zdnavlje

ery,&M*

LIETO, VITAMIN DI LIUDSKO ZDRAVLTE,VITAMIN D, KLJUEAN ZA SPRJEEAVANJE CIJELOG NIZA BOLTSTI (POPUT MULTIPLA SKLEROZE, DI-

JABFTESA TIPA 1, REUMATOIDNOG ARTRITISA, UPALNIH BOLEST CRIJEVA, KARDIOVASKULARNIH

BOLESTI I RAKA) PROIZVODI KOZA KADA JE IZLOZENA SUNEEVOM ZRAEENJU. LJETO U KOJE ULA-

ZIMO NOVA JE PRILIKA DA SE SVJESNO, BEZ PREDRASUDA I ISPRAVNO PREPUSTIMO OVOJ NAJ-

PRIRODNIJOJ TERAPIJI

Lj@ima je za rast, razvoj i odrZavanje

zdrav\a potrebno trinaest vi-taffina. Ljudsko tijelo nije sposobno

proizvoditi te esencijalne biomo-

SIe. Njima se moramo opskrbljivatitem hrane ili preko bakterija u crije-

vima. Iznimka je vitamin D. Vitamin Dproizvodi koZa kada je izloi.ena tltra-

ljubiiastom B (UVB) sunievom zraie-nju. Tijelo osobe svijetle puti tijekomdvadeset minuta sundanja na karipskojplaZi sintetizirat ie 20.000 IU (Interna-tional Units, medunarodne jedinice)vitamina D.

Vitamin D jedinstven je joi po nede-

mu. To je jedini vitamin koji je hor-

PiSe: dr. med. Donald W. Miller Jr.

mon, jedna vrsta steroidnog hormonapoznatog kao sekosteroid, koji se sasto-ji od tri ugljikova prstena.Steroidni hormoni kao Sto su korti-zon, estrogen i testosteron imaju ietiriugljikova prstena. Ultraljubitasto B

zraierrje 'slama" jedan od prstenovau steroidnom alkoholu prisutnom u

nexus www.t€ledisk.hr

t

L"

koLi, 7-dehidrokolesterolu, te nasta-je vitamin D (kolekalciferol). fetra tumolekulu pretvara u njezin krvotodniobllk, 2 5 -hi droksiv it amin D (kalcidiol,25 [OH]D), to jest "vitamin D" dijurazinu mjerimo u krvnim testovima.

Stanice u cijelom tijelu apsorbiraju25-hidroksivitamin D i pretvaraju ga u1,2|-dihidroksivitamin D (kalcitriol),aktivni oblik vitamina D koji se spaja

direktno na receptore na DNK-u gena

u staniinoj jezgri.Hormonski sustav vitamina D upra-vlja izratavanjem vi5e od driesto gena

i proteina koje oni proizsode. Powhnjegove poznate uloge u metabolizmukalcija, vitamin D altirira gene kojiupravljaju stanidnim rastom i progra-miranom smrcu stanica (apoptoza),

izraLavaju mediiatore koii regulirajuimunoloSki sustar i oslobadaju neuro-transmitere (npr- scrotonin) koji utje-iu na mentalno stanie ocobe.

Ozbiljan nedostatal nclih ritaminauzrokuje bolesti specifiine za pojedinivitamin kao 5to su beri-beri (nedosta-

tak vitamina B,, tiamina), pelagra (Br,

niacin) i skorbut (vitamin C). Nedo-

statak joda uzrokuje gu3arost, mental-

nu retardaciju i, u teiim ducajevima,

kretenizam.Rahitis, omekiavanje i srilanje kostijukod djece, prvi put opisan 1651. go-dine, jo5 je jedna bolest spccifitna za

prehranu. U vrijeme industrijske re-volucije, koja je zapoiela u 1750-ima,

dosegla je epidemijske razniere. U 19.

stoljeiu, prije nego Sto je prepoznata

vainost izlaganja djece suncu, r-eiinadjece koja su iivjela u gradorima s

mradnim, uskim ulidicama i zzgade-

njem bolovala su od rahitisa- Obdu-kcijska studija provedena u Bostonu

krajem 1800-ih godina pokaz:la je daje vi5e od osamdeset posto diece imalorahitis.Potetkom dvadesetog stolieca iedanje znanstvenik otkrio da bakdaro-vo ulje sprjetava rahitis kod Stenadi.

Nutritivni faktor u ulju koji potiietaloZenje kalcija u kostima nazr-an ie"vitamin D", abecednim redoslijedomposlije vei imenovanih vitamina A, Bi C. Smatralo se da je rahitis jo5 jednabolest povezana s nedostatkom vita-mina te je sredstvo njezinog lijeienja,steroidni hormon, pogre5no nazvano"vitamin'.

VITAMIN D IRAKDanas, stoljeie kasnije, obilje dokaza

sugerira da je rahitis, njegova najnapa-

dnija manifestacija, samo vrh sante ledanedostatka vitamina D. Manjak vitami-na D moZe takoder potaknuti infekcije(gripa i tuberkuloza), autoimune bo-lesti (multipla skleroza, dijabetes tipal, reumatoidni artritis te upalna bolest

crijeva), kardiovaskularne bolesti i rak.Lijeinici konvencionalne medicine tekpodinju uvaZavati pravi utjecaj nedosta-

tka vitamina D. Godine 1990. medicin-ski tasopisi objavili su manje od dvade-

set ilanaka o vitaminu D. Pro5le godine

objavili su viSe od tri stotine dlanaka o

tom vitaminu/hormonu. Ove godine

dak je New England Journal of Medici-ne, predvodnik farmaceutski-usmjerenemedicine u SAD-u, objavio dlanak o vi-taminu D koji se bavi njegovom ulogomu autoimunim bolestima, infekcijama,kardiovaskularnim bolestima i karcino-mr. (N Engl I Med2007;357:266-281).Sve do 1980. godine lijednici su smatralida je vitamin D ukljuden samo u meta-

bolizam kalcija, fosfora i kostiju. Zatimsu dva znanstvenika iznijela pretpo-

stavku da vitamin D i sundeva svjetlost

mogu smanjiti opasnost od raka debelog

crijeva. Sve vi5e dokaza ukazuje na toda su bili u pravu i da vitamin D moiesprijeiiti mno5tvo vrsta raka - uklju-iujuii rak debelog crijeva, dojke, pluia,gu5teraie, jajnika i prostate. Udestalost

raka debelog crijeva je detiri do Sest

puta veia u Sjevernoj Americi i Europi,

gdje je sundevo zraiene slabije, posebno

tijekom zimskih mjeseci, nego na po-drudjima oko ekvatora. Ljudi s niskom

razinom vitamina D u krvi i oni koji Zive

na vi5im geografskim Sirinama u veiojsu opasnosti od obolijevanja od razli-iitih vrsta raka. Mnoga epidemiolo5ka,

kohortna i anamnestitka istraZivanja

pokazala su, barem kao vrlo vjerojatno,da suplementi vitamina D i primjerenoizlaganje suncu igraju vaZnu ulogu uprevenciji raka (Am J Public Health 20-06;96:252-261).

Danas postoje dvrsti znanstveni dokazida vitamin D smanjuje rizik od raka.

Dokazi iz dobro vodenog, randomizira-nog, placebo-kontroliranog i dvostruko-slijepog ispitivanja potvrduju tu tvrdnju,

Sve viie dokaza uje nato da subili uvu i da vitamin D msprijeiiti mnoitvoraka - ukljudujucidebelog crijeva,plu(a, guiteraie,

ka i pros

barem 5to se tiie raka dojke. IstraZivanje

Sveuiili5ta Creighton pokazalo je da su

iene u dobi iznad 55 godina koje su uzi-male 1.100 IU suplementa vitamina Ddnevno u ietiri godine tijekom kojih ihse nadziralo u sklopu istraZivanja imalestatistiiki vrlo znaiajno (P<0,005), 75-

postotno smanjenje raka dojke (drjagno-

sticiranog u prvih dvanaest mjeseci) uodnosu na Zene koje su uzimale placebo(Am I Clin Nutr 2007;85:1568-1591).

Neki od gena koje aktivira vitamin D

nexuS

s

a,

s

::

proizvode proteine koji zaustavljaju rakuzrokujudi apoptozu (programiranu sta-

nidnu smrt), koja uniStava atipidne sta-

nice prije nego Sto postanu kancerogene,

kao Sto su, na primjer, stanice adenoma

u debelom crijelrr i rektumu. Drugi po-tiiu staniinu diferencijaciju i zaustavlja-

nje nekontroliranog rasta stanica raka(na primjea stanica raka prostate). Istra-i,ivanja raka pluia i raka dojke pokazala

su da vitamin D potiie izraLavanje gena

koji kode angiogenezu, stvaranje novihkrvnih Zila koje su potrebne za rast ma-lignih tumora.

VITAMIN D I

KARDIOVASKU LARN E BOLESTIVitamin D takoder potiie izratavanjegena koji obuzdavaju kardiovaskularnebolesti. |edan od tih gena upravlja su-

stavom angiotenzina koji, kada je pretje-rano aktivan, uzrokuje hipertenziju (vi-

soki krvni tlak). Drugi potiskuju upalnereakcije, posredovane imunolo5kim su-

stavom, koje uzrokuju arteriosklerozu ikongestivni srdani udar. (Curr Opin Li-pidol 2007;18:41-46).

Multipla skleroza je neurodegenerativna

bolest koja pogada ljude s niskom razi-

nom vitamina D. Medu njezinim je Lr-tvama i poznati telist facqueline Du Pr6,

iiji prvi simptom je bio gubitak osjeta uprstima. Od te po5asti trenutno bolujeoko pola milijuna Amerikanaca. Multi-pla skleroza je autoimuna bolest kod kojeimunolo5ki sustav tijela napada i uni5ta-va vlastite stanice. Kod multiple sklerozeT-stanice u specifidnom imunoloSkomsustaq.r, Thl stanice (CD4 pomoiniikiT limfociti tipa 1), napadaju mijelinskuovojnicu (izolaciju) aksona (nervna vla-kna) koje neuroni (moZdane stanice)koriste za prijenos elektridnih signala.Hormonski sustav vitamina D regulira ismanjuje potencijalno autodestruktivnodjelovanje Thl stanica. Te stanice proi-zvode vlastiti 1,25-dihidroksivitaminD ako u krvi cirkulira dovoljna koliii-na vitamina D (25-hidroksivitamin D).Znanstvenici su dokazali da se opasnostod multiple skleroze smanjuje s poveia-njem razine vitamina D u krvi. UAMA2006;296:2832-2838). Ljudi koji Live navi5im geografskim Sirinama pod veiimsu rizikom od multiple skleroze i drugihautoimunih bolesti. Istraiivanja pokazu-ju da se kod ljudi koji iive ispod 35. stu-pnja geografske Sirine (npr. Atlanta) dodobi od deset godina rizik od multipleskleroze smanji za pedeset posto (Tori-cology 2002;18l-182:71-78 i Eur I CIinNutr 2004;581 095- 1 I 09).

U istraZivanju objavljenom ranije ove

godine znanstvenici su evaluirali sedam-deset i devet parova identiinih blizanacakod kojih je, usprkos jednake genetske

predispozicije, jedan blizanac u svakomparu imao multiplu sklerozu. Otkrili su

da je blizanac bez multiple skleroze vi5e

vremena provodio na suncu - za toplihdana, na suntanju i na plaLi. Autori su

zakljudili da je sunieva svjetlost za5titnifaktor protiv multiple skleroze. (Neuro-

logy 2007 ;69 :38 1 -388).

VITAMIN D IGRIPANovo istraZivanje sugerira da je i gripabolest koju izaziva nedostatak vitami-na D. Virus gripe prisutan je medu lju-dima tijekom cijele godine, medutimepidemije gripe su sezonske i do njihdolazi samo zimi (na sjevernim geo-grafskim Sirinama), kada su razine vi-tamina D u krvi na najniZoj todki. Genitlje izrai.avanje potide vitamin D dajuupute makrofagima, prvim branitelji-ma u unutarnjem imunolodkom susta-vu, da proizvode antimikrobne peptide

nexus www.teledisk.hr

i

koji djeluju poput antibiotlka (Science

200 6;3 I I :17 7 0 - L7 7 3). Ti peptidi napa-

daju i uni5tavaju destice virusa gripe itako brane njihovog ljudskog nositelja.(Neutrofili i prirodne stanice ubojiceu unutarnjem imunolo5kom sustavu te

epitelne stanice koje oblaZu diSni su-

stav takoder sintetiziraju te virucidal-ne peptide.) Drugi geni ilje izraLava-

nje potide vitamin D obuzdavaju ma-

krofage koji se bore s infekcijom kako

bi ih sprijeiili da pretjeraju i oslobode

previ5e upalnih agenata (citokina) kojimogu oStetiti inficirano tkivo. L Pan-demiji Spanjolske gripe iz l9lE- godi-

ne, koja je ubila pedeset miliiqaa ljgdlukljudujuii pola milijuna Amerikana-ca, mladi i zdravi odrasli liodi (kao 5to

se dogodilo moioi dr:edcs,ctdvogodi-

Snjoj baki) uiutro bi se probodili osje-

iajudi se dobro, kalo -ic d'n odmicaopodeli bi se gu5iti u rlastitim upalama,

a do vederi bi bili Ertri .Autopsije su

otkrile potpuno utriitcnic epitelnihstanica koje oblain diini trak uslijed,

Sto znanstvenici denr< znaju, makro-fagima izazvane pretic'raDe upalne re-

akcije na virus. Te irn-e gripe napao

je i ubio vlastiti imunolo3ki sustav, a

znanstvenici su ottrili de vitemin D tomoZe sprijeiitl Gpi*aa hfect 200-

6;1 34: I 129-l 140)-

Potrebno je prwt*i rendomiziranaklinidka istraZivanF loF bi potwdilateoriju o utjecaju vitamine D na suzbi-janje gripe. S onime 3to d.n s znamo,

medutim, moZda godisnF injekcijas 600.000 IU vitzmina D (llcd I Aust2005;183:10-12) bila bi didotvornija usprjedavanju Cnp€ d inilciie cjepiva

protiv gripe.

VTTAMINDIBOJAI()ZELjudska vnte recrih r u ctr*orijalnojAfrici gdie $trec r&c, bie tamo

padaju okomito na 7mE-E povr5inu,

njezine stanovnike tii*m ciilc godine

opskrbljuju ultraliubiaastu B btonimaza proizvodnju vitamina D- f,&rfi afiekipreci, buduii da su iivjeli idoieni srn-devim zrakama na tom podruciu aeor-birali su mnogo veiu koliiinu vitaminaD od velike ve(ine dana5njih ljudi Za

pojavu bijele koZe kod ljudi odgovornaje jedna jedina mutacija koja se dogodi-

la prije otprilike pedeset tisuia godina.

Ispostavilo se da razlika u samo jednoj

karici, odnosno paru baza, u DNK lan-

cu s tri milijarde karika koji tvori ljudski

www.teledisk.hr

genom odreduje boju koZe iovjeka (Sci-

ence 2005;310:1782-1786). Ljudi s tommutacijom mogli su migrirati na viSe

geografske Sirine, naseliti Europu, Azijui Sjevernu Ameriku i proizvoditi dovolj-no ritamina D da preZive.

Vecina wjetskog stanovni5tva danas Zivi

iznad 35. stupnja sjeverne geografske 5i-

rine i tijekom zime, zbog kuta pod kojimpadaju sunteve zrake, nije u moguinostipomoiu sundeve svjetlosti sintetizirativitamin D. Kod velikog zenitnog kutaSunca ozon u gornjim slojevima atmo-sfere u potpunosti blokira ultraljubiia-sto zraienje. U Seattlu (47. sr. s.g.5.) iLondonu (52 st. s.g.S) od listopada do

travnja atmosfera sprjeiava prodor ul-traljubidastih B fotona pa koZa ne moie

rice za dorudak pojaiavaju se s vitami-nom D, ali samo sa 100 IZ po porciji.eovjek bi trebao popiti dvjesto iaSa

mlijeka da dobije onoliko vitamina Dkoliko koZa proizvodi kada je potpunoizloi,ena podnevnom suncu.

POTREBNE DOZEAmeriiki Odbor za hranu i prehranupri Institutu za medicinu dnevnu jepreporudenu kolitinu (RDA) za vita-min D postavio na 200 IU za djecu iljude mlade od pedeset godina, 400 IUza one izmedu pedeset i sedamdeset

godina te 800 IZ za starije od sedam-

deset godina. Ti naputci usmjerenisu na odrZavanje zdravlja kostiju. Te

razine su dovoljne da sprijeie rahitis,

Multipla skleroza j e neuro degenerativna b olest koj a

gada ljude s niskom razinom vitamina D. Medu

nim je hrtvama i poznati ielist facqueline Du Prd,

prvi simptom je bio gubitak osjeta u prstima. Od te

Sasti trenutno boluje oko pola milijuna Ame

proizvoditi vitamin D. (Poluvijek cir-

kulacije vitamina D je otprilike jedan

mjesec.) Da stvari budu gore, dak i kada

sundeva svjetlost sadrii ultraljubidasteB zrake, zdravstvene vlasti predvotlene

ameriikom Akademijom za dermatolo-giju upozoravaju ljude da se Stite od sun-

ca kako.ne bi oboljeli od raka koZe.

Osim u masnim ribama kao Sto su

(samo divlji) Iosos, sku5a i srdele te ubakalarovom ulju - kao i u gljivama su-

Senim na suncu - u na5oj je prehrani

prirodno prisutno vrlo malo vitamina D.

Mlijeko, sok od narande, maslac i Zita-

ali ne i rak, kardiovaskularne bolesti,

multiplu sklerozu i gripu. Bez dokaza

koji bi to potkrijepili, odbor je za naj-vi5u sigurnu kolidinu unosa vitaminaD proizvoljno odredio 2000 IU dne-

vno.Razinavitamina D (2S-hidroksivitamina

D) u krvi, barometar za stanje vitaminaD, mjeri se u nanogramima po mililitru(ng/nl) ili nanomolima po litri (nmol/L),pri demu je I ng/ml jednako 0,4 nmol/L. Djeca i odrasli trebaju (imati) razinu

vitamina D u krvi veiu od 8 nglml da

bi se sprijedili rahitis odnosno osteoma-

nexuS

eilffiFFa ;;[& *- *a"* ,ur'd#f I*ri F

-trdt tr",r-a.

L-+6$od 8 nglml smatra se ozbiljno nedosta-tna; 8-19 nedostatna, a 20-29 niska, tojest preniska za dobro zdravlle. Razinaveia od 30 ng/ml smatra se dostatnom,medutim struinjaci danas smatraju da jerazina od 55-99 nglmL optimalna razinavitamina D. Razine od 100-150 ng/mlsu prekomjerne, a razite iznad 150 ng/mL potencijalno toksiine.Vedina Amerikanaca ima nedostatnuili nisku razinu vitamina D u krvi. Kod

veterana podvrgnutih operaciji srcau Bolnici za veteraie u Seattlu otkriosam da ih 78 posto ima prenisku ra-zinu vitamina D; l2o/o je imalo niskurazinu,567o nedostatnu, a 107o ih jeimalo ozbiljno nedostatnu razinu vi-tamina D.

Za optimalno zdravlje razinu vitaminaD u krvi trebamo odrZavati veiom od50-99 nh/ml. Bez izlaganja suncu za

razinu od 50 ng/ml potrebno je 5.000UI suplementa vitamina D dnevno.Postoje dvije vrste suplemenata vita-mina D: vitamin D3 (kolekalciferol),vrsta koju proizvodi na$a koZa, i vi-tamin D2 (ergokalciferol), sintetiikainadica koja se proizvodi iradijacijombiljaka. Vitamin D2 u usporedi s vita-minom D3 ima samo 10-3O-postotnudjelotvornost u podizanju razine 25-hidroksivitamina D u krvi, Sto je au-tore nedavne studije navelo na zaklju-iak da se "vitamin D ne treba smatratinutrijentom pogodnim za nadopunuili ja-anie. " (Am I CIin Nutr 2006;8-4:694-697).Bojazni o toksidnosti vitamina D supreuveliiane, isto kao i bojazni od

"*#*6ffie*

lacija (demineralizaclja i omekSavanje

kostiju). Da bi se nzina paratiroidnoghormona zadrLala u normalnom raspo-nu potrebna je koncentracija veia od 20

ng/ml. Za osiguravanje optimalne crije-vne apsorpcije kalcija potrebna je razinaveia od 34 nglmL.I napokon, neuromu-skularne performanse kod starijih ljudise postupno pobolj5avaju kada razinavitamina D dosegne 50 ng/ml. Prematome, razina vitamina D u krvi manja

nexus www.teledisk.hr

izlaganja suncu. Kao 5to je jedan znan-stvenik s tog podrudja rekao: "Bojaznio toksiinosti vitamina D su kao da se

bojite utapanja dok umirete od Zetli."

LD50 doza vitamina D za pse (doza

koja ie ubiti pola Zivotinja) je 3.52-

0.000 IU po kilogramu. eovjek moZe

uzimati 10.000 IU suplementa vitami-na D svakog dana, mjesec za mjesecombez opasnosti i bez znakova popratnihpojava. (Am I CIin Nutr 1999;69:8-

42-856). Vitamin D u fizioloikoj dozi(5.000 IU dnevno) sprjedara tdoirnjekalcija u krvnim LiIama. (Circulation

1997;96:1755-1760). Uzima li iovjekf0.000 IU vitamina D dnerno i pro-vodi mnogo vremena na suncu, bilobi mudro da prorieri razinu vitaminaD u krvi i uvjeri se da nc prelazi 100

nglmL.

IZLAGANJE SUNCU- Srrrruo ru zDRAvo?Umjereno izl:genlc suncu treba poti-cati, a ne prilezirati u loSem svjetlu.Izbjegavamo li opekline od sunca, do-brobiti od izlagrnia suncu po zdrav\edaleko su vctc od Stetnih utinaka.Brojni dokazi nkezuju n4 t6 da suntevasvjetlost ne uzrokuje najsmrtonosni-ji oblik raka koZe, maligni melanom.Istraiivanje Ameridke ratne morna-rice pokazalo je da se melanom de5iepoiavliirao kod mornara koji su cijelorrijeme radili u zatvorenom prostoru.Oni koji su radili na otvorenom imalisu najmanju utestalost melanoma. Na-dalje, vedina melanoma pojavljuje se

na dijelovima tijela koji se rijetko izla-2u sundevoj svjetlosti (Arch EnvironHealth 1990;45:261-267). lzlaganjesnncu povezano je s poveianom sto-pom preZivljavanja melanoma (l NatlCaneer Inst 2005;97 :195-199). |ednadruga studija je pokazala da je za ljudekoji su se u svom Zivotnom vijeku vi5eizlagali tuo.,t 6anje vjerojatno da iedobiti melanom nego za ljude koji su

se suncu izlagali manje fl Invest Der-mat ol 2003 ;120: I 087- I 093. )

Porast uiestalosti raka koze tijekomposljednjih dvadeset i pet godinausporedan je s porastom upotrebe lo-siona za sundanje koji blokiraju UVBzraien)e koje potide proizvodnju vi-tamina D, ali ne i kancerogeno ultra-ljubidasto A zratenje (UVA). (Novijilosioni za zaitittt od sunca blokiraju iUVA.) Svake godine osam tisuia ljudi

www.teledisk.hr

umre od melanomskog, a tisu(u i pet-sto ljudi od nemelanomskog (ploiastei bazalne stanice) raka koZe. Osim urijetkim sluiajevima kada je tumorudopuiteno da se zadrZi dulje vrijemei metastazira, nemelanomski rak koZe

najde5de se uspjeino lijedi kirur5kimodstranjivanjem. Dr. fohn Cannel,ravnatelj Yljeia za vitamin D, istide:svake godine nemelanomski rak koZe

uzrokuje 1.500 smrti, medutim dru-ge vrste raka koje bi optimalne dozevitamina D mogle sprijediti uzrokuju1.500 smrti svakog dana. (Web-site

Yljeta za vitamin D, na adresi http://

ameridka industrija "zdravstvene skr-bi" znatno bi se smanjila. ViSe ne bibila odgovorna za Sesnaest posto brutodomaieg proizvoda.Trgovine zdravom hranom obiinone prodaju vitamin D u tabletama od5.000 IU, medutim moZe ih se naruti-ti preko interneta. Tvrtka BIO-TECHPharmacal proizvodi tablete vitaminaD3 od 5.000 i 50.000 IU koje se moZekupiti na njihovom web-sajtu (httryl Iwww.bio -tech-pharm.com). Neki ljudiradije uzimaju jednu tabletu od 50.000IU svakog tjedna (Sto je jednako 7.1-00 IU dnevno) i trodnevnu kuru od

eovjek bi trebao popiti dvjesto taia mlijeka daonoliko vitamina D koliko koha proizvodi kada je

tp un o izl oZen a p o dnev nom

wwwvitamindcouncil.com, izvrstan j e

izvor informacija o vitaminu D.)Ameridka vlada i njezini gradani tre-nutno troie 2.000 milijardi dolara (dva

bilijuna) godiSnje na "zdravstvenu

skrb', to jest skrb za bolesti. TroSaksvakodnevnog uzimanja 5.000 IU su-plementa vitamina D je 22 dolara go-di5nje. Tro5ak da tristo milijuna Ame-rikanaca uzima taj suplement bio bi 6,6

milijardi dolara. Broj i raznovrsnostbolesti koje bi vitamin D u toj dozimogao sprijetiti, poiev5i od pedese-tpostotnog smanjenja uiestalosti raka,jednostavno zapanjuje. Kad bi svatkouzimao 5.000 IU vitamina D dnevno,

150.000 IU vitamina D na prvi znakprehlade.Dva web-sajta koja prodaju i "D3-5"(s.000 IU) i "D3-s0" (s0.000 IU) na-laze se na adresama http://www.life-spannutrition.com i http://www.vita-Iady.com

O AUTORU:Donald Miller (kontaktirajte ga puteme-poite, dwm@u.washington.edu) je

kardiokirurg i profesor kirurgije na Uni-versity of Washington u Seattlu. ehn jeudruge Lijednici za spremnost na kata-

strofe. Njegov web-site je wwwdonal-dmiller.com

n€xu5

wH-ffi

:

v

',,.

#

,

2

j::

zdnavlje

SA WEB STRANICE ELAINE HOLLINGSWORTH WWW.DOCTORSAREDANGEROUS.COM PRENOSIM

IZUZETNO ZANIMLJIVE I KORISNE ODGOVORE DR. JOHNA CANNELLOMA NA PISMA ZABRINUTIH R(

DITELJA BOLESNE DJECE

:':T€.r.

Draga Jena:Nalalost, moram reii da znam. Prilidrje vjerojatno da je infantilna idiopatslkardiomiopatija samo jo5 jedan nazivnedijagnosticirani i nelijeieni nedosttak vitamina D. Engleski kardiolozi ndavno su zakljudili da je "zatajenje srkod dojeniadi povezano s nedostatkovitamina D iznenaclujuiei' no da je k<

djece lijedene vitaminom D "ishod pvoljanl Trebali su reii da je "ishod p

DIECAIVITAMINDNEKADA SU SE SVE BEBE SVAKODNEVNO IZLAGALE SUNCU. DANAS PEDIJATRI I DERMATOLO;

UPOZORAVAJU RODITELJE DA DRZE BEBE PODALJE OD SUNCA CTWTZNZIVAJU KATASTROFALN

POSLJEDICE!

NOSTICIRANI I

ENI NEDOSTATAKAMINA D

dr. Cannell:Prije dvije godine, u mjesecu oZujku,moja petomjesetna djevojdica umrlaje od zatajenja srca zvanog "idiopatska

kardiomiopatijdl Ona je bila moje prvodijete, dojila sam je i slijedila sve uputepedijatra koji nam je rekao da je ne izla-Zemo suncu i da kada idemo van uvijek

koristimo kremu za za5titu od sunca. Ni-kad nam nije spomenuo vitamin D. Kar-diolozi su napravili sve iega su se moglidosjetiti prije nego Sto je umrla, medu-tim nisu mjerili njezinu razinu vitami-na D. Upravo sam ditala o istraiivanjukoje je pokazalo da je moje dijete mogloumrijeti od nelijeienog pomanjkanja vi-tamina D. Znate li za to istraZivanje?- lena, New York.

n€xus www.teledisk

voljan ako se utvrdi prava dijagnozaiUkoliko se postavi pogre5na dljagnozaishod je iesto fatalan. Po meni, velika jepogreSka to 5to kardiolozi razinu vita-mina D mjere samo kada utvrde niskurazinu serumskog kalcija. Naravno, i da

su mjerili razine vitamina D, bi li naru-dili pravi test? Da su narutili pravi test,bi li znali kako ga protumaiiti ili bi se

oslonili na zastarjele i opasne referentneraspone ameridkih laboratorija kao 5to

su LabCorp i Quest? Kao 5to iete vidjetiniZe, genetika ima mnogo veiu ulogu urazinama 25(OH)D, 25-hidroksi-r"ita-mina D nego Sto je itko slutio, pa mo-ramo pretpostaviti da isto wiiedi i zzra-zine aktiviranog vitamina D u tkirima-Stoga se toj djeci trebalo dati dorchovitamina D da se nsrtrlelinra kixtike25(OH)D, dovoljno da niibcrc rrzir25(OH)D dodu u gornli dioraspona od 60-80 nglnJ.Prije pet godina Nerrf:l4fod l6onlof Medicine izvijestio ie o 135 dueicapedijatrijske kardiomicry*i! u SAD-ui nije uspio dijaglostidrri ruloetatek

vitamina D eak ni kod ifroS djetaa.Sezdeset i osam pmo sbceiera bili su

idiopatski, to iest bcz p@atqt uzroka.

Medutim, da su amri ili urednici samo

malo bolie podd.li svoje podatke, ot-krili bi d. su dia:e sa sjevera podloZnijakadiomiry*iii nego djeca s juga te da jeboles r€sr2lta kod crne nego kod bije-le dtcce- Samo te dvije dinjenice trebalesu autore i urednike dasopisa upozoritina to da bi nedostatak vitamina D mo-gao biti zajedniiki (i, jednako vaZno,

lako izljeiivi) uzrok pedijatrijske kadio-miopatije.

fena, sasvim je moguie da je va5a dje-vojdica umrla od nedostatka vitamina D.

Pomislite samo, u 2008. godini dojeniadu Sjedinjenim Dri.avarna umire od ne-

dostatka jednostavnog vitamina, od ne-

dostatka sunieve wjetlosti. Nadam se da

ie dr. Barbara Gilchrist i dermatolozi (ilije bolje da kaZem kozmetolozi) uskoroprestati huljenjem Boga Sunca ili &BoLjignjev zadesiti jo5 veii broj naSe djece.

DJEEJA ASTMA IVITAMIN DDragi dr. Cannell:Moje dvoje djece (u dobi od pet i sedamgodina) imaju astmu gotovo od dana ro-denja. Zimi su svaki das u bolnici. Stra-Sno je vidjeti svoje dijete kako se boriza dah. Pro5le jeseni oboma sam podela

davati po 2.000 IU vitamina D dnevno

i tijekom pro5le godine astma je jedno-stavno nestala. Bojim se prekinuti s nji-hovim lijekovima za astmu, no imamdojam da im viSe nisu potrebni. Kada imzaboravim dati lijekove za astmu ne pri-mjeiujem nikakvu razliku. Kada bih imu vremenu prije no Sto su poieli uzimativitamin D propustila dati lijekove za as-

tmu, uoiila bih to rrlo brzo. fe li moguieda je sfvar u ritaminu D?

- loanne, Jlinnaota

DnglJo*nc:Sre re rtroiatniie da ie diecia astmasamo iri iedan izraz nedostatka ritami-na D. Tah'og 5q mi{ienja najmanie draistraiiraca s Harvarda koji smatraju da

ie astma posljedica nedostatka vitaminaD kod majke.

Litoniua AA, Weiss ST. Is vitamin D de-

ficiency to blame for the asthma epide-mic? (Te li nedostatak vitamina D kriv za

epidemiju astme?) I Allergy Clin Immu-nol. 2007 Novrl20(5):1031 -5. (http://ti-nyrrrl.com/nksuTa)

Weiss ST, Litoniua AA. Maternal diet vs

lack ofexposure to sunlight as the cause

of the epidemic of asthma. allergies andother autoimmune diseases (Prehrana

maike nasuprot maniku izlasania sun-

cu kao uzrok epidemiie astme. alersiiai drugih autoimunih bolesti) . Thorax.2007 Sep:62(9):746-8. (http://tinl-url.comln)7614)

Takoder, javili su mi se mnogi roditeljikoji mi pi5u da se astma kod njihovog

djeteta izgubila nakon uzimanja vitami-na D. Isto tako, u tiskuje znanstveni radkoji otkriva da su niske razine vitaminaD rizidni faktor za pogor5anje astme koddjece.

Low vitamin D levels linked to asthmaexacerbations (Niske razine vitamina Dpovezane s pogor5anjem astme; http://tinyurl.com/klfxm8)

Dakle, tini se da i djetja astma moie bitiposljedica obitnog nedostatka vitaminaD kod djece te da stoga najvjerojatnijemoZe biti izlijeiena jednostavnim uzi-manjem r.itamina D. Ako je tako, astmaje joS jedna bolest, bolest koja ubija oko200 ameritke djece godiSnje, a koju su

dermatolozi pogoriali anatemizirajuiiboga Sunca-

DIJABETES, AKNE I MRSAVUE-NJE POMOCU VITAMINA BDragi dr. Cannell:Moj sin tinejdi.er ima dijabetes tipa 2.

Prije Sest mjeseci podela sam mu davati5.000 IU vitamina D dnevno. Dosada su

se dogodile tri stvari: poieo je mr5avjeti,Seier u krvi mu se pobolj5ao i povuklesu mu se akne. Znam da ste pisali o di-jabetesu i mr5avljenju pomotu vitaminaD, no ne sjeiam se nidega o aknama?- Mary, Sjeverna Dakota

Draga Mary:Imao sam neke izvje5taje o tome da je vi-tamin D izlijetio akne, medutim, da bu-dem iskren, nisam vjerovao u njih. Zatimsam naiiao na jedno istraiivanje iz 1938.godine. MoZete sami protitati iitav rad ividjeti Sto je 5.000 do 14.000 IU dnevnonapravilo za pacijente s te5kim aknama.Kada sam bio dijete uvijek sam se pitaozaSto su se moji pri5tiii popravljali ljeti,a pogoriavali zimi.

Malrnard MT. Vitamin D in Acne: AComparison with X-Ray Treatment (Vi-tamin D kod akni: usooredba s liieie-njem rendgenskim zrakama) . Cal WestMed. 1938 Aue:49(2\:127-32. (httDtl lti-nyurl.com/lzp9dx)

Sto se tiie toga da vitamin D ublaZava

dijabetes tipa 2, prema mom iskustvuto je pravilo, a ne iznimka. Koliko ie ga

pobolj5ati najvjerojatnije ovisi o tomekoliko vitamina D dajete i koliko tjele-sne mase dijete s tom prehranom izgubi.

T: N

F$ ffi

ViSe razine 25(OH)D sprjetavaju bolest,

medutim zasada nisam duo da je prove-

deno bilo kakvo randomizirano kontro-lirano ispitivanje koje pokazuje uiinaktakvog lijedenja. No, u pro5losti je ot-prilike polovica mojih pacijenata s dija-betesom tipa 2 nakon uzimanja primje-renih doza vitamina D naposljetku bilaspremna prekinuti s uzimanjem lijekovaza dijabetes. Dr. Knekt sa Nacionalnoginstituta za javno zdravstvo u Finskoj

upravo je otkrio da ljudi s najvi5im ra-

zinama 25(OH)D (veiim od 30 ng/ml)imaju 82 posto niZi rizik od obolijevanjaod dijabetesa tipa 2 u odnosu na ljude

s najniZim razinama, medutim kod Zena

laveza nije utvrdena. Ipazite ovo, u Fin-skoj je prosjek koncentracije 25(OH)Dza sv1h7053 testiranih ljudi bio 43 nmol/L odnosno 17 nglmL. Kod muikaraca je

bio 18 ng/ml, a kod Zena samo 15 nglmL i to je bio reprezentativni uzorakodraslih u Finskoj!!!

Knekt P. et al. Serum vitamin D and

subsequent occurrence of tFpe 2 dia-betes (Serumski vitamin D i udestalost

diiabetesa tipa 2). Epidemioloev. 2008

Seo:19(5):666-71. (http://tinvurl.com/

mc5dke)

KARIJES KOD DJECEDragi dr. Cannell:Negdje sam proditao da je karijes kod

djece znak nedostatka vitamina D. Je lito todno?

- George, Utah

Dragi George:Da, to je todno. Nekoliko mjeseci nakon$to va5e dijete podne uzimati primjerenedoze vitamina D prestane se stvarati novi

karijes. U stvari, prof. McBeath 1934.godine proveo je placebo-kontroliranoistraZivanje nad 425 djece iz njujor5kihsiroti5ta. Djeca ili nisu primala vitaminD ili su primala 330, 465 ili oko 1000 IU(u tom znanstvenom radu kori5tene su

Steenbockove jedinice, jedna Steenbo-ckova jedinica iznosi 3.3 IU) vitamina Ddnevno u obliku bakalarevog ulja. Tre-ba imati u vidu da je bakalarevo ulje u1930-ima imalo mnogo vi5e vitamina Dod danabnjeg bakalarevog ulja. McBeathje rekao da je to istraZivanje proveo zato

5to je nekoliko prijaSnjih istrazivanjapokazalo da ultraljubiiasta iradijacija

daje " izluzetne rezultate" u zaustavljanju

nastajanja karijesa. McBeath je doSao dopoprilidno dojmljivih rezrtltata u sprje-davanju nastanka novog karijesa. Kao ikod gore navedenog znanstvenog rada

o aknama, iitaru studiju moZete i samiproiitati. Treba upamtiti da 1.000 IU vi-tamina D dnevno kod mnoge djece nijedovoljno zapostizanje razine od 50 nglmL, medutim ova je studija pokazala daje dak i samo 1.000 IU praktidki potpunozaustavilo nastanak novog karijesa.

McBeath EC. Vitamin D Studies (IstraZi-

vania vitamina D). 1933-1934. Am I Pu-

blic Health Nations Health. 1934:24(1-

0):1028-30. (http://tinrrrl.com/nvsn94)

DNEVNE DOZEDragi dr. Cannell:Koliko vitamina D trebam davati svojoj

djeci?

- Robert, Novi Meksiko

Dragi Roberte:Ovisi o prethodnoj razini 25-hidroksi-vi-tamina D u krvi. Koliko sunca u NovomMeksiku dobivaju va5a djeca? Kolika im

je tjelesna teZina? Koriste li losione zza5titu od sunca? Koliko mlijeka odnosno ribe konzumiraju? Dopustite mi d:spomenem jo5 ne5to. Zapanjujfte, aht<ovisi i o njihovoj genetici. Sve tri studijrblizanaca, jedna za osteoartritis, jedna aastmu i jedna za multiplu sklerozu, otkrile su znadajnu nasljednost 25(OH)D.Nasljednost razina 25(OH)D moZe obja.

sniti i ogromne razlike u promjeni ra.

zine 25(OH)D koje ljudi pokazuju kadruzimaju vitamin D. Kod nekih se razinipoveia samo malo, a kod nekih dode dc

snaZnijih poveianja u razini 25(OH)Diemu su moguii razlog genetske razliku brzini proizvodnje 25(OH)D i brzinnjegove katabolizacije. Nadalje, Ortondrugi otkrili su znadajnu povezanost ra.

zine 25(OH)D s enzimom koji aktivirrvitamin D Sto je, barem meni, misterij.To najvjerojatnije znaii da koliiinu vitamina D koji se aktivira u bilo kojendijelu va5eg tkiva kontroliraju kako ge

netski ustroj tako i okoli5. Kod djece sr

ta koliiina razlikuje i to obja5njava za

5to se jedno dijete razboli, a drugo ne

Koliiina vitamina D gotovo sigurno st

radikuje i izmedu pojedinih organa, 5t<

objainjava zaito nedostatak vitamina fkod jednog djeteta uzrokuje astmu, kocdrugoga srtanu bolest, kod treiega rahitis, kod iehrrtoga dijabetes, a kod peto

ga karijes. Kada do nedostatka vitamin:D dode u majdinoj utrobi posljedice tkasnijem Zivotu takoder variraju, od au.

tizma i dijabetesa tipa I do raka. Sve t<

je jo5 jedan argument u prilog testiranjtrazina 25(OH)D da se suplementiranjendovede do srednje wijednosti normalnolreferentnog raspona. Nemojte prihvaiatda je 40 ng/ml neprimjereno jer nije.

Medutim, kao opie pravilo, dojeniadkoja se hrani majtinim mlijekom potrebno je 1.000 IU dnevno, a dojeniadi kojr

se hrani iz boiice dodatnih 600 IU vitamina D dnermo. Djeca opienito trebajr

oko 1.000 IU na svakih jedanaest kilograma tjelesne teZine. Dakle, devetogodi

Snjak od 33 kilograma treba oko 3.000 I[dne-mo. To wijedi za uvjete bez znatnol

izlagar\a suncu, to jest ne trebaju ga uzimati ljeti ako provode wijeme na otvore

nom, bez sredstava za za5titu od sunca.

VEZA S AUTIZMOMDragi dr. Connell:Ima li kakvih novosti oko va5e teorije dije vitamin D povezan a autizmom?

- Sally, New York

:::a

.:.'

n€xus www.teledisk.h

i

Draga Sally:easopis Science News je izvijestio da su

dva dvedska lijetnika nedavno iznijelapretpostavku da je nedostatak vitaminaD povezan s autizmom.Doctors eve vitamin D link to autism (Li-

jeinici ispituju povezanost vitamina D s

autizmom; http://tinyurl.com/5rj db7)

U drugom radu istraZivala se zapanjuju-

ie visoka stopa autizma kod tamnoputihimigranata u Minnesoti.A mysterious connection: autism and

Minneapolis' Somali children (T{an-stvena veza: autizam I somalijska diuu Minneapolisu; http://tinyulcml6fomdp)

Naravno, teorija o povezerxlsi Titrmi-na D s autizmom, koja je prYi pu obie-vljena u svibnju 2007. godic E otto6biltenu te naknadno u ieeqin lldi-cal Hypothesis u listopo&U7-lodi.ne, predvida upnrvo tetrr&giibporast autizma kod dirc F-'Feimigranata.Nadalje, nastavio sn lili -liittcod roditelja arri*ib {c& riirc-ne dozr vitamin D tdrtju blagotrorm{cl{rrristicnudix*qlllft{Fcukodkf rr*idnpot rfiofer--&d-i"r tff 1}|aitrt?fiEo3 rorrlir Gceiesinarliutjr'ffSakre s mlefuiriodrtirnedosatkmviteobD&n-tianih funkciF De.FilrLtwatiti ukoliko im sc oM po o-denju podne darrati vitamin D- !eZalost, oporavak kod mledrmi'fiStakora kojima je mozak oircdazbog majiinog nedostatka vitemin Dnikad nije potpun.Sastavio sam postupak za dijagndkir.-nje i lijeienje nedostatka vitamina D lodautistidne djece, medutim primjenjiv jena svu djecu. Upamtite, najgora strarkoja se moZe dogoditi je to da ie djeca

imati Cw5ie kosti:

l. Preporuiam roditeljima da prestanu

djeci davati bilo kakav preformirani reti-nol koji je prisutan, na primjer, u bakala-

revom ulje te svim vitaminima odnosnosuplementima koji sadrZavaju retinilpalmitat ili retinil acetat. Preformiraniretinol inhibira djelovanje vitamina D,

vjerojatno na mjestu recepcije vitaminaD. Beta-karoten nema takvo djelovanje,

no djeci je dodatni beta-karoten potre-ban iskljutivo ukoliko im je prehrana

siromaina Sarenim voiem i povriem,mlijednim proizvodima ili pojatanimZitaricama-

2. Naruiite krvni test za 25-hidroksi-vi-trminr) [25(OH)D]. Nemojte naruiititest za 12s-dihidroksi-vitamin D buduiida je kod nedostatka vitamina D njegova

razina €esto povi5ena i zavarat 6e vas.

3. Ako je razina 25(OH)D nli.a od70 nglmL 3to je srednja wijednost iz referen-tnog raspona koji su odredili ameriikilaboratoriii (30-100 ng/ml), dajte svomdietetu suplemente s vitaminom D3.Dieca opienito trebaju 1.000 dnevnona jedanaest kilograma tjelesne mase.

Medutim, postoje velike individualnendike i autistidna djeca se trebaju sva-

kog mjeseca ponovno testirati. Potre-

bno je waki mjesec prilagodavati doze

srr dok razina nije najmanje 50 ng/mlkod zdrave djece i barem 70 ng/ml kodwakog djeteta s autizmom, dijabetesom,

iestim infekcijama ili bilo kakvom kro-niinom bole56u.

4. Testirajte se za 25(OH)D svakog mje-seca i tretirajte se s dovoljno vitaminaD we dok razine 25(OH)D ne postanu

stabilne. Za razine 25(OH)D ispod 200

ng/ml nema nikakvih podataka o toksi-inosti vitaminaD za djeat ili odrasle.

Sto se tiie uzroka idiopatskog autizma,

wjereniji sam nego ikad da je moja teorija

toina pa sam napisao neku wstu poeme:

Starom BoguDavno prije sadainjih bogova ljudi su

itovali boga Sunca, njihovog prvog Boga.

Znali su da se hivot povlaii kada se on

povuie i da se vra(a kada se on vraia te

su ga nazvali Amaterasu, Liza, Surya,

Ra, Apolo, Helios, Sol i jo! mnogimdrugim imenima, medutim nisu se usu-

dili pogledati ga u lice jer su znali da

bog Sunca osljepljuje one koji su toli-ko drski. Trudnice su leZale na suncu,podizale svoju dojeniad prema suncu islale malu djecu da se igraju na suncu.

Blagoslov boga Sunca bio je kalcitri-ol - paZljivo ga je poloZio u mozgoye

najmanjih. S njime su djeca rasla yitka

i preplanula a mozak im je bio vitalanjer je kalcitriol, dar boga Sunca, dirigi-rao moZdanim razvojefi.Zatim je doilo vrijeme kada su novisveienici znanosti i medicine ljudimarekli da je bog Sunca samo zvijezda, je-dna od bilijuna, niita posebno. Niknulisu veliki hramovi zvani bolnice i istra-Zivaiki instituti u koje je dopiralo malosunieve svjetlosti i ljudi su prinosiliirtve bogovima znanosti i medicine,Zrtve koje su bogatile nove sveienike.Zatim su, prije dvadeset godina, novisveienici dermatologije rekli ljudimada izbjegavaju boga Sunca. "Prognaj-

te ga iz vaiih Zivota", rekli su, "on jezao". Ljudi su posluiali noye svefunikei sklonili svoje trudnice i djecu od to-pline boga Sunca. Putovali su iza sta-kala u automobilima te nosili losioneza zaititu od sunca i ieiire da zadrZe

boga Sunca podalje od sebe.

Bog Sunca je postao osvetoljubiv. Po-

vukao je sttoj dar kalcitriola. Bez njega

mozgovi fetusa rasli su bez uzgajatelja,pjevali su pjesme razvoja bez dirigen-ta. Dojentad je plakala i nije ieljelapogledati majkama u oii, a djeca su se

satima njihala i udarala glavama, nisumogla spavati i obuzimali su ih straininapadaji bijesa. Ljudi su doveli svoju

djecu oitetenih mozgova kod novih sve-

ienika i prinosili skupe lrtve, ali uza-lud. Novi bogovi znanosti i medicine

bili su bespomoini.

Ier bog Sunca poslao je poiast i njegov

se gnjev srutio na ljude. U ku(ama se

diglo veliko jadikovanje, od tjeskobe su

ikripali zubi i tekle suze, dok su ljudikuiali goriinu autizma.

NAPOMENA AUTORA:Ove informacije ne trebaju se uzimati kao

savjet lijednika. Potidem svakoga da sam

donosi odluke o vlastitom zdravlju uz sa-

vjete kvalficiranih strudnjaka.

:::n-