OBILJEŽEN BLAGDAN SVIH SVETIH: Molitve i svijeće za sve

GODINA LXV I BROJ 3080 I PETAK I 3 I 11 I 2017 I CIJENA 5 KUNA

VAŠA BANKA

OBILJEŽEN BLAGDAN SVIH SVETIH:

Molitve i svijeće za sve naše pokojne

str. 3

ZAVRŠILI XXIII. DANI MILKA KELEMENA

str. 21

AKTUALNO:Za energetsku obnovu vrtića i škola 25 milijuna kuna

str. 2

str. 5

NE KUPUJ - RECIKLIRAJ

Marina Šurkalović od starih papirnatih kutija, staklenki i odjeće izrađuje nove proizvode

NAUČITE NIHOGNO:

Virovitičani besplatno uče tajanstveni i slikovit japanski jezik

str. 27

Sakuplja sve, od poštanskih maraka do glinenih ćupova

str. 14

FOTO

: Matija Rođak

Prva prvoligaška pobjeda rukometašica Pitomače

str. 22 NAŠ KRALJ TAVANA POŠTAR PAVAO PAULIĆ:

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LISTAKTUALNO2 I

Virovitičko-podravska županija putem svoje Razvojne agencije VIDRA i Grad Virovitica putem svoje Razvojne agencije VTA u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga “Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja” koji je raspisalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a koji se sufinanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj prijavili su ukupno 9 projekata energetskih obnova škola i vrtića. Ulaganje sredstava u odobrene projekte uz poboljšanje energetskog stanja zgrade pridonijet će većim uštedama toplinske energije u odnosu na trenutnu potrošnju, smanjenju godišnje emisije CO2 te osigurati optimalne uvjete za siguran boravak djece i odraslih u školama i vrtićima.

DEVET VAŽNIH PROJEKATA

Sveukupni prihvatljivi troškovi 9 projekata iznose oko 25,211.368 kuna, pri čemu bespovratna sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 15,248.942 kune. - Virovitičko-podravska županija putem Razvojne agencije VIDRA prijavila je 6 projekata ukupne vrijednosti više od 12 milijuna kuna, a bespovratna sredstva iznose oko 7,5 milijuna kuna. Prioritet županije i dalje će biti ulaganje u škole, vrtiće, tj. u obrazovanje, a posebno me veseli činjenica da u Virovitičko-podravsku županiju putem ovih projekata stiže više od 25 milijuna kuna - naglasio je tom prigodom virovitičko-podravski župan Igor Andrović.Zadovoljstvo potpisanim ugovorima nije krio ni virovitički gradonačelnik Ivica Kirin. - Ovi projekti pridonijet će povećanju energetske učinkovitosti zgrada, ali i poboljšanju kvalitete boravka djece i odraslih. Učenicima i polaznicima vrtića ne samo da će biti ugodniji boravak u školi, odnosno vrtiću, nego će ih se na ovaj način ujedno od malih nogu poticati na svijest o energetskoj učinkovitost i povećavanju uštede - kazao je Ivica Kirin.

NOVI KROV, STOLARIJA, KOTLOVNICA

Energetskom obnovom konačno će se riješiti i prokišnjavanje krova na zgradi Dječjeg vrtića “Cvrčak” u Starčevićevoj ulici i u trećoj

zgradi vrtića u Pejačevićevoj ulici. - S prokišnjavanjem krovova na ovim zgradama imamo problema posljednjih nekoliko godina, a zahvaljujući ovoj energetskoj obnovom riješit ćemo ujedno i problem stolarije te time smanjiti troškove grijanja - kazala je ravnateljica vrtića Anka Tomac. Prema riječima ravnatelja Osnovne škole IBM Virovitica Ivice Tomljanovića, energetskom obnovom smanjit će se troškovi izdvajanja za plin, što je za školu do sada bila velika stavka. Ravnateljica Osnovne

škole Voćin Ines Gužvić posebno je zadovoljna što će njihova škola, koju pohađa 282 učenika, energetskom obnovom, između ostaloga, dobiti novu kotlovnicu, toplinsku izolaciju te nove ventilacije u kuhinji i sportskoj dvorani. Naglasila je i kako će ovim projektom škola dobiti novo mjesto za obrazovanje. - Veseli me činjenica da će se uz zgradu škole u Voćinu energetski obnoviti i zgrada Dječjeg vrtića “Jelenko” koji pohađa 25 mališana. Za nas iz malih sredina svaki takav projekt koji dovodi do smanjenja

rashoda izuzetno je značajan te dokaz brige Virovitičko-podravske županije za razvoj školstva u malim sredinama - kazao je načelnik Općine Voćin Predrag Filić, najavivši pritom i skorašnju izgradnju vrtića u Ćeralijama. Slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić također je izrazio zadovoljstvo što će se u Slatini uz energetsku obnovu Dječjeg vrtića “Zeko” obnoviti i sportska dvorana pri Srednjoj školi Marka Marulića te time također smanjiti visoki troškovi za energente.

ŠKOLAMA I VRTIĆIMA ZA ENERGETSKU OBNOVU ČAK 25 MILIJUNA KUNA

Vrtićima krovovi bez prokišnjavanja, školama niže režije za struju i plin, a djeci siguran i topao prostor za učenje i igru

• Učenicima i polaznicima vrtića ne samo da će biti ugodniji boravak u školi, odnosno vrtiću, nego će ih se na ovaj način ujedno od malih nogu poticati na svijest o energetskoj učinkovitost i povećavanju uštede, kazao je gradonačelnik Ivica Kirin

Zlatko Ciprijanović

Dječji vrtić “Cvrčak” dobit će novo krovište

Koje je projekte prijavila Razvojna agencija VTA?

1. Energetska obnova zgrade 3 i 4 Dječjeg vrtića “Cvrčak” Virovitica, Pejačevićeva ulica (ukupni prihvatljivi troškovi po ugovoru iznose 4,829.906 kuna, dok je iznos sufinanciranja 2,947.061 kuna).2. Energetska obnova zgrade 2 Dječjeg vrtića “Cvrčak” Virovitica, Trg Ante Starčevića (ukupni prihvatljivi troškovi uznose 1,513.508 kuna, a iznos sufinanciranja je 924.361 kuna).3. Energetska obnova zgrade Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica (ukupni prihvatljivi troškovi po ugovoru iznose 6,505.944 kune, dok je iznos sufinanciranja 3,922.375 kuna).

Koje je projekte prijavila Razvojna agencija VIDRA Virovitičko-podravske županije?

1. Energetska obnova zgrade Dječjeg vrtića “Jelenko” Voćin (po ugovoru ukupni prihvatljivi troškovi iznose 490.173 kune, dok je iznos bespovratnih sredstava 311.104 kune).2. Energetska obnova zgrade Dječjeg vrtića “Zeko” Slatina (po ugovoru ukupni prihvatljivi troškovi iznose 327.541 kuna, dok je iznos bespovratnih sredstava 184.031 kuna).3. Energetska obnova zgrade Gimnazije Petra Preradovića Virovitica (po ugovoru ukupni prihvatljivi troškovi iznose 4,168.285 kuna, dok je iznos bespovratnih sredstava 2,514.892 kune).4. Energetska obnova Osnovne škole Voćin (po ugovoru ukupni prihvatljivi troškovi iznose 3,463.121 kuna, dok je iznos bespovratnih sredstava 2,091.794 kune).5. Energetska obnova zgrade Dječjeg vrtića “Potočnica” Pitomača (po ugovoru ukupni prihvatljivi troškovi iznose 860.650 kuna, dok je iznos bespovratnih sredstava 504.993 kune).6. Energetska obnova zgrade Školske sportske dvorane pri Srednjoj školi Marka Marulića Slatina (po ugovoru ukupni prihvatljivi troškovi iznose 3,052.236 kuna, dok je iznos bespovratnih sredstava 1,848.326 kuna).

Župan Igor Andrović potpisao projekte Virovitičko-podravske županije

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. AKTUALNO I 3

Na blagdan Svih svetih na području cijele županije položeni su vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule branitelje. Izaslanstva Virovitičko-podravske županije, gradova i općina pohodili su gradska i mjesna groblja te se prisjetili svih koji su svojom žrtvom u Domovinskom zadužili današnje generacije. Tradicionalno na blagdan Svih svetih građani su pohodili grobove svojih najmilijih, palili svijeće i molili u njihovo sjećanje. Na Gradskom groblju u Virovitici svečanu misu predvodio je župnik fra Rozo Brkić, koji je vjernike pozvao da slijede put svetaca i u svom životu pronalaze načine služenja Bogu te da ne očajavaju pred pojmom smrti nego se uzdaju u Krista. Vjernici su se pomolili za sve svoje pokojne, ali i one kojima su posljednja počivališta još uvijek nepoznata.

M. L.

OBILJEŽEN BLAGDAN SVIH SVETIH

Molitve i svijeće za sve naše pokojne

Oni su čak 103 puta učinili neprocjenjivo humano djelo, 103 puta darovali su dio sebe – svoju krv. Vlado Ciraki (56) i Denis Delić (55) primjer su kako se za dobro djelo uvijek može odvojiti vremena. Više od 30 godina redovito se odazivaju na akcije dobrovoljnog darivanja krvi kako bi pomogli ljudima u potrebi. Njihova krv je spasila mnoge živote, a brojnim je bolesnicima pomogla u oporavku.

RAZLIČITI RAZLOZI, ISTI CILJ

S darivanjem krvi započeli su iz različitih razloga, Denis Delić iz znatiželje, a Vlado Ciraki kao mogućnost za dobivanje slobodnih dana u vojsci. - Prvi put sam krv darovao u vojsci jer je tada svima cilj bio što prije izaći iz vojske, ali ubrzo je to postalo puno više -

priznaje V. Ciraki, dodajući kako je darivanje krvi postalo dio njegova života jer je želja da pomogne ljudima u najtežim trenucima bila velika. Nakon što je obolio od dijabetesa prestao je s darivanjem krvi, no ubrzo je od liječnice saznao da, unatoč toj kroničnoj bolesti, krv ipak može dati. - Nisam znao da kao dijabetičar smijem darovati krv, no liječnica mi je rekla da mogu jer krv nakon vađenja ide na obradu prije nego dođe do bolesnika - govori V. Ciraki. Da znatiželja može prerasti u humanost, pokazuje Denis Delić koji je krv prvi put dao s 18 godina. - U Virovitici sam vidio šator i zanimalo me što se ondje događa. Došao sam tamo, vidi što se događa i odlučio i sam sudjelovati - sa smiješkom nam govori D. Delić koji od tada nije prestao s

darivanjem. S 20 godina je iza sebe imao 5 darivanja. - Ako je moja krv samo jednoj osobi spasila život, meni je to dovoljno - skromno govori D. Delić. Darivanje je nešto od čega i sam ima koristi, poručuje, jer svih ovih godina tijelo mu je uzvratilo zdravljem, najvećom nagradom za dobro djelo. M. Lukačić

DENIS DELIĆ I VLADO CIRAKI DALI SU KRV VIŠE OD STOTINU PUTA I SPASILI BROJNE ŽIVOTE

I s dijabetesom Vlado Ciraki daruje krv drugima

Vlado Ciraki i Denis Delić

Pred nama je sezona gripe, a da bismo je izbjegli, stručnjaci preporučuju redovito sezonsko cijepljenje. Ono je najučinkovitiji način zaštite od gripe zahvaljujući kojemu se smanjuje broj hospitalizacija zbog komplikacija nastalih gripom. Županijski Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” osigurao je 6480 doza cjepiva, a s akcijom cijepljenja protiv gripe započet će danas, 3. studenog. Cijepljenje se posebno preporuča kroničnim bolesnicima jer im gripa može pogoršati simptome osnovne bolesti, starijim osobama i onima koje njeguju starije osobe te zdravstvenim radnicima. M. L.

OBNOVA ŠKOLA I SPORTSKIH DVORANA

Županiji za tri projekta bespovratnih 1,5 milijuna kuna Virovitičko-podravskoj županiji odobrena su tri nova projekta i milijun i pol bespovratnih sredstava Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova za ob-novu škola i sportskih dvorana. Bespovratnim sredstvima i sredstvima Virovitičko-podravske županije bit će rekonstruirana zgrada Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića u Zdencima. Osim toga, adaptirat će se dio sportske dvorane Srednje škole Marka Marulića u Slatini te stolarija u Osnovnoj školi Petra Preradovića Pitomača.

Z. C.

6480 cjepiva osigurano za cijepljenje protiv gripe

• Nisam znao da kao dijabetičar smijem darovati krv, no liječnica mi je rekla da mogu jer krv nakon vađenja ide na obradu prije nego dođe do bolesnika, govori V. Ciraki.

S Gradskog groblja u Virovitici

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LISTVIROVITICA4 I

Nakon što je projekt prostorno-planski riješen, Grad Virovitica je trenutačno u fazi traženja idejnog rješenja te ishođenja lokacijske dozvole za izgradnju sortirnice na gradskom odlagalištu opada kako bi se projekt mogao prijaviti na natječaj Ministarstva zaštite okoliša i energetike. S tim u vezi gradonačelnik Ivica Kirin sa svojim je suradnicima održao sastanak na kojemu su nazočili i predstavnici Virovitičko-podravske županije, tvrtke Flora Vtc te Razvojne agencije VTA.

RIJEŠITI I PRISTUP ODLAGALIŠTU

Prema riječima gradonačelnika Kirina, izgradnjom sortirnice na gradskom odlagalištu ne samo da bi se riješio problem odlaganja otpada, već i prometni pristup odlagalištu, koji bi trebao biti riješen sa zapadne obilaznice pa se više neće nužno obavljati kroz Strossmayerovu ulicu. - Kao što smo i obećali građanima na sastanku Vijeća Mjesnog odbora Josipa Jurja Strossmayera, krećemo s konkretnim aktivnostima kako bismo riješili problem odlagališta otpada. Prvi korak je rješavanje dokumentacije za prvu sortirnicu čiji bi kapacitet bio do 3 tone po satu, što je zadovoljavajuće s obzirom na sadašnju količinu otpada koja dolazi na gradsko odlagalište - rekao je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin. Dokumentacija bi trebala biti riješena do sredine prosinca ove godine, naglasio

je. Inače, sanacija odlagališta otpada u Virovitici, koja je započela 2005. godine, a vrijedna je više od 40 milijuna kuna i sufinancirana je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ulazi u završnu fazu.

OTPAD KAO KORISNA SIROVINA - Grad Virovitica i Trgovačko društvo Flora Vtc koje gospodari odlagalištem otpada u dogovoru s nadležnim ministarstvom u fazi su izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju jedne moderne sortirnice u sklopu koje

će se nalaziti energetsko postrojenje koje će obrađivati i prerađivati miješani komunalni i biorazgradivi otpad te ga, ovisno o natječaju, pretvarati u bioplin ili biodizel, a u konačnosti i u električnu energiju - kazao nam je Željko Iharoš, direktor Trgovačkog društva Flora Vtc, te dodao da je u planu do sredine iduće godine riješiti dokumentaciju kako bi se moglo pristupiti nominaciji projekta, a potom i izgradnji potrebnih kapaciteta. Gradonačelnik Kirin istaknuo je da je interes Grada Virovitice da se u sljedeće dvije do tri godine riješi klasično odlaganje otpada.- Želja nam je da se sav otpad koji dolazi na naše odlagalište do kraja sortira, odnosno da se odvajaju otpadne sirovine, a ostatak da se pretvori u kompost ili električnu energiju - kazao je gradonačelnik Kirin, naglasivši kako će Grad Virovitica zbog što manje cijene odvoza otpada u suradnji s ministarstvom i fondom pokušati povući što više sredstava iz EU fondova.

U budućnosti od komunalnog i biorazgradivog otpada planiraju proizvoditi biodizel i električnu energiju

• Želja nam je da se sav otpad koji dolazi na naše odlagalište do kraja sortira, odnosno da se odvajaju otpadne sirovine, a ostatak da se pretvori u kompost ili električnu energiju, kazao je gradonačelnik I. Kirin


VELIKI PROJEKTI VEZANI UZ VIROVITIČKO ODLAGALIŠTE OTPADA

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

“Ježeva kućica” i šumsko ozračje u Gradskoj knjižnici i čitaoniciŠumsko ozračje zavladalo je Gradskom knjižnicom i čitaonicom Virovitica u povodu Mjeseca hrvatske knjige. Učenici 2. razreda Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić na drugoj radionici u sklopu programa “Kroz jesen sa šumskim životinjama” slušali su o dogodovštinama životinja iz priče Branka Ćopića “Ježeva kućica”. Zašto je bolje biti kao jež nego kao medvjed ili vuk, naučili su kroz zanimljive i kreativne igre. Kroz za-bavu, smijeh i poneku kreativnu misao ponovili su, ali i nešto novo naučili o šumskim životinjama. Dječji odjel, Igraonica i Dramska skupina Gradske knjižnice već u ponedjeljak, 6. studenog nastavljaju s programom i to “Šumskom likovnom radionicom” u 17 sati.

M. L.

U budućnosti će se veća količina otpada reciklirati

Gradovima tri mjeseca za bolji red u komunalnom gospodarenju otpadom U Virovitici građani već sedmu godinu odvajaju plastiku i papir iz svog otpada, a nova uredba Vlade koja je stupila na snagu ovog tjedna obvezuje sada općine i gradove da se ozbiljnije pozabave cjelokupnom problematikom vezanom uz gospodarenje komunalnim otpadom kako bi se njegova količina na odlagalištima u budućnosti značajno smanjila te koristan otpad maksimalno iskoristio. Veliku ulogu u smanjenju količine otpada i i dalje će imati građani, naglašava Ž. Iharoš, direktor tvrtke Flora Vtc d.o.o. - Dio građana i dalje sav otpad baca u komunalni pa ćemo ih u suradnji s Gradom i dalje educirati kako otpad još bolje odvajati već na kućnom pragu - kaže Ž. Iharoš. Za pripremu nove uredbe gradovi i općine imaju tri mjeseca kako bi se s početkom nove prakse značajno smanjila količina komunalnog otpada na gradskom odlagalištu. Do 2020. Hrvatska mora odvajati čak 50 posto komunalnog otpada, a sada izdvaja tek 24 posto. Za one koji se ne budu pridržavali te nove obveze predviđene su i novčane kazne. Željko Iharoš

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. VIROVITICA I 5

Vaše pitanje: Kada će biti izgrađena biciklistička staza prema Milanovcu?Odgovara: Kristijan Sabo, pročelnik gradskog Upravnog odjela za komunalne poslove, prostorno uređenje i graditeljst-vo- Nakon što se uredi biciklistički pro-met u središtu grada, krenut će se i s rješavanjem biciklističkog prometa prema prigradskim naseljima. Rješavat će se sukladno raspoloživim sredstvima za tu svrhu te mogućnostima prijave za sufinanciranje od strane EU fondova i državnog proračuna.

VI PITATE, SLUŽBE ODGOVARAJU

HALO,VIROVITIČKI!033/740-014

Dobar primjer prakse u izdvajanju reciklažnog otpada daje Marina Šurkalović (37) iz Taborišta, virovitičkog prigradskog naselja. Za nju otpad nije smeće. Osim što odvaja otpad za reciklažu, iskorištava ga i na kreativan način. Od mnogima nevažnog i bezvrijednog materijala ona izrađuje nakit, odjeću, torbe i razne ukrase. Ručni rad joj je pritom odmor i razbibriga. Kreativnost joj je došla s obiteljske strane te se ručnim radom bavi gotovo od malih nogu.

NE KUPUJ, IZRADI SAM - Moja baka i teta su jako puno šivale, a ja sam stajala pored šivaće mašine i gledala što rade - kaže Marina prisjećajući se svojih prvih kreativnih uradaka. - To nam je u obitelji. Sve što vidimo, to znamo i napraviti pa stoga mogu reći da nam je kreativnost

u krvi - nasmijano će Marina. Iako su njezini radovi nešto što ne možete pronaći u trgovini, a savršeno su napravljeni kao da ste ih upravo tamo našli, ona od njih ne zarađuje. - To je sve samo hobi, ne zarađujem od toga, a i nemam baš poduzetničkog duha - priznaje Marina te ističe da joj je izrađivati unikatne ukrasne i odjevne predmete osobno zadovoljstvo. Sve što se može reciklirati, ona iskoristi i izradi nešto novo. - Što mogu napraviti, to ne kupujem. Najdraže mi je šivati, a trenutno najviše radim torbe, cekere za trgovine i slično - kaže Marina. Iz iskustva govori da svatko s barem malo smisla i volje može sam napraviti torbu od starog materijala i uštedjeti pritom na vrećicama za kupovinu. U posljednje vrijeme svoju je kreativnost nakratko stavila na stranu.

MAMINIM STOPAMA - Ponekad nešto napravim prijateljima za poklon ili ako me

netko zamoli - objašnjava Marina. Svoju kreativnost prenijela je i na svoje dvije kćeri. - Moje cure sada više izrađuju nego ja. Često gledaju na internetu kako se nešto izrađuje i onda to i same izrade ili naprave - ponosno će Marina, koja s vrijednim kćerkicama ovih dana od školjki izrađuje ukrase za bor. Kreativna Virovitičanka prava je učiteljica ekologije cijeloj obitelji. Imperativ je iz staroga stvoriti novo. To znači, ako je moguće, iskoristiti svaku staklenku, kutiju i vrećicu. - Papirnate kutije, vrećice i staklenke ne smiju se bacati, njima sve to treba, a kada završe s radom, ono što se ne može iskoristiti, stavljamo u vreće za reciklažu - priča nam Marina, koja u svojoj kuhinji već godinama ima kantu s tri odjeljka. Za nju je nepojmljivo da netko ne selektira otpad i da mu je teško umjesto u jednu vreću ili kantu baciti taj isti otpad u drugu, specijaliziranu baš za tu vrstu. - Kako baciš papir u jednu vreću, tako možeš i u drugu - zaključuje Marina Š.

Marina svojom kreativnošću dokazuje da otpad nije smeće

OD STARIH PAPIRNATIH KUTIJA, STAKLENKI I ODJEĆE IZRAĐUJE NOVE PROIZVODE

• Što mogu napraviti, to ne kupujem. Najdraže mi je šivati, a trenutno najviše radim torbe, cekere za trgovine i slično, kaže kreativka Marina Šurkalović

Ručni rad Marini je odmor i razbibriga

IZ MIKEŠKOG KUTA

Odkad smo sata lipo vrat’li natrag, budim se u pet i za razliku od oniju šta volje spavat’ ko moja Rezika i koj’ma ne b’ ni tri sata curuka bilo dost’, ja lipo uživam u mraku, miru i mrzloći. I morem vam kaz’t da taj mrakomir i nij’ tak’ loš jerbo sad lipo imadem svog mira i mogu se posvet’t samom seb’, šta i doktori preporučuju da j’ dobro. Malo mi mrzlo u stanu i krivo šta i ja nemorem još koju rundu odhrkat’. Gladan sam i mrzovoljan jerbo pekare još nerade pa nema friškog kru’a za fruštuka. Nemorem njišt’ rad’t i nedajbog rondat’ sve dok se ukućani ne probude pa koristim situac’ju za dobru kontemplac’ju, zdravo mršavljenje i ovo piskaranje. I gle... Začudo – osićam se ugodno! Misli mi bistre, ruka nedršće

pouzdana i žrtva j’ opravdana. Dokle ć’ tak’ izdurat’, neznam? No, ono šta znadem je da nam se nepiše dobro kad je naša graditeljska kulturna baština u pitanju jerbo uslid protoka vrimena, neodržavanja i nemara sve nam polak’ pred očima propada i ‘’dolazi na naplatu’’ da j’ to zabrinjavajuće. Gledajuć’ malo bolje te naše još preostale najstarije građev’ne u centrumu i svugdi po gradu, koji s’ dokazi da j’ Virov’tica odavnja grad, vid’t ć’te da sve grozno propada i izgleda. Et, ‘’ljubomorna’’ na Staru palaču koja se obnov’la i na dvorca šta j’ doš’o prije na reda potlam šljampave obnove sam’ njenog balkona, Prva hrvatska štedijon’ca se pobun’la pa j’ počela si kose čupat i kožu s lica derat’ bacajuć’ na građane komade svoje žbuke?! Padaju veljki k’o s kake litice i svi kažu

da s’ za to krive ‘tice zbog čijeg izmeta njikom se rada tam’ više ne šeta. A mora se dojt do Fine plat’t račune. Al’ ni to nij’ sve šta me brine. O’te iza na parkinga, Bože mili kak’ to tam’ ‘’s leđa’’ tek izgleda?! Imade tog’ još šta traži obnove bez odgode da se ne uruši i propadne... Njeki dan sam Lojzu Šimunov’čevog u gradu sreo i zamalo od šoka na gujcu sjeo! Inače, jedan od men’ omiljeni’ novi’ glumaca – naturščika, poznat po ulozi Đure u predstavi ‘’Pred smrt’’. Jedva sam ga prepoz’no i to po osmjehu jerbo j’ u licu sav zarast’o, bez poznati’ špic - mustaća i Sir Oliver poklnpota da j’ to stra’ota! Pit’o ga ‘’da šta j’ nestaš’ca u firtlu njeg’vom žileta?’’, a on se sam nasmijo i šmugn’o?! Izgleda mi da j’ nova uloga na pomolu...

Vaš Bera

Pobun'la se štedijon'ca

LAG “Virovitički prsten” seli se u Centar kultureNa redovnoj skupštini LAG-a “Virovitički prsten” jedna od točaka dnevnog reda bila je i donošenje odluke o preseljenju Uprave LAG-a s dosadašnje adrese iz nekadašnje prostorije Turističkog ureda Turističke zajednice grada Virovitice na Šetalištu Edite Schubert u novoobnovljene prostorije u sklopu zgrade virovitičkog Centra kulture. Kako je istakla direktorica LAG-a Ljubica Kravaršćan, razlog preseljenja su bolji radni uvjeti, veći prostor i bolja dostupnost građanima.Lokalna akcijska grupa “Virovitički prsten” osnovana je 2012. godine, čine je grad Virovitica te općine Gradina, Lukač, Pitomača, Suhopolje i Špišić Bukovica, a cilj je zajedničko planiranje i ostvarivanje projekata koji će se financirati iz sredstva strukturnih fondova EU. Ciljevi LAG-a su, između ostalog, briga o infrastrukturnom, ekološko-socijalnom, kulturnom, gospodarskom i drugom razvoju u širem ruralnom području te djelovanje u skladu s LEADER načelima. B. S.

Željka Đaković

Svoju najdražu torbu Marina je napravila od starih hlača

U nedjelju u 11 sati sveta misa u kapelici Sv. Trojstva u MilanovcuU novoobnovljenoj kapelici Sv. Trojstva u Milanovcu u nedjelju, 5. studenog, održat će se sveta misa zahvalnica. U povodu završetka radova na misi će u 11 sati uz brojne vjernike nazočiti i donatori, izvođači radova te ostali koji su pridonijeli njezinoj obnovi. M. L.

U “Nedjeljom aktualno” gošća Vlasta Honjek-GolinacVlasta Honjek-Golinac, zamjenica gradonačelnika Ivice Kirina, bit će gošća emisije “Nedjeljom aktualno” na Županijskom radiju Virovitica. Ove ned-jelje, 5. studenog, u emisiji koja počinje u 10.30 sati V. Honjek-Golinac govorit će o radu udruga, društvenim pitanjima i drugim aktualnim temama. M. Lo.

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LISTVIROVITICA6 I

Malo kome je poznato da u Virovitici, u Gundulićevoj ulici, postoji destilerija iz koje godišnje poteče oko 20.000 litara rakije, od koje 12.000 litara izvrsne viljamovke koja će se već za Božić ove godine naći na austrijskom tržištu. Ideju za otvaranje destilerije Igor Harmund je dobio tijekom studiranja prije petnaestak godina, a vizija mu se počela ostvarivati 2007. godine kada je u obiteljskom voćnjaku u Pčeliću zasadio prve voćke. S prvobitnih 1,5 hektara s vremenom je proširio voćnjak na 6,5 hektara voćnih sorti, od kojih je kruška viljamovka zasađena na njih pet.

KOMPLICIRANO DOMAĆE TRŽIŠTE

- Destilerija je s radom počela 2015. godine s ciljem izlaska rakija na ugostiteljsko tržište našeg Jadrana, znači na moru ponuditi nešto domaće, slavonsko. No, nisam mislio da će to biti tako težak put. Naime, za ulazak u neke trgovačke lance trebate imati posrednika, morate ići na natječaje i slično. Stoga čvrsto vjerujem da će nova poljoprivredna politika koju predvodi ministar Tomislav Tolušić omogućiti nama malim proizvođačima direktno povezivanje s hotelijerima na Jadranu, tj. povezivanje Slavonije s Dalmacijom.Drugi cilj otvaranja destilerije bio je prodaja u suvenirnicama, u kojima bi kupci mogli u raznoj

ambalaži kupiti rakije po izboru. No, budući da je i to tržište dosta zauzeto, od toga sam za sada odustao - o svojem putu na tržište govori Igor Harmund. Nakon što je digao ruke od suvenirnica, krenuo je s trgovačkim centrima koji su ga uputili na distributere. Izračunavši kako unaprijed mora platiti trošarinu i PDV i nakon toga čekati svoj novac šest

mjeseci, uvidio je, kaže, kako mu se ni to ne isplati. Vrtio se tako dvije godine po hrvatskom tržištu, a zatim pronašao svoju priliku u – Austriji. Destilerija Harmund u proizvodnji koristi najmoderniju tehnologiju, naglasak je na prirodnom pa su voćne rakije i likeri bez umjetnih aroma i dodataka. Upravo u tome Igor vidi priliku za zahtjevno austrijsko tržište koje traži čistoću

i kvalitetu proizvoda prije svega.

HOTELI NIŽIH KATEGORIJA

- Prve kontakte s austrijskim tržištem započeo sam u travnju ove godine, a na njega izlazim pred Božić. Za izići na njihovo tržište morate imati količinu, a budući da pretežno proizvodim rakiju od kruške viljamovke, tu nisam imao problema. Zahvaljujući

ostvarenim kontaktima sredinom studenoga idem na sajam u Salzburg na kojemu ću ponuditi ostale rakije i likere koje proizvodim, tj. idem ispitati tržište za svoje ostale proizvode - objašnjava Igor Harmund. Cilj mu je povećati godišnju proizvodnju rakija i likera.- Moram naglasiti kako teško ili nikako ne mogu pronaći radnike za branje zasađenih voćaka pa sve poberem sam s prijateljima. Stoga sam s ciljem povećanja proizvodnje odlučio ići na otkup kruške viljamovke i šljive. Plan mi je ove godine prodati svih 12.000 litara rakije viljamovke, a što će biti s ostalim rakijama i likerima (rakija od šljive, šumskog voća, orahovac, višnjevac, medica, likeri od marelice i šipka, travarica i pelinkovac), ostaje mi za vidjeti. S ovim ostalim vrstama proizvoda bez nekih većih količina teško je izići na tržište, pa i sa šljivovicom od nekih 2000 litara. Upravo zbog toga preko jednog distributera s ovim proizvodima ući ću u austrijske hotele nižih kategorija gdje vidim priliku za njihovu prodaju - o planovima plasmana ostalih proizvoda kaže Igor Harmund, te pritom pohvaljuje HGK – Županijsku komoru Virovitica koja mu je značajno pomogla u izlascima na sajmove i pri ostvarivanju poslovnih kontakata.

Slavonska viljamovka i voćne rakije uskoro na zahtjevnom austrijskom tržištu

DESTILERIJA HARMUND U VIROVITICI GODIŠNJE PROIZVODI OKO 20.000 LITARA RAKIJE

• Zahvaljujući ostvarenim kontaktima sredinom studenoga idem na sajam u Salzburg na kojemu ću ponuditi ostale rakije i likere koje proizvodim, tj. idem ispitati tržište za svoje ostale proizvode, objašnjava Igor Harmund, vlasnik destilerije


Igor Harmund čeka prvi destilat viljamovke

Šuma i šumske životinje tema su dječjih igraonica

Arheološka iskapanja i dalje otkrivaju tajne u srcu grada

Neprocjenjivo: kava na otvorenom u listopadu

Jesenska razglednica

Dobre vijesti za Koriju - radovi na kanalu će zaustaviti nove poplave

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017.

Od prvog studenog započela je isporuka vrijedne medicinske opreme u ambulan-te u Virovitici, Orahovici i Slatini. - Kupljena su tri ultrazvuka, jedan ide koncesionaru u Virovitici koji se javio na natječaj, jedan će dobiti ambulanta u ispostavi u Pitomači, a jedan Ora-hovica. Novi RTG aparat pak dolazi u Slatinu, vrijedan je 1,5 milijuna kuna i riječ je o modernom uređaju koji je ne-davno kupio i KBC Osijek te koji će uve-like pomoći dijagnostici i bit će velika korist građanima naše županije - kaže Igor Fazekaš, ravnatelj Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije, dodavši da je stari rendgen u fazi rastavljanja i da više ne služi svrsi. Ovaj dom prvi je u Hrvatskoj kojemu su za poboljšanje uvjeta primarne zdravstvene zaštite odobrena bespovratna sredstva iz fondova Europske unije. Od ukupno 6,6

milijuna kuna dva milijuna utrošit će se na radove, a ostatak na nabavu medicin-ske opreme. Bespovratna sredstva pri-tom iznose oko 5,6 milijuna kuna. Ovih dana u okviru tog projekta provode se radovi izgradnje i rekonstrukcije ambu-lanti diljem županije – novo ruho dobit će ambulante Cabuna, Vaška, Gradina, Čačinci, Turanovac, ambulanta ispostava Pitomača i ambulanta ispostava Slatina. Pitomača će pritom dobiti vertikalno podiznu platformu za bolju pristupačnost pacijentima, a u Slatini će se rekon-struirati ordinacija fizikalne medicine. - Tom vrijednom investicijom osigurat ćemo bolje uvjete primarne zdravstvene zaštite za sve naše građane, a ordinacije učiniti kvalitetnijima, ljepšima i boljima - smatra I. Fazekaš.

M. Lovrenc

ŽUPANIJA I 7

HGK - Dam iz Lozana i Spider grupa iz Pitomače predstavili se u SzentlorincuU organizaciji Zaklade Brantner-Koncz iz Szentlorinca, a u suradnji s Farmaceutskim fakultetom Sveučilišta u Pečuhu 27. listopada u Szentlorincu u Mađarskoj održana je Međunarodna stručna izložba i sajam ljekovitog bilja na kojoj su prisustvovali proizvođači ljekovitog bilja iz BiH, Hrvatske i Mađarske. Na izložbi i popratnim događanjima prisustvovala je i Vesna Haluga, generalna konzulica Republike Hrvatske u Pečuhu u Mađarskoj. Na poziv organizatora sajma u organizaciji i realizaciji HGK – Županijske komore Virovitica na sajmu su svoje proizvode, ljekovito bilje i čajeve, predstavila i dva najveća proizvođača i prerađivača ljekovitog bilja s

područja Virovitičko-podravske županije, tvrtke Dam iz Lozana i Spider grupa iz Pitomače. Nastup proizvođača ljekovitog bilja iz Virovitičko-podravske županije na ovom sajmu bit će poticaj za povećanje te međusobne suradnje.Proizvođači ljekovitog bilja iz Virovitičko-podravske županije već su proširili svoju sirovinsku osnovu organizirajući proizvodnju ljekovitog bilja s proizvođačima iz Mađarske.Tijekom izložbe organiziran je stručni skup na kojemu su o značaju i specifičnostima ljekovitog bilja govorili dr. Horváth Györgyi, prodekanica Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu i ostali eminentni agronomski stručnjaci iz Mađarske.Ujedno su predstavnici HGK – Županijske komore Virovitica na zamolbu organizatora cjelovito predstavili

proizvodnju ljekovitog bilja u Virovitičko-podravskoj županiji i Republici Hrvatskoj. Anpo, HGK

ULAGANJE U PRIMARNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITUU Viroviticu, Slatinu i Orahovicu stižu tri novaultrazvuka i moderan RTG aparat koji ima i KBC Osijek• Novi rendgen dolazi u Slatinu, vrijedan je 1,5 milijuna kuna i riječ je o modernom uređaju koji je nedavno kupio i KBC Osijek te koji će uvelike pomoći dijagnostici i bit će velika korist građanima naše županije, kaže Igor Fazekaš, ravnatelj Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije

Igor Fazekaš, ravnatelj Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije

Novi predsjednik slatinskog HDZ-a Miran JanečićPrvi put od demokratskih promjena u Slatini su održani unutarstranački izbori po načelu jedan član – jedan glas. Na izborima je glasovalo 377 članova. Ukupno 300 glasova ili 79,58 posto dobio je Miran Janečić, a drugi kandidat Josip Job dobio je 74 glasa. Nevažeća su bila tri listića. Miran Janečić rođen je 1974. godine, a član HDZ-a je od 1997. Uspješan je poslovni čovjek, direktor slatinskog komunalnog poduzeća Kom-rad, predsjednik Županijske skupštine i aktivan u radu mnogih udruga. Novoizabrani predsjednik HDZ-a uvjeren je da će stranka nakon ovih izbora i podrške koju je dobio ponovno postati najjača politička snaga u Slatini. Za predsjednike temeljnih organizacija izabrani su: Kruno Fabijanac, Slatina sjever, Boris Radočaj, Slatina jug, Krunoslav Šarabok, Slatina zapad, Juraj Randelj, Slatina istok, Zlatko Borovec za sela Donji Meljani, Bistrica i Sladojevački Lug, Tomislav Kizivat za sela Sladojevci i Rados-avci, Josip Hetrih za Kozice, Željko Kolinger za Gornji Miholjac i Darko Grgić za sela Medinci, Markovo i Novi Senkovac. Ž. F.

120. KONGRES UDRUGE POSLODAVACA U ZDRAVSTVU U OPATIJIDr. Miroslav Venus govorio o budućnosti javnog zdravstvaU Opatiji je uspješno održan 120. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske na koje-mu je sudjelovalo više od 400 sudionika iz Republike Hrvatske, ali i susjedne Slovenije te Finske.Svoje izlaganje na temu “Budućnost javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj” održao je i prim. mr. sc. Miroslav Venus, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije, ujedno i dopredsjednik UPUZ-a, ustvrdivši kako je nužno povećati ulaganja u sustav preven-cije kao najboljeg i najučinkovitijeg načina u sprječavanju nastanka kroničnih bolesti od kojih najviše obolijevamo i umiremo, a to su bolesti srca i krvnih žila te maligne bolesti. Na skupu je govorio i prof. dr. sc. Mi-lan Kujundžić, ministar zdravstva, koji je pokušao odgovoriti na pitanje iz rad-nog naziva Kongresa: “Kvalitetan i održiv zdravstveni sustav u Hrvatskoj – realnost ili utopija?”. Ustvrdio je da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj dobar sustav koji treba kontinuirano dograđivati i unaprjeđivati. U radu Kongresa kroz izlaganja i okrugle stolove aktivno su sudjelovali i mr. sc. Fe-

dor Dorčić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, doc. dr. sc. Tomis-lav Madžar, savjetnik predsjednice RH za sport i zdravstvo, dr. sc. Ines Strenja Linić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, mr. Dražen Jurković, direktor UPUZ-a te dr. Kati Myllymaki, izvršna direktorica Liječničke komore Fin-ske i dr. Samo Fakin, donedavni generalni direktor Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije, a sada predsjednik Uprave Ther-mane Laško.

HZJZ SV. ROK

Prim. mr.sc. Miroslav Venus tijekom izlaganja na temu „Budućnost javnog

zdravstva u RH“

PRIPREME ZA VI. IZMJENU I DOPUNU PROSTORNOG PLANA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

Prvi korak - strateška procjena utjecaja na okolišPod predsjedanjem pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša Virovitičko-podravske županije Zorice Hegedušić održana je 1. sjednica Savjetodavnog stručnog povjerenstva za stratešku procjenu utjecaja na okoliš u vezi s VI. izmjenama i dopunama Prostornog plana Virovitičko-podravske županije. Prema riječima Zorice Hegedušić, da bi se mogli realizirati predviđeni projekti, potrebno je prethodno donijeti izmjene i dopune Prostornog plana.- Uz rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, novi Prostorni plan obuhvaća uređenje navodnjavanje, izgradnju plinoopskrbnih sustava, odnosno korekciju trase magistralnog plinovoda Slatina – Velimirovac i izgradnju još dva visokotlačna plinovoda, ažuriranje i dopunu eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Osim toga, Prostorni plan će obuhvatiti i nove zahvate iz područja ugostiteljsko-turističke namjene vezane uz adrenalinski park na Križnici uz rijeku Dravu, ažuriranje granica obuhvata ekološke mreže i određivanje područja za smještaj građevina za gospodarenje otpadom od županijskog značaja - objašnjava Zorica Hegedušić. Nakon izlaganja sadržaja strateške studije, članovi povjerenstva dali su

mišljenja i primjedbe na izrađenu studiju, svatko iz svog područja. - Nakon dostave i analize danih primjedbi odredit će se rok za dopunu studije kako bi se procedura strateške procjene utjecaja na okoliš predmetnih izmjena i dopuna ovog prostornog plana mogla nastaviti u skladu s važećom regulativom - kazala je Zorica Hegedušić, dodajući kako se procedura strateške procjene utjecaja na okoliš očekuje do kraja ove ili početkom sljedeće godine, kada bi se trebale donijeti i VI. izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije.

Z. Ciprijanović

Zorica Hegedušić

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LIST

RAZGOVOR SA SINIŠOM KNEŽEVIĆEM, NOVIM NAČELNIKOM ŽUPANIJSKE POLICIJSKE UPRAVE

ŽUPANIJA8 I

Problemi društva mogu se i trebaju rješavati u suradnji policije s građanimaRazgovarao: Bruno Sokele

Siniša Knežević

PROJEKTI

Dana 20. listopada 2017. Osnovna škola Barcsi Deák Ferenc iz Barča organizirala je studijsko putovanje u okviru aktivnosti projekta B.I.R.D.S. Četrdeset učenika, po dvadeset iz svake škole, najprije je posjetilo Obrazovni centar Nacionalnog parka Dunav-Drava – Tettye Learning Center gdje su pratili zanimljivo predavanje o pticama selicama uz isticanje bregunica – vrste lastavica koja je, uz ostalo, predmet proučavanja i istraživanja u projektu, a ugrožena je i zaštićena u Hrvatskoj i Mađarskoj. Predavanjem su

obuhvaćene brojne ptice selice kao što su bijela roda, ždral, lastavica, siva čaplja, divlja guska i druge, a učenici su mogli više saznati o njihovim staništima, načinu života, gniježđenju i prehrani te socijalnom ponašanju. Također su učili o važnosti i metodama

praćenja ptičje populacije i njihovih migracijskih ruta, brojnosti i opstanka na određenim područjima, a upoznali su i način na koje se love primjerci, uzimaju relevantni podaci o njihovu stanju (težina, mjerenje perja, količina masnoće koja ptici pomaže pri preživljavanju do odredišta, itd.),

vode baze podataka te detaljno upoznali metodu prstenovanja. Tettye obrazovni centar, kao ulaz na gorje Mecsek, nalazi se na visoravni 253 metra nadmorske visine. Danas djeluje isključivo kao zeleni park i mjesto rekreacije, a na njegovom jugu nalazi se grad Pečuh.

U ostatku dana učenici i učitelji dvije prekogranične škole međusobno su se upoznavali istražujući 2000 godina staru znamenitost – grad Pečuh, uz proputovanje gradskim vlakićem. Naučili su više o Zsolnay pokrajini, srednjovjekovnom gradskom zidu i uspomenama na Osmansko carstvo. Na kraju je uslijedio zajednički posjet zoološkome vrtu, ručak i kratak odmor u restoranu Tettye. Ovo studijsko putovanje omogućilo je bolje upoznavanje i povezivanje partnera u projektu radi bolje suradnje, učenja, istraživanja i razvoja vještina, što su ujedno i ciljevi projekta.

„Sadržaj materijala izrađen je uz fnancijsku podrškuEuropske Unije. Sadržaj ovog materijala isključiva jeodgovornost Osnovne škole Ivane Brlić – MažuranićVirovitica i ni u kojem slučaju ne zastupa mišljenjeEuropske Unije i/ili Upravljačkog Tijela.“

Projekt B.I.R.D.S. u Osnovnoj školi IBM Virovitica - “Brlići” na studijskom putovanju u Pečuhu

Prošlo je nešto više od mjesec dana mandata novog načelnika Policijske uprave virovitičko-podravske Siniše Kneževića, koji već 17 godina nosi policijsku odoru. Posjetili smo ga na njegovom novom radnom mjestu i zamolili da kaže nešto o sebi našim čitateljima.

Tko je, dakle, Siniša Knežević? - Rođen sam 1976. godine u Virovitici. Srednju školu na Policijskoj akademiji u Zagrebu završio sam 1995. godine i bio sam jedan od najuspješnijih polaznika. Zbog izvanrednih rezultata odlukom tadašnjeg ministra MUP-a upućen sam na Visoku policijsku školu na kojoj sam 1999. stekao zvanje diplomiranog kriminalista. Tijekom karijere obavljao sam poslove policijskog službenika za obradu kriminaliteta i nezakonitih migracija. Bio sam zapovjednik interventne policije i načelnik odjela za granicu, a imenovanje za načelnika dočekao sam na radnom mjestu policijskog službenika za odnose s javnošću.

Jeste li zadovoljni stanjem koje ste zatekli dolaskom na novo radno mjesto? - S obzirom da već duže vrijeme radim u virovitičkoj policiji, upućen sam u dosta stvari i na mjesto načelnika PU nisam došao nepripremljen. Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da nije došlo do pogoršanja stanja sigurnost na području Policijske uprave virovitičko-podravske,

uzevši u obzir napomenu da je naša uprava po učinkovitosti jedna od vodećih u Hrvatskoj. To ne znači da kod nas nema kriminala, narušavanja javnog reda i mira, teških prometnih nesreća i drugog, ali dobrom organizacijom posla i zalaganjem svakim danom dolazimo do sve boljih rezultata. Želimo djelovati što više preventivno, a što manje represivno, iako, pogotovo kada je riječ o prometovanju, represivne mjere su potrebne jer svijest sudionika u prometu nažalost još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Policijski službenici

svakodnevno pojačavaju sve preventivno-represivne aktivnosti, a posebno usmjerene na nadzor sudionika u prometu pod utjecajem alkohola, nadzor brzine kretanja vozila i nadzor sudjelovanja u prometu biciklista i pješaka, ali i nadzor nepropisnog korištenja mobitela, korištenja sigurnosnog pojasa i drugih oblika nepropisnog ponašanja u prometu.

Koji je vaš prioritet djelovanja s ciljem što boljeg sigurnosnog stanja u županiji, posebice kada je

riječ o kriminalitetu?- Što se tiče kriminaliteta, od onog najmanjeg do najtežih oblika nemamo “zaboravljenih slučajeva”. Ili su riješeni ili su u fazi rješavanja. Surađujemo s bliskim službama, ali i građanima. S tim u vezi prioritet nam je što veća suradnja između policije, lokalne zajednice i građana, a razlog tome je što prevencija kriminaliteta, nasilništva i svih drugih negativnih trendova ima puno veće šanse za uspjeh ako se u tu borbu uključe i građani, odnosno lokalna zajednica. Težit ćemo k širem policijskom djelovanju,

orijentirani na rješavanje problema i prevenciju, preuređenje policijskih prioriteta i slično.

Kako to planirate ostvariti?- Da bi suradnja policije i lokalne zajednice bila što uspješnija, smatram da se moraju ukloniti sve eventualne barijere u komunikaciji. Policija treba građane vidjeti kao partnere u rješavanju određenih problema, svjesna činjenice da je lokalna zajednica često upućenija u zbivanja koja se događaju u njenoj sredini, neovisno o čemu se radi, dobrom ili lošem. To je više puta završilo odličnim rezultatima, upravo zbog dobre komunikacije između policije i građana i to ćemo svakodnevno nadograđivati.

Koja je najvažnija zadaća svakog policijskog djelatnika?- Policijski djelatnik, na kojoj god funkciji bio, prvenstveno mora biti na usluzi građanima 24 sata dnevno. Građani moraju znati da smo im na raspolaganju za sve njihove probleme. Neovisno je li riječ o kvartovskom policajcu “bobiju”, prometnom policajcu, inspektoru ili nekom službeniku iz rukovodećeg kadra, svi smo mi dio zajednice u kojoj radimo i živimo. Dakle, svakodnevno raditi na obostranom povjerenju između policije i građana prioritetna je zadaća svih nas policajaca, a to će u svakom slučaju biti i moja zadaća kao načelnika Policijske uprave.

• Policija treba građane gledati kao partnere u rješavanju određenih problema, svjesna činjenice da je lokalna zajednica često upućenija u zbivanja koja se događaju u njenoj sredini, neovisno o čemu se radi, dobrom ili lošem

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. POLJOPRIVREDA I 9

Hrvatski duhani na svom proizvodnom području Podravine i Slavonije imaju ugovorenih i zasađenih oko 3200 hektara duhana, od čega je 90 posto virginijskog tipa, a ostatak od 10 posto duhana tipa burley. Ovih dana privode se kraju berbe, a samo na kutjevačkom području, gdje su inače i rokovi sadnje kasniji, i berbe završavaju nešto kasnije. To se prvenstveno odnosi na tip duhana svijetla virginia, dok je burley sav pobran. Na kraju vegetacijske godine o kvaliteti duhana i aktualnim pitanjima proizvodnje razgovaramo sa Zlatkom Plešom, direktorom Hrvatskih duhana d.d. Virovitica.

Kakve prinose duhana očekujete? - Ovogodišnje količine duhana bit će u okviru planiranih, a to je oko 6300 tona duhana tipa svijetla virginia i 500 tona duhana tipa burley. Očekivani prinosi su oko 2100 kilograma svijetle virginie i 200 kilograma burleya po hektaru. No, što se kvalitete tiče, ona će biti nešto lošija. Razlog tomu je prije svega suša i njen negativni utjecaj na kvalitetu, ali isto tako i obilne oborine krajem rujna koje su produžile vegetaciju i usporile razvoj, a potom padom temperatura usporile

njegovu zriobu. Upravo zbog toga smo i došli u ovu situaciju da duhan još uvijek nije u cijelosti pobran.

Kakvu kvalitetu duhana očekujete?- Nažalost ove godine nećemo imati ni prosječnu kvalitetu, duhan će dobrim dijelom ostati nedozreo, a upravo je njegova zrelost cilj ove naše proizvodnje, jer takav duhan je poželjan i naše tvornice ga trebaju. Taj negativan utjecaj suše nije se osjetio kod onih nasada koji su navodnjavani, a takvih imamo samo 13 posto. Moram napomenuti da s time nismo zadovoljni i želimo povećati navodnjavane površine. Naime, svjedoci smo da nam je skoro svaka druga vegetacijska godina sušna ili ekstremno kišna, tako da budućnost i održivost proizvodnje vidimo upravo u većem broju navodnjavanih površina.

Što u tom smislu poduzimate?- Za to izdvajamo značajna sredstva već pet godina i potičemo proizvođače da

investiraju u navodnjavanje. Budući da se radi o značajnom poboljšanju kvalitete i prinosa duhana, smatram da to nije prevelika investicija. Shodno tome očekujemo da ćemo u budućim godinama povećati navodnjavane površine. Nadamo se također da ćemo zadržati proizvodne površine koje trenutno imamo, tj. ne očekujemo njihov eventualni pad. Dat ćemo sve od sebe da tako i ostane.

Koji su najveći problemi u proizvodnji duhana?- Suočeni smo s dva značajna problema u proizvodnji. Jedan od njih je nedostatak radne snage za potrebe berbe duhana u ljetnom razdoblju. Nastojimo u tome pomoći proizvođačima financijskim sredstvima, odnosno u potpunosti im osiguravamo avanse za plaćanje radne snage. Drugi problem traje duže vrijeme i predstavlja svojevrsni negativni trend, a to je ilegalna trgovina duhanom. Svi znamo da su neki od razloga za to bili nemogućnost plaćanja radne snage u

prijašnjim godinama. Da bismo tome doskočili, osigurali smo avanse za sve berbe. Nadamo se da smo time barem dijelom spriječili taj negativni trend koji je, prema našim spoznajama, ove godine bio manji nego prethodnih godina. Krajnji cilj nam nije značajno povećavanje proizvodnje, nego povećavanje kvalitete duhana. Time će ova proizvodnja biti poželjna našim kupcima, što je i ključ održivosti.

Duhan ove godine lošije kvalitete zbog nepovoljnih vremenskih prilika

RAZGOVOR SA ZLATKOM PLEŠOM, DIREKTOROM HRVATSKIH DUHANA D.D. VIROVITICA

• Nažalost ove godine nećemo imati ni prosječnu kvalitetu, duhan će dobrim dijelom ostati nedozreo, a upravo je njegova zrelost cilj ove naše proizvodnje, jer takav duhan je poželjan i naše tvornice ga trebaju, ističe Zlatko Pleša

Razgovarao: Bruno Sokele

Zlatko Pleša

Kilogram jabuka 2,60 kuna, proizvođači se od sljedeće godine nadaju i većoj otkupnoj cijeni

OVE GODINE PREPOLOVLJEN UROD JABUKA

U listopadu i studenom beru se posljednje sorte jabuka ili ono što je ostalo od njih, jer su elementarne nepogode, mraz, suša, a potom i velike količine oborina, pridonijele da se urod jabuka smanji za 50 ili 60 posto. Virovitičko-podravska županija poznata je po uzgoju voća, posebice jabuka koje su se uz pravilan postupak uzgoja pokazale kao zahvalno voće koje dobro uspijeva i dobre je kvalitete, a čemu pogoduju i dobri klimatski uvjeti i odgovarajuće tlo. Nažalost zbog ovogodišnjih vremenskih neprilika veliki dio voćara prepolovio je svoj urod. Potvrđuje to i Stanislav Suhanek, predsjednik Udruge voćara Virovitičko-podravske županije.

UROD MANJI ZA 60 POSTO - Većini uzgajivača jabuka ovogodišnji urod je znatno smanjen. Berba svih vrsta jabuka još nije završila, ali procjenjujemo da će urod biti i do 60 posto manji. Sreća je, ako to tako mogu kazati, da je u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i nekim drugim državama urod jabuka manji i za 70 posto, što nama otvara mogućnosti za izvoz jabuka u te zemlje. To se odmah odrazilo i na otkupnoj cijeni koja je s dvije kune skočila na dvije kune i šezdeset lipa, a nagovještaj je da bi od nove godine otkupna cijena jabuka bila i puno veća - objašnjava Stanislav Suhanek. Na cijenu utječe i berba u Poljskoj, koja je jedna od najvećih izvoznika jabuka u Europi.

- Nadam se da će cijena ipak porasti jer mnogi naši voćari od te proizvodnje žive i hrane svoje obitelji - zaključio je S. Suhanek.

JABUKA IM TRADICIJA I IZVOR PRIHODA

- Veća otkupna cijena jabuka spas je za nas voćare - kaže Davor Krznarić iz

Čemernice. Obitelji Krznarić koja je iz Slankamena došla 1992. godine uzgoj jabuka je ljubav, tradicija i glavni izvor prihoda. Generacije Krznarića bave se upravo uzgojem tog ukusnog i zdravog voća. Davor Krznarić posjeduje ukupno 15 hektara voćnjaka na području Suhopolja i Virovitice na kojemu uzgaja više vrsta jabuka, između ostalog i sorte

Idared, Gala, Braeburn, Granny Smith, Jonagold i druge. Kontinuirano ulaže u voćnjak kako bi dostigao europsku kvalitetu i dobre prinose, a to je i ostvario: prosječan urod jabuka mu je oko 50 tona po hektaru. Ove godine i on je osjetio utjecaj elementarnih nepogoda. - Zbog lošeg vremena urod jabuka je i kod mene znatno manji, otprilike za 60 posto, što u konačnici znači prinos od nekih 20 tona po hektaru. Tješi me što je otkupna cijena jabuke 2,60 kuna, veća za 60 lipa, a govore da će od početka iduće godine biti još veća. Smatram da je to spas za voćare jer niske otkupne cijene proizvoda ubijaju kompletnu domaću poljoprivredu - smatra ovaj iskusan proizvođač jabuka. Veći dio proizvoda dostavlja tvrtki Brana d.o.o., čiji je kooperant, a manji dio prodaje kod kuće. - Zadovoljan sam jer je tvrtka Brana vrlo korektna, imamo vrlo dobru suradnju i nemam razloga sumnjati da će tako biti i ubuduće. Problem koji me muči je nedostatak ljudi za sezonske poslove branja jer je veliki dio njih otišao “trbuhom za kruhom” u Njemačku, Irsku i tko zna gdje drugdje. Do kraja ovogodišnjih berbi snalazimo se kako znamo - poručuje D. Krznarić.

• Tješi me što je otkupna cijena jabuke 2,60 kuna, a govore da će od početka iduće godine biti još veća. Smatram da je to spas za voćare jer niske otkupne cijene proizvoda ubijaju kompletnu domaću poljoprivredu, smatra voćar Davor Krznarić

Bruno Sokele

Voćarima će viša otkupna cijena spasiti ovogodišnju proizvodnju

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LISTOPĆINE10 I

U VOĆINU ODRŽANA CJELODNEVNA AKCIJA “POŠTUJTE NAŠE ZNAKOVE”

Provedbom programa p r e v e n t i v n o - p r o a k t i v n i h aktivnosti policije na području Virovitičko-podravske županije te provedbom preventivne aktivnosti u skladu s Nacionalnim progra-mom sigurnosti cestovnog prometa u Osnovnoj školi u Voćinu jučer (četvrtak) održana je preventivna akcija pod nazivom “Poštujte naše znakove”. Organizirali su je Služba za sigurnost cestovnog prometa, Služba prevencije Ravnateljstva policije i Policijska uprava virovitičko-podravska, u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, Gradom Slatinom i Općinom Voćin.

MEĐUSOBNO UVAŽAVANJE U okviru akcije policijski službenici su s drugim nadležnim institucijama, organizacijama civilnog društva, umjetnicima i lokalnom zajednicom kroz interaktivan način educirali i

informirali učenike najnižih razreda Osnovne škole Voćin iz Voćina, Područne škole Ćeralije i Osnovne škole “Josip Kozarac” iz Slatine, odnosno najmlađe sudionike u prometu. Podučili su ih kako je ponašanje koje se temelji na redu, međusobnom uvažavanju i poštivanju prava drugih s gledišta prometne kulture ujedno predstavljanje i prihvaćanje svih onih pozitivnih društvenih vrijednosti koje društvo čini tolerantnijim u smislu poštivanja različitosti. Uz edukativno-preventivni program “Poštujte naše znakove” održane su i interaktivne radionice “Manje oružja manje tragedija”, “Mali forenzičari” i “Mala škola prve pomoći”, vožnja mobilnim poligonom “Sigurno u prometu” te brojne prezentacije. Mališanima su se kroz opremu i načine svoga djelovanja predstavili

članovi Crvenog križa Slatina, Vatrogasnog društva Voćin, Parka prirode Papuk te Hrvatske gorske službe spašavanja stanice Orahovica. Da je cilj ove sadržajno bogate akcije podizanje sveopće sigurnosti na području lokalne

zajednice, naglasili su predavači Mario Salopek i Maria Goatti iz Službe za prevenciju Ravnateljstva policije.

PRAVILA KAO ZAŠTITA U PROMETU

- Naglasak ovog događaja vezan je uz početak nove školske godine, a odnosi se prvenstveno na sigurnost u prometu - rekla nam je Maria Goatti, dodajući kako je prometna kultura iznimno važan čimbenik za opću sigurnost. - Osim pravilnog ponašanja u prometu ona nosi i kulturu društvenih vrijednosti. Tako učimo djecu zašto su pravila dobra i kako se njima možemo zaštititi. Samim time ističemo i važnost tolerancije i poštivanja ne samo u prometu, nego i u životu - poručila je M. Goatti. Da su ovakve akcije kojima se educiraju mlade generacije od iznimne važnosti, naglasila je i pročelnica Županijskog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Vesna Šerepac. - Uloga naše Županije je prije svega sudjelovanje i poticanje ovakvih akcija u kojima se sigurnost djece u prometu, kao i u životu stavlja u prvi plan - rekla je V. Šerepac.

RODITELJI U PRATNJI Mališani su uživali u priredbi i humoru zagrebačkog TV voditelja Frane Riđana, a zatim su se okušali u brojnim radionicama u okviru akcije. Na ovom događaju osim mnogobrojne djece, njihovih roditelja i nastavnika nazočili su i predstavnici Grada Slatine na čelu s gradonačelnikom Denisom Ostrošićem, Općine Voćin predvođene načelnikom Predragom Filićem, djelatnici Policijske uprave virovitičko-podravske na čelu s načelnikom Sinišom Kneževićem i mještani općine Voćin.

Kroz zabavu i igru učili djecu o prometnim pravilima, toleranciji i poštivanju različitosti

• Uloga Županije je prije svega sudjelovanje i poticanje ovakvih akcija u kojima se sigurnost djece u prometu, ali i životu stavlja u prvi plan, rekla je V. Šerepac.

Bruno Sokele

O ozbiljnim temama kroz igru i zabavu

PITOMAČA

U Kladarama i Dinjevcu uskoro nova dječja igralištaNa sjednici Općinskog vijeća Općine Pitomača vijećnici su dali suglas-nost načelniku Željku Grgačiću za sklapanje ugovora s tvrtkom Panex-Mix iz Čakovca za izvođenje radova i opremanje dječjih igrališta u Kladarama i Dinjevcu vrijednosti s PDV-om 508.549 kuna. Inače, ovaj projekt pod nazivom “Pokazalo se odličnim” odobrilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU s rezervne liste javnog poziva Program održivog razvoja lokalne zajednice te će ga sufinancirati s 300.000 kuna.Za poslove održavanja nerazvrstanih cesta na području općine za 2017./2018. godinu vijećnici su odabrali tvrtku Kograd iz Kladara s najboljom ponudom od 483.562 kune. Nakon ponovljenog natječaja za vršiteljicu dužnosti ravnateljice Knjižnice i čitaonice Pitomača na rok od godinu dana imenovali su dosadašnju vršiteljicu dužnosti ravnateljice Irenu Gavrančić. Članom Upravnog vijeća Dječjeg vrtića “Potočnica” umjesto Željke Begović imenovana je Jelena Bedeković.

Z. C.

SUHOPOLJE

Općina sti-pendira čak 32 studentaOpćina Suhopolje ove će akademske godine sti-pendirati dosad najveći broj studenata – njih 32. U vijećnici Općine Suhopolje potpisali su ugovore o stipendijama koje će ove godine iznositi 600 kuna. - Uvažili smo sve pri-jave. Ove godine imamo tri studenta više nego lani, a povećali smo i iznos stipendije s 500 na 600 kuna - rekao je načelnik Siniša Horvat, dodajući kako će Općina iz svog proračuna i dalje izdvajati finan-cijska sredstva kako bi pomagala studentima, a ujedno i njihovim obiteljima. Cilj je, kako kaže, pomoći studen-tima da što kvalitetnije i uspješnije ispunjavanju svoje studentske obveze.

M. L.

ORAHOVICAOtkriveno spomen-obilježje poginulim i ubijenim hrvatskim vojnicima Drugog svjetskog rataUdruga ratnih veterana “Hrvatski domobran” Orahovica izgradila je i otkrila spomen-obilježje poginu-lim hrvatskim vojnicima za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata u dijelu Orahovice koji građani znaju kao klanac. Otkrivanju spomenika nazočili su predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Virovitičko-podravske županije Josip Nemec, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata sa šireg orahovačkog područja te mnoštvo članova udruge domaćina. - Danas prvi put javno donosimo imena branitelja Orahovice koji su poginuli i likvidirani, a oni su Ivan Aleksić, Stjepan Belajdić, Nikola Biškupić, Ivan i Vlado Bošnjaković, Josip Gorše, Ivan Kenig, Mijo Kertis, Ivan Kruljac, Anto Mikić, Mihael Molnar, Karlo Petričević, Matija Rauher, Franjo Stibl, Ivica Šifković, Ilija Tankosić, Paško Vulić, Dragan Žagar, Mato Mandić, Đuro Šimić, Franjo Fišinger, Ivan Kordi, Ante Tankosić, Drago Posavec, Slavko Erdeljac i Mato Malović. Treba reći da su partizani ulaskom u Orahovicu opljačkali i uništili sve što se moglo, a na kraju i srušili židovsku sinagogu u Orahovici. Izgradnju ovog spomenika pomogli su Andrija Garačić koji je ustupio svoje zemljište za izgradnju, poduzeća Radlovac i Simstrans te Klesarska radnja Bokun kojima od srca zahvaljujemo - rekao je član Udruge Miroslav Gazda, te prisutne potom upoznao s događajima i okolnostima pogibije i pogubljenja hrvatskih vojnika za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. V. Grgurić

LUKAČ

Počast braniteljima diljem općineIzaslanstvo Općine Lukač i Općinskog odbora HDZ-a Lukača predvođeno načelnikom općine, ujedno i predsjed-nikom HDZ-a općine Lukač Đurom Bukvićem povodom blagdana Svih svetih odalo je počast svim poginulim i umrlim braniteljima na njihovim spomen-obilježjima i posljednjim počivalištima diljem općine. Molit-vom, svijećama i vijencima pris-jetili su se svih onih koji su svoj život položili za domovinu.

B. S.

Maria Goatti

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. OPĆINE I 11

PROJEKTI

U virovitičkoj Osnovnoj školi Vladimir Nazor Virovitica održana je radionica na temu “Glazbeno nasljeđe dviju nacija – Klasična glazba”. Na toj prvoj u nizu radionica koje su sastavni dio implementacije projekta “Erasing Borders with Music” odobrenog u sklopu Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020. sudjelovalo je 50-ak učenika u dobi od 7 do 15 godina iz triju partnerskih škola – Osnovne škole Vladimir Nazor Virovitica,

Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma “Miroslav Krleža” Pečuh i Osnovna škola Jan Vlašimsky Virovitica – te njihovi učitelji predstavnici škola. Radionica je bila podijeljena u tri podradionice koje su vodile učiteljice Katarina Margetić, Mirjana Bunjevac i Božica Paulin Benko. Učenici su tako naizmjence radili na ritmu i plesnim koracima te učili o životu i djelu poznatih i uglednih skladatelja i glazbenika. Nakon što su prošli sve podradionice, sve naučeno i usvojeno predstavili su u glavnom holu škole na zajedničkoj završnoj priredbi.

- Druženje uz glazbu kroz radionicu festivala narodne glazbe nastavit će se tijekom studenog u organizaciji partnerske škole iz Pečuha kao i na sljedećoj radionici u organizaciji Osnovne škole Jan Vlašimsky Virovitica – rekla je Sanjica Samac ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor Virovitica. Kroz 12 projektnih aktivnosti cilj je unaprijediti uloge obrazovnih institucija kao intelektualnih centara za povećanje razine znanja u regiji. Projekt je izradila Razvojna agencija VTA, a njegova ukupna vrijednost je 1.023.451,70 kuna. Europska unija sufinancira 85% projekta, dok ostatak podmiruje Grad Virovitica.

„Sadržaj ovog materijala izrađen je uz financijsku podršku Europske Unije. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Osnovne škole Vladimir Nazor Virovitica i ni u kojem slučaju ne zastupa mišljenje Europske Unije i/ili Upravljačkog Tijela.“

PROJEKT “ERASING BORDERS WITH MUSIC”

Na prvoj radionici sudjelovalo 50-ak učenika iz Virovitice i Pečuha

Učenici su naizmjence radili na ritmu i plesnim koracima te učili o životu i djelu poznatih i uglednih skladatelja i glazbenika

• Druženje uz glazbu kroz radionicu festivala narodne glazbe nastavit će se tijekom studenog u organizaciji partnerske škole iz Pečuha kao i na sljedećoj radionici u organizaciji Osnovne škole Jan Vlašimsky Virovitica – rekla je Sanjica Samac ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor Virovitica

SOPJE

Mještani zvonili za sve svoje pokojneMeđu brojnim običajima koje tijekom godine uz različite blag-dane provode stanovnici Gornjeg Predrijeva u općini Sopje je i zvonjenje za pokojnike na blagdan Svih svetih. I ove su godine brojni mještani u predvečerje dolazili do mjesne kapele i osobno zvonili za svoje najdraže pokojnike. Prisjetili su se tako pokojnih predaka, članova obitelji i prijatelja. Nije izostao ni običaj da se međusobno počaste hranom i pićem pripravljenim kod kuće. Na Dušni dan nastavljena je tradicija te su od 4 do 8 sati zvonile udovice koje su u proteklih godinu dana izgubile svoje supružnike. Prema riječima Antuna Puškarića, predsjednika Udruge “Mi-joljska potkova”, ovo podravsko selo uz zaseoke koji su grav-itirali školi u mjestu, imalo je 1913 stanovnika prema popisu iz 1931. godine, a danas ih ima samo pedesetak.

Ž. F.

SOPJE

Pomoć školarcima i studentima Općina Sopje je s 300 kuna pomogla u nabavi udžbenika za osnovnoškolce s područja općine Sopje. Prvi put su pravo na sufinanciranje ostvarili svi učenici koji pohađaju osnovnu školu od 1. do 4. razreda, a ove godine riječ je o 53 učenika. Općina je ove godine povećala i iznos mjesečnih stipendija na 500 kuna. Iz proračuna su izdvojena sredstva za 10 studenata, tj. 5 studenata lošijeg imovinskog stanja i 5 temeljem uspjeha u školovanju. Na natječaj koji je otvoren do 15. studenoga mogu se prijaviti svi studenti koji žive na području općine Sopje i zadovoljavaju druge uvjete propisane natječajem.

Ž. F.

“PIRUETA” I U ČAČINCIMA

Male polaznice oduševljene prvim koracima ritmičke gimnastikeKlub ritmičke gimnastike ‘’Pirueta’’ Virovitica započeo je s održavanjem prvih treninga za polaznike s ovog područja. - Radimo već pune dvije, skoro tri godine i mogu reći da je ovo jedan specifičan sport namijenjen isključivo djevojčicama, mnogi čak kažu da je to idealan sport za djevojčice. To je spoj baleta, plesa i gimnastike, praćen glazbom koja je djevojčicama zanimljiva i koju prate, te kroz vježbu nastoje pokazati svoju emociju. Ritmička gimnastika je olimpijski sport i iznimno je atraktivan i poznat u svijetu, bio je čak treći po gledanosti na Olimpijadi u Riju. Mi smo prvi klub ritmičke gimnastike u povijesti Virovitice, ali i u županiji. Vizija kluba je ‘’od početnih koraka do vrhunske ritmičke gimnastike’’, a naša misija je, što smatram najvažnijim segmentom rada kluba, uključiti što veći broj djevojčica s područja Virovitičko-podravske županije i dati sve od sebe da uživaju, jer ovo je uistinu jedan prekrasan sport - rekla je predsjednica Piruete Olivera Pleše.

TRENINZI UTORKOM I PETKOM Do piruete u Čačincima došlo je zahvaljujući dobroj suradnji s načelnikom Mirkom Rončevićem i Kristinom Krmpotić,

ravnateljicom Osnovne škole. Na prvom treningu bilo je tridesetak polaznica, a treninzi će se provoditi utorkom i petkom u maloj čačinačkoj sportskoj dvorani. - Pozivam sve zainteresirane roditelje koji žele eventualno upisati svoje dijete da slobodno dođu i vide o čemu je riječ. Ako bude interesa, doći ćemo i u druge gradove, Orahovicu ili Slatinu. Cilj je prepoznati

talente i pomoći da se, ako žele, djeca usavršavaju i dalje te jednog dana postanu vrhunske ritmičke gimnastičarke - rekla je O. Pleše, dodajući da u Virovitici klub ima vrhunske Laru Pleše i Lanu Malčec. Inicijatorica cijele priče o ritmičkoj gimnastici u Čačincima je ravnateljica Osnovne škole Antuna Gustava Matoša Kristina Krmpotić. - Poznato je da su se djevojčice u našem

mjestu do sada mogle baviti samo košarkom. Roditelji su putem škole tražili da im se ponudi još nešto pa se tako nakon mažoretkinja ukazala prilika za ritmičkom gimnastikom. Interes je sjajan, došla su nam djeca ne samo iz Čačinaca, nego i iz Zdenaca i Mikleuša i drugih mjesta - rekla je Krmpotić.

V. Grgurić

• Pozivam sve zainteresirane roditelje koji žele upisati svoje dijete da slobodno dođu i vide o čemu je riječ. Ako bude interesa, doći ćemo i u druge gradove, Orahovicu ili Slatinu, kaže O. Pleše


PROMO: SLATINSKA BANKA

12 I OPĆINE

Poznata je ona dobra, stara izreka: ‘’Svugdje je lijepo, ali kod kuće je najljepše’’. Znaju to i mještani općine Čačinci koji se svake godine trude biti što aktivniji u uređenju svojih okućnica. I s pravom. Turistička zajednica općine i ove je godine raspisala natječaj za najuređeniju okućnicu te one najvrednije nagradila s 1000, odnosno 600 i 400 kuna. Prema odluci stručnog povjerenstva koje su činili prošlogodišnja pobjednica Jasmina Habričko, Kristina Krmpotić i Ana Marunica, ove je godine prvo mjesto i nagradu od 1000 kuna za najljepšu okućnicu osvojila obitelj Štefok, drugo mjesto i nagrada u vrijednosti 600 kuna pripalo je obitelj Heged, a treće mjesto i novčana nagrada od 400 kuna obitelji Behin.

SVAKA KUĆA ČINI MJESTO LIJEPIM

Posebna je priča o obitelji Štefok, osvajačima prvog mjesta. Mirko Štefok i njegova supruga Milka poznati su u Čačincima kao vlasnici cvjećarnice. Uređenje vlastitog dvorišta velika im je ljubav i sve što se u njihovoj okućnici može vidjeti, napravili su sami: pravu oazu tišine, uz jezerce s crvenrepkom i japanskim

šaranom, starim slavonskim bunarom i mnoštvo raznovrsnog, prekrasnog bilja.

- Moja vodilja je da svaka ulica i svaka kuća čini mjesto lijepim. U našem dvorištu ima uistinu svega. Budući da nam je želja imati mali botanički vrt, ovdje možete pronaći raznih vrsta biljaka, od mediteranskog bilja kao što su lovorov list i maslina pa sve to tradicionalnih slavonskih vrsta - kaže Mirko Štefok. Svojim je rukama izgradio mali ribnjak, sve stambene objekte u dvorištu, bunar, napravio ljuljačke za djecu i unuke... Za biljke koje ukrašavaju svaki dio okućnice kažu da su poput male djece – briga za njih nikada ne prestaje. On i supruga tako

pomno prate razvitak svakog cvjetića ili trave, paze na dovoljnu količinu sunca ili tekućine. - Što više tetošite biljku, ona vam vraća svojom ljepotom - poručuje vrijedni cvjećar Mirko te ističe kako mu je obitelj početak i kraj svega. - Zato sam i želio svojoj obitelji posebno urediti prostor u kojem živimo. Uvijek imam neku viziju u glavi pa kada nešto vidim, odmah uzimam olovku u ruke, napravim skicu i počnem raditi - kaže Mirko, a njegov entuzijazam dijele i svi ostali članovi obitelji. - Moje troje djece, supruga i ja zajedno smo napravili sve ovo i stoga mi je drago što sam dobio ovu nagradu. Mi sami, za sebe, želimo ljepše i ugodnije mjesto, da cijela zajednica izgleda lijepo. Pozivam ovim putem i sve ostale sumještane da i oni učine isto kako bi naši Čačinci bili ponos ovoga kraja - znakovito je zaključio Mirko Štefok.

Mirko i Milka Štefok u svom su dvorištu stvorili oazu mira i prirodnih ljepota

NAGRADA OPĆINE I TURISTIČKE ZAJEDNICE – NAJLJEPŠU OKUĆNICU IMA OBITELJ ŠTEFOK

Vladimir Grgurić

• U našem dvorištu ima uistinu svega. Budući da nam je želja imati mali botanički vrt, ovdje možete pronaći raznih vrsta biljaka, od mediteranskog bilja kao što su lovorov list i maslina pa sve to tradicionalnih slavonskih vrsta, kaže Mirko Štefok

Milka i Mirko u svom malom raju

PITOMAČA

Nagrada “Drago Britvić” za najbolji tekst koji će biti uglazbljen za potrebe pitomačkog festivalaS ciljem promicanja kvalitetnih tekstova koji će se uglazbljeni izvoditi na pitomačkom festivalu, Udruga Glazbeni festival Pjesme Podravine i Podravlja Pitomača od iduće će godine dodjeljivati nagradu “Drago Britvić” za najbolji tekst. Želja organizatora je da uzor i smjerokaz tekstopiscima bude poezija Drage Britvića, koja kvalitetom i snagom stiha stoji uz bok najvećim perima hrvatskog pjesništva, a istovremeno širim slojevima ljudi bude prihvatljiva i pamtljiva, nadahnuće glazbenicima i skladateljima, kao i izazov interpretatorima. Nagrada će se dodjeljivati u dvije kategorije: tekst na kajkavskom narječju i tekst na standardnom ili književnom hrvatskom jeziku, a za nju će konkurirati samo odabrani tekstovi s natječaja koji su uglazbljeni za izvođenje na pitomačkom festivalu. Natječaj je ciklički i objavljivat će se za svaku godinu festivala posebno. Novi, 26. glazbeni festival Pjesme Podravine i Podravlja PITOMAČA 2018. održat će se 15. i 16. lipnja u dvije festivalske večere, od kojih će jedna biti posvećena pjesmama koje su obilježile dosadašnja izdanja festivala, a na drugoj će se izvoditi nove pjesme s uglazbljenih stihovima odabranim na ovom natječaju. Natječaj za 26. festival otvoren je do 31. prosinca 2017. godine.

Z. C.

Cilj akcije je i očuvanje okolišaCilj cijele akcije Općine Čačinci je motivacija mještana na što ljepše uređenje svojih okućnica, balkona i terasa, povećanje opće kvalitete životnog prostora te očuvanje i zaštita okoliša u mjestu. Ocjenjivanje okućnice obuhvaćalo je hortikulturu uređenja, cjelogodišnje održavanje, raznovrsnost bilja i originalnost uređenja. U ocjenu su ušli i opći dojam, odnosno uređenost fasade i okoliša te utjecaj na ulicu. Priznanja i novčane nagrade najboljim obiteljima bit će tradicionalno uručene nagodinu, na svečanoj sjednici povodom obilježavanja Dana općine Čačinci. - Sve stanovnike koje ove godine nismo uspjeli motivirati na uređenje okućnice pozivamo da se uključe sljedeće godine jer želimo ljepšu i uređeniju općinu - rekla je direktorica ureda Turističke zajednice općine Čačinci Ana Marunica.

Svjetski dan štednje u Slatinskoj banci U godini kada obilježava 25. obljetnicu svoga postojanja Slatinska banka je već tradicionalno 31. listopada organizirala i svečano obilježavanje Svjetskog dana štednje. Prvi gosti bili su mališani iz Dječjeg vrtića “Zeko”, kojima je o Danu štednje govorila Tina Živković, direktorica Sektora stanovništva. Djeca su za tu prigodu domaćinima izvela i dvije pjesme, od kojih je jednu o štednji napisala Tamara Majer, odgajateljica u vrtiću. Kao poklon ponijeli su knjigu s bajkama i štednu kasicu, a ostavili svoj poklon s temom Slatinske banke. Posebno zanimljivo bilo im je strojno brojanje novca koje im je predočio Dražen Vujanović, dugogodišnji zaposlenik u trezoru Slatinska banke. Drugi gosti bili su učenici Osnovne glazbene škole Slatina koji su djelatnicima banke i učenicima slatinskih osnovnih škola izveli glazbeni program te primili prigodne poklone. S nekoliko prigodnih riječi o štednji i kulturi obratio im se Marko Brnić, predsjednik Uprave Slatinske banke te uručio poklone nagrađenim učenicima za crteže na temu “Slikom do štednje”. U Osnovnoj školi Josipa Kozarca najljepše slike izradili su Uma Milaščević, Nika Šebijanić i Gregor Lazić, a Osnovna škola Eugena Kumičića ima nove slikarske nade: Lunu Biščan, Ivana Šantaka i Karlu Valent. Ž. F.

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. I 13BRANITELJI

3. MEMORIJAL “MIRKO VUČETA” U SLATINI

Pobjednicima medalje, a svim braniteljima poticaj da ostvare svoja pravaSudbina četvero branitelja koji su živjeli na području Virovitičko-podravske županije još uvijek je nepoznata i vode se kao nestali. Njihovim obiteljima najteže je upravo ovih dana kada brojni građani posjećuju posljednja počivališta svojih najmilijih. Njihova rodbina i prijatelji nemaju gdje zapaliti svijeću tim hrvatskim junacima koji su svoje živote izgubili u borbenim akcijama i od tada im se gubi svaki trag, a unatoč velikim naporima mjerodavnih institucija i braniteljskih udruga još uvijek se ne zna njihova sudbina. Jedan od njih je i hrvatski dragovoljac Mirko Vučeta. U znak sjećanja na tog hrvatskog dragovoljca u Slatini je u organizaciji Zajednica udruga i članova HVIDRA-e Virovitičko-podravske županije održan 3. Memorijal u okviru kojega su pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja održane i sportske igre ratnih vojnih invalida, promocija knjige dr. Elvire Koić “Perspektiva žene” i javna tribina o prijedlogu Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. - Kroz ovu prezentaciju želimo braniteljskoj populaciji približiti što donosi novi Zakon i potaknuti ih da ne posustanu u ostvarivanju svojih prava - rekao je

zamjenik ministra hrvatskih branitelja Nenad Križić. Članove braniteljskih udruga pozdravili su i zamjenik virovitičko-podravskog župana Darko Žužak te načelnici općina Čađavica, Sopje i Voćin – Mirko Rončević, Berislav Androš i Predrag Filić. Najuspješnijim natjecateljima Memorijala medalje su uručili Željko Grgić, novi načelnik Policijske uprave požeško-slavonske i Nenad Križić, pomoćnik ministra branitelja.

Pojedinačni pobjednici su Miroslav Marković, Josip Viljevac i Damir Krklec u disciplini viseća kuglana, a najbolje ekipe su Orahovica, Slatina i Virovitica. U streljaštvu su pojedinačno najbolji bili Velimir Petrović, Tihomir Hološ i Mladen Grba, a ekipno Prvi hrvatski redarstvenik, HVIDRA Orahovica i UHDDR Duga Međa.

Ž. Felbar, E. Grbac

Nakon prijetnji srpskih protivnika osnivanja samostalne hrvatske države, javila se potreba za osnivanjem hrvatske obrambene postrojbe u Slatini pa je tako 15. kolovoza 1991. godine osnovan 64. samostalni bataljun Zbora narodne garde Slatina, koji je 28. listopada prerastao u 136. slatinsku brigadu Hrvatske vojske. O tom povijesnom događaju najbolje može svjedočiti njen ratni zapovjednik, stožerni brigadir Josip Černi.

Što je bilo presudno za osnivanje organizirane hrvatske postrojbe na slatinskom području?- Srbočetnici su tijekom kolovoza i rujna 1991. godine na više načina pokazali da žele istrijebiti hrvatski narod iz ovih krajeva. Neovisno radilo li se to o napadu na policijsku postaju ili masakru koji su počinili u Četekovcu, Čojlugu, Balincima i Voćinu. Mogli smo čekati da nas “satru” ili se braniti.U početku smo se branili gotovo goloruki, ali nakon oslobađanja vojarne te karaula u Kapincima i Noskovcima ipak je bilo lakše. Ljudi su bili naoružani pješačkim i drugim naoružanjem. Uz junačko srce i težnju za samostalnom državom Hrvatskom,

osjećali smo se jednako snažni kao neprijatelj, a smatram da je upravo takav osjećaj bio presudan za konačni rezultat. Naime, svima je dobro poznato kakvim je naoružanjem i opremom neprijatelj raspolagao nakon raspada tadašnje JNA.Koja su bila sljedeća djelovanja 64. bataljuna, a kasnije 136. brigade Hrvatske vojske? - Osnivanje 64. samostalnog bataljuna imalo je veliki značaj jer je upravo taj bataljun branio područje Slatine, posebno prometnicu Podravska magistrala. Bila je to žila kucavica koja nas je povezivala s istočnom Slavonijom. No, da bismo ostvarili željeni cilj, moralo nas je biti više i morali smo biti jači. Trebalo je dostojno odgovoriti neprijatelju koji je svako malo napadao s Papuka i time ugrožavao područje Slatine. Pad Slatine značio bi i otvoren put od zapada prema istoku, što bi neprijatelja povezalo, samim time i učvrstilo. Možemo samo pretpostaviti kakve bi to imalo posljedice za sve nas. Zapovijed o formiranju brigade dobili smo 21. listopada 1991. godine, a brigada je formirana 28. listopada. Najprije su je činila dva bataljuna, a odmah potom krenulo se k ustrojavanju još jednog i pol bataljuna kako bismo protivničkim snagama dali do znanja da su svojim djelovanjima “taknuli u osinjak”, što se vrlo brzo i potvrdilo.

Koji je značaj operacije “Papuk 91” u kojoj je sudjelovala i 136. brigada? - Branitelji Slatine zajedno s braniteljima Virovitice, Orahovice, Požege, Grubišnog Polja i Daruvara sudjelovali su u operaciji “Papuk 91” koja je provedena od 28. studenoga do 26. prosinca 1991. godine. Zahvaljujući toj akciji oslobođeno je 1230 četvornih kilometara prostora Papuka, između ostalog i selo Voćin. Ti događaji se ne smiju zaboraviti i trebaju biti zapisani.Upravo zato želja mi je da se mi tadašnji ratni zapovjednici 136., 127., i 123. brigade Hrvatske vojske danas, dva i pol desetljeća kasnije, okupimo na okruglom stolu i valoriziramo sve aktivnosti koje smo učinili u Domovinskom ratu na ovim prostorima, kako bi ljudima predočili istinsku sliku hrabrih ratnika koji su obranili jedinu nam domovinu Hrvatsku.

Junačko srce porazilo je neprijatelja i zaustavilo osvajanja prema zapadu

RATNI ZAPOVJEDNIK 136. BRIGADE HV-a JOSIP ČERNI O POČECIMA OBRANE SLATINE

• Uz junačko srce i težnju za samostalnom državom Hrvatskom osjećali smo se jednako snažni kao neprijatelj, a upravo takav osjećaj bio je presudan za konačni rezultat

Josip Černi

Razgovarao: Bruno Sokele

Svečano obilježena 26. godina od osnutka 136. slatinske brigadeU Slatini je 28. listopada obilježena 26. obljetnica osnivanja 136. slatinske brigade. O tim događajima kratak sat povijesti sudionicima memorijalnog maratona, učenicima i učiteljima osnovne škole ispred spomenika žrtvama iz Domovinskog rata održao je Darko Božičković, predsjednik Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata. Nakon toga uslijedio je memorijalni maraton do Križa krajputaša, obnovljenog 2012. godine. Maratonci “Glasnici istine” nakon kratkog odmora nastavili su put kroz Hum, Makovac, Novo Kusonje, Radosavce do Slatine, gdje su stigli oko 18 sati po kišnom vremenu. U međuvremenu su u Parku 136. brigade ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima zapaljene svijeće i položeni vijenci udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Virovitičko-podravske županije, vojske, policije i Grada, a molitvu ispred spomenika i u crkvi svetog Josipa predvodili su župnici slatinskih župa Nikola Jušić i Dragan Hrgić. Umjesto propovijedi tom su prigodom pročitana 34 imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Mala svečanost sjećanja na slavnu brigadu održana je u restoranu Agroduhana, a o tim danima ponosa i slave govorili su slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić, ratni zapovjednik 136. brigade brigadir Josip Černi i Nenad Križić, zamjenik ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Uvodno je bio prikazan i dio videozapisa o brigadi iz 1991. godine Marinianis studija, a pripremljena je i mala izložba crteža i tekstova učenika slatinskih škola na temu Domovinski rat i 136. brigada.

Ž. Felbar

Nagrađeni branitelji s Nenadom Križićem (u sredini)

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LISTPANORAMA14 I

PanoramaSAKUPLJANJE STARIH PREDMETA NJEGOVA JE STRAST JOŠ OD DJETINJSTVA

• Ljudi koji me poznaju što god pronađu u svojim šupama, štalama i tavanima odmah mi donesu na procjenu. Njima krš, meni predmet od neprocjenjive vrijednosti. Ja ne gledam koliko nešto košta, nego povijesnu, arheološku i kulturnu vrijednost koju za mene ima taj predmet, objašnjava Pavo P.

Vladimir Grgurić

Ljudi možda i znaju tko živi pokraj njih, s kime se svaki dan susreću. Da, znaju ih po imenu, možda i prezimenu, ali u današnjoj užurbanoj svakodnevici ne zanima ih gotovo ništa drugo. Ni ne okrenu se i ne pogledaju preko svog “plota”. A, možda se baš tamo kriju velike stvari. Male sredine definitivno kriju velike ljude, dovoljno je samo prošetati i imati dovoljno znatiželje. U Zdencima ima pregršt takvih zanimljivih osoba, ljudi koji se bave uistinu raznim hobijima, a posebnu priču donosimo vam o mnogima omiljenom poštaru Pavi Pauliću.

STARI BAKIN ORMARPavao Paulić (62) danas je umirovljenik, a dugo godina je radio kao zdenački poštar. Već od djetinjstva je pokazivao sklonost prema sakupljanju. Najprije su to bile poštanske marke i stari novac, a kasnije je krenuo sakupljati i druge predmete pa danas ima pravu

etnografsku zbirku. Osim starih razglednica njegova zbirka sadrži i povijesne dokumente i predmete od kulturno-povijesnog značaja. - Ljubav prema sakupljanju starina počela je još dok sam bio dijete, a za sve je kriv jedan stari ormar. Baka mi je samo ponekad dopuštala da “rondam” po njemu i tako sam jednom prilikom pronašao stare novčanice od 1000 kuna iz vremena NDH. Novčanice su me odmah zainteresirale i tako sam krenuo s numizmatikom, a vrlo brzo i s filatelijom, skupljanjem poštanskih marki - sjeća se vrijedni Pavo P. Nakon toga je počeo, kaže, skupljati sve i svašta. - Uvijek me zanimao krš kojeg ima posvuda oko nas, a u njemu se uvijek nešto pronađe. Nakon 40 godina takvog angažmana, danas posjedujem nekoliko zbirki raznih predmeta, arheoloških ostataka, poštanskih maraka, starog novca, starih ćupova i drugih predmeta od gline, predmeta od drveta, raznih alatki koje su se nekada koristile u domaćinstvima. Ma, svega ima - energično govori Pavo P. pokazujući nam svoje sakupljeno blago.

BLAGO OD MJEŠTANASvoju strast prema starinama prenio je i na sumještane. - Ljudi koji me poznaju što god pronađu u svojim šupama, štalama i tavanima odmah mi donesu na procjenu. Njima krš, meni predmet od neprocjenjive vrijednosti. Ja ne gledam koliko nešto košta, nego povijesnu, arheološku i kulturnu vrijednost koju za mene ima taj predmet - objašnjava Pavo. Manji broj predmeta nabavio je i razmjenom s drugim kolekcionarima, a neke predmete je kupovao od pojedinaca u svojoj sredini ili na sajmovima antikviteta u Osijeku, Zagrebu, Varaždinu i drugim gradovima. Svaki predmet brižno

Ljudima treba dati priliku da vide i otkriju ovakve stvari. Tada će barem proučavati ono što pronađu i sami, ako se već ne odluče

postati sakupljačima - kaže Pavao koji je starine počeo sakupljati s područja Slavonije.

Poštar Pavo iz Zdenaca naš je “kralj tavana” - sakuplja sve, od poštanskih maraka do glinenih ćupova

Poštanske marke dio su samo jedne od kolekcija

Auto-pijac i sakupljači umjesto Googla

- Nekada nije bilo interneta, a želio sam znati više osvom pronalasku. Tada sam najviše informacija dobivao na sajmovima. Svake nedjelje sam odlazio u Osijek na auto-pijac, gdje sam razgovarao s kolegama kolekcionarima. Posjećivao sam i Klub sakupljača nedjeljom od 10 do 12 sati u nekadašnjem restoranu IPK Osijek. Priznajem, tamo se od najstarijih sakupljača moglo saznati najviše informacija. Puno sam saznao i na terenu na kojem sam pronalazio predmete. Ljudi puno znaju, samo ih treba pustiti da pričaju - poučava nas vrijedni sakupljač Pavao Paulić Pavo.

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. PANORAMA I 15

Ljudi koji me poznaju što god pronađu u svojim šupama, štalama i tavanima odmah mi donesu na procjenu. Njima krš, meni predmet od neprocjenjive vrijednosti. Ja ne

gledam koliko nešto košta, nego povijesnu, arheološku i kulturnu vrijednost koju za mene ima taj predmet - objašnjava Pavo.

SAKUPLJANJE STARIH PREDMETA NJEGOVA JE STRAST JOŠ OD DJETINJSTVA

je čuvan, a velika mu je želja da njegovi eksponati i kolekcije nađu adekvatno mjesto, odnosno da danas-sutra budu smješteni u muzej. - Volio bih kada bi ovdje u Zdencima ili negdje bliže postojao prostor za ovakve stvari, predmete koji će tada biti još bolje čuvani i njegovani. Za sada su mi jedina prilika za prikaz mojih zbirki izložbe, i to posebno za Dan općine Zdenci. Tada ovdje dolazi najviše ljudi. Bilo bi ih zasigurno još i više da su bolje informirani, jer siguran sam da nisu nezainteresirani. Ljudima treba dati priliku da vide i otkriju ovakve stvari. Tada će barem proučavati ono što pronađu i sami, ako se već ne odluče postati sakupljačima - kaže Pavao koji je starine počeo sakupljati s područja Slavonije.

PUT PO HRVATSKOJ Kasnije ga je put odveo i dalje. - Svi predmeti od drveta i alatke su s našeg područja, ali oni od gline nisu. Naime, kod nas u Zdencima nikada nije bilo lončara. Najbliže nama radili su u lončari u Feričancima tako da

ćupovi i drugi predmeti od gline dolaze iz slatinskog, virovitičkog i feričanačko-našičkog kraja. Njih sam počeo sakupljati u vrijeme svog radnog vijeka kao poštar, kada sam puno komunicirao i s djecom i s odraslima. Odrasli su već znali da skupljam svega pomalo i darivali su mi mnoge predmete. Govorili su da mlade to više ne zanima i da će ti predmeti, kada njih više ne bude, istrunuti pa je bolje da ih daju meni koji ih znam cijeniti. Danas je sve to jedna lijepa zbirka - ocjenjuje Pavo P. Istinsko kolekcionarstvo, iako je hobi, skupa je strast, kaže. Za čuvanje predmeta nužno je imati adekvatan prostor, albume, kutije. Pavo ponekad i improvizira, nešto izradi sam, nekad popravlja kutije i spremnike, čini sve kako bi maksimalno zaštitio svoje pronalaske. Zato sanja o nekoj vrsti zavičajnog muzeja u kojoj bi sva svoja vrijedna blaga s tavana i šupa osim na izložbama prezentirao drugima i na nekom trajnom mjestu i propisno ih sačuvao za neke nove generacije.

Poštar Pavo iz Zdenaca naš je “kralj tavana” - sakuplja sve, od poštanskih maraka do glinenih ćupova

Svaka starina za njega ima vrijednost

Život uz lepet krila golubova – tako svoju ljubav i hobi opisuje umirov-ljenik Mladen Vračarić iz Suhopolja. Golubove uzgaja punih 55 godina, dobitnik je nebrojenih priznanja i nagrada za svoje šampione na domaćim i stranim izložbama. Svojevremeno je bio prvi izlagač golubova na međunarodnim izložbama u Mađarskoj, s gol-ubovima je proputovao cijelu Hrvatsku i kući donio desetke zlat-nih medalja, priznanja i pehara za izgled, držanje, boju perja, zdravlje i čistoću svojih pernatih ljubimaca.

NA JASTUKU S GOLUBOM- Sve je počelo još u djetinjstvu, kada je tata uzgajao golubove koje smo mi djeca zvali divljaci, uličari. Jednom prilikom mali je golub ispao iz gnijezda. Sažalio sam se na njega, uzeo ga u ruke, grijao, hranio, njegovao. Čak sam i spavao s njim nekoliko tjedana u istom krevetu. Majka bi me noću pokri-vala kada bih se otkrio, a golub ju je kljucao braneći me - emotivno govori Mladen Vračarić. Uskoro je uličare zamijenio posebnim pasmi-nama koje i danas uzgaja: rimskim plavim, žutim i zlatnim golubo-vima, crvenim i plavim njemačkim štraserima. Jedan par je i mađarski, domaći i špricani štraser. U brižno i ručno sagrađenom golubinjaku u Suhopolju svoj dom imaju i plavi američki džinovski pismonoše, njemačke opatice, žuti i špricani američki kingovi... - Danas imam oko 120 komada i nema mi draže nego pustiti ih iz golubinjaka da letaju oko mene, sjednu mi na rame, hodaju vani po stolu. Ove vrste se ne treniraju, nisu satima u zraku pa ih zato i puštam u dvorište, blizu. Supruga Dobrila baš i nije najsretnija kada se prošetavaju po klupama, ali ako nešto i onečiste, vjerujte, sve počistim - sa smiješkom govori Mladen V. u obiteljskom dvorištu kuće u Suhopolju,

pokazujući pritom mirno vježba-lište svojih pernatih ljubimaca. Zviždukom komunicira s njima – golubovi su već navikli da će nakon tog sig-

nala Mladen sigurno nešto izvući “iz rukava”. - Najviše vole suncokret, a kukuruz im dajem za snagu - kaže bacajući sjemenke ljubimcima.

KUPCI IZ IZRAELA Čistokrvne golubove i prodaje – osim iz Dalmacije kupci mu dolaze i izdaleka, primjerice, iz Iz-raela, kako bi sačuvali čistoću pas-mine i uzgajali vlastite šampione. - Trenutno imam oko 60 vrhunskih golubova s kojima mogu na bilo koju izložbu u Hrvatskoj ili inozem-stvu, ali više se ne natječem. Sada samo uživam u njezi i brizi za njih.

Uz hranjenje i pregled dio svakod-nevne brige su i zadaće oko higijene i čistoće. Oprati perje na nogama, provjeriti nokte, zaviriti ispod sva-kog krila zbog sumnje na nametnike samo su neki od poslova kojima se

brižno posvećuje ovaj vrijedni umirovljenik. Osim toga, tu

je i briga o zdravlju, redovno cijepljenje i vitaminima.

TRAJNA LJUBAVIako Mladen ima 66 godina

i zbog operacije noge teško hoda te ide na rehabilitaciju,

od brige za svoje ljubimce ne namjerava odustati. Da je borac, znaju i svi članovi obitelji, supruga Dobrila, kći Sanja i sin Samir, koji ga podupiru u namjeri da golubar ostane do kraja i preuzimaju obveze kada je u toplicama. Žilavost duguje i zdravom načinu života – krv je darovao više od stotinu puta i svaka ga veća bolest u luku zaobilazi već desetljećima. Noga je ostavština od rukometa, kaže, kojim se bavio u

mladosti, kao i zuba vremena koji nikoga ne štedi. No, odlučan je da svom dobu ne popusti. - Vjerujte, imat ću golubove dok god mogu hodati. Dok god me ‘štake’ služe, dok me mogu odvesti do gol-ubinjaka, ja ću se za moje golubove brinuti - poručuje Mladen gledajući svoje ljubimce s kojima je gotovo cijeli život.

Potiče i druge da čuvaju vrijedne predmete- Volim reći ljudima: nemojte bacati ništa što

nađete po tavanima i šupama. Operite i stavite u vitrinu, drugi će vam se diviti i pitati odakle vam. Sve ima svoju vrijednost. Nisam želio da sve predmete koje pronađu donose isključivo meni. Uvijek kažem: čuvajte ih i sami jer želim da se taj hobi proširi, a time i očuva povijest našega kraja. To je najveće bogatstvo cijele ove priče - poručuje naš sugovornik.

• Vjerujte, imat ću golubove dok god mogu hodati. Dok god me ‘štake’ služe, dok me mogu odvesti do golubinjaka, brinut ću se za svoje golubove, poručuje Mladen gledajući svoje ljubimce s kojima je gotovo cijeli život

Marija Lovrenc

MLADEN VRAČARIĆ IZ SUHOPOLJA UZGAJA GOLUBOVE VEĆ 55 GODINA

Na jednom ramenu mu njemačka opatica, a na drugom američki džinovskipismonoša

MLADEN VRAČARIĆ IZ SUHOPOLJA UZGAJA GOLUBOVE VEĆ 55 GODINA

Na jednom ramenu mu njemačka opatica, a na drugom američki džinovskipismonoša

ŽVAKAĆE GUME PROTIV ŠTAKORAGolubinjak u dvorištu je obitelj podigla svojim rukama. Sve je brižno zidano, vareno, ograda je

pomno postavljena da spriječi neželjene goste u golubinjaku. Ipak, neprijatelja imaju – mlade štakore koji se provuku kroz rupu u žičanoj ogradi i napadaju bolesne i mlade golubove. - Jači golub, kao rener, obranit će se. Znali smo pronaći i teško ozlijeđenog štakora koji je stradao od kljuna i krila našega goluba. No mladunci štakora su otporni, provuku se i rade štetu, pogotovo sada ujesen kada im je prava najezda. Srećom otkrili smo tzv. žvakaće gume za štakore, pa smo problem na vrijeme riješili i prije negoli se provuku kroz ogradu - o borbi protiv štetočina govori Mladen.

Vrijedni pehari za šampione uzgoja

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LIST16 I

ZVONIMIR BLAŽEVIĆ IZ VIROVITICE I DAMIR NAJMENIK IZ ORAHOVICE STRASTVENI SU NOGOMETNI NAVIJAČI

Za mnoge ljude navijači nogometnih klubova su samo masa ili pojedinci koji se na utakmicama deru, skaču i psuju, a ako njihov klub pobijedi, onda uz navalu adrenalina još i pjevaju i piju. Nažalost, mnogi primjeri na utakmicama i nakon njih govore tome u prilog. Samo, tu se ne radi o navijačima već o – razbijačima. Pravi navijač nosi svoj klub u srcu i duši, on ga podupire, sakuplja suvenire vezane uz utakmice i igrače, zna sve rezultate napamet. E, sad, kad govorimo o klubovima, čak i sportski početnici znaju da u

Hrvatskoj postoje dvije velike struje – dinamovci i hajdukovci. Svaki navijač kune se da svoj klub voli najviše na svijetu, da im je svaka pobjeda bitna kao vlastita i da svaki poraz boli više nego udarac u pleksus. Mi vam donosimo dvije priče o dva kluba, a jednoj ljubavi – prema nogometu, najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu i to iz perspektive navijača.

Dva kluba, a jedna ljubav - oni vole nogomet, svoje Bile i Plave, za njih daju život svoj

Virovitički hajdukovac Zvonimir Blažević jedan je od inicijatora i osnivača virovitičkog “Društva prijatelja Hajduka” i njegov je dugogodišnji predsjednik.Svi znaju da je Zvonimir vrlo druželjubiv čovjek, spreman svakoga poslušati i pomoći ako uzmogne. Danas je u mirovini pa ima više vremena za svoje navijačke obveze.- Za Hajduk se uvijek može i mora naći vremena. I kada sam radio u bivšoj ugostiteljskoj tvrtki “Slavonija”, našao sam slobodnog vremena za rad u klubu, za promicanje važnosti kluba navijača i naravno za povećavanje broja članova - o

glavnoj zadaći navijača kaže Zvonimir. Kada se govori o počecima rada kluba, važno je spomenuti da je hajdukovce u Virovitici okupljala mala grupa entuzijasta.

GRUPA ENTUZIJASTA

- Najznačajnija osoba bio je Vangel Jančevski, koji je ideju o osnutku društva navijača prenio i meni, a bio tu i Marijan Knežević. Zajedničkom voljom i uz veliku

podršku drugih navijača osnovali smo društvo 28. siječnja 1979. godine u bivšem hotelu “Slavonija” u Virovitici, a za predsjednika sam izabran ja. Tu dužnost sam obnašao do 2006. godine. Tada je došlo do osnivanja povjerenstva “Društva prijatelja Hajduka” pa sam dalje po tom pitanju radio samostalno - sjeća se Zvonimir. Društvo je u počecima imalo čak 274 člana, a Upravni odbor 15 članova. Kako to inače biva, na početku su svi bili vrlo aktivni, no kako je vrijeme odmicalo, ta se brojka smanjila na dva do tri aktivna člana, što zbog zdravstvenog stanja, što zbog drugih razloga. - Ja sam ostao aktivan sve to vrijeme, od početka do danas. Moram napomenuti da se tu nije radilo o materijalnim interesima, već o podršci ovom klubu koji desetljećima uveseljava svoje navijače diljem Hrvatske i izvan nje - govori naš sugovornik.

PORIJEKLOM IZ VRLIKE Potpora igračima, praćenje utakmica, analiza rezultata, nova prijateljstva – sve je to obilježilo desetljeća Zvonkove potpore Bilima. - Porijeklom sam iz Vrlike, a navijač Hajduka sam otkad znam za sebe. Upoznao sam ne samo mnoge navijače Hajduka diljem Hrvatske, nego i tadašnje igrače poput Ivana Gudelja i drugih iz te generacije. Posebno zadovoljstvo bilo mi je upoznati i mnoge estradne zvijezde koje su svojim glasom davale obol na mnogim proslavama kluba, a na jednoj je bio i legenda Mate Mišo Kovač. Išlo se organizirano i na nogometne utakmice tamo gdje je Hajduk igrao. Naravno, najveća radost bilo ga je gledati dok je igrao u svom Splitu. Hajduk je moja najveća ljubav, u biti moj život jer sam hajdukovac i dušom i tilom, a to ću i ostati - gorljivo kaže Zvonimir. Postoji li na našem području netko tko će naslijediti tu ljubav prema Bilima? - Sa zadovoljstvom mogu reći da! To je Damir Škalac iz Špišić Bukovice, koji je također srcem i dušom hajdukovac, s kojim odlično surađujem i koji će me dostojno zamijeniti jednoga dana - zaključuje naš sugovornik.

• Pravi navijač nosi svoj klub u srcu i duši, on ga podupire, sakuplja suvenire vezane uz utakmice i igrače, zna sve rezultate napamet. Mi vam donosimo dvije priče o dva kluba, a jednoj ljubavi – prema nogometu, najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu i to iz perspektive navijačaBruno Sokele, Vladimir Grgurić

Zvonimir je “dušom i tilom” vezan za ugled i promociju Hajduka

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. I 17

ZVONIMIR BLAŽEVIĆ IZ VIROVITICE I DAMIR NAJMENIK IZ ORAHOVICE STRASTVENI SU NOGOMETNI NAVIJAČI

Za mnoge ljude navijači nogometnih klubova su samo masa ili pojedinci koji se na utakmicama deru, skaču i psuju, a ako njihov klub pobijedi, onda uz navalu adrenalina još i pjevaju i piju. Nažalost, mnogi primjeri na utakmicama i nakon njih govore tome u prilog. Samo, tu se ne radi o navijačima već o – razbijačima. Pravi navijač nosi svoj klub u srcu i duši, on ga podupire, sakuplja suvenire vezane uz utakmice i igrače, zna sve rezultate napamet. E, sad, kad govorimo o klubovima, čak i sportski početnici znaju da u

Hrvatskoj postoje dvije velike struje – dinamovci i hajdukovci. Svaki navijač kune se da svoj klub voli najviše na svijetu, da im je svaka pobjeda bitna kao vlastita i da svaki poraz boli više nego udarac u pleksus. Mi vam donosimo dvije priče o dva kluba, a jednoj ljubavi – prema nogometu, najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu i to iz perspektive navijača.

Dva kluba, a jedna ljubav - oni vole nogomet, svoje Bile i Plave, za njih daju život svoj

Virovitički hajdukovac Zvonimir Blažević jedan je od inicijatora i osnivača virovitičkog “Društva prijatelja Hajduka” i njegov je dugogodišnji predsjednik.Svi znaju da je Zvonimir vrlo druželjubiv čovjek, spreman svakoga poslušati i pomoći ako uzmogne. Danas je u mirovini pa ima više vremena za svoje navijačke obveze.- Za Hajduk se uvijek može i mora naći vremena. I kada sam radio u bivšoj ugostiteljskoj tvrtki “Slavonija”, našao sam slobodnog vremena za rad u klubu, za promicanje važnosti kluba navijača i naravno za povećavanje broja članova - o

glavnoj zadaći navijača kaže Zvonimir. Kada se govori o počecima rada kluba, važno je spomenuti da je hajdukovce u Virovitici okupljala mala grupa entuzijasta.

GRUPA ENTUZIJASTA

- Najznačajnija osoba bio je Vangel Jančevski, koji je ideju o osnutku društva navijača prenio i meni, a bio tu i Marijan Knežević. Zajedničkom voljom i uz veliku

podršku drugih navijača osnovali smo društvo 28. siječnja 1979. godine u bivšem hotelu “Slavonija” u Virovitici, a za predsjednika sam izabran ja. Tu dužnost sam obnašao do 2006. godine. Tada je došlo do osnivanja povjerenstva “Društva prijatelja Hajduka” pa sam dalje po tom pitanju radio samostalno - sjeća se Zvonimir. Društvo je u počecima imalo čak 274 člana, a Upravni odbor 15 članova. Kako to inače biva, na početku su svi bili vrlo aktivni, no kako je vrijeme odmicalo, ta se brojka smanjila na dva do tri aktivna člana, što zbog zdravstvenog stanja, što zbog drugih razloga. - Ja sam ostao aktivan sve to vrijeme, od početka do danas. Moram napomenuti da se tu nije radilo o materijalnim interesima, već o podršci ovom klubu koji desetljećima uveseljava svoje navijače diljem Hrvatske i izvan nje - govori naš sugovornik.

PORIJEKLOM IZ VRLIKE Potpora igračima, praćenje utakmica, analiza rezultata, nova prijateljstva – sve je to obilježilo desetljeća Zvonkove potpore Bilima. - Porijeklom sam iz Vrlike, a navijač Hajduka sam otkad znam za sebe. Upoznao sam ne samo mnoge navijače Hajduka diljem Hrvatske, nego i tadašnje igrače poput Ivana Gudelja i drugih iz te generacije. Posebno zadovoljstvo bilo mi je upoznati i mnoge estradne zvijezde koje su svojim glasom davale obol na mnogim proslavama kluba, a na jednoj je bio i legenda Mate Mišo Kovač. Išlo se organizirano i na nogometne utakmice tamo gdje je Hajduk igrao. Naravno, najveća radost bilo ga je gledati dok je igrao u svom Splitu. Hajduk je moja najveća ljubav, u biti moj život jer sam hajdukovac i dušom i tilom, a to ću i ostati - gorljivo kaže Zvonimir. Postoji li na našem području netko tko će naslijediti tu ljubav prema Bilima? - Sa zadovoljstvom mogu reći da! To je Damir Škalac iz Špišić Bukovice, koji je također srcem i dušom hajdukovac, s kojim odlično surađujem i koji će me dostojno zamijeniti jednoga dana - zaključuje naš sugovornik.

• Pravi navijač nosi svoj klub u srcu i duši, on ga podupire, sakuplja suvenire vezane uz utakmice i igrače, zna sve rezultate napamet. Mi vam donosimo dvije priče o dva kluba, a jednoj ljubavi – prema nogometu, najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu i to iz perspektive navijača

Damir Najmenik veliki je dinamovac, a još veći humanitaracDamir Najmenik iz Orahovice (43) strastveni je zaljubljenik u nogomet i veliki navijač zagrebačkog Dinama s kojim je prošao gotovo cijelu Hrvatsku i mnoge gradove Europe. Damir je po zanimanju profesor hrvatskoga jezika i književnosti te dipl. knjižničar, veliki ljubitelj putovanja i glazbe. No, Dinamo mu je na prvom mjestu.

NA PRVOJ UTAKMICI S 8 GODINA

- Kako se to obično kaže, za Dinamo navijam otkad znam za sebe. Ljubav prema Dinamu, Zagrebu i Hrvatskoj prenio mi je otac već od najranijeg djetinjstva, tako da sam na prvoj Dinamovoj utakmici bio u Osijeku već s osam

godina, i to legendarne i opjevane 1982. godine - govori Damir, ističući kako je to bio trenutak koji je odredio njegov navijački put. Od tada je bio na tristotinjak Dinamovih utakmica. S njih 200 čuva podsjetnike – ulaznice. Član je kluba od 1983., a povjerenik od 2007. godine. U deset godina tri puta je nagrađen kao najuspješniji povjerenik u Hrvatskoj. Ovaj dinamovac je jednako vjeran i hrvatskoj reprezentaciji, a ono što ga ponajviše krasi je činjenica da je veliki humanitarac i čovjek koji iznad svega propagira pošteno i sportsko navijanje.- Član sam i prvog BBB Fan cluba, predsjednik Udruge navijača Dinama iz Orahovice od njenog osnutka 29. veljače 2008.

ŠALOM I SRCEM, A NE ŠAKOM I DIVLJANJEM

Svojim navijanjem želim pokazati mladim ljudima kako se voli klub, a kad odlaze na tribine, da koriste samo glas i šal te srcem bodre svoj klub. Pravi navijači dolaze zbog nogometa, uživaju i plješću dobrim potezima i bez obzira na ishod, sportski odlaze s borilišta - kaže D. Najmenik, koji je i glavni organizator dosadašnjih 10 orahovačkih Plavih noći. Svaka je upravo na njegovu inicijativu bila humanitarna i pomoglo se mnoštvu ljudi u potrebi s orahovačkog i šireg područja. Uz sve

to Najmenik je potaknuo, a Udruga prihvatila, i doniranje sredstava za obnovu orahovačke crkve i za Dinamove legende, sudjelovanje u akciji prikupljanja pomoći za obitelji poginulih kornatskih vatrogasaca, za djecu Vukovara i za stradale u poplavljenoj Slavoniji. Donirali su i sredstva za obnovu vukovarskog vodotornja, a svake godine u studenom organizirano odlaze pokloniti se žrtvama u Vukovaru. Najmenik je uz to i strastveni kolekcionar, jedan od najvećih u Hrvatskoj, koji u svojim vitrinama čuva pravo bogatstvo skupljeno u posljednjih 35 godina. Ima tu lopti, golmanskih rukavica, knjiga, revija, kapa, šalova, privjesaka, zastavica, fotografija, dresova... U svojoj kolekciji ima 30-ak originalnih Dinamovih dresova. - Svaki dres ima svoju priču. To nisu komadi do kojih se lako dolazi. Mnoge od njih sam kupio, ali najveću vrijednost za mene imaju oni koje sam dobio izravno od igrača. Oni su mi posebno dragi - objašnjava pokazujući svoj Plavi kutić u stanu, rezerviran za dresove Luke Modrića, Marka Pjace, Marija Mandžukića, Josipa Šimunića, Marka Roga, Arijana Ademija, Domagoja Antolića...- Nadam se da će svi ovi dresovi i sva ostala baština koju čuvam jednog dana naći svoje mjesto u nekom budućem Dinamovom muzeju - poručuje navijač dobra srca Damir Najmenik.Plavi kutak

Zvonimir je “dušom i tilom” vezan za ugled i promociju Hajduka


Otežano disanje, herpes, hemoroidi i reuma samo su neke od tegoba s kojima se uspješno bore prirodni proizvodi Tomislava Mareka (54) iz Suhopolja. Naime, proizvodnjom ljekovitog bilja počeli su se baviti njegovi roditelji, a nakon što je završio fakultet i konstruirao destilator Tomislav je nastavio tu 30-godišnju obiteljsku tradiciju. Od 1987. bavi se proizvodnjom, doradom i preradom ljekovitog bilja, kao i destilacijom i estrakcijom eteričnih ulja iz ljekovitog bilja. Sve se proizvodi u Hrvatskoj, odnosno u Slavoniji, a proizvodi su potpuno prirodni i kontrolirani u Hrvatskom zavodu za kontrolu lijekova.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA

Osim proizvodnje Tomislav Marek je od roditelja preuzeo i ime tvrtke pa se i danas zove Melisa, prema biljci s cijelim

nizom blagotvornih djelovanja na organizam. Kozmetika s posebnom namjenom, kako je registrirana u Ministarstvu zdravlja, kod obitelji Marek nalazi se u obliku Inhabola, Herpola, Bronhala, Reumafixa i Hemorola. - Imamo 5 finalnih proizvoda koji su prošli najstrože kontrole, dobili svu potrebnu dokumentaciju. Radimo kontrolu svake ulazne sirovine i proizvoda - govori Marek, objašnjavajući da je za potpunu ispravnost finalnog proizvoda potrebna provjera ljekovitog bilja i svake serije proizvodnje eteričnih ulja. Dakle, ni jedno eterično ulje se ne može upotrijebiti ako ne prođe kontrolu, a u Melisi ih proizvode čak 28. Sjedište tvrtke je u Suhopolju gdje se nalazi objekt prilagođen laboratorijskim uvjetima proizvodnje, a budući da je za ovakvu ekološku proizvodnju potrebno mnogo više, u Orešcu se nalazi destilator, veliko skladište i dvije sušare u kojoj

PANORAMA18 I

PanoramaOd 1987. Tomislav Marek se bavi proizvodnjom, doradom i preradom ljekovitog bilja, te ekstrakcijom

eteričnih ulja iz ljekovitog bilja.

Prvi radioamateri iz Virovitice u svijet su se putem tada novog dostignuća tehnike javili još davne 1948. godine, dvadesetak godina nakon pojave radiodifuzije u Hrvatskoj. Službeno je Radioklub Virovitica osnovan 1959. godine i od tada je s povremenim prekidima u radu aktivan sve do danas. - Radioamateri su u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, od samih početaka radioamaterizma među prvima koji priskaču u pomoć drugima. Sudjeluju u prenošenju poruka kod svih većih katastrofa, ali i u drugim akcijama humanitarne, ekološke, domoljubne naravi. Radioamateri su kao i u ostalim zemljama svijeta dio sustava zaštite i spašavanja, a nesebično su svojom opremom donijeli veliki doprinos i u Domovinskom ratu - govori Dinko Filipović, koji je proteklog tjedna na izbornoj godišnjoj skupštini ponovno izabran za predsjednika Radiokluba Virovitica. Nakon Domovinskog rata rad kluba je zamro. Uz pomoć Grada Virovitice i raznih donatora u prostorijama bivše vojarne prije nekoliko godina klub je dobio vlastite prostorije i radijske uređaje te nakon 20 godina ponovno počeo s aktivnim radom. Virovitički radioamateri s radom su počeli i na privremenoj lokaciji, na 231 metru nadmorske visine milanovačkog vinogorja, gdje od ove godine rade i u

vlastitom kontejneru.

MOGU POVEZATI LOKACIJE UDALJENE 120.00 KILOMETARA

- Tu smo lokaciju odabrali zato što se ultrakratki valovi rasprostiru optičkom vidljivošću pa sada možemo ostvarivati veze s lokacijama udaljenim ponekad i do 120.000 kilometara. U posljednje tri godine sudjelovali smo na 75 natjecanja te putem njih uspostavili čak 15.000 veza s prosječnom razdaljinom od 300 kilometara. Prema postignutim rezultatima u svojoj kategoriji “velike snage više operatera” među pet smo najboljih radioklubova u Hrvatskoj. Oprema koju sada koristimo već je zastarjela, a nakon

postavljanja antenskih stupova, da bismo bili još uspješniji na natjecanjima, u planu nam je nabava nove opreme te lokalnog repetitora koji bi pokrivao područje cijele Virovitičko-podravske županije i šire. Zahvaljujući njemu u slučaju prestanka rada digitalnih komunikacija omogućili bismo vezu javnim komunalnim službama i vatrogascima - kazao nam je Dinko Filipović. Naglasio je kako je uz

pomlađivanje i omasovljenje članstva cilj članova Radiokluba Virovitica, kojih je trenutno petnaestak i dalje stvarati sustav veza kroz razna natjecanja. Inače, Radioklub Virovitica je nakon osvajanja prvih mjesta na UKV natjecanjima Hrvatski zimski KV kup 2014. i 2015. godine taj uspjeh ponovio i u 2017. godini.

Radioamateri su uvijek spremni - kada internet zakaže, oni će ljude povezati UKV uređajima

RADIOKLUB VIROVITICA MEĐU PET NAJUSPJEŠNIJIH U HRVATSKOJ

• U planu nam je nabava nove opreme te lokalnog repetitora koji bi pokrivao područje cijele Virovitičko-podravske županije i šire. Zahvaljujući njemu u slučaju prestanka rada digitalnih komunikacija omogućili bismo vezu s javnim komunalnim službama i vatrogascima, kazao nam je Dinko Filipović


Dino Filipović s uređajima kojima povezuje svijet

Mjesto s kojeg se javljaju u eter

TOMISLAV MAREK ZAJEDNO S OBITELJI POMAŽE LJUDIMA U BORBI PROTIV ZDRAVSTVENIH TEGOBA S PRIRODNIM PRIPRAVCIMA

• Jako dobro surađujemo sa standardnom medicinom i nemamo ništa protiv takve vrste liječenja, ali dok god je čovjek u mogućnosti koristiti prirodno, neka koristi i to je naš moto, naglašava Marek

Željka Đaković

Svaka boljka gubi bitku protiv njihovih prirodnih proizvoda

Tomislav Marek recepturu za svoje pripravke ne mijenja te je čuva kao obiteljsku tajnu

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. PANORAMA I 19

Tvrtka Melisa godišnje napravi desetke tisuća proizvoda, a uz troje stalno zaposlenih u sezoni, zbog

znatnog povećanja posla, dodatno zapošljavaju radnike.

TOMISLAV MAREK ZAJEDNO S OBITELJI POMAŽE LJUDIMA U BORBI PROTIV ZDRAVSTVENIH TEGOBA S PRIRODNIM PRIPRAVCIMA

Svaka boljka gubi bitku protiv njihovih prirodnih proizvodase strogo provode propisi koji prema nikotinskoj direktivi ne dozvoljavaju ni trag tog kemijskog spoja. Tu je i više od 20 priključaka i traktori koji obrađuju do 10 hektara zemlje koja mora biti izolirana od zaštitnih sredstva koja koriste drugi poljoprivrednici.

HEKTAR METVICE KAO 15 HEKTARA PŠENICE

Većina, odnosno 90 posto zemlje je na otvorenom, a ostatak u plasteničkoj proizvodnji. No, koliko je zapravo zahtjevna ta obiteljska ekološka proizvodnja, najbolje govori podatak da na jednom hektaru metvice ima posla kao na 15-ak hektara pšenice. Godišnje naprave desetke tisuća proizvoda, a uz troje stalno zaposlenih u sezoni zbog znatnog povećanja posla dodatno zapošljavaju radnike. - Destilaciju pojedinih bilja radimo već u travnju pa do kasno u jesen, a nešto radimo i sa samoniklim ljekovitim biljem - kaže Marek te ističe da je ove godine kvaliteta metvičinog ulja bila savršena, kao i melisa od koje rade ekstrakt. - Ova godina je bila s puno sunca, a to nam je odgovaralo jer nama nije bitna masa već učinak - dodaje. No, kakvo je zapravo djelovanje tih proizvoda?

- To je jedini proizvod koji snizi temperaturu upalnog mjesta, a pojača cirkulaciju - objašnjava Marek, jedan od rijetkih proizvođača ove vrste prirodnih finalnih proizvoda u Hrvatskoj. No, ljekovito bilje, kaže, nije svemoguće.

CILJA NA UZROK, A NE

POSLJEDICU- Jako dobro surađujemo sa standardnom medicinom, nemamo ništa protiv takve vrste liječenja, ali dok god je čovjek u mogućnosti koristiti prirodno, neka koristi i to je naš moto - naglašava Marek. Dodaje da njihovi proizvodi djeluju protuupalno te bolovi prestaju u roku od 3 do 10 minuta. - Niti jedan naš proizvod nije analgetik. On ne služi za ublažavanje bolova već djeluje protuupalno te pomaže u obnovi stanica zbog čega prestaju bolovi - ističe. Uz brojne kontrole, prije svega zemljišta, sirovina i samog proizvoda, tu je i kontrola ambalaže. - Naš proizvod dolazi u aluminijskoj tubi koja je obložena lakom i koja može izdržati 196 Celzijevih stupnjeva bez promjene - kaže Marek govoreći o važnosti čuvanja proizvoda. Pritom ističe i mogućnost da ljekovita bilja mogu biti i štetna. - Pojedina eterična ulja i mješavine

moraju stajati od 4 do 8 mjeseci da bi se mogla upotrebljavati, jer bi u protivnom mogla biti agresivna. Ljudi misle da ljekovito bilje nije štetno, no nije tako - kaže Marek upućujući na dijagrame i pravilnike po kojima se pojedine ljekovite biljke smiju koristiti.

Melisa je zaštitni znak tvrtke Melisa u kojoj radi Jasna Marek

Kapi, masti i kreme i na policama u ljekarnamaTvrtka Melisa u pripremanju ljekovitih preparata koristi ljekovito bilje koje uzgajaju na vlastitim poljoprivrednim površinama, a tijekom uzgoja ne koriste kemijska sredstva. Osim u Suhopolju, gdje je i sjedište tvrtke, ovi proizvodi mogu se pronaći u ljekarnama u svim većim hrvatskim gradovima. Kapi i masti ili kreme olakšavaju bolove i pomažu u liječenju reume, išijasa, hemoroida, herpesa, kao i glavobolje, zubobolje, bolova u kralježnici, problema s dišnim putevima ili kod sportskih ozljeda. Cijenom nastoje biti što pristupačniji svima, iako bi proizvod trebao imati veću vrijednost. - Vrijednost rada i truda uloženog u proizvode puno je veća od cijene, no kada bi cijena bila realna, onda ga ne bi mogli kupiti svi, a osobito umirovljenici kojima su najčešće potrebni - skromno kaže Tomislav Marek.

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LISTKULTURA20 I

Da se između korica knjiga skrivaju čarolije, prekrasne lokacije, pa čak i cijeli svjetovi, znaju svi ljubitelji čitanja. Knjiga može biti sve: utjeha, pomoć, razbibriga, učitelj i doktor. Naši sugovornici to itekako znaju, oni su ljubitelji knjiga i svega što one predstavljaju. Oni su istraživači svjetova koje skrivaju knjige, a upravo su za otkrivanje tih svjetova i nagrađeni. Lana Karakašić, Antonija Marina, Marina Kuzman, Vesna Kučan i obitelj Vlaisavljević ovogodišnji su najčitatelji virovitičke Gradske knjižnice i čitaonice, za što su im u povodu Dana knjižnice djelatnici na čelu s ravnateljicom Višnjom Romaj dodijelili i prigodne nagrade.

SLIKOVNICE I KRIMIĆI Malena četverogodišnja Lana Karakašić iz Virovitice obožava knjige. U ovoj je godini pročitala čak 110 slikovnica, što joj je donijelo nagradu za najčitača predškolskog uzrasta. - Najdraže su mi priče o šumama - govori nam Lana držeći slikovnicu koju je kao nagradu dobila od djelatnika knjižnice. Osim čitanja Lana dva puta tjedno dolazi i u Igraonicu u knjižnici gdje sudjeluje u radionicama i druženju s vršnjacima, a kući nikada ne odlazi bez nove slikovnice. S 59 pročitanih knjiga Antonija Marina najčitač je osnovnoškskog uzrasta. Ova učenica 6. razreda Osnovne škole “Vladimir Nazor” čita u slobodno vrijeme. - Volim sve žanrove, a sada sam počela čitati krimiće - rekla je Antonija, dodajući kako nema najdražu knjigu, favoriti su joj “Kobno ljeto” i svi “Dnevnici Pauline P.”. Osim što čita i Antonija sudjeluje na brojnim aktivnostima koje u knjižnici organizira Dječji odjel. Srednjoškolka Marina Kuzman iz Gradine ove je godine pročitala čak 96 naslova, što je prema riječima djelatnika knjižnice velika stvar budući da je maturantica u Gimnaziji

Petra Preradovića pa ljubav prema čitanju mora uskladiti sa školom i učenjem.

KNJIŽNICA KAO DRUGI DOM Virovitičanka Vesna Kučan primjer je pravog ljubitelja knjiga, s pročitanih 176 naslova zaslužila je titulu najčitatelja. Prosječno je Vesna svaki drugi dan pročitala novu knjigu. - Kad završim poslove, opuštam se uz knjigu. U školi i na fakultetu morala sam čitati teška djela, a sada koristim vrijeme za opuštanje uživanje uz lagano štivo

- govori nam Vesna, dodajući kako se najviše voli vratiti u viktorijansko doba čitajući povijesno-ljubavne romane. Titulom najčitatelja može se pohvaliti i obitelj Vlaisavljević, posebice Filip za kojega majka Ivana kaže da je najzasluženiji za ovu nagradu. - Nastavnica sam hrvatskoga jezika i drago mi je što sam svoju strast prenijela na sina Filipa i kćerku Vedranu - ponosno govori Ivana, dodajući kako im je knjižnica drugi dom. No, Filip ima problem: pročitao je sve što ga zanima i u potrazi je za novim naslovima. Dok ne dovrši potragu, vraća se već pročitanima. - Toliko toga sam pročitao da više nema ništa što me zanima, ne samo u našoj knjižnici, nego, čini mi se, još nije ni napisano - kroz smijeh govori Filip, ljubitelj znanstvene-fantastike,

humorističnih romana i stripova kojemu su djelatnici knjižice predložili da sada krene u otkrivanje Odjela za odrasle.

KNJIGA KAO PRIJATELJ, ODMOR I UŽITAK: NAJČITAČI GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE U VIROVITICI

Četverogodišnja Lana voli slikovnice o šumama, a Vesna Kučan knjigu pročita svaki drugi dan

Četverogodišnja Lana Karakašić obožava čitati slikovnice o šumama

• Kad završim poslove, opuštam se uz knjigu. U školi i na fakultetu morala sam čitati teška djela, a sada koristim vrijeme za opuštanje i uživanje uz lagano štivo, govori nam Vesna Kučan

Mirjana Lukačić

GRADSKI MUZEJ VIROVITICAModerne rukotvorine: fibule, torkves i ostali keltski nakitIzložbu “Kelti u Zvonimirovu” koja je postavljena u Gradskom muzeju Virovitica pod vodstvom rehabilitatorica Jelene Puzović i Nevenke Krpan te pomoćnice u nastavi Sanele Horvat posjetili su polaznici i učenici Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica. Nakon stručnog vodstva izložbom za posjetitelje je pripremljena edukativna muzejska radionica oblikovanja nakita prema uzoru na forme predstavljenih narukvica, ogrlica i fibula keltskog nalazišta u Zvonimirovu. Posebno ih je inspirirala specifična ogrlica u obliku obruča zvana torkves, dekorativni i statusni simbol vlasnika, ujedno apotropejskog značenja, kao i zanimljive keltske fibule, metalne kopče koje su kao dio nakita uz dekorativnu primarno zadovoljavale praktičnu funkciju učvršćivanja ogrtača i odjeće. Posjetitelji su također oblikovali i sitne kuglice za izradu nizane ogrlice po uzoru na primjerke keltskih staklenih perli pronađenih u Zvonimirovu, kojima su istovremeno vježbali i motoriku. Radionicu su vodile kustosice Silvija Salajić i Anamarija Kučan. A. K., Ž. Đ.

Djelatnici knjižnice nagradili su svoje najaktivnije čitatelje

Kultura

Trajna potpora Grada Virovitice Da bi Virovitičani imali što kvalitetniju uslugu i pristup raznovrsnoj i kvalitetnoj građi, Grad Virovitica za rad Gradske knjižnice godišnje izdvaja 1,662.300 kuna. Osigurava i dodatna sredstva za potrebe zaposlenika, autorske honorare te nabavu knjiga u knjižnici.

Izložba slika – raskošne boje, stilizirana atmosfera i ambijent U Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica postavljena je izložba slika ugledne virovitičke slikarice, umirovljene učiteljice Jaroslave Lulić. Autorica je dobitnica niza zahvalnica, priznanja i nagrada, a o bogatom slikarskom stvaralaštvu svjedoči i njezinih 30 samostalnih izložbi. Izložba će biti otvorena do 5. prosinca.

Ž. Đ.

Učenici otkrivaju Franju Martina FuisaTijekom Mjeseca hrvatske knjige virovitičku Gradsku knjižnicu i čitaonicu te stalnu izložbu i zbirku “Franjo Martin Fuis” posjetili su i pogledali brojni učenici iz naše županije. Bili su to učenici trećeg razreda OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, prvog razreda Katoličke osnovne škole u Virovitici, trećeg razreda Područne škole Rezovac, Milanovac i Čemernica, drugog, trećeg i četvrtog razreda Područne škole Novaki iz Slatine, prvog i drugog razreda Područne škole Bušetina, kao i drugog razreda OŠ “August Cesarec” iz Špišić Bukovice. Ž. Đ.

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. KULTURA I 21

Oliver Jukić:Revanche

Nakon što je svoje sugrađane, ali i književnu kritiku ugodno iznenadio svojim prvim romanom “Sudačka nadoknada”, zavičajni pisac, Slatinčanin Oliver Jukić objavio je i drugi roman, također sportskog naziva, “Revanche”.Roman predstavlja neko-liko tjedana uzbudljivog iščekivanja uzvratnog susreta velikih nogometnih rivala, slatinske Seneške i virovitičke Vegeške, a tematski je smješten u grad S. (vjero-jatno Slatina op.a.) u vrijeme između dva velika rata. Sve počinje dolaskom g. Prohaske iz Praga u grad S. Ovaj antiju-nak prati sa strane događaje u malom provincijskom gradiću prema kojemu osjeća samo prezir, ali boraveći tamo stiže ga njegova osobna prošlost. Istražujući osobne, obiteljske tajne sve se to pretvara u zanimljiv i obratima ispunjen kriminalistički roman.Autor kvalitetno dočarava atmosferu male gradske sredine na početku stoljeća, druge likove opisuje plastično tako da se čitatelj vrlo lako uvlači u taj svijet i ne napušta ga sve do posljednje stranice. Pisan je u maniri klasika književnosti, stil je čitak, koncizan, po uzoru na pisce na kojima je autor i odrastao, a traganje za prošlošću i identitetom utkani su u cijeli roman.

Priredio: Hrvoje Belobrk

NOVE KNJIGE U GRADSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI VIROVITICA

Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica

Trg bana J. Jelačića 5

Radno vrijeme:ponedjeljak - petak: 8:00 - 19.30

subotom: 8:00 - 13:00www.knjiznicavirovitica.hr

Kolosalnim prikazom Kelemenove glazbe kroz suvremeni ples završili su XXIII. Dani Milka Kelemena. Zajednički projekt DMK i Masa Dance Company na pozornicu Kina Slatina postavio je plesnu predstavu pod nazivom “Ples o samome sebi” autorice i koreografkinje Aleksandre Mišić, umjetničke voditeljice Masa Dance Company. Temelj predstave, prema riječima autorice, bila je Kelemenova glazba. - Kelemen je bio naša inspiracija, baza, prijatelj i suradnik u plesu i na njega smo se zapravo kompletno oslonili - rekla je Aleksandra Mišić, koja već treću godinu surađuje s udrugom DMK. Uz autoricu Kelemenovu glazbu su kroz pokrete na slatinsku scenu donijeli i Ida Jolić, Dina Ekštajn i Ognjen Vučinić, a plesali su na skladbe Compose za dva klavira i orkestar te Goodbye, my Fancy skladanu na stihove velikog američkog pjesnika Walta Whitmana, koji je krajem 19. stoljeća sam ispjevao i snimio te stihove, a koji su se tom prigodom mogli čuti i u predstavi. Publika je bila iznenađena, upravo onakva kakva i treba biti nakon Kelemenove glazbe, a pozitivna zatečenost očitovala se i kroz dugotrajan pljesak. Zadovoljna završnicom i cjelokupnim ovogodišnjim festivalom bila je i direktorica Jadranka Srdoč, koja se prisjetila svih osam programa 23. izdanja ovog međunarodnog glazbenog festivala.

KROZ FESTIVAL UGOŠĆENO 17 EUROPSKIH ZEMALJA

Zahvalila je pritom izvođačima i svima koji su na bilo koji način pomogli

u organizaciji i provedbi festivala. - Zadovoljna sam kao i svake godine kad uspješno završi festival. To su koncerti klasične glazbe, a dvorane su bile lijepo popunjene na svih osam programa te ih je vidjelo otprilike 1000 ljudi - rekla nam je direktorica festivala J. Srdoč, najavivši i sljedeće izdanje koje će započeti svojevrsnim predkoncertom 30. ožujka. - Dvadeset četvrte Dane Milka Kelemena započet ćemo na profesorov 94. rođendan u nadi da će moći doći na sljedeći festival, osobito za 25. obljetnicu festivala i njegov 95. rođendan - rekla je Jadranka S. nadajući se da će zajedno proslaviti te dvije velike godišnjice. Direktorica Jadranka S. Prenijela je publici zahvale profesora Kelemena, koji je još uvijek u nevjerici da ima svoj festival u rodnoj Slatini. Od 130 Kelemenovih kompozicija kroz festival je u 23 godine predstavljeno 80-ak njegovih djela, ugošćeno je 17 europskih zemalja i osim Afrike, sve druge kontinente. Oduševljenje i zahvale dijelio je i gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, istaknuvši značaj festivala kao iznimno vrijedne kulturne manifestacije posebno za Slatinu, Virovitičko-podravsku županiju i Hrvatsku.

ZAVRŠILI XXIII. DANI MILKA KELEMENA

Kolosalni prikaz Kelemenove glazbe kroz suvremeni plesŽeljka Đaković • Kao i svake godine zadovoljna sam kada uspješno završi festival. To su

koncerti klasične glazbe, a dvorane su bile lijepo popunjene na svih osam programa te ih je vidjelo otprilike 1000 ljudi, rekla nam je direktorica festivala Jadranka Srdoč

Suvremeni ples na Kelemenov način zainteresirao publiku

Klavirski duo oduševio u Virovitici Deset prstiju na klaviru mogu proizvesti prekrasnu glazbu koja hrani dušu, no kada se klavirskim tipkama poigra njih dvadeset, tada glazba prerasta u nešto više. Upravo su u takvom bogatstvu zvuka uspješnih čeških glazbenika Helene i Radomira Melmuka u Češkoj besedi Virovitica mogli uživati svi ljubitelji klasične glazbe. Ovaj klavirski duo već 50-ak godina svira i oduševljava publiku diljem Europe. Vrsnim glazbenicima pridružio se i odsvirao nekoliko skladbi mladi virovitički glazbenik Theo Romaj. Koncert je održan zahvaljujući suradnji Češke besede Virovitica, virovitičke Gradske knjižnice i čitaonice te Udruge “Živi život”. M. L.

ŠPIŠIĆ BUKOVICA

“Špišići” stvarali umjetnička djela od papirnate smjeseČlanovi Učeničke zadruge “Špišići” u Osnovnoj školi “August Cesarec” Špišić Bukovica svojim su prstićima izrađivali rukotvorine od papirnate smjese. Izradu rukotvorina, odnosno posuda od papirnate smjese, prezentirala im je Anamarija Kučan, kustosica Gradskog muzeja Virovitica. Članovi učeničke zadruge nakon ove ekološke likovne radionice nastavit će razvijati svoju kreativnu vještinu oblikovanja uporabnih posuda iz lako razgradive i pristupačne sirovine te uskoro prezentirati svoje radove na božićnom sajmu.

A. K., Ž. Đ.

Tijelo kao izričaj na XXIII. Danima Milka Kelemena

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LISTSPORT22 I

SportPRILOG VIROVITIČKOG LISTA

Pripremio: Mario Šolc

U 10. kolu 4. lige Bjelovar-Koprivnica-Virovitica nogometaši Pitomače pobijedili su na gostovanju Garić u Garešnici 2:0. Zgoditke za Pitomaču postigli su Filip Škaro u 14. i Petar Škrinjar u 34. minuti. Orahovački Papuk je bio efikasan na svom terenu pobijedivši Graničar iz Đurđevca s rezultatom 4:0. Zgoditke za Papuk postigli su Borna Mimić u 33. i 66. minuti, Benjamin Špoljarić u 61. i Matej Šimek u 82. minuti. Nogometaši Slatine su na svom stadionu u susretu s Tomislavom iz Bereka poveli u 44. minuti golom Danijela Ciglara. U posljednjih desetak minuta gosti iz Bereka postižu dva zgoditka i odnose sva tri boda iz Slatine s rezultatom 1:2. Virovitica je gostovala u Virju. Domaći Podravac je do odmora poveo 3:0. Gosti iz Virovitice su u nastavku odigrali odlučnije i postigli dva gola: u 49. minuti Rok Horaček, a u 55. Sandi Kovač, te su na kraju poraženi s rezultatom 2:3. Gosti nisu uspjeli realizirati desetak stopostotnih prilika, tako da će trener Elvis Vinak morati sa svojim igračima dodatno raditi na realizatorskim akcijama kako bi osvojili više bodova. U 11. kolu u Virovitici se igra županijski derbi između domaćih nogometaša i Papuka iz Orahovice. Pitomača dočekuje Zdenku iz Velikih Zdenaca, a Slatina putuje u Križevce.

4. LIGA: DVIJE POBJEDE I DVA PORAZA NAŠIH KLUUBOVA

Pobjede Pitomače i Papuka, porazi Virovitice i Slatine

1. ŽNL: Suhopolju naslov prvaka, Zrinski do prve pobjedeU 11. kolu Prve županijske lige nogometaši Suhopolja su pobjedom nad Bratstvom 3:0 potvrdili naslov jesenskog prvaka. Preciznom igrom svladali su otpor trećeplasirane ekipe. Drugoplasirani Rezovac minimalno je izgubio u Čađavici od Mladosti 1:0. Voćin je također s 1:0 svladao Slavoniju. U Lukaču su domaći nogometaši pred brojnom publikom pobijedili susjede iz Gradine 2:0. Zrinski je došao do prve ovosezonske pobjede. Na svom terenu svladao je Dinamo iz Četekovca s rezultatom 4:1.Mikleuš je s visokih 7:1 pobijedio Graničar iz Okrugljače i time prekinuo njihov uzlet na tablici. U Čačincima su domaća Mladost i Podravac iz Sopja podijelili bodove završivši utakmicu neriješeno 1:1.

2. ŽNL: Bušetina 1947. jesenski prvak, u Crncu remi U Drugoj županijskoj nogometnoj ligi zapad Bušetina 1947. pobjedom nad Podgorjem potvrdila je naslov jesenskog prvaka. Turanovac je na gostovanju porazio Sveti Đurađ 8:1. Tri virovitička kluba Sokol iz Milanovca, Podgorje i Sveti Đurađ nalaze se na dnu prvenstvene tablice.U skupini istok u Crncu se igrao derbi dviju prvoplasiranih momčadi Crnca i Sloge iz Zdenaca. Na kraju je utakmica završena remijem 2:2. Na taj način odluka o jesenskom prvaku je odgođena za posljednje kolo.

3. ŽNL: Dinamo iz Kapele Dvora i Kozice jesenski prvaciDinamo iz Kapele Dvora pobijedio je Graničar u Žlebini 3:1, a Turnašica je na svom igralištu izgubila od Kladara 1:3. Time su Kapelčani ostali sami na vrhu i osvojili naslov jesenskog prvaka.Kozice su u već ranije osigurale jesensku titulu.

ŽUPANIJSKE NOGOMETNE LIGE

SPORTSKI SEMAFOR

1. Tehničar (Cv) 10 8 1 1 18-1 252. Papuk 10 6 3 1 20-6 213. Pitomača 10 6 3 1 18-6 214. Mladost (KP) 10 6 1 3 13-10 195. Podravac (V) 10 4 4 2 13-12 166. Križevci 10 4 3 3 13-9 157. Graničar (Đ) 10 4 2 4 11-15 148. Tomislav (Ber) 10 4 1 5 13-14 139. Slatina 10 4 1 5 14-18 1310. Dinamo (Pr) 10 4 0 6 14-22 1211. Virovitica 10 3 1 6 14-12 1012. Garić 10 2 2 6 10-15 813. Zdenka 91 10 1 4 5 17-24 714. Rovišće 10 1 0 9 3-27 3

4. NOGOMETNA LIGA

1. Suhopolje 11 11 0 0 40-2 332. Rezovac 11 6 3 2 25-9 213. Bratstvo 11 6 2 3 25-24 204. Podravac (S) 11 5 4 2 32-19 195. Mikleuš 11 6 1 4 31-22 196. Mladost (Čač) 11 5 3 3 19-14 187. Slavonija 11 5 2 4 27-24 178. Lukač 05 11 4 2 5 12-21 149. Mladost (Čađ) 11 4 1 6 15-21 1310. Voćin 11 3 3 5 10-17 1211. Gradina 11 3 2 6 26-34 1112. Graničar (Ok) 11 3 0 8 21-34 913. Dinamo (Č) 11 0 6 5 15-27 614. Zrinski (NB) 11 1 1 9 13-43 4

1. ŽNL

1. Crnac 10 8 2 0 30-6 262. Sloga (Z) 10 8 2 0 27-7 263. Borova 10 8 0 2 27-10 244. Ćeralije 10 6 2 2 26-18 205. Standard 10 4 2 4 28-17 146. Mladost (B) 10 4 2 4 15-22 147. Munja 10 4 1 5 12-20 138. DOŠK 10 3 2 5 23-22 119. Mladost (Mi) 10 3 1 6 21-25 1010. Plavi 10 2 1 7 10-33 711. Tehničar 10 1 1 8 12-26 412. Miholjac 10 1 0 9 6-31 3

2 ŽNL ISTOK

1. Bušetina 1947 10 10 0 0 63-9 302. Croatia 10 8 0 2 30-8 243. Omladinac 10 6 1 3 40-16 194. Mladost (V) 10 5 2 3 30-30 175. Bilogora 1947 10 5 1 4 25-24 166. Napredak 10 5 0 5 47-26 157. Drava 10 4 0 6 13-24 128. St. Brezovica 10 3 2 5 19-49 119. Sokol 10 3 0 7 20-24 910. Podgorje 10 2 3 5 11-24 911. Turanovac 10 2 2 6 21-58 7 (-1)12. Sveti Đurađ 10 1 1 8 12-39 4

2 ŽNL ZAPAD

1. Kozice 8 7 0 1 40-8 212. Vaška 8 5 1 2 26-18 163. Orešac 8 4 3 1 21-12 154. Meljani 8 4 0 4 22-23 125. Grabić 8 3 2 3 19-17 116. Dinamo (J) 8 3 1 4 15-23 107. Slaven 8 2 3 3 18-19 98. Krčevina 8 1 2 5 18-31 59. Slavonac 8 0 2 6 9-37 2

3 ŽNL ISTOK

1. Dinamo (KD) 9 8 0 1 47-12 242. Turnašica 9 7 0 2 20-7 213. Podravec 9 5 2 2 27-6 174. Bilogorac 9 5 0 4 24-21 155. Sloga (DS) 9 4 2 3 28-21 146. Kladare 9 4 1 4 33-35 137. Otrovanec 9 2 4 3 20-27 108. Mladost (SG) 8 2 1 5 14-30 79. Graničar (ŽL) 9 1 1 7 13-32 410. Brana 8 0 1 7 11-46 1

3 ŽNL ZAPAD

Suhopoljčani su efikasnom igrom došli do titule jesenskog prvaka

PRVA PRVOLIGAŠKA POBJEDA RUKOMETAŠICA PITOMAČEUvjerljiva pobjeda za bijeg s dna

U šestom kolu Prve lige rukometašice Pitomače osvojile su prve bodove. Na gostovanju u Solinu pobijedile su Petason Vranjic 35:22. Pitomačanke su otpočetka kontrolirale igru i rezultat, dominirale su cijelu utakmicu i pokazale da se s ravnopravnim ekipama mogu boriti za prvenstvene bodove. Konačno se pokazalo da je dovođenje Maje Kožnjak u redove pitomačkih rukometašica bio pravi potez. Već u subotu u 18 sati pred Pitomačankama je novi ispit. U sportskoj dvorani Osnovne škole Petra Preradovića u Pitomači igraju s ekipom Split 2010. PETASON VRANJIC 22 (13)PITOMAČA 35 (17)SOLIN. Gradska sportska dvorana Bilankuša. Gledatelja: 300. Suci: Ivica Teskera (Šibenik) i Petra Žanko (Sinj), nadzornik: Anto Josić (Zagreb).PITOMAČA: Rajnović, Pavlović, Kožnjak 8, Kožarić 5 (4), Ćurić 2, Štefanec 3, Kirin, Petković, Đud 3, Magić 2, Mioč 9 (2), Jug, Šanteković, Šandor 3 i Fel. Trener: Vladimir Gašparac.Sedmerci: 6 (6), isključenja: 10 minuta ( Štefanec i Đud po 4 minute, Ćurić dvije minute)Ostali rezultati: Umag (Miočinović 6) – Sesvete Agroproteinka 29:23, Koka – Bjelovar (Nikšić 1) 34:22, Split 2010. – Zrinski 30:30, Podravka Vegeta (Vidak 5) – Zamet 30:18, Ivanić – Lokomotiva 19:33 i Trešnjevka – Dugo Selo 55. 28:29.Poredak: Lokomotiva i Podravka Vegeta po 10, Umag 9, Koka 8, Zrinski, Zamet i Split 2010. po 7, Trešnjevka i Bjelovar po 6, Dugo Selo 55 i Sesvete Agroproteinka po 5, Pitomača 2, Ivanić i Petason Vranjic po 1.Parovi 6. kola: Pitomača – Split 2010., Dugo Selo 55 – Umag, Lokomotiva – Trešnjevka, Zamet – Ivanić, Zrinski – Podravka Vegeta, Bjelovar – Petason Vranjic i Sesvete Agroproteinka – Koka.

RUKOMETRUKOMETAŠI VIRO VIROVITICE REMIZIRALI S MEDVEŠČAKOM

Vrijedan bod iz ZagrebaRukometaši Viro Virovitice odigrali su još jednu junačku utakmicu. U sedmom kolu na gostovanju u Zagrebu kod Medveščaka završili su utakmicu neriješeno 28:28. U prvom dijelu domaći rukometaši bili su uspješniji i većinom su vodili, ali ni u jednom trenutku ta prednost nije bila veća od četiri gola. Nakon odmora Virovitičani su odigrali još odlučnije. Ekipe su se izmjenjivale u prednosti. Na kraju su podijelili bodove, a na svakoj strani ostao je žal za drugim bodom. Ni izostanak Kristijana Smiljčića u drugom dijelu nije bila zapreka koja bi onemogućila osvajanje boda. U posljednjim trenucima utakmice domaći igrači su onemogućili gostujući napad, a suci to nisu sankcionirali pa je i to bio jedan od razloga nezadovoljstva zbog neriješenog rezultata. U subotu, 4. studenog, u sportskoj dvorani Tehničke škole u Virovitici u 18 sati Viro Virovitica ugostit će Moslavinu iz Kutine, momčad koja je u ponedjeljak podijelila bodove s drugom ekipom PPD Zagreba. Pred trenerom Damirom Vašarevićem veliko je pitanje – hoće li Kristijan Smiljčić moći igrati zbog ozljede ramena?! MEDVEŠČAK 28 (15)VIRO VIROVITICA 28 (13) ZAGREB. Sportska dvorana Sutinska vrela. Gledatelja: 100. Suci: Marko Lušić i Mario Uglik (obojica iz Vinkovaca); nadzornik: Predrag Krstanović (Kutina). VIRO VIROVITICA: Meter, Godeč 4, Ćaleta-Car, Karlo

Umro Dragutin CahU 66. godini preminuo je Dragutin Cah, jedan od osnivača NK Podgorja, inicijator susreta s MK Bunjevcem iz Krivog Puta te Memorijalnog turnira Cah-Krmpotić-Novak-Zec. Dobitnik je i zahvalnice Grada Virovitice za izniman doprinos u razvoju sporta.Budući da je sport na području grada Virovitice u posljednjih četrdesetak godina bio nezamisliv bez lika Drage Caha, njegovim odlaskom ostat će velika praznina ne samo u sportu Podgorja već i cijeloga grada.

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. SPORT I 23

I. B HKL REGIJA SJEVER – 6. kolo Šećerana VIRO remizirala s RadnikomRezultati: Sirela – Željezničar OS 6:2, Lepoglava – Obrtnik Torbar 6:2, Šećerana VIRO – Radnik 4:4, Đurđenovac – Zabok 7:1, Medveščak 1958. – Pakrac 7:1, Fortuna – Željezničar ČK 3:5.Poredak: Medveščak, Lepoglava 12, Đurđenovac 10, Obrtnik Torbar, Zabok, Željezničar ČK 6, Fortuna, Sirela, Željezničar OS 4, Radnik, Šećerana VIRO 3, Pakrac 2.ŠEĆERANA VIRO 4 (3119)RADNIK 4 (3061)ŠEĆERANA VIRO: Ž. Teskera 504, Kereta 533, S. Teskera (546), M. Teskera (532), Zaplatić 497, Grivić 507.Igrač susreta Stipan Teskera s 546 srušenih čunjeva.Igrač kola M. Spahić iz Sirele sa 605 srušenih čunjeva.Parovi idućeg kola: Željezničar ČK – Sirela, Pakrac – Fortuna, Zabok – Medveščak 1958. Radnik – Đurđenovac, Obrtnik Torbar – Šećerana VIRO, Željezničar OS – Lepoglava.II. HKL REGIJA ISTOK (žene) – 4. kolo Loš vikend za naše kuglačiceRezultati: ŽKK Pitomača – Đakovo 3:5, Obrtnik NG – Sloboda TVIN 7:1, (Obrtnik SB slobodna).Poredak: Đakovo 6, Obrtnik NG 5, ŽKK Obrtnik SB 3, Sloboda TVIN 2, Pitomača 0.ŽKK PITOMAČA 3 (2962)ĐAKOVO 5 (3060)ŽKK PITOMAČA: Vukčević (500), Š. Kaša 477, Žibreg 460, Sabolić (503), Belani 481, Bosnić (541).Igračica susreta R. Bosnić s 541 srušenim čunjem OBRTNIK NG 7 (3044)SLOBODA TVIN 1 (2798)SLOBODA TVIN: Mađarević 493, Ćorić 485, Brkan (484), Mališ 450, Kožnjak 207, Zoretić 485, Domjanić 194.Igračica susreta, ujedno i igračica kola I. Đapić s 548 srušenih čunjeva.Parovi idućeg kola: ŽKK Obrtnik SB – ŽKK Pitomača, Đakovo – Obrtnik NG, Sloboda TVIN slobodna. III. HKL ZONA OSIJEK – 4. kolo Svojim pobjedama HVIDRA i Slatina razveselile navijačeRezultati: Osijek II – HT 6:2, Pitomača – Našice 1:7, Slatina – Vodovod GV 7:1, HVIDRA – Orahovica 5:3, Darda – Tramvaj 5:3. Poredak: Osijek II 8, Tramvaj, HVIDRA 6, Slatina, HT, Vodovod GV 4, Našice, Orahovica, Darda, Pitomača 3.PITOMAČA 1 (3076)NAŠICE 7 (3205)PITOMAČA: Lovreković 549, Zvonarić 510, Kovač 467, Tot 509, Kovačić 535, Šostarec (506).Igrač susreta F. Fedor iz Našica s 588 srušenih čunjeva.SLATINA 7 (3025)VODOVOD GV 1 (2921)SLATINA: Ljubomiroski (530), Kermend (507), Medved (496), Vaška (498), Zelenka 494, Ferenčević (500).Igrač susreta S. Ljubomiroski s 530 srušenih čunjeva.HVIDRA 5 (2966)ORAHOVICA 3 (2896)HVIDRA: Poldrugač (515), M. Španić 508, Gojević-Zrnić (531), Đuradin 490, Salajić (510), Viljevac 447, Ž. Španić 365.ORAHOVICA: Barukčić 456, Major (485), Pavić 489, Ivšić (489), Šimić 503, Brajković (474).Igrač susreta Stipan Gojević-Zrnić s 531 srušenim čunjem.Igrač kola: F. Fedor iz Našica s 588 srušenih čunjeva. Parovi idućeg kola: Tramvaj – Osijek II, HVIDRA – Darda, Vodovod GV – Orahovica, Našice – Slatina, HT – Pitomača. B. S.

KUGLANJERUKOMET

U PETOM KOLU PRVA GOSTUJUĆA POBJEDA RUKOMETAŠICA TVIN VIROVITICE

Virovitičanke donijele bodove iz Baranje

U petom kolu druge lige sjever rukometašice Tvin Virovitice pobijedile su Baranju u Belom Manastiru 36:29. Domaće su prvih dvadesetak minuta vodile, a nakon toga Lavice preuzimaju kontrolu i vode sve do kraja utakmice. Na utakmici je bilo ukupno trideset dvije minute isključenja, do čega su gošće iz Virovitice zaradile osamnaest. S druge strane gostujuća trenerica Zdenka Premužić koristila je sve tri svoje vratarke, od kojih je svaka dijelom pridonijela pobjedi, a posebno su bile raspoložene u obrani sedmeraca – obranile su pet domaćih kaznenih udaraca. U subotu, 4. studenog, u sportskoj dvorani Tehničke škole u Virovitici u 20 sati rukometašice Tvin Virovitice igraju s drugom ekipom varaždinske Koke. Ukoliko pobijede, mogle bi se popeti koje mjesto više na prvenstvenoj tablici.

BARANJA BM 29 (18)TVIN VIROVITICA 36 (21)BELI MANASTIR. Sportska dvorana. Gledatelja: 300. Sutkinje:

Andreja Bošnjak i Tea Svalina (obje iz Osijeka), nadzornik: Damir Kuti (Osijek)TVIN VIROVITICA: Devald, Hrvoić 8, Jezerčić, Veršec 2, Rakošević 4, Lukačević, Hudoletnjak 7, Maja Biuk 1, Blažević, Zečević 2 (2), Stjepanović, Majstorović 2, Deskar 10 (5), Oštrić, Miklić i Iva Biuk. Trenerica: Zdenka Premužić.Sedmerci: 9 (7); isključenja: 18 minuta ( Rakošević, Hudoletnjak i Deskar po 4 minute, Majstorović, Veršec i Biuk po dvije minute).Ostali rezultati: Đakovo – Đurđevac 32:17, Koka II. – Vukovar 27:27, Zelina – Podravka II. Lino 32:23, Bjelovar II. – Brod 41:16 i Multinorm Cerna – Osijek 21:43.Poredak: Zelina 9, Osijek i Tvin Virovitica po 8, Vukovar 7, Podravka II. Lino, Bjelovar II. i Đakovo po 6, Koka II. 5, Multinorm Cerna i Baranja BM po 2, Brod 1 i Đurđevac bez bodova.Parovi 6. kola: Tvin Virovitica – Koka II., Đurđevac – Osijek, Brod – Multinorm Cerna, Podravka II. Lino – Bjelovar II., Vukovar – Zelina i Đakovo – Baranja.

Moslavac 1, Starčević, Smiljčić 1, Smutni, Paljar 6, Rešetar, Poljak 3, Domjanić, Vozab, Janjić 6 (2), Filip Vašarević, Štimac 1 i Luka Moslavac 6. Trener. Damir Vašarević.Sedmerci: 2 (2), isključenja: 16 minuta (Vozab, Smiljčić i Janjić po 4 minute, Domjanić i Vašarević po dvije minute).

Ostali rezultati: Vidovec – Nova Gradiška 42:24, Đakovo – Ivanić 21:25, Rudar – KTC 33:30, Bjelovar – Garešnica 36:28, Osijek – Maksimir Pastela 23:23 i Moslavina – PPD Zagreb II. 30:30Poredak: Bjelovar i Rudar po 12, KTC 10, Vidovec i Medveščak po 9, Maksimir Pastela i Ivanić po 8, Viro Virovitica i Moslavina po

7, Osijek i PPD Zagreb II. po 5, Garešnica 4, Đakovo 2 i Nova Gradiška bez bodova.Parovi 7. kola: Viro Virovitica – Moslavina, Nova Gradiška – PPD Zagreb II., Maksimir Pastela – Medveščak, Garešnica – Osijek, KTC – Bjelovar, Ivanić – Osijek i Vidovec – Đakovo.

Sve tri mlađe selekcije NK Virovitice plasirale se u završnicu Kupa Protekolg tjedna sve tri mlađe selekcije NK Virovitice plasirale su se u završnicu kupa. Pioniri su pobijedili osječki Grafičar Vodo-vod 2:1 (Špoljar i Kvrgnjaš). Kadeti su nadjačali Dilj iz Vinkovaca 4:0 ( Rajković (autogol), Zalović, Vinak i Radović), a juniori su bez borbe ušli u završnicu.To je potvrda kvalitetnog rada s mlađim dobnim uzrastima u virovitičkom nogonetnom klubu.

Zbog ozljede upitan je nastup Kristijana Smiljčića u utakmici sa Moslavinom

Nika Deskar sa 10 zgoditaka bila je najefikasnija u Belom Manastiru

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LIST24 I SPORTPLIVANJE

Porazi košarkaša Virovitice i Mladosti iz Čačinaca U 3. kolu 2. lige sjever košarkaši Virovitice poraženi su od Međimurja u Čakovcu 65:109 (17:28, 12:33, 20:24 i 16:24). U idućem kolu Virovitičani na svom terenu dočekuju Koprivnicu.Virovitica: Golub V. 6, Bobanac J. 2, Petrović S. 13, Ferenčević M. 4, Cah D. 4, Pavlović A. 15, Petrović M. 8, Ištvanović M. 2, Pocrnić D. 0, Petrović Z. 11. Trener: Zvominir Petrović.U 1. kolu B. 1 lige istok Mladost iz Čačinaca je na svom terenu izgubila od Olimpa iz Tenje 58:65 (19:21, 15:9, 17:16 i 7:19).Mladost: Jerbić 10, Lukić, Čučković 6, Milak, Jergović, Grundler 4, Nekić 22, Tokić 2, Matisić 11 i Milosavljević 3.

U konkurenciji 10 klubova, od kojih je 8 iz Hrvatske i 2 iz BiH, virovitički plivači, točnije njih 11, osvojilo je 13 medalja. Osim medalja neki od njih ostvarili su i najbolje rezultate u pojedinim disciplinama, što je i više nego dobar pokazatelj koliko se naporno radilo i ulagalo tijekom ljeta.Do najsjajnijeg odličja došli su Filip Borković

u disciplini 100 m prsno, Ana Meter na 50 m leptir i 50 m slobodno te Matej Hajmaši u disciplini 50 m prsno.Srebrnim medaljama okrunili su se Ana Meter na 50 m leđno, Matej Hajmaši na 50 m leptir i Domagoj Železić na 100 m leptir.Bronce su osvojili Ema Borković na 100 m prsno, 200 m mješovito i 100 m leđno, a Mia

Meter na 50 m prsno i 50 m slobodno. Matej je došao do bronce i u disciplini 50 m slobodnim stilom.Ne treba zaboraviti ni na one koji ovoga puta nisu došli do medalja, ali su popravili svoje najbolje rezultate – Lovro Ladović, Stribor Gvojić, Zara Majetić, Nika Budeš i Petar Turnaj.

Odlični virovitički plivači na međunarodnom prvenstvu u Slavonskom Brodu

• Do najsjajnijeg odličja došli su Filip Borković u disciplini 100 m prsno, Ana Meter na 50 m leptir i 50 m slobodno te Matej Hajmaši u disciplini 50 m prsno

KARATE

Četiri zlata, dva srebra i tri bronce virovitičkog Karate kluba u IvancuNa 10. memorijalnom karate turniru u spomen na poginule hrvatske branitelje grada Ivanca sudjelovalo je više od 400 natjecatelja, a među njima su bili i članovi Karate klub Virovitica. Zlatne medalje osvojili su: u kategoriji mlađih učenica do 28 kg Marija Knežević, u učeničkoj kategoriji +46 kg Nikola Gondi, u mlađe kadetskoj kategoriji +48 kg Mihael Štefović i u disciplini kata u mlađe učeničkoj konkurenciji Lovro Erak. Srebrne medalje osvojili su Antonela Krnjić u mlađe učeničkoj kategoriji do 28 kg i Filip Kafka u kadetskoj konkurenciji do 57 kg, a brončane medalje Chris Malčec u disciplini kata u konkurenciji mlađih kadeta, Viktor Viljevac u borbama mlađih učenika do 28 kg te Laura Erak u disciplini kata u mlađe učeničkoj konkurenciji.Lovro Erak je nastupio i u borbama mlađih učenika do 30 kg, ali nažalost nije se izborio za plasman.

U Tehničkoj školi Virovitica započelo Otvoreno prvenstvo virovitičkih srednjih škola u futsalu

Prošle subote započelo je Otvoreno prvenstvo srednjih škola u futsalu u organizaciji Tehničke škole Viroviti-ca. Ukupno se prijavilo 19 ekipa iz četiriju virovitičkih srednjih škola: Gimnazije Petra Preradovića, Stru-kovne škole Virovitica, Industrijsko – obrtničke škole Virovitica i Tehničke škole Virovitica. Prva je na rasporedu bila skupina A sa sljedećim ekipama: Ekonomisti, Komercijalisti, 1. strojari, Medicina i 2. instalateri. Nakon odigranih utakmica, prolazak u daljnji tijek natjecanja osigurale su ekipe Ekonomisti i Medicina.

Utakmice se igraju svake neradne subote Tehničke škole od 8 do 12 sati, a sljedeća je na rasporedu skupina B koja igra 11. studenog. Četvrtfinale Prven-stva očekuje se u siječnju 2018. godine nakon što sve skupine odigraju svoje utakmice.

FUTSAL

Bod Pitomače II., poraz Mikleuša Ovog vikenda odigrane su utakmice trećih rukometnih liga u ženskoj konkurenciji. U 4. kolu Treće lige sjever rukometašice Pitomače II. remizirale su na svom terenu s Garešnicom 42:42. U idućem kolu Pitomača II. gostuje kod Radnika u Križevcima. U 4. kolu Treće lige istok rukometašice Mikleuša su u svojoj dvorani izgubile od Osijeka II. 26:34. U 5. kolu Mikleuš gostuje kod Josipovca-Višnjevca.


REPUBLIKA HRVATSKA VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJAOPĆINA CRNACOPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 943-01/17-01/02URBROJ: 2189/13-02-17-4Crnac, 27. listopada 2017.

Na temelju Odluke o kupoprodaji nekretnina u vlasništvu Općine Crnac KLASA: 943-01/17-01/02, URBROJ: 2189/13-01-12-2, od 03. listopada 2017., te članka 40. Statuta Općine Crnac (Službeni glasnik broj 1/13 ), Općinski načelnik Općine Crnac, objavljuje

JAVNI NATJEČAJza kupoprodaju nekretnina u vlasništvu Općine Crnac

I 25OGLASI

I. Predmet natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Crnac označena kao: - k.č.br. 1735 nogometno igralište u površini od 7191 m2, upisana u zk.ul.br. 758 k.o. Crnac.Nekretnina se prodaje isključivo u svrhu izgradnje objekata za gospodarsku namjenu - proizvodnu.

II. Za zemljište iz točke I. početna kupo-prodajna cijena iznosi 15.020,00 kn.

III. Uvjetima natječaja i ugovorom o kupoprodaji nekretnina kupac se ima obvezati na izgradnju objekata zagospodarsku namjenu - proizvodnu.Kupac nekretnine dužan je započeti radove na izgradnji planiranih objekata na kupljenoj nekretnini najkasnije u roku od tri godine od dana zaključenja kupoproda-jnog ugovora.Ako kupac nekretnine ne započne radove na izgradnji planiranih objekata na ku-pljenoj nekretnini u roku od tri godine od dana zaključenja kupoprodajnog ugovora, Općina Crnac ima pravo prvokupa nekret-nina za cijenu koju je kupac platio Općini na ime kupnje nekretnina.Za nekretnine vrijedi trogodišnja zabrana otuđenja (preprodaje) bez suglasnosti Općine Crnac.

IV. Pravo podnošenja ponude imaju sve fizičke osobe državljani Republike Hrvatske i državljani država članica Eu-ropske unije te pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i državama članicama Europske unije. Ostale strane i fizičke os-obe mogu sudjelovati u javnom natječaju ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete za stjecanje prava vlasništva na području Republike Hrvatske.

V. Osnovni kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja je najviši ponuđeni iznos za kupnju nekretnine u odnosu na početnu cijenu. Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona koja uz isključivo ispunjenje svih uvjeta natječaja, s priloženom dokumen-tacijom, sadrži i najviši iznos ponuđene cijene. U slučaju da dva ili više ponuditelja po-nude istu cijenu za nekretninu, prednost će imati ponuda koja je prema redoslijedu prispijeća stigla ranije.Najpovoljniji ponuđač će biti obaviješten u roku od 15 dana od dana donošenja Od-luke o odabiru najpovoljnije ponude.U slučaju odustanka prvog najpovoljnijeg ponuditelja, najpovoljnijim ponuditeljem smatra se sljedeći ponuditelj koji je ponu-dio najvišu cijenu.

VI. Rok za dostavu je 8 (osam) dana od dana objave natječaja.Javno otvaranje ponuda obavit će Povje-renstvo za prodaju nekretnina u prosto-rijama općine Crnac, Zrinska 2, 33523 CRNAC, prvi slijedeći radni dan po isteku roka za podnošenje prijave na natječaj s početkom u 10,00 sati.

VII. Nepotpune ili nepravodobne ponude neće se razmatrati.

VIII. Kupoprodajna cijena isplaćuje se u

cijelosti po potpisu ugovora o kupoprodaji nekretnina.Porez na promet nekretnina, troškove provedbe ugovora i ostale troškove u svezi s prijenosom prava vlasništvasnosi kupac.

IX. Vlasnik i posjednik nekretnine je Općina Crnac.Nekretnina se kupuje po načelu „viđeno-kupljeno“ što isključuje mogućnost prigo-vora po bilo kojoj osnovi.

X. Ponuditelji su prilikom podnošenja po-nuda na natječaj dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 20% utvrđene početne cijene nekretnine, na žiro račun Općine Crnac, broj HR 83 2500009 1805400008 model HR68 poziv na broj: 7722 – OIB natje-catelja, svrha uplate „Jamčevina za javni natječaj kupoprodaja nekretnina“.Uplaćena jamčevina se uračunava u iznos cijene odabranom ponuditelju, dok će ostalim ponuditeljima biti vraćena u roku od osam dana od dana donošenja odluke o najpovoljnijoj ponudi, bez prava na kamatu. Ako natjecatelj odustane od ponude nakon što njegova ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, nema pravo na povrat jamčevine.

XI. U ponudi natjecatelji moraju naznačiti:- ime i prezime, odnosno naziv tvrtke i adresu- OIB,- IBAN,- ponuđeni iznos kupoprodajne cijene,- dokaz o uplaćenoj jamčevini,- kopiju izvatka iz sudskog ili obrtnog registra,- kopiju osobne iskaznice (za fizičke osobe),- kratki opis dosadašnjeg poslovanja i djelatnost koju će obavljati,- planirani broj novozaposlenih radnika,

XII. Odluku o odabiru najpovoljnije ponude donosi Općinsko vijeće Općine Crnac.

XIII. Ponude se predaju na adresu Općine Crnac, Zrinska 2, 33523 CR-NAC, osobno ili poštom, preporučenom pošiljkom. Na omotnici treba naznačiti naziv ponuditelja, adresu te „NE OT-VARAJ -za javni natječaj kupoproda-ja nekretnina“. Ponude moraju prispjeti na adresu Općine CRNAC do zadnjeg dana do kojeg je otvoren natječaj, bez obzira na način dostave.Za sve ostale informacije u svezi s ovim natječajem mogu se dobiti u Jedinstven-om upravnom odjelu Općine Crnac svakim radnim danom od 07,00 sati do 14,00 sati osobno ili na tel. 033/683-072.

XIV. Općina Crnac zadržava pravo poništenja ovog javnog natječaja bez posebnog obrazloženja ponu-diteljima te nije obvezan prihva-titi niti jednu ponudu za kupnju nekretnine, u kojem slučaju ne odgov-ara za eventualnu štetu ponuditeljima.

OPĆINSKI NAČELNIKMato Damjan

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LIST26 I OGLASI

BESPLATNI MALI OGLASIDO DESET RIJEČI

Kuće

Stanovi

Vozila

Poslovni prostor

TEKST OGLASA (MOLIMO UPISATI ČITKO, VELIKIM TIS-KANIM SLOVIMA, IZMEĐU RIJEČI OSTAVITI RAZMAK) - MOŽE SE ODNOSITI SAMO NA JEDAN PREDMET ILI US-LUGU.

PODACI O OGLAŠIVAČU

IME I PREZIME

TELEFON

ADRESA

POTPIS

Oglasi s više od deset riječi neće biti objavljeni. Kupon za besplatne male oglase odnosi se samo na navedene rubrike (molimo označiti rubriku). Kupon s oglasom treba stići u redakciju najkasnije do utorka u 12.00 sati (poštom ili osobno).

BR. 3080 I 3. 11. 2017.

Poznanstva

Poljoprivreda

Ostalo

SLUŽI SAMO ZA POTREBE UREDNIŠTVA

Kupon vrijedi samo do izlaska sljedećeg broja.

PRODAJEM povoljno domaću rakiju od kruške, Budrovac kraj Đurđevca. Mob. 098/185-7411.......................................................................PRODAJEM povoljno postolje za laptop i tipkovnicu. Tel. 722-226 ili mob. 095/198-6112.......................................................................PRODAJEM hitno i povoljno kuću u Suhopolju, V. Nazora 30, papiri uredni. Mob. 099/655-4775.......................................................................TRAŽIMO hitno stan za najam u Virovitici, minimalno trosoban. Mob. 099/266-6640.......................................................................PRODAJEM hitno građevinsko zemljište u Rezovcu, Sjevernjak, 1440 m2 za 3000 eura ili MIJENJAM za automobil do te cijene. Mob. 098/631-118....................................................................... PRODAJEM apartman u Dramlju, 36 m2, spavaća i dnevna soba, hodnik, kupaonica, natkrivena terasa s parkirnim mjestom, mirna lokacija. Može se pogledati 4. studenoga. Mob. 099/691-6779.......................................................................IZNAJMLJUJEM stan. Mob. 099/357-3808 ili tel. 728-476.......................................................................PRODAJEM štence čistokrvnog samojeda, cijena 750 kn te mladu krmaču oko 300 kg, cijena 10 kn/kg. Mob. 098/931-4611.......................................................................PRODAJEM samoutovarnu prikolicu SIP2 i original glavu s ventilima za IMT 539 i 542 (nova). Mob. 098/186-5886.......................................................................PRODAJEM drva za ogrjev, grab cjepanicu, grab ovršine i agaciju. Mob. 099/566-0188.......................................................................PRODAJEM žensko tele simentalac 250 kg za klanje i očišćene orahe. Mob. 098/170-6326.......................................................................PRODAJEM povoljno pisaći stol. Radna površina od kaljenog stakla. Dimenzije 110 x 60 cm. Prodajem i klizni ormar, dvokrilni. Upitati na tel. Broj 722-226.......................................................................PRODAJEM razni namještaj. Tel. 722-226.

SMS OGLASI

OglasiPRILOG VIROVITIČKOG LISTA

PRIMAJTE Virovitički list na svoju kućnu adresu. Pretplatite se ili obnovite pretplatu • 033/740-000

Rok za prijem malih oglasa i javnih zahvala jest ponedjeljak 6. studenoga do 12 sati. Idući broj Virovitičkog lista izlazi 9. studenoga.

VAŠ GLASČITA VAŠ OGLAS

060 515 515OSTALO

PRODAJEM povoljno regal i stakleni stol za dnevni boravak. Sve očuvano. Mob. 099/593-1156.......................................................................PRODAJEM kožni četverosjed, fotelju i dva taburea, crvene boje, te dvije škrinje - manja ladičarka 120 l i veća 210 l. Mob. 098/962-6003.......................................................................PRODAJEM stražnju sjedalicu za bicikl. Ima pojas preko prsa i držače za stopala. Prikladna do 22 kg, siva, kao nova, vrlo malo korištena. Cijena 200 kn. Mob. 091-404-0094.......................................................................PRODAJEM sintisajzer Casio CTK-3200, 61 dinamička tipka, korišten samo za prvi razred glazbene škole, očuvan. Mob. 091/573-7398.......................................................................PRODAJEM neispravnu perilicu rublja Candy, za dijelove. Mob. 098/188-3429.......................................................................PRODAJEM 2 prikolice od 5 tona i 4 tone, nisu kiper. Prodajem traktor IMT 578 u dobrom stanju i traktor IMT 542 registriran, nova linija s 5 brzina. Inf. na mob. 098/180-5362.......................................................................PARKIRNO mjesto u garaži stambene zgrade tražim u najam. Mob. 098/9028-132.......................................................................PRODAJEM perilicu rublja Gorenje WA60089, procurio bubanj ostalo ispravno, 9 kg, za diijelove, cijena 350 kn. Mob. 098/932-5074.......................................................................PRODAJEM kauč jeftino. Mob. 098/811-978.

KUĆE I STANOVIMIJENJAM kuću odmah useljivu, s tri stana i garažom, vrt, dvorišne prostorije, u Virovitici, Kraševo naselje, energetski certifikat C, za prizemnicu bliže centru Virovitice ili za vikendicu na moru poželjno blizina Zadra. Kuća se može pogledati odmah po dogovoru. Mob. 095/918-1110, 098/9898-763.......................................................................PRODAJEM kuću ili mijenjam za manji stan u Virovitici, certifikat P-721 2014 285 521. mob. 091/598-4561.......................................................................PRODAJEM kuću u Virovitici, Kraševo naselje, odmah useljiva i namještena oko 180 m2, grunt oko 530 m2. Garaža i vrt uređeno i ograđeno. Energetski certifikat C, papiri 1/1. 80.000 eura nije fiksno. Mob. 095/918-1110.......................................................................IZNAJMLJUJEM stan, garsonijeru u centru Virovitice. Mob. 098/504-185.......................................................................SAMOHRANA majka s dvoje djece traži kuću na održavanje. Mob. 091/1180-531.......................................................................IZNAJMLJUJEM namještenu garsonijeru u centru, certifikat D. Mob. 095/8343-963.......................................................................PRODAJEM stan 68 m2 trosobni, Virovitica, centar Gajeva 3/1. Mob. 098/342-500.......................................................................PRODAJEM stan I. G. Kovačića 13 Virovitica, 43 m2, cerifikat, stan u potkrovlju ima lift, cijena 37000 eura ili po dogovoru. Mob. 099/859-8134, 033/716-416.

VOZILAPRODAJEM Opel Kadet 1,6D god. 1987 u dobrom stanju, reg. do 22.11.2017. Cijena 6000 kn ili po dogovoru. Mob. 099/667-6011.......................................................................PRODAJEM automobil Fiat Tipo 1.6 IE, registriran i očuvan, 1995.g., cijena po dogovoru. Mob. 095/822-5905.

ZA SAMO 195,00 KUNA OGLAŠAVAJTE SE CIJELU GODINU!

033/740-007, [email protected]

RADIO VIROVITICAMARKETING

Tel.: 033/740-007,fax: 033/740-004marketing icv.hr@BESPLATNI MALI OGLASI

SVAKOG RADNOG DANA U 11 i 17.30Tel.: 060/515-515

Cijena usluge: tel. 3,49 kn/minmob. 4,78 kn/min, PDV uključen

Informativni centar Virovitica d.o.o.Rusanova 1/IX, Virovitica,OIB:01156745523

HT d.d. Savska c 32 Zagreb,tel. 0800 1234, OIB: 81793146560

POZNANSTVAMUŠKARAC sedamdesetih godina, penzioner, traži žensku osobu za druženje, moguć suživot. Mob. 095/548-7578.


Japanski jezik i njegova komplicirana i tajanstvena tri pisma Silvija Pošta (39), nastavnica engleskog i ruskog jezika, imala je priliku naučiti u samom Japanu. Naime, 2012. godine dobila je stipendiju japanske Vlade koja je namijenjena učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola. Prvih pola godine u Zemlji Izlazećeg Sunca intenzivno je učila japanski jezik, svaki dan po 6 sati, uz učenje i pisanje zadaće nakon nastave. Zatim je godinu dana na fakultetu usavršavala svoju struku te posjećivala pilot-škole u Japanu koje promoviraju učenje engleskog s modernim tehnikama. - Volim jezike, a u Japanu sam imala priliku učiti i živjeti. Ljudi su tamo sličniji mojem mentalitetu nego ovdje, mirniji su, jako uljudni i pristojni - istaknula je. Kada se vratila u Hrvatsku, bilo je pitanje što učiniti s tim znanjem i kako ga sačuvati. - Godinu dana sam pauzirala dok se nisam ponovno uključila u svoj redovni poslovni ritam - kaže Silvija Pošta, koja je našla način da znanje japanskog jezika ne padne u zaborav. - Nisam htjela da mi propadne znanje jezika, a osjećala sam i zahvalnost zbog stipendije i prekrasnog iskustva. Upoznala sam mnogo dobrih ljudi, svašta naučila i vidjela - prisjeća se dok sjedimo

u učionici Industrijsko-obrtničke škole Virovitica gdje se održava besplatan tečaj japanskog jezika. Tečaj drži srijedom od 18.30 do 20 sati, što je oko 70 sati godišnje, treću godinu zaredom.

PRVE GODINE ČAK 14 POLAZNIKA- Imamo sve više mladih nada i drago mi je da ima kandidata - govori nam listajući materijale koje sama priprema ili pronalazi na internetu. - Jedini trošak za polaznike tečaja je

I 27ŠKOLSKE STRANICE

• Nije mi važan broj učenika već da oni koji dolaze vole raditi i učiti japanski te da žele nešto postići s njim, kaže Silvija Pošta te poziva sve zainteresirane, bez obzira na dob, da se pridruže učenju ovog tajanstvenog i zanimljivog jezika

Željka Đaković

12

45

78

1011

3

9

6

12

SILVIJA POŠTA U INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKOJ ŠKOLI U VIROVITICI DRŽI TEČAJ JAPANSKOG JEZIKA

Nihongo, tajanstven i slikovit jezik Zemlje Izlazećeg Sunca, Virovitičani uče besplatno

Blago danu koji počinje mirisima kruhaKao i svake godine, i ovog smo listopada u Osnovnoj školi Ivane Brlić-Mažuranić u Vi-rovitici obilježili Dane zahvalnosti za kruh i plodove zemlje. U srijedu, 25. listopada, od ranog jutra školom se širio miris kruha, peciva, kolača i plodova zemlje. Tako je škola poprimila jedan vrlo „domaćinski“ ugođaj. Zajednička priredba učenika razredne nas-tave održana je u školskoj dvorani. Bio je to niz pjesama, plesova, recitacija i scenskih igara. Svaki razred dao je, svojim trudom i trudom svojih učiteljica, veliki doprinos da priredba bude lijepa i zanimljiva. Na kraju priredbe naš svećenik fra Grgur molitvom i Božjom riječju zazvao je Božji blagoslov na sve donesene darove. Ovim putem želimo zahvaliti vama dragi roditelji bez čijeg truda i ljubavi ne bismo mogli na ovako svečan način upriličiti ovu svečanost u našoj školi. I na kraju, neka svi darovi koje nam daruje Gospodin budu blagoslov za vas i vaše obitelji!

Katarina Zubak

Silvija Pošta svoje polaznike dočekuje spremno

OŠ IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ VIROVITICA - Uspješni u lovu na naslove Gdje stoji koja knjiga u školskoj knjižnici i koliko brzo je mogu pronaći, pokazali su učenici Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić na 10. Knjigolovu. Najuspješnija u toj potrazi bila je Tihana Marija Majetić, drugo mjesto osvojila je Mia Patrčević, a treće Lana Grdić. Ovo već tradicionalno natjecanje školske knjižničarke organiziraju povodom Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica. Cilj Knjigolova je pokazati znanje u prepoznavanju naslova te brzinu i spretnost u snalaženju u školskoj knjižnici. M. L.

Bliži japanskoj kulturiNihongo, što znači japanski jezik, privlači sve generacije, a osobito srednjoškolce. Njegova tajnovitost i slikovitost privukla je i Anu Zelić (16), učenicu Jezične gimnazije u Virovitici, koja je uz učenje njemačkog, engleskog i latinskog u školi, odlučila ići i na tečaj japanskog. - Pokušavam naučiti što više jezika. Radoznala sam osoba i jako volim proučavati druge kulture, jezike i države - kaže Ana kojoj je životni cilj proputovati svijet. Još jedna buduća poliglotkinja je i Marija Stanić (15) koja pohađa Katoličku klasičnu gimnaziju i već uči četiri strana jezika: engleski, njemački, grčki i latinski. - Na tečaj japanskog sam krenula jer mi se sviđa njihova kultura i jezik, a i htjela bih naučiti nešto novo - govori nam Marija prije samog početka tečaja. Način predavanja nastavnice Silvije Pošte sviđa se polaznicama koje će nastojati ne propustiti ni jedan sat jer, priznaju, japanski nije baš lagan jezik pa se svaki sat nepohađanja nastave osjeti. Marija Stanić i Ana Zelić obožavaju japanski jezik

fotokopiranje materijala, a sve drugo, moje znanje i vrijeme je na usluzi - kaže skromna i pozitivna nastavnica Silvija Pošta. Ovo je već treća godina kako drži tečaj japanskog jezika. Prve godine imala je čak 14 polaznika, a bili su to osnovnoškolci, srednjoškolci i umirovljenici. - Najuporniji su bili umirovljenici - sa smiješkom će, opravdavajući pritom školarce da im nije odgovaralo vrijeme ili su imali previše školskih obaveza. Ove godine, iako je oglašavanje tečaja bilo veoma slabo, javile su se tri nove učenice koje su se pridružile dvjema od prošle godine. - Nije mi važan broj učenika već da oni koji dolaze vole raditi i učiti japanski te da žele nešto postići s njim - kaže Silvija pozivajući sve zainteresirane, bez obzira na dob, da se pridruže učenju ovog tajanstvenog i zanimljivog jezika. Drugačija pisma ljubav su ove poliglotkinje koja je osim japanskog učila i grčki, korejski, španjolski, ruski, talijanski, kao i engleski koji danas predaje. Jezici su joj, smatra, proširili poglede na svijet i kroz njih je upoznala razne kulture, a to znanje i bogatstvo želi podijeliti i s drugima.

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LIST28 I MOJ KUTAK

Naša osjetila rade zajedno kako bi nam pružila pouzdanu sliku svijeta i našeg mjesta u njemu. Svi smo učili da postoji pet osjetila, zašto sada govorimo o sedam? Senzorne informacije iz okoline prikupljamo dodirom, sluhom, vidom, mirisom i okusom, no postoje i dva unutarnja osjetila koja nas informiraju o položaju našeg tijela i kretanju u odnosu na gravitaciju.

Taktilni sustav, dodir, najveći je senzorni sustav u tijelu i obuhvaća blagi dodir, duboki pritisak, vibracije, osjećaj za temperaturu i osjećaj boli. Jedna od najpoznatijih senzornih teškoća je taktilna obrambenost, stanje u kojem se određene vrste dodira doživljavaju kao neugodne (npr. dijete koje ne dopušta da ga se drži u naručju). Dijete također može biti nedovoljno taktilno osjetljivo, npr. padne tako da si razdere koljena, ali ne pokazuje da ga boli ili da mu smeta.

Propriocepcija je unutarnje osjetilo koje nam govori kako tijelo osjeća samo sebe, gdje su nam dijelovi tijela bez da ih vidimo. Djeca s teškoćama propriocepcije mogu biti fizički nespretna, ne znaju gdje im je tijelo u prostoru. Česti znakovi problema svijesti o vlastitom tijelu uključuju nespretnost, korištenje previše ili premalo snage, sudaranje, izbjegavanje ili pretjerano traženje skakanja, guranja, skakutanja.

KRETANJE, ZVUK, OKUS I MIRIS

Vestibularni sustav daje ključne informacije o kretanju, gravitaciji i

vibraciji. Postoje velike varijacije u tome koliko djeca vole kretanje. Neka djeca mogu satima biti udubljena u dobru knjigu, dok druga izbjegavaju predugo sjedenje. Puno je čimbenika koje moramo uzeti u obzir kako bismo utvrdili postoji li teškoća (konstantno vrpoljenje, strah ili nedostatak straha od kretanja, visine ili padanja).

Teškoće auditivne obrade mogu značajno ometati razvoj i učenje. Dijete koje je premalo ili previše osjetljivo na različite zvukove može imati i govorno-

jezičnih teškoća. Razmislite pokazuje li vaše dijete izuzetno jake reakcije ili uopće ne reagira na neobične i glasne zvukove.

Teškoće vizualne percepcije mogu varirati od preosjetljivosti do nedovoljne osjetljivosti na vizualne podražaje (npr. dijete uopće nije zainteresirano za predmete iz okoline ili mu odvlače previše pažnje).

Mnogi od nas automatski zanemaruju većinu mirisa, osim onih koji su nam izrazito privlačni ili odbojni, no neka djeca to ne mogu. Znaci osjetljivosti vezani za

okus i miris mogu biti izbjegavanje hrane u kojoj većina djece uživa, ograničen izbor hrane, traženje ili izbjegavanje određenih mirisa i okusa.

Ukoliko smatrate da bi vaše dijete moglo imati senzornih teškoća, kontaktirajte stručnjake koji će vas moći uputiti na detaljnu procjenu i tretman!

Jelena Puzović, mag. rehab. educ.Dubravka Periša, dipl. def.

Stanislava Đurčević, prof. reh.COOR Virovitica

Sedam osjetila

IZ KUTA EDUKACIJSKOG REHABILITATORA

IZ RUKOPISNE OSTAVŠTINE „VIROVITIČKOG SIMENONA“ – MILANA NIKOLIĆA (1924. – 1970.)

Priredio: Vinko Brešić

Virovitički pisac i boem Milan Nikolić (1924. – 1970.) za svojega relativno kratkoga života i književničkog staža objavio je 33 kriminalistička romana. U njegovoj ostavštini nalazi se još desetak neobjavljenih romana, priča, scenarija, pjesama i biografsko-memoarske proze. Virovitički list je odlučio, nakon 14 godina, nastaviti objavljivanje njegovih rukopisa i to s autorovim autobiografskim romanom Bio sam engleski špijun, napisanim u godini kad je objavljen Nikolićev prvijenac Prsten s ružom (1957). Sve ovo činimo uz pomoć književnoga povjesničara Vinka Brešića, promotora i najboljega poznavatelja Nikolićeva opusa.

Obojicu ih je zamijenio jedan uniformirani mladić. Bio sam u Trstu tek jedan nepun dan, no i to mi je bilo dovoljno da naučim razlikovati engleske od američkih uniformi. I po crvenoj kapi i bijelom opasaču prepoznao sam engleskog vojnog policajca.Pokušao sam pitati za objašnjenje. No, čim sam otvorio usta, izderao se na mene na engleskom jeziku tako oštro da sam odmah odustao. Umjesto toga izvadio sam iz džepa cigarete i zapalio. Englez nije protestirao i ja sam nastavio s pušenjem otresajući pepeo na pod, jer se nisam usudio zatražiti pepeljaru.Vrijeme je polagano prolazilo. Pokušao sam se smjestiti što udobnije ne bih li zaspao, no uzalud. Ne samo zbog sjedećeg položaja, nego i zbog zabrinutosti koja se neprestano povećavala. Ipak se nikako nisam mogao otresti nade da se radi o nekakvoj zabuni i da će se stvar razjasniti čim ujutro naiđe netko od kompetentnih funkcionera.U mukama sam dočekao jutro. Tijekom noći još jednom sam pokušao nagovoriti svog čuvara jer sam počeo osjećati sve veću potrebu da pođem do toaleta, no s istim rezultatom kao i ranije. Tek oko sedam sati ujutro ušlo je nekoliko muškaraca. Prepoznao sam među njima obojicu svojih noćašnjih pratilaca te jednog engleskog oficira u uniformi. Shvatio sam da im je on nekakav pretpostavljeni.Nekoliko su trenutaka međusobno tiho razgovarali, a zatim su se razišli. U sobi je sa mnom ostao jedino čovjek iz “Bara Tivoli”. Otpustio je čak i engleskog stražara, a zatim mi je dao znak da sjednem na jednu stolicu sučelice pisaćem stolu za kojim je on zauzeo mjesto.Pogled i izraz lica tog čovjeka nije mi obećavao ništa dobro. Upiljio je svoje crne oči ravno u moje dok mu se na čelu pojavilo nekoliko dubokih bora. Počeo sam gubiti strpljenje osjećajući u

tom pogledu neku tešku optužbu. Očito me pokušavao zbuniti prije nego što uopće počne sa mnom razgovarati i ja sam se već počeo nervozno micati na svojoj stolici. Onda je ispružio ruku i progovorio:“Vaše dokumente...”Izvadio sam iz džepa lisnicu i pružio mu legitimaciju. Dugo je promatrao sliku uspoređujući je sa mnom, a onda je iznenada lupio dlanom o stol i upitao:“Tko vas je poslao ovamo?”Zbunio sam se još više. Pitanje uopće nisam shvatio. Nesigurno sam promucao:“Ja... Ne znam kako to mislite...?”“Tko vas je poslao ovamo...?”Pitanje je ponovio još oštrije. Govorio je našim jezikom, no po njegovom se izgovoru nije dalo ocijeniti je li uistinu jugoslavenski emigrant kako sam pretpostavljao ili je jezik samo negdje naučio. Teško mukom ponovno sam promucao:“Nitko me nije poslao. Ne shvaćam što želite!”Prekinuo me je snažni udarac šake o stol.“Ne pretvarajte se! Vi vrlo dobro znate na što ja mislim. Trebalo bi da vam bude jasno da je meni sve poznato i da nikakvo laganje nema smisla. Dakle?”Sve mu je poznato? Što mu je to moglo biti poznato? Uvjerenje da se radi o nekakvoj zabuni poraslo je jer nisam imao pojma što bi mu to moglo biti poznato. Raširio sam ruke i nešto hrabrije upitao:“Ali, o čemu se to uopće radi? Ne shvaćam vas. Uvjeren sam da je posrijedi nekakva zabuna.”“Lukav ste vi mladić, ali vam to neće pomoći”, prezrivo se nasmijao i odmahnuo rukom. “Za vas će biti najbolje ako odmah priznate.

U tom slučaju ćemo vidjeti što se s vama još može učiniti...”Spopao me bijes. Ustao sam i glasno rekao:“Gospodine, dosta mi je tog iznuđivanja! Molim vas da budete jasniji.”“Dosta!” prekinuo me je on grubo. “Kada ste došli u Trst?”Trgnuo sam se i odgovorio prilično oštro:“Jučer. Oko podne...”“Koliko ste puta već ranije dolazili ovamo?”Odmahnuo sam glavom.“Nijednom. Nikada ranije nisam bio u Trstu.”“Lažete! Znam vrlo dobro da ste već nekoliko puta dolazili u Trst. A znam i zašto ste dolazili. Dugo smo vas vrebali, dok smo vas konačno uhvatili...”Sada sam bio potpuno uvjeren da su me s nekim zamijenili.“To su gluposti!” gotovo sam vrisnuo. “Ja nisam taj o kome vi govorite. Ja nikada ranije nisam bio u Trstu! Nikada!”“Tako?”, ustao je i odupro se rukama o stol. “Još se i uzrujavate? Zaboravljate da smo do ovog časa postupali prema vama potpuno korektno, ali ako ovako nastavite...”U taj čas zazvonio je telefon na pisaćem stolu. Čovjek se prekinuo u govoru i podigao slušalicu. Progovorio je u njega nekoliko engleskih riječi, a zatim se opet obratio meni:“Šef me zove k sebi. Razmislite do mog povratka. Ne pokušavajte pobjeći. Pred vratima se nalazi stražar, koji će u slučaju potrebe i pucati.”Pokušao sam dobiti jednu olakšicu:“Oprostite, mogu li na čas do toaleta?”Pogledao me je oštro, a potom se cinički nasmijao.“Malo poslije”, odgovorio mi je. “Učite se da trpite. Ako budete ovako tvrdoglavi, to će vam iskustvo dobro doći.”

III. UGOVORENA SERENADA

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. I 29ZELENE STRANICE

Grah s kiselim kupusomSastojci

• 1 kg graha

• 2 glavice luka

• ½ kg rezanog kupusa

• 2 veće mrkve

• 2-3 režnja češnjaka

• 3 lista lovora

• 2 žlice ajvara

• 1-2 žlice mekog brašna

• 1 dl ulja

• sol, biber, crvena paprika

• 1 dl pasirane rajčice

• 500 g suhog mesa, špek, kobasice (po želji)

Priprema Najprije dinstajte luk i naribanu mrkvu na malo ulja. Luk se malo posoli da pusti svoj sok i dobije lijepu boju, a mrkva da daje prirodnu gustoću jelu. Dodajte ajvar, češnjak, senf i malo ljute tucane paprike. Kada sve prokuha, dodajte suho meso, špek i kobasice pred kraj kuhanja (ovisno tko što voli). Dok sve lagano krčka, ubacite lovorov list. Nakon što sve prokuha, dodajte grah koji je bio namočen i prokuhan (prvu vodu baciti). Sve kuhajte oko jedan sat. Kad se grah skuha, dodajte kiseli kupus, papar, sol po potrebi i ostavite da kuha. Nakon toga dodajte zapršku. Zapršku napravite tako da stavite ulje dok ne zakipi i na to dodajte brašno, papriku i lagano popržite. Ulijte u grah i dodajte pasiranu rajčicu. Sve još neka kuha oko 30 minuta. Željko Škalić

Livance

MIKEŠKI JESTVENIKI prije ostvarenja ovog projekta Dragutin Celić Crni puno nam je pomagao zapisujući "šta su njekad Mikeši jeli". Upravo smo kod njega i supruge Ljubice kušali mirisne "pečene misirke", "šterc", "ćurka čorbu", razne "štrudele", domaće pekmeze i druga jela, ali i rakiju šljivovicu te sok od bazge. Govorio je Drago i učenicima u Strukovnoj školi Virovitica o nekadašnjim jelima. Još pamte njegovu uputu: "Kad budete kuvali, morate sebom imat dobru volju!" Dok smo mislima uz Dragu, prisjetili smo se njegovog zapisanog recepta za ukusne livance, poznate i kao dizane ili češke palačinke. Na recept ga je uputila Draga Klocova, a i u njegovoj kući jelo se rado pripravljalo u drugoj polovini 20. stoljeća. Donosimo Dragin zapis sa željom za njegov brz oporavak i skore šetnje našom Virov'ticom. "Livance" su za fotografiranje (i degustaciju) izradile Lorena Lončarek i Hoselita Tot iz 3. f kuhara Strukovne škole Virovitica pod mentorstvom prof. Ljubice Mihaljević.

Uzmeš politreni plejnati lončić i metneš ga kraj šporeta. U lončić naliješ mlika, metneš germu i jednu žlicu cukura te ostaviš da se diže. Dok se to diže, uzmeš zdjelu od 2-3 litre i metneš unutra pola kilo cvajera, dva jaja, sol i malo cukura i onaj kvas iz lončića sve u tu zdjelu i to promišat da bude malo gušće od smjese palačinki. I ostaviš u toj zdjeli da se diže pola sata. Kad se digne, uzmeš malu šeflju od jednog declina, pripremiš tavu, a na šporetu mora biti vrela mašća za podmazat tavu. Uzmeš tu šeflju od declina napuniš je smjesom i metneš u tavu. Pečeš jednu stranu pa je nožem il vil'com okreneš na drugu. Potlam kad je spečeš, slažeš na tanjur. Kad dojdu gosti, prema ukusu posipaš il sa cukurom, makom, orajima i cimetom. I lipo tu livancu onaj' krutu uzmeš u ruke i kažeš: dobar tek!

J. J. P., Lj. M.

KUHAJTE SA ŽELJOMIvana Kapistrana 15 33000 Viroviticatel. 033 731 922

Marulja – prirodni lijek za uspješnu trudnoću

Prirodna pomoć kod bolnih menstruacija i neplodnosti

Od davnima marulja se smatrala prirodnim lijekom kod neplodnosti žena. Žene koje nisu mogle zatrudnjeti, koristile su je u obliku raznih čajeva i eliksira pa je dobila i naziv “očajnica” – ona koju koriste žene u očajavanju jer ne mogu postati majke.Danas je poznato da marulja ima ogromnu ulogu u normaliziranju hormonalne slike

organizma, čime se značajno poboljšavaju šanse za uspješnim začećem i urednom trudnoćom. Posebno se naglašava njeno korištenje kod menstrualnih tegoba, pogotovo ako su u pitanju teške, bolne ili pak nepravilne i slabe menstruacije. Konzumiranjem čaja od marulje nepravilni menstrualni ciklusi se normaliziraju, a menstrualni bolovi umiruju. Marulja je iznimno djelotvorna i kod ostalih ženskih tegoba.

Vremenske prilike i neprilike nisu nas još okružile s onim “brrr”, ali novi trik iz kuhinje svakako hoće. Tema nije povezana s ledenim kraljicama, već s ledom koji će nam poslužiti da se osjećamo kao kraljice. Jedan trik za više rješenja! Tko se budi s podočnjacima? Tko prikriva smeđe krugove oko očiju? Tko izgleda umorno? Tko želi smanjiti pore? Drage moje, otvorite svoje zamrzivače i oslobodite svoju kreativnost. Umjesto za koktel, kockice leda iskoristite za ljepotu. Jeste li znale da kocka leda potiče cirkulaciju i usporava znakove starenja te smanjuje pore i natečenost? Za početak potrebno je prokuhati vodu, u nju dodati zeleni čaj i staviti u posudice ili vrećice za led. Ujutro izvaditi čaj, kockice treba staviti u tkaninu ili gazu i lagano kratko masirati lice. Zeleni, crni ili čaj od kamilice namijenjen je podočnjacima, natečenosti i tamnim krugovima. Sok od aloe vere smanjit će nastanak bora, a majčina dušica pobrinut će se za blistavo i meko lice. Tretman se koristi ujutro i navečer, ne duže od 3 minute. Također, osjetljiva lica trebaju pripaziti. Osim čaja u prokuhanu ohlađenu vodu možete dodati kockice krastavaca ili jagoda za čistu i zdravu kožu. Nakon tretmana nanijeti hidratantnu kremu. Osjećat ćete se bolje i to će se vidjeti na vašem licu. Usput ću vam otkriti još jednu tajnu. Bezvremenska diva MARILYN MONROE služila se ovim trikom.

Ledeni pozdrav!

LIJEPE NA VININ NAČIN SAVJET TJEDNA

Propolis je jedan od onih prirodnih lijekova koji ubija sve što smeta zdravom organizmu, a istovremeno čuva zdravo tkivo i liječi oboljelo. Propolis je prirodan anestetik, antioksidant, antiseptik i antibiotik. Odličan je saveznik u borbi protiv viroze i gripe, a isto tako uspješno pobjeđuje gljivice i parazite. Posebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i ne donosi štetne nuspojave. Pomaže kod niza boljki: zubobolje, paradentoze, neugodnog zadaha, hemoroida, upale mokraćnih kanala, pa čak i gastritisa.

M. L.

PET RAZLOGA ZA PROPOLISLedena ljepota

Marulja (Marrubium vulgare) je vrlo rasprostranjena, ali zaboravljena biljka. Od davnina je poznata kao biljka iznimnih ljekovitih svojstava. Široko se koristila u narodu, a posebno je bila omiljena među travarima i drevnim medicinarima. Stari Rimljani koristili su je za liječenje malarije te za plućne bolesti i iskašljavanje. Otac medicine Paracelsus bio je zagovornik njenog korištenja u ljekovite svrhe. Čak su i neki europski vladari koristili ekstrakte te biljke na svome dvoru kako bi se oporavili od plućnih tegoba i bolesti kože. Njene blagodati za organizam su mnogobrojne, a posebno se ističe kao biljka blagotvorna za žensko zdravlje.

DOM ZDRAVLJA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA VIROVITICATko su dežurni liječnici ovog vikenda? Petak, 3. studenogORAHOVICA – obiteljska medicina: dr. med. Ivana Grdić; dentalna medicina: dr. med. dent. Davor HockSubota, 4. studenogORAHOVICA – obiteljska medicina: dr. med. Ivana Grdić; dentalna medicina: dr. med. dent. Davor HockSLATINA – obiteljska medicina: dr. Margareta Bačura; dentalna medicina: dr. Gordana BućanMIKLEUŠ – obiteljska medicina: dr. Gordana Čanadi; dentalna medicina: dr. Svjetlana MarunicaPITOMAČA – obiteljska medicina: dr. med. Radovan Galešev; dentalna me-dicina: dr. med. dent. Sašo KovačVIROVITICA – obiteljska medicina: dr. med. Stevan Radaković; dentalna me-dicina: dr. med. dent. Ante Jozinović, dr. med. dent. Milan BlaževićSUHOPOLJE – obiteljska medicina: dr. med. Ljiljana Kočan Bekić; dentalna medicina: dr. med. dent. Nikolina Pavković

Pripravci od maruljeČaj od marulje se priprema od suhih listova biljke.Uzmite 1 jušnu žlicu suhe biljke na 2 dl vruće vode, poklopite, pustite da malo odstoji (5-10 minuta), procijedite te zasladite medom. Ako čaj koristite da biste uravnotežili hormonalnu sliku, pijte ga najmanje mjesec dana u kontinuitetu, budući da je za djelovanje aktivnih sastojaka potrebno vrijeme.Za pomoć pri začeću čaj možete piti u kombinaciji s vrkutom (u omjeru 1:1) te ga konzumirati tri mjeseca u kontinuitetu, s time da prilikom mjesečnice trebate napraviti pauzu. Vrkuta u ovoj kombinaciji ublažava okus čaja, ali i dodatno pojačava djelovanje aktivnih sastojaka.

3. STUDENOGA 2017. I PETAK I VIROVITIČKI LIST30 I SERVISNE INFORMACIJE

on-line izdanje:www.icv.hr;

e-mail: [email protected]

Faks 033 740 004. Novinari: Marija Lovrenc urednica Virovitičkog lista 033 740 014, Blaženka Grdenić 033 740 003, Bruno Sokele 033 740 011, Željka Đaković, Mirjana Lukačić, 033 740 112, Zlatko Ciprijanović, Matija Rođak, 033 740 014, Željko Felbar, Vladimir Grgurić. Fotografi: Marija Lovrenc , Matija Rođak, Zlatko Ciprijanović, Mirjana Lukačić, Željka Đaković, Bruno Sokele, Željko Felbar, Vladimir Grgurić. Lektura i korektura Renata Turković Kasumović 033 740 016. Grafička obrada Mar-tina Moslavac 033 740 016. Marketing Hana Đakić 033 740 007.Izdavač Informativni centar Virovitica d.o.o. Direktor Siniša Palm. Adresa 33000 Virovitica, Ferde Rusana 1/9. Telefoni: centrala 740 000, marketing 033 740 007, faks 033 740 004.List izlazi četvrtkom. Žiroračun Addiko Bank Bank d.d. 2500009-1102130214. Godišnja pretplata 250 kn, polugodišnja 125 kn, za inozemstvo 750 kn. Inozemne uplate na devizni račun broj IBAN: HR51 2500 0091 1021 3021 4 kod Addiko Bank Hrvatska (za Virovitički list). Cijena ekonomske propagande 70 kn + PDV po centimetru u stupcu, na prvoj i zadnjoj strani dvostruko. Natječaji, javne prodaje i sl. po posebnom cjeniku. Tisak Tiskara Zagreb d.o.o.

BACKEND DEVELOPER M/ŽRok za prijavu: 20.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICADISPEČER/ICA ZA MEĐUNARODNI PRO-METRok za prijavu: 08.11.2017, Mjesto rada: SLATINAEKONOMIST/EKONOMISTICARok za prijavu: 11.11.2017, Mjesto rada: ORA-HOVICAFRIZER/FRIZERKARok za prijavu: 17.11.2017, Mjesto rada: SLATINAINŽENJER/INŽENJERKA RADIOLOGIJERok za prijavu: 10.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICAKONOBAR/ICARok za prijavu: 10.11.2017, Mjesto rada: BAČEVACKONOBAR/ICARok za prijavu: 27.11.2017, Mjesto rada: SLATINAMEDICINSKI TEHNIČAR/MEDICINSKA SESTRARok za prijavu: 10.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICANASTAVNIK/CA STRUKOVNIH PREDME-TA ZDRAVSTVARok za prijavu: 07.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICANASTAVNIK/CA STRUKOVNIH PREDME-TA ZDRAVSTVARok za prijavu: 07.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICANASTAVNIK/CA TJELESNE I ZDRAVST-VENE KULTURERok za prijavu: 07.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICAPOMOĆNI STOLARRok za prijavu: 15.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICAPRAVNIK/PRAVNICARok za prijavu: 30.11.2017, Mjesto rada: ORA-HOVICAPREDSTAVNIK/PREDSTAVNICA HUMAN-ITARNE UDRUGERok za prijavu: 24.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICARADNIK / RADNICA NA FARMIRok za prijavu: 30.11.2017, Mjesto rada: PITOMAČARADNIK/CA U PROIZVODNJIRok za prijavu: 23.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICASAVJETNIK/CA U PRODAJI OSIGURANJARok za prijavu: 15.11.2017, Mjesto rada: SLATINASAVJETNIK/CA U PRODAJI OSIGURANJARok za prijavu: 15.11.2017, Mjesto rada: SLATINASAVJETNIK/CA U PRODAJI OSIGURANJARok za prijavu: 15.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICASAVJETNIK/CA U PRODAJI OSIGURANJARok za prijavu: 15.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICAŠUMSKI/A RADNIK/ICARok za prijavu: 15.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICATESAR/ICARok za prijavu: 13.11.2017, Mjesto rada: VIRO-VITICATESAR/TESARICARok za prijavu: 30.11.2017, Mjesto rada: ORA-HOVICAUČITELJ/ICA ENGLESKOG JEZIKARok za prijavu: 07.11.2017, Mjesto rada: GORNJE BAZJEVOZAČ / VOZAČICA TERETNOG VOZILARok za prijavu: 15.11.2017, Mjesto rada: PITOMAČAVOZAČ/ICA TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOMRok za prijavu: 20.11.2017, Mjesto rada: MED-INCIZIDAR/ZIDARICARok za prijavu: 30.11.2017, Mjesto rada: ORA-HOVICA

Popis poslova na području

Virovitičko-podravske županije

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje donosimo vam

popis otvorenih poslova (natječaja) na području Virovitičko-podravske županije

VOZNI RED AUTOBUSA I VLAKA

SLUŠAJTE NA VALOVIMA RADIJA VIROVITICE:

POLASCI AUTOBUSA IZ VIROVITICE

ZAGREB 5:00*, 5.45*, 7:00 ,̈ 8:15* (rad.d.prelaz u Đurđev.), 11:20̈ , 12:00 (ČA), 14:30̈ , 16:50̈ , 18:20**BJELOVAR 5:00*, 7:00 ,̈ 8:15* (rad.d.prelaz u Đurđevcu), 11:20 ,̈ 12:00, 14:30 ,̈ 16:50 ,̈ 18:20**ĐURĐEVAC 5:00*, 7:00 ,̈ 8:15*, 11:20 ,̈ 12:00, 14:30 ,̈ 16:50 ,̈ 18:20**PITOMAČA 5:00*, 7:00 ,̈ 8:15*, 10:00¨̇ , 11:20 ,̈ 12:00, 13:45¨̇ , 14:30 ,̈ 16:50 ,̈ 18:20**VARAŽDIN 08:15¨D. MIHOLJAC 14:35 ,̈ 19:20 ,̈ 21:25 (SAMO SUBOTOM I NEDJELJOM)SLATINA 11:15 ,̈ 14:35 ,̈ 16:00 ,̈ 19:20 ,̈ 21:25 (SAMO SUBOTOM I NEDJELJOM)SUHOPOLJE 10:00¨̇ , 11:00 ,̈ 11:15 ,̈ 13:45*, 14:35 ,̈ 15:30 ,̈ 16:00 ,̈ 18:45¨̇ , 19:20 ,̈ 21:25 (SAMO SUBOTOM I NEDJELJOM)GRADINA 10:00¨̇ , 11:00 ,̈ 13:45*, 15:30 ,̈ 18:45¨̇N. GRADAC 11:00 ,̈ 13:45 ,̈ 15:30¨ (presje danje u Gradini), 18:45¨̇BUDAKOVAC 10:00¨̇ , 13:45*, 15:30 ,̈ 18:45¨̇DETKOVAC 10:00¨̇ , 13:45*, 15:30 ,̈ 18:45¨̇GAČIŠTE 11:15¨̇ , 13:45*, 18:45¨̇ OKRUGLJAČA 6:30*, 11:15¨̇ , 13:45*, 18:45¨̇TEREZ. POLJE 6:20*, 11:00 ,̈ 13:45*, 18:45¨̇GRUB. POLJE 5:45*, 6:45¨̇ , 14:40¨̇ OZNAKE: * RADNIM DANOM ** NE VOZI SUBOTOM ̈ NE VOZI SUBOTOM I NEDJELJOM ̈ ̇ NE VOZI SUBOTOM, NEDJELJOM I TIJEKOM ŠKOLSKIH PRAZNIKA

POLASCI AUTOBUSA ZA NJEMAČKU:MÜNCHEN, ULM, STUTTGART , FRANKFURT, KARLSRUHE, MANNHEIM, PFORZHEIM – SVAKI DAN 17:25 hBONN, KÖLN, DÜSSELDORF, DUISBURG, ESSEN, DORTMUND - ČETVRTAK I SUBOTA 17:25 hKASSEL, GÖTTINGEN, HILDESHEIM, HAN-NOVER, HAMBURG, BERLIN, LEIPZIG, TRAUNSTEIN - SRIJEDA I SUBOTA 17:25 hINGOLSTADT, NÜRNBERG – SRIJEDA I SUB-OTA 17:25 hPOLASCI AUTOBUSA ZA AUSTRIJU:WIEN (BEČ) – ČETVRTAK I NEDJELJA 14:30 hPOLASCI AUTOBUSA ZA ŠVICARSKU:ZÜRICH – ČETVRTAK I NEDJELJA 14 h

��2��

��@��I�� .D��. �.D�� "#��$$�%�&'$(��')�$&�&'$(�

5�7��6�

�� !�*��*��+,-.�

�� 0�&$5 �� %��?��E�>. � 2��,6�� %��'�� !�"��D,�C��%��'��.� �) %��'�B�� A��% ��#&��5��%��1��:,��(��1��(�7��1�#��?�.@�6!��!��%�&(�� 6��#��(.� ��#��*��#��1��4��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� 0�7)(,-�.��*��"�� 2��#��+��,)��*��(�� )��#�� %��&�� $��%��+�-.��%�&&��*��*��$ ��?�.�)�?��6��?��.��6�8��)��$ �,�?�)��1�@��#1�8�� 1��8�#�� #1��8�#�� #*��5�8�#�� 5�8�#�� 5��8�#��5��8�#�@��#*��

��/��0�� 7�&' 5 �� %��?��>. � 2��,6�� %��&��5,6�7�� %�� !�"��#��'��D,�C��%��'��D��8�&)��*��1�)��$ �)�?��!� ��?�)�!�8�5��A? )�1��&�

�� 7�77 5 �� %��?��1�� !�"��##�� A��% �1�#&�E��?�.@�6!��!��(�$7��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

�� 8�7) 5 �� %��?��#��>. � 2��,6�� %��&��5,6�7�� %��1�� !�"��1�#��1��#��.� �) %��*��*�)��$ �)�?��!� ��?�)�!��5�� 6��/��7��1��&��*��&��/.��9�$7��'��B

��/3��( %�'' (,-�.��1�#��"�� 2�1��.��)��1��'�� ) %��1��4,��%�1��(�&8��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� %�775 �� %��?�1��1�B�>. � 2��,6�� %��1��B�5,6�7�� %��*��B�:��,�H��(�')��.� �) %��*��*�

��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4��1�"��&(�>��&'$%��$$��5��$0��&$��5��$%��$��>�&'$(�

�3�� (�07 J:��;�:��,�H��(�88�<�F��G.��9�$$�<��D��9�0%�<��/.��)�')�<��?�.@�6!��!��)�87

�� )�&) (,-�.��'��*��+��,)��'��*��(�� )��'��'�� %��#�� $��%�##�#��+�-.��$$�0%

�� )�005 �� %��?�'��>. � 2��,6�� %��'��#��5,6�7�� %��'��*�� !�"��'��1��#��.� �) %��#��18�)��$ �7,��!8�)�?��!� ��?�)�!��5�� 6��/��7��#��#�� A��% �##��5��%�##��&��:,��(��#��#��(�7��#��?�.@�6!��!��$&�0&

��/3��( )�08 (,-�.��'��"�� 2�'��.��)��#�� ) %��#��'��4,��%�#��#*��:��,��##�#��1��"��?��$&�08

��/��0�� $'�&&(,-�.��#��"�� 2�#��+��,)��#��(�� )��#�� %��##�� $��%�#��#'��+�-.��$&�89�9�?,��#��#�)��$ �7,��!8�)�?��!� ��?�)�!��37 ��6�3��#��+�-.��?�$0�'%��"#��2��"#��"��6��#��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� $$�0(5 �� %��?�##��'��>. � 2��,6�� %��##��1��5,6�7�� %��##�� !�"��#��#��#'�5��A? )�$0�8&��5�� 6��/��7��#��*��#��&��/.��$0�8(�A��?�.@�6!��!��$8�$9B��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

�� $&�0' (,-�.��#��&��+��,)��#��'��(�� )��#��#�� %��#�� $��%�#��+�-.��$7�78

��/��0�� $0�'' 5 �� %��?�#��CD�=�E�1��$0�$'K��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� $0�&' 5 �� %��?�#��>. � 2��,6�� %��#��5,6�7�� %��#��1�� !�"��#��#��.� �) %��#��5�� 6��/��7��#��#��/.��$8�7&��#��#�"#�"�4��1��6��4

��/3��( $0�09 (,-�.��#��&��"�� 2�#��&��.��)��#��*�� ) %��#��#��4,��%�#��:��,��#��1��"��?��$%�0'

��/��0�� $0�8& (,-�.��#��"�� 2�#��#��+��,)��#��#'��(�� )��#�� %��#�� $��%�#1��#��+�-.��$%�7%

�� $7�$%5 �� %��?�#��#&�B�>. � 2��,6�� %��#��B�5,6�7�� %��#��E�� !�"��#��'��#��*��D,�C��%�#��1��.� �) %��#�� A��% �#��5��%�#1��&��:,��(��#1�#'��#1��1��;�7��76��#*��&��%�#*��B�3�,� )�#&��=�� %��#'��'��:��) %��#'��'��-.��&'�70

�� $%�'$ (,-�.��#1��'��"�� 2�#1�#��+��,)��#1��#��(�� )��#1��1�� %��#*��*�� $��%�#&�#��+�-.��$9�09

�� $9�0' � ��!�"��#&��#&��'��D,�C��%�#'��*��.� �) %��#'��E��?�.@�6!��!��&'�8)

��/��0�� $9�7( 5 �� %��?�#&��'��>. � 2��,6�� %��#&��*��5,6�7�� %��#'�#1�� !�"��#'��#'��.� �) %��#*8�)��$ �7,��!��5�� 6��/��7��#��/.��&$�''��#��&�

�3�� $)�$9 )�:��)�!��$)�78�<��=��.�&'�&)�<�1�*��&'�8)�<��+�-.��&$�&$

��/3��( $)�&' (,-�.��#&��"�� 2�#'��.��)��#'��'�� ) %��#'��4,��%��:��,��1��"��?��&&�$$��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� $)�08 (,-�.��#'��"�� 2�#'��&��+��,)��#'��(�� )��&�� %��#�� $��%��#��+�-.��&&�$0�#��#�"#�"�4��1��6��4��&7��5��&9��5��#��&%��&%��&'$(�

��/��0�� $)�08 (,-�.��#'��"�� 2�#'��&��+��,)��#'��(�� )��&�� %��#�� $��%��#��'��37 ��6��*��#�"#�"�4��1��6��45��1�"��&��&'��&'$(��#��

<9�9�:�G��9�9�5�+�;��(;9:�<��3�59��/��

��

�� ! ��"#��$$�%�&'$(��')�$&�&'$(�

�� !�*��*�+,-.��

�� $�&$ ��/.��&0�0(�� !�"��#��1"#��2��3��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

�� 0�$( �+�-.��$�'%�� $��%��#��&�� %��#��'��(�� )��*��+��,)��'��(,-�.��#��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� %�0% �+�-.��7�'0�� $��%�� %��#��(�� )��1��+��,)��1�#&��"�� 2��1��(,-�.��1��'

��/3��( %�88 ��8�0'��4,��%�1�#�� ) %��1��.��)��1��*��"�� 2�1��(,-�.��1��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� (�$0��/.��7�89��1-.!��8�7)��5�� 6��/��7��&��.� �) %��8��9�53��9:;9<;3=��<��:��3=��1��1�� !�"��1��5,6�7�� %��1��>. � 2��,6�� %��*��5 �� %��?��*�##��#�3��2�1"#��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

�3�� (�0& �:��;��+�-.��8�&(�<�1�*��8�79�<��=��.�%�$9�<�!��(�'0

��/��0�� 9�'$�� !��"�#�$��%�&��'��(��

��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4��1�"��&(�>��&'$%��$$��5��$0��&$��5��$%��$��>�&'$(�

��/3��( 9�8% ��(�0$��4,��%�&�#�� ) %��&��.��)��&��&��"�� 2�&��1��(,-�.��&��1��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

�� )�&((.� ��#��8�0�8��?��*��5�� ?��#�@��#*�8��7��6�?)��)��$ ��?��'��5��?��'�@��#*��?�.@�6!��!��%�8&��:,��(��*�##��5��%�*�� A��% �*��#��.� �) %��&�#��B�4,�C��%�&��&��'�� !�"��'��&

��/��0�� $'�&'��*��*��/.��9�&8��'��&��5�� 6��/��7��'�#*�B��.� �) %��'��9�53��(��3/3=8��9:;9<;3=��<��:��3=��'�� !�"��#��B�5,6�7�� %��#��*��>. � 2��,6�� %��#��#��5 �� %��?�#��#&

�� $&�&( A��-.��8�08B��.� �) %��##��D,�C��%�##��*��##��1�� !�"��#��*

��/3��( $&�78 1��"��?��)�8'��:��,��##��4,��%�#�� ) %��#��#��.��)��#��#*��"�� 2�#��(,-�.��#��

��/��0�� $&�8' �+�-.��)�&&�� $��%�'�� %��##�#��(�� )��#��'��+��,)��#��"�� 2�#��'��(,-�.��#��

��/��0�� $&�87��&��'��/.��$'�'7�E��##��&��5�� 6��/��7��##��&��.� �) %��##��#�� !�"��#��#��5,6�7�� %��#��&��>. � 2��,6�� %��#��5 �� %��?�#��#��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� $0�78 CD�=�E�1��$0�08��5 �� %��?�#��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

�� $7�$7 �+�-.��$&�'7�� $��%�#�� %��#��(�� )��#��+��,)��#��1��(,-�.��#��1

��/3��( $8�8' 1��"��?��$&�8'��:��,��#��4,��%�#��'�� ) %��#��#*��.��)��#��"�� 2�#��(,-�.��#��#�"#�"�4

�� $%�''��?�.@�6!��!��$&�7)��(�7��#��:,��(��#��##��5��%�#�� A��% �#��&��.� �) %��#��1��D,�C��%�#��#*�B�� )��%�#��$7�7(��#��&�� !�"��#��*��5,6�7�� %��#��B�>. � 2��,6�� %��#��B�5 �� %��?�#��*

��/3��( $%�8' 1��"��?��$0�7'��:��,��#��4,��%�#1��'�� ) %��#1�#*��.��)��#1��"�� 2�#1��(,-�.��#1��#��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� $%�8& ��D��$8�7'��D,�C��%�#1��'��#1�#'�� !�"��#1��&��5,6�7�� %��#1��1��>. � 2��,6�� %��#1��5 �� %��?�#1��#��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� $9�'( �+�-.��$8�0(�� $��%�#1��1�� %��#1��#��(�� )��#*��+��,)��#*��'��"�� 2�#*��B�(,-�.��#&��

�� $9�$0 ��#��'��/.��$%�0(�<��#*�#��#*�� !�"��#*��5 �� %��?�#&�##��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

�� $9�&9 �+�-.��$%�&'�� $��%�#1�� %��#*�#��(�� )��#*��*��+��,)��#&�#��(,-�.��#&��

�3�� $)�$8 F:��F��?�.@�6��!��$%�7'�<��/.��$(�&9�<��D��$9�'$�<�F��G.��$9�&(�<�:��,�H��$9�88

��/��0�� &$�&9��/��$)�&0��<,?��#'��1��7 )��#'��1��#&��.� �) %��#'��D,�C��%��&��#��9�53��(��3/3=8��9:;9<;3=��<��:��3=��*�� !�"��#��1��5,6�7�� %��#�#��>. � 2��,6�� %��#�#'��5 �� %��?��#��1

��/3��( &&�$8 1��"��?��$)�&'�<�:��,��4,��%��#�� ) %��#��.��)��#��*��"�� 2��#��(,-�.��#��1��45��#�"#�"�4��1��6��4

��/��0�� &&�&( �+�-.��$)�8(�� $��%�� %��#��*��(�� )��#��+��,)��'��"�� 2��#��(,-�.��

��/��0�� &0�0( ��'��/.��&$�7(��5�� 6��/��7��&�� !�"��#1��5,6�7�� %��>. � 2��,6�� %��&��5 �� %��?��

<9�9�:�G��9�9�5�+�;��(;9:�<��3�59��/��

Ponedjeljak 13.15 h – Sportski semafor, emisija o sportu 14.15 h – Kultura na dlanu, emisija koja prati velike kulturne manifestacije 18.10 h – Emisija o ekologiji / Mjesto pod suncem, emisija o osobama s invaliditetomUtorak 18.10 h - Nek se čuje i naš glas, emisija o nacionalnim manjinama / Kulturno blago mojega kraja, emisija o kulturnoj baštini, običajima i tradiciji20.30 h – Večer uz tamburaše, glazbena emisija Srijeda 18.10 h – Pričamo o zdravlju, emisija o zdravlju / Zajedno u ratu, zajedno u miru, emisija o hrvatskim braniteljima 21 h – Stereotip, glazbena emisija Subota 14.15 h – Glas nade, vjerska emisija 17.30 h – CMC top lista 18 h – Strana top lista 20 h – Velesajam, glazbena emisija Nedjelja 10.30 h – Nedjeljom aktualno 12 h – Mikeš i Prco, humoristična emisija 16 h – Naftalina, glazbena emisija 18 h – Mladi o vjeri, vjerska emisija 19 h – Radio vremeplov, glazbena emisija

VIROVITIČKI LIST I PETAK I 3. STUDENOGA 2017. I 31MOZAIK

MALI VIROVITIČKI VODIČOvan LJUBAV: Mnogi će imati potrebu izaći van, prošetati, sresti neke zanimljive likove i s njima podijeliti ono što im leži na srcu.KARIJERA: Mnogima od vas se neće dati raditi. Raspoloženje će vas voditi u neistražena područja i hobije.ZDRAVLJE&SAVJET: Bavite se onim što volite.

Bik LJUBAV: Vjerojatno ćete se vi i voljena osoba natjecati u hedonizmu. Svatko će željeti da njegov užitak bude potpuniji.KARIJERA: Dan je kao stvoren za poslove povezane s estetikom, ali i za kombinatoriku ideja koje u sebi nose nešto novo.ZDRAVLJE&SAVJET: Neumjerenost u hrani i piću.

Blizanci LJUBAV: Danas će mnogi od vas biti skloni potrošiti nešto više novca kako bi impresionirali osobu do koje vam je stalo.KARIJERA: S povjerenjem se prepustite ideji da vas ovaj put vode drugi. Oni imaju ključ kako stići do uspjeha.ZDRAVLJE&SAVJET: Ne uzimajte stvari previše k srcu.

Rak LJUBAV: Nastavit ćete se zabavljati kao da nema nikakvih problema. Uspjet ćete pobjeći od svega i nasmijati se.KARIJERA: Novim „stručnim“ planovima i potezima mogla bi biti ugrožena neka prava vaših kolega.ZDRAVLJE&SAVJET: Dobar je dan za sportaše.

LavLJUBAV: Koliko god se vi budete trudili poboljšati svoj privatni život, danas će vam stvari povezane s tim izmicati iz ruku.KARIJERA: Svoje šefove danas biste mogli ugodno iznenaditi jednim sasvim neobičnim financijskim prijedlogom.ZDRAVLJE&SAVJET: Ne istražujte previše.

DjevicaLJUBAV: Bit ćete uporni u izražavanju svojih ideala. Neki bi mogli s istim zatupiti. Odrecite se savršenstva. KARIJERA: Naći ćete originalan način da pobijedite u malim borbama. Vaša strategija je za svaku pohvalu.ZDRAVLJE&SAVJET: Prvo smislite, onda govorite.

Vaga LJUBAV: U osjećajnim pitanjima imat ćete velika očekivanja. Željet ćete da vas drugi maze i paze. Kako će biti, ovisi o partneru.KARIJERA: Slobodno se možete prepustiti radu jer ćete u njemu naći sve ono što ste oduvijek tražili.ZDRAVLJE&SAVJET: U dobroj ste formi.

ŠkorpionLJUBAV: Partner će očekivati nježnosti, a vi ćete biti povučeni u svoj svijet. Uz malo više otvorenosti, sve će biti bolje.KARIJERA: Svi poslovi povezani s alternativnom, kao i oni povezani s psihologijom, danas će se odvijati iznimno dobro.ZDRAVLJE&SAVJET: Naspavajte se.

StrijelacLJUBAV: Kod vas će se danas opet javiti poriv za slobodom, pa će oni u vezama imati potrebu malo se osamiti ili ići u veća društva.KARIJERA: Pokazat će se da je vaš odnos s vašim nadređenima prilično kaotičan. Kao da se tu ne zna tko pije, a tko plaća.ZDRAVLJE&SAVJET: Slušajte svoj unutrašnji glas.

Jarac LJUBAV: Bez obzira što ne nalazite ono zadovoljstvo u ljubavi kakvo očekujete, uspjet ćete sve okrenuti u pravcu dobre zabave.KARIJERA: Vaša potreba da nametnete svoje ideje bit će jaka, ali će realne okolnosti biti takve da vas nitko neće uzeti za ozbiljno.ZDRAVLJE&SAVJET: Manje se naprežite.

VodenjakLJUBAV: Dan je dobar za neobavezna druženja uz kavicu. Izađite van na zrak, prošetajte, a pogotovo ako ste još sami.KARIJERA: Mogući su nekontrolirani financijski izdaci. Držite se zacrtanog plana i pomake u tom smislu činite minimalno.ZDRAVLJE&SAVJET: Komunicirajte.

Ribe LJUBAV: U drugom dijelu dana mogli biste doživjeti pravu ljubavnu ekstazu i ostvarenje svojih snova koje ste dugo sanjali.KARIJERA: Da biste uspjeli, oslonite se sami na sebe. Vi ste najbolji putokaz, kako sebi, tako i drugima oko sebe.ZDRAVLJE&SAVJET: Razmislite o svojim ciljevima.

ehoroskop.netVIC

tje

dna

Dolazi pijan čovjek kući i odjednom se začuje BUM!!!Žena iz spavaće sobe pita: što se to čulo?

Muž: Ma paoo mii je kaputt! Žena: Pa kako se to tako glasno čulo?Muž: Paa nisam ga skinuo.

najboljivicevi.com

KRIŽALJKA

bs

IRSKADISKOGR-AFSKA KUĆA

UOBIČAJENA,NEPROMJE-NJIVA (STERE-OTIP)

GRAD U VA-RAŽDINSKOJ ŽUPANIJI_________TONA

HITAN, ŽURAN

GRAD LJETO-VALIŠTE U BUGARSKOJ

"ULAZNICA" ZA ZRAKO-PLOV

EGIPATSKO BOŽA-NSTVO

SUDIONICI U ARBI-TRAŽI

NASELJE U SUDANU

AUTO OZNAKA KARLOVCA

TV VODI-TELJICA ALAVANJA

VRSTA KORJENA-STOG POVRĆA(ŠEĆER)

STARI NAZIVDIJELA VTCKOD "MAL-OG PARKA",

LIJEČI TRAVAMA

MAĐARSKI DRAMA-TIČAR LAJOS

PREURE-ĐENJE, RENOVACIJA

BIBLIJSKI DIVOVI

"OPEN TOUR"

NASELJE BLIZU SKOPLJA

PRKOSI

PORTUGAL

"NATIONAL ACADEMY OF ENGIN-EERING"

JEDAN KONTINENT

AUTO OZNAKA NAŠICA_________NORDIJSKO M. IME KIAL

ŽITELJI ČIZMOLIKE DRŽAVE_________"ASTRONOM UNIT"

LIJEČENJE, MN._________TENISAČICA MAJOLI

AUSTRIJA_________BIH GLAZ-BENIK ŠEČERKADIĆ

"ISTOK"_________SLJEDBENIK ILIRSKOG POKRETA

NAJVEĆA ARTERIJA, MN._________AM. GITARIST JOHN

ANA PAVIĆ_________DIJALEKT U NIGERIJI

KEM. ELEMENT (Cu)_________"VODOO-PSKRBA I ODVODNJA"

HOROSKOP

PETAK, 3. STUDENOG• Provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja, Opća bolnica Virovitica, 11 sati• Izložba malih vlakova – Virovitica voli vlakove, Željeznički kolodvor, od 17 do 19 sati• Fuck Off I Love You, komedija, drama, Kino Park, 19 sati

SUBOTA, 4. STUDENOG• Izložba malih vlakova – Virovitica voli vlakove, Željeznički kolodvor, od 17 do 19 sati• Smotra folklora SKD “Prosvjeta” Virovitica, Milanovac, 18 sati

• Jigsaw, horor, kriminalistički, Kino Park, 19 sati

NEDJELJA, 5. STUDENOG• Moja čudovišna obitelj, sink, animirani, Kino Park, 17 sati

PONEDJELJAK, 6. STUDENOG• Šahovski turnir, Dnevni boravak GDCK, 9 sati• Šumska likovna radionica, Dječji odjel i Igraonica Gradske knjižnice Virovitica, 17 sati• Predavanje o niskoenergetskim montažnim kućama, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, 19 sati

PREDSTAVE U KINU PARK VIROVITICA:

Prodaja karata počinje sat vremena prije svake projekcije.

Cijena karte je 20 kuna.(UKOLIKO ULAZNICE NISU RASPRODANE U

PRETPRODAJI)

THOR RAGNAROK2. 11. – 19.00 h

FUCK OFF I LOVE YOU3. 11. – 19.00 h

JIGSAW4. 11. – 19.00 h

MOJA ČUDOVIŠNA OBITELJ5. 11. – 17.00 h

ZVONIMIR ŽUKINA IZ VIROVITICE NAKON STAROG CITROËNA IMA NOVI PROJEKT

Orahovica već dugi niz godina za kušanje pravih, domaćih kestena organizira manifestaciju pod nazivom Dani kestena i mladog vina – Kestenijada u sklopu koje se peku kesteni na razne načine. Tako je bilo i ove godine u organizaciji Grada Orahovice i Turističke zajednice te suorganizaciji Srednje škole ‘’Stjepan Ivšić”, Hrvatskog planinarskog društva Orahovica i Reda vitezova Ružice grada. Posjetitelji su u središtu Orahovice uživali u mirisima jeseni, okušali su se u pečenju kestena u strojevima

od starih perilica rublja, kušali dobro vino i med, mirisali papriku iz Baranje i kupovali ukrasne rukotvorine srednjoškolaca. Na ovogodišnjoj 10. Kestenijadi ispeklo se više od 250 kg kestena, no prava atrakcija bila je 15-metarska rolada od kestena koju su napravili učenici smjera kuhar orahovačke Srednje škole ‘’Stjepan Ivšić’’ uz stručni nadzor i savjete Sandre Jadek iz Udruge kuhara grada Orahovice. - Bila je to najveća rolada do sada za koju smo utrošili 250 jaja, 35

kg kestena pirea, 5 kg brašna, 6 kg šećera i 30 litara šlaga. U pripremi su sudjelovali učenici 2. i 3. razreda i to Mirta Nađ, Lea Barić, Denis Major, Deni Domitrović, Valentina Beštek, Ivona Patajac, Petra Škiljić, Daniel Both i Antonio Puroski. Učenici su odradili ogroman posao i zaslužuju svaku pohvalu - rekla je mentorica učenika i nastavnica kuharstva orahovačke srednje škole Danira Vinković. Tijekom manifestacije posjetitelje je zabavljao Tamburaški sastav ‘’Čokanj’’. Za dodatnu zabavu

pobrinuo se Red vitezova ružice grada Orahovica s nekoliko zanimljivih, zabavnih igara za djecu i odrasle. - Sve ovo barem malo podsjeća na one stare dane, stare kestenjare i trenutke kada smo pekli kestene u kućnim dvorištima u starim tepsijama na naloženoj vatri ili u dječjem društvu na livadama uz pomoć odraslih. Miris kestena je zapravo mirisi jeseni - zaključio je znakovito posjetitelj Kestenijade Ivan iz Nove Jošave.

V. Grgurić

ROKO

GODINA LXV BROJ 3080

PETAK I 3 I 11 I 201704417

Od uspinjače želi napraviti motornu rikšu s kojom će moći i u nabavku

Zvonimir Žukina iz Virovitice, ponosni vlasnik 56 godina starog Citroëna CV, osim automobila ima još jednu strast – uspinjače. Odnosno, ono što od njih može nastati. Jednu takvu plavu kabinu koju posjeduje, a koja dolazi ravno iz Zagreba planira zamijeniti za, ni manje ni više, nego – motornu rikšu. Da je po Zvonimirovoj volji, ta bi se starina, koja je u svom dosadašnjem radnom vijeku povezivala zagrebački Donji i Gornji grad, sada u svom raskošu mogla šepuriti i po virovitičkim ulicama. No, može li to ostvariti, pitanje je na koje Zvonimir još uvijek traži odgovor.- Ništa posebno na njoj nisam htio mijenjati, neka po izgledu i dalje ostane uspinjača. No “po novom”, ona bi imala i kotače. Mislim da je uspinjača-rikša dobra fora, a u isto vrijeme i vozilo za jeftinu gradsku

vožnju - smatra ovaj inovativni Virovitičanin. Kaže da je u uspinjači dovoljno prostora da se s njom može u nabavku “špeceraja”. Ideja je za peticu, no postoji mali problem: takvo vozilo za sada ne može registrirati za vožnju na hrvatskim prometnicama. - Nakon dobivenih informacija shvatio sam da takvo vozilo ne bih mogao registrirati. No, nema veze, vremena imam, kabina je na sigurnom. S vremenom ću za nju smisliti možda i nešto drugo - kaže nam Zvonimir Žukina, ponosni vlasnik uspinjače br. 89. B. Sokele

10. DANI KESTENA I MLADOG VINA U ORAHOVICIRecept za pamćenje: 250 jaja i 25 kilograma pirea za dosad najveću, 15-metarsku roladu od kestena

VREMENSKA PROGNOZA

Idući tjedan temperature još uvijek u plusu Do kraja tjedna očekujemo destabilizaciju atmosfere. Tijekom jutra i večeri moguća je mjestimična sumaglica ili magla. Oblaci će prema kraju tjedna biti sve brojniji, a sunčana razdoblja sve rjeđa. Tijekom petka uz više oblaka očekujemo povremenu slabu kišu. Jutarnje temperature zraka kretat će se od 3 do 6, a najviše dnevne od 14 do 17 stupnjeva. Vjetar slab do umjeren južnih i jugozapadnih smjerova. UV indeks umjeren.Vremenski uvjeti u tjednu pred nama bit će primjereniji ovom dobu godine. U prvoj polovici tjedna povremena kiša ili pljuskovi, a u nastavku tjedna trebalo bi se zadržati suho. Tijekom jutra i večeri očekujemo mjestimičnu sumaglicu ili maglu. Jutarnje temperature zraka bit će od 4 do 7, a najviše dnevne od 12 do 15 ili koji stupanj više. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova. UV indeks nizak i umjeren.Kristijan Paljar (dhmz)

Četvrtak2. 11. 2017.

Petak3. 11. 2017.

Subota4. 11. 2017.

Nedjelja5. 11. 2017.

Ponedjeljak6. 11. 2017.

Utorak7. 11. 2017.

Srijeda8. 11. 2017.

416

515

416

719

616

712

813

Bok, ja sam Lu. Javljam ti se iz virovitičkog Skloništa za životinje jer sam odlučio da mi treba čovjek. Želim samo svog čovjeka jer mislim da svaki pas to zaslužuje, a sa mnom ti nikada ne bi bilo dosadno. Volim se igrati i šetati, maziti i glupirati, a još bih više volio kad bih mogao to sve raditi s tobom. Obećajem da ću ti biti i više od kućnog ljubimca, bit ću ti prijatelj i član obitelji. Bit ću tu kada će ti trebati podrška, čuvat ću te i vedriti kad budeš tužan. Jedva čekam da dođeš po mene i da ti pokažem koliko sam ljubavi pripremio za tebe. Možda će biti malo slinava, ali, vjeruj, neprocjenjiva. Vidimo se.

M. L.

NJUŠKA TJEDNALu (8 mjeseci)

• Mislim da je uspinjača-rikša dobra fora, a u isto vrijeme i vozilo za jeftinu gradsku vožnju, smatra ovaj inovativni Virovitičanin

Documents

OBILJEŽEN BLAGDAN SVIH SVETIH: Molitve i svijeće za sve