Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za DEVETI razred devetogodinje osnovne kole

9

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1

SADRAJ

1. Nastavni plan ............................................ 3 2. Maternji jezik i knjievnost ..................... 4 - 10 3. Engleski jezik prvi strani jezik ...........12 - 15 4. Engleski jezik drugi strani jezik .........16 - 19 5. Njemaki jezik prvi strani jezik..............20 - 22 6. Njemaki jezik drugi strani jezik ........23 - 25 7. Francuski jezik prvi strani jezik ..........26 - 29 8. Francuski jezik drugi strani jezik ............30 - 32 9. Arapski jezik prvi strani jezik .............33 - 35 10. Arapski jezik drugi strani jezik ...........36 - 39 11. Matematika ........... 40 - 50 12. Fizika .............................................................................................................51 - 57 13. Hemija/kemija ......... ........ 58 - 61 14. Biologija ... 62 - 77 15. Geografija/zemljopis ........ 78 - 83 16. Historija/povijest 84 - 87 17. Tehnika kultura .... 88 - 90 18. Informatika ... ...... 91 - 98 19. Likovna kultura ...... 99 - 111 20. Muzika/glazbena kultura ..... ....112 - 119 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj .......... .....120 - 124 22. Katoliki vjeronauk .................................................................................... 125 - 143 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 144 - 149

2

NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLEREDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/Kemija Biologija Geografija/Zemljopis Historija/Povijest Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika/Glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE Odjeljenska zajednica

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru uenika)

4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 1 2 27 1 1

140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 35 70 945 35 35

3

4

MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOSTPRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIEVNOST

Knjievni tekstovi

1. A.B. imi: Opomena 2. T. Ujevi: Kolajna 3. S.S. Kranjevi: Moj dom 4. V. Nazor: Znaenje rijei 5. O. Davio: Hana (odlomak iz poeme) 6. V. Ili: Ljubavna pria

Knjievno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoraenjestanka u opkoraenju, naglaavanje rijei i ritam Stilska sredstvametafora, inverzija, kontrast; Vrste -refleksivna, aljiva, deskriptivna,

Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u knjievnome tekstu, razumije preneseno znaenje; Prepoznaje osnovna obiljeja opisne, domoljubne i aljive pjesme;

Minimalna postignua Otkriva stilsko-izraajna sredstva u knjievnome tekstu;

Maksimalna postignua Odreuje i razumije stilska sredstva, uporabljuje ih u vlastitome tekstu; Odreuje pokretae radnje, sredstva zaustavljanja radnje;

Prepoznaje osnovno osjeanje u lirskoj pjesmi; Otkriva glavne kompozicijske dijelove knji. Povezuje ritam i teksta; osjeanje u pjesmi;

o donu Nunecu i doni Klari 7. I. Sarajli, Pria o mom prijatelju oblaku 8. M. Dizdar: Zapis o zemlji 9. M. Dizdar, Modra rijeka 10. A.S. Pukin: Elegija 11. A. Sidran: Zato tone Venecija

domoljubna, ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Prepoznaje pokretae fabule i sredstva zaustavljanja; Moe okarakterizirati lik; Prepoznaje glavne znaajke povijesnoga i pustolovnog romana Razumije, zapaa i povezuje sa suvremenom stvarnou psiholokoetike karakteristike lika

Epika Fabula-pokretai fabule, zaustavljanje fabule Lik-psiholoko-etika karakterizacija, Portret-vanjski i 12. E. Mulabdi: Zeleno unutarnji, forme busenje (odlomak) pripovjedanja 13. M. Selimovi. Tvrava Pozicija pripovjedaa (odlomak) u prii 14. M. Jergovi: Rutta novela Tannenbaum(odlomak) 15. I.G. Kovai: Mrak na Pustolovni i povijesni svijetlim stazama romani 16. . Sijari: Hasan sin Husejinov (odlomak) 17. I. B. Singer: Gimpel Pripovijest (dua luda (odlomak) pripovijetka) 18. I. A. Krilov: Magarac i Umjetnika basna slavuj 19. O. Pamuk: Istanbul, grad, uspomene (odlomak) 20. R. Petrovi: Ljudi govore (odlomak) 21. I. Andri: A.G. Mato (esej) 22. M. Krlea, U predveerje 23. B. Nui: Oaloena porodica (odlomak) Granine knjievne vrste: ljetopis, putopis, dnevnik, esej Drama Komedija i historijska drama

Uoava glavne znaajke povijesnoga i pustolovnog romana

Prepoznaje fabulativnu i tematsko idejnu okosnicu djela

Uoava razliite stilske karakteristike basne (fabula, dijalog, moral) Razlikuje knjievne i ekstraknjievne elemente Uoava glavne znaajke drame: dijalog, likovi

Uoava glavne karateristike basne Uoava glavne karakteristike ljetopisa, putopisa, dnevnika, eseja

Uoava razliku izmeu drame i drugih knjievnih 6

24. N. Ibriimovi: Zmaj od Bosne (odlomak) 25. D. Sui: Veliki vezir (odlomak) 26. Prever, Poezija 27. M. Selimovi, Zlatna ptica (odlomak) 28. R. Pavlovi, ista obue 29. Z. Dizdarevi, Majka 30. M.. ati, U aleji 31. Smrt Brae Moria (nar. balada) 32. Narodna romansa (po izboru) 33. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru

vrsta Usmena knjievnost Termini balada i romansa Epsko lirske karakteristike Uoava glavne karakteristike lirske i epsko lirske poezije Prepoznaje usmenoknjievne vrste Uoava glavne karateristike usmene knjievnosti

Programski zahtjevi

RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOPIS ZA IX RAZRED ISHODI UENJA Odgojno obrazovni ciljevi MINIMALNI MAKSIMALNI

7

RJENIK

Rijei iz drugih jezika (tuice, posuenice) argonizmi, vulgarizmi, neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi, dijalektizmi

Razlikovati domae (knjievne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijei Prepoznati frazem i njegova glavna obiljeja Razvijati osjetljivost za ljepotu rijei (izbjegavanje vulgarizma i nepotrebnih tuica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvunosti i mjestu tvorbe Uoiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju

Razlikuje domae i strane rijei Zamjenjuje rijei i izraze zaviajnog govora knjievnim jezikom Tumai poznate frezeme

Prikladno rabi/ upotrebljava ee frazeme

Glas: govorni organi, samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvunosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija, jotacija, palatalizacija, nepostojano a, prelazak l u o, jednaenje suglasnika po zvunosti, jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe, gubljenje suglasnika, refleksi glasa jot (kraenje sloga s dvoglasnikom, duljenje kratkog je, smjenjivanje ije-je-e-i Naglasak (vrste naglaska, mjesto naglaska u naglaenoj rijei) Naglasna cjelina: prenoenje naglaska na proklitiku

Zna podjelu glasova po zvunosti i mjestu tvorbe Uoava glasovne promjene na jednostavnim primjerima

Uoava rijei u kojima je provedeno vie glasovnih promjena

Izgovarati i pisati rijei u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom

U skladu s normom izgovora i pie rijei u kojima se smjenjuju ije/je/e/i

Prepoznati i pravilno rabiti naglaske u govorenju i itanju Postupno odreivati naglasna obiljeja: mjesto, duinu i ton u tipinim rijeima Uoiti razlike izmeu vlastitog i standardnog naglasnog sustava Uoiti naine nastajanja novih rijei

Pravilno ita naglasno oznaene rijei

Biljei naglasak na jednostavnim i estim primjerima

TVORBA RIJEI Sastav rijei: korijen rijei, nastavak Naini tvorbe rijei: izvoenje, prefiksacijom, slaganjem (s Uoava osnovne pojmove i tvorbene naine Stvara nove rijei svim tvorbenim nainima

8

pomou spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba rijei preobrazbom; tvorba rijei kraenjem Tvorba imenica: etnici, mjesne i mislene imenice, uveanice, umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znae slinost, opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Reenica Sronost slaganje rijei u reenici po rodu, broju, padeu i licu Red rijei u reenici Prepoznaje zadanu rije prema tvorbenom modelu

Razlikovati obini, neobiljeeni red rijei od stilski obiljeenog reda rijei

Pravilno rabi nenaglasnice u reenici Razlikuje obini (gramatiki) red rijei od stilski obiljeenog Ralanjuje viestruko sloene reenice na ishodine reenice i odreuje njihov meusoban odnos Pie veliko slovo u skladu s pravopisom

Razumije ulogu razliitog poretka rijei u reenici

Viestruko sloena reenica

Prepoznati obiljeja viestruko sloene reenice Prepoznati i primjenjivati pravopisna naela o pisanju velikog slova u vielanim imenicama

Pravilno sastavlja viestruko sloene reenice u pisanju i govorenju

Pravopis i pravogovor Usustavljivanje znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u vielanim imenicama Reenini i pravopisni znakovi Pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je Pisanje kratica

Uoava vanost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Slui se pravopisom (snalaenje u pravopisnom rjeniku)

Uvjebati pisanje i izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvjebati pisanje i izgovor izvedenica, sloenica, polusloenica

Primjenjuje steena znanja u govoru, itanju i pisanju Pravilno pie i izgovara nijenicu ne uz glagole Pravilno pie i izgovara imenice

Pravilan izgovor i pisanje sloenih priloga

9

Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

te naglaenih rijei s proklitikom i enklitikom

sloenice i imenice kojima je prvi dio rijei strana rije ili strani prefiks aero, audio, auto, foto, kino, radio, video Pravilno pie sloene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom

Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje sloenih zamjenica, zamjenica s prefiksom i brojeva

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA IX RAZRED

Oblici izraavanja Razliitost stilova

Programski sadraj Vrste stilova: knjievnoumjetniki, znanstveni, novinarski, administrativno-poslovni i razgovorni stil

Odgojno obrazovni ciljevi i zadaci Razumjeti potrebu za razliitim stilovima izraavanja u drutvenoj zbilji Razumjeti znaenje i ulogu rijei u razliitim djelatnostima (kultura, novinarstvo, administracija) Upoznati stilska obiljeja zapisnika, zahtjeva i prijave

ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Prepoznaje i razlikuje Zamjeuje obiljeja razliite stilove razliitih stilova

Administrativnoposlovni stil

Zapisnik, zahtjev, prijava

ivotopis, molba, dopis

Razviti vjetinu pisanja ivotopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nunih prilikom upisivanja u kole ili zapoljavanja

Zna to su administrativni obrasci i kako ih popuniti, odnosno kako napisati zahtjev, prijavu i sl. uz popunjen primjerak Zna napisati kratki ivotopis, molbu

Popunjava razliite vrste obrazaca

Uoava obiljeja dopisa i molbe

10

RASPRAVLJANJE Rasprava

Razvijati sposobnost rjeavanja problemskih situacija Razvijati vjetinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uoiti sve elemente rasprave Uoiti obiljeja kritikog prikaza Pisati kritiki prikaz na odabranu temu sluei se biljekama Uoiti obiljeja eseja. Pisati esej o odabranoj temi spajajui pjesniki i znanstveni nain izraavanja Mogunost uvoenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjeaj za humor, smijeh i duhovitost itati i razumjeti tekstove pisane razliitim stilovima

Uoava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izraavajui misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije to je kritika i tko je kritiar Mogunost pisanja prikaza osvrui se na temu i fabulu Mogunost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjeaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humoristinim poredbama, epitetima i perifrazama Pravilno ita i razumije tekstove pisane razliitim stilovima

Razvijena vjetina dokazivanja (argumentiranja)

Prikaz (kritiki prikaz knjige ili filma )

Esej NARACIJA itanje Prianje smijenih dogaaja itanje tekstova pisanih razliitim stilovima: knjievnoumjetniki, znanstveni, novinski, administrativni Izraajno itanje (artikulacija glasova, naglasak, brzina, stanka, jaina, ton, isticanje rijei) Pisanje molbe, zapisnika, prijave Pisanje teksta na raznim obrascima, uplatnicama, priznanicama, telegramima Pisanje rasprave, kritikog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata Pisanje dviju kolskih zadaa

Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo, doivljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza Iznosi svoja zapaanja, osjeaje i misli Uspjeno spaja subjektivno i objektivno dokazujui tezu Jezini nesporazumi i neobine situacije stvaraju humor Koristi ironiju u graenju humora Pravilno ita naglasno oznaene rijei

Pisanje

Osposobljavanje uenika za uporabu razliitih stilova u pisanju

Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obveza

Mogunost snalaenja u svim oblicima izraavanja

11

MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED

Programski zahtjevi Prezentacija bh kinematografijje filmovi sa osvojenim nagradama Dokumentarni film

Odgojno obrazovni zadaci Praenje razvoja bh kinematografije

ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Zaintresiranost uenika za domau Bogatstvo anrova u naoj kinematografiju kinematografiji Prepoznaje filmske rodove: animirani, dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili kazalinom djelu Zna to je kadar i da se spajaju tijekom montiranja filma Razlikuje vrste dokumentarnih filmova

Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uoiti filmska izraajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja

Scenarij-scenarist; knjiga snimanjaredatelj Filmska montaa Mrea (Internet)

Razlikuje scenarij i knjigu snimanja

Uoiti vrste montae (linearna, paralelna i retrospektivna montaa) Osvijestiti mogunost i prednost nalaenja podataka preko Interneta Moe doi do podataka putem Interneta (npr. prikaz lektire na Internetu)

Razumije ulogu montae u stvaranju filmskog djela Mogunost nalaenja podataka preko Interneta, sluenje raunalnim trailicama

LEKTIRA 1. M. Dizdar: Pjesme (izbor) 2. N. Ibriimovi: Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) 3. D. Sui: Nevakat 4. V. ekspir: Romeo i Julija 5. Molijer: Tvrdica 6. R. Bach: Galeb Donatan Livingston 7. S. Kolar: Breza 8. V. Parun: Pjesme (izbor) 9. M. Jergovi: Mama Leone (izbor) 10. I. Andri: Pripovijetke (izbor) 11. V. Popa: Oiju tvojih da nije (izbor pjesama) 12. R. Pavlovi: Pripovijetke (izbor) 13. E. Hemingvej, Starac i more 14. D. imunovi, Duga 12

STRANI JEZIKENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

13

ENGLESKI JEZIKSEDMA GODINA UENJA, 9. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADAU nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike - CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne potrebe. Moe, s izvjesnim naporom, razumjeti samo sutinu izravnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. moe uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje; moe razumjeti niz svakodnevnih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. moe razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik; moe esto zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima iz svakidanjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, pisma, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti). moe nai novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama; moe povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu. esto mora ponovno proitati i koristiti rjenik. Govor Uenik moe razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega vanim temama; moe zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. govori relativno teno, ali su jo uvijek veoma primijetni razliiti tipovi zastajkivanja. izgovara razumljivo, iako je primjetan strani akcenat i pravi greke fonoloke prirode. relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ogranienim brojem idioma. U stanju je koristiti razne jednostavne konstrukcije i neke sloene. u proirenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih greaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Pisanje Uenik je u stanju pismeno opisati uobiajene svakodnevne situacije. zna u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva ili ono to se svakodnevno pie u njegovom okruenju (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke). zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najee veznike. zna napisati najee rijei i konstrukcije, ali pravi mnogo greaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja.

14

15

Nivo 9. razred Osnovna kola 7. godina uenja engleskog jezika

Teme Uenje i kolovanje

Funkcije i vjetine Uenici e moi da:

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE:Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirat e:

Gramatika Uenici e ponavljati i uiti: Imenice: broj, rod i pade (npr. He gave me a letter. He gave a letter to me.) Zamjenice: - Line - Pokazne - Upitne - Prisvojne - Neodreene - Odnosne zamjenice: who, which, that Pridjeve: - Determinatore: lanove: a/an, the, zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodreenu koliinu i broj, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) little, itd. Upitne pridjeve: what, which, whose - Opisne pridjeve, koji se odnose na date teme - Pridjeve i priloge (npr. good well, friendly in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple, Present Continuous, Past Simple, Past Continuous, Present Perfect, Future Tense, Going to forma

Vokabular Uenici e uiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme:

- izraze usmeno ili

pismeno: svoj stav u vezi sa Putovanja datim temama dajui argumente za i protiv Dokolica dopadanje i nedopadanje slaganje i neslaganje Tradicije, -opiu: legende, osobe, predmete, praznovjerja mjesta osjeanja Ljudi i neki dogaaj u dogaaji u prolosti prolosti neki izum, proces - porede ljude i predmete - trae, daju i slijede Okoli uputsva promjene i - postavljaju pitanja i zatita daju odgovore na lina pitanja, kao i pitanja u vezi sa miljenjima Zanimanja / drugih karijere - trae, daju i slijede uputsva (npr. kako se koristi Moja neki ureaj) domovina - piu - prijavu na dati oglas Svijet - krai sastav / opis budunosti - koriste javne usluge (npr. banku, eljeznicu, telefon) - govore/piu o dobrim i loim stranama

Uenje kako treba uiti, osnovni

-davanjem kratkih i neto duih odgovora - uoavanjem ope i posebne informacije - povezivanjemodgovarajuih dijelova

- predvianjem osnovnogsadraja teksta

- popunjavanjempraznina i tabela - pravljenjem biljeaka - rjeavanjem zadatakatano/netano, zadataka viestrukog izbora

b) ITANJE I REAGIRANJE: Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat e: - uoavanjem ope ili posebne informacije - predvianjem sadraja ili sutine teksta - rjeavanjem - zadataka tano/netano - zadataka viestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Uenici e: - uestvovati u:

vokabular, npr. the importance of education, self-assessment, lifelong learning itd; razlike UK, USA, BiH. Razliiti naini putovanja, proireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta, npr. journey, excursion, trip, outing itd. Dokolica, neto proireniji vokabular, npr. film, theatre, TV series, soap operas, reading books, itd. Tradicije, stare legende iz raznih zemalja, osnovni vokabular, npr. Robin Hood, Loch Ness Monster, urbane legende, legende iz naeg vremena i okruenja Ljudi i dogaaji u prolosti, vokabular vezan uz znamenite ljude i dogaaje iz prolosti te izume koji su promijenili svijet, sa osvrtom na BiH, npr. scientific discoveries, the wheel, the telephone itd. Okoli promjene i zatita, osnovni vokabular, npr. air pollution, heat,greenhouse effect, deforestation, exhaust fumes, changes in climate; reduce car traffic, use lead-free gas/petrol, recycling itd. Zanimanja/karijere, osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza, kao to su: set up,

16

neega u okviru date razgovorima, teme debatama i panel diskusijama - vode anketu u vezi sa datom temom, na strukturiranim osnovu ega e diskusijama napisati kratak - igrati po ulogama izvjetaj, lanak ili - izraziti miljenje usmeno izlagati navodei prednosti i - intervjuiu svoga nedostatke neega, u druga, susjeda, okviru date teme poznatu linost itd. - prepriavati priu ili - rade zajedniki na dogaaj rjeavanju nekog - odrati usmenu problema / izradi prezentaciju koja se projekta. zasniva na prethodnom sluanju ili itanju b) PISANJE: Uenici e: - pisati: diktat, kratke poruke, lina pisma, razglednice(aktivnosti koje vodi nastavnik, a koje se zasnivaju na prethodnom itanju, sluanju ili koritenju biljeaka)

- krau priu, radove u kojima se iznosi miljenje - razliite krae opise - popunjavati obrasce i pisati upitnike - praviti postere, raspored sati - praviti biljeke - ispravljati greke self-correction, peercorrection

Present Perfect Continuous (sa for, since) Past Perfect (u reenicama sa after/when/before) - Modalne glagole: have to/not have to, must, mustnt, neednt - Vezne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr. appear upset, seem right, look nice, smell/taste/sound nice) - Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr. begin reading/to read, enjoy walking, want to walk) - Passive Voice, neto opirnije Reenice: - If - reenice (drugi tip) - Vremenske - Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave, zapovijesti, molbe, pitanja) sa uvodnim glagolima say, tell i ask u sadanjem vremenu.

drop out, leave, apply for a job, free lance, give up, attend a training course, read, advert itd. Moja domovina, osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine Svijet budunosti, osnovni vokabular vezan uz predvianja dogaaja i razvoja u budunosti nae planete itd. Pored toga to e neprestano dograivati vokabular, uenici e uiti da koriste: Afikse, koji se odnose na date teme i gramatiku, npr. scholarship, apprenticeship, irregular, indefinite, unpopular, unfair itd. Antonime, koji se odnose na date teme, npr. reliable unreliable, possible impossible, moral immoral itd. Sloenice, koje se odnose na date teme, npr. self-service, self-control itd. Homografe, koji se odnose na date teme, npr. use ( noun) i use (verb); record (noun) i record (verb) itd.

Kolokacije, koje se odnose na date teme, npr. do some revision, take an exam, fail/pass an exam, fill in the application form, go for a first/final interviewPrevodne ekvivalente kljunih rijei i izraza, uz selektivno poreenje sa maternjim jezikom uenika, kao i nekim drugim stranim jezicima.

17

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoe uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje drugih kolskih predmeta u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: - upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog podruja u oblasti kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja u okviru datih tema, - navikavati da se ophode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd., - nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE KAKO SE TREBA UITI: Uenici e uiti da: - budu odgovorni i aktivni kada ue jezik, - koriste razliite radne metode i strategije uenja tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta itd., - nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje, - koriste informacionu tehnologiju kod uenja jezika, - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i , ako je potrebno, mijenjaju metode rada, - koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike. CILJANI NIVO ZNANJA 9. razred 7. godina uenja Nivoi Sluanje i razumijevanje A2.2 Govorenje A2.2 itanje i razumijevanje A2.2 Pisanje A2.2

18

ENGLESKI JEZIKETVRTA GODINA UENJA, 9. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADAU nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Zajednikog evropskog okvira za jezike - CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne; esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu; ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Govor Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija; moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. izgovara bez potekoa neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greeka kod zapoinjanja. izgovara openito dovoljno jasno i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka. Pisanje Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku.

19

Stupanj

Teme

Funkcije i vjetine Uenik e:

Aktivnosti RECEPCIJA:

Gramatika Uenik e uiti ili ponavljati: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamjenice: - Line (pade subjekta i objekta) - Pokazne (this, that, these, those) - Upitne (who, which, what, whose) - Prisvojne (mine, yours) - Neodreene (somebody, anybody, nobody, something) Odnosne zamjenice: who,which,that, whose Pridjeve: - Determinatore, - lanove: a/an, the,zero - prisvojne pridjeve - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose)

Vokabular Uenik e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. Ljudsko tijelo odjea, proireni rjenik za dijelove tijela, odjee i boja, npr. multicoloured leggings, baggy trousers Linost, karakteristike i odrastanje rjenik vezan uz odrastanje: age, height, weight, tall,white, big, health; house and school rules: must/mustnt, should/shouldn't Zabava i slobodne aktivnosti neto proireniji rjenik, npr. favourite sports, games unusual hobbies, I like listening to music itd. Kultura, medijska kultura i sport osnovni rjenik vezan za film i TV, novine/ asopise, npr. drama, documentaries, quiz shows, news, column; rjenik vezan uz poznate kulturnosportske dogaaje

Ljudsko9. razred Osnovna kola tijelo-odjea

- koristiti rjenik i

Linost,karakteristi ke i odrastanje

nauiti voditi svoj vlastiti- uiti i vjebati

a) SLUANJE I REAGIRANJE: Uenik e sluati izgovoreni tekst i reagirati:

fonetski izgovor- opisivati budue

1)

Zabava i4. godina uenja engleskog jezika slobodne aktivnosti

planove- prihvatiti ili odbiti

ponude

Kultura,medijska kultura i sport

- izraavati zahtjeve i

neverbalno, npr.: spajanjem slika i sluanog teksta, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji, davanjem kratkih odgovora na pitanja, popunjavanjem praznina u tekstu / tabela, rjeavnje zadataka viestrukog izbora itd. jednostavnih pitanja, davanjem informacija, ueem u dijalozima / igranjem uloga itd. b) ITANJE I REAGIRANJE:

prijedloge- traiti i davati

2) verbalno, npr.: postavljanjem

savjete - opisivati: ljude i predmete neka raspoloenja i stanja - trenutnu aktivnost - prole radnje - dopadanja, nedopadanja - postavljati pitanja i

Prolost ihistorijski dogaaji

Novac imaterijalni svijet

Uenik e itati kratke tekstove, u sebi ili naglas, i reagirati

1) neverbalno, npr.: spajanjemslika i tekstova, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji, prezentiranjem odreenih dijelova teksta mimikom, dopunjavanjem teksta itd.

Izborzanimanja

odgovarati na njih - traiti i davati informacije

2) verbalno, npr.: postavljanjempitanja i odgovaranjem na pitanja,

20

- sluati oekujui da

uju odreenu informaciju - sluati razne pjesme i prepoznavati stihove -raditi na unapreenju spellinga- pisati kratke poruke i

prepriavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proirenim reenicama, upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/reenicama, reagiranjem na tvrdnje itd. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Uenik e: uestvovati u kratkim jednostavnim dijalozima - pripremati dijaloge prema zadatim elementima - davati vane informacije o sebi i svom okruenju - prepriavati kratke sadraje /govoriti kratke iskaze - sudjelovati u razgovoru o zadanim temama - pjevati pjesme - igrati uloge, jezine igre itd. - recitirati, dramatizirati b) PISANJE:

opise

-

Uenik e:

-

pisati kratke diktate prepisivati reenice i krae tekstove pisati kratke sastave prema datom modelu voeno pisanje dopunjavati nedovrene reenice, tabele krialjke, pjesme itd.

Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema Poreenje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous (potvrdna, odrina, upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna, odrina, upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous za izraavanje budunosti Going to-oblik Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna forma) Izraavanje navika u prolosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can, may,must,have to, should, Present Perfect Simple with just, already,yet,since, for Past Continuous Tense Passive (present i past simple, future) Priloge za mjesto, vrijeme, nain

Prolost i historijski dogaaji rjenik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na dananjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH, Australia -Native Australians, America - Native Americans Novac i materijalni svijet rjenik vezan uz injenice o novcu, money facts, banknote, coins, cheque, shopping, customer itd. Izbor zanimanja Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: - Skraenice - Afikse - Antonime - Sloenice - Kolokacije u vezi sa datim temama.

21

-

konstruirati reenice od niza zadatih rijei

Prijedloge: neto proirenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Reenice: - vremenske reenice (when) - direktni i indirektni govor - izjave, zapovijesti (glagol glavne reenice u prezentu i prolom vremenu)

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ Uenici e takoe uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje drugih kolskih predmeta u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE Uenici e se : - upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog podruja u oblasti kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja u okviru datih tema, - navikavati da se ophode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd., - nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE KAKO SE TREBA UITI Uenici e uiti da: - budu odgovorni i aktivni kada ue jezik, - koriste razliite metode i strategije uenja jezika iz najbolje prakse, - nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje itd., - koriste informacionu tehnologiju kod uenja jezika - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjaju metode rada, - koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike. CILJANI NIVO ZNANJA

22

9. razred 4. godina uenja Nivoi

Sluanje i razumijevanje A2.1

Govorenje A2.1

itanje i razumijevanje A2.1

Pisanje A2.1

23

NJEMAKI JEZIKSEDMA GODINA UENJA, IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne potrebe. Moe s izvjesnim naporom razumjeti samo sutinu izravnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. Uenik moe uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. Moe razumjeti niz obinih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. Moe razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Moe esto zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima iz svakidanjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti). Moe nai novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Moe povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu. esto mora ponovno proitati i koristiti rjenik. Govor Uenik moe razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega vanim temama. Moe zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. Govori relativno teno, ali su jo uvijek veoma primijetni razliiti tipovi zastajkivanja. Izgovor je razumljiv, uprkos primijetnog stranog akcenta i greaka fonoloke prirode. Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ogranienim brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke sloene. U proirenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih greaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Pisanje Uenik je u stanju pismeno opisati najuobiajenije svakodnevne situacije. Zna u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva ili ono to se svakodnevno pie u njegovom okruenju (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke). Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najee veznike. Zna napisati najee rijei i konstrukcije, ali pravi mnogo greaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Znanje o jeziku Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 24

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Uenje i kolovanje Putovanja Prijateljstvo, druenje, konflikti, rjeavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija, legende, praznovjerja Okoli i zatita okolia Izbor zanimanja Moja domovinaVjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa nosaa zvuka i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu - popunjavanjem tabela - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Putovanja: Zamjenice: - Line i prisvojne zamjenice sistematizacija - Upitna zamjenica was fr ein - Neodreene zamjenice alles, einer, keiner, jeder, jemand, was - Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu, akuzativu i dativu te zamjenica das,was (Das, was du gesagt hast...) in den Urlaub fahren, andere Lnder und Leute kennen lernen, Sonne und Meer genieen, die Natur erleben, das Hotelzimmer reservieren, der Reiseprospekt, Klassenfahrt, Jugendherberge, Ankunft, Landschaft, Verkehrsmittel, eine Stadt besichtigen, Stadtrundfahrt ... Druenje, konflikti, rjeavanje problema: miteinader reden, Ratschlge geben, bei Problemen helfen, fr jemanden da sein, auf Kritik reagieren, nett zueinander sein, an andere denken, argumentieren, sich streiten, sich beruhigen... Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme npr. :

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -govoriti o svojim navikama -pronai potrebne informacije u prospektu -opisati mjesto u kojem ive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo - planirati putovanje -argumentirati svoju odluku, nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -rei s kime se najvie drue i zato dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima - voditi razgovor u hotelu, restoranu, na eljeznikoj stanici - priati o dogaajima sa putovanja - imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponaanja i komuniciranja - govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekolokim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zatiti okolia

ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e - itati reenice i krae tekstove - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela. GOVOR

Pridjevi: - Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba, jaka, mjeovita deklinacija) Glagoli: - perfekt jakih glagola - perfekt pomonih glagola

Dokolica

25

-rei koliko svako moe uiniti za zatitu okolia

Uenici e: govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj skici

-

- perfekt glagola sa nenaglaenim prefiksom i glagola na ieren - perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom - glagoli sa prijedlozima - najfrekventniji (einladen zu, sich interessieren fr)..., Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom Prijedlozi sa akuzativom Reenica: Vremenska reenica sa veznicima wenn i als Atributska reenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu Eliptina sporedna reenica sa Wupitnom rijei (Ich wei nicht, wo.) Poredbena reenica: Sie haben einen greren Garten als wir. Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

Computerspiele, Gameboy, Leselust, Telefonieren, Internet, faulenzen... Tradicija, legende, praznovjerja Glcksbringer, Pech haben, Glck haben, das Kleeblatt, der Pilz, der Schornsteinfeger, das Hufeisen...

PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove - rekonstruirati rijei i reenice - dopunjavati izostavljene rijei dijelove reenice ili cijele reenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

Okoli i zatita okolia Wetterbericht, Tageshchsttemperatur,

stark bewlkt, Nebel, Regen, Wolken, die Temperatur steigt auf 10 Grad, Umweltaktionen in der Schule, Abfall, Tierschutz, Mll, Verpackung... Izbor zanimanja Vorteile, Nachteile eines verdienen, Teamarbeit, sammeln, Spa haben, Nebenjobs ...

Jobs, Geld Erfahrungen Traumberuf,

Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

26

NJEMAKI JEZIKETVRTA GODINA UENJA, IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. Moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. Sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Govor Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. Moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija. Moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Izgovara bez potekoa neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. Vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka. Pisanje Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. Zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). Zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija.. Znanje o jeziku Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

27

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. Zemlje njemakog govornog podruja 2. Moja domovina 3. Svakodnevni ivot i slobodno vrijeme 4. Putovanje 5. Prijateljstvo 6. Prva ljubav 7. Sredstva informiranja 8. Praznici i tradicija 9. Izbor zanimanjaFunkcije i sposobnosti Uenici e znati: - planirati putovanje, - odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo, -razumjeti tekst oglasa, prospekta i slino, -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom, -diskutirati pro i kontra, -argumentirati svoju odluku, - predstaviti najboljeg prijatelja, - izraziti osjeanja, - govoriti o svom hobiju, svojim navikama, - neto opisati, porediti sa neim, iskazati miljenje o neem,... - diskutirati o TV-programu, -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazloiti izbor, - opisati medije i njihovu funkciju, - govoriti o omiljenom prazniku, - estitati praznike, - govoriti o svojim eljama vezano za budunost i izbor zanimanja, - nabrojati zemlje njemakog govornog podruja, poznate linosti sa njemakog govornog podruja, - govoriti o svojoj domovini. Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora. Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: -Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: - Sistematizacija linih i prisvojnih zamjenica u nominativu, dativu i akuzativu - Upitna zamjenica was fr ein Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : Svakodnevni ivot: der Alltag, Termine vereinabren, Wochenplan, Verabredungen, Freizeitaktivitten, etwas unternehmen ... Putovanje: in den Urlaub fahren, andere Lnder und Sitten kennen lernen, die Natur erleben, Reiseprospekt, Klassenfahrt, Jugendherberge, Verkehrsmittel, Stadtrundfahrt... Prijateljstvo, prva ljubav: miteinander reden, Ratschlge geben, bei Problemen helfen, gemeinsam etwas unternehmen, sich auf jemanden verlassen, fr jemanden da sein... Sredstva informiranja: Fernsehprogramm, Nachrichten, Werbung, Jugendsendung, Sportreportage, Zeitung, Zeitschrift, Rundfunk, Medien frher und heute, berichten ... Izbor zanimanja: Vorteile, Nachteile eines Jobs, Geld

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e: - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom

-

Pridjevi: Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu

Glagoli: - preterit modalnih glagola - perfekt najfrekventnijih jakih glagola - perfekt glagola sa nenaglaenim prefiksom i glagola na ieren - perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom i akuzativom

28

okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje).

(najei)

Prijedlozi sa akuzativom

verdienen, sammeln, Nebenjobs

Teamarbeit, Spa haben,

Erfahrungen Traumberuf,

...

Reenica: Zavisnosloena reenica sa veznikom dass Vremenska reenica sa veznicima wenn i als Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme.

Praznici i tradicija: Weihnachten, Weihnachtslieder, Ostern, Bajram, Familienfeste, Karneval, Valentinstag, feierlich, gemtlich, ein Fest vorbereiten, Glckwnsche, sich bedanken, ... Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

29

FRANCUSKI JEZIK

SEDMA GODINA UENJA IX razred osnovne kole (2 asa sedmino/tjedno-70 asova godinje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti u potpunosti dostizanju nivoa A2.2. Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i Uenik razumijevanje razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota (line informacije, kupovina, putovanje, kola, profesija, moda ) razumije krae dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog ivota (u restoranu, na ulici, u koli, na poslu, na putovanju) razumije kratke upute, savjete, zadatke razumije osjeanja i stavove govornika itanje i razumijevanje ita i razumije krae tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota ita i pronalazi traene informacije u katalozima, oglasima, turistikim brourama ita i razumije kratke novinske lanke, lina pisma, poruke, estitke, pozivnice, uputstva o upotrebi uestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore izraava lini stav i osjeanja govori o svojim svakodnevnim aktivnostima opisuje i govori o osobama iz blieg okruenja (porodica, prijatelji...) opisuje i uporeuje predmete i osobe u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice pie kratki opis dogaaja, linog iskustva, kratko pismo pie line napomene, podsjetnike, biljeke pie line poruke, estitke, pozivnice, plakate pie kratke upute o upotrebi Na ovom nivou uenja uenik prepoznaje, ponavlja, ui i upotrebljava steena znanja o jeziku. Uenik stie znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

30

Nivo 9.razred

Teme

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -opisati (pismeno i usmeno) -osnovne karakterne i fizike osobine ovjeka -osobenosti odreene profesije -opisati putovanje u prolosti, sadanjosti i budunosti -predmete i njihovu upotrebu -situacije iz datih tema -porediti predmete i ljude -traiti, davati i slijediti savjete -traiti, davati i slijediti uputstva o upotrebi ureaja - priati o prednostima i loim stranama predmeta, poslova i dogaaja u okviru datih tema -govoriti o svom linom stavu u vezi sa

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati: -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama -podvlaenjem tanog odgovora -zaokruivanjem viestrukog izbora -biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija

- Svakodnevni ivot (kuanski Osnovna aparati, kola kvarovi, popravke) 7. godina -Obrazovanje uenja i zanimanja francuskog -Priroda: jezika okoli i zatita -Zemlje francuskog Prvi govornog stupanj podruja osnovnog - Moda znanja -Izlasci -Putovanja - Nove tehnologije: internet

Gramatika Uenici e ponavljati i utvrivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrivanje) -intonacija reenice -vezivanje rijei -specifini fonemi vokali, nazali Imenice - rod i broj imenica -sloene imenice npr. le porte-manteau, la bellesur, larc en ciel, lan -ponavljanje odreenog i neodreenog lana -partitivni lan -izostavljanje lana

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama: -Svakodnevni ivot -les appareils lectromnagers: le rfrigrateur, la cuisinire lectrique, laspirateur, la machine laver la vaisselle / le linge -la fuite deau, de gaz, les pannes dlectricit -tre/tomber en panne rparer, dpanner -les mtiers : le plombier, llectricien, le peintre, le maon. -Obrazovanje i zanimanja -le systme scolaire en France / en Bosnie-Herzgovine -entrer dans le collge, dans le lyce, luniversit -passer / chouer lexamen, le bac -la formation pour devenir / tre mdecin, ingnieur, vtrinaire, journaliste, interprte Priroda i okoli - les termes gographiques et lenvironnement : la pollution de lair, de leau, du sol : les orages, les scheresses, linondation, la destruction de la couche dozone -prserver la nature, les actions cologiques, recycler les dchets -Zemlje francuskog govornog 31

Zamjenice -line zamjenice u funkciji b)ITANJE I subjekta i direktnog i REAGOVANJE : indirektnog objekta Uenici e znati itati i njihovo mjesto u kratke tekstove usebi ili potvrdnoj, odrinoj i naglas i reagovati : upitnoj reenici -rjeavanjem zadataka -pokazne zamjenice viestrukog izbora i -prisvojne zamjenice tanih i netanih tvrdnji -odnosne zamjenice qui, -podvlaenjem traenih que, o, dont informacija Pridjevi

datim temama -pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine, turistike prospekte, plakate Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije

-ispravljanjem pogreaka -dopunjavanjem reenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepriavanjem teksta PRODUKCIJA a)GOVOR: Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama: -govoriti na zadanu temu -prepriavati dogaaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati krae dijaloge -davati i traiti obavijesti i uputstva -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE: Uenici e znati pisati: -line poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma -kratku priu, dogaaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke lanke o

-prisvojni -pokazni -upitni -opisni pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni, odrini i upitni oblik : -prezent -bliski futur -futur I -perfekt glagola na er -perfekt nepravilnih glagola estih u upotrebi: -imperfekt -subonktiv prezenta glagola ne er i glagola avoir, tre i faire -glagolski izrazi: venir de + infinitiv, tre en train de + infinitiv, -pasiv prezenta, perfekta, imperfekta i futura Prilozi -za mjesto -za vrijeme -za koliinu -za nain -komparacija priloga (ponavljanje) -prilozi i priloki izrazi za vrijeme : dabord, la fin, ensuite, enfin, puis - priloke odredbe za mjesto: loin de, prs de,

podruja Le franais dans le monde les continents, les pays / les rgions du monde o on parle franais, La France mtropolitaine et les Domaines et les Terres dOutre Mer les cultures, les traditions, les lgendes -Moda -Les vtements de diffrents styles : classique, moderne, prt-porter, rock, rap.... (le chapeau, la casquette, la veste, la chemise, le pantalon, la jupe, la robe, le Tshirt, le manteau, le/la parka...) -les chaussures, les bottes, les baskets, les sandales -les crateurs de mode, les stylistes, -porter, aller bien, sembler. -les couleurs claires/fonces -les matriaux : coton, laine, jean, cuir -les coiffures modernes -le maquillage -Izlasci -la vie et les sorties des jeunes : aller au caf, la discothque, au club, au concert -samuser bien, danser -sortir ensemble, tre / tomber amoureux de quelquun/une, inviter quelquun/e, rserver et acheter le billet pour 32

kolskom ivotu -popunjavati tabele i jednostavne krialjke -praviti postere, plakate, uputstva

ct de, au milieu de, autour de Prijedlozi , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre.... (ponavljanje)

-se prparer pour la sortie -Putovanja proirivanje vokabulara les moyens de transport : lavion, le train, le TGV, le bateau. Prendre lavion, monter / descendre, composter le billet, -Brojevi rserver et payer par linternet, -Ponavljanje glavnih confirmer / annuler la rservation, brojeva do 1000 dposer / retirer les bagages, -Redni brojevi do 20 les agences de voyage, les pliants touristiques, les guides, -Veznici : et, ou, mais, car les prparatifs pour le voyage : faire / dfaire la valise, la trousse -Reenica hyginique - prosta reenica -Nove tehnologije - internet -sloena reenica -faire sa page / un site personnelle, -uzrona : parce que faire lUne de lcole, dune -vremenska : lorsque, association, pendant que, quand -naviguer sur le rseau, chercher - pogodbena reenica: des informations, acheter par si + prezent internet, les jeux vido, charger de si + imperfekt la musique, des films - reenica u pasivu - neupravni govor u prezentu

33

FRANCUSKI JEZIK ETVRTA GODINA UENJA IX razred osnovne kole (2 asa sedmino 68 asova godinje) U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne, konkretne potrebe. Mogu s izvjesnim naporom, razumjeti samo sutinu izravnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. Mogu razumjeti niz obinih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Mogu esto zahtijevati da im se neto ponovi. itanje i razumijevanje Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti). Mogu povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu. esto moraju ponovo proitati tekst i koristiti rjenik. Govor Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o, za njih, vanim temama. Mogu traiti pomo. Govore relativno teno, ali su jo uvijek veoma primjetni razliiti tipovi zastajkivanja. Izgovor je razumljiv, uprkos primjetnog stranog akcenta i greaka fonoloke prirode. Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom. U proirenoj usmenoj produkciji jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka (npr. glagolska vremena). Pisanje Uenici su u stanju da pismeno opiu najuobiajenije svakodnevne situacije. Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke). Znaju napisati najee rijei i konstrukcije ali i dalje prave mnogo greaka kod pisanja i daju nespretne formulacije. Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, ponavljaju, ue i upotrebljavaju steena znanja o jeziku.

34

Nivo 9.razred Osnovna kola 4. godina uenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja

Teme Druenje i prijateljstv a kola ovjek / dijelovi ljudskogtij ela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine ovjeka -tijelo ovjeka - sportske aktivnosti -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju kolu, aktivnosti u koli, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - priati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama -davati, traiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i nainom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera -govoriti o svom linom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive -opisati situaciju u

Aktivnosti RECEPCIJA a)SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) neverbalno, npr: izvravanjem uputa i nareenja, popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama, podvlaenjem ili zaokruivanjem tanog odgovora, biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija, 2) verbalno, npr: davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrivanjem ili negiranjem tvrdnji b)ITANJE I REAGOVANJE Uenici e znati itati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : 1) neverbalno, npr: rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji, podvlaenjem traenih informacija,

Gramatika Uenici e ponavljati i utvrivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija reenice -vezivanje rijei -specifini fonemi vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatiki - mnoina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom lan -ponavljanje odreenog i neodreenog lana -partitivni lan Zamjenice -line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odrinoj i upitnoj reenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que (de qui, qui) - neodreene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, o, dont Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa slijedeim temama: -Druenje i prijateljstva: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier , sortir ensemble, samuser bien, organiser une fte ; une surprise-partie. -la description du caractre : bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renferm, rleur, discret/indiscret. -kola-proirivanje vokabulara: - le journal dcole ; rapporter des activits lcole, les nouvelles de la vie scolaire -crer les affiches reprsentant le systme scolaire en France et chez nous, prsenter son cole, ses amis, ses professeurs -ovjek / dijelovi ljudskog tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cur,) souffrir, avoir mal , lever le bras, plier les genoux, baisser les paules, marcher, sarrter, se retourner -lhygine du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice

35

prolosti -opisati situaciju u budunosti -uporeivati ljude i predmete -pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije.

ispravljanjem pogreaka, dopunjavanjem reenica itd. 2) verbalno, npr: -odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovravanjem reenica, prepriavanjem teksta itd. PRODUKCIJA a)GOVOR: Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama: - voditi kratke razgovore koristei jednostavne konstrukcije -govoriti na zadanu temu -prepriavati dogaaj -predstavljati predmet ili osobu -davati i traiti obavijesti -glumiti / recitovati -pjevati b)PISANJE: Uenici e znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priu, dijalog, kratki opis , diktate, popunjavati tabele i jednostavne krialjke.

-opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli Potvrdni, odrini i upitni oblik: -prezent ponavljanje pravilnih glagola i uenje osobenosti glagola sa infinitivom na ir, -re, -oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na er -perfekt pomonih glagola i nekih nepravilnih glagola estih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) -imperfekt Prilozi: -tvorba priloga na ment - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs, Prijedlozi (ponavljanje) : , dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Reenica -red rijei u potvrdnoj, upitnoj i odrinoj reenici

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la sant -tre en pleine forme, tre sportif/ive, -les sports collectifs, jouer -les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vlo, -lesprit sportif : savoir gagner/perdre un match -supporter une quipe Mediji -les journaux, les magazines, les quotidiens -la radio, la tl : les missions en direct, les infos, les films, les reportages -les chanes, les pubs -lanimateur/trice, le/la prsentateur/trice les vedettes de tl -Nove tehnologije - le tlphone portable, lordinateur : comment a marche ? -allumer/teindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

36

ARAPSKI

JEZIK

SEDMA GODINA UENJA, IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 68 sati godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava; razumijevanje i potivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti). NIVO: SEDMA GODINA UENJA - IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/ 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika - voenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logikog pamenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi, reenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude - dopunjavanje reenica i kraih tekstova zabavno itanje i pisanje jednostavnih reenica i tekstova 37

-

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je: ponoviti osnovne fraze; line i pokazne zamjenice; komparaciju pridjeva; prijedloge; izraavanje posjedovanja; dual i plural imena; brojeve; enski rod; potpunu i nepotpunu deklinaciju; ime relacije; modalne glagole (elim, volim, mogu); kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj reenici; upotrebu glagola "kna" i njemu slinih relevantnih glagola.Nivo IX razred Osnovna kola 7. godina uenja arapskog jezika Teme - Uenje i kolovanje - Putovanja Prijateljstvo, druenje, konflikti, rjeavanje problema - Prva ljubav - Dokolica - Tradicija, legende, praznovjerja - Okoli i zatita okolia - Izbor zanimanja - Moja domovina Funkcije i sposobnosti Uenici e znati:-govoriti o svojim navikama -pronai potrebne informacije u prospektu - opisati mjesto u kojem ive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo -rei s kime se najvie drue i zato dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima - voditi razgovor u hotelu, restoranu, na eljeznikoj stanici - priati o dogaajima sa putovanja - imenovati probleme -dati savjete - govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja - govoriti o vremenu -govoriti o ekolokim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zatiti okolia Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei i konstrukcije koje su uenici uli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija. 2) verbalno, npr: kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu, - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje uju sa CD-a, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice,

Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj reenici - Proirene glagolske vrste - Nepravilni glagoli - Imperativ - Futur I i II - Jusiv - Konjunktiv - pogodbena reenica - pasiv glagola - particip pasivni - odnosne zamjenice - Uvodne reenine partikule

Vokabular

-Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice -Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje i druge vjebe) - uvjebavati osnovni vokabular -Vokabular treba proirivati u

38

-rei koliko svako moe uiniti za zatitu okolia

-

glumiti..itd., postavljati jednostavna pitanja, povezivati rijei i sintagme osnovnim veznicima.

skladu sa temama koje se obrauju

PISANJE: - uenici prepisuju rijei, reenice i krae tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. - rekonstruiu sintagme i reenice, - dopunjavaju izostavljene rijei, dijelove reenice i cijele reenice, - piu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

39

ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIKETVRTA GODINA UENJA, IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 68 sati godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti). NIVO: ETVRTA GODINA UENJA - IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/ 68 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logikog pamenja - itanje rijei vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude - prepisivanje rijei i kratkih sadraja zabavno - kratki usmeni i pismeni odgovori itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica - dopunjavanje rijei i reenica 40

-

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je: ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatikog enskog roda; line i pokazne zamjenice.Nivo IX razred Osnovna kola 4. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati kolu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voe, povre, brojevi) - Izraavanje vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - Porodica i lanovi porodice (zanimanja) - Opisati (grad, kuu, sobu) Funkcije i vjetine Uenici e znati: - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Nabrojati ogranien broj voa i povra i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izraavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne vezeAktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odn. povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona. ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice, - glumiti..itd. PISANJE: Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput:

GramatikaLine zamjenice (mnoina) Pridjevi Komparacija pridjeva Pravi prijedlozi Genitiv poslije prijedloga Iskazivanje posjedovanja pomou pronominalnih sufiksa (jednina 1. lice mnoine) Genitivna veza Izraavanje glagola imati Dvojina Pravilna mnoina Pokazne zamjenice (oblici koji nisu uraeni) Perfekat Direktni objekat (akuzativ) Brojevi do 100 Redni brojevi do 12

Vokabular -Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice -Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular -Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

41

- popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune), - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd., - samostalno konstruisanje sintagmi, imenskih i glagolskih reenica na osnovu materijala koji je usvojen.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII, VIII I IX RAZREDSavremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (sedma godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i krativnost, favoriziranje interaktivnog i grupnog rada, podsticanje inicijative uenika, obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije, unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata, upotreba savremenih tehnikih sredstava, stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje, analiziranje tekoa u procesu uenja, upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se 42

rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolirano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa.Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu. 43

MATEMATIKA(Devetogodinja osnovna kola 4 asa sedmino, 136 asova godinje) UVOD: Programski sadraj matematike za deveti razred koncipiran je kao logian nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda, utvrdjuje i proiruje do sada steena znanja i vjetine. U prvom dijelu uenici se upoznaju sa odnosima take, prave i ravni. U drugoj temi proiruju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafiki prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. U treoj i etvrtoj temi rjeavaju se linearne jednaine i sistemi linearnih jednaina i osposobljavaju uenici za njihove primjene. Peta tema daje uenicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proraunima vezanim za geometrijska tijela. Nastavni sadraj matematike za deveti razred devetogodinje osnovne kole koncipiran je u pet nastavnih tema: 1. TEMA RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI Razlomljeni racionalni izrazi-pojam, Definisanost, Vrijednosti i osnovne raunske operacije s njima. 44

2. TEMA TAKA, PRAVA I RAVAN Meusobni odnos take i prave. Meusobni odnos take i ravni. Odreenost prave. Odreenost ravni. Meusobni odnos dvije prave. Meusobni odnos prave i ravni. Meusobni odnos dvije ravni. Diedar. 3. TEMA GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. LINEARNA FUNKCIJAPravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje izmeu dvije take. Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Linearna funkcija, eksplicitni i implicitni oblik. Grafik linearne funkcije. Nula i tok linearne funkcije.

4. TEMA LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM. Pojam linearne jednaine. Jednakosti i jednaina.Ekvivalentne jednaine. Grafiko i algebarsko rjeavanje linearnih jednaina sa jednom nepoznatom. Primjena linearnih jednaina sa jednom nepoznatom. Linearne nejednaine- osnovni pojmovi. Ekvivalentne nejednaine. Algebarsko rjeavanje linearnih nejednaina sa konstantnim koeficijentom. 5. TEMA SISTEM LINEARNIH JEDNAINA SA DVIJE NEPOZNATE Pojam linearne jednaine sa dvije nepoznate i njena rjeenja. Grafiki prikaz rjeenja sistema od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Ekvivalentni sistem linearnih jednaina. Rjeavanje sistema od dvije linearnie jednaine sa dvije nepoznate grafikom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata). Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. 6. TEMA GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. Poliedar. Prizma, piramida, valjak (cilindar), kupa (stoac, konus), lopta (kugla). Vrste, elementi, presjeci, mree, povrine i zapremine nekih geometrijskih tijela. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela.

45

PODRUJA ZNANJE

CILJEVISTICANJE ZNANJA - Uvoenje pojma razlomljenih racionalnih izraza, definisanosti i osnovne raunske operacije s njima. - Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (taka, prava, ravan), odreenost prave i ravni, kao i pojmova: paralelne prave, mimoilazne prave, prava paralelna sa ravni, prava normalna na ravan. Usvajanje pojmova: definicija, stav, aksioma i teorema. O meusobnim odnosima take i prave, take i ravni, dvije prave i dvije ravni. - Shvaanje Dekartove ideje, pridruivanje ureenih parova realnih brojeva takama ravni. Usvajanje znaenja nagiba prave i odsjeka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju. Shvaaju jednaine odnosno nejednaine kao uslove izraene algebarskim jezikom koji postoji izmeu poznatih i nepoznatih veliina. Grafikom metodom ilustriraju jednaine koje imaju jedinstveno rjeejne, koje nemaju rjeenje i one jednaine koje imaju beskonano mnogo rjeenja. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima.

OEKIVANI REZULTATI UENIK E ZNATI:

-

-

prepoznati razlomljeni racionalni izraz, nai njegovo definiciono podruje i koristei prethodna znanja iz cijelih racionalnih izraza izvesti osnovne raunske operacije s njima. Da li je prava odreena sa dvije razliite take, a ravan sa tri nekolinearne take. Na modelu kvadra odreivat e meusobni poloaj prave i ravni; znat e sistematski prebrojavati sve prave odreene datim takama koje su paralelne, odnosno koje nisu paralelene sa datom ravni. Prepoznat e na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije, da li su zadane ravni normalne ili nisu; prebrojavat e prave odreene datim takama koje su normalne na datu ravan. Grafiki prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. Ispravit e rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. Transformirat e datu jednainu (nejednainu) u njoj ekvivalentnu jednainu (nejednainu) najprostijeg oblika. Primjenjivat e linearne jednaine i sisteme linearnih jednaina sa dvije nepoznate u rjeavanju raznih problema iz ivota i raznih oblasti nauke (geometrije, fizike, kemije) Izvodit e ope i pojedinane formule za povrinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat e ih u praktinim zadacima

SPOSOBNOSTI I VJETINE

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJETINAFunkcionalno posmatranje i rasuivanje. Razvijanje sposobnosti zavisnosti u razliitim matematikim sadrajima Razvijanje istraivakog duha i osjeaja zadovoljstva poslije rijeenih zadataka Primjenjivanje matematikog znanja na razne probleme iz svog okruenja Sticanje osnovne matematike kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja.

UENIK E MOI:

-

Uoavati funkcionalnu zavisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na razliite naine. Usvojeno matematiko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici. Uspjeno koristiti razne izvore znanja. Pripremati se za samoobrazovanje.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI:

RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUTVENIM VRIJEDNOSTIMARazvijanje smisla za simetriju, harmoniju, preciznost, jasnou. Razvijanje istrajnosti, strpljenja, inicijativnosti, pedantnosti, discipliniranosti, konciznosti u pismenom i usmenom izraavanju. Izgraivanje pozitivnih navika, volje i moralnih vrlina.

UENIK E:-

-

Kritiki prihvatati rezultate svoga rada. Uvaavati razliite stavove. Prepoznavati matematiku kao praktian i koristan predmet.

46

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED(Devetogodinja osnovna kola etiri asa sedmino)SADRAJI1. RAZLOMLJENI RACIONALNI IZRAZI TAKA, PRAVA, RAVAN Meusobni odnos take i prave. Odreenost prave. Meusobni odnos take i ravni. Odreenost ravni. Prava u ravni. Meusobni odnos dvije prave. Meusobni odnos prave i ravni. Nornmala na ravan. Rastojanje take i ravni. Meusobni odnos dvije ravni. Rastojanje izmeu dvije paralelne ravni. Diedar.

ZNANJEPrepoznavaje i osnovne operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima. Prepoznavaju osnovne geometrijske pojmove. Usvajaju osnovne stavove (aksiome) i teoreme o odreenosti prave i ravni. Objanjavaju meusobne odnose taaka, pravih i ravni u prostoru. Usvajaju pojam diedra, ugla diedra i okomitost ravni.

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

2.

Razvijaju razumjevanje i postupnoost u radu uz koritenje prethodnih znanja. Stiu sposobnost prostornog posmatranja i pravilnog uoavanja odnosa geometrijskih elemenata. Razvijaju sposobnost deduktivnog zakljuivanja pri dokazivanju teorema.

Koritenje

prethodnih znanja pri rjeavanju zadataka. Crtanjem razvijaju i poboljaavaju prostorne predstave. Samostalno posmatranje i prouavanje geometrijskih injenica. O stvaranju i razvijanju logikog rasuivanja upotrebom nekih aksioma i teorema.

Samostalno rjeavanjezadataka. Uoavanjem odnosa taaka i pravih, taaka i ravni primjenjuju aksiome u dokazivanju teorema. Surauju sa nastavnikom, daju inicijative, donose zakljuke i stavove geometrije. Usvojena znanja iz ove teme primjenjuju na rjeavanje zadataka.

Ponavlja osnovnih operacija sa razlomcima i uvoenje u operacije sa razlomljenim racionalnim izrazima Ponavlja osnovne geometrijske pojmove i pokazuje ih na modelima. Potpuno formira pojam geometrijskog prostora koristei ogled i posmatranja. Trudi se da nastava bude iva, koristi raznovrsno posmatranje geometrijskih oblika.

3.

GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. LINEARNA FUNKCIJA

Pravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje dvije take. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx.

Detaljno upoznavaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Znaju odrediti take koje odgovaraju datim ureenim parovima i obrnuto. Usvajaju formulu za udaljenost

Razumijevajui ideju koordinatnog sistema u ravni stiu vjetin