16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 SULU FEPUARI 2011 Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414 - website: www.cccs.org.ws IERUSALEMA: Le Aai ua faalogo soo i le upu Shalom O e gasolo e tapua’i pe maimoa i le aai o Ierusalema, e maofa lava latou ma fiafia pe a latou vaai iai. Peitai ina ua aga atu iai Iesu i le vaiaso e sosoo ma lona faasatauroina, ina ua silasila atu o ia i le aai, ona tagi ai lea o ia: “Ana e iloa, o oe lava i lenei lava aso, o mea e manuia ai! A o lenei ua lilo i lau vaai.” - Luka 19: 42. Na silasila atu i le lumanai Iesu ma na iloa ai le faatafunaina o Ierusalema e le malo o Roma i le vai taimi tusa o le selau tausaga talu ona te’a le faasatauroina o Iesu ma lona toe tu manumalo mai nai e ua oti. O Ierusalema na filifilia e le tupu o Tavita e fai ma laumua o lona malo o Isaraelu, tusa ma le 3000 tausaga talu ai. E leai lava se aai i le tala faasolopito o le lalolagi ua ia faalogoina soo le upu Shalom! Manuia! Filemu! Ia ia te oe le manuia! Peace! Ae le taumate foi e leai lava foi se isi aai i le lalolagi ua aupito sili ona faatafunaina pea lava pea lava pea e osofa’iga a ‘autau a nisi o malo ma atunuu malolosi o le lalolagi. Na matua faatafunaina e Papelonia; faapea ai ma le malo o Eleni, faapea ma le malo o Roma, Peresia, Moselemu, malo o Take, Taua Pa’ia a le Au Kerisiano (the Cru- saders), faapea foi ma le malo o Peretania. O nisi o ia malo poo autau, e le faatasi ona latou pu’eina le aai o Ierusalema, ma faatafunaina. O le mea e ofo ai, o le le ‘au faaauau itulae e sosoo ai ALOHA! O le Atua o le Alofa O LE ALOFA e taunuu ai faamoemoega lelei ma le taua e manatu i ai le tagata. O le upu a le fai Salamo: “Aua ne’i ia te i matou, le Alii e, ‘aua ne’i ia te i matou, a ia tuuina atu le viiga i lou suafa, ona o lou alofa ma lou faamaoni.” O upu nei ua fia talatala ai le Matagaluega a Hawaii. Aua o le tausaga 2010 ma ona galuega, o le Atua o Alofa ma le Atua o Faamaoni na ia faatautaia ma le manuia. Ua faataunuuina ai faamoemoega ma fuafuaga uma mo ana tupulaga talavou. O le Aso Sa o le Toetu, aso 4 Aperila, na mafuta ai Autalavou ma A’oga Aso Sa mai Ekalesia e fitu o le Matagaluega. O le Manatu Autu: “Malamalama Moni mo Oe ma A’u: Iesu Keriso, le Alii Toetu(The True Light for you and me: Jesus Christ, The Risen Lord). Na faataali’oli’o ma soosootuli faaauau itulau e 14 O nisi o le Aufaigaluega a le Matagaluega a Hawaii i le Aso Taaloga - Sisigafu’a Bentley F.S., Iosefa Tui F.S., Iosia Evile F.T., Fuaautoa Kesi TKT, Orepa Evile ( faletua o le Toeaina) ma le teine o Niuma Leilua.

O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 SULU FEPUARI 2011Faatonu: Ph. 27881, Cellphone: 7715037 - Main Office: Ph. 24414 - website: www.cccs.org.ws

IERUSALEMA: LeAai ua faalogo sooi le upu Shalom O e gasolo e tapua’i pe maimoa i le aai oIerusalema, e maofa lava latou ma fiafia pea latou vaai iai. Peitai ina ua aga atu iai Iesui le vaiaso e sosoo ma lona faasatauroina,ina ua silasila atu o ia i le aai, ona tagi ai leao ia: “Ana e iloa, o oe lava i lenei lava aso, omea e manuia ai! A o lenei ua lilo i lau vaai.”- Luka 19: 42. Na silasila atu i le lumanaiIesu ma na iloa ai le faatafunaina oIerusalema e le malo o Roma i le vai taimitusa o le selau tausaga talu ona te’a lefaasatauroina o Iesu ma lona toe tumanumalo mai nai e ua oti. O Ierusalema na filifilia e le tupu o Tavita efai ma laumua o lona malo o Isaraelu, tusama le 3000 tausaga talu ai. E leai lava se aai i le tala faasolopito o lelalolagi ua ia faalogoina soo le upu Shalom!Manuia! Filemu! Ia ia te oe le manuia! Peace!Ae le taumate foi e leai lava foi se isi aai i lelalolagi ua aupito sili ona faatafunaina pealava pea lava pea e osofa’iga a ‘autau a nisio malo ma atunuu malolosi o le lalolagi. Na matua faatafunaina e Papelonia;faapea ai ma le malo o Eleni, faapea ma lemalo o Roma, Peresia, Moselemu, malo oTake, Taua Pa’ia a le Au Kerisiano (the Cru-saders), faapea foi ma le malo o Peretania.O nisi o ia malo poo autau, e le faatasi onalatou pu’eina le aai o Ierusalema, mafaatafunaina. O le mea e ofo ai, o le le ‘au faaauau itulae e sosoo ai

ALOHA! O le Atua o le Alofa

O LE ALOFA e taunuu aifaamoemoega lelei ma le taua emanatu i ai le tagata. O le upu a le fai Salamo: “Auane’i ia te i matou, le Alii e, ‘auane’i ia te i matou, a ia tuuina atule viiga i lou suafa, ona o lou alofama lou faamaoni.” O upu nei ua fia talatala ai leMatagaluega a Hawaii. Aua o letausaga 2010 ma ona galuega, o leAtua o Alofa ma le Atua o Faamaonina ia faatautaia ma le manuia. Ua

faataunuuina ai faamoemoega mafuafuaga uma mo ana tupulagatalavou. O le Aso Sa o le Toetu, aso 4Aperila, na mafuta ai Autalavou maA’oga Aso Sa mai Ekalesia e fitu ole Matagaluega. O le Manatu Autu:“Malamalama Moni mo Oe maA’u: Iesu Keriso, le Alii Toetu”(The True Light for you and me:Jesus Christ, The Risen Lord). Na faataali’oli’o ma soosootuli faaauau itulau e 14

O nisi o le Aufaigaluega a le Matagaluega a Hawaii i le Aso Taaloga- Sisigafu’a Bentley F.S., Iosefa Tui F.S., Iosia Evile F.T., Fuaautoa Kesi

TKT, Orepa Evile ( faletua o le Toeaina) ma le teine o Niuma Leilua.

Page 2: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

2. O LE SULU SAMOA Fepuari 2011

O LE LAUGATusi Faitau: Efeso 5:21-33MATUA: f29-30: “Aua e leailava se tasi e ita i lona lava tino,ae peitai na te fafaga ma tausiatu iai, faapei o Keriso foi onatausi i le Ekalesia, aua o itu lavai tatou o lona tino.”

AUTU: IA FAI MA EKALESIAMALOLOINA E fia muai ofo alofa ma faatalofaatu i le mamalu o le ‘au faitau SuluSamoa, tainane ou paia e le popo,ma ou pa e le solo le Ekalesia e.Malo le folau. Taofi o lena ua tuu ile tai le vaatele, ma uafaataumuaava nei lo ta sa, aua peauma ‘auma fatioo o le moana, o le atatou fetaia’i i lenei foi tausaga. A o nai fesili faatupu manatue faatatau i le autu ua filifilia, lea sou silafia? O a mai lauEkalesia EFKS i nei aso? Omaloloina ea? Pe le o tau aafia ini gasegase faigata? Ai lava, etofu tatou ma le tali i na fesili.Vave manatua lea i le loto,lapataiga masani ua leva ma autupulaga a le Ofisa o le SoifuaMaloloina fai mai: E lelei lepuipuia, nai lo le tau togafitia.A faalogoina loa sina vaega o letino ua tiga, ia vave ona vaai sefomai. E le itiiti le taua o nai iafautuaga, aemaise lava, iamautinoa ai, o loo soifua ma olamaloloina pea le tagata. O sina upu i le aposetolo oPaulo ma lana tusi i le Ekalesia iEfeso. E iai se tasi taofi, e ui lavai nisi aulotu ma Ekalesia nafaatuina e Paulo, ae peiseai, oEfeso a le aulotu sa aupito teleai aso o le aposetolo, molimaule tusitala o Galuega, e tolutausaga na nonofo ai Paulo male au tala’i i Efeso. E lei soonafaaumiumi vale aso o leneimafutaga; o le itu mautinoa, etele aoaoga lelei toe taua na ta’uatu ma lauga atu e Paulo i tagatao Efeso. Ae sili foi ona sili mea aogana aoaoina, ma maua mai ai e Pauloma lana au malaga, i aga ma uiga

ma amioga a tagata o lea aai tele iAsia itiiti. O Efeso, sa iloga o se nuuifo i tupua; popoto e fai togafitifaataulaitu; sa faasilisili i manatu ole toatele le tapuaiga i le atua fafineo Tiana. O loo taua e tusitala oGaluega, e lei faigofie ia Paulo,aemaise lagona o toeaina oEfeso, i le taimi o le taumavaega,o le a toe foi ma taliu Paulo male au malaga i Ierusalema, uafaaiuiu le malaga faamisionarelona lua. Ua lava a ma totoe iafoliga, tatou te iloa tino ai, etulaga ese le mamae ma lemafana o le mafutaga a Pauloma Efeso. Ma, o le Ekalesia/aulotu foi i Efeso, i le taimi sa iaiPaulo, o se aulotu malosi, ua olama ua maloloina. A o le tala uatatou maua, na o le u mai a opapatua o Paulo ma le ‘autala’i,lofia loa Efeso i aoaoga ‘ese, le‘au faaleaga mea, ae silimusa a iaoao o le Lotu Iutaia. O loo talia pea faalauaitele, ao iai Paulo i Roma, faatalitali lonafaamasinoga, taimi tonu lea natusi ai lana tusi ia Efeso. O sefaamafanafanaga ma se faala’ei’au,o se faalototele i le Au Kerisiano,seia tautuana Keriso ma le Tala Lelei. O le vaega sa faitauina, o leMataupu Silisili loloto lea faa-Paulo, i le mafutaga a Keriso malana Ekalesia. O Keriso lava ia -o le Ao, a o le Ekalesia, o lona

tino vaaia lea i le lalolagi. Soose mea o iai le Ekalesia, emautinoa lava e auai Keriso. Oloo aumaia e Paulo le ata o seulugalii ua mae’a faapaiaina. Uamatua talitonu faamaoni le tasii le moni o le alofa o le isi. Faimai lana upu, ua fai nei mamatua: “E leai se tasi e ita i lonalava tino, ae peitai na te fafagama tausi atu iai, faapei o Kerisofoi ona tausi i le Ekalesia, aua oitu lava tatou o lona tino”. O le Ekalesia maloloina i lefaitau a Paulo, o le Ekalesia, e leita fua le tasi i le isi, petaulamalama le tasi i lona uso.Ae taufai fetausia’i i le ALOFAma galulue felagolagoma’i mafefaatuatuaa’i. Le auuso pele, pei a ona muaifai atu, o a mai lau Ekalesia, lauaulotu i nei aso? O maloloinaea? Poo taua’imisa? Lea uafagua i tatou i lenei feau.Manatua, o Keriso lava na fetalaiia Peteru: “E te atiae la’u Ekalesiai luga o lenei papa. O le a lea?O le faatuatuaga mautu, o Iesuo le Keriso, o le Alii ma le Faaolae toatasi. O ia ua tatou ola ai. Emaloloina ma gasolo manuiapea le Ekalesia, nei ma a taeao,pe a na o Keriso e taitaiina.AMENE. Elama F. Alao F.S. EFKS Newcastle Niu Sauelese

IERUSALEMA: LeAai ua faalogo sooi le upu Shalommaua lava e lenei aai o se manuia, peace, a oia o le eleele na fanau mai ai tapuaiga (reli-gions) tetele e tolu: Lotu Iutaia; LotuKerisiano; Lotu Isalama. O lotu uma e tupugamai ia Aperaamo. O le lotu Iutaia ma le lotuKerisiano la te taufai faaaogaina le FeagaigaTuai o le Tusi Paia, ae na o le lotu Kerisiano efaaaogaina le Feagaiga Fou. O le isi mea eofo ai, o le Perenise o le Manuia (the Princeof Peace), na faasatauro ai i le aai lea! E oomai lava i nei ona po, o loo fetaua’i ai lava

nisi o ia tapuaiga e tolu i le aai o Ierusalema,ma alalaga i le upu Shalom! Shalom! Ae le omaua lava se Shalom! E le o maua lava semanuia tumau o le aai o Ierusalema. Le aai na momoo le tupu o Tavita i le fia inui se vai mai le vaipuna o i ona faitotoa uasiosioina e le ‘au Filisitia. Le aai na fetagisi faasaga iai le ‘au tafea inuu ese ma alalaga: Ierusalema e, afai e galooe ia te au, ia galo lava i lo’u lima taumatau;afai ou te le manatua oe, ia pipii a’e lo’ulaulaufaiva i lo’u gutu, pe a le faasili Ieusalemai mea uma ou te fiafia iai. Ae tatou te tatalo pea ina ia alofa mai leAtua, mo se manuia ma se filemu oIerusalema, ma Sasa’e Tutotonu, ma lelalolagi atoa.

Page 3: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

O LE SULU SAMOA Fepuari 2011 3.

FAIGALOTU AFIAFI O ASO SATV ONE 2011

ASO SUAFA NU’U MATAGALUEGA16.01.11 TALOSAGA HITILĀ FS Siutu Faasaleleaga30.01.11 LEAUMA FALETOESE FS Falealupo-uta Ituotane20.02.11 FALEMALU AIAVAO FS Fausaga Falealili i Sisifo06.03.11 SUAFA’I PĀTŪ FT Lepā Falealili i Sasa’e03.04.11 LAVILAVI S. LAVILAVI FS Letogo Apia i Sasa’e15.05.11 IERUSALEMA FOU, EFKS AMERIKA SAMOA05.06.11 LAUAMA FONOTAGA FS Matautu-uta Aana03.07.11 IOANE PETAIA FS Vaoala Apia31.07.11 PELETI SOLOMONA FS Lotopa Faleata21.08.11 MUTA PAPALII FS Lepale Malua04.09.11 UILI KONELIO FS Faala Faasaleleaga09.10.11 MALUA THEOLOGICAL COLLEGE06.11.11 TANIELU APINERU FS Safotu Ituotane04.12.11 HARIMA MAMEA FS Musumusu Apia i Sasa’e25.12.11 IEREMIA SAUFOI FS Faleū Aana

LOTU AFIAFI O LE VAIASOTV ONE 2011

ASO SUAFA NU’U MATAGALUEGA17-19.01.11 LANESELOTA OPETAIA FS Fagafau Faasaleleaga20-22.01.11 PULEMAU SEVE FS Foalalo Faasaleleaga31-02.02.11 PEPA TAAVAO FS Auala Ituotane03-05.02.11 AMUIA TAVAGA FT Papa Ituotane21-23.02.11 FEATA PERELINI FS Lotofaga Falealili i Sisifo24-26.02.11 TUIA PESETĀ FS Siumu Falealili i Sisifo07-09.03.11 FA’ASALAFA ALAOVAE FS Matatufu Falealili i Sasa’e10-12.03.11 UAEA ISARAELU FS Saleapaga Falealili i Sasa’e04-06.04.11 AILA PATEA FS Luatuanuu Apia i Sasa’e07-09.04.11 LAUINA VUI FT Leusoalii Apia i Sasa’e16-21.05.11 IERUSALEMA FOU, EFKS AMERIKA SAMOA06-08.06.11 RUPERAKE PETAIA FS Gagaifo-Uta Aana09-11.06.11 I’AEVA AMITAI FS Safa’ato’a-tai Aana04-06.07.11 UTUFUA NASERI FS Apia Apia07-09.07.11 ETEUATI REUPENA Tanugamanono Apia01-03.08.11 TAVITA ANESONE FT Alafua Faleata04-06.08.11 APISALOMA TAELEIPU FS Aleisa i Sasa’e Faleata22-21.08.11 TAVITA PULU FS Togo Malua25-27.08.11 UTA MUAULU FS Fasitoo-Uta Malua05-07.09.11 FAAMANUIA FAAALIGA FS Papa Faasaleleaga08-10.09.11 MOSE TANIELU FS Puleia Faasaleleaga10-15.10.11 MALUA THEOLOGICAL COLLEGE07-09.11.11 MANI NEPO FS Fatuvalu Ituotane10-12.11.11 ALESANA AFAMASAGA FS Lefagaoalii Ituotane05-07.12.11 ALIIMAU TOIAIVAO FS Samamea Apia i Sasa’e08-10.12.11 OLIKENA TANIELU FS Lona Apia i Sasa’e26-28.12.11 TEPATASI TUALA FS Apolima-Tai Aana29-31.12.11 TAISE T. IOAPO FT Satuimalufilufi Aana

Page 4: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

4. O LE SULU SAMOA Fepuari 2011

LOTU TAEAO O LE VAIASORADIO ONE 2011

ASO SUAFA NU’U MATAGALUEGA17-19.01.11 SIMALU KOVATI FS Taga Faasaleleaga20-23.01.11 APELU SEMU FS Fogatuli Faasaleleaga31-02.02.11 ALBERT FAATA’ITA’I FS Tufutafoe Ituotane03-06.02.11 NAMAIA KOFE FS Vaotupua Ituotane21-23.02.11 FALEFĀ MATATIA FS Sataoa Falealili i Sisio24-27.02.11 IAKINA ALEFAIO FS Saanapu-Tai Falealili i Sisifo07-09.03.11 MALO AFIA FS Aufaga Falealili i Sasa’e10-13.03.11 IOSEFA UILELEA FS Lotofaga Falealili i Sasa’e04-06.04.11 SEPI GAFA FS Solosolo Apia i Sasa’e07-10.04.11 PITA TOLEAFOA FS Laulii Apia i Sasa’e16-22.05.11 IERUSALEMA FOU, EFKS AMERIKA SAMOA06-08.06.11 ESAROMA FATILUA FS Matautu & Gagaifo-Tai Aana09-12.06.11 MOTUGA MATAGI FS Tanumalala Aana04-06.07.11 AUVAA PESETA FS Leufisa Apia07-10.07.11 FAASALAFA VITAOA FS Vailima Apia01-03.08.11 ESEKIA PENEUETA FS Lepea Faleata04-07.08.11 AMOSA REUPENA FS Vaimoso Faleata22-24.08.11 AVEA VAGANĀ FS Saleimoa Malua25-28.08.11 ISAAKO VIKI FS Levi Malua05-07.09.11 FAALETONU TUA FS Maota Faasaleleaga08-11.09.11 SIAOSI LELEIMALEFAGA FS Vailoa Faasaleleaga10-16.10.11 MALUA THEOLOGICAL COLLEGE07-09.11.11 VAUELI SANERIVI FS Faletagaloa Ituotane10-13.11.11 LAUITIITI VAEGA FS Matavai Ituotane05-07.12.11 TAPUNI MAULOLO FS Taelefaga Apia i Sasa’e08-11.12.11 IETI TOFAEONO FS Sauano Apia i Sasa’e26-28.12.11 TAUAPAI TUFI FS Lalovi Aana29-01.01.12 NAPOLEONE VAIASO FS Manono Aana

FAIGALOTU AFIAFI O ASO SATV 3 2011

ASO SUAFA NU’U MATAGALUEGA16.01.11 OPAPO O.SOANAI FS Siufaga/Falelatai Aana06.03.11 SAMUELU L. SAMUELU FS Saoluafata Apia i Sasa’e01.05.11 KERISIANO SOTI FT Sogi Apia05.06.11 FA’AU’UGA MATA’UTIA FS Tulaele Faleata03.07.11 TIPENI SOLOMONA FS Malie Malua04.09.11 LEASO TUPA’I FT Gautavai Faasaleleaga23.10.11 I.PANAPA TO’O FS Sasina Ituotane25.12.11 IOSEFA UILELEA FS Lotofaga Falealili i Sasa’e

SAUNIGA LOTUFONO TELE 2011

LOTU TALOSAGA AU TOEAINA: Asotasi Gu Time FT Apia i Sasa’e

LOTU AU TAUMAFAI: Fuamaila Soa Jnr. FS Hawaii

Page 5: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

O LE SULU SAMOA Fepuari 2011 5.

LOTU NUU ESE: Fa’avae Sa’ena FS Apia

LOTU AU LEOLEO: Misipalauni Fa’atau FS Faleata

SAUNIGA O LE FA’AU’UGA:TA’ITA’I: Isaia P. Tiatia FT Falealili i Sasa’eFAITAU TUSI PAIA: Iosua Leapai FT ItuotaneTATALO: Iosia Evile FT HawaiiOFOINA ATU O A’OA’O: Tautiaga Senara FT Failautusi

FA’AE’ELIMA: Ioritana L. Tanielu FT Taitaifono.Apelu Amosa FT VitoriaIsaia P. Tiatia FT Falealili i Sasa’ePopo Su’a FT Niu Sila i SauteTavita Taulealo FT ManukauKerita Reupena FT Kuiniselani

LOTU MO TUPULAGA: Pouniu Faamausili FT Aukilani

LOTU O LE ASO SA:TAEAO – Iupeli Ioritana L. Tanielu FT Aukilani

Maota o Tinā: Poka Maua FT Aana

AFIAFI – Iupeli Faasavala Leilua FS Faasaleleaga Maota o Tinā: Iakopo Poufā Pesaleli FS Vitoria

LAUGA I LE FONO TELEFale o Tina - Malua - Aso Sa - 16.05.2010

Saunia e Fiatepa Faaee F.S.Mg. Aukilani - EFKS - North Shore

Tusi Paia: Isaia 1: 10-17 1 Korinito 11: 23-25Matua: 1 Korinito 12:27 “A o outou,o le tino o Keriso outou, ma itutinotaitasi.”Autu: O i tatou o le tino o Keriso. Ole Ekalesia, o le tino o Keriso. E le fou i la outou faafofoga ma latatou faalogo lenei matua. Ae peitaiua manatu pea tatou te toe asiasi i ai ilenei Fono Tele, e fai ma faamanatu ilo tatou valaauina faale-Ekalesia. Aele gata i lea, ona o lo tatou natura faale-tagata, lea e mafua ai ona a oo inamasani le faalogo i se mataupu, onafaasolo atu foi lea ina faaitiitia lona tauai o tatou loto. A o outou, o le tino o Keriso outou. O se matupalapala tele lea ua toinamai mo i tatou. O se faaaloalo

maualuga ma se faaeaea faatupu leneiua ma’au i ai le Alo o le Atua Silisiliesemo le fanau a tagata, ina ua valaauinai tatou e fai mona tino paia i le lalolagi.A manatu i lo tatou faatauvaa ma le leauga, o ai na manatu o le a faapea onasii le fale o Asomua i luga o le mauga?Pei foi ona fai mai le Salamo: “Se a eale tagata e te manatu mai ai ia te ia?Ma le atalii o le tagata e te asiasi maiai ia te ia? Aua ua e faamaulalo aneteisi o ia i agelu.” Lagona foi ia o le faatauvaa nafaapea ane ai Tavita, ina ua folafola ele Atua o le a faatumauina le nofoalii oIsaraelu i lona aiga, fai mai lana upu:“Lo’u Alii e le Atua, o ai ea a’u nei? Oai foi lo’u aiga, ina ua e faaoo mai iailau afioga? O le lagona maulalo lea tatou te

maofa ai ma le agaga faafetai tele, i leuiga ese o le finagalo alofa o lo tatouAlii. Aua e ui i lo tatou faatauvaa ma le‘augavale, e ui i lo tatou ola agasalama le toilalo, a o lea ua taoto maninolo tatou faalupega - O LE TINO OKERISO. A o ai ea i tatou? Ua faagaeetia ai foi le loto ma lemafaufau, pe a manatu ane e ui i so’uvalea, e ui foi i sou le agavaa, a o leneiua avea i ta’ua ma ITU-TINO o lonatino paia. A o ai ea i ta’ua? O le mea lea, ia vivii a’e lenei FonoTele i luma o le Atua, ia vivii a’e leEkalesia Faapotopotoga Kerisianouma i le Atua, ona o lona faaaogaina oi tatou i le atiina’e o lana Ekalesia, letino o Keriso, i Samoa nei ma atunuu ifafo. Le Atua faafetai. Le Atua faamalo.O lau pule lea. A o le a se uiga o lenei valaauina moi tatou? (NT) O le ata o le TINO e fai ma foliga efaamatalaina ai le mafutaga a le Alii malana Ekalesia, o le mafaufauga faapitoalava lea i le Aposetolo o Paulo. Na ia faaauau itulau e 7

Page 6: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

6. O LE SULU SAMOA Fepuari 2011

Mafutaga Faafouina Faifeau ma A’oa’o TausinuuAokuso 2009 - Malua

Suesuega Faaneionapo i Aoaoga Kerisiano(Contemporary Research in Christian Education}

(i) Cf Warren S. Benson, “Philosophical Foundations of Christian Education,” in Introducing Christian Edu-cation, Foundations for the Twenty-First Century (ed. M.J. Anthony; Grand Rapids; Baker Academic, 2001),26-34. Christian Education can be defined as “the deliberate, systematic, and sustained divine and humaneffort to share or appropriate the knowledge, values, attitudes, skills, sensitivities, and behaviours that com-prise or are consistent with the Christian faith, it fosters the change, renewal, and reformation of persons,groups, and structures by the Holy Spirit to conform to the revealed will of God as expressed in the Old andNew Testaments and pre-eminently in the person of Jesus Christ, as well as any outocomes of that effort.”(ii) E ui ona tusia lenei suesuega i le tausaga e 1974, ae oloo faaaogaina pea o nei mafaufauga i le toatele o ilatou ua faapitoa lo latou auaunaga mo Aoaoga Kerisiano (Christian Education), i le Ekalesia Kerisiano i lelalolagi i le taimi nei.

Faatomuaga: E iai le talitonuga ua loa ma silafia e leneimafutaga, le faauigaina o upu nei ua tauao Aoaoga Kerisiano. Aua foi o se tasi leneio matafaioi taua o soo se faifeau lava, isoo se alalafaga - o le aoaoina o AoaogaKerisiano mo tagata lolotu. O le laugainao le Upu a le Atua, o le faatinoina oSakarameta, o le faatinoina foi o Aoga AsoSa, o Autalavou, o le au sailiili - o AoaogaKerisiano uma nei mo le tagata faatuatua. O le faatinoina o Lotu Au Taumafai, o LotuAu Leoleo, o lotu mo maliu, faaipoipoga,ma le tele o isi lotu - o Aoaoga Kerisianofoi nei faatinoga. E leai la se manatu o le atoe laga se faamatalaga auiliili mo AoaogaKerisano. A o se faamatalaga taatele moAoaoga Kerisiano mai nisi o le au suesue,ua faapitoa lo latou tomai i lea auaunaga ole Ekalesia Kerisiano, ma ua faaaogaina ele matou matagaluega mo lenei pepa, o lootaua i lalo(i). O le faamamafa o leafaamatalaga, o le faasoa atu lea o i latouua aoaoina Aoaoga Kerisiano (Christianeducators) o talitonuga, o mafaufauga, ole taua, o naunautaiga, ma tu ma aga o letagata Kerisiano ua o gatasi ma le tatoufaatuatuaga-Kerisiano (Christian faith). Emanaomia ai le faafouina o le tagata lotu,o le aulotu, faapea ma le Ekalesia e leAgaga Paia, ina ia nofo malamalama matapena ai le tagata faatuatua mo le Malo ole Atua. O se fesili e tupuga mai lea faamatalagao Aoaoga Kerisiano, ma ua fai foi lea fesilima ta’iala o lenei pepa e faapea: Efaapefea ona avea o Aoaoga Kerisiano ilenei vaitau, ma auala e faafouina ai, pelu’itauina ai le tagata faatuatua (faapea male tagata e le faatuatua i le Atua) ina iatuputupu a’e le ola faaleagaga o le tagatalotu, o le aulotu, ma le Ekalesia? I le taumafai e saili ni tali mo le fesili e pei

ona taua, o le a vaevaeina lenei pepa i nivaega se tolu: 1. O le tuputupua’e o itu eseese o letagata (Human Development Theories) -faa-lagona (emotional), o le mafaufau lelei(moral), ma le faatuatua (faith); 2. O Mafaufauga Tuuavanoa (CriticalOpenness); 3. O aoaoga e faatauaina ai le auai o letagata (Participatory Learning Theory).

SUESUEGA AGAI I LE TUPUTUPUA’EO LE TAGATA(Emotional Development) O le manatu o lea suesuega, e faatataulea i se finauga i le va o lagona o le tagata,i lona tuputupua’e - poo le faapea, a growthcrisis of the healthy personality. E valu nivaega ua mafai ona faatulagaina ai finauganei o lagona, e pei ona feagai ma le tagata.E eseese tausaga o nei vaega e valu, mao le tuputupua’e o le tagata, ua faapea onafaasolo atu i le isi vaega tusa ma le faa-lagona o le tagata(3).

1. Trust vs Mistrust - mai le faato’a fanaumai, e oo i le tasi le tausaga. O le taimi leai le tamaitiiti ua amata ona ia iloa lona tinafaapea lona tama, aemaise i taimi ua tagiai i le fia’ai. E le o faatauaina i le tamaitiitile tele o le meaai (suasusu) e maua mailona tina, ae sili atu ona taua mo ia o le tagimai, ae amanaia e matua. Ua amata aiona ia faatuatuaina (pe le faatuatuaina foi)ona matua, aemaise lava lona tina. A tagimai i se mea o manaomia, e tali atu onamatua (tina).2. Autonomy vs Shame and Doubt -mai le 2, agai i le 3 tausaga. O le saolotogae fai lona mana’o, e tuufaafeagai ma lefaalotolotolua o lona mafaufau. O maso ole tamaitiiti ua amata ona tuputupua’e (rapidmuscular development), ma ua amata foi

ona tautalatala (verbalisation). O le taimiua faapea ai le tamaitiiti, atonu e fai lava eona matua le mea o loo ia manao iai, pe aumi lava ona tagi. O le faalotolotolua o lonamafaufau, aua o lenei ua iai lona saolotogae fai le mea o loo manao iai, ua mafai foiona ia faia (e ala i maso ua tuputupua’e),ae na te le o mautinoa i lona faaiuga.3 Initiative vs Guilt - mai le 3, agai i le 6tausaga. O le taimi ua mafai ai e le tamaitiitiona ia taulamua i ni faatinoga (take the ini-tiative), mo se mea o ia manao iai. A taaalofoi ma isi tamaiti, e aoga lea na te iloa aiamio tatau i totonu o le mafutaga ma anauo. O lagona o lona sese (guilt) ua amataona atagia, aemaise pe a faatonuina (poole sasaina) e se tagata matua ua ia vaaimaualuga iai (significant adult).4. Industry vs Inferiority - mai le 6, agaii le 11 tausaga. Ua ulufale le tamaitiiti iaoaoga aloaia (formal educational system)ma ua ia iloa ai le eseesega o le taimi etaalo ai, ma le taimi e galue ai. E leai semea e tupu, pe a leai sana galuega e faia.E tatau lava ona ia faia se galuega, ina iafaataunuu ai se mea ua ia manao iai. Olagona o le vaai maulalo ia te ia lava (infe-riority complex) e tulai mai, aemaise lavape a galue malosi ma le finafinau, ae leailava ni fua lelei o ia galuega (constant fail-ures).5. Identity vs Identity Confusion - maile 12 agai i le 18 tausaga. O le taimi leneiua amata ona matua le mafaufau o letamaitiiti. E oo foi i suiga faaletino, uaamata ona atagia lea (puberty). O le tauao lenei vaega o lona olaga, ina iafaaaogaina mea taua sa maua mai i vaegamuamua e pei ona taua, na te sailia ai lonalava faasinomaga (ident ity). O lefaalavelave, ua tele mea ua fesuisuia’i, ma

faaauau itulau e 7

Page 7: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

O LE SULU SAMOA Fepuari 2011 7.

Suesuega Faaneionapo i Aoaoga Kerisiano(Contemporary Research in Christian Education}

fou foi, i lea vaega o lona tuputupua’e. Olona mafaufau ua tau alu agai i mafaufuagaa le tagata ua matua (e pei o faiga uo, mamafutaga faaulugalii) ma ua oo ina lemautinoa i le talavou, lona lavafaasinomaga. Ua tele foi ina taitaiina letalavou, i faasinomaga e pei ona maua itotonu o lona aiga.6. Intimacy vs Isolation - mai le 19 agaii le 30 tausaga. O le vaega lenei o letuputupua’e o le tagata, ua tele ina faatinoai mafaufauga faale-tagata matua, e peiona faalogoina muamua. O lagona o lealofa agai i se tasi ua pele ia te ia, ua faatinolea e ala i faiga uo mafana. Ae afai ua leamanaia le alofa e pei ona faaali atu i setasi ua pele ia te ia, ona tulai mai lea olagona o le faa’esea (isolation).7. Generativity vs Stagnation - mai le31, agai i le 65 tausaga. O se taimi uataua ai i le tagata lona faataatia mai o nialafua lelei, mo augatupulaga o loo fai mai.E le gata i lea, ae masani foi ona to manatule tagata i mea lelei (ma mea leaga foi) saia faia i lona olaga (self-reflection), ma lonaaafiaga mo auga tupulaga o le lumana’i. Emafai foi ona oo mai lagona o le le fia auai(stagnation), poo le musua, aemaise lavape afai ua toe salamo i le olaga sa ia ola ai.

8. Integrity vs Despair - 65 tausaga maagai i luga. O le fiafiaga o le tagata uamatua lona soifua, aua a to manatu i measa ia faatinoina, ona lagona ai lea o le fiafiaua ausia tausaga e pei ona iai le vaegalenei o le olaga. O lagona foi o lefaanoanoa (despair/regret) e faaosofia, auae mafai ona faapea ai - “ma’imau e pe anaui faapea lo’u olaga” (‘if only I took this pathin life’).

1.2 Tuputupua’e o le ‘mafaufau lelei’ ole tagata (Moral Development) O le tuputupua’e o le mafaufau lelei o letagata, ua mafai ona faatulagaina i ni vaegase tolu, e pei ona iai lenei suesuega. O lemafaufau lelei na te faia ai ni faaiuga tatau,e pei ona atagia mai i le amio, ma mea leleiua faia e le tagata.Level 1: Preconventional Morality - maile faatoa fanau mai, e oo i le 9 tausaga. Emafai ona faamatalaina faapea, o le taimia o le’i taliaina manatu o tagata lautele, mae lei oo i se taimi ua faatinoina ai tu ma agamasani. Ua vaevae atili lenei vaega efaapea:1. Punishment and Obedience. O letaimi i le tamaitiiti ua ia iloa ai, e sili atulona usitai i matua (poo soo se tagata

matua lava ua ia vaai maualuga iai), auaafai e leai, o lona iuga lava o le sasa poo lefaasalaina.2. Individual Purpose and Exchange.O faatinoga uma ua faia e le tamaitiiti ualelei ma atoatoa (i lona lava mafaufau lelei)pe afai ua talafeagai ma ona lava manaoga.O lona usitaia o faatonuga a ona matua, etatau lava ona maua ai se iuga lelei ma lemanuia mo ia. Level 2: Conventional Level - mai le 9agai i le 20 tausaga. E faamatalaina leneivaega o le taimi ua talia ai loa manatu otagata lautele, faapea tu ma aga masani.Ua vaevaeina atili faapea:3. Interpersonal Concordance or“Good Boy-Nice Girl” Orientation. Uaatagia le amio tausaafia o le tamaitiiti poole talavou ua oo lona tuputupua’e i le vaegalenei, aua foi ua ia taliaina tu ma agamasani a le sosaiete. O mea uma foi ua iafaia, o loo taumafai ina ia faafiafiaina tagatalautele, i ana faatinoga ma lana amio, auaua ia le manatu faapito i ona lava manaoga.4. Society Maintaining Orientation. Ele gata i lona faamalieina o manaoga a isi ile vaega lenei ua oo iai lona tuputupua’e,

LAUGA I LE FONO TELEFale o Tina - Malua - Aso Sa - 16.05.2010

toe faamatalaina ai i ana lavafaaupuga faapitoa, mataupu o loofaamamafaina i aoaoga a Iesu. E fai ma faata’ita’iga: Fai mai Paulo:O Iesu o le Ao poo le ulu, a o leEkalesia o lona tino lea. O le toefaalauteleina lea e Paulo o le saunoagaa Iesu lea e faapea mai, “O a’u nei ole vine, a o la outou, o le tumau ia tea’u, ma a’u ia te ia, o ia lava e fuatele mai.” O le felagolagomai ma le galuluefaatasi o itu tino o le Ekalesia, uafaamatalaina e Paulo i le felagolagomaio itu tino taitasi o le tagata, e ui inaeseese o latou aoga. I lena foifaamatalaga o loo atagia ai aoaoga aIesu lea e faapea mai, “Ia outoufealofani, faapei ona ou alofa atu iate outou.” Atoa ma lenei, “Ia e alofaatu i le lua te tuaoi e pei o oe lava ia

te oe.” Ae le gata i lea, o loo mafaufaufoi le aposetolo i le uiga o le TINO oKeriso, e pei ona sa fetalai iai lava leAlii i le po o la latou talisuaga mulimulima ona soo, lea na tago ai i le areto,ua tofitofi ma avatu i ona soo mafaapea atu, “O lo’u tino lenei ua tofitofie fai ma sui o outou.” I le manatu o le aposetolo, ua aveanei le Ekalesia e fai ma sui o le tino nagalue ai le Alii i le lalolagi, a o soifua ile olaga nei. Le tino sa feafioa’i ai i lenuu paia e faatino galuega alofa, e peio le faapupula o tauaso, faasavavalipipili, faamalolo ma’i, tutuli temoni,faatutu e na oti ma folafola le Tala Lelei.** Le tino na momomo i le sauaina matutu’i i le satauro.** Le tino na tofitofia ma faamalepeina.** Le tino na osi ai le taulaga i Kolokotamo le faaolataga o le lalolagi.

O lona uiga, o le avea o i tatou e faima tino o Keriso, o le valaauina lavalea o i tatou, tatou te faaauauinagaluega alofa na faatino e Keriso i lonasoifua. E pei ona ia saunoa tuu sa’o aii ona soo. “Ia outou o atu e fai nuuuma lava ma soo, ma papatiso atu i lesuafa o le Tama, ma le Alo, ma le AgagaPaia. Faapei ona auina mai a’u e leTama, e faapea foi ona ou auina atuoutou.”

O NAI MAFAUFAUGA FAATUPUMANATU: Afai la o lo tatou valaauina lea faale-Ekalesia, ina ia fai ma tino o Keriso, ole fesili mo i tatou, le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano Samoa, ilana Fono Tele o lenei tausaga - O amai oe le tino o Keriso? O paia oe efai ma tino o Keriso? I lou soifua, malo’u ola faale-Ekalesia, o atagia ai eale alofa faatino a Keriso? Le Au Toeaina, o a mai lau galuegafaa-tama a le tino o Keriso? O mapo i faaauau itulau e 10

faaauau itulau e sosoo ai

Page 8: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

8. O LE SULU SAMOA Fepuari 2011

A Page for Youth

Itulau mo Tupulaga TalavouLiliu le Lepela ina ua Talileleia e Kerisiano Initia

Suesuega Faaneionapo i Aoaoga Kerisiano(Contemporary Research in Christian Education}

ae ua faapea foi ona ia usitaia mafaaaloalogia i latou uma ua iai tofi maualugai le sosaiete (respcet for those with author-ity).Level 3: Postconventional Level - 20tausaga ma agai i luga. O le taimi i le olagao le tagata ua faatauaina ai ana ia lavamanaoga. E le faapea ua le manatu agaimanaoga a isi, ae ua ia taumafai efaamalieina itu uma e lua (o ia, faapea male isi tagata - (the individual as well as theother) ae sili lava ia te ia, o lona lava aiatatau faale-tagata.5. Prior Rights. O le manatu o loofaamamafaina i le vaega lenei, o le aia tatauo le tagata. O faatinoga uma, faapea malana amio, ua atagia ai le mafaufauga lea.6. Universal Ethical Principle Orienta-tion. O le vaega mulimuli lenei ua oo iai letuputupua’e o le ‘mafaufau lelei’ o le tagata,ua atagia ai le faatauaina o faamasinogatonu (justice), faapea ma le vaai tutusa agai

i tagata uma (equality of all people).

1.3 Tuputupua’e o le faatuatua o letagata (Faith Development) O se tasi lenei o suesuega taua tele male aoga, mo Aoaoga Kerisiano. E pei onafaataatia mai i lenei suesuega, o letuputupua’e o le tagata i lona faatuatua uaia faasolo atu i vaega eseese nei, seia oolava ina ua matua lona faatuatua. E lemafai foi ona agai atu i se vaega maualuga,sei vagana ua matua (mature) le faatuatua,mai le vaega sa iai muamua.O. Primal Faith - mai le faatoa fanau mai,agai i le lua tausaga. O lenei vaega uatutusa lona faamatalaina ma le vaegamuamua (Trust vs Mistrust) e pei ona tauai le tuputupua’e faa-lagona o le tagata(silasila ane i le amataga). Ua amata e letamaitiiti ona iloa faatuatua, a o lonafaatuatuaga, ua ave atoa lea agai i onamatua.

1. Intuitive-Projective Faith - mai le toluagai i le ono tausaga. O le taimi ua mafai ele tamaitiiti ona faaaogaina ona mafaufauga(imagination), e faamatala ai ni mea ua iavaaia. Ua tele foi ina malamalama letamaitiiti i tala o loo faamatalaina ai mea elelei, faapea ma mea e leaga. Ua iloa foiona faavasega o faailoga o mea e lelei, mamea e leaga. O lona iloa o le Atua, ua teleina faaaogaina ai ona mafaufauga (imagi-nation) e faamatala ai le Atua. A o lonavaivaiga e le o mautonu lelei le tamaitiiti itausaga ia, poo a mea moni, a o a foi meaua tupuga mai ona mafaufauga (imagina-tion).2. Mythic-Literal Faith - mai le onotausaga agai i le 10 tausaga. Ua oo letamaitiiti i le tulaga ua ia mafai onamafaufauina o mafuaga ma aafiaga (causeand effect). O lona aoga, aua o lea la ua

tusia e Paul Brand ma Philip Yancey

O Veloa i Initia na sau ai IoaneKamekeni ia au ona e ma’i lepela. Uaoo i le tulaga ua faigata ai ona toe taofile sosolo o le ma’i lepela i le tino oKamekeni. Ua le toe mafai ona fai niona ta’otoga ona ua matua leaga lavalona tino: vae, lima, mata, gutu mataliga. Ua afagafaga solo gutu, fela solomata, ma’ila’ila solo le tino; to’ulu nisivaega o ona vae ma onatamatama’ilima. Ona o nei afagafaga, ma le fefaloa’i ole pa’u o mata ma le gutu o Kamekeni ele ma’i, o le mea lea ua matua faigata ailava ia ia ona ‘ata. A ‘ata foi, ona foligaai lea i se ‘aitu’ taufaafefe. Ma fefefe aitagata. O le mea lea, tiga ona fia ‘ataKamekeni, ae onosa’i lava, ona a ‘ata,

e fefefe tagata ma sosola. O lo’u toalua o Makerita na ia su’ialaumata o Ioane ma faapuiti ai mata, etau puipui ai ona mata mai le malosi ole malamalama, aua ua le mafai ona‘emo’emo lelei laumata. Ua faasolo lava ina mafatia Ioane iona puapuaga. Ua leai sona toe talitonuia te ia lava. Ua tau le mafai foi onafaatonutonuina le amio a Ioane, ua peiua matamata ita i tagata ona o lonatalitonuga, o loo amusia o ia e tagata,ma inoino i ona foliga ma lona ma’i.Ua masalomia foi Ioane i lona ave o nitupe I le manatu lava o le toatele o usoa Kerisiano i Veloa, e le toe mafai onafafa’i le amio a Ioane. Ae ese mai ai lo’u tina. Sa matua alofalava i ai lo’u tina. Talatalanoa iai, e peilava e le se tagata o ma’i lepela. E pei

lava o se tagata e le o iai ni ona foligafaafefe tagata. Na oo lava ina faaali anele mana’o o Ioane i lo’u tina, o ia ua fiapapatiso i le lotu Kerisiano. Onapapatisoina ai lea o Ioane a ua tagatamatua. Ae le’i aliali mai ai lava ni uiga o letalia e Ioane o tagata, vagana ai isi tagatamama’i lepela e pei o ia. Ia Ioane lavaia, o tagata maloloina, o i latou ia o looaamu ma inosia o ia, ma isi tagata ma’ilepela. A o le isi aso, na fesili mai ai ia te aupe o le a le mea e tupu pe a ma o i lelotu a le Au Uso Kerisiano i Veloa. Na ou alu i ta’ita’i o le lotu, ma oufaamatala iai le ma’i o Ioane. Na ou faiiai, e ui lava o loo tumau pea foliga leagao Ioane, ae ua te’a ma le tulaga e onotoe pisia ai se isi. O le mea lea, e le onoaafia ai le aulotu. Na ou fesili foi iai,pe mafai ona auai Ioane i leFaamanatuga. Na ou fia iloa le itu lea,ona o le Au Kerisiano lea, e tasi le ipu einu ai tagata uma i le Faamanatuga. Nafetepaa’i ta’ita’i o le aulotu, ona fai maiai lea, latou te talia. Ona ma o ai lea ma Ioane i le lotu o leFaamanatuga. E faigata ia i tatou e lemaua i le ma’i lepela, ma le ma’ila’ilatino; ma le ‘afagafaga gutu ma foliga; e faaauau itulau e sosoo ai

faaauau itulau e sosoo ai

Page 9: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

O LE SULU SAMOA Fepuari 2011 9.

faigata ia i tatou ona tatou iloa lagona ole tagata lepela e pei o Ioane, i le taimie alu atu ai i le lotu o loo tumu i tagataaulelei, tino lelei e le mama’i lepela, aena o ia e leaga le tino. E masalosalo; efaaletonu; e fefe foi. Na ou tatalo leleoa, ina ia aua ne’i faaali ni uiga inoino,fefe ma le faaletonu, o se isi o le aulotu. Ina ua ma ulufale atu i le taimi o usule pese, na iloa mai ma’ua e se tiakonoo le aulotu. E le taumate lava, le uigaese o se vaaiga ia ma’ua ma Ioane. Oa’u o le papalagi e lelei le tino, ma Ioaneo le Initia e ma’ila’ila le tino, mumututamatama’i lima, afagafaga gutu ma felamata. E le taumate e fesili nisi poo le ale mea ua o mai ai lea fafine papalagima lenei Initia lepela. Na ou

manavanava tetele ma popole! Ona faaali ai lea o le alofa o le Atua.Ua tuu i lalo le tusi pese a le tiakono,‘ata’ata mai ia ma’ua, ma popo le nofoae sosoo ma ia, ma genogeno mai iaIoane e alu atu e nofo i le nofoa lea. Ele taumate lava le ofo o Ioane i legenogeno mai a le tiakono e alu atu late nonofo. O le mea lea na liliu atoa ai le olaga oIoane Kamekeni. O le popo o le nofoae le alii tiakono ma genogeno mai iaIoane e alu atu la te nonofo, o le faailogalava lea o le talia o ia i le mafutaga atagata le mama’i. Tele ni tausaga ua te’a ae ou asiasi ile fale faigaluega i Veloa e faafaigaluegaai tagata e le atoatoa o latou tino. Na

A Page for Youth

Itulau mo Tupulaga Talavoumanao le pule e faaali mai ia te au lemasini e gaosia tama’i fao sikulu efaaaoga i laaulomitusi. Na ia fiafaafeiloai au i le tagata aupito lelei lanafaigaluega, ma ua ia mauaina le faailogasili aoao i Initia i falefaigaluega efaigaluega ai tagata le atoatoa o latoutino. Na liliu mai le tagata faigaluega,ma na ou matua te’i ina ua liliu mai, oIoane Kamekeni. Ma lenei ‘ata fiafiaaupito aulelei ua ou vaai iai mai se tagatae ‘afagafaga gutu ma fela mata! Na iatuu mai ia te au fao na mafua ai ona siliia i Initia atoa. Le tagata sa inosia ma le amana’ia aena sui atoa lona olaga, ina ua talia leleio ia e le aulotu, ma faanofo i le nofo itafatafa o le tiakono. Ma inu i le ipu e tasi o loo feinu ai leaulotu Kerisiano i le taimi o leFaamanatuga.

Suesuega Faaneionapo i Aoaoga Kerisiano(Contemporary Research in Christian Education}

mafai ona ia faavasega o mea moni, mamea ua tupuga mai ona mafaufauga. Ottala mai le Tusi Paia i le vaega lenei o letuputupua’e faale-faatuatua o le tamaitiiti,ua tele ina ia avea uiga tuu sa’o (literal) epei ona faamatalaina ai tala nei. O lonailoa foi o le Atua, o ia o le tagata e pei lavao tatou (anthropomorphic).3 Synthetic-Conventional Faith - mai le11/13 tausaga agai i le 18/19 tausaga (ado-lescence-young adult). Ua amata onamafai e le tamaitiiti, poo le tagata talavoufoi, ona ia mafaufau loloto i nisi o mataupu.A o le tulaga lea ua iai lona tuputupua’efaale-faatuatua, e tele ona ia tauaveina ofaatuatuaga, ma talitonuga o i latou o looia faalatalata ma mafuta iai. O talitonuga epei ona maua mai i lona aiga, faapea tagatao le aulotu, ua ia avea e fai ma lona foitalitonuga. E le gata i lea, a o latou uma uaia vaai maualuga iai (significant others), uafaapea ona tosina atu ai ma ia, i o latou foitalitonuga. Afai la ua toatele nisi ua mafutaai le talavou, ma eseese uma o latoufaatuatuaga ma talitonuga, o se galuegatele o le faavasegaina o nei manatu uma,poo fea tonu e alagatatau mo ia, ma lonafoi faasinomaga (identity).4. Individuative-Reflective Faith stage -mai le 18/19 tausaga agai i le 35 tausaga(young adult to mid-30s). E taua tele lematua a’e (mature) o le faatuatua o le

tagata i le vaega ua uma atu, ina ia faasolomai i le vaega lenei. Ma e pei onafaamoemoe atu i talitonuga ma faatuatuagaa isi, o le vaega lenei o lona tuputupua’efaale-faatuatua, ua faamoemoe ia te ia lava.O le uiga o le manatu, ua saili e le tagatalava ia, lona ia lava talitonuga ma lonafaatuatua i le Atua. O lou faatuatua, o lemea lava lea a le tagata lava ia - faith be-comes a private and personal affair.5. Conjunctive Faith stage. E tele onaamata lenei vaega i le ogatotonu (mid-life)o le soifuaga o le tagata (around mid-30s)O le tulaga ua iai le faatuatua o le tagataina ua ausia lenei vaega, ua mafai ona iatalia gofie nisi o talitonuga, o faatuatuaga,faapea ma isi tapuaiga eseese aua uamatua a’e lona faatuatua i se tulaga leleima le mausali. E le faapea o le a suia ailona faatuatuaga ua iai, ae ua mafaiona ia tuuavanoa atu i nisi o talitonuga,ma mafaufauga foi e aunoa ma letaumaluelue ai o le mea ua ia faatuatuaiai.6. Universalising Faith stage. (gen-erally the elderly). O le vaega mulimulilenei, o le taunuuga foi lea o letuputupua’e o le faatuatua o le tagata.E pei ona sa faalagolago le faatuatuao le tagata agai i isi, ona saili lava lea eia lona lava faatuatuaga, o lea la ua

toe foi le faamamafa agai i le Atua. Ole Atua e ogatotonu i mea uma o leolaga o se tagata ua ausia lenei vaega. O le taua ma le aoga o le silafia leleio vaega eseese e pei ona iai letuputupua’e o le tagata, ina iatalafeagai lelei soo se aoaoga faapeapolokalame mo Aoaoga Kerisiano male tulaga ua iai i latou o le a aoaoina.Le tuputupua’e i o latou lagona, o lemafaufau lelei, aemaise lava i letuputupua’e i o latou faatuatua.

2.0 Mafaufauga Tuusaoloto (CriticalOpenness) O lenei suesuega ma manatu ua tulaimai, sa feagai lava ma le Polofesa oJohn Hull, faatasi ai ma suesuega iLotu Kerisiano i le Faalapotopotoga oLotu i Peretania. O nei mafaufauga efaatauaina ai le tuuavanoa i le tagatalava ia, na te sailia ai lona lavafaatuatuaga ia Kerisao, e mafaufauloloto ai, ma sailiili mai ai ni manatutaua mo ia lava. E ui lava i leatuuavanoa, ae e le mafai ai onaaveesea mai ai talitonuga faavae faa-

Liliu le Lepela ina ua Tali leleia e Kerisiano Initia

faaauau itulau e sosoo ai

Page 10: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

10. O LE SULU SAMOA Fepuari 2011

Suesuega Faaneionapo i Aoaoga Kerisiano(Contemporary Research in Christian Education}

Kerisiano ua tatou masani ai. Elu’itauina ai foi le faagasologa oAoaoga Kerisiano ua tatou masani ai,i le tuuavanoa i le tagata na te filifili aini mea taua (i lona lava manatu), eaoga mo ia ma le tulaga ua iai lonatuputupua’e faale-faatuatua. O le fesili e ao ona tatou mafaufauloloto iai:1. O le faamoemoe ea o le tatoufaatuatuaga-Kerisiano (Christian faith),o le taumafai lea e faakerisianoina ilatou o loo gasolo mai i lea augatupulaga ma lea auga tupulaga, i measa aoaoina ai foi i tatou?2. Poo le fesili e faapea foi, ia tuu atui auga tupulaga o loo gasolo mai, lotatou faatuatua-Kerisiano e pei o seafifi, o loo taatia ai se mataupu silisili? I le fesili muamua, e manatu JohnHull i ana suesuega, afai ua tatoumanatu ina ia faaauau pea (duplicate)o tatou faatuatuaga-Kerisiano i augatupulaga o loo gasolo mai, o lona uiga,ua tatou taotaomia ai nai fanau, i lolatou tuputupua’e faale-faatuatua. Uatatou aveesea lo latou lava tuuavanoa,

e saili ai e i latou lo latou lavafaatuatuaga. I le fesili e lua, e manatu John Hull, ele talafeagai lo tatou tuuina o le TalaLelei ia Keriso i totonu o se pusa poose afifi, ona avatu lea o lea pusa i augatupulaga o loo fai mai. I lona manatu,aua foi o le lalolagi e fesuisuiai, matatou te le tumau lava i se siosiomagae tasi. E tele suiga fou o le olaga, mae ao foi ona fetaui Aoaoga Kerisiano ilenei vaitau, ma suiga fou o le lalolagi.Afai la ua tatou tuuina le mataupu silisili,poo le tatou faatuatuaga Kerisiano i totonuo se pusa, a o se pusa foi ua le talafeagaima suiga ua iai nei le lalolagi i lea taimi.

2.1 O Eseesega o Aoaoga Kerisiano ile taimi nei i le Ekalesia FaapotopotogaKerisiano Samoa, ma MafaufaugaTuuavanoa (Critical Openness) O le faatinoga o aoaoga Kerisiano i letaimi nei i le EFKS, ua fetaui tonu ma setasi o auaunaga e pei ona taua e JackSeymour, O Faatonuga o Aoaoga faale-lotu (Religious Instruction Model) O le aoaoina o le fanau (faapea soo sevaega o le aulotu), e faamamafa ai le

malamalama i tala o le Tusi Paia, otalitonuga ma faatuatuaga o le Ekalesia,faapea tu ma aga o le Keisiano moni. Etaua le faiaoga i lea faatinoga, poo le faapea- teacher-centred learning. E a’oa’o mai lefaiaoga, ae matau atu e le fanau (poo i latouuma o loo aoaoina). O le faasoa atu o lefaiaoga i le fanau, ua faaaogaina ai aoaogaaloaia, poo le formal classroom teachings.O le sailia foi poo malamalama lelei lefanau, ua faia lea e ala i suega. A silasila foi i le faatinoga o Aoga Aso Sama Autalavou i le Ekalesia EFKS, o looatagia ai faatinoga uma nei e pei ona taua.Ua tele ina tauloto e le fanau fuaiupu maile Tusi Paia, ma ua lava ma totoe lo latouiloa o tala eseese o loo iai. O loo o gatasilava faagasologa o Aoaoga Kerisiano maFaatonuga o Aoaoga faale-lotu (ReligiousInstruction Model) mo aulotu taitasi o leEkalesia EFKS e le gata iinei i Samoa, aefaapea foi aulotu i fafo. A faatusatusa i Mafaufauga Tuuavanoa(Critical Openness) atonu o se eseesegatele lea, o le faatinoga e pei ona iai nei.Pei e foliga mai o le tele o mea uma uaaoaoina ai le fanau i totonu o le EFKS, efaaitiitia ai so latou lava manatu i aoaoga e

LAUGA I LE FONO TELEFale o Tina - Malua - Aso Sa - 16.05.2010

lau tausiga le ola faale-agaga o le tinoo Keriso? Faifeau, o a mai le galuega faa-perofeta ma le galuega faa-ositaulagaa le tino o Keriso? O a mai lou tiute faa-leoleo-mamoe ile tino o Keriso? I lo tatou valaauina faa-faifeau, faa-auauna mo le tino o Keriso, o faapefeaea ona fai? O tofitofi ea le alofa ma avatu, pootofitofi, ma taofi? A’oa’o, tiakono, tina ma le loaloa o leEkalesia, o a mai o tatou tiute faa-itu-tino taitasi o le tino o Keiso? O emanatua o oe o le itutino o Keriso pe‘a ‘e ona? Pe a e to’atama’i ma epalauvale? Pe a e le lava ona e le alulea i le lotu? A o le a se vaaiga aoao i la tatouEkalesia i lana galuega lautele? Pe

mata o tatou faatino ma faaauau i onapo nei, galuega alofa ma galuegalaveai na fai e le Alii a o soifua i le tino? Na auina e Ioane ona soo e fesili iaIesu. “Poo oe ea le maliu mai, pematou te faatali atu i se tasi?” Nafetalai Iesu: “Ina o atu ia oulua mafaailoa atu ia Ioane, o mea ua lua vaaiiai ma faalogo iai. Ua pupula tauaso;ua savavali pipili; ua faamamainalepela; ua logo tutuli; ua faatutuinae ua oti; ua folafolaina le Tala Lelei ie matitiva.” Le Ekalesia, o le a sa tatou galuegafaa-Tino-o-Keriso o fai i le tauaso fiapupula; ma le pipili fia savali? Ae a lema’i fia malolo; ma le tutuli ua fialagona? A o le a le Tala Lelei o tatoufolafola i le tagata mativa?

O fea o i ai la tatou faamamafa?

O aso nei a faamatala le manuia ose galuega a se faifeau ma se aulotu efaapea: “Manuia lava la matougaluega. Ua mautu le falesa ma leHall, faapea ma le fale o le faifeau.”A le o lea ua faapea: “E sili aoao lamatou aulotu i le taulaga ma le alofai la matou faiga Me o lenei tausaga.” Talu foi ona fai a’u ma faifeau, ou tematauina pea i Fono Tele uma, e pei ole autu lea o le Fono Tele, o lana tala ole tupe. E gagana a’i usufono e faapea,a uma loa le lipoti a le Komiti Tupe,ia ua uma foi le Fono. O tala taua foi ia e taape ma usufono,o tala i paleni o teugatupe ta’i fia milionao loo teu i faletupe, ma tala i le ta’i fiamiliona o le faatatau o fale ma meatotino a le Ekalesia. E ui ina o mealelei foi ia mea, ae popole le mafaufau,pe afai o le a avea le malosi faale-tupee fai ma fua o le galuega a le tino oKeriso. O se vaivaiga o le failauga i leneiafiafi e faapea, o le molimau o le

faaauau itulau e sosoo ai

faaauau itulau e sosoo ai

Page 11: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

O LE SULU SAMOA Fepuari 2011 11.

Suesuega Faaneionapo i Aoaoga Kerisiano(Contemporary Research in Christian Education}

pei ona maua mai i aoga i aso faisoo, epei o aoga a le malo. Atonu ua tau leai semafaufau tuuavanoa, ae ua na o le faasoaatu lava o le faiaoga Aso Sa, ae matau maie le fanau. O le faamamafa foi e pei onaiai nei, ia malamalama lelei le fanau i tala ole Tusi Paia, e le o se mea leaga. A o lefesootaiga o tala o le Tusi Paia, ma faafitaulio loo feagai ma le tamaitiiti, atonu efesoasoani ai le metotia lenei, o le mafaufautuuavanoa i lona faatinoina. O lona uiga ile faatinoina o Mafaufauga Tuuavanoa, ole auga ma le faamoemoe o le e faatautaiaaoaoga, ia tapu’eina pea le faatuatuagaKerisiano, aua o se faamoemoe e tupu maola lelei pe’a sa’o lona atiinaeina.

2.2 O faatusatusaga o AoaogaKerisiano EFKS ma MafaufaugaTuuavanoa(1) E tusa ai ma aoaoga o MafaufaugaTuuavanoa, ua atagia mai ai le lefaamamafaina o le a’o taulotoina o le TusiPaia e le fanau. O le a’o taulotoina o leTusi Paia e le fanau, e manatu leMafaufauga Tuuavanoa, e le iloa e letamaitiiti le uiga moni o le mea o lootaulotoina. O le mea sili ona taua, o le iloao le uiga moni o upu mai le Tusi Paia o loo

taulotoina, ma lona faaaogaina i aso uma.(2) O le tasi o aoaoga o MafaufaugaTuuavanoa, o le le faamamafaina lea poole a le loloto o le iloa o se tasi i le Tusi Paiai totonu o Aoga Aso Sa ma Autalavou. O lemea pito sili ona taua, o le taitaiina maatinaeiina o fanau i le ola faaleagaga. Afaie iloa ma malamalama i le ola faaleagaga,o iina tonu o le a aoaoina ai ma tuuina ai leavanoa, mo faatalatalanoaga, mafefaasoaaiga o latou iloa ma manatu i suigafou o lenei olaga.(3) Mo le faatupuina pea o le ola faatuatua,e manaomia ai le felagolagomai ma legalulue faatasi i taimi o aoaoga. O lefaatauaina lea o Mafaufauga Tuuavanoa,ina ia faamalosia ai le tatalaina o finagalofaaalia. E faalauteleina ai pea lemalamalama i le Tusi Paia, ina ia ‘aua neimafuli i se manatu e tasi se faaiuga. E letatau ona faamamafa aoaoga e faiaoga, ifanau laiti i uiga loloto o le Tusi Paia, aemafai ona faaaogaina faataitaiga i le olagai aso nei, e aoaoina ai le fanau.(4) O le tasi o aoaoga mai MafaufaugaTuuavanoa, e le faamamafaina ai sailiiligao le malamalama a fanau e ala i suega,ma le faatulagaina o i latou e fua ia latoutaumafaiga. E pei ona iai aoga o loo aooga

ai fanau i aso o le vaiaso. I le MafaufaugaTuuavanoa, e le talafeagai le tuueseeseinao le fanau, poo ai ua tele le malamalama ile Tusi Paia a o ai e vaivai. O le auga male faamoemoe o Aoaoga Kerisiano e tusama Mafaufauga Tuuavanoa, o le tapueinao le ola faaleagaga, ae le o le faavasegainao le fanau e usa ai ma lo latoumalamalamaga.

3.0 AOAOGA E FAATAUAINA AI LE AUAIO LE TAGATA (Participatory LearningTheory) O lenei suesuega, o loo faamamafainale auai (participate) o le tagata o looaoaoina. O le auga o lea manatu, e faavaelea i ni eseesega o mafuaga ua ala ai onaauai tagata i Aoaoga Kerisiano. Ua mafaiona vaevaeina mafuaga e faapea: o le auai‘tau ina ia faataunuu’ (passive participa-tion), ma le auai ona o se naunautaiga moniina ia aoaoina (active participation). E pei ona maua mai i lenei suesuega, ose tasi auala ua mafai ona faafoia ai le auaio le tagata i Aoaoga Kerisiano ae le o lotoiai, o le faaaogaina lea o se metotia uafaatusa i se fata faalagolago (scaffolding).O le manatu o lea faatusa, ina ia aoaoina

LAUGA I LE FONO TELEFale o Tina - Malua - Aso Sa - 16.05.2010

galuega faa-Iesu, e le o falesa, mahall, ma fale o faifeau. E le oteugatupe ta’i fia miliona i faletupe,a o le pipili ma le tauaso, le tagatamativa poo se a sa tatou mea o faiiai. O le tino o Keriso, e ao ina taliatu i manaoga o e manaomia semapusaga, atoa ma agaga ua fiamaua le faaolataga. O galuega e aoona faamamafa e le Ekalesia, ogaluega alofa e pei ona faia e Kerisolava ia. E le alofia foi, e iai le au vaivai ua oese atu ma le Ekalesia, ona ua legafatia le mamafa o galuega faatino aaulotu. E masani ona tatou muimui matuuaia i latou i le faavaivai ma lefe’alo’alofa’i. Faapefea pe afai e moniua mamafa tele le avega mo nai ia uso?Faamata e le sa’o ua tele taimi e soonafaamamafa ai e le Ekalesia le avega?

Ae faapefea foi pe afai e sa’o sa pipilii iinei ae ua savali ina ua alu i o? Satauaso ma mativa a o tatou mafuta, aeua pupula ma tamaoaiga ina ua liliu ile isi tapuaiga, sa ma’i ma pologa a oiai i le EFKS, ae ua malolo ma saolotoina ua alu i le isi lotu? E taua pea lo tatou fesili ifo, o i tatouo le tino o Keriso. Aua o le fetalaiga alo tatou Alii: “Ia outou o mai ia te a’u,outou uma o e tigaina ma mafatia iavega, o a’u foi e malolo ai outou. Iaoutou amoina la’u amo, aua o la’uamo e mama ia, o la’u avega fo’i eavegofie ia.” O le tino o Keriso, e aoina mapu iai le tagata tigaina, ae le ole teva ese ai o se tasi ona ua tigainama mafatia ai. Ina ne’i sa’o le upu a le isi toeaina nalauga ai i le Fono Tele o le isi tausagafai mai, “Ua le o se Ekalesia o ni

tagata amo satauro la tatou Ekalesia,a o le Ekalesia faasatauro tagata.”

FEAGAIGA TUAI (OT) O le valaauina foi lea o Isaraelu i leFeagaiga Tuai, e tusa ma le molimaua le auga perofeta o le 8 seneturi. OIsaraelu na te faatino galuega alofa efinagalo ai le Atua mo ona tagata. Peio le molimau a le perofeta o Isaia leasa faitauina. Ua fetalai le Atua: “Se ale aoga ia te au o a outou taulaga etele?”# Ua ou fiu i taulaga mu, aua nei toutoe aumai taulaga le aoga.# O a outou faapotopotoga ma ooutou sapati.# O a outou masina faato’a vaaia,ou te inoino iai; ua fai lava ma meamamafa ia te a’u, a a’u lailoa etau’ave. A sisii mai outou lima, e ‘aloese ai o’u mata. E ui lava ina outoufaatele a outou tatalo, ou te lefaalogo atu lava iai.# Aua ua outou tu’imomomo le ua faaauau itulae e 14

faaauau itulau e sosoo ai

Page 12: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

12. O LE SULU SAMOA Fepuari 2011

Salome: o le Teine Sivama lona mana’oMareko 6:23: “Soo se meae te fai mai ai, ou te avatualava ia te oe, e oo lava i levaeluagalemu o lo’u malo.” O le siva a le teine tusa e16 tausaga. Ua onana le patio le aso fanau o le tupu. Onasiva ai lea o lenei teineitiiti efaafiafia i tamaloloa matutuaua onana. E silafia e le au faitau, o sepati onana, e le lelei tala mauiga e fai ai. A o le mailei leana fafau e Herotia le tina o leteine, ina ia fasioti ai Ioanele Papatiso, ona o lonalaugaina o le finagalo o leAtua, ma faaali atu ia Herotae sese lana mea ua fai, o lefao o Herotia, le tina o le teinema o le ava a lona uso, e faima ana masiofo. O lona uigafoi, o le teine, o lona igoa oSalome, o lona afafine ‘see’’

mai, stepdaughter. O Ioane le Papatiso nafanau mai e faalaulelei le alao lona kaseni, o lona cousin,na fanau mai e avea maFaaola o le lalolagi. Lea uaia amata faalaulelei lona ala.Lea ua ia amata laugaina. O le fao ava o Herota, poole fao tane o Herotia, e le’i ‘aloai Ioane le Papatiso. Na ialauga sa’o lava le sese o lemulilua o Herota ma Herotia.Na lagona e Herota e seselana mea ua fai. A o Herotafoi e musu e fai se mea iaIoane le Papatiso, ona eamana’ia tele Ioane e tagatae toatele, ma taumulimuli aie faalogologo i ana aoaoga. Otagata ia e talitonu, o Ioaneo le perofeta. E le faigofie laia Herota ona fai o se mea iaIoane. A o Herotia, ua mumu

faaafi lona ita ia Ioane i lonalau o lona fao tane ma lonamulilua. E lua mea na popole iaiHerota: na popole ona ualauiloa ma fiafia iai le toateleo tagata ia Ioane. Ma uapopole Herota nei avea Ioanema taitai o ni tagata setoatele e foua lana pule’aga.Ma lona lua o mea o atugaluai Herota, ona o le tautala oIoane i le mea moni. O lemea moni, ua ia fao ava; o leava a lona uso. O lona uigafoi la, ua mulilua. O Herotalenei, o Herota Anetipasa, ose tasi o atalii e toatolu oHerota le Sili na vaevaeinaiai lona malo. O tagata o le Atua, i asoanamua o le ‘au perofeta, maaso o le fanau mai o Iesu leFaaola, ma aso foi o le ToeFuata’iga o le Ekalesia, theReformation, lea na amatamai ai le Ekalesia Porotesanoe le patele o Matini Luteruma isi, e oo mai nei foi ifaifeau o nei aso, e le faaauau itulau e sosoo ai

Suesuega Faaneionapo i Aoaoga Kerisiano(Contemporary Research in Christian Education}

le tagata i Aoaoga Kerisiano e pei foi onafausia ai o se fale, i le faaaogaina o fatafaalagolago. O fata e mafai ona feoai soloai o tagata faufale, ma faatinoina o a latoutiute ma galuega. O fata foi e faatuina i leamataga o le galuega, ae mafai ona toetatalaina, ma e tatau lava ona toe tatala i letaimi ua maea ai le faamoemoe. E le o semea tumau, ma afai ua mae’a sefaamoemoe, ma ua tatala i lalo, ona avelea e faaaoga mo se isi galuega o loofuafuaina. O le faatusa lea ua mafai onafaaaogaina, ina ia aoaoina ai le tagata iAoaoga Kerisiano. A oo ina ua amata le galuega o le aoaoinao le tagata i Aoaoga Kerisiano, ona faatuinalea o se fata faalagolago. O aoaoga,fautuaga ma faatonuga, o itutino ia e peiona iai le faatusa i le fata faalagolago. Ialava ma totoe, ina ia mafai ona aveesealenei fata, ae le afaina le ua aoaoina. O leaoga o lenei faatusa, ina ia tuuavanoa atui le ua aoaoina, na te faaaogaina mea taua

ua maua mai aoaoga, i lona lava faitalia, iamafai ona tulai pea i se taimi ua aveeseaai o lenei fata. E le gata i lea, e faamalosiaai foi le ua aoaoina, na te faaaogaina anaia lava taleni ma agavaa, o ni meaalofa sataotaomia ma e le’i faaaogaina. I le faaaogaina o lenei metotia, o lefaamoemoe lava ia ia naunau ai le tagata(active participation) i Aoaoga Kerisiano, inaia faamausali ai lona ola faaleagaga.

UPU FAAIU E leai se manatu o lenei pepa, efaaleaogaina galuega o loo galulue ai le auuso, faapea le au faigaluega i leMatagaluega o Aoaoga Kerisiano (MAK) ole Ekalesia. A o le ‘auga o leneifaamoemoe, ina ia fesoasoani leneisuesuega agai i tusi, ma aoaoga e pei onatuuina mai e le Matagaluega (MAK) mo leEkalesia. E eseese lava siosiomaga o loo galulueai nisi o aulotu o le tatou Ekalesia, e le gata

iinei i Samoa, ae faapea foi atunuu i fafo.Ua sui foi lenei vai tau i le galuegafaafaifeau, aemaise lava pe a tagai i suigafou, ma le alualu i luma o le tekenolosi iineii Samoa ma atunuu i fafo. O nei suesuegamai nisi ua faapitoa lo latou tomai agai iAoaoga Kerisiano, lea ua tuuina atu i leneimafutaga. A o lona aoga, ma le faaaogainai aulotu taitasi o le Ekalesia (pe afai etalafeagai), o loo i aao lava o le paia ma lemamalu o le mafutaga ua sasao nei. O letatou faamoemoe lava e tasi, ina ia aogama talafeagai pea o tatou Aoaoga Kerisianoi lenei vaitau, e lu’itauina ma faafouina aile tagata faatuatua mo le Malo o le Atua.

Saunia e le Matagalauega o le GaluegaFaafaifeau:

Otele PereliniTerry PouonoAigofie MarinoAlesana Pala’amo

Page 13: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

O LE SULU SAMOA Fepuari 2011 13.

Salome: o leTeine Siva malona mana’ofaa’alo’alo lava lo latoulaugaina o le mea moni etusa ona musumusuina ailatou e le Agaga o le Atua. Na lafo i le ana o leonaTanielu ma isi, ona o lo latoututumau i lo latou laugainao le finagalo o le Atua. O Paulo na falepuipui, masauaina, ma maliufaamaturo faatasi ma leausoo uma vagana le soo etoatasi, ona o lo latoututumau i mea na aoaoina ailatou e lo latou Alii Faaola.O Setefano na fetogi i maama maliu ai ona o lanamolimau i le Alii Faaola. Ua tatou talisapaia nei iSamoa le filemu o le Tala

Lelei, ma ua le susunuinatatou i le afi ma fetogi i maaona o lo tatou talitonu i le AliiFaaola. Ae toatele patele natalitonu foi latou i mea natalitonu iai Matini Luteru, nasusunuina i le afi. O IoaneViliamu na aumaia le TalaLelei i Samoa, na maliufaamaturo i matafaga oEromaga i le Atu Niu Eperiti,poo Vanuatu i nei ona po,ona o le tala’iga o le Tala Leleii atunuu faapaupau. O loo lagomau foi i PapuaNiu Kini ma Vanuatu, nisi otama fanau a Samoa, nalatou o, o i le nuu faapaupau,e laugaina le faaolataga, etufatufa atu le manuia emaua i le faatuatua matalitonu i le maliu o IesuKeriso, e magalo ai a tatouagasala. O latou na o toa ole Tala Lelei. O latou na e faima faaaoao ia i tatou i neiona po.

Siva le ‘teenager’ e le’i atoale 21 ona tausaga Sivafaamanaia faaosooso itamaloloa onana. Ua ona Herota! O lona“afafine” lea e siva a ua toefaatilotilo iai. Ona fai ai lea ile teine: “Ia e fai mai ia te ause mea e te manao iai. Ou teavatu lava ia te oe. Soo semea e te fai mai ai, ou teavatua lava ia te oe, e oo lavai le vaeluagalemu o lo’umalo.” Tafefe! e tasi le siva le tauo le ‘afa o le malo o Herota! Tafefe! O le siva a le “teen-ager” i ni nai minute ae aluai le ‘afa o le malo o Herota! A o le siva lea na faaoso eHerotia le tina o le teine. Oia lea o loo aupito sili ona fiafasioti ia Ioane le Papatiso. Alu loa le teine o Salomeua fesili i lona tina ae fai mai

Faamalo ma Faufautua leKomiti o Aoga i Sikolasipia le EFKS i le NUS O le fonotaga muamua a le Komiti oAoga a le Ekalesia, na amia ai i latou oloo faasikolasipi e le Ekalesia i le NUS.Na o le to’a ono o i latou e 12 o loo i leNUS, na maua atu mo lea feiloaiga. O le fono muamua i lenei tausaga ale Komiti o Aoga i le masina ua mavae,na fai ai lea feiloaiga. Na faamalo le Komiti ia i latou na auaiatu, ona o lo latou ma’elega na iumanuia ai lo latou taumafai i le tausagaua mavae. E 30 mataupu na su’eina ei latou, ae 23 mataupu na pasi. E fitumataupu e lei pasi. E toa ono o looave o latou B.A. degrees, e to’afa o looave o latou tipiloma, ae to’alua osetifiketi. Na faamanatu ia i latou, o tupe o loototogi ai a latou sikolasipi, o tupe otaulaga a le Ekalesia. O tupe sa lote itamatamailima e fia sefulu afe o tagatalafo taulaga o le Ekalesia. O tupe sateu i le ta’ele o le pusa; sa sulu i le tagao le ofu; sa faapona i le pito o le ie. A

oo i le taimi o le a lafo le taulaga, onase’i mai lea o le tupe i le taga, su’e maile tupe i le ta’ele o le pusa, talatala lefaapona i le ie ae to mai le tupe, faitau.A le lava, ua telefoni i fanau ma aiga iNiu Sila ma Ausetalia e faalava mai letaulaga o le a ta le Me. O le mea lea ia tautuana ai ia i latou,o tupe ia sa lote i tamatama’i lima e fiasefulu afe o tagata fai taulaga o leEkalesia, o tupe o le afu tautua o tagatalotu o le Ekalesia. Ia tautuana ma latou. O ia foi tupe, na tatou foaiina atu i leAtua, ma tatalo le faifeau, ina ia alofale Atua ma talia mai ma ia faapa’iaina,mo lana galuega o tatou fai. O lonauiga foi la, o tupe a le Atua. O lonauiga foi la, ua togi pili o le NUS le Atua.‘A ‘e manatua le mea lea, ona lefaifaiaga lea i le faiga o le aoga; aefilifiliga ina ia iu ma le manuia letaumafai, ae viia le Atua o loo alofa maimo tatou. O le le pasi, o le faate’i, o le toe tu’itu’iatu, ina ia toe timata le upega, ma iapa’u a le popo uli. Manatua Tavita namatua le pasi i le su’ega a le Atua. Nafasioti tagata ma mulilua. Ae ina uatoe salamo i ana agasala, na matua

toe faaaogaina e le Atua. Ma gaganaai Tavita i nisi o upu matua faagalo gatai soo se Kerisiano, e pei ona tusia i leSalamo atoa e 51: O taulaga i le Atua,o le loto momomo lea; le Atua e, e te leinosia le loto momomo ma lenutimomoia. O Peteru foi, le “Head Prefect” o leaoga a Iesu, na matua le pasi lava, maona uso-a-soo. Pala’a’ai! Tala pepelolatou te le iloa Iesu! Ae ina ua salamoPeteru ma na iloa lona sese, onatamo’e lea ua tu mai i le tumutumumauga o mataupu silisili ma aoaoga alona Matai ma tau’alaga mai: “A o a’u,ou te le toe ola a’u; a o Keriso o loo olai totonu ia te au”. O Peteru lea, maona uso-a-soo, na latou atofuliina lemalo faapaupau o Roma i na ona po,ma avea ma malo Kerisiano. O le mea lea, o a outou le pasi imataupu ia e fitu, e le taitai atu lava i lele papasi a Tavita ma Peteru. Toe o e aooga i lenei tausaga, ma iamanuia lo outou taumafai. O loo tapua’ima tatalo le Ekalesia.

Afemata T. Apelu Aiavao Sui Komiti o A’oga

faaauau itulau e 14

Page 14: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

14. O LE SULU SAMOA Fepuari 2011

le tali a le fafine na ia fafaule mailei, “Fai iai o le ulu oIoane le Papatiso.” Ina ua ta’u atu ia Herota lemanao o le teine, ona tiga ailea o lona loto. A ua le mafaiona ia faafiti i le manao o leteine. O lana upu na fai, etatau ona ia tausia. Ona vavaeina ai lea o le uluo Ioane le Papatiso, ua aumaii le tanoa i luma o Herota. O le amataga o le EkalesiaKerisiano, na amata lava i lefeoti ai o le au talitonu iaIesu. Na amata i lefaasatauroina, ma

susunuina, ma fetogi i maa,ma tau ma leona e fai mamea e faafiafia ai tagata o lemalo o Roma, le malo sapulea le lalolagi i le lua afema ona tupu tausaga uamavae. O fea nei o iai Roma? Leaua tu ai le vatikano o leEkalesia Katoliko i le laumuasa sauaina le au Kerisiano.Ona ua matua faalototeleinalatou e lo latou Alii: “Ia outouo atu e fai nuu uma lava masoo...........” Ua le susunuina tatou i leafi ona o lo tatou talitonu iaIesu. Ua le vavaeeseina otatou ulu, se’i tulou, e peiona fai ia Ioane le Papatiso,ona o la tatou molimau moIesu. Ua le tuuina tatou etau ma leona e pei ona fai ile tau amataga mai o le

Salome: o leTeine Siva malona mana’o

Ekalesia Kerisiano. A uatatou maua le filemu ma lemanuia ona o le ola faitaulaga o i latou na amatamaia le Ekalesia. O Herota ma lana masiofoo Herotia, o lo la iuga, naaveeseina uma le mamaluma le ‘oa sa ia i laua; maaveeseina le pule i le malo saia la’ua, a ua tuliesea i lauama faaaunuua i se meatuufua o le malo sa la pulea,ona o lo la ola faufau faasagai isi vaega o le malo o Roma.Ma o le ‘afa o le malo nafolafola e Herota i le teinesiva o Salome, ua leai se mea!

Afemata T. Apelu Aiavao

LAUGA I LE FONO TELEFale o Tina - Malua - Aso Sa - 16.05.2010

matuaoti, ma outou olo mata o ematitiva.# Ia outou faamasani i le amio lelei,ma sailiili i le amiotonu. Finau mole ua matuaoti ma le fafine ua oti lanatane, ma ia faasao le ua sauaina. Pei ona fai mai Hosea: Aua o leALOFA ou te loto iai, ae le o letaulaga. I le ma lea foi, fai mai Amosa: A iatafe ifo le faamasinoga e pei o vai,ma le amiotonu e pei o vai e tafetetele lava. O le fatu lea o le misiona a Isaraelu ile Feagaiga Tuai, ina ia faatino le alofao le Atua i soo se tagata. Ia fai foi mamolimau i le Atua, o ia o le Atua alofa.

Fautuaga: Le mamalu e o le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano Samoa, e aolava ina tatou toe suesue ifo i lo tatoutulaga, ma lo tatou valaauina e fai maTINO O KERISO. Ina ne’i sese la tatou faamamafa, onamaumau lea o lou ma’au i galuegatetele, ae ‘alo ese ai fofoga o le Alii, pe

afai e le o o faatasi ma le faatinoga ogaluega alofa. Aua e auma ea galuegatetele ma le matagofie, pe afai ua atilisese’e ai le pipili, pe afai e atili ai onapogisa le tauaso, ma momomo atili aile tagata mativa? Ina ne’i avea la ta Ekalesia e pei o lemasima ua magalo, ma ua leai se meae toe faamai a’i. Ina ne’i na ona taulagio i tatou o le Tino o Keriso, a ua le otoe mamana la tatou tatalo e malolo aima’i, ma tutuli ai temoni; ma ua le toe

mamafi la tatou molimau i lefaaolataga, ona ua le faamaoni la tatouEkalesia i le Tala Lelei, ma le faatinogao le alofa. E ao foi ina tatou faapelepele i le Tinoo Keriso ua valaauina iai i tatou. Uafai ma tauemuga i nusipepa matalatalanoaga, le ta’uvalea o le Ekalesiaona o amioga a o tatou tagata, mai lavai Toeaina e oo lava i tagata Ekalesia. Le Au Uso pele e, fua ia se tapu. Toesasaa le fafao, ma toe timata le upega.Faapaia ia i tatou mo le Ekalesia aKeriso, aua o lona TINO lava lea uavalaauina i ai i tatou. A o outou, o le tino o Keriso outou,ma itu tino taitoatasi. Amene.

Tusi o le Su’ega iMalua

Feagaiga Tuai:ESOTO

Feagaiga Fou:FAAALIGA

Aso e fai ai le Su’ega”Aokuso 16-17

ALOHA! O le Atua o le Alofapei o se aiga e tasi, e ala ipesepesega, o puapuaga, o le maliuma le toetu mai o le Alii. Atoa aima faitauga mai le Isaia, o Luka maMataio, na pei o se ‘ula su’ifefiloinanamu lelei, na ‘ula a’i leMafutaga, ma mafaufau loloto ai ile Alofa uiga ‘ese o le Atua mo onatagata. O le Autu: “Ne’i galo lau Aganuu -Le Faa-Samoa” (Lest we forget the faaauau itulau e sosoo ai

Page 15: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

O LE SULU SAMOA Fepuari 2011 15.

O E UA MALILIUTanuvasa Loli Tulemoe

Peleti To’ailoa28 Fepuari 1934 - 26 Ianuari 2010

O le Afioga ia Tanuvasa o letiakono matua o le Ekalesia iLeufisa. Na soifua mai o ia i le aso28 Fepuari 1934 ae maliu i le aso26 Ianuari 2010. Ua silia ma le 76tausaga o lona soifua. O ona matua o Rev. Peleti Toailoama Iulieta Tufuga Peleti Toailoa.Sa faaipoipo atu Tanuvasa iaFotuovaatele Tuulua Aisaka o

Luatuanuu. E toavalu nai o la alo,e toa lima tamaitai ae toa tolu alii. O se tama ua loa tausaga o galuei le tofi tiakono, faapea foi le tele otausaga sa tautua ai i le EkalesiaAoao i lana taleni o le palama. Ose tama e agamalie ma tausaafia onauiga. E toatele tagata e afea lonamaota ona o lona loto alofa. O lona sauniga faaleaiga sa faia ile malumalu EFKS i Leufisa. Olona uso le Susuga i le Toeaina iaPeleti Toese Toailoa sa taitai mamolimau foi i si ona uso oTanuvasa. Sa molimau le Susuga ile Toeaina i le tulaga ese o Tanuvasai lo latou aiga, aua o ia o le Alii oAiga, ae suamalie ia ia le tautua isoo se tagata o lo latou aiga. E fiafialava ia i le tunoa, e oo a ina matuama ua gasegase e le uma le fiatautua. O lona toe sauniga sa taitai leToeaina o le Pulega Apia i Saute,Rev. Mafi Tofili Oloapu, o lefaitauina o le Tusi Paia ma le tatalosa feagai ma Ioane Petaia F.S; a ole lauga sa saunia e le Taitaifono ole Fono Tele 2010, Rev. SitufuTanielu F.T.. Sa fai foi o ia ma sui

o le Ekalesia Aoao e molimau i lesoifua tautua o le tiakono i leEkalesia i tausaga e tele. O le faletua ia Alofa SimeonaTaefu o le alo matua o le Afioga ile Tiakono sa fai ma sui o lenofoaalo e molimau i le alofa o lolatou tama ia i latou. O au sa fai ma sui o le aulotu iLeufisa e molimau i le soifua tautuao Tanuvasa. O se tiakono e mamalona loto, e naunau i le fai o mealelei, ma finau mo mea sili. Uamoni ia te ia le upu e fai iaTanuvasa: ‘A iai Tanuvasa ua atoaAana”. O lana tofa mamao eatoatoa ai mea uma, e leai foi semea e toe popole iai, pe a auaiTanuvasa. O lona toe sauniga i lonaoliolisaga tumau i lona fanua iMaagao, Faatoia, sa ou taitai ai, mafaamavae atu ai i le pese a le AuKerisiano. Talofa uso e, tofaina oe,ua sau le itupo e malolo....e ala oepe a mavae le po. Tofa! Tofa! Tofa! Auvaa T. Aisake Peseta F.S. EFKS Leufisa Pulega Apia Sisifo

Tuimaseve FaagutuSeumanutafa

16 Aperila 1931 - 4 Setema 2010

Na soifua mai i le aso 16 Aperila1931. Sa avea o ia ma leoleo i lemalo o Samoa i lona soifua talavou.

Na malaga mai i Niu Sila ma lefaletua ia Usoalii Tuimaseve ma lenofo-a-alo, ma nonofo mau ai. Olona soifua auauna i lona Matai, saavea o ia ma tiakono ma failautusii le Ekalesia EFKS i Hastings,Pulega Ueligitone i Matu,Matagaluega Niu Sila i Saute. O iao se auauna e le faalogologo tigalana tautua i le lotu, ae lima malosii mea e fai. Na maliu faafuasei o ia i le aso 4Setema 2010, ae lei faata’otoliasona gasegase. O ona toe sauniga: Sa taitai leSusuga i le Toeaina KomitiFaatonu, Popo Su’a. O talosaga nasaunia e ‘A’ufaga Faafia FS., Can-non’s Creek. O le lauga na saunia

e Periti Fau’olo F.S., PalmerstonNorth. O au, na aumaia le sa o letiakono i totonu o le malumalu moona toe sauniga. O le faletua iaUsoalii Tuimaseve na saunia lemolimau i le la mafutaga maTuimaseve. O au na saunia lemolimau faale-agaga, ma luluu lelefulefu i luga o lona oliolisagatumau. Ma matou pepese faamavaeatu i le pese ua masani ai le AuKerisiano - Talofa uso Tofaina Oe! Filipi 1:21: Aua o lo’u ola ua iaKeriso lea, a o lo’u oti o lo’umanuia lea. Tofa Tuimaseve. Manuia laumalaga. Vaimoso Apineru F.S. EFKS Hastings.

Samoan Culture), na faatatau i ai leMafutaga i le masina o Iulai, aso 10.Na faatepa ai tupulaga i le feiloaiga faa-Samoa moni, i le usu faaaloalo, o laugausu ma lauga tali. Na faatino uma lava

e tupulaga tama ma teine seia oo ane ifiafia, o ma’ulu’ulu ma sasa. O lesaunoaga faapitoa i lea aso, o se mataitulafale, o se faiaoga fo’i, na saunoalava e tima’i ma faamalosi i tupulagaina ia tautuana le faa-Samoa. O se asona iloga ona faapupulaina ai leautalavou i mea taua o le aganuu ma

agaifanua, aemaise o measina a Samoa. O le malae i Waipio, (Central OahuRegional Park in Waipio) na avea mamalae o faagatama i le aso Labor Day,2 Setema. O le Susuga ia Iosefa Tui ole failautusi o le Matagaluega na

ALOHA! O le Atua o le Alofa

faaauau itulau e sosoo ai

Page 16: O LE SULU SAMOA - cccs.org.ws · Efeso. E iai se tasi taofi, e ui lava i nisi aulotu ma Ekalesia na faatuina e Paulo, ae peiseai, o Efeso a le aulotu sa aupito tele ai aso o le aposetolo,

16. O LE SULU SAMOA Fepuari 2011

Toe Tepa i Tua

50 tausaga ua mavaeO le tala i le Fono Tele a le Ekalesia Samoa L.M.S. 1959

O Le Sulu Samoa, Fepuari 1959 Ua saunia lenei tala ma le faamoemoeia maua se malamalama e i latou o e salei faatasi mai i le Fono Tele talu ai;poo e foi o iai i nuu mamao; atoa manisi o la tatou Ekalesia o e ua le masanima le Fono Tele, ae le gata i lea, ia aveafoi lea tala ma mea e toe faamanatu maiai i e sa faatasi mai i le Fono Tele taluai, mea mamafa ma le taua sa latou iloa,lagona ma tautala iai. O le taua o le Fono Tele. E tele itutaua, ae sei faamatala tau o nisi mea uasili ona taua. 1. Ua faia le Fono Tele i aso tonue faamanatu ai e le Ekalesia KerisianoAoao le foaiina mai o le Agaga Paia, ole Ta’ita’i Sili lea o le Fono Tele ma leEkalesia Aoao. O lea ua feagai pea leFono Tele i lea tausaga ma lea tausagama le Aso Fanau o le Ekalesia, o le AsoPenetekoso lea. O lea e ao ai i leEkalesia Samoa (L.M.S.) ona avea leFono Tele ma Aso e toe fanau ai i leatausaga ma lea tausaga i lona olafaaleagaga; aua ua fai faatasi ma leFaamanatuga o le Aso o le Agaga Paia. 2. Ua faia le Fono Tele i aso tonu(O le masina lea o Me) o le Fono Telea le Ekalesia Faapotopotoga iPeretania, o le Ekalesia lea e ona leSosaiete ua fanau mai ai lenei Ekalesia.Ua ta’ua lea Sosaiete o le LonetonaMisionare Sosaiete. O lea ua maua mailo tatou igoa Fono Tele mai le FonoTele lea a le Sosaiete ma le EkalesiaFaapotopotoga. Ua fesootai pea leFono Tele a le Ekalesia Samoa(L.M.S.) ma le ‘Au Matutua a leSosaiete. 3. O le Fono Tele o le Pule Sili leao le Ekalesia Samoa (L.M.S.). Ua lepule se tagata e toatasi, pe o se vaega,pe o se komiti, poo se matagaluega. Ao pulega uma ua faia e se tasi poo nisipoo se komiti, ua faia lava lea i lalo ifoo le Pule a le Fono Tele. Atonu po oua malosi tele pe a le upu Pule, a o leupu o le Faatonuga a le Fono Tele; auaua ou fia faaaogaina nei foi le upu Pulepoo le Finagalo ia Iesu Keriso, o le Aolea ma le Pule Silisili o le Ekalesia eTasi ma Aoao i le lalolagi atoa. O lefaamoemoe maualuga o le Fono Tele,o le saili atu pea lea ia maua le finagalo

poo le Pule a Keriso, i mea uma ua iafaia. 4. O le Fono Tele, ua le na o setaimi lea e malolo ai faifeau ma tiakonomai le galuega i o latou nuu, poofaiaoga ma aoga ia latou aoga. Ua lena o se Sauniga e faaalu ai tupe e tele iofu ma mea taumafa, poo se avanoalelei e maimoa ai e o mai mamao matafafao ai e ua latalata mai; a o seFaatasiga Tele o e ua tatau ona uma onafaaolaina e Iesu, ua aofia mai nei ona omea ia - O le Feiloaiga, TapuaigaMafutaga, Filifiliga ma le toeFaafouina.

(a) Ua taua lava le Fono Tele,aua ua mafai ona feiloai ai aiga, uo mae masani atoa ma le au faigaluega o leFaatuatuaga e Tasi; ma ua faapena foiona feiloai ai le toatele ma le Agaga Paiai se ala fou e le masani ai i aso uma.

(e) Tapuaiga. O le Fono Tele

ua fai ma ona totonugalemu leTapuaiga i le Atua. Ua o mai leEkalesia e vivii faatasi i le Atua i se alalautele, ona o lona mana ma lona alofa.O le a faafetai faatasi foi i le AgagaPaia ona o lana ta’ita’iga ma lonaFesoasoani. Ma o le a sili foi onalagona e le Ekalesia lona vaivai ma letele naua o ana agasala ma ona sese efia faatoese ai ma le aioi i luma o Iesule Alii e ana le Ekalesia. O le afaamanatu foi Sauniga Tetele a le Alii,ma tatalo ai mo nisi tagata o le fanau ale Atua i nisi itu o le lalolagi. O leTapuaiga e tupu ai le mafutaga.

(i) O le Mafutaga. E leai seKerisiano e tupu lona faatuatua molona olaga auauna atu pe a le mafutama le Agaga Paia atoa ma ona uso. Ole mafutaga o le mana malosi lea uamaua mai e le Ekalesia mai lanaTapuaiga, ua fiafia ai ma fealofani leau faigaluega e pei o le aiga e tasi, maua saga faatupuina ai le fia tapuai.

Mai le Faatonu: Ua le maua e le SuluSamoa le faaiuga o lenei tala. O levaega ua le maua, o le Filifiliga ma letoe Faafouina.

faala’ei’au i lea aso i se saunigapuupuu, ona alo ai lea o tupulaga a leMatagaluega e faaali lo latou talenia itaaloga eseese. E pei o le volleyball,Soccer, Flag Football mo le tupulagamatutua, ae o le moliga fu’a, softball,ma le faataavale polo mo tupulaga laiti.O taaloga malie tele na iloilo ai lemalolosi i le tosogamaea. O le iuga otaaloga i lea aso: siamupini aoao -Ioane (blue) 95 ‘ai, 2 - Mataio (green)80 ‘ai; 3 - Mareko (red) 77 ‘ai; ma lona4 - Luka (yellow) 65 ‘ai. Na saogalemulea aso i le faamaopoopoga ma lefaamalumalu a tama o le Matagaluegama le ‘Aufaigaluega Faifeau ma o latouFaletua. O le faaiuga o polokalame fai faatasia le Matagaluega na faia i le Aso Sa 19Tesema i le Waipahu IntermediateSchool. O le Kerisimasi na Autu i leManatu: “O le Keriso Loto Maulalo”.(The Christ with a Humble Heart). Opesepesega ma viiviiga o le Pepe Fou,ma faa-evagelia i taga matagofie, nafaatinoina e tupulaga a Lamepa o leOla, Waimanalo, Alii Irae, ma Vaipunao le Ola. A o faatinoga - Faaaliga o le

Agelu ia Iosefa ma Maria seia oo i leTusigaigoa o Tupulaga a Mililani, o leMalaga a Makoi o Tupulaga a Kalihi,ma le Faaaliga o Agelu i LeoleoMamoe ma le Vaaiga i le Faleomanu,o Tupulaga a Honolulu. “O le viiga i le Atua i meaaupitoaluga; ma le manuia i lelalolagi i tagata ua alofagia e ia”. - oviiga malie mai le lagi a agelu. Ua faifoi ma viiga malie mai i o matou gutu,aua ua alofagia e le Atua tupulaga iAutalavou ma Aoga Aso Sa a leEkalesia o i lenei Matagaluega. Ia manuia lava le Tausaga Fou 2011i tupulaga uma o le EFKS, ma ia VIIALE KERISO LOTO MAULALO i looutou soifua. Alofaaga o Tupulaga EFKS i Hawaii- Land of Aloha.......Mahalo Nui Loa. - Saunia e Galuefa Leilua F.S., Ofisa o Aoaoga Kerisiano.

ALOHA! O le Atua o le Alofa

God keeps His promise.See for yourself. In the

manger, He’s there.See for yourself. In the

tomb, He’s gone.from the book: When God

Whispers Your Name -by Max Lucado