Impresum“VAŠA APOTEKA” broj 8

IZDAVAČTuzlafarm dooRudarska 63, 75000 Tuzlatel:+387 35 310 110, 310 111www.tuzlafarm.cominfo@tuzlafarm.com

DIREKTORRasim Jusufović, dr. med.

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICAEldina Čustović, dipl. žurn.

REDAKCIJARudarska 63, 75000 Tuzlae-mail: info@vasaapoteka.com

STRUČNI KOLEGIJProf. dr. Lejla BegićProf. dr. Džemal PoljakovićMr.ph. Alma Omerhodžić-HebibovićMr.ph. Alma HadžićDr. med. Semir TurbićDr. med. Rasim Jusufović

Štampa: BEMUST, SarajevoTiraž: 2000

Priprema za štampuErwin Popara

Besplatan primjerak listaSva prava pridržana. Sadržaj ove publikacije ne smije se reproducirati ili prenositi mehaničkim, elektronskim ili drugim sredstvima bez pisane dozvole izdavača

02 Novka Agić, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH

06 Mjesto Zavoda za kontrolu lijekova u OMCL mreži

08 Bosnalijek, vodeća farmaceutska kompanija Bosne i Hercegovine

10 Neželjena djelovanja lijekova: Farmakovigilanca

14 Eozinofilni Ezofagitis16 Magnetna rezonantna angiografija (MRA)20 Claricide, vraća vas u život za samo dva dana22 Rana dijagnostika karcinoma prostate24 Psihosocijalni aspekti normalnog porođaja28 Gledaj me kako rastem, a pomozi mi da se

razvijem32 PZU Poliklinika za neplodnost ginekologiju i

perinatologiju34 PZU Apoteke “Mediflor”36 Pilonidalni sinus savremeni terapijski koncept38 Melazma - kliničke karakteristike40 Etički i profesionalni odnos farmaceuta i

ljekara42 Lycopodium clavatum44 Tjelesnom aktivnošću do zdravlja i gubitka

kilograma - „Kretanjem do zdravlja“48 Info kutak

Poštovani čitaoci,

Želim Vam se zahvaliti što ste i ovaj put izdvojili vrijeme da pročitate vaš i naš časopis „Vaša Apoteka“. Evo već drugi put, u veoma kratkom periodu, odlučili smo se za povećanje tiraža zahvaljujući vašoj potražnji.

Kao i do sada i za ovaj broj smo se potrudili da Vam pri-premimo što aktuelnije i raznovrsnije teme iz struke.

Temu broja posvetili smo farmakovigilanci koja podrazum-jeva aktivnosti usmjerene na otkrivanje, razumjevanje, procjenu i sprečavanje neželjenih djelovanja lijekova i svih drugih problema pri njihovoj primjeni. Ozbiljne nus pojave lijekova zauzimaju 4-6 mjesto kao uzročnik smrti u SAD-u, a o učestalosti nuspojava koje iznose 10-20%, pisala nam je doc.dr. Mensura Aščerić.

Izuzetna mi je čast bilo razgovarati sa direktoricom Zavo-da zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, Novkom Agić koja je istakla značaj donošenja osnovnog paketa zdravst-venih prava ravnopravnog po svim kantonima.

U našim stalnim rubrikama, kao što je Ishrana i zdravlje pročitajte interesantan članak o zdravlju i gubitku kilograma koje možete postići raznim tjelesnim aktivnostima. Ako se odlučite za brzo hodanje, u jednom satu gubite 300-500 kalorija. Na taj način za 3 mjeseca smršavit će se 4,5 kg.

Također, u rubrici Brza dijagnostika predstavili smo testne trakice za detekciju prostata specifičnog antigena. Rana detekcija karcinoma prostate je vrlo važna. U Europi se godišnje otkrije oko 2,6 miliona novih slučajeva karcinoma prostate i čini oko 11% svih karcinoma muškaraca, a 9% smrtnosti od karcinoma.

Vjerujem da ćete i u ovom broju Vaše Apoteke pronaći mnoštvo zanimljivih sadržaja.

Srdačan pozdrav,Eldina Čustović, dipl.žurn.

2

Osnovni paket zdravstvenih prava jednakomjeran po svim kantonima

Pripremila: Eldina Čustović, dipl. žurn.

Intervju: Novka Agić, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranjai reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine

Sa direktoricom Agić razgovarala sam o Fondu solidarnosti, zakonskim regulativama, reformskim procesima kao i o drugim ak-tivnostima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.

Direktorice Agić, koja je osnovna djelatnost institucije koju vodite?Poznato je da u skladu sa Zakonom zdravst-venog osiguranja u Federaciji postoji deset kantonalnih Zavoda zdravstvenog osiguranja kao i krovni Zavod na nivou Federacije BiH. Naravno, Federalni zavod ima više funkcija, prije svega legislativnu, odnosno donošenje zakona, participacija u donošenju zakona i praćenje primjene zakona u oblasti zdravst-va i zdravstvenog osiguranja. Druga funkcija jeste izrada međunarodnih ugovora o soci-jalnom i zdravstvenom osiguranju, te da prati primjenu tih ugovora, kao i da učestvuje u pripremi, uspostavi, propisivanju i praćenju realizacije tih ugovora. Posebno želim istaći funkciju federalnog Fonda solidarnosti koji je uspostavljen 2002. godine izmjenama i do-punama Zakona o zdravstvenom osiguranju, a počeo je funkcionisati 1. jula 2002.godine. Zatim i ostale obaveze, pripreme određenih informacija za Federalno ministarstvo, Vladu i Parlament Federacije BiH. S obzirom da je naš osnivač Parlament FBiH, mi smo obavezni da im prosleđujemo sve svoje informacije od planova, izvještaja o poslovanju, posebno o Fondu solidarnosti, tako i izvještaj o obračunu sredstava za federalni parlament koji bi tre-bao da posluži kao osnova za kreiranje zdravstvene politike nosiocima odnosno i onima koji odlučuju o zdravstvenoj politici.

Na koji način se ostvaruje zdravstvena zaštita u Federaciji BiH i da li postoje neke pogod-nosti za penzionere, djecu i ugrožene kat-egorije? Federalni Fond solidarnosti paralelno sa us-postavom i donošenjem Zakona o oblasti zdravstva i zdravstvenog osiguranja započeo je i proces reformi u oblasti zdravstva u cjeli-ni, a samim tim i zdravstvenog osiguranja. Fond solidarnosti je uspostavljen kao jedno prelazno rješenje dok ne bude definisan paket osnovnih prava, prema kome bi bio ujednačen minimum prava na zdravstvenu

zaštitu jedinstvenih za cijelu Federaciju BiH. Trenutno postoje i različita prava osigura-nih lica od kantona do kantona. Kao jedno prelazno rješenje do uspostave paketa predloženo je da se oformi Fond solidarnosti preko koga bi se finansirale određene usluge sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite koji su se u tom periodu smatrali neophodnim, pod uslovom da budu isti za sve osiguranike na području Federacije. U tom smislu Fond solidarnosti je obuhvatio najvažnije usluge, govorim o sekundarnom nivou: dijaliza, lista citostatika, jer nažalost još uvijek nije donešena bolnička lista na nivou Federacije BiH. Razlikuje se i lista lijekova od kantona do kantona, mislim na liste kliničkih ustanova. S obzirom na različitu primjenu esencijalnih lijekova na kantonima prije dvije godine smo se opredjelili i uspostavili listu svih lijekova koji su neophodni dijaliziranim

pacijentima i po tom osnovu došlo je do povećanja sredstava za te namjene. Danas dijaliza čini izuzetno veliku stavku obzirom da mi obezbjeđujemo standarde koje su utvrdili stručnjaci i prema njihovim riječima može se reći da se standard potrošnih materijala i lijekova može mjeriti sa razvijenim europs-kim zemljama. Mi participiramo zdravstvenim ustanovama iznos sredstava koji se izdvaja za dijalizu, za potrošni materijal, za lijekove koji se koriste, za timove koji opslužuju di-jalizu, a dio sredstava ide za topli obrok di-jaliznim pacijentima i pokrivamo dio troškova prevoza zavisno od toga koja je udaljenost. Nažalost, ne participiramo u potpunosti. Svi troškovi ukupno dostižu iznos od 28 miliona KM što nije malo, ali tu je svakako i program transplatologije, koji je unazad godinu dana nešto više popunjen. Važno je pomenuti da je prije svega Univerzitetski klinički centar Tu-

IntervjuVa

ša A

pote

ka b

roj 8

3

Intervju: Novka Agić, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranjai reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine

zla dobio saglasnost, odnosno certifikat Fed-eralnog ministarstva zdravstva da može da obavlja program transplantacije koštane srži i jetre. U proceduri da dobije isti certifikat je i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Zatim, moram istaći program kardiologije, kardio-hirurgije koji je izuzetno uznapredovao kako po sadržaju tako i po obimu.

Šta se može uraditi da se poboljšaju uslovi za ostvarivanje zdravstvene zaštite i kako je ostvaruju osigurana lica sa drugih kantona?Prije svega opredjeljenje ove kuće, a i Up-ravnog odbora je da sve što radimo, radimo uz prethodnu saglasnost Federalnog mini-starstva zdravstva. A to je da djeca imaju prioritet. Tako da smo sve preventivne pro-grame kojima se obezbjeđuje zdrav naraštaj nastojali unaprijediti i obezbjediti za svu dje-cu novorođenu na području Federacije BiH. S obzirom da nema pravilnika za liječenje u inostranstvu, nastojali smo da obezbijedimo sredstva i uspostavimo taj akt za liječenje najtežih oboljenja djece. Donijeli smo privre-menu odluku i na osnovu toga sklopili ugovore u inostranstvu kako bi omogućili najmlađim pacijentima da se liječe. Opredijelili smo se za najteže onkološke slučajeve, transplant-aciju koštane srži i urođene srčane mane. Za sve odrasle osiguranike Federacije BiH sklopili smo ugovor sa Kliničkim centrom Banjaluka za pružanje usluge „gama najfa“ visokodozne terapije štitnjače. Što se tiče prava, veoma je važno da je iskazano veliko zadovoljstvo pacijenata načinom na koje se pružaju usluge, a to je dostupnost. Usluge su za sve iste. Na usluge federalne solidarnosti zasad nema nikakve participacije i zbog toga iz dana u dan postoje sve veći zahtjevi da se u Fond solidarnosti uključi što veći broj usluga. Mi formiramo 9% iz ukupnog osiguranja za Fond solidarnosti, a po Zakonu bi trebalo to isto da dobijemo iz federalnog proračuna, ali nažalost nismo još uvijek u potpunosti to ostvarili. To nam onemogućava usvaja-nje pravilnika za liječenje u inostranstvu za određena oboljenja. Taj pravilnik će uvijek biti potreba bez obzira na izuzetno visok stepen razvijenosti domaćih institucija. Kada su prava u pitanju, djeca imaju pred-

nost. Svi ostali bez obzira na status, da li su uposlenici ili penzioneri imaju isti status. Djeca se po našem zakonu vode do 15 go-dina, međutim našim odlukama smo obuh-vatili i starije maloljetnike do 18 godina tako da i oni imaju ista prava.U zadnje dvije godine inkorporirali smo u nabavku traka za šećer. Međutim, zbog problema sa tenderom nismo uspjeli da to završimo. Ipak smo obezbijedili finansijska sredstva u iznosu od 1500 KM za nabavku traka za šećer i podijelili ih svoj oboljeloj dje-ci, uključujući i starije maloljetnike, a u skladu sa adekvatnim evidencijama o oboljeloj dje-ci koje vode Domovi zdravlja. Ove godine smo planirali i nabavku aparata za mjerenje šećera u krvi i to je bio jedan od razloga zašto nismo bili u mogućnosti završiti ten-der, jer to je problem koji proizilazi iz Za-kona o javnim nabavkama.Mi smo utvrdili Pravilnik o načinu ostvarivanja zdravstvene zaštite, odnosno komisije koje u svakom kantonu daju saglasnost za usluge koje se koriste na teret sredstava Fonda soli-darnosti. U saradnji sa zdravstvenim ustano-vama sa kojim imamo sklopljen ugovor mi pratimo realizaciju istog i svi koji su osigurani imaju i adekvatna prava. Od prošle godine odlukom Vlade Federacije su obuhvaćeni povratnici sa područja Srebrenice, Bratunca i Zvornika za koje obezbjeđujemo ukupnu bolničku zdravstvenu zaštitu.Što se tiče studenata, ako su osigurani imaju pravo da pod istim uslovima bez obzira koji su profil osiguranika i iz kog kantona dolaze imaju isti tretman.

Na koji način se formira lista lijekova Fonda solidarnosti?Ministar zdravstva propisuje listu lijekova. Veoma važno pitanje bilo je utvrđivanje liste lijekova koji se koriste u okviru bolničke zdravstvene zaštite. Lista citostatika raz-likovala se od kantona do kantona. Pored citostatika kojih na listi imamo 59, imamo određeni posebni program koji obuhvata 6 citostatika gdje proizvođači participiraju 50%. Nažalost, u okviru tih lijekova imamo određene skupe lijekove koji su ograničeni zbog sredstava jednim dijelom, a drugim dijelom i zbog iznosa PDV koji je izuzetno

opteretio sektor zdravstva od momenta kada je uveden. Moram reći da mi nismo protiv PDV-a, naprotiv mi smo za, ali s obzirom da nismo evidentirani kao neko ko ima pravo na povrat sredstava, snosimo velike po-sljedice koje kao rezultat imaju ograničenje obima usluga, likvidnost itd. Informacija koju je veoma važno istaći je da prema našim proračunima i procjenama za ove dvije godine, mi smo izdvojili preko 110 miliona maraka po osnovu PDV-a, a što nije zane-marljivo. Postoji i lista lijekova koja se formira preko Fonda solidarnosti, znači pored ovih citostatika i lijekova za dijalizu, imamo i pro-grame liječenja hepatitisa C i B, zatim lijekovi iz grupe imunosupresiva, a to su lijekovi koji se, nakon transplantacije organa, moraju koristiti do kraja života. Ovim programom obuhvatili smo sve pacijente koji su od 2000.godine do danas izvršili transplant-aciju bubrega, jetre, pankreasa bilo da je izvršena u zemlji ili vani. Također, nastojimo da podržimo svaki program transplantologi-je koji je trenutno u zastoju. Ti programi zahtjevaju uključenje šire društvene zajed-nice i to nije samo program, koji je predmet zdravstva i zdravstvenog osiguranja nego je predmet cijele države i nadam se da će u najskorije vrijeme zaživjeti, jer imamo oko 1100 pacijenata na dijalizi, a najmanje njih 50% su kandidati za transplantaciju. Mi smo pokušali da izvršimo pripremu i uspostav-ljena je lista čekanja za transplantaciju, obzi-rom da je omogućena i kadaverična trans-plantacija osim transplantacije sa srodnika. U PROŠLOJ godini došlo je do povećanja prihoda u zdravstvu s jedne strane, a s dru-ge strane su nam troškovi veoma visoki. Kao posljedica toga imamo i velike liste čekanja na kardiohirurgiji, kardiologiji i liste čekanja kod određenih lijekova, izuzetno skupih li-jekova. Poduzeli smo aktivnosti da dođe do određenih promjena, tako da se nadam da će u narednom periodu te liste čekanja da se smanje a neke promjene će da se izvrše i za određene lijekove, kao i za određene potrošne materijale u zdravstvu.

Da li se može utjecati na ukupnu situaciju u finansijskom smislu i da li ste zadovoljni prilivom sredstava?

U uslovima ograničenih resursa društva, ograničene su i mogućnosti izdvajanja sredstava za zdravstvenu potrošnju, pa je solidarnost u obaveznom

zdravstvenom osiguranju na nivou Federacije BiH uvedena u cilju osiguravanja jednakih uslova ostvarivanja zdravstvene zaštite osiguranim licima iz svih kantona.

4

IntervjuVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Može se utjecati. Samim tim jer kod nas ne postoji jedinstven sistem registracije, različite su prijave osiguranja kako na PIO tako i na zdravstvo. Nema adekvatne kon-trole prilikom isplate plaća i kontrolu isplate ne prate obrasci. Poreska uprava znači nema dovoljno adekvatnih podataka i nema instru-menata za kontrolu u postojećem sistemu. To je najbolje pokazao izvještaj o radu na crno prošle godine tj. akcija koju je sprove-la Vlada Federacije BiH. Mi očekujemo ove godine da kao rezultat reformskih aktivnosti krene i novi projekat ELMO koji bi trebao da obezbijedi jedinstven sistem registracije, adekvatniju i bolju kontrolu, kao i jedinstve-nu kontrolu naplate svih doprinosa. Nadam se da će doći do uspostave ovog projekta, te da ćemo svi imati koristi jer nedovoljna kontrola i izbjegavanje uplate doprinosa, različite prijave osnovice, to sve utiče na ostvarivanje više sredstava u zdravstvu.

Da li postoji mogućnost proširivanja pro-grama medicinskih procedura u čijim će troškovima učestvovati i Zavod?Mi svake godine nastojimo da uvedemo neke nove programe. Što se nas tiče, da imamo više sredstava stalno bi radili na tome. U toku je jedan dio programa takoz-vane vaskularne usluge i postoje određeni zahtjevi proširenja liste lijekova. Kada je riječ o listi lijekova, mi s jedne strane želimo da se svaki program unaprijedi i proširi, da ne dolazi do dijeljenja pacijenata kada je riječ o određenim uslugama, pogotovo one koje su srodne i koje se naslanjaju na ove već postojeće usluge u Zavodu. Međutim to ne zavisi samo od nas, to zavisi i od vi-sine sredstava sa kojima raspolažemo. Nara-vno naše želje su da u tom smislu to raz-vijemo. Veoma je važno i mi pokušavamo da riješimo pitanje statusa kako dijalize tako i Centara za dijalizu. Na osnovu podataka koje je uradilo stručno povjerenstvo formi-rane su određene tabele. Mi smo napravili jednu analizu koju smo krajem prošle go-dine prezentirali Upravnom vijeću, a Uprav-no vijeće je formiralo Stručnu komisiju koja se sastoji od predsjednika Upravnog vijeća Zavoda i nekoliko predstavnika ministarstva zdravstva. Komisija će obići sve dijalizne centre kako bi se provjerili podaci i izvršio stvarni uvid kakvo je stanje na bazi tih rel-evantnih činjenica. Ima puno problema, us-lovi su izuzetno teški, različito je stanje od jednog dijaliznog centra do drugog dijal-iznog centra, kako u pogledu prostora tako i kadra. U tom smislu se nadamo da ćemo napraviti i predložiti Vladi da se pronađe sistematsko rješenje do kraja godine. Imajući u vidu broj pacijenata i program, očekujemo

da dobijemo određene rezultate.

Zdravstvena zaštita u BiH je definisana i implementira se na nivou entiteta, a znamo da je i sistem plaćanja u kantonima veoma različit. Postoji li mogućnost usaglašavanja jedinstvene esencijalne liste na nivou Fed-eracije?Federalni Zavod ne obezbjeđuje lijekove na recept , što znači esencijalne liste lijekova su u nadležnosti kantonalnih Zavoda. Prijed-log daju zdravstvene ustanove koje se bave liječenjem (klinike). Formira se stručna komisi-ja, a Federalno ministarstvo zdravstva daje saglasnost i na taj način se uvrštavaju lijekovi na esencijalne liste. Mi obezbjeđujemo li-jekove koji se koriste samo putem kliničkih centara, odnosno bolničkih apoteka. Kada je riječ o esencijalnoj listi lijekova, ona je sad različita u svim kantonima. Nažalost ne poštuje se sve ono što je propisano od strane Federalnog ministarstva zdravstva. Nadam se da će se, između ostalog, obez-bijediti jednak pristup u pogledu lijekova na recept, uspostavom osnovnog paketa zdravstvenih prava. Svi ostali lijekovi koje mi finansiramo obezbjeđuju se za sve pacijente jedinstveno putem bolnica i ova tri klinička centra koja sam spominjala, zatim kantonal-nim bolnicama. A to se obezbjeđuje putem tendera i svi pacijenti imaju isti pristup.

Kakva je saradnja Zavoda sa farmaceutima i institucijama iz oblasti farmacije?Mi smo jedna od kuća u sistemu zdravstva koja je među prvim počela da primjenjuje Zakon o javnim nabavkama. Osim za lijekove mi raspisujemo tendere i za potrošne ma-terijale i dijalizne materijale, za nabavku vak-cina za imunizaciju djece, te je skoro svaki dan u toku neki tender. Naši su zahtjevi veoma visoki u pogledu is-punjavanja standarda, i treba još puno ura-diti kad je u pitanju saradnja, a sve u cilju zaštite pacijenata. Mislim da su farmaceutske kuće i prometnici lijekova to prepoznali i na taj način i prate to.Mi smo jedna od rijetkih kuća koja nastoji da transparentno, gradeći sebe kroz ovaj sistem zakona, omogući to i drugima, koji sa nama učestvuju. Na je-dan način smo uticali na formiranje tržišta, i kad pogledamo unazad mi smo ostvarili znatne uštede u pogledu visine cijena. Prije tri godine kada smo raspisivali tender za ci-tostatike, cijena za isti lijek je bila različita od kantona do kantona 20%, a danas ne samo da smo uticali na snižavanje cijena nego smo postigli velike uštede koje su nam omogućile da uvedemo nove lijekove, samim tim i kvalitetnije. Zatim smo zaštitili i tržište da nema nelegalnog uvoza lijekova.

Veleprometnici koji konkurišu preko naših tendera; moraju imati dokaz da se lijekovi prometuju i u zemljama Evropske unije. S druge strane kada je u pitanju Zavod i ten-deri koje objavljujemo, uticali smo na uvoz nelegalnih lijekova, samim tim što smo tražili određene certifikate. Ono što je veoma važno je to da smo na neki način uticali i na to ko sve može da se bavi prometom, jer smo tražili da nam proizvođači garantuju sig-urnu isporuku za naredni period, što je opet djelovalo da se određene stvari u prometu definišu. Također, uveli smo obaveznu ga-ranciju banke i na taj način obezbjedili da ono što radimo, uspješno i završimo.Zakon o javnim nabavkama je na nivou države, određeni zakoni o lijekovima su na nivou entiteta. U aprilu treba da stupi na snagu Zakon koji će svima nama olakšati rad.Dalje, problem je kontrole cijena, te se nadam da će u narednom periodu doći do usklađivanja legislative koja će svima nama omogućiti da imamo regulisano tržište i sig-urnost. Mada još uvijek ne možemo govoriti o tome jer ima još prostora da cijene budu niže, a da ne govorimo o PDV-u i carini, ali to je posebna tema. Trebalo bi utvrditi posebno skupe lijekove, izuzeti carinu i PDV za izuzetno teška oboljenja, a samim tim će možda doći i do pregovaračkih postupaka na nivou države.

U kojem smjeru će se dalje razvijati Zavod?Zavod maksimalno participira u reformskim procesima, u izmjenama i dopunama za-kona jer se u toku godine očekuje Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o zdravst-venoj zaštiti, zatim participacija osnovnog paketa zdravstvenih prava. Participiramo zajedno sa Federalnim ministarstvom i os-talim zavodima i institucijama i nadamo se da ćemo na kraju ove godine ponuditi pa-ket što je veoma važno za sve osiguranike na području Federacije i u tome je izuzet-no važna uloga Zavoda. Zatim određeno unapređenje međunarodne saradnje Zavo-da kao organa za vezu na međunarodnom planu. Naravno i pozicioniranje Zavoda kao nosioca legislativnih promjena i odgovor-nosti za legislativu koja proizilazi iz ovog dijela, kao i jačanje u stručnom smislu. To je naša vizija. U narednom periodu ćemo raditi na edukaciji uposlenih, a u toku je novo instaliranje informaciono tehnoloških sistema. Nastojimo unaprijediti i uvezivanje programa pogotovo što slijedi uvođenje sezonskog poslovanja koje će zahtjevati dodatne aktivnosti i ELMO projekat, nove funkcije ovog Zavoda i nadam se da ćemo uspjeti odgovoriti na sve zahtjeve.

6

Mjesto Zavoda za kontrolu lijekova u OMCL mreži

U oblasti regulative lijekova i medi-cinskih sredstava sa istim ciljem, ali različitom ulogom, na evropskom nivou egzistiraju tri regulatorna tijela. Direktorat za lijekove (En-terprise DG) sa farmaceutskom jedinicom (Pharmaceutical Unit) koja se bavi farmaceu-tskom legislativom sastavni je dio Evropske komisije čije je sjedište u Briselu.

Evropska agencija za lijekove (EMEA) bavi se evaluacijom medicinske dokument-acije, a njeno sjedište je u Londonu. U radu ova dva regulatorna tijela mogu participirati samo eksperti zemalja Evropske ekonomske regije, odnosno zemalja članica Evropske unije.

Kako Bosna i Hercegovina još uvijek nije članica Evropske unije njen doprinos u radu evropskih regulatornih tijela ograničen je na učešće u radu Evropskog direktorata za kvalitet lijekova i medicinsku brigu (EDQM & HealthCare) koji egzistira pri Vijeću Evrope, a čije je sjedište u Strazburu. U domenu djelat-nosti Evropskog direktorata između ostalog je: priprema i distribucija referentnih sup-stanci, objavljivanje i distribucija publikacija, certifikacija odnosno izdavanje Certifikata o usklađenosti supstanci sa farmakopejskom monografijom – takozvana CEP procedura, tehnička podrška radu Komisije za Evropsku farmakopeju, te koordinacija u radu Mreže ovlaštenih kontrolnih laboratorija (Official Medicines Control Laboratory – OMCL).

Od 1995. godine, tačnije od potpi-sivanja konvencije o pristupanju u punoprav-no članstvo Evropske farmakopeje, učešće

BiH u radu Evropskog direktorata se ogleda u redovnom prisustvu predstavnika Zavoda za kontrolu lijekova sjednicama Komisije za Evropsku farmakopeju, koje se održavaju tri puta godišnje u Strazburu, te u aktivnom učešću u radu OMCL mreže.

OMCL mrežaOMCL mreža je uspostavljena 1994.

godine od strane Evropskog direktorata u saradnji sa Evropskom Unijom sa ciljem da na viši nivo podigne obučenost kontrolnih laboratorija i unaprijedi njihovu međusobnu saradnju, da olakša postupak međusobnog priznavanja rezultata kontrole kvaliteta, te da potstiče dalji razvoj laboratorija i harmoni-zaciju zajedničkih standarda.

Aktivnosti u OMCL mreži su po-dijeljene na dva nivoa. Prvi nivo aktivnosti je dostupan svim članicama OMCL-a, a odnosi se prije svega na uspostavljanje sistema kvaliteta unutar mreže zasnovanog na ISO standardu 17025, a kroz usvojenu harmo-niziranu politiku kvaliteta. Nadalje, unutar

mreže se svake godine organizuju testovi obučenosti (Proficiency Testing Studies – PTS) koji za cilj imaju izgradnju međusobnog povjerenja između laboratorija, a osmišljeni su tako da tehnike korištene tokom analiza budu dostupne većini laboratorija i da dobi-jeni rezultati budu komparabilni. Na osnovu Ugovora između Evropskog direktorata za lijekove i medicinsku brigu i Svjetske zdravst-vene organizacije (WHO) zemlje članice OMCL-a mogu učestvovati i u dodatnim testovima obučenosti zajedno sa zemljama iz još pet svjetskih regiona (Sjeverna i Južna Amerika, Istočni Mediteran, Jugoistočna Azija i Zapadni Pacifik). Zavod za kontrolu lijekova učestvuje u radu i ove, proširene mreže.

Da bi se provjerilo da li su isti lijekovi u različitim zemljama jednakog kvaliteta orga-nizuju se studije nadzora nad tržištem (Mar-ket Surveillance Studies – MSS). Predmet ovih studija su preparati koji sadrže jedan ili više aktivnih principa uključujući i herbalne preparate, a koji imaju odobrenje za prome-tovanje izdato od regulatornog tijela zemlje

Novosti iz farmacijeVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Piše: mr. ph. spec. Samra Šuvalija, mr. ph. spec. Indira Šarkić, mr. ph. Amela Saračević Zavod za kontrolu lijekova Federacije BiH, Sarajevo

2002

PTS NAZIV TEHNIKA z-score

PTS 045 Determination of Isoniazid Volumetric Titration 0,32

TS 046 Dissolution of Furosemid UV/VIS 0,79

PTS 048 Determination of Paracetomol content in Tablets

UV/VIS 0,94

PTS 049 Steroids in Ointments HPLC 3,00Tabela 1: Rezultati testova obučenosti u 2002. godini:

2006

PTS NAZIV STUDIJE TEHNIKA z-score

PTS 081 Loss on drying of:1. Succinylsulfathiazole2. Amidotrizoic acid dihydrate

gravimetric0,310,77

PTS 083 Determination of Glycin potentiometric titration 1,68

PTS 084 Ivermectin - Assay and Related substances

HPLC 0,891,37

PTS 085 Determination of Gentamicin sul-phate

microbiological assay 0,200,10

Tabela 2: Rezultati testova obučenosti u 2006. godini

7

U oblasti regulative lijekova i medicinskih sredstava sa istim ciljem, ali različitom ulogom, na evropskom nivou egzistiraju tri regulatorna tijela. Direktorat za lijekove (Enterprise DG) sa farmaceutskom

jedinicom (Pharmaceutical Unit) koja se bavi farmaceutskom legislativom sastavni je dio Evropske komisije čije je sjedište u Briselu. Od 1995. godine, tačnije od potpisivanja konvencije o pristupanju u punopravno članstvo Evropske farmakopeje, učešće BiH u radu Evropskog direktorata se ogleda u redovnom prisustvu predstavnika Zavoda za kontrolu lijekova sjednicama Komisije za Evropsku farmakopeju, koje se održavaju tri puta godišnje u Strazburu, te u aktivnom učešću u radu OMCL

mreže.

članice OMCL-a. Zavod za kontrolu lijekova uzima učešće i u kolaborativnim studijama organizovanim prema potrebi i na osnovu procjene Evropskog direktorata. U većini slučajeva ove studije se odnose na proced-uru izrade referentnih standardnih supstanci od strane Evropske farmakopeje.

Drugi nivo aktivnosti se odnosi samo na zemlje članice Evropske Unije, a obuhvata kontrolu bioloških preparata prije njihovog stavljanja u promet, te nadzor nad tržištem za preparate prihvaćene odnosno registro-vane kroz centraliziranu proceduru prizna-vanja na nivou EU.

Dosadašnje aktivnosti Zavoda za kon-trolu lijekova mogu se sumirati kao učešće u

32 studije obučenosti, 5 studija nadzora nad tržištem i 3 kolaborativne studije.

2001. godine Zavod je počeo sa pripremnim aktivnostima za učešće u radu mreže. Te aktivnosti su se ogledale u pri-hvatanju harmonizirane politike kvaliteta, odnosno u pripremama za uvođenje siste-ma kvaliteta u Zavodu. Da bi se upoznali sa načinom rada mreže, ponovljene su studije obučenosti koje su već završene unutar mreže.

Nakon toga u 2002. godini Zavod je prvi put dobio “kod” laboratorija koji pred-stavlja broj pod kojim će rezultati njegovog učešća u studiji biti objavljeni. Za svaku stud-iju laboratorij dobija drugi “kod” tako da su rezultati studije praktično anonimni, a iska-

zuju se kroz vrijednost “z- score”, odnosno bijas procjene rezultata.

Vrijednost “z- score” od 0 do ± 2 predstavlja dobar rezultat, vrijednost od 2 do 3 odnosno -2 do -3 prihvatljiv rezultat, a vrijednost niža od -3 i viša od 3 predstav-lja neprihvatljiv rezultat koji traži provođenje kompletne istrage o njegovom uzroku.

Prikazani rezultati pokazuju kontinuitet u ostvarivanju dobrih rezultata, odnosno vri-jednosti “z- score” su više nego prihvatljive.

Izuzev PTS studija, Zavod za kontrolu lijekova je proteklih godina učestvovao i u pet Studija nadzora nad tržištem od kojih je jedna obuhvatila i herbalne proizvode, tačnije Eq-uiseti herbu, u potrazi za falsifikatima. Razlog učešća u manjem broju Studija nadzora nad

Studije nadzora nad tržištem

Naziv Broj laboratorija koje su participirale

MSS 025 Tablets for which subdivision is authorised 21

MSS 026 Erythromycin liquid preparations 15

MSS 027 Equisetum stem 7

MSS 029 Trimethoprim: impurities in raw material and tablets

11

MSS 032 Diclofenac retard preparations 23

Tabela 3:

tržištem u odnosu na studije obučenosti je jednim dijelom i taj da preparati odnosno farmaceutski oblici predloženi za studiju nisu dostupni na našem tržištu.

Svake godine po okončanju studija predviđenih za tekuću godinu održava se godišnji sastanak OMCL laboratorija na kom se sumiraju rezultati rada mreže. Ove go-dine, u mjesecu maju, sastanak je održan u Pragu, a za narednu godinu je predviđeno da se održi u Strazburu u novoj zgradi Evropskog direktorata za kvalitet lijekova i medicinsku brigu

Iz svega navedenog vidljivo je da su rezultati učešća Zavoda za kontrolu lijekova u studijama OMCL mreže tradicionalno u sa-mom vrhu, što je potvrda visokog kvaliteta

8

Bosnalijek, vodeća farmaceutska kompanija

Bosne i HercegovineBosnalijek d.d., farmaceutska i hemijska

industrija, je osnovan 1951. godine. Najveći je industrijski proizvođač lijekova u BiH, sa bogatim proizvodnim programom koji obuh-vata generičke lijekove za primjenu u humanoj medicini i dezinfekciona sredstva. Farmaceutski program obuhvata oko 200 različitih proiz-voda za peroralnu, parenteralnu i topikalnu primjenu sa učinkom na probavni sistem i me-tabolizam, kardiovasku-larni sistem, sistemske infekcije, kožu, koštano – mišićni sistem, nervni i respiratorni sistem.

K o m p a n i j a se pridržava najviših međunarodnih stan-darda koji garantuju kvalitet proizvoda i zaštitu čovjekove oko-line. Zahvaljujući od-govornom ponašanju koje je sastavni dio poslovne filozofije Bos-nalijeka, dobitnici smo brojnih međunarodnih i domaćih priznanja. Svjetska certifikacijska kuća BVQI, certificirala je Bosnalijek prema ISO standardima za up-ravljanje kvalitetom 9001:2000, za upravljanje okolišem 14001 i zaštitu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu OHSAS 18001:1999.

U Bosnalijeku se dosljedno poštuju najviši svjetski standardi za farmaceutsku indus-triju, zahtjevi Američke i Evropske farmakopeje, principi GMP-a i GLP-a. To su potvrdile brojne inostrane inspekcije, kao što je GMP inspekcija Holandskog Ministarstva zdravstva, koja je svo-jim pozitivnim izvještajem, objavljenim u IMID bazi, odobrila Bosnalijek kao proizvođača li-jekova za tržište Evropske unije.

Kao svjetsko priznanje za ukupno po-slovanje i predanost kvalitetu, Bosnalijeku je 2002. godine na 14. Internacionalnoj konvenciji

kvaliteta B.I.D. – QC 100 u Londonu dodijeljena Zlatna Kruna Kvaliteta.

U posljednjih 13 godina, Bosnalijek je uložio preko 100 miliona KM s ciljem modern-izacije pogona, edukacije osoblja i usklađivanja poslovanja sa svjetskim farmaceutskim stan-

dardima. Poslovna strategija Bosnalijeka se temelji

na razvoju novih proizvoda i njihovom pra-vovremenom lansiranju na svjetska tržišta, čiji se broj iz godine u godinu povećava. Trajna os-nova našeg proizvodno-prodajnog asortimana su lijekovi na recept. Međutim, prateći istovre-meno svjetske trendove u samoliječenju, Kom-panija nastavlja ulaganja u razvoj i unaprijeđenje proizvoda iz svog OTC (bezreceptni lijekovi) asortimana koji u 2008. obuhvata ukupno 23 proizvoda.

Svojim nastojanjima da poveže razvoj novih proizvoda i tehnološka poboljšanja kao osnovu proizvodne orijentacije, održi kvalitet poslovnog sistema i proizvoda, povjerenje

potrošača, te usavrši pouzdan partnerski pris-tup u poslovnim odnosima, Bosnalijek je zado-bio povjerenje farmaceutskih kompanija sv-jetskog glasa sa kojima posluje: Eli Lilly, Novartis, Hoffmann-La Roche, Sandoz-Lek i dr.

Bosnalijek svoje proizvode izvozi u Hrvatsku, Sloveniju, Make-doniju, Srbiju i Crnu Goru, Albaniju, Rusiju, Ukrajinu, Moldaviju, Kuvajt, Katar, Libiju i Jemen. Nakon okončanja započetih registracionih aktivnosti, Bosnalijek planira izvoziti svoje proizvode i u Gru-ziju, Kazahstan, UAE, Ken-iju i zemlje Frankofonske Afrike.

Na kraju 2007. godine, u Bosnalijeku je bilo zaposleno uku-pno 575 ljudi, od čega njih više od 44 % ima visoku stručnu spremu, specijalizaciju, magisterij ili doktorat. Uz to, po-sljednjih pet godina Bos-nalijek u prosjeku stipen-dira 170 studenata i đaka stvarajući tako prostor za dugoročno kvalitetan iz-bor kadrova koji u Bosnali-

jeku dobiju priliku za daljnji razvoj i usavršavanje na stručnom planu.

Interes i brigu za razvoj bh. društva Bosnalijek svakodnevno iskazuje podržavajući projekte i manifestacije u oblastima kulture, sporta, nauke i obrazovanja. Posebnu pažnju posvećujemo pozivima pojedinaca, orga-nizacija i država za pomoć u slučaju elementa-rnih nepogoda, situacijama bolesti, nedostatka lijekova, akcijama davanja krvi i sl. Zbog načina na koji Kompanija integrira brigu o društvu i oko-lini u svoj rad, organizacija Mozaik (u saradnji sa Udruženjem građana Inhouse i udruženjem CSRplus) dodijelila je Bosnalijeku prvu nagradu za „Društveno odgovorno preduzeće 2008. u BiH“.

Naši poslovni partneriVa

ša A

pote

ka b

roj 8

10

Neželjena djelovanja lijekova:

FarmakovigilancaPiše: Doc.dr. Mensura Aščerić Zavod za farmakologiju, Medicinski fakultet, Univerzitet u Tuzli

Farmakovigilanca podrazumijeva aktivnosti usmjerene na otkrivanje, razumijevanje, procjenu i sprječavanje neželjenih djelovanje lijekova i svih

drugih problema pri njihovoj primjeni.

Učestalost nuspojava iznosi 10-20 %; hospitalizacija

zbog nuspojava 2,4 – 8,4; učestalost smrtnog ishoda

0,01 do 0,1 %. Ozbiljne nuspojave lijekova zauzimaju 4 do 6 mjesto kao uzročnik

smrti u SAD-u. Predisonirajući faktori u nastanku nuspojava su

metabolički profil bolesnika, kao brzina acetilacije,

nedostatak glukaoza-6-fosfat dehidrogenaze, spol (češće

kod žena), dob (češće iznad 60 godina života), oštećenje

funkcije jetre ili bubrega.

Tema brojaVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Neželjeno djelovanje lijeka (adverse drug reac-tion) ili nuspojava je svaka štetna neželjena reak-cija na lijek koji je primijenjen u pravoj indikaciji i u terapijskoj dozi. Neočekivana nuspojava je svaka do sada nepoznata nuspojava ili opisana nuspo-java koja se javlja sa povećanom učestalošću ili u težem obliku. Signal je informacija o mogućoj uzročnoj povezanosti lijeka i nuspojave do sada nepoznate ili nedovoljno dokumentirane.Da se podsjetimo na slučaj s talidomidom iz šezdesetih godina prošlog vijeka koji je tipičan i vrlo poučan. Prije nego je talidomid pušten u promet, preskočeno je jedno važno područje, teratogeno (teratos = nakaznost). Smatralo se da to nije potrebno ispitivati. A dogodilo se da su ga uzimale trudnice da bi spriječile jutarnje povraćanje. Rezultat je bio rođenje desetak hil-jada defektne djece bez ruku ili nogu (fokomeli-ja), s rascijepljenim nepcem, srčanim manama, atrezijom crijeva... Procjenjuje se da su se mal-formacije javile u oko 20.000 djece širom svijeta gdje je talidomid bio registriran.Afera je potresla cijeli svijet, a BBC je snimio dramatičan film o »thalidomide babies«. Greška

je bila što su pokusi bili obavljeni na pacovima koji talidomid metaboliziraju sasvim drugačije nego čovjek. Kada je nedovoljno ispitan lijek pušten na tržište, bilo je prekasno. Naknadna ispitivanja na kunićima i majmunima pokazala su katastrofalno teratogeno djelovanje.Farmakovigilanca (farmacovigilance) podrazu-mijeva aktivnosti usmjerene na otkrivanje, razu-mijevanje, procjenu i sprječavanje neželjenih djelovanje lijekova i svih drugih problema pri njihovoj primjeni. Učestalost nuspojava iznosi 10-20 %; hospi-talizacija zbog nuspojava 2,4 – 8,4; učestalost smrtnog ishoda 0,01 do 0,1 %. Ozbiljne nus-pojave lijekova zauzimaju 4 do 6 mjesto kao uzročnik smrti u SAD-u. Predisonirajući faktori u nastanku nuspojava su metabolički profil bolesn-ika, kao brzina acetilacije, nedostatak glukaoza-6-fosfat dehidrogenaze, spol (češće kod žena), dob (češće iznad 60 godina života), oštećenje funkcije jetre ili bubrega.Prema mehanizmu nastanka nuspojave lijekova dijele se u 3 skupine:– tip A su predvidive nuspojave koje nastaju kao

11

Neželjena djelovanja lijekova:

Farmakovigilanca

posljedica pretjeranog farmakološkog učinka. Ovise od doze, blage su i prolazne, karakterizira ih visoka učestalost i nizak mortalitet. Liječenje se sastoji u korekciji doze.

Očekivana neželjena djelovanjaVarfarin - krvarenjeAlfa-blokatori - hipotenzijaHlorpromazin - sedacijaDigoksin - aritmijePropranolol - bronhokonstrikcija Aspirin - erozije i ulceracije želucaLidokain - kardiodepresija, hipotenzijaTiazidi - hipokalemijaInsulin - hipoglikemijaBeta-blokatori - bradikardija

– tip B su neočekivane nuspojave, neovisne o farmakološkom učinku. Takve nuspojave imaju nisku učestalost, a visok mortalitet. Liječenje se sastoji u prekidu dalje primjene lijeka. Karakter-izira ih mala incidenca: 1:10 000; 1:100 000. Posljedica su alergijske reakcije ili genetskog deficita enzima.

Alergijske reakcije:- senzibilizacija se može pojaviti poslije inicijalne ili ponovljene primjene ljekovitog preparata- mogu nastati i primjenom malih doza nedo-voljnih za izazivanje terapijskog efekta- nisu u vezi sa djelovanjem lijeka, rezultat su in-terakcije sa proteinima- najčešće su raš, urtikarija, makulopapulozne promjene...Anafilaktički šok (tip I) mogu izazvati: penicilini, dekstrani, heparin, preparati insulina, kontrastna sredstva, streptokinaza, streptomicin, lokalni anestetici, vakcine....

Citotoksične reakcije (tip II) - hematološkeSulfonamidi, cefalosporini, rifampicin, hinin - hemolitička anemijaKlozapin, fenilbutazon - agranulocitozaHeparin, hinidin - trombocitopenijaHloramfenikol - aplastična anemija, agranuloci-

toza, trombocitopenijaTolbutamid, antikonvulzivi, metronidazol – neu-tropenija

Imunokompleksne (tip III) - serumska bolestPenicilini, streptomicin, sulfonamidi, antitireoidni lijekovi - groznica, artritis, povećanje limfnih čvorova, urtikarija, makulopapulozni raš Ampicilin, neki NSAIL - intersticijski nefritis

Celularne (pozne – tip IV) alergijske reakcije Kontaktni dermatitis se može pojaviti poslije nanošenja kremova sa antihistaminicima, lokal-nim anesteticima, antimikoticima ili antibioticima za lokalnu primjenu. Alergijska oštećenja jetreEnfluran - nekroza hepatocitaHalotan - nekroza hepatocita

Genetski deficit enzima1. Nedostatak NADH-methemoglobin reduktaze – methemoglobinemija poslije primjene organ-skih nitrata i nitrita, sulfonamida, nitrobenzena2. Nedostatak glukozo-6-fosfat dehidrogenaze -

hemoliza i methemoglobinemija (kinidin, hloram-fenikol, sulfonamidi, vitamin K, probenecid)3. Pojačano stvaranje aminolevulinske kiseline - hepatička porfirija (barbiturati, pentazocin, ri-fampicin) – Tip C je karakteriziran povećanom učestalošću određene bolesti tokom primjene određenog lijeka. To je «satistički učinak» gdje je mehanizam nepoznat, latencija duga, a nema mogućnosti eksperimentalne reprodukcije.

U ovom području najviše poteškoća čini pouz-dana ocjena uzročno posljedične veze između lijeka i nuspojave. Tako su Karsh i Lasanga (1975) predložili sljedeću klasifikaciju poveznosti nus-pojave i lijeka:1. Sigurna - vremenski tok nakon uzimanja lijeka logičan, odgovara onome što je poznato o li-jeku, nestaje nakon prestanka uzimanja lijeka, a nastaje nakon ponovnog uzimanja.2. Vjerovatna – osnovna razlika prema prethod-noj je što ne zahtijeva ponovnu primjenu. 3. Moguća – može biti posljedica bolesti ili dru-ge terapije, informacija o prekidu terapije može

12

nedostajati ili biti nejasna.4. Uvjetna – ne odgovara podacima o lijeku, ne može se objasniti bolešću, potrebne su do-datne činjenice.5. Sumnjiva – ne odgovara ni jednom od na-vedenih kriterija, podaci nedostatni ili kontradik-torni.

Osnovne metode prikupljanja podataka o nuspojavama su:1. kliničko-terapijski pokusi2. epidemiološke tehnike3. spontano praćenje nuspojava (glavni izvor podataka)Centar za praćenje nuspojava Svjetske zdravst-vene organizacije u Uppsali osnovan je 1978. godine, a broj zemalja članica koje sudjeluju u programu praćenja nuspojava stalno je u po-rastu. U mnogim zemljama prijavljuje se samo dio od stvarnog broja nuspojava. Postotak pri-javljivanja ozbiljnih nuspojava iznosi svega oko 10%.

Glavni ciljevi praćenja nuspojava su: 1. Rano otkrivanje nepoznatih nuspojava i inter-akcija (zbog čega su neki lijekovi povučeni sa tržišta)2. Otkrivanje pojava učestalosti već poznatih nuspojava3. Otkrivanje rizičnih faktora i mehanizama nus-pojava4. Kvantificiranje rizika nastanka nuspojava5. Analiza i protok informacija potrebnih u pro-pisivanju i zakonodavstvu lijekova.Mnogo lijekova i medicinskih proizvoda (čak i samo par mjeseci nakon pojave na tržištu) povučeno je sa tržišta zbog ozbiljnih nuspojava (rofecoxib - povećana incidenca moždanog i srčanog udara; rapakuronij – smrt zbog bron-hospazma; alosetron – ishemijski kolitis; pro-glitazon, bromfenak, trovafloksacin, tolkapon – teška hepatalna oštećenja; grepafloksacin,

levometadil, astemizol, terfanadin, cisaprid - smrtne kardijalne aritmije; deksfenfluramin – oštećenje srčanih valvula, plućna hipertenzija; cerivastatin – rabdomioliza; određeni tipovi filtara za hemodijalizu – smrt zbog zračne embolije; određeni tipovi bronhoskopa – kontaminacija s bakterijama: P. Aeruginosa i S. Marcescens uz infekciju bolesnika usljed nemogućnosti adekvatne dezinfekcije zbog greške u proizvodnji... Treba prijaviti sve nuspojave naročito novi-jih lijekova i medicinskih proizvoda. Za pri-javu je dovoljna samo sumnja da je opažena nuspojava. Posebno je važno i obavezno prijaviti ozbiljnu nuspojavu (koja je dovela do smrti, koja je opasna za život, bila razlog hospitalizacije ili njenog produžetka, koja je dovela do trajne ili značajne nesposobnosti, odnosno oštećenja fetusa). Ozbiljne nuspo-jave treba odmah prijaviti. Za prijavljivanje je važno i ako se primijeti porast učestalosti nus-pojave, kao i nuspojave lijekova primijenjenih u trudnoći i laktaciji. Preporučeno je prijav-ljivanje nedostatka učinkovitosti nekog lijeka. Nuspojava se prijavljuje Federalnom centru za nuspojave u Sarajevu. Podaci o identitetu prijavitelja i bolesnika su tajna kao i baza po-dataka o nuspojavama. Nuspojave lijekova često se javljaju kao akutna stanja. Česte su kardiovaskularne, gastrointes-tinalne, kožne, neurološke i bubrežne nuspo-jave, a većina anafilaktičkih lijekova uzrokova-na je lijekovima. Kardiovaskularne nuspojave uključuju: akutni infarkt miokarda (sumatriptan, nikotin, nifedipin, kokain, amfetami), aritmije (digoksin, lijekovi koji produžavaju QT interaval kao antiaritmici, neki antipsihotici, psihotropni lijekovi, antihistaminici) i akutnu srčanu insufici-jenciju. Najčešća akutna gastrointestinalna po-java je krvarenje iz gornjeg dijela probavnog trakta i sekundarna perforacija crijeva nakon primjene nesteroidnih antireumatika (NSAR). U SAD-u je godišnje 107000 hospitalizacija, te 16,5 smrti povezano sa primjenom NSAR, od 2 za ibuprofen, celekoksib, rofekoksib do 18 za piroksikam. Najveći rizik je u bolesnika sa anamnezom krvarenja iz GI trakta, starijih od

60 godina uz dugotrajnu primjenu većih doza NSAR, uz istovremenu primjenu kortikosteroi-da ili antikoagulanasa. Ozbiljna oštećenja jednjaka (ezofagitis, ulceracije, perforacije, srikture) opisuju se uz primjenu acetilsalicilne kiseline, tetraciklina, kalijeva hlorida, vitami-na C, bisfosfonata. Više od 900 preparata, uključujući biljne, povezano je sa oštećenjem jetre. Akutni hepatitis uzrokovan lijekom je čest, u oko 3 % svih hospitaliziranih zbog nus-pojave, u 3 % bolesnika sa žuticom. Proljev je čest problem vezan uz antibiotsku terapiju, naročito kao rezultat infekcije s Clostridium difficile (15 do 25 %) koje uzrokuju pseudo-membranozni kolitis (penicilini, klindamicin, makrolidi, cefalosporini, tetraciklini, kinoloni, sulfonamidi). Može nastati toksični megakolon uz perforaciju crijeva. Koža je organ koji je najčešće zahvaćen nuspojavama lijekova. Ozbiljne nuspojave uključuju Steven-Johnsov sindrom, toksičnu epidermalnu nekrolizu (sulfasalazin, karba-mazepin, fenitoin, aminopenicilini, kotrimok-sazol, piroksikam, alopurinol), reakcije pre-osjetljivosti (tipa I-IV). Toksična epidermalna nekroliza uzrokovana je lijekom u 80 % bole-snika, a smrtonosna u 30 % bolesnika. Može biti povezana s visoko specifičnim defektom u detoksifikaciji metabolita sulfonamida i an-tikonvulziva, što može biti nasljedno. Bubrežne nuspojave uključuju akutnu bubrežnu insuficijenciju, nefrotski sindrom, nefrokolike, hematuriju, selektivne tubularne defekte, opstruktivnu nefropatiju. Ciklofosfa-mid specifično uzrokuje hemoragični cistitis.Neurološke nuspojave uključuju epi napade (direktnom ekscitacijom neurona, kao anes-tetici-halotan, beta agonisti, antidepresivi, antimalarici ili indirektno hipoglikemici, selek-tivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, ekstrapiramidne poremećaje – distoničke reakcije (antipsihotici, antiemetici, antidepre-sivi), neuroleptički maligni sindrom. Distoničke reakcije nastupaju naglo, obično tokom prvih sedam dana terapije, osobito u mladih muškaraca. Kasne uključuju horeju, atetozu, tardivnu diskineziju. Neuroleptički maligni sin-

Tema brojaVa

ša A

pote

ka b

roj 8

13

drom je rijetka, ali ozbiljna nuspojava antip-sihotika. Karakterizirana je rigiditetom, tremo-rom, povišenom temperaturom, konfuzijom, porastom CK i leukocitozom (svi antipsihotici, uključujući i nove „atipične“). Sindrom može varirati od relativno blagog do teškog sa kat-kad smrtnim ishodom. Anafilaktičke reakcije su alergijske reakcije tipa I vezane uz specifična IgG antitijela u prethod-no senzibiliziranog bolesnika, nastaju zbog aktivacije mastocita i oslobađanja medijatora upale. Najčešći lijekovi kao uzrok su penicilin, NSAR, opijati, anestetici, kontrasna sredstva. Važna je anamneza sadašnje i nedavne tera-pije uključujući lijekove iz slobodne prodaje kao i biljne preparate. Povećanjem broja lijekova raste učestaslost i raznolikost nuspojava. Neprepoznavanje nuspojava kao uzroka bolesnikovog stanja i nastavak terapije uzročnim lijekom može dovesti do porasta smrtnosti.

Kako spriječiti nastanak nuspojava?Lijek tj. medicinski proizvod treba primijeniti samo ako je zaista indiciran, a posebno treba biti oprezan s primjenom lijekova u trudnoći i laktaciji. Bolesnika treba pitati o predhodnoj (alergija i idiosinkrazija su važni uzroci nus-pojava) kao i ostalim lijekovima koje uzima (nuspojava može biti rezultat interakcije li-jekova) uključujući i one koji se dobivaju bez recepta kao i biljne preparate. Važnu ulogu ima dob bolesnika kao i funkcija jetre i bu-brega, a eventualni genetski faktori također mogu mijenjati metabolizam lijekova. Potrebno je propisivati istovremeno što manji broj lijekova, a bolesniku dati jasne upute. Kad je moguće treba primijeniti do-bro poznate lijekove, a kod primjene novog lijeka treba biti posebno oprezan. Ako su moguće teške nuspojave na to svakako treba upozoriti bolesnika. Kod sumnje na nuspo-javu, primjenu lijeka na koji se sumnja treba odmah prekinuti.

Neželjena djelovanja važnijih grupa lijekova1. Antipsihotici (Fenotiazini)• Tardivna diskinizija• Ekstrapiramidalni sindrom2. Antidepresivi (triciklični)• Antiholonergičko djelovanje (sušenje usta, poremećaji vida, retencija urina)3. Anksiolitici• Neželjena djelovanja blaga, obično prejaka sedacija• Duža upotreba - tolerancija i fizička ovisnost4. Antiepileptici• Nistagmus, diplopija, ataksija, hiperplazija gin-giva, anemija, reakcije preosetljivosti (fenitoin)• Aplastična anemija, agranulocitoza (karbam-azepin)• Oštećenje jetre, trombocitopenija, teratogeno djelovanje (valproinska kiselina)5. Opijatni analgetici• Muka, povraćanje, opstipacija, retencija mokraće, urtikarija, depresija disanja6. Aspirin• Iritacija želuca, krvarenja u digestivnom traktu, napad bronhijalne astme, rijetko Reye’s sindrom7. NAIL• Vrtoglavica, glavobolja, digestivne smetnje, konfuzija, halucinacije, trombocitopenija, leuko-penija, aplastična anemija, oštećenje bubrega8. Antiholinergički lekovi• Sušenje usta, poremećaji vida, opstipacija, re-tencija mokraće9. Adrenergički beta-blokatori• Bradikardija, umor, hladni ekstremiteti, astmatični napad, negativno inotropno djelovanje10. Antihistaminici• Pospanost, sedacija, umor, vrtoglavica, antiholinergički simptomi, čak i alergija pri lokalnoj primeni11. Kardiotonični glikozidi• Neželjena djelovanja se javljaju kod 25% hos-pitaliziranih pacijenata, muka i povraćanje su prvi simptomi predoziranja• Bradikardija, SA i AV blokovi, poremećaj ritma

do ventrikularne fibrilacije12. Antiaritmici• Zujanje u ušima, vrtoglavica, povraćanje (kini-din)• Sindrom sličan lupusu eritematodusu (procain amid)• Hipotenzija, parestezije, konvulzije (lidokain)13. Antihipertenzivi• Bradikardija, vrtoglavica, sedacija, dijareja, osjećaj umora (α-metildopa)• Nagla hipotenzija, muka, povraćanje, sinkopa (α-blokatori), povećanje holesterola (diuretici)• Palpitacije, crvenilo lica, hipotenzija, retencija soli i tečnosti, umor (direktni vazodilatatori)14. Antagonisti kalcijuma• Depresija srčanog rada, bradikardija, AV-blo-kovi15. Nitroglicerol• Ortostatska hipotenzija, tahikardija, glavobolja, tolerancija16. Insulin• Hipoglikemija, alergije, rezistencija na insulin, miodistrofija17. Kortikosteroidi• Jatrogeni Kušingov sindrom, aktivacija peptičkog ulkusa, bakterijske i gljivične infekcije, psihoze, katarakta, glaukom, atrofija kože, akne, strije18. Penicilini• 50% svih alergija na lijekove pripadaju penicilinima, od urtikarije do anafilaktičkog šoka (0.015-0.4%)• ukrštene alergije sa cefalosporinima kod 30-40% pacijenata19. Aminoglikozidi• oštećenje sluha, ravnoteže i bubrega20. Makrolidi• pseudomembranozni kolitis izazvan Clostridi-um dificile21. Hloramfenikol• prolazna supresija eritropoeze i anemija• rijetko aplazija koštane srži sa progresivnim to-kom i fatalnim ishodom• sindrom sive bebe22. Tetraciklini• taloženje u kostima i zubima (usporen rast, oštećenje gleđi)• muka, povraćanje, superinfekcije • oštećenje jetre (parenteralna primjena)

14

Eozinofilni ezofagitis (EE) je bolest novijeg datuma sa ezofagealnom inflil-tracijom gdje je predominantan eozinofilni infiltrat u ezofagealnoj mukozi koji ne reaguje na antacidnu terapiju. EE je predstavljen kao atopijska bolest i moze biti udružena sa astmom, rinitisom ili alergijom na hranu. Eozinofili u zdravom ezofagusu nisu prisutni, mada se mogu naći u malom broju u drugim dijelovima gastrointestinalnog trakta .

Eozinofili mogu biti prisutni u malom broju u gastroezofagealnoj refluksnoj bolesati (GERD), alergiji na hranu, kod inflamatornih bolesti crijeva.EE ne može sa sigurnosću biti dijagnostikovana bez prethodnog tretiranja refluksne bolesti sa inhibitorima protonske pumpe.

Koji su simptomi EE?Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, kao i starosti pacijenta.Povraćanje se češće događa kod djece, dok kod odraslih disfagia. Zajednički simptomi su:

• Refluks koji ne odgovara na antacidnu terapiju• Disfagia• Mučnina i povraćanje• Bol u trbuhu ili plućima• Slab apetit• Malnutricia• Loš san

Kako se dijagnostikuje EE?U osoba sa EE simptomima gornja endoskopija sa biopsijom je neophodna za dijagnozu. Endoskopija se primjenjuje poslije tretmana sa inhibitorima protonske pumpe kada se uzima biopsija distalnog dijela ezofagusa. Boji se hematoxilin-eozin bojom a potom posmatra pod mikroskopom pod uve-canjem od 400x.Čak ako je ezofagus endoskopski normalan biopsijom možemo dokazati EE. Neki autori smatraju da najmnji broj eozinofila u jednom vidnom polju pri uvećanju od 400x mora biti veći od 24 da bi se postavila dijagnoza. Kada se dijagnoza uspostavi neophodno je uraditi alergološko testiranje na hranu.Tretman:U tretmanu se koristi :• dijetalna i• medikamentozna terapija

Mnoga djeca i odrasli sa EE dobro reaguju na dijetalni tretman preko elimina-cione dijete. Eliminaciona dijeta se sastoji u izbjegavanju svih pozitivnih aler-gena koji su dokazani alergološkim testiranjem. Eliminaciona dijeta može biti i jedina terapija.U medikamentoznoj terapiji najviše su korišteni steroidi za kontrolu inflamacije koji mogu biti upotrebljavani oralno, intravenski ili u inhalacionom obliku. Veoma uspješan tretman se postiže sa mepolizumab, humaniziranim monoklonalno blokirajućim anti IL-5 antitijelom. Sa pravim teraspijskim tretmanom osoba sa EE može voditi normalan zivot.

Eozinofilni EzofagitisPiše: dr. Fejzo Džafić, mr. med. sciPoliklinika za laboratorijsku dijagnostiku

Medicina danasVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Sl. 1. Normalan makroskopski nalaz Sl. 2. Makroskopski nalaz kod EE

16

Magnetna rezonantna angiografija (MRA)

Piše: dr. Haris Huseinagić, mr. med. sci. Klinika za radiologiju, UKC Tuzla

Šta je MR angiografija?Angiografija se može uraditi upotrebom:- Color Doppler ultrasonografije- RTG uz kateterizaciju krvnih sudova - Kompjuterizovane tomografije (CTA)- Magnotne rezonantne angiografije (MRA) Kod magnetne rezonantne angiografije (MRA) koristi se vrlo jako magnetno polje, radio talasi i kompjuter, da bi nastale slike krvnih sudova. MRA ne koristi jonizujuće zračenje (RTG), a može se izvesti sa ili bez kontrastnog sredstva.

U kojim slučajevima se koristi MRA?Magnetna rezonantna angiografija se koristi u pre-tragama oboljenja krvnih sudova ključnih regija tijela, uključujući:- mozak - bubrege - pelvis - noge- pluća - srce- vratLjekari koriste MRA procedure kod:- identifikacije oboljenja i aneurizmi aorte ili drugih većih krvnih sudova- Otkrivanju atheroskleroze karotidnih arterija vra-ta, koja ograničavaju protok krvi u mozak i time stvaraju uslove za nastanak moždanog udara.- Otkrivanju malih aneurizmi ili arteriovenskih mal-formacija unutar tkiva mozga.- Otkrivanju atherosklerotske bolesti koja je dovela do suženja arterija na nogama.- Ukazivanju na prisustvo bolesti bubrežnih ar-terija ili prikazu protoka krvi kod transplantacije bubrega.- Pomoći hirurgu u operaciji oboljelih krvnih su-dova, kod implantacija i kontrola stenta. - Detekcija povreda krvnih sudova kod trauma-tiziranih bolesnika- Evaluacije krvnih sudova koji ishranjuju tumorsko tkivo- Otkrivanju disekcije aorte ili većih vaskularnih ogranaka aorte.- Prikazu raširenosti i težine atheroskleroze koro-narnih arterija srca.- Planiranju hirurških operacija kao što je koronarni

bypass- “screening” testovima za utvrđivanje arteri-jskih oboljenja, posebno kod bolesnika sa porodičnom istorijom arterijskih oboljenja

Kako se pripremiti za MRA?Pretraga se može izvesti kod bolesnika koji su u svojoj odjeći, i nije neophodno da se bolesnik skine. Odjeća u kojoj se nalazi bolesnik ne smije imati na sebi metalnih dijelova Uputstva o tome da li je potrebno prije pre-trage uzimati ili ne uzimati hranu i vodu različita su u raznim bolnicama. Ukoliko nije naznačeno drugačije, moguće je ne uzdržavati se od hrane ili unosa tečnosti i lijekova prije pretrage.Za vrijeme pretrage moguće je od bolesnika zahtijevati da proguta kontrastno sredstvo ili da se bolesniku aplicira injekcija kontrastnog sredstva u krvotok. Kontrastni materijal koji se koristi u mag-netnoj rezonantnoj angiografiji zove se gadolin-ijum, ne sadrži u sebi jod i malo je vjerovatno da dovede do nastanka alergijske reakcije. Prije same pretrage radiolog ili radiološki tehničar zahtijevaju od bolesnika da potpiše obrazac u koji se unosi izjava bolesnika o prisustvu alergija, astme, prisus-tvu povišene temperature, ili alergije na hranu i lijekove. Radiologa je potrebno upoznati sa prisustvom bilo kojeg ozbiljnog zdravstvenog problema, prethodnim operativnim zahvatima. Neka stanja i bolesti, kao što su oboljenja bu-brega ili anemije kontraindikacije su za izvođenja MRA procedura.

Žene moraju upozoriti svog ljekara i radiologa o mogućnosti da su trudne. Rizici povezani sa MRI pregledom kod trudnica nisu utvrđeni. Trudnice ne bi trebale raditi MRI pretrage, osim ukoliko je potencijalni benefit MRI pregleda veći od poten-cijalnog rizika. U slučaju da bolesnica doji dijete, uvijek je potrebno obavijestiti radiologa o tome, i pitati za savjet u svakom pojedinačnom slučaju. U ovakvim slučajevima se preporučuje upotreba pumpe za mlijeko, koje se ostavlja dok se iz tijela ne iz-bace ostaci kontrastnog sredstva, da se mlijekom djetetu koje doji ne unosi kontrastno sredstvo.Ukoliko bolesnik ima klaustrofobiju (strah od zat-vorenog prostora), ili je nervozan, preporučljivo je uportrijebiti blage sedative.Mlađi bolesnici i djeca ne bi trebali uzimati hranu ili tekućine četiri sata prije aplikacije sedativa.Nakit i ostali nepotrebni predmeti trebaju ostati kod kuće, ili se moraju ukloniti prije pregleda. Svi ovi predmeti mogu interferirati sa magnetnim poljem. Metalni predmeti i elektronski uređaji se ne smiju unositi u prostoriju u kojoj se nalazi aparat za magnetnu rezonancu. U te predmete spadaju:- Nakit, sat, kreditne kartice, slušni aparati - Igle za kosu, šnale, metalni zatvarači - Zubne proteze koje nisu fiksirane - Olovke, džepni nožići i naočaleU većini slučajeva MRI pregledi su potpuno sig-urni za bolesnika sa metalnim implantima, oim nekoliko tipova. Osobe sa slijedećim implantima ne smiju napraviti MRI pregled, niti ulaziti u pros-toriju u kojoj se nalazi MR uređaj: - unutrašnji (implantirani) defibrilator - kohlearni implanti - klipse koje se koriste kod tretmana moždanih aneurizmiObavezno morate obavijestiti tehničara o prisus-tvu bilo kakvih medicinskih ili elektronskih uređaja u svome tijelu, jer oni mogu interferirati tokom pregleda i predstavljaju opasnost po vaše zdrav-lje. Primjeri ovih uređaja su: - vještačke srčane valvule - implantirane infuzione pumpe - infuzioni kateteri - intrauterini uređaji - pacemaker - vještački udovi ili metalne proteze - implantirani stimulatori nerava

Medicinske procedureVa

ša A

pote

ka b

roj 8

17

- metalne igle, vijci, ploče Uopšteno, metalni predmeti koji se koriste u ortopediji ne predstavljaju rizik za vrijeme MRI pregleda. Međutim, nedavno postavljeni vještački zglobovi mogu zahtijevati upotrebu drugih radioloških tehnika. U slučaju da bolesnik nije sigu-ran o prisustvu vještačkih zglobova, potrebno je-napraviti kontrolni RTG snimak, kojim se definitivno utvrdi prisustvo ili odsustvo stranih metalnih tijela. Radnici koji obrađuju metal vrlo vjerovatno u tijelu imaju metalne objekte. Potreban je i oprez na prisustvo gelera unutar tijela. Neke od boja koje se koriste u tetovaži mogu sardžavati željezo.

Kako se izvodi MRA?MRA ne koristi radijaciju, kao što je to slučaj kod kompjuterizovane tomografske angiografije ili konvencionalne angiografije. Magnetno polje nastaje prolaskom struje kroz na-motaje žice. Ostali namotaji žice koji su smješteni u sami aparat i oko dijelova tijela bolesnika, šalju i primaju radio talase. Na bolesnika koji leži unutar magnetnog polja aparata, šalju se radio talasi koji usmjeravaju protone unutar atoma, na dijelu tijela koje se istražuje. Unutar magnetnog polja ovi pro-toni mijenjaju svoj položaj i stvaraju signale koje

otkrivaju namotaji žice u takozvanim koilovima.Nastale signale procesuira kompjuter koji pravi seriju slika od kojih svaka prikazuje tanki presjek tijela. Kompjuter dalje kompiluje slike u trodimn-zionalni model koji predstavlja tijelo bolesnika. Ovaj trodimenzionalni model omogućuje analizu dijelova tijela u bilo kojem uglu.Aplikacija kontrastnog sredstva za vrijeme MRA pregleda u krvotok, krvni sudovi postaju jasno svjetliji u odnosu na ostala tkiva.

Kako se izvodi pregled?Pregled se može obavljati ambulantno.Bolesnik se postavi na sto samog MR aparata u ležeći položaj. Potrebni su i posebni steznici za fiksiranje koilova.Oko dijelova tijela koji se pregledaju postavljaju se tanki uređaji koji unutar svoga tijela sadrže namo-taje žice koji su u stanju primati ili slati signale. Ukoliko se koristi kontrastni materijal za vrijeme MR pretrage, radiolog će pripremiti intravensku liniju na ruci ili šaci. Bolesnik se uvuče u MR aparat, a radiolog napušta prostoriju za vrijeme MRA pregleda.Kod korištenja kontrastnog sredstva, intravenskim putem se aplicira kontrastno sredstvo nakon inici-jalizacije serije skenova. Dodatne serije skenova se prave nakon aplikacije kontrastnog sredstva.Nakon završetka pretrage vrši se preliminarna analiza slika i uklanja se intravenska linija.MRI pregled se sastoji od nekoliko sekvenci koje mogu trajati nekoliko minuta.MRA pretraga traje nekoliko minuta, za razliku od standardnih MRI pretraga koje mogu trajati i duže od jednog sata.

Šta bolesnik osjeća za vrijeme i nakon MRA pretrage?MRA pretraga je bezbolna. Neki bolesnici se počnu osjećati neprijatno za vrijeme MR pretrage. Drugi osjećaju strah od zatvorenog prostora. Normalna pojava je blago dizanje temperature dijela tijela koje se pregleda. Ukoliko ova pojava postane neprijatna, o njoj se moraju izvjestiti ra-diolog i tehničar. Instalirane kamere i ostali uređaji

za praćenje stanja bolesnika za vrijeme pregleda stalno su uključeni, i radiolog i tehničar i vide i čuju bolesnika iako nisu u prostoriji u kojoj se obavlja pretraga. Izuzetno je važno da se tokom pregleda ostane potpuno mirno, da se pretraga ne bi nepotrebno ponavljala. Bolesnik može znati u kojem dijelu pretrage počinje i završava snimanje, prema zvuku koji daju koilovi, i koji je tipično dosta glasan. Između pojedinih sekvenci snimanja bolesnik se može opustiti.Bolesnicima se redovno na uši stavljaju slušalice kojima se smanjuje buka koju produkuje MRA procedura. Sam prostor MR aparata je dobro provjetren i osvijetljen. Kod dugotrajnih pretraga bolesnicima se pušta muzika.Nakon injektiranja kontrastnog materijala, normal-no je da bolesnik osjeti hladnoću uku toplinu u trajanju minute do dvije. Ovo je uzrokovano au-tomatskim injektorom koji kontinuiranim mlazom u relativno kratkom vremenu mora aplicirati kon-trastno sredstvo u venu.Ukoliko bolesnik nije sediran, nema nikakve potrebe da ostaje u prostoru gdje se obavlja MRA, već nakon pregleda odmah može naputiti prostorije i vrati se normalnim dnevnim aktivnos-

Angiografija je minimalna invazivna medicinska procedura koja pomaže kliničaru da dijagnosticira i liječi oboljenja krvnih sudova. U angiografijama se koristi jedna od četiri tehnike prikaza krvnih su-dova, i u nekim slčajevima i kontrastni materijal, da bi nastale slike

krvnih sudova unutar tijela.

18

tima. Nakon pretrage bolesnik može normalno jesti i piti. Neki od bolesnika, vrlo rijetko mogu osjetiti neželjene efekte kontrastnog sredstva u vidu povraćanja i lokalnog bola, crvenila i pečenja očiju. Preporučljivo je da dojilje ne hrane djecu 36 do 48 sati nakon kontrastne MR pretrage.Ko interpretira rezultate?Radiolog, ljekar posebno obučen da nadgleda pretragu i interpretira rezultate pretrage, analizira slike i šalje potpisani izvještaj ljekaru koji je tražio pregled.

Koja je korist od MRA pretrage i koji su rizici?Koristi od pretrage- Angiografija može eliminisati potrebu za hirurškim zahvatom.Ukoliko je hirurška interven-cija neophodna, nakon angiografije ona je daleko preciznija. - MRA je neinvazivna pretraga kod koje nema upotrebe radijacije. - Detaljne slike krvnih sudova i protoka krvi dobi-jaju se bez upotrebe katetera, čime je smanjen i rizik od same invazivne procedure.

- Magnetna rezonantna angiografija je procedura koja traje kratko, mnogo kraće nego klasična an-giografija. Nakon MRA bolesnik može odmah ići kući, nakon klasične angiografije mora prenoćiti u bolnici. - Magnetna rezonantna angiografija je jeftinija od klasične angiografije. - Čak i bez upotrebe kontrastnog sredstva Mag-netna rezonantna angiografija može prikazati slike krvnih sudova visokog kvaliteta, što je naročito važno kod bolesnika sklonih alergijskim reakci-jama. - Kontrastni materijal koji se koristi u MRA nije bazi-ran na jodu i rijetko dovodi do nastanka alergijskih reakcija. Rizici- Ukoliko se pridržavamo određenih uslova MRA pretraga ne predstavlja nikakav rizik po zdravlje bolesnika. - Korištenje sedacije mora biti kontrolisano. Preve-lika sedacija bolesnika može ugroziti vitalne znake pacijenta i dovesti do depresije disanja. - Jako magnetno polje samo za sebe ne pred-stavlja rizik po pacijenta, ali medicinski uređaji unutar tijela bolesnika izloženi magnetnom polju

mogu promijeniti svoja svojstva i ugroziti time i bolesnika.- Rizik od alergijskih reakcija postoji kod aplikacije kontrastnih sredstava, ali je on minimalan. Radi se o blagim reakcijama koje se lako kontrolišu lijekov-ima. Rijetka i teška komplikacija nakon aplikacije kontrastnog sredstva za vrijeme MRA pretrage je nefrogena sistemska fibroza, koju indukuju neka kontrastna sredstva.

Ograničenja magnetne rezonantne angiografijeMagnetna rezonantna angiografija ne može prika-zati kalcijumske depozite kao što je to slučaj kod CT angiografije. Oštrina MRA slika nije još uvijek na nivou slika koje nastaju klasičnom angiografijom. Magnetna rezonantna angiografija malih krvnih sudova nije adekvatna metoda za dijagnostiku u planiranje tretmana.Slike visokog kvaliteta nastaju samo u slučaju u kojem bolesnik ostane potpuno miran tokom pregleda. Vrlo krupne osobe ne mogu obaviti MRA je ne mogu stati u otvor aparata.Implanti i metalni objekti onemogućavaju nastanak oštrih slika kao i u slučaju u kojem se bolesnik pomjeri tokom pregleda.Utjecaj jakog magnetnog polja na fetus nije jasan. Teoretski nema razloga za vjerovanje da jako mag-netno polje ima ikakav negativan utjecaj na fetus. Iz opisanih razloga trudnicama se ne preporučuje izvođenje MRA procedura, ukoliko to nije veća medicinska potreba.

Medicinske procedureVa

ša A

pote

ka b

roj 8

20

Claricidevraća vas u život za samo

dva danaPiše: dr. med. Semir TurbićSektor za zastupstva, Tuzlafarm

Klaritromicin je polusintetski antibiotik iz skupine makrolida. Koči sintezu bjelančevina u bakterijskoj stanici. Djeluje primarno bakterio-statski, a također i baktericidno. Na klaritromicin su osjetljivi unutarstanični mirkoorganizmi (Mycoplasma pneumoniae, Legionella pneumophila, Chlamydia trachomatis i C. Pneumoniaete Ureaplasma urealyticum), gram-pozitivni mikroorganizmi (streptokoki i stafilokoki, Listeria monocy-togenes, Corynebacteriumspp.), gram-negativni mikroorganizmi (Heam-ophilus influenzae i H. ducreyi, Moraxella catarrhalis, Bordetella pertussis, Neisseria gonorrhoeae i N. meningitidis, Borrelia burgdorferi, Pasteurella multocida, Campylobacter spp. teHelicobacter pylori), neki anaerobi (Eubacterium spp., Peptococcus spp., Propionibacterium spp., Clos-tridium perfringensteBacteroides melaninogenicus), Toxoplasma gondii i sve mikobakterije osim M. tuberculosis.

Klaritromicin tablete primjenjuju se u liječenju infekcija uzrokovanih osjetljivim uzročnicima. Indikacije za njegovo korištenje su slijedeće:

-infekcije gornjih dišnih puteva kao što su: akutni otitis media, faringitis, tonsillitis, sinusitis. Treba naglasiti da je veoma potentan anti-biotik kad je u pitanju liječenje jedne takve bolesti kao što je sinusitis. Naime, opšte je poznata stvar da je to jedno veoma uporno i dosadno oboljenje i da ga je teško liječiti. Klaritromicin je pokazao veoma veliku uspješnost u liječenju ovog oboljenja.

-infekcije donjih dišnih puteva kao što su: akutni bronhitis, hronični bronhitis, upala pluća. Zašto se koristi Klaritromicin kod infek-cija donjih dišnih puteva:

a) visoka efikasnost kod atipičnih patogenab) koncentracija ovisi o antibakterijskoj djelotvornosti

c) zahvaljujući formulaciji trenutnog oslobađanja u kratkom roku dostiže visoki nivo koncentracije u serumu

d) dobro se distribuira u tjelesnim tečnostima i tkivima, visoka intracelularna i ekstracelularna koncentracija

- infekcije kože mekih tkiva kao što su: folikulitis, celulitis, impe-tigo

- infekcije bakterijom Helicobacter PyloryPrema preporuci Svjetskog udruženja gastroenterologa Klaritro-

micin je najefikasniji antibiotik koji se koristi u liječenju infekcije Helico-bacter Pylory u kombinaciji sa još jednim antibiotikom i inhibitorom protonske pumpe, a jedan od inhibitora protonske pumpe je i Lanso-prazol.

Primjena i doziranje: Uobičajena doza klaritromicin tableta za odrasle je 250 mg, svakih 12 sati. Ukoliko ljekar ne propiše drugačije, uobičajena dužina trajanja terapije sa klaritromicinom je 7 – 14 dana. Djeca starija od 12 godina: kao i odrasli. Djeca mlađa od 12 godina: preporučena doza CLARICID-a je 7,5 mg/kg svakih 12 sati, 5 – 10 dana. Nema dovoljno kliničkih podataka o sigurnosti upotrebe kod djece mlađe od 6 mjeseci. Prilagođavanje doze uglavnom nije potrebno osim kod pacijenata sa teškim oštećenjem bubrega (klirens kreatinina < 30 ml/min.). Ako je prilagođavanje doze neophodno, dneva doza se može smanjiti za pola tj. 250 mg na dan ili 250 mg dva puta na dan kod težih infekcija.

Pakovanje: CLARICIDE (klaritromicin) 250 mg film tablete u AL/PVC/PVDC blister pakovanju. Drugi farmaceutski oblici dostupni: CLARI-CIDE 500 mg film tablete.

Promotivni tekstVa

ša A

pote

ka b

roj 8

22

Piše: dr.med. Samed JagodićOdjel za urologiju, UKC Tuzla,

Rana dijagnostika karcinoma prostateBrza dijagnostika

Vaša

Apo

teka

bro

j 8

Digito rektalni pregled (DRE) Većina karcinoma prostate su lokalizovani u per-ifernim zonama prostate i mogu se otkriti digito rek-talnim pregledom ako je volumen promjene veći od 0,2ml. Ovim pregledom se traže nepravilnosti prostate u vidu zadebljanja, neravnina i tvrdoće. Digito rektalni pregled se radi i kod muškaraca sa kar-cinomom prostate da se odredi eventualno širenje bolesti u okolna tkiva ili nakon tretmana o eventu-alnom povratu bolesti. Uvođenjem određivanja vrijednosti PSA u krvi znatno se povećala detekcija karcinoma prostate i samim tim smanjila smrtnost od karcinoma prostate.

Prostata specifični antigen

(PSA)PSA je proteaza i produkt je epitelnih ćelija pros-tate. Većina muškaraca ima vrijednost PSA u krvi do 4 ng/ml. Kada se razvije karcinom prostate, obično bude praćen povišenjem vrijednosti PSA u krvi, ali se mora uzeti u obzir da 15% muškaraca kojima je dijagnostikovan karcinom prostate, na biopsiji imaju vrijednost PSA ispod 4 ng/ml. Ako su vrijed-nosti PSA od 4-10 ng/ml postoji mogućnost da je prisutan karcinom prostate do 25%, dok kod vrijednosti PSA iznad 10 ng/ml taj postotak ide preko 50%.U slijedećoj tabeli je prikazan rizik od karcinoma prostate kada su niske vrijednosti PSA prema vodiču EAU (Evropska asocijacija urologa)Nivo PSA (ng/ml) Rizik od CaP0-0,5 6,6%0,6-1 10,1%1,1-2 17,0%2,1-3 23,9%3,1-4 26,9%Vrijednosti PSA mogu biti povišene kod nekih stanja:- kod benigne hiperplazije prostate (adenoma prostate) neki muškarci imaju vrijednosti više od dozvoljenih sa porastom godina starosti.- kod muškaraca koji imaju prostatitis (upalu prostatičnih žlijezda)- digito rektalni pregled može prouzrokovati po-rast PSA te se preporučuje da se krv za analizu uzme najmanje 7 dana nakon pregleda.- ejakulacija može prouzrokovati kratkotrajni po-rast PSA, zbog čega se preporučuje da muškarci moraju abstinirati od seksualnog odnosa barem 2 dana prije davanja krvi za analizu.

- neki lijekovi, kao npr. finasterid ili dutasterid mogu sniziti vrijednosti PSA u krvi.PSA se javlja u 2 oblika u krvi: jedan vezan za pro-teine i drugi slobodni ili free PSA - fPSAKod određivanja PSA bitan je odnos slobodnog (fPSA) u odnosu na ukupan PSA. Slobodni PSA je niži kod muškaraca koji imaju karcinom prostate. Ovaj odnos je jako bitan kod muškaraca koji imaju granične vrijednosti PSA(od 4-10 ng/ml), te je bitan pokazatelj za odluku o biopsiji prostate. U većini slučajeva kada su vrijednosti ispod 10% mora se raditi biopsija prostate, dok kod muškaraca sa vrijednostima od 10-25% o biopsiji odlučuje uro-log.

PSA velocityPSA velocity predstavlja porast PSA sa vremenom. Ako PSA vrijednosti ne prelaze 4 ng/ml, visok PSA velocity može govoriti u prilog karcinoma prostate. Kao primjer navodimo da je PSA na prethodnom pregledu bio 1,7 ng/ml, a nakon godinu dana 3,8 ng/ml, vrlo je vjerovatno da je prisutan karcinom prostate. Kod muškaraca kod kojih je PSA bio is-pod 4 ng/ml, a PSA velocity je 0,35 ili više, postoji veća mogućnost za karcinom prostate. Kod vrijed-nosti PSA od 4-10 ng/ml biopsija prostate se mora raditi kada je PSA velocity 0,75 ili više na godinu.

PSA densityMuškarci sa većom prostatom imaju i veće vrijed-nosti PSA. Nekada se koristi PSA density za ot-krivanje karcinoma prostate. Prvo se mjeri volumen prostate ultrazvučnim pregledom, a potom se PSA upoređuje sa istom, tj. raspoređuje. PSA den-sity nije toliko pouzdana metoda, fPSA je mnogo pouzdanija.Kod muškaraca preko 80 godina vrijednosti PSA se povisuje iako nije prisutan karcinom prostate. Opšta je preporuka da preko 80 godina nema kontrole PSA.

Upotreba PSA nakon dijagnos-tikovanog karcinoma prostateNakon dijagnostikovanog karcinoma prostate vri-jednosti PSA su značajne u slijedećim situacijama:- zajedno sa gradusom karcinoma pros-tate (na biopsiji prostate) služi za odluku o daljem dijagnostičkom tretmanu (CT, sken kostiju).- Može poslužiti kao pokazatelj proširenosti karcinoma prostate, npr. kod visokih vrijednosti PSA karcinom prostate se nalazi i van

tkiva prostate, što bitno utiče na terapijski tretman, jer se ne preporučuje operativni zahvat kod karci-noma prostate koji je proširen na limfne žlijezde, kosti ili druge organe.- Nakon operacije ili iradijacionog tretma-na vrijednosti PSA padaju i govore o uspješnosti tretmana.- U nekim graničnim slučajevima vrijed-nosti PSA su dobar pokazatelj da li treba pristupiti nekom obliku tretmana karcinoma prostate.- Vrijednosti PSA su dobar pokazatelj ko-risti kemoterapije ili kod porasta PSA o promjeni tretmana.Ako se karcinom prostate vrati nakon tretmana ili se proširi na druge organe, vrijednost PSA nije toliko bitan za prognozu koliko su same opisane prom-jene. PSA ne daje odgovor o dužini života ovakvih pacijenata.

Transrektalna ultrasonografija

(TRUS)TRUS se koristi za ultrazvučni pregled prostate. Pregled se vrši tako da se sonda za TRUS uvuče kroz rektum do mjesta prostate. TRUS se koristi kao rutinska dijagnostika karcinoma prostate jer se početne promjene kod karcinoma prostate ne mogu otkriti standardnim ultrazvukom. TRUS se danas koristi kod biopsije prostate, a može se koristiti za mjerenje prostate za PSA density ili u slučajevima kada se odluči za krioterapiju.

Preporuka za ranu detekciju

karcinoma prostateAmeričko udruženje za karcinom (ACS) preporučuje godišnju kontrolu PSA i digitorektalni pregled za muškarce od 50 godina i više, dok se kod muškaraca sa pozitivnom porodičnom anamnezom (prisustvo karcinoma prostate kod oca, brata....) preporučuje rana detekcija od 45 godina života, dok kod muškaraca koji imaju i veći rizik (nekoliko dijagnostikovanih karcinoma pros-tate u familiji), može se detekcija započeti od 40 godina, a u slučaju da bude sve u redu, detekcija se nastavlja od 45 godina života.Za brzu detekciju PSA može se koristiti i imunološki brzi test za kvantitativnu detekciju PSA iz uzoraka krvi, seruma ili plazme. Sa nalazom se otići na pregled kod urologa radi digitorektalnog pregleda i eventualno uraditi kvalitativni test vri-jednosti PSA.

Karcinom prostate je maligni tumor na koji otpada značajan udio od ukupnog broja svih malignih bolesti kod muškaraca iznad 50 godina života, a incidenca se povećava sa svakim sljedećim desetljećem. U Evropi se godišnje otkrije oko 2,6 mil-

iona novih slučajeva karcinoma prostate i čini oko 11% svih karcinoma muškaraca, a 9 % smrtnosti od karcinoma.Zbog toga je rana detekcija karcinoma prostate vrlo važna. U dijagnostici karcinoma prostate koristi se digitorektalni

pregled (DRE), koncentracija prostata specifičnog antigena (PSA) u serumu i transrektalna ultrasonografija (TRUS). U slučaju da neki od parametara ne budu uredni, pristupa se multiplim, sistematskim ultrazvučno vođenim biopsijama prostate.

24

Piše: doc. dr. Vesna Zulčić-NakićKlinika za ginekologiju i akušerstvo, UKC Tuzla

U savremenom civiliziranom društvu u sadašnjem stepenu razvoja čovjeka i čovječanstva, prihvaćena je premisa „prvo biti zdrav rođen“. Od podjednake je važnosti i premisa „prvo biti zdrav odgojen“. To su vjerovatno dvije osnovne postavke o zaštiti majke i djeteta. Ova druga premisa, svojim većim dijelom, područje je zaštite djeteta u kojoj su involvirani mnogi činioci zdravst-vene i socijalne zaštite, te angažiranje društva da omogući provedbu principa i prakse preventivne i kurativne pedijatrije. Postupci kurativne pedijatrije

značajno ovise o provođenju premise „prvo biti zdrav rođen“. Sa tog aspekta gledajući antena-talna i perinatalna zaštita od neobično velikog je značaja u odgoju djeteta. Budući da je trudnoća stanje u kojem se zbiva niz fizioloških promjena organizma žene, koje opterećuju organizam, ponekad može ugroziti zdravlje i život djece. Dosadašnje dijagnostičke i preventivne mjere, a dobar dio ovih spada u domen socijalne medi-cine, odnosno socijalne opstreticije, omogućuje pravodobnu spoznaju mnogih, ako ne svih

prekoračenja fiziološke opterećenosti organizma trudnice, uočenje bolesnih stanja potencijalne i aktuelne fetalne ugroženosti.U porodu savremeni nadzor omogućuje pre-ciznu dijagnostiku fetalnog stanja, uočenje gran-ice njegove izdržljivosti, što se u prvom redu odnosi na eventualni produženi period, te prim-jenu carskog reza na temelju proširenih indikacija, pri čemu se ne smije zaboraviti na pogibelj koji sa sobom nosi carski rez. Programiran porođaj uz mjere predostrožnosti, kad su ispunjeni materni i fetalni uvjeti za njega uz upotrebu porodničke analgezije, vjerovatno je metoda izbora savre-menog porodništva.Cjelovito gledanje na čovjeka kao na biopsi-hosocijalno biće staro je koliko i on sam. Citat kliničara Wiliam Harney koji se smatra pretečom psihoanalitičke ere i njezinog razmišljanja glasi:“ono što je vrlo važno je činjenica da efekti kao strah imaju uticaj na naše tijelo“. Francuski neu-rolog Marcot na kraju 19 stoljeća eksperimentalno je dokazao uticaj ideja i psihičkog na promjene tijela u stanju histerije.Ličnost čovjeka, njegova konstitucija, hereditet, struktura, psihički sistem, socijalna sredina i faktori bolesti su u trajnoj interakciji.1933. godine engleski akušer Rid polazi od toga da je porođaj fiziološki akt i prema tome mora biti bezbolan, stvorio je metod prirodnog porođaja. Oslanjajući se na činjenicu da je porođaj kod primitivnih naroda manje bolan, pa čak i bez-bolan, on je došao do zaključka da je civilizacija unijela strah od porođaja, a fizička napetost kod porođaja zbog straha uzrokovala bol porođajnih kontrakcija. Metod „prirodnog porođaja“ se zas-niva na uklanjanju straha od porođaja kod žene i opuštanju mišića. Porođaj je događaj u ljudskom životu koji je vrlo često jednostavan, a ponekad vrlo kompliciran. Iznimno je važan za svakog po-jedinca.Premda se u zapadnim socijalnim sredinama dugo mislilo, da je porođaj za zdravu ženu nor-malan fizički izazov, emocionalni dio je uprkos svemu onaj glavni aspekt koji daje ton porođaju. Ortodoksni medicinski krugovi vrlo polako dolaze do spoznaje da je porođaj, osobito prvi najuz-budljiviji čuvstveni događaj u životu polovine ljudske vrste. Predugo je vladalo mišljenje da je pasivni pristup najbolji. Taj način je usko povezan

Ginekološki kutakVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Psihosocijalni aspekti normalnog porođaja

25

Antenatalna i perinatalna zaštita od neobično velikog je značaja u odgoju djeteta. Trudnoća je stanje u kojem se zbiva niz fizioloških promjena u organizmu žene. Trudnoća i porod mogu

ugroziti zdravlje i život djece. Dosadašnje dijagnostičke i preventivne mjere, a dobar dio ovih spada u domen socijalne medicine, odnosno socijalne opstreticije, omogućuje pravodobnu

spoznaju mnogih, ako ne svih prekoračenja fiziološke opterećenosti organizma trudnice, uočenje bolesnih stanja potencijalne i aktuelne fetalne ugroženosti.

da je majka u porođaju samo subjekat i da mora pretrpjeti svakojake neugodnosti i poniženje radi dobrobiti za dijete. Ono što je najbolje za majku i dijete je da porođaj treba da bude kratak i što manje dramatičan.U tim pogledima na porođaj obično zaborav-ljamo na muža, odnosno oca djeteta. U našoj sredini često mu preostaje samo uloga prevozni-ka trudnice u rodilište, a zaboravljamo da je za dobru zdravu obitelj, za dobro razumijevanje između žene, oca i djece, potrebno da sa svim bogastvom osjećaja pri porođaju sudjeluje muž, odnosno otac.

Aktivno vođenje porođajaAktivno porodništvo potpuno je prekinulo ekspetativnim i kurativnim pravilima tradiciona-lnog, kad su porođaj nadzirale samo babice, a liječnik je bio pozvan tek kad je morao riješiti komplikacije obično na operativan način. U ak-tivnom porodništvu vođenje i nadziranje toka porođaja prepušteno je liječniku, koji mora biti svjestan svih principa aktivnosti, preventivnosti i pravodobnosti. Aktivnost mora biti prenijeta na cijelo porodništvo od trudnoće kada aktivno ot-

krivamo i liječimo komplikacije, preko porođaja, završetka porođaja, brige za dobru fizičku i psihičku kondiciju žene, dobrog praćenja toka porođaja i kondicije djeteta, jer ni vrlo dobar neonatolog ne može puno učiniti za dijete, ako ono iz rađaonice dođe pothlađeno, asfiktično i još možda sa traumom mozga.

Dužina porođajaTrajanje porođaja je izvanredno važno kako za dijete, tako i za majku. A važno je i za oca. Drugi porođaji povećavaju majčino psihičko i so-matsko pobolijevanje, kao i morbiditet i mortalitet novorođenčadi. U mnogih neurotičnih, veg-etativno labilnih žena, jako je produženo prvo i drugo porođajno doba te su, kao posljedica, češće porodniče operacije. Ustanovljeno je da je produženo prvo porođajno doba kod rodilja sa jako izraženom crtom maničnosti, a prvo i drugo porođajno doba kod rodilja sa paranoidnim crtama ličnosti.Porođajne komplikacije: prerani početak porođaja, prekasni početak porođaja, smetnje u sazrijevanju cerviksa, smetnje u toku poroda: smetnje trudova, smetnje dilatacije.Za uspješan porođaj potrebna je zdrava ličnost s jakim zdravim „ja“, koja kontrolira nagonske

potrebe i kreće se u granicama realnosti. Na stresne napore trudnoće i porođaja normalno će reagirati osjećajno i vegetativno stabilna normalna trudnica, koja tokom porođaja s okolinom stvara pravilan odnos: trudnica koja zna usklađivati i rješavati životne zahtjeve u okviru realnosti, osob-nih i životnih mogućnosti.U socijalnim odnosima je smjela, poduzetna, opuštena i spontana, sa zdravim odnosima pre-ma materinstvu, ulozi i položaju majke. Zna us-postaviti cjelovit odnos s ocem djeteta, odnosno mužem, pri tome zna uzimati u obzir svoju novu ulogu i položaj, te mogućnosti ispunjenja svojih životnih ciljeva i potreba u novoizgrađenoj sre-dini.

Porođajni stresPorođaj je za majku fizički i psihički stres. Taj stres može biti normalan, bez vegetativnih posljedica, EUSTRES u prilici kad egzogene stresne situacije nisu prejake i kad je ličnost žene uravnotežena, a njezine odbrambene sposobnosti normalne. U tom slučaju taj događaj može biti pozitivan na njezin dalji život. Ako pak egzogeni stres dolazi zbog brzog tempa života i nesređenih životnih prilika i endogeni stres do kojeg dođe zbog različitih konfliktnih situacija u psihički neuravnoteženih ili čak bolesnih žena DIS-TRES, može doći do značajnih smetnji u toku porođaja.

Porođajna bolBol je pored dugog porođaja ono čega se žena nerado sjeća poslije porođaja i čega ju je najviše strah pri dolasku u porodilište. Dug porođaj – duga bol, kratak porođaj – kratka bol. Bol uzroku-je strah, strah uzrokuje bol. Negdje treba prekinuti taj začarani krug. O Driscoll i Meagher smatraju da o boli i njezinu uklanjanju treba govoriti sa četiri gledišta: antenatalni odgoj, osobna pažnja, pre-dugi porođaj i analgetici.

Psihoprofilaksa porođajaPsihoprofilaksa je jedna od osnovnih tekovina medicinske nauke, čija je korisnost dokazana svuda gdje se primjenjuje. Naša iskustva datiraju od 1958. godine. S obzirom na izmijenjene us-love života kod nas, zdravstvena služba mora posebno nastojati da svakoj ženi, u najkritičnijem periodu njenog života za vrijeme trudnoće i

Slika 1. Mehanizam djelovanja psihičkih činilaca na porođajne kontrakcije

26

porođaja, pruži odgovarajuću zdravstvenu zaštitu i stručnu pomoć. U uspješno proveden-im bezbolnim porođajima postoji različit ste-pen, od potpunog uklanjanja porođajnog bola, do osjećanja izvjesnog stepena bola, pri čemu žena ostaje mirna, sređena i pribrana do kraja porođaja. U neuspjehe se ubrajaju oni slučajevi u kojima je žena bila nemirna i jaukala od bola. Za neuspjehe se navode: nedovoljna teorijska obuka žene, nedovoljno uvježbana tehnika dis-anja, nepoznavanje osoblja koje vodi porođaj metodom bezbolnog porođaja, neodređene ekonomske i druge prilike trudnice, duševni potresi trudnice do kojeg je došlo pred sam porođaj, eventualna oboljenja trudnice, a vrlo važan razlog za neuspjeh je potpuna pasivnost žene u toku porođaja. Kažu da žene primitivnih naroda rađaju brzo, sa malo boli. Samo u rijetkim situacijama su same. Obično ih u toku porođaja prate druge žene, koje im nude potrebnu, a ponekad i nepotrebnu pomoć, ali glavni cilj je da rodilja ne bude sama. Što se više medicina modernizira to je bezličnija. Uz veliki napredak koji je porodništvo postiglo, apartmanima u ko-jima mogu pratiti stanje majke i fetusa, događa se u mnogim rodilištima u svijetu da je rodilja priključena na moderne aparate, a sestra sjedi u centralnom prostoru i prati na monitoru stanje žene i djeteta. Žena pak leži uz svu modernu tehniku u rađaonici usamljena, bez čovjeka uza se bez nekoga tko bi bio uz nju u tim izuzetno vulnerabilnim satima života, u osjećajno sterilnoj, prezaposlenoj rađaonici.O Driscol i Meagher smatraju da se u vezi sa porođajem najviše boje izolacije. U National Ma-ternity Hospital u Dublinu su za to uveli pored mnogih psihosomatskih pristupa porođaju i to da rodilja ne smije biti sama. Od početka do kraja porođaja prati je ista osoba, sestra, pri-malja, stažist ili liječnik. Smatraju da je to jedna od najvećih tekovina njihovog porodništva, koja im je pomogla da skrate trajanje porođaja, smanje perinatalnu smrtnost i zadrže nizak post-otak Carskih rezova. Pored što veće prisutnosti babice uz rodilju i liječnik koji je u rađaonici mora biti što više uz postelju rodilje. Babica i liječnik moraju hrabriti rodilju, imati razumijevan-je za njene strahove i teškoće, a ne ponašati se suvereno i uzvišeno i izvoditi nad rodiljom bilo kakav tjelesni i psihički teror. Za rodilju to-kom samog porođaja, za njezin kasniji život, i za dobro razumijevanje u braku, vrlo je važno da porođaju prisustvuje muž. Lavič i saradnici ustanovili su da u našim prilikama 50% žena želi da porođaju prisustvuje muž. Među prvorot-kama i višerotkama nema razlike. U nas većina zdravstvenih radnika nije prihvatila ulogu muža kod porođaja za nešto prikladno, potrebno i korisno sa izgovorom da u rađaonici nisu prilike prikladne za boravak muža uz ženu. No zna se

da se tome protive oni zdravstveni radnici koji nisu sigurni u svoj zdravstveni rad i koji nisu sh-vatili da žena ne želi rađati u rađaonici s rigidnim vojničkim sustavom. One su kažu zdrave, samo rađaju i to je sasvim prirodni čin, a ne bolest pa bi trebalo da rode u rodilištima. Srećom takav se stav postepeno mijenja. Psihofizička priprema trudnice ima preven-tivni karakter. Tehnika pripreme trudnice za „prirodni porođaj“ sastoji se u objašnjenju da strah čini porođaj bolnim i pružanju potrebnih objašnjenja o anatomiji i fiziologiji trudnoće, kao i o toku porođaja. Zatim u obučavanju potpunog opuštanja mišića, odnosno postizanje mišićne relaksacije. Ovaj metod je uglavnom primjenji-van u Engleskoj i Americi. Ruski naučnici su na osnovu naučnog otkrića, uslovnog refleksa ob-jasnili bol-kontrakciju mišića u porođaju, koji je fiziološki akt i kao takav bi morao biti bezbolan. Oni su tako stvorili rusku psihofizičku metodu

pripreme trudnice za porođaj. Najbitnija osobi-na uslovnih refleksa je da se oni mogu obaviti u kori mozga i da je njihovo obrazovanje uslovno i prolazno. U kori mozga se odigrava još jedan značajan proces – ekscitacije i inhibicije. Kora mozga preko uslovnih refleksa može stupiti sa bilo kojim organom i bilo kojom funkcijom. Ovaj odnos je od velikog značaja za razumi-jevanje porođajnog bola kao uslovnog re-fleksa nastalog spoljnim uticajem civilizirane sredine i strahom od bola. Pod uticajem riječi govora o porođaju kao bolnom aktu, obrazuje se u mozgu uslovni bolni-refleks i stvara veza kontrakcija-bol. Ovakvo stanje uslovljava fizičku i psihičku napetost, koja još više pojačava bolnu komponentu kontrakcije mišića materice. Ova ruska metoda od 1951. godine se široko primjenjuje i daje dobre re-zultate. Iste godine ovu metodu prenio je u Evropu Gernarde Lamaze

Ginekološki kutakVa

ša A

pote

ka b

roj 8

28

Gledaj me kako rastem, a pomozi mi da se razvijem

Piše: Prof.dr. Fahrija SkokićKlinika za ginekologiju i akušerstvo, UKC Tuzla

Vaša bebaVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Priroda i odgoj rade zajedno.Da bi se djeca potpuno razvila, potreban je neko ko će ih voljeti. Neko ko će odvojiti vri-jeme samo za njih, za njihovu ličnost na pose-ban i brižan način.svako dijete je posebno i trenuci ispunjeni ljubavlju među roditeljima i drugim osobama iz okruženja predstavljaju osnovu dobrog raz-voja.Djeca koja osjećaju da su voljena, poštovana i da se o njima neko brine, imaju najbolji početak. Prve tri godine su najvažnije jer sazrijevaju važni dijelovi mozga koji će omogućiti djetetu da u ostatku svog života:razmišlja, gaji osjećaje, bude u pokretu, da se smije, da pleše i pjeva, da dobro uči i da voli.Kao roditeljima,Vama je uvijek bilo poznato da sve što radite utiče na Vaše dijete.Kada se Vi smijete i dijete se smije. Ako ste Vi tužni i zabrinuti dijete to osjeća. Pohvalite svoje dijete bit će ponosno. Prve tri godine su najvažnije jer sazrijevaju važni dijelovi mozga koji će omogućiti djetetu da u ostatku svog života:razmišlja, gaji osjećaje, bude u pokretu, da se smije, da pleše i pjeva, da dobro uči i da voli.

Kao roditeljima,Vama je uvijek bilo poznato da sve što radite utiče na Vaše dijete.Kada se Vi smijete i dijete se smije. Ako ste Vi tužni i zabrinuti dijete to osjeća .Pohvalite svoje dijete bit će ponosno.

Vi ste centar svijeta vašeg djeteta

Imate posebnu šansu da pomognete razvoju svog djeteta i da ono uspije kasnije u životu.Nemojte to propustiti, koliko uložite – mnogo više će vam se vratititi.

Zapamtite

Vaše je dijete posebno i različito.

Odvojite nekoliko minuta svaki dan da sjednete i posmatrate Vaše dijete.Bit ćete iznenađeni šta sve može uraditi. Naučite kolikogod možete o razvoju djeteta i temperamentu kako bi znali šta možete očekivati. Uz Vašu pomoć može uspjeti.

Otkrijte svoje dijete kroz igru. Djetetu je igra više od zabave. Igra znači učenje i saznanje o stvarima i ljudima. Pronađite vrijeme za igru i prilagodite je djetetovom raspoloženju.

Dajte djetetu do znanja koliko ga volite

- Reagujte na njegov plač- držite ga u naručju- gledajte ga u oči

- pjevajte- pričajte

- smiješite se

Neka vaše dijete zna koliko ga volite

Kada uradi nešto dobro pobrinite se da to i zna, čak i smiješak ili lijepa riječ će mu pomoći da se osjeća važnim.

Prihvatite osjećanjaKada je vaše dijete uplašeno, pokušajte saznati zašto. Izbjegavajte iznenađenja.Oni vole ono što znaju – tako su sigurni.Obraćajte se djetetu tihim i umirujućim glasom.

Prilagodite se potrebama djeteta Upamtite da djeca nisu tu da zadovolje Vas. Dijete se ne može prilagoditi Vama već Vi djetetu.

Očekujte da se Vaše dijete dobro ponaša nemojte očekivati da se ponaša loše. Vjerujte u svoje dijete. Primjetite šta radi dobro i pričajte o tome.

Pomozite mu da savlada strah

Zaštite ga i održavajte kuću sigurnom.

Naučite da: Novorođenče – dobro čuje,vidi na udaljenosti od 20 do 25cm, ima razvijen osjet mirisa,dodira i ukusa.Da Jednogodišnjak – uživa u dodirima,prati predmete očima,vježba nogama,uči da hoda.da Dvogodišnjak - trči, govori, razmišlja, postavlja pitanja o sebi.da Trogodišnjak – dobro se penje, lako trči, razgovara, razvija maštu i oponaša svoje roditelje.

Vi ste ključ uspjeha u razvoju vašeg djeteta

29

Dragi roditelji,Biti roditelj najljepše je iskustvo, ali i najveća odgovornost. Svi roditelji žele svojoj djeci pružiti najbolje kako bi njihovo dijete bilo zdravo i

sretno. Djeca su rođena da uče. Koriste svoja čula kako bi mogla da shvate svijet koji ih okružuje, a roditelj je najbolji učitelj.

VRIJEME DAVANJA VAKCINE VRSTA VAKCINEPo rodjenju(12 -24 h) BCG + HEP B (I doza)Jedan mjesec života HEP B (II doza)Dva mjeseca života Diteper I + OPV +Hib IU 4.mjesecu života Diteper II +OPV + Hib IIŠest mjeseci života Diteper III + OPV III +HEP B

(III doza)U 13. mjesecu života M.R.PU 18. mjesecu života OPV +Hib IIIU 5.godini života Diteper (acel) + OPVU 6.godini života M.R.P. (revakcinacija)U 14.godini života Revakcinacija Rubeolla(ženska

djeca) DiTe (proadultis) + OPV

U 18.godini života ANA Te (revakcinacija)

VAKCINACIJADa bi Vaše dijete bilo zdravo,morate ga pravovremeno vakcinisati.Roditelji,Vi ste ti koji zajed-no sa zdravstvenim radnicima omogućujete djetetu putem vakcine zaštitu od većine teških zaraznih bolesti.Veoma malo djece ne treba vakcini-sati, to odlučuje Vaš doktor s kojim ste u stalnom kontaktu.Samo ako dijete primi sve vrste vak-cina koje su određene u programu imunizacije,tada je sigurno zaštićeno od teških zaraznih bolesti.KALENDAR IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINEPrema naredbi za 2008.godinu

Nakon sprovedene vakcinacije uvijek provjerite da li je datum i tip vakcine upisan u djetetov karton.Tražite da vam se upiše i novi datum kada će Vaše dijete biti ponovno vakcinisano.

32

PZU Poliklinika za neplodnost ginekologiju i perinatologiju Gradačac

Gradačac – Ul. H.K. Gradaščevića bbTel:035/819-999; 061/502-693www.ginekologija.ba

PredstavljamoVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Poliklinika je napravljena po uzoru na svjetske poliklinike, dosada su pacijenti radi neplodnosti morali ići u druge države a sada to imamo uTu-zlanskom kantonu. Uvedeni su protokoli i oprema visokog standarda po principima savremene obrade bračnog para u liječenju neplodnosti. U po-liklinici, što je veoma važno istaći obrađuju se oba partnera kompletno.

Dr. Suada Tinjić, specijalista ginekologije i akušerstva nakon12 go-dina kliničkog iskustva na UKC Tuzla otvorila je 2005.godine „Specijalističku ginekološku ordinaciju Gradačac“ u Gradačcu. Dr. Tinjić od 2003. godine kontinuirano se edukuje iz oblasti ginekologije i akušerstva: usavršavanje iz oblasti ultrazvučne dijagnostike, collor doplera, ginekološke citologije, fe-talne ehokardiografije, dijagnostičke i operativne histeroskopije, a posebno se posvetila postupku vantjelesne oplodnje.

Tako da 2007. godine otvara Privatnu zdravstvenu ustanovu „Po-liklinika za neplodnost, ginekologiju i perinatologiju“ Gradačac u Ulici H.K.Gradaščevića bb. Polikliniku čini savremeno opremljen prostor, površine 200 m², u čijem sastavu je kompletno opremljena ginekološka ordinacija, operaciona sala za hirurške zahvate (histeroskopija), apartman koji pacijen-tici omogućava privatnost, laboratorij i prateće prostorije.

Specifičnost ove poliklinike jeste da je to prva Poliklinika za vantjele-snu oplodnju na prostoru Bosne i Hercegovine, a dr. Suada Tinjić ostvarila je saradnju sa eminentnim stručnjacima sa Instituta za ginekologiju i akušerstvo Srbije, Beograd i svoju edukaciju iz ove oblasti sticala je pod mentorstvom doc.dr. Aleksandra Ljubića.

U Poliklinici se obavljaju zdravstvene usluge dijagnostike i liječenja upalnih oboljenja ženskog genitourinarnog trakta i dojki:

- rano otkrivanje karcinoma grlića maternice- kontrola rađanja- perinatalna zaštita- endokrinologija i menopauza- bračna neplodnost- ultrazvučna dijagnostika- intervencije (u lokalnoj anesteziji)- specijalne usluge- laboratorijske usluge (spermiogram, hormonski status, tumor

markeri i opšti laboratorijski nalazi)

Bračna neplodnostProcjenjuje se da 10% parova ima manje ili veće teškoće u kreiranju

potomstva. Vantjelesno oplođenje se sprovodi kao terapija neplodnosti tek kada ne postoji nijedan drugi, jednostavniji način liječenja. Trudnoća nastala vantjelesnim oplođenjem potpuno je ista kao i svaka druga trudnoća nastala na uobičajen način. Eventualne komplikacije u takvom graviditetu nikako se ne mogu pripisati vantjelesnom oplođenju.

Cjelokupni postupak ne garantuje trudnoću, ponekad je potrebno proći kroz program vantjelesnog oplođenja i nekoliko puta. Uspješnost za-visi od mnogih faktora i individualna je za svaki par. Generalno, kreće se između 25-40% što znači da je rizik od neuspjeha osjetno veći od šansi da se uspije.

Postoje dvije osnovne vrste tjelesnog oplođenja:- Klasičan postupak vantjelesnog oplođenja (IVF)- Mikrofertilizacija (ICSI)

Odluka o primjeni određenog postupka zavisi od većeg broja fak-tora, od kojih su najvažniji slijedeći:

1. broj i kvalitet spermatozoida i njihova pokretljivost,2. broj i kvalitet jajnih ćelija,3. godine pacijentkinje i dužina perioda neplodnosti,4. eventualni raniji neuspješni pokušaji.Kompletan program vantjele-

snog oplođenja, bilo da se radi o klasičnom postupku ili o mikrofertilizaciji, može se podijeliti u nekoliko faza:

Pripremna fazaFaza vještačkog ciklusaFaza stimulacijeFaza završnog sazrijevanja jajne ćelijeFaza probadanja šupljina i usisavanja jajnih ćelijaFaza prikupljanja uzorka sperme i njena obradaLaboratorijska fazaIVF u klasičnom oblikuIn vitro fertilizacija intracitoplazmatskom injekcijom spermatozoida

(IVF-ICSI)Embriotransfer

33

34

Privatna zdravstvena ustanovaApoteke “Mediflor”

Apoteka “Omega” Tuzla, tel: 035 278 333,Apoteka “Bezistan” Živinice, tel/fax: 035 773 133http://www.mediflor.ba e-mail: info@mediflor.ba

PredstavljamoVa

ša A

pote

ka b

roj 8

„MEDIFLOR“ je ime apoteke koja je ot-vorena 01.04.1990. godine. Prvenstvena za-misao bila je

Biljna apoteka pa je i naziv apoteke sklopljen od riječi Medi-cina i Flor-a /biljni svi-jet/.

Bila je to dopunska djelatnost koja je proizišla iz ideje i želje za nečim novim, što je u tom periodu bila sasvim prava novost. Nastala je kao zajednička porodična ideja , a razvijala se tokom proteklih 18 godina .Godine 1991, registruje se Apoteka „Mediflor“, koja je bila i jedna od prvih registrovanih privatnih apoteka u bivšoj Jugoslaviji. Početni uspjesi dali su pod-strek za dalji razvoj. 1992-e godine počinje nesretni rat tako da je Apoteka bila mobilisana,

35

ali je nastavila rad tokom cijelog ratnog perioda. Dana 01.10.2000. godine konačno se regis-truje Privatna zdravstvena ustanova „MEDIFLOR“ sa sjedištem u Živinicama. Osnovna djelatnost PZU je promet lijekova i sanitetskog materijala, proizvodnja galenskih pripravaka, te zastupanje inostranih firmi i uvoz. U periodu od 2001.god, do kraja 2004 godine, PZU Mediflor je bio ekskluzivni zastupnik i distributer ECOLAB-a za Bosnu i Hercegovinu.

Osim Centralne apoteke „BEZISTAN“ u Živinicama, u sklopu PZU, vrlo uspješno egzistira jedna od najmodernijih apoteka u BiH, Apoteka „OMEGA“ u Tuzli.

PZU „Mediflor“ je od prvog dana i Ugovorna apoteka za izdavanje lijekova sa Es-encijalne liste.

Svoj djelokrug rada koji bazira na što stručnijem, bržem i kvalitetnijem pristupu paci-jentu,

pokušavamo proširiti nabavkom specifičnih lijekova i drugih medicinskih poma-gala, kojih nema u normalnom lancu nabavke. Stručnost i iskustvo upotpunjeno sa ljubaznošću, glavne su odlike uposlenih naših apoteka.

Dugogodišnja vjernost pacijenata su nam dokaz našeg kvaliteta i srdačnosti, što je i plod visokosofisticiranog znanja koje je sticano i kroz dugogodišnju edukaciju u sklopu Dobre apotekarske prakse pri Svjetskoj zdravstvenoj

organizaciji.Znanje u struci nastojimo ojačati i sti-

pendiranjem mladih budućih kadrova.

Dosadašnje znanje i iskustvo, te novi kadrovi, vjerovatno će i u budućnosti biti poziti-van imidž naše Zdravstvene Ustanove.

36

Pilonidalni sinusPilonidalni sinus je jedno vrlo neprijatno

stanje koje se manifestuje u području krstačnog predjela stalnim problemima u vidu curenja sadržaja neprijatnog mirisa iz otvora na koži. Poznat je još pod nazivom sakralni dermoid, fis-tula sakralne kosti ili dermoidna cista. U narodu se najčešće spominje kao problem urasle dlake. Kod osoba pogođenih ovim problemom, veš je stalno neuredan, prljav i mokar sa stražnje strane, što daje osjećaj nelagode i nesigurnosti. Nastaje u drugoj ili trećoj deceniji života kod osoba koje imaju pojačanu maljavost i znojenje i koji su profesionalno angažovani u sjedećem položaju. Može trajati godinama. Odnos pogođenosti muškaraca naspram žena je 4:1.

Pravi uzrok nastanka nije sa sigurnošću poznat, ali se na osnovu nađenog sadržaja u nastaloj cisti pretpostavlja da konstitucionalni i mehanički faktori igraju ulogu u inverziji pravca rasta dlake. Uvijek je zahvaćen samo prostor potkožnog masnog tkiva i nikad ne prodire du-blje prema krstačnoj kosti.

Na mjestu nastanka, nekoliko cm iznad čmara, redovno se nalazi jedno ljevkasto udubljenje na koži koje ponire i ispod kože se pretvara u potkožni kanal, odnosno cistu. Skoro redovno se u blizini tog mjesta, obično više prema leđima, na udaljenosti od 5-7 cm, na koži nalazi jedno mjesto koje liči na lokalnu infekciju. To je zapravo fistulozni otvor koji ko-municira sa prethodno spomenutom cistom. Povremeno se, uglavnom usljed začepljenja jednog od izvodnih kanala, događaju gnojni procesi koji se šire prema čmaru i kod oboljelih izazivaju dramatičnu kliničku sliku sa bolovima i povišenom temperaturom. Takva stanja se često nazivaju čirevima, sakralnim ili analnim apscesom, a zapravo predstavljaju pogoršanje već postojećeg navedenog oboljenja.

Dijagnoza je jednostavna. Tipična anamneza sa dugotrajnom sekrecijom i karakteristična lokacija temelj su dijagnoze. Na pregledu se može dodatno Kilianovom zatupljenom iglom detektovati veličina ciste i komunikativnost sa fistuloznim kanalima. Ni-kakvi radiološki postupci u kojima se analizira krstačna kost nisu potrtebni, jer se proces nikad ne spušta na taj nivo.

Liječenje je isključivo hirurško. Stari koncept liječenja u kojem se odstranjuje oboljelo područje sa spontanim zarastanjem defekta je napušten, jer je praćen hospital-izacijom, izrazitim postoperativnim bolovima u eksponiranom otvorenom defektu, sekreci-jom iz defektne površine sa vrlo zahtjevnom toaletom u postoperativnom toku i dugo-trajnom, ponekad i višemjesečnom, radnom nesposobnošću.

Savremeni terapijski koncept

Moderan pristup rješavanja ovog problema ne zahtijeva hospitalizaciju. Op-erativni postupak se izvodi ambulantno. Pri tome je neophodno obezbijediti nekoliko ključnih preduslova. Prije svega, neophod-no je markirati područje ciste instilacijom metilenskog plavila, a okolinu obezbijediti tumescent tehnikom koja garantuje dobru anesteziju i preglednost u beskrvnom op-erativnom polju do sakralne fascije. Potpuno odstranjenje ciste, bez ostatka, garantuje trajni rezultat bez recidiva. Nakon komplet-nog odstranjenja oboljelog mjesta zajedno sa dijelom okolnog zdravog tkiva dobija se otvoreni defekt, koji je neophodno rekon-struisati lokalnim režnjem uz plasiranje suk-cione drenaže u trajanju od oko 7 dana. Preporučljiva je profilaktička upotreba anti-biotika u postoperativnom toku u trajanju od pet dana. Šavovi se odstranjuju nakon dvije sedmice, kada se pacijent vraća i radnim ak-tivnostima. Kao trajni rezultat ostaje potpuno riješeno osnovno oboljenje, bez recidiva i ožiljak u krstačnom predjelu u vidu improvi-zovanog broja dva, koji vremenom pobijeli.

Pilonidalni sinussavremeni terapijski koncept

Piše: dr. med. Zlatko BerberovićCentar za plastičnu hirurgiju „Berberović” Tuzla

Estetska hirurgijaVa

ša A

pote

ka b

roj 8

slika 1: Stanje prije operacije sa vidljivim fistu-loznim otvorima.

slika 2: izgled neposredno nakon operacije

slika 3: rezultat nakon četiri mjeseca

38

Melazma kliničke karakteristike

Piše: doc. dr. Edin SuljagićDermatološko kozmetički centar Farah

Klinički se opisuju tri obrasca nastanka melazme:- centrofacijalna (najčešća) koja je vezana za

obraze, čelo, gornju usnu, nos i bradu.- malarna, koja uključuje samo obraze i nos.- mandibularna koja je vezana za čeljust.Postoje četiri tipa melazme:- epidermalni tip: uobičajeno to je svijetlo-

smeđa hiperpigmentacija, uz pojačan kon-trast boja pod Wood-ovim svjetlom

- dermalni tip: radi se o pepeljastoj ili plavo-sivoj pigmentaciji, bez naglašenog kontrasta pod Wood-ovim svjetlom

- mješoviti tip: često tamno-smeđa boja, uz kontrast hiperpigmentacije naglašen pod Wood-ovim svjetlom

- tipovi kože V-VI: lezije su vidljive na dnevnom svjetlu, ali nisu evidentne pod Wood-ovim svjetlom

Histološke studije dokazuju korelaciju ispitivanja Wood-ovim svjetlom i dubine pigmenta mela-nina, tako da se može ustanoviti razlika između melazme i drugih melanoza lica. Uzroci hip-erpigmentacije obično su teško odredivi: fak-tori genetike i rasne pripadnosti se isprepliću sa endokrinim faktorima, vanjskim uticajima i upotrebom kozmetike. Sve ovo dovodi do tranzicijskih oblika melazme, što otežava klasifi-kaciju oboljenja. Vanjski uticaju se odnose na raznolike oblike melanoze vezane za zaniman-je pacijenta, koji su uočljivi kod ljudi koji rade sa mineralnim uljima, ugljem ili drugim uljanim proizvodima.Kod različitih oblika melanoze (Riehl-ova mela-noza, Clivatte-ova poikiloderma), postoje tačno određene karakteristike ovog oboljenja, pa se može reći da tvari koje ulaze u sastav kozmetičkih preparata i parfema vjerovatno igraju odlučujuću ulogu. Zbog toga ga neki autori nazivaju “pigmentirani kozmetički derma-titis”. Kad je “pigmentirani kozmetički dermati-tis” u pitanju, pigmentacija je smećkasto-siva, razvija se uglavnom na licu, a može se proširiti na vrat, gonji dio trupa i nadlaktice. Na grani-cama lezija, čije su margine nejasno određene, ponekad se mogu uočiti male hiperpigmen-tirane makule. Pigmantacija se obično razvija brzo i simetrično, i veoma je postojana. Ako

se pronađe i ukloni lokalni uzrok pigmentacije, ona postepeno blijedi.

Melazma - fiziopatologija1. HistopatologijaBez obzira na različite kliničke uzorke i tipove melazme, morfološke karakteristike su po svemu sudeći vezane za povećanje broja i aktivnosti melanocita (hipermelanocitoza). Histološki, postoje dva tipa pigmentacije koji se mogu uočiti:a) epidermalna pigmentacija, gdje je dominan-tan depo melanina u bazalnom i suprabazal-nom sloju epidermisa.b) kod dermalnog tipa postoji prisutnost mak-rofaga u perivaskularnom području cijelog der-misa.Pri gledanju na elektronski mikroskop, nema dokaza o većim razlikama između dermalne i epidermalne hiperpigmentacije.

2. Etiološki faktoriMnogi etiološki faktori imaju veze sa melaz-mom, uključujući endokrine faktore, oralna kontracepcijaska sredstva, trudnoću, sunčevu svjetlost, genetske i rasne faktore.a) Endokrini faktori: hormoni (estrogen i pro-

gesteron) se uzimaju u obzir radi česte povezanosti melazme i trudnoće, upotrebe kontracepcijskih sredstava ili hormonskih tretmana menopauze. Pored toga, melazma se rijetko pojavljuje kod muškaraca. U toku trudnoće, melazma se često veže za hiper-pigmentaciju bradavica i bijele linije abdom-ena, a nakon trudnoće može joj se smanjiti intenzitet. Uticaj drugih hormona, kao što su ACTH, prolaktin, alfa- i beta-MSH, takođe se uzima u obzir. Kod kloazme (melazme vezane za trudnoću), hiperpigmentacija obično nestaje nakon porođaja.

b) Izlaganje sunčevoj svjetlosti: posmatranja su dokazala da sunčeva svjetlost igra važnu ulogu – pogoršava melazmu. Melazma je lakše uočljiva ljeti nego zimi. Izlaganje sun-cu mora se izbjegavati, tako da liječenje melazme treba da uključuje i odgovarajuće

sredstvo sa zaštitnim faktorom za kožu. Iz istog razloga, melazma se bazira na licu i dijelovima tijela koji su najčešće izloženi suncu.

c) Ostali faktori, kao što su oni genetski i ras-ni, takođe imaju uticaja na melazmu. Paci-jenti s tamnim tenom češće će oboljeti od melazme, a takođe postoje i genetske pre-dispozicije.

Tretman agensima za depigmentacijuBez obzira na izbor tretmana, upotreba sred-stava sa zaštitnim faktorom tokom i nakon liječenja je neophodna kako bi se melazma izliječila, ali služi i u preventivne svrhe. Hip-erpigmentacija se obavezno ponovo pojav-ljuje kod pacijenata koji se ne štite od sunca. Za razliku od tih slučajeva, ponovno javljanje melazme je minimalno ili ga uopšte nema ako se koristi zaštita od štetnih sunčevih zraka.Tretman melazme je komplikovan i zahtijeva dugotrajno liječenje kako bi se postigla efikas-nost. Mora se čekati najmanje 2 – 4 mjeseca prije nego što se osjete estetske razlike. Treba naglasiti da je terapeutski učinak mnogo bolji kod epidermalnih hiperpigmentacija nego kod onih dermalnog tipa. Tretman melazme je nae-fikasniji kod epidermalne varijante, dok der-malni pigmet ostaje poput tetovaže i teško ga je ukloniti.

Agensi za depigmentacijuKod većine pacijenata, tretman melazme se smatra nezadovoljavajućim. Iako su klinička ispi-tivanja sa raznim agensima za depigmentaciju pokazala dobre rezultate, tretmani pokazuju sla-bu efikasnost. Naravno, hidrokinon je još uvijek najčešće upotrebljavani agens za depigment-aciju. Prvi ga je za tretman melazme preporučio Spencer 1961, sa zadovoljavajućom stopom efikasnosti od 45%. Kreme za izbjeljivanje na bazi hidrokinona obično sadrže 2-5% hidroki-nona, a koriste se dva puta dnevno. Tretman mora da traje 8-12 sedmica da bi se postigli

Dermatološki i kozmetički savjetiVa

ša A

pote

ka b

roj 8

39

Riječ “melazma” potiče od grčke riječi “melas”, što znači “crno”. To je vrsta hiperpigmentacije lica, koja se pojačava izlaganjem suncu. Može se pojaviti tokom

trudnoće, kod žena koje koriste oralna kontracepcijska sredstva ili druge spolne hormone, kao i kod onih koje boluju od genitalnih ili endokrinih oboljenja ili tumora.

Melazma se definiše kao svijetlo do tamno-smeđa neravnomjerna hipermelanoza, čiji intenzitet može biti različit, a razvija se polagano i simetrično na čelu, temporalnoj regiji,

obrazima, gornjoj usni i bradi.

vidljivi rezultati. Naravno, i nuspojave, kao i efi-kasnost zavise od koncentracije hidrokinona. Pri upotrebi hidrokinona uobičajena je pojava iritacije, eritema i osjećaja bockanja. Alergijske reakcije su rijetke ali ipak ponekad se javljaju. Primjena hidrokinona može uzrokovati hipopig-mentne lezije koje se opisuju kao depigment-acija u obliku konfeta.Derivati hidrokinona (MBEH i MMEH) su efikasni, ali mogu uzrokovati depigmentaciju. Osobe veoma tamnog tena su posebno podložne za

ovu nuspojavu.Biljni derivati hidrokinona, kao što je Arbutin, upotrebljavaju se često, a rezultati njihove upotrebe su identični hiadrokinonu. Bez obzira na to što Arbutin ima prirodan izvor hidroki-nona, nuspojave su im podjednako jake.U zadnje vrijeme se pokazalo da retinska kiselina poboljšava stanje u pacijenata sa melazmom. U jednoj kontroliranoj studiji dokazano je da se kod 68% pacijenata pokazalo poboljšanje. Međutim, rezultati su postali uočljivi nakon 24

sedmice tretmana, što je mnogo duži period od onoga koji zahtijeva hidrokinon.Kako bi se smanjile nuspojave i poboljšala efikasnost tretmana, koriste se kombinacije preparata, poput Klingman-ove formule. Ona uključuje hidrokinon, retinsku kiselinu i kor-tikosteroide. Smatra se da je ova kombinacija superiorna samom hidrokinonu.Askorbinska kiselina: depigmentirajući efekat askorbinske kiseline (vitamin C) djeluje na dva nivoa. Njena osnovna funkcija je da blokira tiro-sinazu, što rezultira smanjenom proizvodnjom melanina. S druge strane, askorbinska kiselina ima snažna svojstva antioksidanta pa može smanjiti nivo prethodno stvorenog melanina i proizvesti efekat posvjetljivanja kože.

Fizički i hemijski tretmaniS obzirom na to da su melanociti djelimično osjetljivi na zamrzavanje, agensi za smrzavanje se mogu nježno primijeniti kako bi se odstra-nile lokalizirane pigmentirane mrljice. Učinak je obično umjeren. Treba naglasiti da se agensi za smrzavanje trebaju pažljivo upotrebljavati jer mogu dovesti do trajne depigmentacije.Trihloracetonska kiselina (TCA), koncentracije 30%, ponekad se koristi pri tretmanu hiperpig-mentacije. Međutim, TCA-peeling može izaz-vati postinflamatornu hiperpigmentaciju.Druga vrsta hemijskog peelinga sa glikolnom kiselinom koncentracije 50-70% može proiz-vesti dobre rezultate. Potrebna su 3 do 4 peel-inga u intervalu od 3-4 sedmice.Dermabrazija se takođe predlaže kao rješenje, ali mora se naglasiti mogućnost nepoželjne hiperpigmentacije na mjestima gdje je vršen tretman.U posljednjih nekoliko godina, laser je donio terapeutske prednosti u tretmanu hiperpigmen-tacija. Apsorpcija melanina je takva da vidljiva, UV i talasna dužina svjetlosti blizu infracrvene (do 1000nm) može da se koristi u ove svrhe. Ipak, lasersko liječenje melazme ovim putem nije se pokazalo ništa efikasnijim nego uz prim-jenu ostalih metoda, a ni moguće nuspojave nisu ništa manje.

40

Etički i profesionalni odnos farmaceuta i ljekara

Piše: mr. ph. Fatima Insanić Apoteka Osfarm, Tuzla

Etika u farmaciji:Va

ša A

pote

ka b

roj 8

Ediktom Fridriha II (Sicilijanski edikt, Sale-renski edikt) iz 1240. godine, zvanično su razd-vojeni medicina i farmacija. Ipak, stoljećima su ljekari i farmaceuti ostali u specifičnom profesion-alnom odnosu, a koji je definisan nizom etičkih kodeksa.

Konkurentski i rivalski odnosi između ljekara i farmaceuta su trajali od 13. pa negdje do sredine 20. stoljeća kada se postavljaju prvi moderni etički kodeksi, koji poprimaju i nacionalni i međunarodni karakter samim napretkom medi-cine i farmacije u znanstvenom i tehnološkom smislu. Etički kodeksi danas uključuju i smjernice o međusobnom profesionalnom i etičkom odnosu zdravstvenih radnika.

U vrijeme Fridrihovih reformi, a i mnogo vremena poslije razdvajanja medicine i farmaci-je, ljekari su i dalje zadržali pravo da pri samom pregledu pacijenta izrađuju potreban lijek. Ipak, farmaceuti su se počeli organizirati u vlastite es-nafe koji su kontrolisali i postavljali jedinstvene ci-jene, utvrđivali broj budućih učenika, nadgledali njihovo školovanje. Od samog početka osnivanja apotekarskih kolegijuma, antagonizam između njih i medicinskih kolegijuma se počeo razvijati, i negdje sredinom 16. stoljeća otpočeo je pravi rat između ova dva Hipokratova sljedbenika. Ljek-ari su apotekare nazivali nepismenim prevaran-tima, neznalicama, prodavačima. Prema nekolicini istoričara osnov ovog sukoba nije bio samo eko-nomski interes, nego i shvatanje odnosa između profesija, jer su ljekari očekivali superioran položaj u svim medicinskim pitanjima, dok su apotekari odbijali tu ideju i trudili se da postignu sopstveni status.

Kulminacija cijelog sukoba nastupila je početkom 18. stoljeća i njen jasan primjer jeste slučaj apotekara Wiliam Rose-a iz 1701. godine kojeg je Kraljevski ljekarski prezidij iz Londona izveo na suđenje zbog bavljenja medicinom, odnosno onim za šta nije bio obrazovan. Slučaj je oboren, jer se u to vrijeme smatralo da je u korist javnog zdravstva da se apotekari bave, u nekim slučajevima, i onim za što nisu bili obučeni. Sukob se nastavio, a tokom vremena uslije-dilo je postavljanje niza kodeksa koji su opisivali međusobni odnos ljekara i farmaceuta, mada ri-jetko koji zajednički. Obje profesije su bile svjesne vlastitih imperativa i odlučne u zaštiti vlastite teri-torije često zaboravljajući činjenicu da bi briga o pacijentu trebala biti na prvom mjestu.

Tek u 19. stoljeću, intenzivnim saznanjima iz kemije i botanike, apotekari stiču poštovanje,

a ljekari im prepuštaju spravljanje i izdavanje li-jekova.

Kao posljedica novih otkrića u medi-cini i farmaciji u 20. stoljeću, te prelazak na četverogodišnje i petogodišnje školovanje, farmaceuti postaju konsultanti i preuzimaju savje-todavnu ulogu. Učestvuju u spravljanju, distribuciji lijekova, razvoju registara lijekova, kreiranju propi-sivanja terapija. Iako još uvijek stoji da “ljekari nose konačnu odgovornost za propisanu terapiju”, farmaceuti imaju ovlaštenje da modificiraju i inici-raju terapiju. Ako otkriju ono što je, po njihovom stručnom mišljenju, neznalački ili nepromišljen izbor ljekovitog oblika ili doza, farmaceut je pred dilemom da li da šutke ispuni recept ili da interveniše kod ljekara. Pokušaj razjašnjenja recepta preko telefona često je izvor konflikata. Nove moralne i profesionalne odgovornosti, savjetovanje pacijenata, praćenje i zaštita od neželjenih djelovanja lijekova, praćenje djelovanja lijekova, ispitivanje izbora lijeka i doziranje, kon-trola zlouporabe lijekova, ocjena uvođenja novih lijekova u terapije, učestvovanje u istraživanjima, potencijalni su razlozi za novi sukob. Ili konačan dogovor?

Cilj svake terapije lijekovima je poboljšanje zdravlja i kvaliteta života pacijenata. Optimalna terapija lijekovima treba biti sigurna, efikasna i odgovarajuća. Ljekari i farmaceuti imaju komple-mentarne odgovornosti i međusobno treba da se potpomažu kako bi postigli osnovni cilj, optimalnu terapiju lijekovima. Ovo zahtjeva ko-munikaciju, međusobno poštivanje, povjerenje i priznanje profesionanle stručnosti. Prilikom savje-tovanja pacijenata, ljekar je dužan fokusirati se na cilj terapije, na potencijalne rizike i korist terapije, te nusefekte terapije. S druge strane dužnost farmaceuta jeste fokus na ispravno korištenje li-jekova, praćenje uspjeha terapije, savjetovanje o ispravnom doziranju, skretanje pažnje na karakter-istike lijeka koji se moraju uzimati s oprezom, te informacije o adekvatnom čuvanju lijekova.

Kada je upitanju terapija lijekovima, od-govornosti ljekara su:

• Dijagnosticirati oboljenja koristeći se znanjem i vještinama stečenim tokom školovanja i specijalizacije, prihvatajući punu odgovornost za uspostavljenu dijagnozu.

• Procjena potrebe za terapijom lijekov-ima i propisivanje relevantnog lijeka, u konsultaciji sa pacijentima, te farmaceutima i drugim zdravst-venim stručnjacima onda kada je to potrebno.

• Briga da pacijent dobije adekvatne in-

formacije o dijagnozi, ciljevima terapije, kao i o djelovanju, koristi i potencijalnim nusefektima tera-pije.

• Praćenje i procjena odgovora na tera-piju lijekovima, progres postignut ka terapeutskim ciljevima, i kada je potrebno, revidiranje tera-peutskog plana, u konsultaciji sa farmaceutom i drugim zdravstvenim stručnjacima.

• Održavanje adekvatnih kartona sa po-dacima za svakog pacijenta koji opisuju potrebnu terapiju za pacijenta, a u skladu sa važećom legis-lativom.

Kada je upitanju terapija lijekovima, od-govornosti farmaceuta su:

• Osiguranje sigurnog liječenja, ad-ekvatnog čuvanja i odlaganja lijekova, u skladu sa važećom regulativom.

• Osiguravanje provjerenih informacija pacijentima, a koje mogu uključivati naziv lijeka, njegovu svrhu, potencijalne interakcije i nusefekte, kao i savjetovanje o ispravnom doziranju i čuvanju lijekova.

• Revidiranje propisanih recepata u svrhu otkrivanja interakcija, alergijskih reakcija, kontraindi-kacija i terapeutskih duplikata. U slučaju dileme primarno bi se trebao konsultovati sa ljekarom-propisivačem.

• Doprinos izradi i reviziji terapeutskih pla-nova koji uključuju tretman lijekovima, a u suradnji sa ljekarima i drugim zdravstvenim stručnjacima.

• Savjetovanje pacijenata o odabiru i korištenju lijekova koji se izdaju bez recepta, te tretman manjih simptoma ili poremećaja, prihvatajući odgovornost za takvo savjetovanje. Kada primjeti neadekvatnu samomedikaciju, obavezan je savjetovati pacijenta da se konsultuje sa njegovim ljekarom koji mu treba utvrditi pravu dijagnozu i odrediti tretman.

• Prijavljivanje neželjenih efekata lijekova nadležnim institucijama.

• Osiguranje i obavještavanje javnos-ti i zdravstvenih stručnjaka o novim općim i specifičnim informacijama vezanih za lijekove, iz provjerenih izvora.

• Održavanje visokog nivoa znanja o terapiji lijekovima kroz kontinuiran profesionalni razvoj.

Pacijent će biti najbolje tretiran ukoliko farmaceut i ljekar surađuju, prepoznaju ulogu jedni drugih, osiguravaju lijekove i tretmane koji su sigurni i odgovarajući kako bi se postigao najbolji zdravstveni ishod.

42

Lycopodium clavatumPiše: prof. Jadranka Trninićdocent klasične homeopatije061/337 337

Homeopatski lijek napravljen od Lycopodium claviatuma (biljke kod nas poznate kao crvotočina ili prečica) vrlo često je korišten u homeopatiji. Tu se radi o osjećaju manje vrijednosti koji osoba pokušava da pre-vlada kroz samokontrolu, ali i samoljublje. Os-obe tipa Lycopodium su intelektualno snažne ali fizički slabe. Zašto je to tako?

Prije nekih 600 miliona godina Lyco-podium je, zajedno sa paprati, sačinjavao dio prašuma koje su prekrivale našu planetu. Tada je dosezao gigantske visine ... a danas? To je biljka vrlo skromne veličine čija stabljika krivuda po zemlji, i zapravo je neka vrsta ma-hovine. Da bi se potpuno razvio treba mu od 15 do 20 godina. Može se naći na suvom tlu, na livadama, od Afrike do tropskih zemalja. Ima ih više vrsta i prilagodljiv je svakoj klimi.

Homeopatski lijek pravi se od spora ove biljke koje izgledaju kao otisak stopala vuka. Otuda i naziv Lyco (od lat. riječi lupus-što znači vuk) i podos (grš. riječ koja znači noga). Potrebni su sati da se otkloni ljuska i dođe do jezgra. Spore koje izgledaju kao fini žuti prašak, suhe su i poznate po svojoj oso-bini da odbijaju vodu. Ako bi šaku umočili u samljeveni prah, a onda stavili u vodu, šaka bi ostala potpuno suha. Ranije su spore korištene u industriji lijekova kao omotač pilula, da se ne lijepe jedna za drugu.

Kako je to u homeopatskoj praksi? Ly-copodium dijete je najčešće mršavo sa nadu-tim trbuhom. Zbog bora koje im se rano jave na čelu, mogu izgledati starije nego što zaista jesu. Glava može biti proporcionalno veća u odnosu na tijelo koje nije najjače, pa su u dječijim igrama uglavnom gubitnici. Kako rastu, svoju energiju usmjeravaju ka intelektualnim ak-tivnostima pa su uglavnom dobri đaci. Onim “sve zna najbolje” dijete nesvjesno pokušava da maskira svoju nesigurnost u vanjskom svi-jetu u kome je nekada bio ogromno stablo. Roditelje iznenadi njihova stidljivost u školi jer su u kući ljute prznice koje zapovjedaju i tiranišu svoje “popustljive” roditelje.

Imaju jak strah od svega novog i kada dijete dođe na tretman, vrlo je tiho, sve razgleda, osmotri, a tek onda skupi hrabrost da nešto pita. Najčešće dolaze zbog prob-lema varenja (naročito kupusa, tjestenine i pasulja) koje u utrobi glasno krči i stvara mnogo gasova. Imaju podrigivanje i žgaravicu.

Kada su pregladni, ne mogu dočekati hranu, ali poslije par zalogaja se zasite. A ako nisu gladni, poslije nekoliko zalogaja nisu u stanju prestati jesti. Proždrljivi su i bude se oko 4h da nešto pojedu. Sa druge strane, oko 16h njihova energija pada, zlovoljni su, naročito ako su gladni i žele odmah da jedu. Imaju jaku potrebu za slatkišima.

Sve ovo možemo uočiti i kod odras-lih osoba tipa Lycopodium. Uglavnom su elegantno obučeni i odaju utisak uspješne osobe. Kod prvog intervjua izgledaju diplo-matski i sve učine da se njihova nesigurnost prikrije. Majstori su u izbjegavanju konflikata i za hvalisanje. Kada se dijete Lycopodium hvali i kaže “Moj tata ima najboljeg Audija” to je i normalno, ali kada se odrasla osoba hvali to je često kompenzacija za nesigurnost, ali i neki nedostatak. Kod žena to može biti frigidnost sa strahom od muškaraca, a kod muškaraca prerana ejakulacija pa i impotencija. Ali, i ovaj lijek ima suprotnosti pa može biti dosta promiskuiteta, preljuba i brakolomstva, jer oni duboko u svom srcu ne razvijaju jake emocije i nerado se upuštaju u dublji odnos. Bit će pri-jateljski, ljubazni, ali nikada bliski prijatelji. Imaju unutrašnju zadršku i razviju distancu, nekada profinjenu a nekada vidljivo neprijatnu.

Sve dok se drže utabanih šema do-bro se osjećaju, ali ako treba da se odluče imaju strah od posljedica u kojima bi neko mogao uprijeti prst u njih i optužiti ih za grešku. Potrebno im je da budu voljeni, poštovani i ci-jenjeni i žele da se pokažu u najboljem svjetlu. Jako su savjesni, pa i oko sitnica, i sve žele dobro napraviti. Zato su zabrinuti za karijeru, ali i za zdravlje. Boje se ljudi, a naročito bilo kavog javnog nastupa. Strah ih je da putuju u nepoznate krajeve pitajući se hoće li stići na odredište, a ako putuju avionom imaju strah kako će presjesti. Iako imaju averziju na društvo i strah od ljudi, ako putuju avionom, a idu samo ako baš moraju, traže društvo zbog straha koji osjećaju.

Za Lycopodium je karakteristično da se njihove tegobe manifestiraju sa desne strane, bez obzira da li je to glavobolja, upala grla ili bolovi u stomaku. Desna noga im je uvjek hladnija od lijeve. Tipična Lycopodium angina počinje sa desne strane i prelazi na lijevu stra-nu grla. Prehlade počinju začepljenom des-nom nozdrvom što smeta pri spavanju, a kod djece uočavamo treperenje nosnih krilaca pri disanju. Sluznica im je suva, nos začepljen i razvijaju dosta žuto-zelenog šlajma. I za pret-postavit je, spavaju samo na desnoj strani.

Modaliteti:Pogoršanje: od ekstremnih tempera-

tura, posebno vrućina, od uske odjeće, od neprovjetrene zagušljive prostorije i od 16h-20h.

Poboljšanje: od umjerenih tempera-tura, svježeg vazduha-naročito na otvorenom zraku, ali i toplih jela i napitaka jer mrze sve što je hladno u ustima.

Lycopodium akutno dajemo kod upale grla, kod upale pluća koja počinje desnostra-no sa veoma čujnim disanjem-krkljanjem, kod bubrežnih kolika sa desne strane kod kojih se primjećuje crvenkasti pjesak u urinu.

Klinički ovaj lijek pokriva alergije, anksioznost, poremećaj varenja, ali ga dajemo i kod duboko ukorjenjenih hroničnih bolesti, malignih obolenja i hroničnog umora, ako kod osobe uočimo izborano čelo i jak osjećaj ne-sigurnosti sa strahom da neće uspjeti. Isku-san, školovan homeopat će ovaj lijek dati tek poslije dobrog intervjua, daljeg stručnog rada i dubokog razumjevanja slučaja u cjelini.

Prirodna medicinaVa

ša A

pote

ka b

roj 8

44

Piše: Doc.dr. Fatima Jusupović, primarijus; ass. Amra Mačak- Hadžiomerović Fakultet zdravstvenih studija Univerzitet Sarajevo

Tjelesnom aktivnošću do zdravlja i gubitka kilograma „Kretanjem do zdravlja“

Ishrana i zdravljeVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Današnji čovjek želi u što kraćem vremenu obaviti što više poslova, a sa što manje kretnji. Tjelesna aktivnost koja podrazumijeva bilo kakvo pokre-tanje tijela kojim se gubi energija (kalorije), je znatno smanjena. Poseban su problem školska djeca, kojima se polaskom u školu znatno mijenja način života, kretanje se smanjuje, i tada se već počinju razvijati činioci za „civilizacijske“ bolesti i

povećanu tjelesnu težinu.Kako bi spriječili da radi tjelesne neaktivnosti (udruženo sa nepravilnom ishranom) dođe do povećanja tjelesne težine, a time i ostalih rizika za pojavu nezaraznih oboljenja, potrebno je na vrijeme shvatiti značaj tjelesne aktivnosti. Danas je poznato da je tjelesna aktivnost, sem pravilne ishrane, značajna u prevenciji gojaznosti, blage arterijske hipertenzije, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi, bolesti srčanožilnog sistema u čijoj je podlozi arterioskleroza, prvenstveno kor-onarne bolesti srca.Tjelesna aktivnost daje odlične rezultate kad se bolest srca već razvije. Kod ljudi koji redovito vježbaju manja je učestalost razvoja zloćudnih bolesti, prije svega raka debelog cri-jeva i dojke. Vježbanje prevenira i razvoj osteo-poroze, a time i prelome kostiju i ima niz drugih pozitivnih učinaka. Tjelesna aktivnost kao način života, najznačajniji je činilac postizanja i održavanja zdravlja u svim njegovim aspektima (fizičko, emocionalno, soci-jalno, duhovno, profesionalno), te kao stil života

povećava kvalitetu življenja u svim područjima. U 21. stoljeću ne postoji niti jedan drugi medicinski tretman ili lijek koji obećava i daje tako dobre re-zultate u očuvanju zdravlja kao što je to redovna tjelesna aktivnost. Nijedan lijek ne može zamijeniti tjelesnu aktivnost, ali tjelesna aktivnost može zami-jeniti mnoge lijekove.Dobrobiti tjelesne aktivnosti za zdravlje su veoma

velike i sveobuhvatneSvjetska zdravstvena organizacija, na osnovu istraživanja, preporučuje dnevno 30 minuta um-jerene tjelesne aktivnosti, kao minimalnu količinu potrebnu za očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti. Kod težih tjelesnih aktivnosti dovoljno je 20 minuta tri puta sedmično. Potrebna potrošnja energije kroz tjelesnu aktivnost dnevno iznosi 150 kalorija, ili 1000 kalorija sedmično. Tjelesna aktivnost i potrebno vrijeme provođenja da se sagori 150 kalorija prikazano je na grafičkom pri-kazu (grafikon 1).

Aktivnost se može provoditi jednokratno ili neko-lika puta tokom dana npr. dva puta po 15 minuta ili tri puta po 10 minuta, a i šest puta po 5 minuta dat će doprinos našem zdravlju. Tjelesna aktivnost mora biti prilagođena dobi, kondiciji i zdravstvenom stanju. Tjelesnu aktivnost treba usvojiti kao način života. Važno je izabrati aktivnost u kojoj čovjek uživa, koja mu odgovara. Koju aktivnost izabrati odlučite sami.

U početku to može biti svakodnevna, rutin-ska aktivnost: pješačenje-umjesto vožnja kolima; stepenice-umjesto vožnja liftom; svakodnevna šetnja-umjesto sjedenje ispred TV-a. Kasnije treba preći na sistematičnu aktivnost u slobodnom vremenu. Najbolje je opredijeliti se za jednu od sljedećih aktivnosti: brzi hod, vožnja biciklom, plivanje ili tenis. Nova studija pokazala je da održavanje tjelesne aktivnosti i česte tjelovježbe od po barem 10 minuta, može biti najučinkovitiji program elimini-ranja gojaznosti i održavanje kondicije. I umjer-ena, redovna tjelovježba poboljšava osjetljivost na inzulin (koji, za uzvrat, pomaže u sprečavanju srčanih oboljenja i dijabetesa). Premda žestoke tjelesne aktivnosti ne pomažu trenutačnom sagorijevanju viška kalorija, metabolizam nakon tjelovježbe ostaje povišen, a što su aktivnosti teže to metabolizam prije povrata na svoju razinu u stanju mirovanja duže nastavlja sagorijevati kalo-rije. Stanje povišenog metabolizma može potra-jati samo nekoliko minuta nakon zadnje aktivnosti do čak nekoliko sati nakon produžene ili naporne tjelesne aktivnosti. Tjelesna aktivnost također poboljšava psihološko stanje te zamjenjuje navike nekretanja koje obično dovode do prevelikog konzumiranja “grickalica”. Ona je i blagi prigušivač apetita.

Ako se odlučimo za brzo hodanje, u početku je dovoljno 10-15 minuta brzog hoda ili neke druge aerobne aktivnosti, a vremenom povećavati dužinu, trajanje i frekvencu. Stručnjaci kažu da oko 10 000 koraka dnevno (najmanje pola do 1 sat tj. 7,5 km) ima veoma pozitivan uticaj na zdravlje. To se može podijeliti na tri puta po 20 minuta. U sat vremena hodanja sago-rit će 300-500 kalorija. Na taj način za 3 mjeseca smršavit će se 4,5 kg.Kod pacijenata koji imaju ma kakav zdravstveni problem potrebno je da se konsultuju sa ljekarom prije uvođenja tjelesne aktivnosti. Savjetuje im se da urade “step test”, “trade mill” i EKG. To se sav-jetuje i zdravim osobama muškog pola preko 40 godina i osobama ženskog pola preko 50 go-dina. Pacijent treba u početku da hoda 10-15 minuta, tri puta nedeljno. Zatim treba da poveća ili dužinu staze, a samim tim i vrijeme treninga do

45

Dobrobit tjelesne aktivnosti dokaz Dobrobit tjelesne aktivnosti dokazTjelesna kondicija Mentalno zdravlje Podiže kardiovaskularnu izdržljivost *** Smanjuje simptome stresa **Podiže mišićnu izdržljivost *** Smanjuje anksiozne simptome **Podiže mišićnu snagu *** Smanjuje depresivne simptome **Snižava udio tjelesne masti *** Potiče pamćenje i učenje ** Podiže raspoloženje i samopoštovanje **Bolesti srca i krvnih žila Mišićno koštani sistem Prevenira koronarnu bolest srca *** Prevenira bolove u leđima *Prevenira infarkt ** Prevenira artritis *Reducira aterosklerozu ** Pomaže u liječenju artritisaPomaže u tretmanu srčanih bolesti ** Jača zglobne strukture i funkcionalnost *Krvni tlak Pomaže u gradnji gustoće kostiju ***Prevenira povišeni krvni tlak *** Prevenira osteoporozu **Smanjuje povišeni krvni tlak *** Pomaže u liječenju osteoporoze **Masnoće u krvi Imunološki sustav Snižava trigiceride ** Podiže cjelokupni imunitet **Snižava ukupni holesterol ** Prevenira prehladu *Povećava HDL-holesterol **

Starenje Šećerna bolest Povećava godine zdravog života **Prevenira dijabetes tipa 2 *** Produžava očekivano trajanje života *Pomaže u liječenju dijabetesa tipa 2 *** Smanjuje mogućnost padova *Pomaže u liječenju dijabetesa tipa 1 * Smanjuje rizik obolijevanja od Alzheimerove

bolesti *

Tjelesna težina Profesionalno zdravlje Prevenira nakupljanje masti *** Povećava produktivnost *Pomaže redukciji tjelesne masti ** Smanjuje kratkotrajna bolovanja *Liječenje pretilosti **

Trudnoća Rak Jača otpornost na trudove *Smanjuje rizik od raka crijeva *** Popravlja držanje tijela i jača leđne mišiće *Smanjuje rizik od raka dojke * Može olakšati porod i ubrzati oporavak *Smanjuje rizik od raka prostate * Brže vraćanje pretporođajne težine *Troškovi u zdravstvu Mortalitet Smanjuje direktne troškove * Smanjene stope mortaliteta u odraslih **Smanjuje bolničke dane * Smanjuje stope prijevremene smrtnosti **Smanjuje broj liječničkih pregleda * Smanjuje korištenje lijekova *

*** Dokazano na velikom broju istraživanja, ** Dokazano na srednjem broju istraživanja * Dokazano na manjem broju istraživanja (Izvor: Thomas D.Q, Kotecki J.E. Physical activity & Health: An Interactive Approach, Second Edition)

Dobrobiti tjelesne aktivnosti za zdravlje su veoma velike i sveobuhvatne

46

najmanje 30 minuta svakodnevno. Kasnije treba da se trudi da tu stazu pređe za kraće vrijeme, a time će se povećati i intezitet treninga ili će nastaviti istim tempom, a povećavaće poste-peno dužinu staze. Kontraindikacije za tjelesnu aktivnost su: angina pektoris, aritmije, maligne hipertenzije, teška anemija, varikozne vene.Vožnja bicikla utiče na razvoj funkcionalnih spo-

sobnosti srčano-žilnog sistema.Vožnja bicikla kao rekreativna aktivnost primjenljiva je za većinu populacije, a posebno je potreba gojaznog čovjeka i djeteta budući da bicikl nosi težinu tijela i nema opterećenja na zglobove.Plivanje se sa medicinskog, a pogotovo orto-pedskog stajališta ubraja u najpogodnije spor-tove. Nema dobnog ograničenja. Plivati može

dijete od rođenja, a starije osobe do smrti. Cirkulatorni sistem je pri plivanju rasterećen, jer se cirkulatorna petlja velikog krvotoka nalazi u vodoravnom položaju, a hidrostatski pritisak na površini tijela djeluje povoljno na venski krvotok. Poznato je da sportovi na vodi i u vodi izuzetno povoljno utiču na organizam, pogotovo oni na otvorenom, te se postižu značajne transformaci-jske promjene kao što su uticaj na antropološki status, vrlo efikasan rad kardiovaskularnog i res-piratornog sistema.Vrste tjelesne aktivnosti mogu se predstaviti i kroz piramidu tjelesne aktivnosti. Slika na dnu prikazuje najlakši i za svakoga prih-vatljiv način tjelesne aktivnosti, od običnog ho-danja, penjanja stepenicama umjesto dizalom i sl. Stepenica dva (odozdo) je za sportaše i amatere puna zdravlja, koji mogu takve vježbe obavljati. To su skijanje, biciklizam, plivanje, ples, tenis, košarka, lakše planinarenje. Treća stepenica prikazuje još zahtjevnije vježbe: golf, dizanje utega, tjelovježbe, vježbe istezanja, kug-lanje, boćanje (igranje balota u Dalmaciji) itd. Na vrhu piramide je upozorenje: sjedeći (seden-tarni) način življenja, opasnost je za očuvanje zdravlja, pogotovo ako takva osoba ne obavlja nijednu tjelesnu aktivnost prikazanu na prve tri stepenice. Svatko bi trebao da bude svjestan da nema važnije stvari u životu od zadovoljenja tzv. bioloških potreba čovjeka-djeteta, u koje se uz kretanje odnosno vježbanje, ubrajaju još i potrebe za kiseonikom, snom, tekućinom i hranom. Tjelesna aktivnost bi trebala biti sastavni dio života kako bi se ostvario cilj: “nije važno samo živjeti, važno je i kako se živi“

Ishrana i zdravljeVa

ša A

pote

ka b

roj 8

„Sjedeći“ način života je osnovna odlika današnjeg načina života, a prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije spada među 10 vodećih uzroka smrti i invalidnosti. 60-80% odraslih osoba u svi-

jetu nisu dovoljno tjelesno aktivne. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako zbog posljedica nedovoljne tjelesne aktivnosti umire

dva miliona ljudi godišnje.

(Izvor: Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Chronic Disease Prevention and Health promotion (2005). Physical activity for everyone: Recommendatons.)

(Piramida tjelesne aktivnosti Jane Nis-trom, Minesota, SAD)

grafikon 1

48

Uvođenje sistema upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000„TUZLAFARM“ d.o.o. TUZLA

Odlukom uprave 2007, godine započeo je proces struktuiranih promjena u firmi „Tu-zlafarm“ d.o.o Tuzla, s ciljem uspostavljanja sistema upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000. koji je ovih dana u pro-cesu certifikacije. Taj dugotrajan i zahtje-van proces koji iziskuje potpuno uključenje menadžmenta i svih ostalih zaposlenika firme, jedini je izlaz ukoliko želimo biti kom-petentna i konkurentna firma sa zadovoljnim korisnicima, jer kvalitet našeg poslovnog pro-cesa, a time i njogovog izlaza određen je kvalitetom upravljanja. Vizija zaposlenika „Tuzlafarm“ d.o.o. je os-tati vodeća veledrogerija na svom području djelovanja u stručnom radu, uz cijene prih-vatljive kupcu. To znači praćenje i primjena, u najvećoj mogućoj mjeri, svjetskih dostignuća kojih je sistem upravljanja kvalitetom prema

normi ISO 9001:2000 prepoznat kao vrlo vrijedno oružje. Uspostava sistema upravljanja kvalitetom u „TuzlaFarm“ d.o.o. započela je inicijal-nim treningom uprave i odlukom o us-postavi sistema, što je bila najvažnija tačka u cjelokupnom procesu. Stvarna podrška menadžmenta firme, njegova uvjerenost u važnost sistema, bila je neophodna prilikom uspostave sistema. Izabran je tim i pred-stavnik uprave, započeo je trening tima, utvrđivanje i objava ciljeva, politike kvaliteta, organizacionog ustrojstva, ključnih funkcija, sistematizacija i opis poslova. Tokom cjelok-upne uspostave sistema upravljanja kvalite-tom, težilo se opstanku „dobre prakse“ tako da su procesi koji su u skladu sa sistemom, a poka zali se uspješnim u svakodnevnom radu, samo opisani. Samo oni neuspostavljeni, od

početka su definisani, kreirani, opisani, a za-tim implementirani u svakodnevni život firme. Tokom rada postigli smo da implementacija sistema teče paralelno sa kreiranjem doku-mentacija i da tzv. ISO – dokumenti postanu dokumenti svakodnevnih aktivnosti. Kako bismo ostvarili strateški cilj „ostati vodeća veledrogerija na svom području“, posvećujemo maksimalnu pažnju potre-bama i očekivanjima korisnika naših usluga. Sa posebnom pažnjom potiče se motivaci-ja, osposobljavanje i timski rad zaposlenih – našeg najvećeg potencijala. Prate se i u najvećoj mjeri primjenjuju svjetske poslovne i stručne novosti, teži se stalnom poboljšanju poslovnih procesa i usluga, otvorenosti pre-ma saradnicima i korisnicima usluga uz prim-jenu poslovnih i ljudskih etičkih normi.

Piše: Vildana Hećimović, Edina Aščić

Uspostavljanje sistema upravljanja kvalitetom dugotrajan je i zahtjevan pro-ces koji iziskuje potpuno uključenje menadžmenta firme i svih njenih zaposlenika. Sama optimizacija radnih procesa i kontrola kvaliteta prizvoda i usluga koje pruža

naša firma, jedan je od osnovnih i veoma bitnih ciljeva kojim težimo.

Info kutakVa

ša A

pote

ka b

roj 8

49

Doktor medicine privatne prakse u sistemu zdravstva Republike Srpske

Udruženje doktora medicine privatne prakse Republike Srpske je utemeljeno prije tri godine radi nepostojanja druge orga-nizacije koja bi se bavila regulisanjem i samo-regulisanjem funkcionisanja privatnog sektora u zdravstvu Republike Srpske. Doktori medi-cine privatne prakse su članovi Komore dok-tora medicine RS, ali jedan od osnovnih cilje-va Komore je zaštita korisnika zdravstvenih usluga kroz razne aktivnosti samoregulisanja. Svjedoci smo da u razvijenijim zemljama Evrope i svijeta u kojima funkcionišu mno-go bolji zdravstveni sistemi, privatni sektor postoji unazad sto i više godina pri čemu je važno naglasiti da je i jako dobro organizo-van u svojim udruženjima.U tim zemljama je prilikom ugovaranja određenih zdravstvenih usluga između davaoca i kupca zdravstvene usluge odavno prestalo biti važno tko je vlas-nik zdravstvene ustanove gdje se ta usluga pruža (država, lokalna zajednica, jedan ili skupina građana i sl.), već se kao najvažniji kriterijumi ističu cijena i kvaliteta zdravstvene usluge koja se nudi na tržištu. Na našim pro-storima, nažalost i dalje je osnovni kriterijum po kojem kupac zdravstvenih usluga dobija „posao“-vlasništvo zdravstvene ustanove pa smo tako svjedoci da bolnice, klinike, po-liklinike, ambulante porodične medicine koje su u vlasništvu države i lokalne zajednice ne samo da dobijaju neograničenu i bezuvjetnu mogućnost pružanja zdravstvenih usluga ,već imaju i razne olakšice kada je u pitanju nabavka opreme i edukacija kadra.

Uvjereni da privatni sektor mora dobiti svoju šansu unutar zdravstenog

sistema Republike Srpske krenuli smo u mu-kotrpan posao osvarivanja tog cilja. Do danas smo organizovali dvije generalne Skupštine Udruženja, radionice, stručne i regionalne sastanke u većim gradovima Republike Srpske sve sa težnjom da senzibiliziramo nadležne institucije i javnost na postojanje legalnog privatnog sektora sa izuzetno kvalitetnom opremom i kadrom kao i problem nelojalne konkurencije iz javnog sektora te pružanja zdravstenih usluga „na crno“. Pokazali smo i dokazali da 10 % od ukupnog zdravstvenog sistema Republike Srpske čini „zdravo i vital-no“ tkivo koje se zove privatni sektor i da je to onaj dio koji je sposoban i spreman preuzeti dio odgovornosti za zdravlje građana Re-publike Srpske. Nikada nismo tražili privilegije koje je javni sektor cijeli prethodni period uživao,već samo tražimo ulazak u zdravst-venim sistem RS pod jednakim uslovima sa javnim sektorom. Smatramo da građani ove zemlje imaju pravo na zdravstenu uslugu koja se temelji i koja je proizvod integracije i raz-vijanja partnerskog odnosa javnog i privat-nog sektora i nikako ne smije biti proizvod proizvoljnog dogovora pojedinaca izvan zdravstvenog sistema. Odgovornost je na nadležnim institucijama prvenstveno Mini-starstva zdravlja i socijalne zaštite RS i Fonda zdravstvenog osiguranja RS da stvore dobar regulatorni i finansijski ambijent za korištenje svih kadrovskih i tehničkih resursa koji stoje na raspolaganju bez obzira da li je u pitanju javni ili privatni sektor.

Danas možemo samo dije-lom biti zadovoljni postignutim jer nismo još

ostvarili cilj kompletne intergracije privatnog sektora u zdravstveni sistem RS. Ali, neke stvari su se ipak pokrenule sa mrtve tačke. Prva privatna ambulanta porodične medicine u Kotor Varoši kao pilot projekat je sklopila ugovor sa Fondom zdravstvenog siguranja RS i prvi rezultati su više nego zadovoljavajući. Nadamo se vrlo skorom potpisivanju ugov-ora sa još jednom privatnom ambulantom porodične medicine. Ovaj proces bi se sig-urno mogao još bolje odvijati kada bi privatni sektor imao barem izjednačeni pristup sa javnim sektorom po pitanju doedukacije iz porodične medicine za ljekare i sestre. Ovdje moramo naglasiti da se privatni sektor u Republici Srpskoj najvećim dijelom sastoji od specijalističkih ambulanti pa nas trenutno najviše zanima proces pripremanja ulaska tog dijela u sistem zdravstvene zaštite. Na nedavnom zvaničnom sastanku sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite RS, prof. dr. Rankom Škrbićem dobili smo informaciju da se planira da i ovaj dio privatnog sektora također bude uključen u zdravstveni sistem RS u smislu ugovaranja konsultativno-specijalističkih pregleda privatnih specijalističkih ambulanti sa timovima porodične medicine pri čemu će biti potrebno da te ambulante pre-thodno sklope ugovor sa Fondom zdravst-venog osiguranja RS. Ministarstvo zdravlja i Udruženje doktora medicine privatne prakse hoće da imaju jasno definisanu privatnu praksu i žele da ona bude ravnopravno uključena u zdravstveni sistem Republike Srp-ske.

Piše: dr.med. Gordana Šukalo,predsjednik Upravnog odbora Udruženje doktora medicine privatne prakse Republike Srpske

SARAJEVO (epssa) - Vijeće mini-stara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, koji predviđa utemeljenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva u BiH. Predviđeno je da sjedište agencije bude u Banja Luci, nadzore laboratorije u Sarajevu, a glavni ured za farmakovigilancu u Mostaru.

Zakon regulira definiciju lijekova i medicinskih sredstava, proizvodnju, ispiti-vanje i promet lijekova i medicinskih sred-stava, nadzor nad lijekovima, medicinskim sredstvima i pravnim osobama koje proiz-vode, ispituju ili obavljaju promet na veliko lijekovima i medicinskim sredstvima.

Bosna i Hercegovina dobija Agenciju za lijekove

50

Prvi međunarodni simpozijum: Globalni plan aktivnosti za zdravlje zdravstvenih radnika (2008-2017) u jugoistočnoj Europi

(Tuzla, 22. i 23. maj 2008. god.)

Info kutakVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Svjetska Zdravstvena Organizacija i Katedra za Medicinu rada Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli u saradnji sa Udruženjem medicine rada Federacije Bosne i Hercegovine organizuju prvi međunarodni simpozijum „Globalni plan aktivnosti za zdravlje zdravstvenih radnika (2008-2017) u jugoistočnoj Europi“, kao dio kontinuirane medicinske edukacije i Kontinuiranog profesionalnog razvoja. Simpozij će se održati u Tuzli 22. i 23. maja, 2008. godine. Svjetska Zdravstvena Organizacija je mišljenja da su zdravstveni radnici vulnerabilna grupa radnika kojoj treba posvetiti posebnu pažnju u Globalnom planu aktivnosti za zdravlje radnika od 2008-2017. godine. Zdravlje radnika može biti ugroženo različitim fakto-rima rizika kao što su infektivni agensi, različite hemi-jske materije, zračenje, faktori rizika za muskuloskele-tna oboljenja, noćni rad, fizičko nasilje i različiti oblici stresa na radu. Zdravstveni radnici, koji su općenito usmjereni na kvalitetu zdravstvene zaštite, ponekad nanose štetu svom zdravlju. Međutim, zdravstveni radnici su često ograničenog znanja o profesion-alnim rizicima, kao i o relevantnim mogućnostima prevencije istih. Konačno, manjak vremena i ljudskih resursa, kao i okvirno nepovoljni finansijski uslovi, često prijete zdravlju i sigurnosti.Morali bi se uvesti specifični programi za zdravlje i sigurnost zdravstvenih radnika. Svjetska zdravstvena Organizacija želi sa članicama jačati kapacitete mini-starstava zdravstva koji će omogućiti provođenje aktivnosti u vezi sa zdravljem radnika, formulisati i implementirati politiku i akcioni plan, te stimulisati in-tersektorsku saradnju. Njene aktivnosti uključuju glo-balnu kampanju u okviru relevantnih međunarodnih zakonskih instrumenata i najnovijih intervencija, kao i imunizaciju zdravstvenih radnika protiv hepatitisa-B i drugih prioriteta usmjerenih na posljedice u vezi s radom. Simpozijum će biti međunarodni forum razmjene znanja i iskustava o profesionalnim faktorima rizika u sektoru zdravstvenih službi. Posebna pažnja će se posvetiti ovom problemu u regionu i zemljama jugoistočne Europe u kojima se bilježe različiti nivoi preventivnih aktivnosti.

Pozvani predavači:Dr.sc. Rokho Kim, NjemačkaProf. dr. sc. Jovanka Karadžinska Bislimovska, Make-donijaProf. dr. sc. Jadranka Mustajbegović, HrvatskaPrim. Marija Zavalić, dr. sc., HrvatskaProf. dr. sc. Petar Bulat, SrbijaDr. Srđan Borjanović, SrbijaDr. Buhara Önal, TurskaDoc. dr. sc. Ljiljana Kezunović, Crna GoraProf. dr. sc. Hajdar Luka, AlbaniaDr. sc. Liliana Rapas, RumuniaProf. dr. sc. Emilia Ivanovich, BugarskaProf. dr. sc. Nurka Pranjić, Bosna i Hercegovina

REGISTRACIJSKI OBRAZAC

Ime i prezime _________________________________________Titula/ zvanje__________________________________________Institucija_____________________________________________Adresa______________________________________________Telefon/ Mobitel_______________________________________E-mail________________________________________________

Činjenice u vezi sa kotizacijom pri registraciji Simpozijuma:

Rana registracija do 30. aprila 2008. Ljekari/ Medicinske sestre 100 KM (50 EUR)Studenti 20 KM (10 EUR)

Poslije 30. aprila 2008. Ljekari/ Medicinske sestre 150 KM (75 EUR)Studenti 40 KM (20 EUR)

Registracija za certificiranu radionicu 1 “Stres i mobing u zdravstvenih radnika”Maksimalan broj učesnika 25. 100 KM (50 EURO)Registracija za radionicu do 5. maja, 2008.

Registracija za certificiranu radionicu 2 “Vodiči upravljanja profesionalnom ekspozicijom HBV, HCV, i HIV i preporuke za profilaksu poslije ekspozicije”Maksimalan broj učesnika 25. 100 KM (50 EURO)Registracija za radionicu do 5.maja, 2008.

Sredstva se mogu uplatiti: Tuzlanska banka d.d. Tuzla, 1321000309122033 sa pozivom na broj (broj štednog računa) 1010 00 0023054; Udruženje medi-cine rada F/BiH sa naznakom za Simpozijum ili Radionicu.Plaćanje u EUR-ima na račun: Deutche Bank ag, Frankfurt/m936272410 na broj: „NLB“Tuzlanska banka d.d Tuzla 1510000006251215- za Simpozijum ili Radionicu.

NAPOMENA: Molim poslati kopiju uplatnice za registraciju za simpozijum ili radionicu u sekretarijat simpozijuma fax: 00387 35 320 601

51

U Bosnalijeku je 14. 2. 2008. godine održana konferencija za novinare na kojoj je Federalni ministar okoliša i turizma uručio

ovoj kompaniji Okolinsku dozvolu

Info kutakVa

ša A

pote

ka b

roj 8

Bosnalijek je prva kompanija, industrijski proizvođač, koja je dobila Okolinsku dozvolu za postojeće pogone i postrojenja, u Federaciji Bosne i Hercegovine. To znači da je Bosnalijek u potpunosti ispoštovao sve zakonske zahtjeve za zaštitu okoliša, te da upravlja svim nusproduk-tima, redovno ih mjeri i kontrolira. Dozvolu, koja je pravosnažna postala 28.1.2008. godine, zvanično je 14. 2. 2008. godine direktoru Bosnalijeka, Edinu Arslanagiću uručio Federalni ministar okoliša i turizma, Nevenko Herceg. Ula-ganje u ovaj važni segment održivog razvoja, u Bosnalijeku je započet prije više od 10 godina. Opredjelivši se za odgovorno poslovanje, Bosnalijek je svoje aktivnosti usmjeravao prema odgovarajućim smjernicama Evropske unije i prije stupanja na snagu Zakona o okolišu u FBiH. Direktor Arslanagić ovom prilikom je istakao da je Bosnalijek odgovoran poslodavac i part-ner građanima, vlastima i široj zajednici:-Od-govornim ponašanjem mi podstičemo i naše partnere u snabdijevanju i distribuciji da slijede visoke okolinske standarde, kao što je to slučaj sa Bosnalijekom, rekao je Arslanagić.

Klinika za dječije bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla, Udruženje pedijatara BiH i Ljekarska komora Tuzlanskog kantona bili su or-ganizatori sedmog stručnog sastanka pedijatara regiona sjeveroistočne BiH pod nazivom »Gen-etski poremećaji u svakodnevnoj pedijatrijskoj

praksi“. Sastanak je održan u subotu, 29. marta 2008. godine u Kongresnoj sali hotela »Tuzla« u Tuzli.

Dobrodošlicu i pozdravnu riječ uputili su u ime organizatora prof. dr. Husref Tahirović, glavni i odgovorni urednik časopisa »Pedijatrija

danas« i dr. Nešad Hotić, direktor Klinike za dječije bolesti. A pedijatri su imali priliku proširiti znanja iz slijedećih tema:Antenatalna dijagnos-tika fetalnih anomalija i hromozomskih abnormal-nosti, Prof. dr. Devleta Balić, Klinika za ginekolog-iju i akušerstvo, Tuzla, BiH; Dijagnostički pristup djetetu s dismorfijom i razvojnim zaostajanjem, Prof. dr. Ingeborg Barišić, Klinika za dječije boles-ti, Zagreb, Hrvatska; Hereditarne podocitopatije, Prof. dr. Radovan Bogdanović, Institut za zaštitu majke i deteta »Dr Vukan Čupić« Beograd, Srbija; Fakomatoze, Prof. dr. Borut Peterlin, Ljubljana, Slovenija; Cistična fibroza: varijabilnost kliničke slike, Doc. dr. Dorian Tješić-Drinković, Klinika za dječije bolesti KBC, Zagreb, Hrvatska; Down sin-drom: program specifične zdravstvene zaštite, Dr. Mensuda Hasanhodžić, mr. med. sci., Klinika za dječije bolesti, Tuzla, BiH.

Tuzlafarm je uzeo učešće kao zastupnik turskog proizvođača lijekova Billim-a, njemačkog proizvođača testova brze dijagnostike gabMed-a, te kompanije ECOLAB koja nudi nenadmašna higijenska rješenja na tržištu institucionalne i bolničke higijene.

Sedmi stručni sastanak pedijatara regiona sjeveroistočne BiH

direktor Edin Arslanagić i ministar Nevenko Herceg