16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IULAI 2014 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws faaauau itulau e 2 O le mafuaaga o le pese: “So Send I You: faaauau itulau e 8 O Tupulaga Talavou o se Meaalofa taua mai le Atua mo le lumana’i o le Ekalesia Pepa mo le Fono Tele 2014 Saunia e Tupulaga Talavou Matagaluega a Manukau Niu Sila Ua saunia e le Matagaluega a Manukau le pepa, mo tupulaga talavou mo lenei tausaga, ina ia taumafai e faamamafa atili ai le faatauaina o tupulaga talavou, i totonu o le Ekalesia i fafo o Sa- moa. O se vaaiga mai tupulaga e “O le faamamafa o lenei pepa ..... o se faafitauli ua tulai mai....o le faamavae lea o alo ma fanau o tupulaga a le EFKS ma ua o lolotu i isi lotu poo le le lolotu foi.” Nisi o Mafuaaga o le Faaitiitia o Tagata o le EFKS E FA PEPA: o le Pepa mai le Mafutaga a le Matagaluega a Apia Sisifo i le 1994; o le Pepa mai le Mafutaga i Malua a Faifeau ma A’oa’o Tausinuu i le 2012; o le Pepa a Tupulaga Talavou mai le Matagaluega a Manukau, Niu Sila, na fofogaina i le Fono Tele 2014; ma le Pepa na saunia mo le Fono T|ele 2014 e le Tiakono Toeaina o le Matagaluega a Aukilani. O ia pepa uma oloo faaali ai ni finagalo o i latou na faia ia pepa e uiga i le liu lotu o nisi o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa. Ua lomia atu i le Sulu Samoa ona e aoga mo le fetufaa’iga o finagalo i lea mataupu. E iai le lalolagi o tagata ola ma le lalolagi o tagata oti a o le alalaupapa e fesoota’i ai o le alofa. - Thornton Wilder silasila itulau e 12 E le Mana’omia e Agelu ni Vae e Felelei ai!

O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

  • Upload
    others

  • View
    16

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IULAI 2014email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

faaauau itulau e 2

O le mafuaaga o le pese:“So Send I You:

faaauau itulau e 8

O Tupulaga Talavou o se Meaalofataua mai le Atua mo le lumana’i ole Ekalesia

Pepa mo le Fono Tele 2014Saunia e Tupulaga TalavouMatagaluega a Manukau

Niu Sila

Ua saunia e le Matagaluega aManukau le pepa, mo tupulagatalavou mo lenei tausaga, ina iataumafai e faamamafa atili ai le

faatauaina o tupulaga talavou, itotonu o le Ekalesia i fafo o Sa-moa. O se vaaiga mai tupulaga e

“O le faamamafa o leneipepa.....o se faafitauli uatulai mai....o le faamavae leao alo ma fanau o tupulaga ale EFKS ma ua o lolotu i isilotu poo le le lolotu foi.”

Nisi o Mafuaaga o le Faaitiitiao Tagata o le EFKS

E FA PEPA: o le Pepa mai le Mafutaga a le Matagaluega a Apia Sisifo i le1994; o le Pepa mai le Mafutaga i Malua a Faifeau ma A’oa’o Tausinuu i le2012; o le Pepa a Tupulaga Talavou mai le Matagaluega a Manukau, Niu Sila,na fofogaina i le Fono Tele 2014; ma le Pepa na saunia mo le Fono T|ele 2014e le Tiakono Toeaina o le Matagaluega a Aukilani. O ia pepa uma oloo faaaliai ni finagalo o i latou na faia ia pepa e uiga i le liu lotu o nisi o le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano Samoa. Ua lomia atu i le Sulu Samoa ona e aoga mole fetufaa’iga o finagalo i lea mataupu.

E iai le lalolagi o tagata ola ma lelalolagi o tagata oti a o lealalaupapa e fesoota’i ai o le alofa. - Thornton Wilder silasila itulau e 12

E le Mana’omiae Agelu ni Vaee Felelei ai!

Page 2: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

2. O LE SULU SAMOA Iulai 2014

faaauau itulau e 5

O Tupulaga Talavou o seMeaalofa taua mai le Atuamo le lumana’i o le Ekalesiale’i fananau ma ola i Samoa nei. E moni lava, oloo ola ma mautule Ekalesia EFKS i Niu Sila. A ole faamamafa o lenei pepa efaatatau i le faafitauli oloo tupu peai totonu o le li’o o tupulaga i atunuui fafo o Samoa. O se faafitauli uatula’i mai ma le malosi, ma olooiai foi le talitonuga, oloo tupu foi iisi atunuu i fafo o Samoa: O lefaamavae o alo ma fanau otupulaga a le EFKS ma ua o lolotui isi lotu poo le le lolotu foi. A o le fesili taua mo i tatou, pooiai se faafitauli i totonu o leEkalesia EFKS ua ala ai onafaamavae aloaia ai tupulaga ia?Poo iai foi se fofo a le EFKS emafai ai ona fofo le faafitauli lea.Aua oloo fai pea le galuegamae’ae’a a le Ekalesia, o lefaagaoioia mo le aga’i i luma otupulaga talavou e ala i A’oga AsoSa, Autalavou Laiti, ma isi lala ole Ekalesia e pei o le Au Taumafai,ma le Au Leoleo. E le o faatamalalava le Ekalesia. Ma o neifaafitauli oloo tutupu pea i totonuo Ekalesia i atunuu i fafo o Samoa.

Tupulaga: E le faigofie lava i se manatu onataliagofie le faamavae poo le o eseo tupulaga mai le EFKS a o se meaua leva ona tupu ma oloo tupu peae oo mai lava i lenei aso. Ona e le tutusa aulotu, e le mafaifoi ona faatatauina le pepa lenei ise aulotu se tasi, ae o le a faatataupea i le aotelega o tupulaga iAukilani e tusa ai ma suesuega. I le tausaga e 2006 ma le 2013sa faitauina e le malo i Niu Sila leaofa’iga o tupulaga sa fananau iNiu Sila oloo malamalama pea i legagana Samoa. O i latou uma safananau i Niu Sila, na o le pasene

e le malamalama i le aganuu faa-Samoa. O lona uiga i le tausaga e2006 e aga’i i le tausaga e 2013 uamanino lava i suesuega a le maloo Niu Sila, e iai le faafitauli uatula’i mai i tupulaga talavou. Afaie le malamalama le 50 pasene o leaofaiga atoa o tupulaga talavou ile gagana Samoa, o lona uiga, o lepasene foi lena e le malamalama ile ata atoa o le Ekalesia. Aua e ofaatasi le aganuu ma le lotu. E faigata lava i tupulaga safananau i Niu Sila onamalamalama i le aganuu ona e le’imaua e i latou le avanoa e vaavaaima faalogologo ai i le olaga faa-Samoa e pei o tupulaga oloononofo ma ola pea i Samoa.

E taua le itu faaleagagapoo le itu faaleaganuu? E iai le manatu, e faapenei le teleo mafaufauga o tupulaga talavou inei ona po, ma oloo amata foi onafaafesiligia le Ekalesia poo le a leitu e sili ona taua ona faamamamfai le Ekalesia - o le itu faaleagagapoo le itu faaleaganu. E manino ma oloo atagia lava ile fesili lava lea - o le lemalamalama o tupulaga talavou ile Faavae o le Ekalesia, ma le talafaasolopito o le Ekalesia. E malule Ekalesia i le aganuu; e malu foile aganuu i le Ekalesia. E o faatasimea ia e lua. E faigata onamalamalama lelei le tupulagatalavou i Niu Sila i lenei mea onao le atunuu i ona tu ma aga nasoifua mai ai latou i Niu Sila saleai se faamamafa i le faa-Samoa. Oloo faamatala mai i le tusi a letama’ita’i foma’i o Melani Anae,le faamatalaga a le isi tama matuana faasoa atu i le mataupu lava lea

e ala i le faa-Samoa i totonu o leEkalesia. O le faamatalaga e faapea: ‘Ou te talitonu, ona o i latou safananau ma aooga i Niu Sila, e letele so latou malamalama i leaganuu ma le faa-Samoa, ma e lemalamalama atoatoa foi i leEkalesia e pei o i latou sa fananaui Samoa. E i’u lava ina faaleaga ei latou le mea ua uma onafaavaeina. O le tele lava o tagataua amata ona lau le sese o le faa-Samoa, ma le le aoga o le faa-Sa-moa, ma ua amata foi onamulimulita’i ai a matou fanau, auae faigofie ia i latou ona faataatiale faa-Samoa ma mea e tatau onafai i totonu o le Ekalesia. O sefaata’ita’iga, o lafoga. A o le meae le malamalama ai alo ma fanausa fananau i Niu Sila, o le mea tonulava lena oloo maua’a ai lefaatuatua o tagata lotu i le lotu male Ekalesia - le galulue faatasi mose faamoemoe e tasi.’ O le faafitauli o tupulaga talavoui nei ona po, o le le malamalamaae le o le teena o le EFKS. O le lemalamalama i le taua ma le aoga ole lotu faatasi ai ma le aganuu faa-Samoa. O lona uiga, oloo iai peale ala e mafai ai ona fofo lefaafitauli lea pe afai uamalamalama lelei alo ma fanau matupulaga talavou i le taua o lefealofaniga a le lotu ma le aganuu.

O le meaalofa a le Atuamo le Ekalesia Oloo faamatalaina i le Evageliana faamauina e Ioane le taua o lealofa. O le alofa o le AtuaSilisiliese mo i tatou uma. Ma olea ua faaaogaina foi le mataupu e15 fuaiupu e 13 e fai ma ta’iala moi tatou uma i le Fono Tele i leneitausaga. E leai lava se isi i leneilalolagi atoa e le oo atu iai le ‘a’aoalofa ma le ‘a’ao agalelei o lo tatouMatai Sili. Ua molimauina foi ilenei Fono Tele ma leneifaapotopotoga le alofa o le Atua

Page 3: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

O LE SULU SAMOA Iulai 2014 3.

O LE LAUGATusi Faitau: FT: Isaia 6:1-8 FF: Ioane 16:33Matua: Isaia 6: 8b: Ona ou faapeaatu ai lea, o a’u lenei, ina auina atua’u.Manatu Autu: O FAIVA ESEESE,AEMAISE LE GALUEGAFAAFAIFEAU, E AO LAVA INAA’E MANUMALO. Soo se tofiga poo se faiva evalaauina iai i tatou, e le aunoa lavama le tapuaiga a o tatou tama, manai o tatou aiga. O le latoutapuaiga lea e taua tele, aua o loolatou taputapua’i ma tu’i lemulipapaga, ma le faanaunauga etasi, ia a’e manumalo o tatou faivaeseese. I le faifeau lava ia ma lonato’alua, o taulaga soifua ia a le aigaua ofoina atu mo le Atua. O le fesaga’iga a Isaia ma le paiasilisiliese o le Atua, i totonu o lemalumalu, ua iloa ai e Isaia, e lemafaia e se tagata e faa’afa’afalona olaga, ona faia le galuega a leAtua. Le tagata e faia le amioleagama le ola agasala. Ina ua ta’utino e Isaia, o ia o letagata agasala; ma pa’i atu iai lefaamagaloga a le Atua i lona tagatatuai; ua ia lagona ai loa, lonafaapa’iaina mo le galuega. Ma uamanino ai le vaai a le perofeta, ole Atua e a’e manumalo ai lanagaluega, e ala i le maua’a o lonafaatuatua i lana Afio. E le’i pinelava ona pa’i atu le faamagaloga ale Atua, ma lagona lonafaapa’iaina, ae faalogoina loa eIsaia le i’uleo: “O ai ou te auinaatu?” Tali atu loa: “O a’u, inaauina atu a’u.” Ou te faaupuina le soifua galueo Isaia - O LE ALU E FAI LEGALUEGA E AUNOA MA LEFAA’AFA’AFA. E mafua ona oufaaupuina faapea, ona o le tele otala o lana galuega faaperofeta itotonu o lana tusi, na lavea’iina aie Isaia le nuu o Sa Iuta. Pei la o le ‘au’aufau faatasi o Re-sina le tupu o Suria, ma Peka le

tupu o Isaraelu le malo i matu; eosofia ma faaumatia Iuta le malo isaute lea e galue ai Isaia. Ua vevesima atuatuvale tagata uma o Iuta eaafia ai ma Aasa le tupu. Ae to’alelei lava Isaia ma fai mai ia SaIuta: Aua le popole i ia malo e luama o la tupu. Ua na o nii’u’aulama e lua, na ona pupusa aeleai se afi o iai. Ia, na te’i a uasolofa ifo lea taupulepulega ae leaise mea a Sa Iuta na faia iai. O mea la faapena, ona pau lea ole ituaiga o tagata e mafaia onafaafeto’aia. Tagata e loloto lefaatuatua e pei o Isaia. O le tagatae maua’a lona faatuatua i le PaiaSilisiliese o le Atua, lea na ia vaaiai le malumalu. O le talitonuga lalea o Isaia i le paia silisiliese le‘auaoa lea na faaali ia te ia, e leAtua lava, i le malumalu. O iinafoi na manino ai Isaia ma le atoatoa- o le Atua ua valaau mai, e lemasani i ni mea faa’afa’afa. Afai la e maofa tagata o lona nuui le faatinoga o le galuega faa-perofeta a Isaia, e sala ina faapena.Aua ua iloa lelei lava e Isaia i levalaau ua oo mai. O le mea tonulea na faapa’ia ai o ia e le Atua,ma auina mai le serafi ma le malalaola, e susunu ai ana agasala ma leolaga tuai sa ola ai. A silasila foi i le gagana o lanagaluega faaperofeta, o le suafa lavalea na ia fiafia e faaaoga i le Atua -“O LE PA’IA O ISARAELU”. Peila o le manulauti lea o lona olagafaaperofeta - o le folafola i tagatauma, o ai lava le Iutaia, pe tupu,pe ositaulaga, pe perofeta, peauauna i le malumalu. Poo le alava le tofi e tofia iai le tagata, o le‘a le manuia, pe ‘a aunoa ma lemaua’a o lona faatuatua i le paia ole Atua na valaau mai. O le saunoaga lea a Iesu i lonatagi talatala i le Mauga o Olive -“Ierusalema e, Ierusalema e, o lefasiotia perofeta.......” Sa saunoalava Iesu ma lona silafia lelei o le

talatuu e faapea - O Isaia le isiperofeta na fasiotia i Ierusalema.Fai mai na ililua e ona fili, ae lesolomuli lona faatuatuafaaperofeta. Aua o Isaia e le na ose perofeta. A o le perofeta uamatua talitonu i lona faapa’iaina,mo le finagalo pa’ia o le Atua. O le valaau e Iesu o ona soo, eleai lava se isi faamoemoe e ese ilona finagalo. Na o lenei: iamaua’a lo latou faatuatua i le navalaauina i latou. Ina ia o atu male faamaoni, ma ia tumau i lo latoufaapa’iaina ma le valaauina. A o faamalumalu mai lo latoutaimi taumavae, fai mai Iesu, “Emaua foi outou e le puapuaga i lelalolagi, a ia outou loto tetele, uaou manumalo i le lalolagi.” E le’i finagalo Iesu e o ona soo eta’oto’oto i le galuega, pe o e eva,pe o foi e to’ilalo. E leai. A lea emanino lava lana saunoaga - “Iaoutou loto tetele, ua ou manumaloi le lalolagi.” O le uiga moni lena o le satauroua tuufua o Keriso - O LEMANUMALO. Ua outou tagataga’i ma tatou vaavaaii nei aso. A leai ni tala e aafia ai nifaifeau pa’u’u i le inupia, mulilua, male tele o isi amioga leaga, ua leai nitala a le TV, leitio, aemaise ua tau letaulia nusipepa. Ua le a’e manumalofaatamasoaliiga mo le Atua. Aisea uafaapea ai faifeau? O le tali: o aso neiua le paia o tatou olaga. Ua le moni lotatou alofa i le Atua e ana le galuega.Ua faapena foi lo tatou le alolofa monii o tatou tuaa, ma aiga, oloo tapua’imai, ma tu’i le mulipapaga. Ina ia a’emalo o tatou faia. O le faala’ei’au a le failauga o le Sulumo lenei masina: tatou punoua’i male faamalolosi i o tatou faiva eseese.Ma taula pea le silasila ia Iesu, o le nate ta’ita’iina ma faa’ato’atoaina lotatou faatuatua. I le Suafa o Iesu.Amene. Petaia Lokeni FS EFKS Magele Sisifo

Page 4: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

4. O LE SULU SAMOA Iulai 2014

O Tupulaga Talavou o seMeaalofa taua mai le Atuamo le lumana’i o le Ekalesia

mo lenei Ekalesia ua tupu ma uaola ma le manuia. E iai le fuaiupu o le pese a Maluae amata faapea: “E o mai tupulagama alu, ae tausaafia pea Malua iso’u manatu.” E le gata e manaiale fati, ae uiga loloto foi lefaaupuga. E mafai ona faauigainafaapea - e taua se galuega aefaaauauina. E faasolo maitupulaga ma mavae atu, ae tumaupea le mamalu o le Laumua. O lemeaalofa a le Atua mo leneiEkalesia. E faagasolo lavatupulaga, ae tumau pea le Ekalesiae faaauauina e isi tupulaga fou oloogasolo mai i le lumana’i. Oloo faamamafa e le Tusi faitauma le matua o le autu a le FonoTele le upu lea o le alofa. O le upualofa i le gagana Eleni, e fa vaegae vaevae ai pe a faamatalaina lonauiga.

1. Storge - o le alofafaaleaiga - e pei o le alofa o matuai fanau.2. Philia - o le alofa faale-mafaufau - o se faataitaiga e faapea- afai e te alofa mai ia te a’u, ou tealofa foi ia te oe.3. Eros - O le alofa faaletino- e pei o le alofa i le va o se tamama le teine.4. Agape - O le alofafaaleagaga - o le alofa tunoa oloofaamamafaina i le Evagelia aIoane 15:13.

Fai mai le fuaiupu e 13: “E lesili lava le alofa o se tasi i leneialofa, ia tuuina atu e se tasi lonaola mo ana uo.” O se faata’ita’igataua lenei ma se lu’itau ma sefaamanatu taua lenei mo leEkalesia - o le alofa e le faatua’oia.

Oloo faamatala mai e le Tusi faitaui le Ioane le matagofie ma le tauao le ofoina atu o le ola o se tasi mole isi uso a tagata. Ua foa’iina maie le Atua le meaalofa lea mo i tatoue ala i le ola e pei ona aumai ai i leTusi o Kenese 1: 26. O lona uiga - o le ofoina o louola e puipui ai le meaalofa taua leana foaiina mai e le Atua mo i tatou.O le alofa sili lea oloofaamamafaina i le Evagelia, ma ole alofa tunoa lava lea ua faasinomai e le Atua mo le tatou Ekalesia.Ole alofa e le uma pe mavae; o lealofa e leai sona gataaga, o le alofafaifai pea, o se alofa e faaauauinase’ia oo i le faavavau. A o le fesili, pe faapefea onaauala mai lenei alofa faaauauina ale Atua mo le tatou Ekalesia? Inaia tupu ma ola pea le Ekalesia i lelumana’i? E auala mai e ala i tupulagatalavou, o le meaalofa lea a le Atuamo le Ekalesia ina ia susulu pea lelamepa ma ia faaauauina legaluega matagofie a e sa mua imalae. A tausia lelei le tupulagatalavou, e fua tele mai e pei o selaau aoga ona manuia ai lea o leEkalesia i le lumana’i. E tele lavaauala e ala mai ai le alofa tunoa ole Atua, a o le auala lava lea oloofaamamafaina i lenei pepa motupulaga ma le Ekalesia: Ia ofoinaatu o tatou ola mo le isi uso a tagataia tupu ma ola le Ekalesia.

E faapefea ona ofoina mai le ola ole Ekalesia mo ana tupulaga?

Tupulaga mo le lumana’i E ui lava oloo tula’i mai pea lefaafitauli lea i le tele o tupulaga,oloo iai pea tupulaga oloo to’a’agai le lotu ma oloo saili foi le

malamalama i le faa-Samoa, ina iao latou malamalama atili i mea efai a le Ekalesia ma lona taua i lelumana’i. O le aganuu lava mai le amatagafaapea foi le lotu e le mafai onatatou tuua eseese. Tasi lea tautuae mausali ai le galuega a le Atua.O le tuu iai ma le aganuu, aua o le‘i’oimata lena o le Samoa o lanaaganuu, e leai se mea oi sili. Tatougalulue ma le fiafia, e leai lava semea e lilo i le Alii. O lana Afio eaumaia le poto e te malamalamaai i soo se mea. Pe sa e soifua a’e iNiu Sila poo Samoa e leai lava semea e faigata i le Alii. Le mamalu e o le Fono Tele, o a nifoliga o le Ekalesia i le lumana’i peafai oloo tatou faamoemoe i tupulagao nei ona po? Fai mai le ulutala o lepalakalafa - “O tupulaga o le lumana’io le Ekalesia.” Ae o se taofi e faapea- “O tupulaga e le o le lumana’i lea ole Ekalesia.” “O i latou ia o leEkalesia.” E faamoemoe le lumana’i o leEkalesia i ana tupulaga i le taimi nei.O le fatu e te totoina nei e fua mai ataeao. Oloo nofo fale ia Sa Tuiamaale taunuu mai o le Tala Lelei i o tatoulaufanua.. Le mafuaaga lea o le Taeaonai Mataniu Feagai ma le Ata ma nisitaeao ua lau silafia. Sa taulamua peale Ekalesia i le tele o galuega e oo lavaile faavaeina o le Maluapapa ina iafofoa ma a’oa’oina ai ni faifeau ma nimisionare talavou aua le galuega tala’ifaapei ona fetalai o le Alii, “Ia outou oatu e fai nuu uma lava ma soo.” Le galuega lea sa tauasa mai e o tatoutuaa mai le amataga lenei ua tatou‘ae’ae ai. O lou taimi lenei tatou tefaaauau ai galuega ua mae’a onatapenaina ma faaaoga le tomai ma leagavaa e afuafua ai nisi galuega foumo le Ekalesia ma ona tupulaga.Atonu o se lu’i lea mo i tatou uma auale EFKS mo le lumana’i. Tupulage e, o le fatu lena o leEkalesia ua i ou aao. E leai se mea etatau ona toe nenefu i lou silafia auaua oo i lou taimi. Aua nei faoa e se isilou faatuatua ma lou talitonuga i lauEkalesia, uu mau lou pale o le ola, ole Atua lava na ia aumaia. Ia manuia le Fono Tele.

Page 5: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

O LE SULU SAMOA Iulai 2014 5.

O nisi nei o Mafuaaga o leFaaitiitia o Tagata o le EFKS(O se Pepa mai leMafutaga Faafouina aFaifeau ma A’oa’oTausinuu - Malua - 27-31Aokuso 2012)

Saunia eAukilani Tuiai FS,

FaiaogaKolisi Faafaifeau i

Malua O le autu o lenei pepatalafaasolopito, o le suesueinao nisi o mafuaaga o le faaitiitiao le faitau aofa’i o tagata o leEkalesia (EFKS) mai le 1991e oo i le tausaga 2001. Sa tele le pa’u o le faitau aofa’io tagata o le EFKS mai le tausaga1991 e oo i le 2001. I le tausaga1991 e 43% tagata Samoa poo lefaitau aofa’i e 68,651 tagata lotu ole EFKS. I le tausaga 2001, uapa’u le faitau aofa’i o tagata lotuEFKS i le 35% poo le 61,413tagata lotu. O le vai taimi lea ua tele ni suigao tulaga o Ekalesia i totonu o Sa-moa. Ua lolofi mai le tele otapua’iga eseese. Ua faapena foiona maitauina le faaitiitia, o lefaitau aofa’i o tagata lotu o lotutetele i Samoa, e pei o le Katolikoma le Metotisi, ae sili lava le pa’uo le faitau aofai o tagata lotuEFKS. O le lotu Katoliko sa pa’umai le 21% i le 20% i lea vai taimi.O le Metotisi sa pa’u mai le 17% ile 15%. A o le suiga tele ua vaaia,o le siitia i luga o le pasene o lotu‘laiti’, e pei o le lotu Mamonaaemaise le lotu Patipati, poo leAssembly of God. Sa siitia lefaitau aofa’i o tagata lotu Mamona

mai le 10% (16,394) i le tausaga1991, i le 13% (22,521) i le tausaga2001. Sa faapena foi le aofa’i o lelotu Patipati, ae peita’i uafaaluaina, mai le 3% (sili atu i le3,000 tagata lotu) i le 1991 e oo ile 7% (11,742) i le tausaga 2001. Sa faigofie ona liliu tagata i lelotu Mamona i Apia, aua sa sili atutulaga o a’oga a le lotu Mamona.O se faata’ita’iga, o le Kolisi iPesega sa sili atu lona tulaga nailo a’oga a le EFKS. Sa maitauinafoi le tele o tagata ua liliu atu i lelotu Patipati, aua e lefaamamafaina le faiga taulaga elenei lotu. O le tasi mafuaaga ua liliu aitagata mai le EFKS, ona o le faigataulaga. O le suesuega a se tasi ofaiaoga o le Mataupu Silisili esuafa ia Manfred Ernst i le tausaga1994, ua ia molimauina ai i lanatusi o le “Winds of Change”, efaapea:

Ua silafia e le toatele otagata aemaise ta’ita’i o leEkalesia, o le faiga taulaga a leEkalesia o le tasi lea o mafuaagaua faaitiitia ai le aofa’i o tagata lotuo le EFKS. Talu ai ona o le olafaatautava o aiga ma nuu, o lemafuaaga lea ua siisii ai i lugafaiga taulaga i lea tausaga ma leatausaga. O le isi mafuaaga uataugata ai le soifuaga i lea vaitaimi, ona o le lega sa aafia aifaatoaga talo i Samoa. O talo o setaumafa taua mo tagata Samoa, safesoasoani tele i le atinaeina o leMalo e ala i fefaataua’iga i atunuui fafo (exports). Na amata ai loaona faaaoga falaoa mata ma alaisama nisi taumafa e auina mai atunuui fafo. O le faaaogaina o neitaumata ua faaopoopo ai ma

aitalafu a le Malo pe lata i le $177miliona. O le faaopoopo ai o leVAGST i le 1994, ua atili ai onataugata le soifuaga mo tagata.Atonu o nisi nei o mafuaaga ua liulotu ai tagata i le lotu Patipati, auae le faamamafa e lenei lotu, le faigataulaga e pei ona faia e le EFKS. I le vai taimi foi lea, ua lolofi maiai le tele o tapua’iga fou e ese maile lotu Mamona ma le lotu Aso Fitue pei o le Worship Centre, FullGospel, A’oga Tusi Paia ma isi foitapua’iga fou. O nei lotu fou, sasiitia ai le pasene o tagata lotu onei tapua’iga mai le 6% i le tausaga1991, e oo i le 14% i le tausaga e2001. A o le toatele lava o nei lotufou, sa sili ai lava le faitau aofa’i ole lotu Patipati. O le talitonuga oTavita Pagaialii, o le faifeau ma setasi o faiaoga o le lotu Patipati efaapea: “O le sini autu o la matoutapua’iga, o le momoli o le feaupoo le tala’i atu i tagata (outreach)i nofoaga faitele e pei o le maketi.O nisi auala sa faaaoga e le lotuPatipati, o le tala’i atu e ala ipolokalame i luga o le TV faapeama le leitio faasalalau. O auala neie tusa ma le mau a Pagaialii, uamafua ai ona toatele tagata ua liliuatu i le lotu Patipati. Ae le gata ilea, ae ua faaopoopo foi a latouAoga Tusi Paia e lua, o le HarvestBible College ma le IerusalemaFou Bible College. O lona uiga, etoatele tagata lautele oloomana’omia le aoaoina ma semalamalama’aga i le Tusi Paia. O le Mamona foi sa faatauatagata lautele (laity). Sa tapena foie lea Ekalesia polokalame efesoasoani ai i tagata lautele. I le

faaauau itulau e 9

Page 6: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

6. O LE SULU SAMOA Iulai 2014

MATINI LUTERU1483 - 1546

O le Auupega o le Toe Fuata’i

O se Faatonuga maile Anitikeriso Na fai atu Feterika ia KatinaleTomasi, e leai se mea e ala ai onapu’eina Matini ma ave i Roma. O lea faaaliga a Feterika na letoe manofonofo ai loa KatinaleTomasi. Ua amata galulue faatasinei ma isi e tetee ia Matini, e sauniase tusi mai le pope o le a tolaulaumai ai se finagalo o le pope e uigai le totogiina o agasala. O le taimilava e sainia ai e le pope lea tusi,ona ono tuua’iina ai loa lea oMatini i lona faasalalauina o nitalitonuga e ese mai talitonuga ole Ekalesia, aua o ona talitonuga e95 ia na tu’itu’i i le faitotoa o lemalumalu, na ia fesiligia ai le tonuo le totogi tupe o agasala e pei onatalitonu iai le Ekalesia. Na mauae Matini se kopi o lea tusi iaOketopa 1520. Na ia faaigoaina ole “tusi matua leaga”. Ona o leatusi, na amata ai loa ona susunuinatusi (books) a Matini i Roma,Kolone, ma isi aai tetele. Uafaatonuina nei Matini ina ia faafo’iona talitonuga a o le’i atoa aso e60. Na tuua’ia e Matini i latou nafaia lea tusi ma fai mai a ia: O oe, Leo X, ma outou katinale,ma soo se tasi lava oloo outou‘au’au faatasi. Ou te lu’iina outouma ‘ou fai atu a o pupula mai ooutou mata, afai ua auina atu leneitusi oloo outou saini ai faatasi malo outou malamalama lelei iai, oute lapata’i atu ia te outou, i lemalosi o ia te a’u, e pei ona mauafoi e isi Kerisiano e ala i lePapatisoga, ina ia outou ‘alo esema ia mea faa-satani ma outousalamo, ma ia outou faia nei loa.Afai tou te le faia, ia outou silafia

lelei, o a’u, ma i latou uma e tapuaiia Keriso, o le a matou talitonu, ole Nofoalii i Roma ua nofoia eSatani, ma ua avea ma nofoalii ole Anitikeriso, ma o le a ou le toeusitai iai, ona o ia o se fili mata’utiao Keriso. A faaauau pea lo outouma’ema’ea, o le a ou lafoa’i outouia Satani, faatasi ma lenei tusi inaia faaumatia ai o outou tagatafaaletino, ina ia maua ai so outoulavea’iga faatasi ma matou i le Asoo le Alii. I le Suafa o le ua outoufaasauaina, Iesu Keriso, lo matouAlii. Na manao lava Luteru ina ialauiloa e tagata i Uitenipeka e leaafia o ia i tuua’iga ia ua faifaasaga mai ia te ia. O lonafaafesaga’i pea ma faitioga ma le‘ino’ino mai o le lotu, na maua aie ia le loto tele ma le toa e fai atuai faapea: E le ‘au ma a’u soo se tagata lavana te lagolagoina le tusi na saini aile pope. Ona o le alofa tunoa o leAtua ua ou sa’oloto ai, ma e lemafai e lenei tusi ona faamata’umai ia te au. Ou te iloa lelei lavale mea e pupuna mai ai lo’u malosi,ma le oloo faamalumalu mai ia tea’u i luma o tagata ma le tevolo.Ou te faia le mea ou te talitonu esa’o. O tagata ta’ito’atasi uma lavae tutula’i uma ma tali mo ia lavape a oo mai le oti ma le AsoGataaga, ona faato’a manatua ailea o la’u lapata’iga na fai ma lefaamaoni.

O le Tafuna’i Pa’ia E atoa ane aso e 60 na tuu mai efaafo’i ai talitonuga o MatiniLuteru, e le’i faafo’ia lava. A uaia susunu le kopi o le tusi na aumaifaatasi ma tulafono uma, lea efaatonutonuina ai le EkalesiaKatoliko Roma mai le amataga o

le talafaasolopito o le Ekalesia. Fai mai nisi, o le Tafuna’i Pa’ialea, o le amataga tonu lea o le ToeFuata’iga, Reformation, ae le otalitonuga e 95 o Matini Luteru leana tu’itu’i i le faitotoa o lemalumalu. O le Tafuna’i Pa’ia lea nafuafuaina mo le taeao o le aso 10o Tesema. Na fai foi e Luteru letusi valaaulia sa iai upu faapea: “Oi latou uma e tutumau i le upu monio le Tala Lelei, ia faatasi atu i leitula e iva i le taeao i le malumaluo le Satauro Pa’ia, o le a susunuinaai tusi uma o tulafono faale-popema isi talitonuga sese uma, e tusaai ma talitonuga faaaposetolo maianamua.” Na faatasi mai i lenei mea na fai,porofesa ma tagata a’o’oga i leiunivesite. Na amata lava ona lafoi le afi ia tusi tulafono. O se meamatuia tele lenei mea ua fai. Auao tulafono a le Ekalesia, e mafaiona faatusatusa i le Talamuta a lelotu Iutaia, ma le Korani a tagataIsalama. O tusi tulafono ia o leMalo Faa-Kerisiano faa-Latina,oloo fausia mai ai le pulega o leEkalesia. E tusa ai ma talitonuga iia aso, o tulafono faale-lotu ia, etulaga tutusa ma tulafono a le Atua. Ina ua liu efuefu tulafono faale-lotu, ona faalatalata atu ai lea oMatini Luteru i le afi ma togi iai letusi na faasalalauina mai e le popema fai ane: “Ona ua e solia le mea moni maile Atua, ia faapea foi ona aumai ooe e le Atua i le afi lea.” Ona toefaapea ane lea o Matini Luteru,“Ona ua latou susunuina a’u tusi,o lea ou te susunuina ai foi a latoutusi.” Ona foi ai lea o ia i le aaifaatasi ma isi porofesa. Ae nonofo ai pea tagata a’o’oga,ua faamalosia o latou tagata i neimea ua tutupu. Mulimuli onafaamalamalama lea e MatiniLuteru ia i latou le uiga moni o meaua ia faia i le Tafuna’i Pa’ia, mamea e tatau ona latou fai ona o leaua latou iloa le mea moni.

faaauau itulau e sosoo ai

Page 7: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

O LE SULU SAMOA Iulai 2014 7.

MATINI LUTERU1483 - 1546

O le Auupega o le Toe Fuata’i

O le pese a Hanaina ua fanaumai lana tama oSamuelu “Ua olioli lava lo’u loto i le Alii;ua faamaualugaina lo’u nifo e leAlii; ua ou mautali ai i e ita mai,aua ou te fiafia i le olataga mai iate oe. “E leai se pa’ia e tusa ma le Alii;aua ua leai se tasi ua na o oe; e leaifoi se papa e tusa ma lo tatou Atua. “Soia tou te faatele a outou upufaamaualuga na’ua, e alu a’e ai lefaa’ono’ono i o outou gutu; aua o

le Alii, o le Atua sisila mai o ia, oia foi le na te fuatia amio. “Ua gauia au’ufana a tagatamalolosi; a o e na tautevateva, uafusi o latou sulugatiti i le malosi. “O e sa maoona, ua fai maauauna i latou ia maua ai mea e‘ai, a o e sa fia aai, ua mapu i latou;o le na pa ua i’u ina fanau mai setoafitu; a o ia ua toatele ana fanau,ua vaivai o ia. “O le Alii na te fasioti, ma faaola;na te faaoo ifo i le tuugamau, mafaafoi a’e. “O le Alii na te faamativaina, mafaatamaoaigaina; o ia na tefaamaulaloina, mafaamaualugaina; na te faatula’iina

O le Malosi Faaleagaga O tagata a’oga, e talavou mamama i latou e latou te le iloa leleiuiga o mea ua tula’i mai, sa iai ilatou e pei lava o nisi tamaiti a’oga,e iai a latou fu’a o faalelelelea, mafe’ei foi ma alalaga. E ui lava sa tumu i latou i lagonaeseese faatalavou e ono lemataofiofia, a o le susunuina o tusie le o se uiga finauvale, a o sefaatinoina lava lea o se fouvalega.Ua pupula toto’a atu nei MatiniLuteru i mata o le agaga o le lotuma le le ‘emo ai, pe fo’i mai lonatalitonuga. O le malosi moni lavalena o le tagata Fuata’i. O le agagamoni lava lena o se tagata na te iloalelei lona tulaga ia Keriso, o se tasina te iloa le mea o fai mai ai leUpu e uiga i le mea moni. O lemalosi lea e tatau ona toe fo’i maii le Ekalesia. O lenei malosi e lena o se meaalofa mai le Atua. Olenei malosi e tatau ona atia’e mafaatinoina e pei lava ona atia’e mafaatino le faatuatua. E faapefeaona e atia’e lenei malosi? I lou

faaaogaina lea atoatoa i lou tagata.Ae ou te le o fai atu ia faatino na omea e te masani ai o le Tusi Paia.Ae ia e faaaogaina upu,“faamanuia mai ia te a’u” ma“faasala a’u”, ma e tu malosi moia talitonuga. A oo ina emalamalama lelei i le Tusi Paia,ona e faamamaina ai lea o oe maini manatu e ese mai i Afioga a leAtua. A ulufia oe e ni manatuleaga, aua e te faalogo iai. Valaauleo tele - “Leai! e le o le mea monilena o fetalai mai ai le Atua.”Tatalo ma atia’e lou tagatafaaleagaga. Ia ifo lou mafaufau ile Upu ma fuafuaga a le Atua.

le tagata lautele nai le eleele, na tefaaeaina foi le tagata mativa nai lefaatafuna, ia nofo faatasi ma alii,ia fai foi mo latou tofi le nofoaliimamalu; aua oloo i le Alii faavaeo le lalolagi, ua na faaee ai le atulaulau. “E leoleo e ia o vae o ona tagatapaia, ae faalologo tagata agasala ile pouliuli; aua e le malo le tagatai le malosi. “O e ua finau i le Alii efaamomomoina i latou, e faapa maie ia le faititili mai le lagi i o latouluga, e pule le Alii i tulu’iga o lelalolagi; na te foai atu le malosi ilana tupu, e faamaualugaina foi eia le nifo o le na ia faauuina.”

‘A ‘e faia o lea, e faasolosololava ona e atia’e lou malosifaaleagaga i totonu ia te oe. Efaapei lava o le faamalosi tino. Ole faamalosi tino e faamalosi aimusele o lou tino, ma puipuia aifoi oe mai ma’i. E faapena foi onaaoga mo lou agaga. O le a aveafoi lea ma ala e te iloa lelei ai lemea moni ma le mea sese. E telelava ina vaivai Kerisiano ona egalo ia i latou ona faamalosi tinofaaleagaga. E vaivai a latouEkalesia, aua e vaivai o latouta’ita’i. E galo ia i latou ona atia’ele malosi moni i totonu ia i latou,le malosi e faamalieina ai, mata’ita’iina ai latou. ‘A ‘e atia’e se olaga faamalositino faaleagaga, e oo lava ina e tuma’a’a ma le le fefe pe solomulipe a feagai ai ma puapuaga,mafatiaga, maileiga, poo ni agagaleaga. O le a oo ina e tu poupouma le le fefe e pei o Matini Luteru. faaauau i le Sulu o Aokuso

PRAYER: God is never more than a prayer from you.....Weaddress and stamp a letter and send it on its way, confident that itwill reach its destination, but we doubtfully wonder if our prayerwill be heard by an ever-present God. Wonderful things can hap-pen to us when we live expectantly, believe confidently, and prayaffirmatively.....The pulse of prayer is praise. The heart of prayeris gratitude. The voice of prayer is obdience. The arm of prayeris service. --- William A. Ward.

Page 8: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

8. O LE SULU SAMOA Iulai 2014

Ekalesia poo le leai o se Ekalesia“Church or no Church”

“So Send I You”O le Mafuaaga o le Pese:

O le mamao o se mea tuufua sanofo toatasi ai, na misia ai lava eEdith Margaret Clarkson lemafutaga ma isi tagata Kerisiano.O ia o se faia’oga e 23 ona tausaga,i se nofoaga e eli ai le auro i matuo Onetario i Kanata. E matuamamao lava le mea ua nofo ai neio ia mai lona aiga ma ana uo. A o su’esu’e o ia i le tusi a Ioane20:21 i se tasi afiafi, aemusumusuina o ia e le Atua e alaatu i le fasi fuaiupu - “E faapea foi

ona ou aauina atu outou.” Na toemafaufau ai lea o ia, o le Atua lavana ia auina atu o ia i lenei meatuufua. O lona uiga o le mea lavalea o le a fai ai lana galuega faa-misionare. Na faanatinati lava onaia tusia i lalo ona mafaufauga, efatu faapese, pe faa-solo. O leasolo na avea mulimuli ane ma setasi o pese faa-misionare aupito siliona lauiloa ma fiafia i ai tagata ole senituri 20. E tele ni tala ma ni solo na tusia

e Margaret Clarkson ma lolomiinai nusipepa ma mekasini faale-lotupe mo a’oga foi. E silia i le 30tausaga o auai o ia i mea taua’oa’oga i Kanata. Ona o se faaletonu i lona tino,na le mafai ai ona alu o ia i nisiatunuu e galue ai faa-misionare.Ae o ana tusitusiga, o ana solofaatasi ai ma le pese lenei, sa matuaaoga lava lea i le galuega faa-misionare sa faia e isi tagata i nuuese, o i latou lava ia sa tali atu i levalaau na tali i le Isaia 6: 8 “O a’ulenei, ina auina atu a’u.” Oloo ua lolomi atu i lalo le pese:“So Send I You”:

So send I you to labor unrewarded, to serve unpaid, unloved, unsought, unknown, to bear rebuke, to suffer scorn and scoffing-so send I you to toil for Me alone.

So send I you to bind the bruised and broken, o’er wand’ring souls to work, to weep, to wake,to bear the burdens of a world a-weary - so send I you to suffer for My sake.

So send I you to loneliness and longing, with heart a-hung’ring for the loved and known,forsaking home and kindred, friend and dear one - so send I you to know My love alone.

So send I you to leave your life’s ambition, to die to dear desire, self-will resign,to labor long and love where men revile you - so send I you to lose your life in Mine.

So send I you to hearts made hard by hatred, to eyes made blind because they will not see,to spend - tho it be blood - to spend and spare not - so send I you to taste of Calvary.

“As the Father hath sent Me, so send I you.”mai le tusi: Amazing Gracetusia e Kenneth W. Osbeck

Tusi Faitau: II Korinito 6: 6-18Ekalesia poo le leai o se Ekalesia.“Church or no Church” Ua toe faamanatu e Pauloperofeta ma le malumalu i leFeagaiga Tuai. O tupua e fai taligaae le faalogo; e fai mata ae le vaai;e fai le atigipoo ae leai semafaufau. Ua toatele tagata le faatuatua male talitonu i le Atua ma le malosi o

lona mana e ala ia Iesu Keriso. Uaosofia pea e le alii o le lalolagi maana ‘au le ‘au faatuatua a le Aliima ua to’ilalo ai. Ua teletofotofoga ma faaosoosoga ua lemafai ai e le Ekalesia a le Alii onafaatumauina. Ma ua le mafai foiona maua le malosi ona o le ola lefealofani o le Ekalesia ma onatagata. Ua fevaevaea’i le Ekalesiama ua le mafai ona iai lona

maopoopoga. Sa leiloa le tasi teineitiiti i le vaoona saili lea a ua le maua. Onafaia lea o le tonu ina ia uulimafaatasi ma savavali, ona maua ailea o le teine a ua tuai. Ma’imau pe ana vave ona uulimafaatasi ma o gatasitasi semanu ualeva ona maua. E faapea foi le Ekalesia, a legalulue faatasi e le mafai lava onamaua le faamoemoe oloo i leKeriso. Tuiletufuga Le Mamea Ropati Taitaifono Komiti o Tupe

Page 9: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

O LE SULU SAMOA Iulai 2014 9.

faaiuga o afa o Ofa ma Valelia, samolimauina ai le tele o meataumafa ma lavalava ma isimeaalofa e tele, sa foa’i e leneiEkalesia mo tagata lautele. Uatoatele nisi sa faagaeetia i neimeaalofa e tele, ma ua tosina ai ilatou i lenei tapua’iga. O lenei foiEkalesia, e iai a latou fesoasoani eala i Ofisa e saili ai galuega,vasega e aoaoina ai le tomaifaakomepiuta, ma ofoina atufesoasoani mo le au faifaatoaga. A tatou toe tepa la i le EFKS mamafuaaga ua faaitiitia ai le faitauaofa’i o tagata i lea vai taimi(1991-2001), ae siitia isi Ekalesialaiti, e mafai ona faapea:

E le’i faatauaina e le Ekalesia(EFKS) tagata lautele (laity). Onisi nei o pine faamau o lea mau:

1. O le taulaga o le AuTaumafai sa lafoina ina ia atia’e aile ola faaleagaga o tagata lautele.I le vai taimi 1995-2001 sa faaaogale $123,215 i tausaga taitasi mopenisione o faifeau ua malolo. Ile tausaga 1994 sa talosaga ai leMatagaluega a Apia Sisifo mo sevaega tupe mai le taulaga a le ‘AuLeoleo, e sauni ai tusitusigafaaleagaga mo tagata lautele. Ele’i faataunuuina lea faamoemoe.I le tausaga foi lea sa talia ai e leEkalesia le vaega tupe e $20,000mo resources mo A’oga Aso Sa. Aepeita’i, e lei taunuu foi leafaamoemoe.

2. I le tausaga 1997 safaamavae ai le Matagaluega aTo’elau mai le EFKS. O leEkalesia To’elau sa avea ma itutinoo le LMS/EFKS mai le tausaga1860. Sa avea ma Matagaluega o

nisi sa galulue faamisionare e peio Misi Teveli (Bruce Deverell), ose tasi o misionare sa galue i Sa-moa mai le 1958 i le 1972, oloofaapea mai ai: “E le tatau i le faifeau onafaatalale pe faatamala i le aafiagatau tupe o tagata ae fau lemalumalu o le Atua. (The pastorcannot neglect the economicsituation of the people at the ex-pense of building a church ofGod.) I le taimi umi sa galue ai MisiTeveli i Samoa, sa popole tele o iaona o le eseesega tele sa tula’i maii le Ekalesia, i galuega faafaifeauma galuega a tagata lautele e pei ole tiakono. O le uiga o leafaamatalaga a Misi Teveli, uafoliga mai o le itu faaleagaga, uana o faifeau latou te faatinoina leaauaunaga. A o le itu faale-lalolagi,ua lafo lea i tiakono poo tagatalautele. O le mau a Misi Teveli, o le itufaaletino o tagata lotu, e le o setiute poo se matafaioi lea a faifeau.Sa iloa tonu lava e Misi Teveli letaunuuga o lana mau, e faataua ele Ekalesia na o le ola faaleagaga,ae tuulafoai mana’oga faaletino otagata. O le popolega la o MisiTeveli, ua faamaonia mai i le 30tausaga na sosoo ai, e pei onafaaalia i suesuega a Alec Thornton,o se tasi o alii suesue o talafaasolopito o le Sosaiete. Oloofaapea mai lea alii:

Ua tuulafoa’i ma faatalaleEkalesia tetele i Samoa, i aigavaivai poo aiga oloo mafatia i itutau seleni. Oloo toe faapea mailea alii, e itiiti ma le lava

O nisi nei o Mafuaaga o leFaaitiitia o Tagata o le EFKS

le EFKS i le tausaga 1986. I letausaga 1988 sa talosaga To’elaumo se Ofisa o Aoga Kerisiano itotonu o To’elau. Sa teena e leEkalesia lenei talosaga, ona elaitiiti le motu o To’elau.

3. O le Kolisi i Vaisiganopoo le Congregational Senior Col-lege sa faatuina, ina ia mafai onatuufaatasia vasega ono (Form Six)mai Kolisi maualuluga a leEkalesia e pei o le Kolisi iLeulumoega, Nuuausala, Papautama Maluafou. I le tausaga1991 nao le to’afa tamaiti aoga mai leaofaiga e 157, sa mafai ona ulufalei le Iunivesite. I le tausaga nasosoo ai, na o le to’afa foi tamaitimai le aofa’iga e 223 sa mafai onaulufale i le Iunivesite. I le tausagalona tolu (1993) sa iai le faafitauli.E toatele sa pasi le School Certifi-cate, ae ua le fia aooga i Vaisigano,ae ua aga’i i le Kolisi o Samoa. Ole tausaga foi lea sa faamavae aifaiaoga sa iai faailoga maualuluga.O nei faiaoga sa filifilia faapitoa,e ta’ita’i ma siitia le tulaga o aogaa le Ekalesia i se isi laasaga e siliatu. O le pine faamau lenei, efaailoa mai ai le le mafaia e leEkalesia ona faaleleia totogi ofaiaoga, ma taofi ai nei faiaoga safilifilia faapitoa, mo le faaleleia masiitia le tulaga o A’oga a leEkalesia.

O le aotelega la o se manatu efaapea: “Ua faatalale le Ekalesia matuulafoa’i tagata lautele, o nisinei o mafuaaga, ua faaitiitiaai le faitau aofa’i o la tatouEkalesia. A tatou toe tepa tasi i manatu o

Page 10: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

10. O LE SULU SAMOA Iulai 2014

polokalame oloo ofoina atu eEkalesia tetele i Samoa, mo leatina’eina o tagata lautele. O legaluega lea e manatu le Ekalesia,e le o sa latou matafaioi lea, a ole matafaioi tonu lea o aiga. Olona uiga, ia fesoasoani aiga i e ovaivai.

I le aotelega la o lenei suesuegae faapea: “O le faaitiitia o le faitau aofa’io tagata lotu EFKS mai le 1991 i

O nisi nei o Mafuaaga o leFaaitiitia o Tagata o le EFKS

le 2001, o se tasi lava o mafuaagao lenei faafitauli, ona ua faatalalele Ekalesia i le vaaiga o tagatalautele (laity). I le faaiuga foi olenei vaitaimi, sa amata ai ona faiae le Kolisi Faafaifeau i Malua nei,mataupu silisili faalautele (theo-logical outreach) i alalafaga ina iatala’i ma avatu le feau o le TalaLelei i tagata lautele. E iai lemanatu sa amata ai i lea taimi onataofiofi le tele o tagata ua liliu i isitapua’iga.

*** Ua faaalia e nisi, e aua lepopole i pasene pa’u o tagata o leEkalesia. Aua o lea lava e sii itausaga uma le pasene o le taulagama le alofa. A o le fea e sili? O le taulagatupe ma le alofa, poo le ola o lemamoe? E faapefea le faaaliga ase tasi o Taitaifono o le Ekalesia ise tausaga ua mamao atu i tua, leSusuga i le Faifeau Toeaina o MilaSapolu. Na ia faaali e faapea, o legaluega a le Ekalesia o tagata? Ole faaolaina o tagata? O le tausigao tagata ma lo latou ola faaleagaga.Na faaali soo e le Susuga MilaSapolu i le Ekalesia le mea lea.

O le mea tatau le fai o taulaga,aua o tupe ia e faaaogaina e leEkalesia i lona atiinae; aemaiselava le a’oa’oina o ana tama fanau.O le mea tatau le fai o le alofa o lefaifeau. Ou te le auai i le manatusa faaalia i le tausaga ua mavae ise mafutaga na faia i Niu Sila, esilasila lea Ekalesia ua tuma’oti,pe le tatau ona tuu ia aua le toefaia taulaga, ma alofa o faifeau. E tatau lava ona fai o taulaga maalofa. Ae o le manatu, silasila leleii le faaaogaina o taulaga, ma lefaiga o le alofa i le faifeau. ‘Aualava ne’i iai se mea e ono ‘upuiaai le mea lelei oloo fai. Aua uatuu e faifeau ma o latou faletua olatou aiga, ae faafaletulu’ia maaumau i le galuega, ona o le fiafaaolaina o tatou ma le fia tausia otatou le fanau a le Atua.

*** Na toatele lava tagata o leEkalesia na matua fiafia ina uafaaleleia le Kolisi o Maluafou male Kolisi o Papauta, aua ua vaai atu,ua tino lelei mai ni mea o alu iai

tupe o a latou taulaga. Sa tele ni tausaga o pisa leEkalesia poo fea o alu iai tupe otaulaga a o lea e leaga a’oga a leEkalesia. Leaga ma totogi ofaiaoga. Leaga atu ai ma lea’oa’oina o fanau a le Ekalesia. Ao le faaleleia o le Kolisi oMaluafou, Kolisi i Papauta, Kolisii Leulumoega Fou ma Tuasivi, male A’oga Maualuga Tuufaatasi iVaisigano faapea ma le A’ogaTusiata ma Ta faatagata iLeulumoega, ua fiafia ai tagata ole Ekalesia i lo latou va foi ma isiEkalesia, ua iai se mea e mitamitaai ona o a latou tupe ia e lafo itausaga uma i faiga taulaga.

*** E fesili atu Iesu i ona soo pefia i’a se’i fai ai se meaai a le motuo tagata ua fia aai ua leva le aso,ae fai mai na o le lua. Le iloa e leausoo pe faapefea ona fafaga lemotu o tagata i i’a e lua ma naiareto. Ae na fu’e i ato e sefulu male lua toe’aiga o le vavega na fai. O le vavega lea e aoga e le na ole aulotu, ae mo le faifeau foi ia.E pei o le faifeau toeaina lea na outaua i luga. E ui ina laitiiti lonaalofa, ae le taumate, na ia atilisilafia ai, faigata o soifua ai letoatele o lana aulotu. Aua e le nao ia e ‘uti’uti tupe e maua. E leleifoi se’i silafia ai, le faigata o le tauposiposiina o nai tupe iti e tagatalima vaivai o lana aulotu, mafaaeteete ai i mea e fai e aafia ai leaulotu ma lo latou soifua i aso faisoo. E faatuputeleina ai foi lonafaatuatua ma manatua ai pea, levavega i areto e lima ma i’a e lua.E mafai lava ona fai e le Atua levavega i le tama’i alofa e maua.

*** E le tatau ona tatou faitioinaisi tagata tala’i faapea e lei o iMalua ma poo a mea latou te iloa ile Tusi Paia. Aua o le toatele o ilatou na fananau atu i la tatouEkalesia ma faafailele i lima ofaifeau o la tatou Ekalesia ma o

(Ni ‘oto’otoga mai le Pepamo le Mafutaga a le

Matagaluega Apia Sisifo -Iulai 1994. Lomia i le tusi:“Ou te le Teena le Faifeau

Fo’efa’i” - saunia e AfemataT. Apelu Aiavao - publishedby the Institute of Samoan

Studies of the NationalUniversity of Samoa - 2000)

faaauau itulau e sosoo ai

O le Galuega a leEkalesia o Tagata

Page 11: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

O LE SULU SAMOA Iulai 2014 11.

latou faletua. A ua o ese. Naa’o’oga i o tatou faifeau, maa’oa’oina lelei ai i le Tusi Paia. Emafai foi ona fai mai latou, e le’iaooga le Au Soo o Iesu i Maluapoo Piula poo Moamoa, ae na o letasi le mea sa popoto ai o le faifaivama fonofono masae o o latouupega. Sa amusia foi Kerisiano iona po o le foafoaina mai o leEkalesia, ma fai mai taitai o le lotuIutaia poo a ni mea e iloa etamaloloa e na o le fagotaina o i’ale mea latou te iloa. Ae se’i silasilala i e ua faaolaina ona o le galuegaa le ‘au faifaiva toaitiiti.

*** Tatou te faitio lava ma tatoufai mai poo a mea o laugaina e ilatou i sauniga o fai nei i Apia, aelei o i Malua. Ae o lea e tumutumuiai tagata, aemaise tupulaga, efaalogologo iai, ma sisiva ai, mapatipati ai, ma autalavou ai. O leafoi e matua toatele tatou ua o iaima lolotu ai, ma faalogologo ai, mapunonou ai ma tatalo ai. O lea etutumu le mau pasi oloo la’u maiai tagata e o mai e lolotu ai i meaua fai ai nei i Apia, i Aso Sa uma.Ae o lea lava tatou te faitio iai ae ole la e ola latou ae pe tatou. A o lemataupu oloo latou laugaina, efaavae foi i luga o le tele o meatatou te talitonu iai. Aua na tutupuatu ia tatou.

*** A alu atu se faifeau e tafaoatu i lo’u fale, a oloo fai sa’u saka,o fofo’e a’u fa’i, ae alu atu nofo ile tuai ma valu a’u popo o lefaalifu, ou te fai iai, ‘Se lau Susugatuu ai pea ou te faia.’ Ae a le tuua,ona ou tuua lava lea na te valuinaau popo. Ma toe avatu iai ma nisipopo. Ma ma talanoa, ma ma talie.E ono oo atu foi la ma talanoaga i

O le Galuega a leEkalesia o Tagata

mataupu silisili o le faatuatuaga. Aisea ou te le taofia ai? Aua oute talitonu, ua latalata mai lava lefaifeau i lo’u tagata faatauvaa onao lana mea lea ua fai. Ua sau i lo’uumukuka. Ua le popole i leapulupulua o ona lima i le fofo’egao a’u fa’i, ma namuasua i le asu ola’u afi. A ua fai lava, ona i lonamanatu, o a’u o lana uo, o a’u o letagata e tatau ona fesoasoani maiiai. O a’u o le tagata e taua ia te ia. Ua susu mai o ia mai lona maotama lona mamalu, ma ua sau efofo’e a’u fa’i apulupulua. Uafaamaulalo foi e ia o ia ona o lonaalofa ia te au. E pei lava foi o lo’uFaaola, na afio mai ma fanau i lefale e momoe ma aai ai povi, onao le fia fesoasoani ma faaolaina au.O ia foi na fai mai: “Aua na ou fia‘ai, na ou fia inu,.....” na fai toatasifoi la’u saka ae te sau ma e fo’efa’iai. E ui lava foi i lona pa’ia malona mamalu, o ia foi o le Alo o leAtua, ae na faapalapala lonalimatusi, ina ia ola le fafinetalitane; ina ia pupula mata o letauaso. Na talanoa foi ma le fafineSamaria ae sa, ma maua ai e lefafine le vaipuna e puna i totonuia te ia i le ola e faavavau. Matatia’i ai i le ala faguvai a le fafineae alu tala’i le Faaola. Na tu’itu’ifoi ona aao i fao e pei o ni laupapa,ona o a’u. Ma sunu’i lona fatu ile tao ona o a’u. E le taumate o le a outou fai mai,“O oe la o le tagata le mafaufau.E te le iloa o le faifeau, o lefaafeagaiga taulagi a le nuu; o leao o faalupega? Ou te le popole iai. Aua na alufoi Iesu i le fale o Sakaio, ma laaai faatasi. Ou te le popole iai, auao lo’u Alii lo’u Faaola, na afio maii lo’u fale palapala i le lalolagi, onao lona alofa ia te au. Na

malepelepe ai lona tagata pa’ia.Ona o le sailiga o a’u le mamoeagasala e tasi ua se. Le tagatafaatauvaa lava o a’u, ae ua maliuai le Alo pele e toatasi o le Atua,ina ia ou ola. Ina ia tatou ola.

*** Ia, pei lava ona ou fai atu ile amataga, i le fafine Papua na aluatu ma le mea’ai lelei i le SusugaSulufa’iga Samasoni ma le faletuao Sisavaii e tali ai faifeau Samoana o atu, ae avatu i le ipu ti’eti’e otamaiti, ona i lona agaga, o le ipuaupito sili lea ma le lelei ia te ia.E faapena foi lo’u manatu. Atonu e pa’opapa i la outoufaafofoga, poo la outou faitau, la’uaugani. Pe le lelei foi i la outousilasila, le ipu oloo avatu ai la’umataupu, ae oloo faia ma lo’uagaga popole, ma lo’u alofa monii le Ekalesia, ona o le pa’u pea itusigaigoa o pasene o le faitauaofa’i o tagata e lolotu i la tatouEkalesia. Ua faia foi e tusa o le tofia o au,ou te faia lenei mataupu i leMafutaga a le Matagaleuga, seifaatupu manatu i le Matagaluegama le Ekalesia, ma fai ai sefuafuaga a le Ekalesia, i mamoe oleiloa.

*** O le Fono i Kanana Fou,Amerika Samoa i le tausaga e1986, a Tina o Ekalesia Tuufaatasia le Pasefika, na faaalia ai e se suiusufono iloga mai Samoa e faapea,e ala ona le ola le EkalesiaFaapotopotoga Kerisiano Samoa,ona o le le tala’i o ona tagata, e peio le Mamona, e pei o le Aso Fitu,e pei o le Molimau a Ieova.

*** O le toatele o tagata oloo liulotu, e toatele ia i latou e le lelei solatou aoaoga, o le tala lea a sefaiaoga e poto i le mataupu o lesoifuaga o tagata. E le lelei lo latouatiinae. O lona uiga foi la, e limavaivai. E loto vaivai gofie pe a telesaoga mea faale-lotu. E faavaivaigofie. E solomuli gofie. E liu lotugofie..#########

Page 12: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

12. O LE SULU SAMOA Iulai 2014

A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

E le Mana’omia e Ageluni Vae e Felelei ai!

I se tasi o a’u malaga i le laumuao Polani o Warsaw, na te’i ai leta’ita’i o le matou ‘au malaga e to’a30 o nisi o tagata faigaluega i ofisao amapasa ma hai komesina e auaii se faalapotopotoga faava o maloi San Mateo i Kalifonia, ina ua oufai atu iai, matou te fia feiloa’i itagata o le atunuu. Fai mai lana tali, “Oi, o lona uigatou te le fia matamata i nimalumalu tetele ma ni falemataaga?” Ae na ou tali iai, “Leai,matou te fia feiloa’i i tagata oPolani.” Fai mai Ropati lo matou faasinomalaga, “Se ‘aua e te faaseea a’u.E le taumate e le o outou o niAmerika. A le o lea, o outou o niKanata. E le o outou o ni AmerikaO tagata Amerika e masani lavaona le fia feiloa’i i ni tagata. Etele lava ina matou matamata i atatifaga e iai le Dynasty. E le fiafiatagata Amerika e feiloai i ni tagatalautele. Ta’u mai la ia a’u le meamoni. O outou o tagata Kanata peIgilisi foi. A ‘ea?” E faanoanoa lava i le faaaliga ale faasino malaga. Ae le pepeloRopati. E umi se taimi o matoutalanoa i ata e pei o le Dynasty, mae moni lava, e toatele tagataAmerika e pei o latou ia i le atatifaga lea ma isi. Ae toatele foitagata Amerika e le faapea. Na i’uina malie Ropati e ave matou i semea e mafai ai ona matou feiloaiatu i tagata lautele o le atunuu. Na ave matou i le falema’i efaasolo iai ma’i o tagata matutuaua amata ona malolosi. O leloomatua aupito matua oloo iai esili i le selau tausaga lona matua.Fai mai o ia o le purinisese Rusia

a o le’i amata pulea faakomunisile malo o Rusia. Ina ua matoufeiloai, ona faasaga mai lea ma faimai ana solo i le mau gagana e nate iloa. E ui lava e faale manino lelauina mai o isi ana solo, ae o onauiga, ma ona foliga manaia, epupula mai e ui lava o ia o se tagataua matua matua lava. Ua musu efaamavae mai ia matou a uamana’o e matou te talatalanoa pea. Na matou faasolo asiasi i ma’ioloo iai i le falema’i, faatasi mafoma’i, tausima’i, ma nisi o lepulega o le falema’i. Na matoufusifusi ma talie ma i latou uma eto’a 85 o loomatutua uma. Savalaau a’u e isi o Popa, mamanana’o ou te tago atu e fusi mailatou. Na maligi ou loimata ma oufusia latou, e ui ina maanuminumio latou tino, ae ese le manaia o olatou uiga fiafia. E lemaanuminumi o latou uiga fiafia. Peitai o le ma’i na matua faate’iamatou o le ma’i mulimuli. O lema’i aupito laitiiti foi lea i lefalema’i. O lona igoa o Oleka e58 ona tausaga. Ua valu tausaga onofo lava i lona moega ma e musue alu ese ma le moega i lona potuna o ia lava. Talu lava ona oti lonato’alua ua le toe fia ola. O le fafinelenei, o se foma’i. Valu tausagaua te’a na taumafai ai e pule i lonaola. Na oso i le ala o le nofoaafialu ai le nofoaafi i ona vae e luama mumutu ai. A o o’u vaavaai atu i lenei fafine,talofa! Le mamafa o ona tiga malona faanoanoa e le uma ona o lemanatu pea i lona to’alua. Na po’iaai foi a’u i le faanoanoa o le fafine,ma ou tootuli ifo i lalo, ma oumilimilia ona pitovae e lua, ma ou

sogi atu iai. Pei lava o faaosoinaa’u e se malosi e le mafai ona outeena, ma ou talanoa atu iai i legagana Peretania. Na musumusumai se isi ia te au e malamalama leloomatua i le Igilisi. Ou te lemanatua a’u tala na fai i le fafine,tasi o lea, o lo’u taumafai atu lea efai iai ou te lagona lelei lava onatiga ma lona misia o lona toalua.A o le mea e lelei pe a na faia, o letaumafai lea e faaaoga puapuagaua oo ia te ia, e auala atu ai sanafesoasoani mo i latou oi lefalema’i. O le vai taimi lea faato’aea mai Polani mai pulega saua faa-komunisi. Pei lava ona mafatia mapuapuagatia lona atunuu ma o leaua ea mai le pologa o faiga malosa iai, e tatau foi ia ia ona ia faapeaona fai. E mana’omia e lonaatunuu ni tagata e pei o ia na uimai i puapuaga e tele. Na ou fai iai e pei lava ia o leagelu na manu’a, ma o le upu Eleniangel, angelos, o lona uiga,“avefe’au o le alofa, auauna a leAtua.” Na ou fai foi iai, e lemana’omia e agelu ni vae e feleleiai. O fetagisiga le mea na oo iai inao le a matou faamavae. Ae ou tevaai atu i le mea o iai Oleka, otalotalo i le tamaloa e avatu lenofoa faataavale se’i sau ai. Matu mai lava i luga a ua le faatalise’i taunuu atu le nofoa. O le faato’a alu ese lea o Olekama lona moega, talu mai tausaga evalu ua mavae! tusia e Stan Dale faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

PRAYER:Prayer becomes a flat and

arduous business whenwe refuse to obey the

leads and lights that Godhas given us. Prayer must

be followed by thecourage to act.

by Ernest T. Campbell

Page 13: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

O LE SULU SAMOA Iulai 2014 13.

A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

Sa ou a’oga i le A’oga a leFaifeau i Sogi, Apia. O le aulotu iSogi sa tausia e le faifeau mai Elise(Tuvalu), o Moresi ma lona faletuao Sarona, o le Elise foi. O leulugalii o lupe faalele a o la aiga iElise mo le Tala Lelei. Na o maia’o’oga i Malua, i’u mai ai. Ma olo la nuu muamua lava lea o Sogi.O la’ua foi o le uluai faifeau oSogi, sa tele ina ta’u e tagata i naaso, o Siamani, ona o ina sa iai lefaletalimalo o le Casino Hotel nafausia i aso o pule Siamani i Sa-moa. O le faletalimalo lea sa faima ofisa tutotonu o Siamani i lePasefika. O le faletalimalo foi leasa fai ma ofisa autu o vaega’au aAmerika i Samoa i Sisifo i aso o leTaua Tele Lonalua a le Lalolagi1939-1945, aua o Sogi o le isi leao nofoaga o ‘autau a Amerika iSamoa nei i ia aso. O Moresi ma Sarona na lafaavaeina le aulotu i Sogi i letausaga e 1932. Na oo ina maliuai lava Moresi i Sogi i le tausaga e1964. A o le faletua ia Sarona,faato’a maliu i Niu Sila tusa o le40 tausaga mulimuli ane ai. O le a’oga lea a Moresi maSarona na faavae mai ai la’u

gagana Samoa. Na ou vasega“Faitau Pi” ai; ma faasolo atu ai ivasega e faaaogaina ai le Tusi Oti.A o le mea e fai pea lava pea i lefale o le faifeau i lotu afiafi, o lefaitauina o le Tusi Paia. E te faitauina ia sa’o lelei lou ta’uina o upu,lou malolo i le koma ma le piriota.A sese lau faitau, ua faitau le isitamaitiiti lea lua te sosoo. Ua oo mai i nei aso ma ua pisa ile leaga o le gagana Samoa atamaiti a’oga i Samoa, ma tau sailise vai fofo, ona ou manatua ai leao le faifeau Elise lea. E le o niSamoa, ae na matua lelei ona laa’oa’oina o la’u gagana Samoa. Ou te manatu ai, o se tasi o fofoe mafai ona fai i le faafitauli uatula’i mai i le gagana Samoa ia’oga i nei aso, o le saili lea ofaiaoga e fiafia i le a’oa’oina o legagana Samoa; e le manatu mamaiai; ia ‘aua ne’i manatu e faapea ole gagana Samoa o lana gagana nate iloa lelei ma o le mea lea e letau a’oa’oina ai. Ou te talitonu ole mea lea e faigata lava ona faaului manatu o faiaoga, o le gagana Sa-moa, o se mataupu e tatau onaa’oa’oina lelei e pei lava o isimataupu. Ia amata i a’oga tulagalua onaaoaoina le gagana Samoa, se’ia ooi le Tausaga Sefulutolu(Yr. 13), aetuu le aganuu se’i oo i le Iunivesite.O le aganuu e tele lava ina faato’aaoga pe a matutua tamaiti ma o ile faa-taulele’a poo le maota fonoo le nuu, poo le maota foi o le

faifeau e folafola ai toona’i mamea faapena. Amata mai i upu ta’itasi, faasoloatu i fuaiupu, poo le a le mea e ta’uo le fuaiupu, ma le su’iina faatasio fuaiupu e faamatala ai se mea, ole amataga lava lea o le tusiina ose tala. O se faata’ita’iga: O upu - A’e, ‘a’e, ‘avi’i, tamo’e, lele,pu’e, po, ofaga, toloa’i, ‘apa’au,gutu. O fuaiupu ua su’isu’i faatasi mamaua ai le tala, e pei o le faaaoaogalenei: Ua oso a’e le la. Ua te’a ai lepogisa o le po. Ua savali atu letama ua ‘a’e i le la’au. Ua gau lelala o le la’au. Ua pa’u le tama ilalo. Ua ‘e’e leo tele ma valaau ilona tina, “Mileta, sau. Ua ‘ou pa’ui le la’au. Ua gau lo’u lima.” O le avii le igoa o le pa’a o lematafaga. E vave lana tamo’e. Ao le tuli o le manulele e su’e mea’aii le matafaga. O le matafaga e leaini maa na o oneone. O ina enonofo ai ‘avii i o latou lua. Efaigofie i le avii ona ‘eli lona lua ile oneone. E fiu le tuli e tuli, aevave ona oso le avii i lona lua. Mafaatalitali ai se’i alu le tuli, ona toetolotolo mai ai lea i luga. Fai mai le tala a le tuli, “Se avii,se sau. Sau ta ta’a’alo. Ae tali mai le avii i lona pu,“Leaga e te pepelo. E te le fia taalo.E te fia ‘aia a’u. Na ou vaai mailava ‘o ‘e pu’ea i lou gutu umi sio’u tei, ma e lele ma ‘oe i lou ofaga.‘Aua la e te pepelo mai ia a’u. Vaaii le mau pu lea ua leai ni avii o iai.Ua uma ona e ‘aia!” O le a’oga a Moresi ma Saronana amata mai ai la’u taleni o le tusitala pupuu - short story writing, ile gagana Samoa, ma faasolo atuai i le gagana Peretania, ina ua ouoo i luga i a’oga maualuluga. Ma e ou te molimau atu ifaia’oga, o la’u taleni lena, o lemafuaaga autu lea o le tele oatunuu o le lalolagi ua ‘ou oo iai,ona o a’oa’oga na ou auai atu iai, faaauau itulau e sosoo ai.

O se tala e lagolagoinaai le a’oa’oina lelei o legagana Samoa - efaia’oga, ma tamaitia’oga.

E Maua Manuiape ‘a ‘e lelei i leGagana Samoa

Page 14: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

14. O LE SULU SAMOA Iulai 2014

A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA TALAVOU

pe valaauina foi au e faitauina nisi oa’u tala ua faaliliu mai i le gagana Sa-moa i le gagana Peretania. E pei onavalaauina mai a’u (faatasi ma letama’ita’i o Momoe Malietoa vonRiche), e le Commonwealth Institutei Lonetona, Peretania, ou te auai atu ile Pacific Week i lea nofoaga i letausaga e 1988, e faitauina ai nisi oa’u tala. Na latou totogia lo’u pasese,ma la’u nofo ai i Lonetona i vaiaso elua. Afai tou te manatua a’u faasalalaugao a’u tala i le polokalame a le 2AP petusa o le 35 tausaga talu ai, ia o a’utala na na mafua ai ona maua lo’uavanoa ou te alu ai i Hamburg iSiamani i le tausaga e 1990, le tausagana malo ai Siamani i le Ipu o leLalolagi i le taaloga o le Soka. Na ouiai i Hamburg i le aso na malo aiSiamani. Na fai le fiafia tele a tagatao Hamburg se’ia oo i le tusa o le 4amamata tapuni ai e leoleo le malae telena fai ai. A o lea ua toe malo Siamani,ma ou manatua ai le aso na ou iai iSiamani i la tausaga e tele ua mavae.Ae na mafua ona ou iai i Hamburg onao a’u tala sa faasalalau i le 2AP. O le konesula o Siamani i Samoanei, o le Samoa, sa fiafia e faalogologoi a’u tala i le polokalame o lePalolomua a le leitio 2AP. Ona iaaumai ai lea o le avanoa ou te alu ai iSiamani ma fai mai ia a’u, “E atili leleiai lau tusitala pe a e alu e te matamatai le leitio faasalalau lea a Siamani.”Na totogi uma e le malo o Siamani lo’upasese o le alu ma toe sau, ma lo’unofo i Hamburg i vaiaso e lua. O se isi faamalosi mo outou faia’ogao le gagana Samoa, poo outou e fiafiai le tusi o tala i le gagana Samoa, e iaiteuga tupe (funds), i Ofisa o HaiKomesina o Ausetalia ma Niu Sila, mo

se fesoasoani tau tupe e lolomi ai ni aoutou tusi i le gagana Samoa. E fiafiatele latou e fesoasoani mai mo ni tusi ila tatou lava gagana, ae le o le gaganaPeretania. O le tele o tusi ua oulolomiina i le gagana Samoa, o tupemai le “fund” i le Ofisa o le HaiKomesina o Ausetalia i Samoa, nafaatupeina ai. O le “fund” lea, pei lavaua i lalo o le vaaiga a le Matagaluegao le Va i Fafo i le Ofisa o le Palemia ile taimi nei. O la’u tusi muamua lava na lolomi ile “fund” lea, o le “Maunu maiLoimata o Apa’ula”. Na lolomi e leInstitute of Pacific Studies o leIunivesite o le Pasefika i Saute i Suva,ma le Institute of Samoan Studies ole Iunivesite Aoao o Samoa, ae totogii le fund lea a Ausetalia. A lelei lau tusitusi i le gagana Sa-moa, e oo ina faatauina au tala e nisima latou lolomiina. E pei o la’u tala:“O le Taavale Atigi’apa” na faatau ele School Publications Branch o leMatagaluega o Aoga a Niu Sila mafaaliliu i le gagana Peretania mafaaigoa: “The Tin Can Car”. E $110la’u tupe na maua i le faato’a faatauinao le tala. E tele ni tausaga ua te’a aetoe tusi mai Niu Sila pe mafai ona latoutoe lolomia la’u tala lea. Na ave iai lefaatagaga. O la’u tupe na maua mai,ua sii i luga, e sili i le $1000! Mo sinei lava tama’i tala “O le TaavaleAtigi’apa!” - “The Tin Can Car!” Salomia i School Journals a Niu Sila. O la’u tala: “O le Ulugalii” - “TheCouple”, na faaaoga e le Iunivesite oAukilani ma latou lolomia i le gaganaPeretania i le latou tusi: “O le Nuanua”na tuufaatasia e Professor AlbertWendt. O la’u tala, “Who’s PlayingNaked Now?” (Or, The Inflouence ofReligion on Pacific Cultures), na

lolomi e le Iunivesite o le Pasefika iSaute i le latou tusi, “Pacific Perspec-tive.” Ua ou tusia lenei tala ina ia silafia aie faia’oga, e taua le gagana Samoa, mae maua ai au tupe pe a e lelei ai. Ualolomia foi lenei tala i le Itulau moTupulaga Talavou, ina ia iloa ai e tamama teine a’oga, e aoga lou poto i legagana Samoa. O le toatele lava ooutou tou te manatu mama i le gaganaSamoa i a’oga oloo outou iai. Ae auma ona outou faitauina la’u tala lenei,ona outou iloa ai lea, e tele lava aogao le gagana Samoa mo outou. Mo a’u lava ia, ua ou oo ai i le tele oatunuu o le lalolagi. Ua tele foi a’utupe ua maua ai, mai a’u tusi e lima ualolomi ma faatauina atu. O tusi nei otala pupuu na ou tusia, ma uafaaaogaina i a’oga i Samoa: “MaunuMai Loimata o Apa’ula”, “E Vaetulile Fale Samoa a o le Faasinomaga”,“Never to the Sina Again”, o le talaoloo faamatala ai le Mata Laumei aLeusoalii, Luatuanuu, o le nuu o o’umatua, ma o le nuu na ou fanau ai. Manisi o tala ta’uta’ua a le lalolagi na oufaaliliuina i le gagana Samoa e pei ole: O Fagogo Ta’uta’ua a le Lalolagi,O Malaga a Ulisese, O le PereniseFiafia, o Sinapati le Seila, ma isi. Onei tusi uma e le’i alu ai sa’u tupe elolomi ai. Mo soo se isi e fiafia i le tusitusi otala pupuu i le gagana Samoa,faaputuputu au tala; a oo ina tele maua lava ai se tusi, ona su’e loa lea o setagata e lelei na te faitauina mafaatonutonu ma faitioina foi, ma toefaafo’i atu ia oe e toe tusi. Ia e fesilifoi i le tagata lena pe faapefea ona faa-”tagata” au tala, ma fai ni mea ina iatosina ai tagata e faitau. A uma lena, ona su’e loa lea o se meae maua mai ai se tupe e lolomi ai, peafai e leai sau tupe e lolomi ai. A umaona lolomi, ona e alu loa lea i le faatauae maua mai ai au tupe. E mana’omia tele e a’oga i Samoani tusi o tala pupuu i le gagana Samoa,ni tala e malie i le faitau ma fiafia iaitagata. O le mea aupito taua lava lea.Ia e tusi ni tala e te talitonu e matuafiafia tagata e faitau. O lau maketimuamua lena, faapea ma le anoano otagata Samoa oloo i Niu Sila. Afemata T. Apelu Aiavao

E Maua Manuiape a e lelei i leGagana Samoa

Page 15: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

O LE SULU SAMOA Iulai 2014 15.

O le Alofa o le Faasinomagalea o le Ekalesia

Saunia mo le Fono Tele 2014 e Fuimaono Tuiloma F. Alolua T.T.Matagaluega Aukilani, Niu Sila.

A o le’i faia se manatu e tusa ai o leManatu Autu o le Fono Tele o leneitausaga, e fia faaleo muamua le agagafaafetai ona o le avanoa taua ua tuuinamai i lou nei tiakono faatauvaa ma lele auga e faia ai se pepa. Sa le’i faigofie i se manatu a o nilagona ua tutupu a’e, ina ua vaai i leManatu Autu ua tuuina mai, ona eloloto ma lautele lenei mataupu. Uafaatula’i mai ai foi se fesili - Pe aiseaua faatauaina ai e le EFKS i lenei FonoTele, lenei Manatu Autu? E le fesiligia le tofa i le Susuga i leFailautusi Aoao ma le filifiliga o leneiManatu Autu mo le Fono Tele, ae o lea aga’i se manatu poo le vaai a letiakono poo le tagata lotu i leneimataupu. O le a le oo lava se lagona i le itufaaleagaga poo le Mataupu Silisili euiga i le alofa, o lea oloo susu leaufaigaluega totofi a le Atua o la latoumatafaioi lea. E avatu foi vai malu, ao le a se silasila ma se faafofoga, omanatu lava o lo’u nei tiakono poo letagata lotu ma lana vaai i le ManatuAutu. Afai o le alofa o le faasinomaga leao le Ekalesia, poo le a tonu le mea olooave iai le faamamafa - O le alofa o leEkalesia i tagata lotu, poo le alofa otagata lotu i le Ekalesia. A o sevaivaiga o le fai pepa lava ia, e tatauona ave le faamuamua ma lefaamamafa o le alofa o le Ekalesia itagata lotu. Ua 43 nei tausaga talu ona pale maii le tofi tiakono, oloo galue pea matulimata’i galuega a le Ekalesia. E leaifoi se agaga e toe feau ma toetolaulauina ni auaunaga ma ni tautuale ‘a’u’a’u ua faia mo le Ekalesia etagata lotu. E leai se mea lilo i lesilafaga a le Atua. E leai foi se manatui tagata lotu e taui mai e le Ekalesia sealofa poo se galuega ua faia mo leEkalesia, faitalia le Alii. O le upu filifilia mai le Tusi Paia molenei tausaga, a o saunoaga lava a lotatou Alii: “E le sili lava le alofa o setasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi

lona ola mo ana uo.” Afai o Keriso leAo o le Ekalesia, poo ia lava o leEkalesia, o lona uiga la e le’i maliuKeriso mo ia lava poo le Ekalesia, aena maliu mo oe ma a’u le tagata lotu.O fesili lava e ono faatula’i mai - O ogatasi le alofa lea o Iesu ma le alofa ole Ekalesia i ona tgata? O le uiga ea oafioga nei a Iesu, ia tuuina atu o tatouola mo le Ekalesia, o le alofa moni lea?Poo le tuuina atu o le ola o le Ekalesiamo ona tagata lotu, o le alofa moni lea? A vaai i le atina’ega o le Ekalesia ilona itu i le tino, e taua ana atina’e maana aseta. A o le manatu o le fai pepalava ia, e leai ni aseta sili ona taua nailo tagata lotu se’i tulou. A leai ni tagatalotu, ua faaletonu foi le Ekalesia. Olea foi ua faatula’i mai nisi o galuegatetele a le Ekalesia, le toe faafouina ole Ioane Viliamu ma le toe fausia o leIupeli. E faalagolago lava nei galuegauma i le soifua o tagata lotu. O le lipotia le Matagaluega o FuainumeraFaamaumauina e tusa ai ma leTusigaigoa talu ai a Samoa, ua alialiai le pa’u i lalo o le fuainumera o tagatalotu EFKS. E le iloa foi e le fai pepapoo le a le mafuaaga. Ua na o sefaamanatu, ae atonu e faatupu manatui le Ekalesia. E malu lava le alala, aevevela le ta’inafi se’i tulou. E taua leanofale ae le o le fale. O le Ekalesia o le tina lava lea otagata lotu poo aulotu. E iai taimi uamoomia ai e aulotu le alofa faa-tina ole Ekalesia, ua fia maua se fesoasoani

ma se lavea’i. Afai e lagona e aulotuma tagata lotu le mafanafana o le alofafaa-tina o le Ekalesia, ona faataualofalea. E tatau foi i le tagata lotu onaalofa i le Ekalesia. E le mafai onafaaitiitia le agaga faafetai i le Ekalesia,ona o le alofa ma le fesoasoani i e uafia maua se lavea’i. Ua manatu ai lefai pepa, ai o le alofa lea ua faataua ilenei Fono Tele, poo le faasinomagafoi lea o le Ekalesia. Ua tele aulotu ua fevaevaea’i mata’ape’ape. Afai o le faifeau o le suivaaia o le Atua poo le EFKS, e tautalama le faaaloalo, poo moni le alofa ole faifeau i le aulotu poo alofa lava iaia te ia lava? E mafai foi ona fesiligia,poo moni le alofa o le aulotu i lefaifeau? O le taofi o le fai pepa lava ia, e alaona tutupu le mau faafitauli i totonu oaulotu, o le le femalamalamaa’i ma lele galulue faatasi, a ua fai pitotasi legaluega. E oo lava i tupe, ua lemalamalama ma faaaoga sese, uaaunoa lava ma se alofa. E manatu o leisi lea mafuaaga ua ta’ape ai tagata mafulitua mai i le EFKS. O le alofa o leAlii e sili lava lea. E faamalulu atu, afai e iai se gaganaua sala, poo se faamatalaga ua le tautamalii, faamolemole faamagalo leauauna. Ia iai pea le filemu ma lemanuia o le Atua, a o faagasolotaualumaga o le Fono Tele o leneitausaga. Soifua.

Christ of the AndesThe Christ of the Andes statue, standing on the Chile-Argentine bound-ary line symbolizes a pledge made by the two countries. As long as thestatue stands, it was agreed, there shall be peace and goodwill betweenArgentina and Chile. But ironically enough, the statue itself was thecause of what almost resulted in open conflict. When the work wascompleted, someone pointed out that the Savior’s back was towardChile. Chileans felt they had been slighted. But while indignation wasat its height, a Chilean newspaper man saved the day. In an editorial heexplained: “The Argentinians need more watching over than the Chil-eans.” This satisfied the people. They laughed goodnaturedly - andwent back to their daily tasks.

Page 16: O LE SULU SAMOA - Home | CCCS€¦ · ‘Ou te talitonu, ona o i latou sa fananau ma aooga i Niu Sila, e le tele so latou malamalama i le aganuu ma le faa-Samoa, ma e le malamalama

Lefuenatogi LakiMasealii

4 Me 1939 - 20 Mati 2014

O E UA MALILIU

O le alii tiakono na soifua mai ile aso 4 o Me 1939, ae faamanavae le Atua ana galuega i le aso 20Mati 2014. O ona matua o Masealii Sasevema Kalala F. Masealii. Safaaipoipo atu i le tina ia Filipina

Laulu. E to’afitu lana fanau, mafanau a lana fanau e 37, ma fanaua fanau a fanau e to’atolu. Eto’atolu ona uso, ae to’afatuafafine. Sa galulue i lo la tofi tiakono iVaiee. Na malaga mai i Apia nei,ma amata ai loa le matou mafutagai le aso 10 Aperila 2011. O se tama e aga malie, e fai talamalie. Talu ona matou mafuta malenei tama, e le misi i se mea e fai,e oo lava i galuega a le Mafutaga aTina, e iai foi ma lenei tama. O ia sa faa-tama iai le Autalavou;sa aufaipese foi. E mafuta tele maiLefuenatogi i le faifeau, e tausifaifeau foi. O se tama sa tele foilona sao i galuega fai a le Ekalesia. Sa faia lona sauniga faaleaiga ile fale maliu o Sefo. O ona toesauniga sa faia i le Ekalesia nei.Sa ou taitai, sa faaulufaleina lona

sa e Alesana Ainuu, A’oa’o I’u maiMalua, ma faitauina le Tusi Paia;o le tatalo na saunia e IrenioTagaloa FS. Na molimau le tina ia Filipina ile la mafutaga; o Eseta Purcell olona afafine sa molimau e fai masui o le fanau; o lona tuafafine oPa’upa’au sa fai ma sui o le aiga;a o a’u sa saunia lona molimaufaaleagaga. Ona ou faaiuina lea o ona toesauniga i lona nofoaga mau i lonaaiga i Maugafiafia lava. Amuia lea auauna, ua maua maie lona Matai oloo faapea ona fai.Tofa Lefuenatogi. E le mafai onagalo oe i le Ekalesia. Setu Samitioata FS, Maugafiafia, Vailele.

Leulua’ialii Faalava’auItuau Mu Puletua

10 Oketopa 1943-28 Oketopa 2012

Faaipoipo: 1979 ia AlafagaAuvae Faalavaau TK.

O le poutû toa o le galuegaa le Atua, sa faalagolago i lana tôfâfa’a-ao sina le faagâsologa o feauma tiute o le aiga a tiakono. O setamâ lava ua “ta’uleleia ma tumui le Agaga Paia ma le poto” e peio agavaa na saili ai ulua’i tiakonoa le ulua’i Ekalesia.

O lona Sauniga Faale-Aigasa faia i le malumalu tapua’i o le“Nofoa o le Alofa” i le aso 4

Novema 2012, o se tasi fo’i lea ogaluega o loo fai ma pine faamauo le tautua a Leulua’i ma Alafaga.Na ‘ou ta’ita’i, ae faaulufale eNuuausala Cowley FS le sâ, mafaia le tatalo, o le TausiMatagaluega ia Rev FaleupoluTa’ulelei sa faitauina le Tusi Paia,o Apisaloma Ta’eleipu FS salauga, ma ‘ou fono faapipii.

O ona toe sauniga i le aso5 Novema 2012, sa ta’ita’iina e leToeaina Faatonu Peleti. Toailoa FTma le Pulega a Leulua’i, i Sini iMâtû. O a’u na faaulufaleina le sâ,faitau Tusi Paia Pua Tima FS,tatalo Iosefa I’uvale FS, laugaElama Alao FS ma toe faaopoopole ta’ita’i. O a’u na faia le saunigai le Crematory i Pine Grove.

E to’alua ona alo na filifilia ile NRL mo le ‘au a Penrith Pan-thers. O le tasi ua fa’aauau letaumafai i lea lava fa’aâgatama iPeretania (Tony), a o le isi o loogalue pea i le Matagaluega o leNRL i Ausetalia (Frank). Safilifilia fo’i i la’ua i le Toa Samoa.

O le tasi mitamitaga o Leulua’i, onai ona aiga o loo fai ma taulagasoifua i le galuega a le Atua. O lanataleni le musika, kitara, mandolin,piano, e pa’i mâlû i le faafofoga.E le gata o le fai pese, a o le Ta’ita’iPese o le aufaipese mai lava i leamataga o lenei galuega. O ia o setasi o toe ulu taia o le Pulega ma leMatagaluega Niusauelese. O setamâ ua talitonu i le faamanuiagaa le Atua i lona soifua ma si o laaiga, o lea sa augofie ai i le galuefaaletuâ’oia mo le finagalo o leAtua. E fai mo ia le fale o lefaifeau, e ui ina loa le soifua, aena te le’i tuulafoa’iina le auauna ale Atua. O le mâ mafutaga maLeulua’i, ou te le iloa pe galo afea.

Filipi 3:20 “A o lo tatou nuumoni ua i le lagi lea, o loofaatalitali mai ai i tatou e leFaaola, o le Alii o Iesu Keriso”.

Rev. R. Gafoaleata Faitua-Tagaloasa FS

EFKS Penrith

16 O LE SULU SAMOA Iulai 2014