelomnom u bilo kakvom presjeku Junakove povijesti. Da, bio je to onaj derbi, susjedski derbi između Hrvaca i Junaka u atmosferi koja je barem malo sličila na puno poznatije svjetske utakmice. Skupilo se u gledalištu četiri tisuće ljudi, od onih najzagriženijih navijača preko vjernih pratitelja dalmatinskog baluna, zaključno s hrpom onih koji su na utakmici našli tek slučajno – jer kući nisu imali pametnijeg posla ili da bi bili viđeni, baš kao i na utakmicama Alkara. U toj utakmici, poznato je svima, Junak je izgubio, ali se svejedno plasirao u drugu hrvatsku nogometnu ligu, godinu potom postigao je najbolji plasman u povijesti kluba, a samo dvije godine iza i rekordno nisku posjećenost bogatog (vizualno i financijski) stadiona. Nakon lokalnih izbora 2009. sportski starac privlačio je pažnju javnosti zbog navodnih malverzacija u poslovanju, Pijaca je bubala cifre dugovanja, najavljivala se velika inspekcija i transparentno poslovanje, povratak domaćih igrača i publike na stadion. Danas, pet godina nakon

velikog derbija, prve i posljednje velike utakmice odigrane na novom stadionu, gotovo da i nije suludo priželjkivati da se Junak vrati u isti rang natjecanja. Ne bi bilo fer od mene da to ovako otvoreno zagovaram, čak to ni ne želim jer ipak sam Junaku ostavio cijelo djetinjstvo i dio svoje mladosti, ali želim jasno naglasiti kako eventualno ispadanje ne bi bilo tragično doživljeno. Ponekad u životu, shvatit će to ljudi u Junaku, valja biti realan pa priznati da bezrazložno pumpanje broja

gledatelja ne donosi dobro klubu, naprotiv, škodi mu. Isto tako, treba i to priznati, cijena karte viša od 20 kuna za isto toliko minuta hoda do stadiona, propisno smrzavanje čak i u proljeće zbog položaja, i poprilično lošu kvalitetu natjecanja zaista je previše. Iz perspektive običnog građanina sigurno je previše dati 30 kuna za ulaznicu, pogotovo za one sportske zaljubljenike koji redovito prate i Alkara, pa konačan zbroj jednog dnevnog praćenja sinjskog sporta košta ravnih 50 kuna. S druge

strane, publika je pokazala u koliko većem broju dolazi na utakmice protiv desetljeće starih rivala, istina, iz ranga koji je niže od trenutnog, ali isto tako, iz ranga koji je puno jeftiniji od trenutnog… Nekad se s Junakom živilo i putovalo, tugovalo i slavilo. Nekad se i tuklo zbog Junaka. Bio je i ostat će simbolom Cetinske krajine, te iste Cetinske krajine koja zbog gospodarske situacije više ne drži ni do svojih simbola. Ili barem bira do kojih će držati. I ne želimo Junaka koji će propasti, nego koji će zdravo stajati na nogama u kojem god rangu da igrao. Uostalom, takvima smo desetljećima i pripadali.

UsnUli jUnACi

ku

ltur

a

33

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerićFoto: Alen KrstUloVić

Po onoj staroj poslovici o Muhamedu i brdu uputismo se, mala skupina od jednog Sinjanina i dvije Glavičanke u Split, zadnjeg dana veljače u

neprijestupnoj godini. Razlog napuštanja naših brloga je bila izložba našeg sugrađanina na umjetničkom i inom radu u Bandićgradu, siniše labrovića. U Galeriji umjetnina u okviru ciklusa Jedan na jedan Labrović je izlagao i performirao, a onaj drugi, neven bilić je samo izlagao. Pred pukom okupljenim u dvorištu Galerije po lijepom i ugodnom vremenu izložbu je otvorila kustosica Marija stipišić. Nešto se malo kasnilo, ali ne dramatično. Imali smo osjećaj kao da smo na rock koncertu, reflektori, kabeli, rasvjeta, kamere, blicevi, užurbanost iza stagea i onda umjetnici. Labrović decentno i namjerno skromno odjeven, a Bilić tih i samo zatajan.

Labrović je prozborio par riječi i opetovano zahvaljivao puku na trudu uloženom i vremenu odvojenom, dok je Bilić samo šutio i sa smješkom i klimoglavom odobravao svaku Labrovićevu. Izložba je otvorena, više namjerno nego slučajno, i mogli smo kročiti u prostor. Bilićevi radovi u poliesteru pastelnih boja na prvi pogled „mirišu“ na tragove industrijskog dizajna iz soc-doba. No, kad se bolje zagledate iz svih kutova otkriva se splet i koloplet detalja, motiva, kozmičkih ornamenata … Izuzetno zanimljive su kocke koje imaju sa svake strane drugačiji oblik. Uz Bilićeve radove su „porazbacane“ Labrovićeve instalacije, natpisi, od kojih neki krvlju pisani, ćibe (krletke op. a. ) sa sijalicama (žaruljama op.a.), neonske reklame, video radovi, od kojih je najdojmljiviji „Mene je strah“, i na kraju video rad sa paljenjem kose koji smo od milja nazvali „Ujmisusovo i Marijo“. Kad smo sve razgledali ponovo smo se vratili na startnu poziciju u dvorište gdje je Labrović izveo performans iz ciklusa pod ranim nazivom „Kopija i original“. Popeo se na postament na kojem je pisalo Gojko bulović (žrtva iz Lore), zauzeo pozu kipa Grgura Ninskog, a u ruci je držao knjigu pjesama borisa Dežulovića, Pjesme iz Lore. Sapienti sat. Performans je protekao u šutnji, a odvažniji iz publike su obilazili „kip“ i trljali mu nožni palac u nadi da će im donijeti sreću i ljubav. To je ispalo spontano ali odlično se uklopilo izvedbu. Nakon programa malo druženje uz čašicu i čašicu ćakule. Potom rastanak, Labrović u Get a mi u brloge. Lipo i ponovilo se.

KUltUrnA rePortAŽALABROVIĆ PERFORMIRAO I IZLAGAOSAMO 36 KILOMETARA OD RODNE KUĆE

ku

ltur

a

34

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerićFoto: Joško jAGnjić

Ljubitelji klasične gitarističke glazbe ispunili su do zadnjeg mjesta gledalište u galeriji Sikirica i s velikim pljeskom nagradili maestra Gorana

Listeša nakon njegovog koncerta održanog 27. veljače. Maestro je izvodio sonate D. Scarlattia, varijacije na ariju iz Bellinijeve opere Capuleti e Montecchi, skladbu L. De Angelisa Danze gravi , J. Turina Fandanguillo op. 36 i Sevillana op. 29 te vlastitu skladbu Marcus Jeronimus variationes op. 15. Koncert je održan u organizaciji Kulturno umjetničkog središta i glazbene škole Jakova Gotovca, a možemo dodati kako su Sinjani imali sreću jer je maestro Listeš uspio naći termin za gostovanje u alkarskom gradu obzirom na svoje obveze i rad na relaciji Italija Hrvatska. Inače Goran Listeš je rođen u Splitu a glazbene studije je završio u Zagrebu u klasi profesora Darka Petrinjaka i Marge Bauml-Klasnic na akademiji u Grazu. Član je Zagrebačkog gitarskog trija i Talijanskog gitarskog trija te je dobitnik niza međunarodnih nagrada i priznanja. Osim što koncertrira diljem europe Listeš je i profesor gitare na Splitskoj umjetničkoj akademiji i na talijanskom Konzervatoriju Monopoli.

GORAN LISTEŠ ODUŠEVIO SINJANE

Učenici iz osnovne škole fra Pavla Vučkovića, brnaški 3a i sinjski

3b zajedno s učiteljicama Marijanom Jelinčić i Anom Masnić posjetili su Kulturno umjetničko središte i obišli Galeriju Sikirica i redakciju Sinjskih novina. Pod stručnim vodstvom voditeljice galerije prof. Dragane Modrić učenici su razgledavali postav, a također s sudjelovali u maloj nagradnoj igri „Pronađi umjetnika“ u kojoj je trebalo među bistama-portretima pronaći autoportret Stipe Sikirice. Pobjednik je bio Ivan Župić iz 3b. U razgovoru sa profesoricom Modrić učenici su pokazali zavidno znanje o svom gradu te o umjetniku Sikirici. Nakon posjeta Galeriji učenici su posjetili redakciju Sinjskih novina gdje ih je glavni urednik Vito Perić upoznao s procesom nastajanja novina i govorio o novinarstvu općenito. Ovaj posjet je bio u

okviru redovite djelatnosti Kulturno umjetničkog središta i suradnje s osnovnim školama.Izvor. KUs

UčeniCi šKole FrA PAVlA VUčKoVićA U PosjetU GAleriji siKiriCA i sinjsKiM noVinAMA

sport

35

SinjSke nOVine

Piše i foto: Žarko KoDŽoMAn

U dvorani Franjevačkog samostana Čudotvorne Gospe Sinjske u četvrtak, 28. veljače, u organizaciji Športske

zajednice Grada Sinja održano je proglašenje najboljih sportaša i klubova Grada Sinja za 2012. godinu.Najboljim sportašem Grada Sinja za 2012. godinu proglašen je 22 - godišnji ragbijaš Marko Grčić, član Ragbi kluba Sinj. Grčić je seniorski reprezentativac Hrvatske. Nastupao je za sve uzrasne kategorije hrvatske reprezentacije. Od 2010. godine po rješenju Hrvatskoga olimpijskog odbora kategoriziran je kao sportaš Hrvatske četvrte kategorije (vrsni sportaš). Nagrada za najbolju sportašicu Grada Sinja pripala je atletičarki tanji samardžić, članici Atletskog kluba Sinj. Samardžić je prošle godine osvojila drugo mjesto na Prvenstvu Hrvatske u cestovnom trčanju za juniorke te ukupno drugo mjesto na juniorskom Kupu Hrvatske u istoj disciplini. Najbolji sportski klub za 2012. godinu je Ženski odbojkaški klub Sinj koji je prošle godine ostvario sjajne rezultate u svim kategorijama, a posebno vrijedi izdvojiti da su seniorke nakon pet godina ponovno postale prvakinje Druge HOL - Jug. Najboljim trenerom proglašen je ivica Dinarina - šimić koji je

vodeći juniore Ragbi kluba Sinj osvojio Prvenstvo i Kup Hrvatske bez ijedne izgubljene utakmice. Dinarina - Šimić

je ujedno i izbornik hrvatske juniorske reprezentacije.Perspektivni sportaši Grada Sinja za 2012. godinu su: David Poljak (Gimnastički klub Sinj), Mario runje (Atletski klub Sinj), Ivan Mastelić (Nogometni klub Junak), Ante jelović (Košarkaški klub Alkar),

Karla jenjić (ŽOK Sinj), Dražen budimir (Ragbi klub Sinj), jozo stupalo (Kickboxing klub Knez), Goran Maras (Nogometni klub Glavice) te tea Dolić (Ženski nogometni klub Glavice). Prigodnu plaketu za 20 i više godina doprinosa razvoju sporta Grada Sinja dobio je marljivi sportski djelatnik, jedan od osnivača RK Kamičak, utemeljitelj ŽRK Cetina, Ivan talaja, a nagrada za životno djelo posmrtno je pripala Dinku Ajdukoviću - Dinjcu, bivšem nogometašu Tekstilca i Junaka koji je 1981. godine na stadionu Poljud zaigrao 20 minuta i za momčad Hajduka u prijateljskom susretu protiv reprezentacije tadašnje Jugoslavije. Dinjac je bio i vrlo dobar igrač malog baluna. Vrijedi istaknuti i da su u Športsku zajednicu Grada Sinja službeno primljeni Gimnastički klub Sinj te Nogometni klub Brnaze.

Marko Grčić i Tanja Samardžić najbolji sportaši Sinja za 2012.

najbolji sportski klub je Ženski odbojkaški klub sinj, a najboljim trenerom proglašen je ivica Dinarina - šimić koji je vodeći juniore ragbi kluba sinj osvojio Prvenstvo i Kup Hrvatske bez ijedne izgubljene utakmice

Marko Grčić

tanja samardžić i ivica Glavan

sport

36

SinjSke nOVine

Piše i foto: Žarko KoDŽoMAn

Jedan od onih igrača koji su svoj cijeli košarkaški vijek posvetili Sinju i Alkaru je slavko Modrić. Košarku je počeo trenirati u petom razredu osnovne

škole, a ovaj 29 - godišnjak je samo dvije sezone odradio izvan Sinja, jednu juniorsku i jednu seniorsku proveo je u Splitu. Alkar ove sezone igra zaista sjajno, iako su mnogi bili skeptični uoči njena početka. „Mi igrači smo uvijek očekivali najbolje iako su mnogi košarkaški stručnjaci nas i momčad Dubrovnika isticali kao glavne pretendente na zadnje mjesto na ljestvici. A evo, ispalo je skroz drugačije. Što je razlog našim ovako dobrim igrama? Svi smo se malo „uozbiljili“. Tome je mnogo pridonio novi trener Damir Milačić. On je jako ambiciozan, svaki trening nas potiče, priča s nama i suradnja s njim funkcionira vrhunski. Prenio je svoju ambicioznost na ovu ekipu. Snaga Alkara je kemija, svi se držimo zajedno, igrači i treneri“, kaže Slavko koji je kratko usporedio ovu momčad Alkara s onima iz prijašnjih sezona.„Gledajući poimenično kvalitetu prijašnjih momčadi Alkara i ove, one su bile jače. Recimo, ekipa koja je igrala Ligu za prvaka s Josipom Blajićem, Dinom Ercegom, Delašom i Radićem, bila je vrhunska. I lani je momčad bila odlična. Ove se sezone mislilo da Alkar nije na tome tragu, no pokazalo se da je ova ekipa isto tako sastavljena od kvalitetnih igrača“.Modrić je neko vrijeme izbivao s parketa zbog problema s ozljedom. „Operirao sam koljeno. Vraćao sam se u momčad polako, treneri nisu htjeli ništa riskirati. Uz treniranje u hladnoj dvorani gdje uvjeti nisu idealni, oporavak nije bio lak. No, ovu sam sezonu trenirao normalno. Jedino sam preskočio susret protiv Zaboka jer sam bio virozan. U početku sam postepeno ulazio u igru, a sada me stavljaju stalno. Ozljeda je sanirana i više nema nikakvih problema. U svojoj igri vidim još puno prostora za napredak, najviše na fizikalijama. Uvijek sam bio mršaviji, no dobro, promijenit ćemo i to“, kaže Slavko.U vrijeme razgovora s Modrićem, Alkar je bio maleni korak od ulaska u Ligu za prvaka (intervju je vođen 27. veljače, op.a.). „Kao i u A-1 ligi, i ovdje ćemo u svakoj utakmici ići

na pobjedu pa što bude. Nije bitno što su s druge strane Cibona, Cedevita i drugi najkvalitetniji hrvatski klubovi. Imamo sjajne navijače. Ja to ne mogu objasniti, stvarno je pomalo čudna ta simbioza između nas i navijača. Tek kada odete na gostovanje, vidite kakvu mi odličnu podršku imamo. Svi pričaju o atmosferi i navijanju na košarkaškim utakmicama u Sinju“.Slavko želi u košarci trajati što duže. „Mogu još igrati do 35., 36 - te godine. Kad tisuću ljudi dolazi na svaku našu utakmicu, onda je želja za što duljom karijerom neupitna. Istina, financijska situacija nije dobra, ne mogu od Alkara ništa tražiti, a ne može ni Alkar u tom smislu previše dati. Sve što dobivamo je na vrijeme, ali je ipak malo. Trebalo bi početi još nešto raditi i onda taj posao uskladiti s igračkom karijerom. To bi bilo idealno“, kaže na kraju Modrić.

Snaga Alkara je kemija, sv i se drž imo za jedno

KK AlKAr Slavko Modrić je godinama jedan od stožernih igrača sinjskog prvoligaša

sport

37

SinjSke nOVine

nK jUnAK

Malčić je u Prvoj Hnl odigrao 99 utakmica, postigao 32 pogotka te ubilježio 17 asistencija. Proslavio se i protiv naših najvećih klubova, Hajduka i Dinama. splićanima je zabio četiri, a Zagrepčanima dva gola

Piše i foto: Žarko KoDŽoMAn

Junaku u nastavku sezone predstoji teška i grčevita borba za opstanak, no do

zadanog cilja sigurno će biti lakše doći nakon što je u Sinj stigao klasni napadač Željko Malčić. Spomenuti je igrač proveo pet godina u Prvoj HNL, od 2007. do 2010. godine bio je član Cibalije, a od 2010. do 2012. Šibenika. Malčić je u Prvoj HNL odigrao 99 utakmica, postigao 32 pogotka te ubilježio 17 asistencija. Proslavio se i protiv naših najvećih klubova, Hajduka i Dinama. Splićanima je zabio četiri, a Zagrepčanima dva gola.„U ljeto 2012. godine bio sam bez kluba. Tražio sam ga u inozemstvu, no nije uspjelo. Preko bivšeg suigrača iz Cibalije i Šibenika Ivana Medvida stupio sam u kontakt s Junakom, ali dogovor tada ipak nije bio postignut. No, stvari su se promijenile i evo sada sam ipak, na obostrano zadovoljstvo, stigao u Sinj. Inače, od ljeta do kraja 2012. godine bio sam u Četvrtoj ligi, u momčadi Zrinskog iz Tordinaca. Kao što sam već spomenuo, nisam našao klub u inozemstvu, a morao sam negdje igrati pa sam nastupao za njih. Smatrao sam da je bolje da bilo gdje igram, nego da sjedim pola godine kući“, priča nam 31-godišnji Slavonac. Malčić je svjestan da Junak nakon prvog dijela sezone nije u bodovno bajnoj situaciji te da će se morati uložiti puno truda i napora da se izbori opstanak u Drugoj HNL.

„Na meni je da opravdam svoje dovođenje, da pomognem Junaku što više mogu u ovoj gadnoj situaciji. Sjajno sam primljen, klapa je odlična, dečki su super i vjerujem da ćemo sukladno tome ostvariti i kvalitetne rezultate. Momčad Junaka s trenerom Računicom mi djeluje dosta dobro. Računica je bio vrlo kvalitetan nogometaš, a takvi igrači poslije budu i dobri treneri. Suradnja s njim je odlična, puno razgovora s igračima. Mislim da ćemo

se na kraju ipak „iščupati“ te da opstanak u Drugoj ligi nije neostvariv cilj. Najvažnije su nam prve četiri utakmice u nastavku prvenstva. Ako njih dobijemo, već ćemo biti u sredini tablice i sve će biti puno lakše. Inače, Druga HNL je vrlo jaka. Po meni, svi bi drugoligaši mogli igrati u Prvoj ligi. Kvaliteta polovine prvoligaških klubova jednaka je onoj koju posjeduju aktualni drugoligaši“. Željko je poznat i po izjavi da mu je žao što je ikada igrao u Prvoj HNL.„Dok sam igrao u nižoj ligi, nisam imao problema podmirivati obveze prema državi niti drugih financijskih poteškoća. Čim sam došao u Prvu ligu, kasnile su mi plaće, ugovorne rate i zapao sam u probleme. Evo, moj posljednji prvoligaški klub Šibenik trebao me odavno isplatiti pa još nisam dobio niti lipe. Žao mi je što sam ikad kročio u Prvu ligu, bolje da sam

nastavio igrati petu ili šestu ligu“. Ovaj sjajni napadač do kraja će sezone biti u Junaku, a onda će opet nastojati pronaći klub u inozemstvu, točnije Njemačkoj. No, nema nikakve sumnje, vrijeme koje će provesti u dresu Plavih nastojat će iskoristiti na terenu na najbolji mogući način.„Obećavam navijačima Junaka da ću se maksimalno truditi, dati sve od sebe i pokušati pomoći klubu da ostane u Drugoj ligi“, kaže na kraju novi napadač sinjskog drugoligaša.

Novi igrač Junaka Željko Malčić

ZABIJAO JE HAJDUKU I DINAMU, A SADA SPAŠAVA JUNAKA

sport

38

SinjSke nOVine

Piše: Vito PerićFoto: Vito Perić i arhiv Ante jeloVićA

Orila se ova pjesma ulicama Sinja vrućeg 17. lipnja 1971.g. Cijela krajina je bila na nogama, svi su iščekivali ulazak autobusa sa igračima Junaka

u grad. Plavi su se vraćali iz Čakovca gdje su u drugoj kvalifikacijskoj utakmici na penale izbacili domaću Slogu i ostvarili najveći uspjeh u povijesti kluba, te uz ono Alkarevo finale Kupa, najveći sportski uspjeh u povijesti Sinja i Cetinske krajine. Jedan od aktera te povijesti, umirovljeni nastavnik tjelesnog odgoja Ante jelović, popularni Šunje prisjetio se tih slavnih dana. „Nakon što smo bili prvaci Dalmatinske lige-zapad išli smo u kvalifikacije za Drugu ligu-zapad bivše države sa Slogom iz Čakovca. U prvoj utakmici u Sinju dobili smo 4:3. Sve golove za nas dali su braća Kalinić, pokojni stipe 3 i jozo 1. Za Junaka su tada istrčali Miklić, jovanović, jović, babelli b., Perić, jozić, babelli i. Kalinić s., jelović, Ugrin A. i sumina. S nama je bio i tada mlada nada, odličan igrač Vladimir Ugrin braco, ali on je manje ulazio u igru, no svakako je sudjelovao u uspjehu. U drugom poluvremenu ušao je Jozo Kalinić i zabio četvrti za nas, a koliko se sjećam bilo je 3:3 tako da je Jozo postigao odlučujući gol. Na starom igralištu bilo je oko 5000 gledatelja, dodatno su montirane i alkarske palke. Nakon toga (16. lipnja 1971.g. op. V.P.) idemo u Čakovec. Pratilo nas je nekoliko stotina naših navijača, što iz Sinja, što sinjskih Zagrepčana. U regularnom tijeku Sloga dobije 1:0 i ide se na penale. Dobijemo 5:4. Sjećam se da su golove dali Vojković koji je i obranio

jedan njihov penal, jozo Kalinić, sumina, pokojni Antuća Ugrin i još jedan smo im zabili. Tada su igrali Vojković, jovanović, jović, babelli b., tripalo, jozić, babelli i., braća Kalinić, Ugrin A. i sumina. Dalibor tripalo Feđa je tada odigrao dobru partiju,“ prisjeća se Ante te napominje kako je Junaka vodio, a ujedno i igrao Mirko jozić, nekadašnji izbornik hrvatske reprezentacije. Na čelu kluba je bio pok. Miro Delonga, a pok. ivo romac Žicar je bio tehniko, dok je maser bio berislav erceg. Tada nastaje prava euforija. Junakovci su prespavali u Karlovcu gdje im je bila karantena prije utakmice (a karantena prije sinjske utakmice je bila u Strožancu op. V.P.) i ujutro su krenuli u Sinj. Vođe puta su bili ivo romac i Dušan bikić, veliki navijač Junaka koji je za tu prigodu došao iz Njemačke gdje je bio u pečaldbi. Veličanstven doček u Trogiru, iznosila su se maštela vina koja su ponijeli navijači iz Sinja, potom prolazak kroz

Kaštela, ulazak i karusel po Splitu i onda formiranje kolone starom cestom preko Klisa u Sinj. A u alkarskom gradu ludnica. Tisuće na ulicama, glazbari, plave zastave, Junakovci na ramenima i rukama navijača… „Nismo takli zemlju nogama, to je bio nezaboravno, stalno su nas nosili u zraku,“ s nostalgijom se prisjeća Ante. U Drugoj ligi Junak je „plesao samo jedno ljeto“. Ispali su, ali časno, jer im je falio samo jedan bod za opstanak. I tako je završila jedna lijepa priča koja se generacijama prepričava i ostaje kao trajni spomen na dane slave Junaka, Sinja i cijelog kraja.

sPortsKA PričA sA DAšKoM nostAlGije

„Junak, Junak, a da ko će drugi!“

sport

39

SinjSke nOVine

DrUGA liGA – ZAPAD1.Rijeka 34 20 8 6 55:21 48 Q2.Rudar Ljubija 34 18 11 5 51:20 47 Q3.Zagreb 34 22 2 10 72:48 464.Šibenik 34 19 8 7 57:33 465.Orijent Rijeka 34 15 8 11 63:47 386.Istra Pula 34 14 9 11 48:40 377.Mura Murska Sobota 34 13 10 11 42:39 368.Trešnjevka Zagreb 34 11 13 10 44:37 359.Varteks Varaždin 34 11 13 10 46:42 3510.Kozara B.Gradiška 34 11 12 11 36:42 3411.Karlovac 34 11 8 15 39:49 3012.Jedinstvo Bihać 34 11 9 14 33:45 30 (-1)13.Merkator Ljubljana 34 11 8 15 28:40 3014.Split 34 8 13 13 40:51 2915.Zagrebački Plavi Zagreb 34 9 10 15 42:51 28 Ispada16.Junak Sinj 34 9 9 16 24:52 26 (-1) Ispada17.Ljubljana 34 8 7 19 29:51 23 Ispada18.Željezničar Maribor 34 3 6 25 33:74 12 IspadaNapomena: Bihaćko Jedinstvo i sinjski Junak su kažnjeni oduzimanjem po jednog boda.Iz prve lige u drugu ligu Zapad je ispao Maribor.Novi članovi: Maribor (ispao iz Prve lige), Segesta Sisak, Sloboda Bosanski Novi i Rudar Trbovlje.

DrUGA liGA – ZAPAD1.Rijeka 30 22 4 4 68:16 48 2.Rudar Ljubija 30 21 3 6 49:20 453.Zagreb 30 19 5 6 63:27 434.Šibenik 30 17 8 5 51:27 425.Varteks Varaždin 30 13 5 12 45:31 316.Ljubljana 30 11 9 10 40:33 317.Orijent Rijeka 30 9 10 11 36:38 288.Split 30 8 11 11 39:41 279.Karlovac 30 9 8 13 32:55 2610.Trešnjevka Zagreb 30 9 7 14 30:44 2511.Železničar Maribor 30 9 7 14 31:49 2512.Mura Murska Sobota 30 7 10 13 29:43 2413.Jedinstvo Bihać 30 7 9 14 32:47 2314.Zagrebački Plavi Zagreb 30 8 6 16 31:55 2215.Rovinj 30 7 7 14 27:46 21 Ispada16.Metalac Zagreb 30 5 9 16 27:58 19 IspadaNovi članovi druge lige Zapad su Istra (Pula), Kozara (Bosanska Gradiška), Mercator (Ljubljana) i Junak (sinj), pošto se liga proširuje na 18 timova.

nAtjeCAteljsKe tAbliCePriredio: Vito PerićPronašli smo, tragajući na internetu i tablice prvenstava ondašnje Dalmatinske lige zapad, potom Druge lige zapad, sezona u kojoj je Junak igrao i sezona prije. Junak je bio te sezone prvak u Dalmatinskoj ligi i išao u kvalifikacije, a te sezone u Drugoj ligi je prva bila Rijeka koja je također išla u kvalifikacije za Prvu ligu jer su postojale četiri Druge lige (Zapad, Istok, Sjever i Jug). A Junak je imao sreću jer se u sljedećoj sezoni Druga liga zapad proširila za dva kluba, umjesto 16 tada ih je bilo 18 i tako je nakon kvalifikacija ušao u viši rang.

DAlMAtinsKA liGA – ZAPAD1.junak sinj 28 18 5 5 69:30 412.Zadar 28 16 6 6 48:20 383.Solin 28 13 5 10 69:61 314.Bagat Zadar 28 12 7 9 47:40 315.Jadran Kaštel Sućurac 28 10 9 9 37:35 296.Val Kaštel Stari 28 10 9 9 48:50 297.Omladinac Zadar 28 11 7 10 36:44 298.Sloga Mravince 28 13 7 8 45:42 27 (-6)9.Slaven Trogir 28 9 8 11 46:41 2610.Jugovinil Kaštel Gomilica 28 12 6 10 45:37 24 (-6)11.Velebit Benkovac 28 7 10 11 32:39 2412.DIŠK Drniš 28 8 8 12 35:44 2413.Dinara Knin 28 10 4 14 41:53 2414.Omladinac Vranjic 28 6 7 15 28:54 1915.Metalac Šibenik 28 4 4 14 32:68 16

„Junak, Junak, a da ko će drugi!“

Pretplatite se na Sinjske novine

Godišnja pretplata 115,00 kn (poštarina uračunata u cijenu)

Javite nam se; mob: 099 217 0931 tel: 021/7026-049

mail: sinjske.novine@gmail.com

sinjsKe noVine, VAš nAjbolji PrijAtelj nA otoMAnU