1

Objedinjeni Izvještaj

Neovisne komisije Vijeća ministara BiH - Komisije za monitoring kazneno-popravnih zavoda (zatvora, pritvora i pritvorskih ustanova za maloljetnike),

policijskih stanica i psihijatrijskih ustanova gdje su lica mimo svoje volje lišena slobode za 2010. godinu

Na osnovu Izvještaja Evropskog Komiteta za prevenciju torture i nehumanog i degradirajućeg tretmana ili kažnjavanja (CPT), a nakon druge posjete Bosni i Hercegovini- institucijama/mjestima gdje su lica mimo svoje volje lišena slobode u julu 2007. godine u dostavljenom Izvještaju o obavljenom monitoringu CPT-a, vlastima Bosne i Hercegovine preporučeno je da omoguće monitoring domaćih eksperata u svojstvu neovisne komisije u institucijama/mjestima gdje su lica mimo svoje volje lišena slobode, sa zadatkom prevencije i zaštite lica lišenih slobode od torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka.

Ratifikacijom Opcionog protokola uz UN Konvenciju protiv torture i nehumanog i degradirajućeg tretmana ili kažnjavanja („Službeni glasnik BiH“- Međunarodni ugovori, br.08/08), vlasti Bosne i Hercegovine su preuzele obavezu uspostavljanja nacionalnih preventivnih mehanizama, sa ciljem redovnih posjeta mjestima gdje se nalaze lica lišena slobode, kako od strane međunarodnih tako i domaćih tijela, radi prevencije torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka.

Opcionim protokolom uz UN Konvenciju protiv torture uspostavlja se Podkomitet za prevenciju torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, koji će se rukovoditi principima povjerljivosti, nepristrasnosti, neselektivnosti, univerzalnosti i objektivnosti.

Vlasti Bosne i Hercegovine su u obavezi imenovati jedan ili više nacionalnih preventivnih mehanizama i dužne su da garantuju funkcionalnu nezavisnost nacionalnim mehanizmima prevencije, kao i nezavisnost njihovog imenovanog osoblja. Prilikom uspostavljanja nacionalnih preventivnih mehanizama vlasti Bosne i Hercegovine su dužne da uzmu u obzir principe koji se odnose na status i funkcionisanje nacionalnih institucija za unaprijeđenje i zaštitu ljudskih prava.

Na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, a u cilju izvršenja obaveza koje ima Bosna i Hercegovina kao potpisnica Evropske i UN Konvencije protiv torture i nehumanih i degradirajućih tretmana ili kažnjavanja, kao i obaveza iz Evropske Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Vijeće ministara BiH je na 66. sjednici održanoj 13. novembra 2008. godine donijelo Odluku o formiranju Komisije za monitoring kazneno- popravnih zavoda (zatvora, pritvora i pritvorskih ustanova za maloljetnike), policijskih stanica i psihijatrijskih ustanova gdje su lica mimo svoje volje lišena slobode (u daljem tekstu: Komisija za monitoring).

Zadatak Komisije za monitoring je da vrši redovne posjete mjestima/objektima lišenja slobode, sa obavezom da vidi način postupanja sa licima lišenim slobode i da ukoliko je

2

potrebno dostavljanjem redovnog izvještaja Vijeću minsitara BiH predloži poboljšanje konstatiranog stanja.

Nadležnost Komisije za monitoring je utvrđivanje poštivanja standarda zaštite prava lica koja su zbrinuta u zajednički smještaj ili stavljene pod nadzor u pogledu eventualne izloženosti torturi i nehumanom ili degradirajućem tretmanu ili kažnjavanju.

Komisija za monitoring vlasti Bosne i Hercegovine djeluje i preventivno u sprječavanju torture i nehumanog i degradirajućeg tretmana ili kažnjavanja, putem redovnih posjeta koje se organiziraju najmanje jedanput godišnje, prati i nadzire uslove boravka i ostvarene standarde u ustanovama u oblasti zaštite ljudskih prava lica lišenih slobode.

Komisija za monitoring ima pravo neograničenog pristupa mjestima pritvora i pravo da se kreće unutar takvih mjesta bez ograničenja. Komisija za monitoring razgovara nasamo sa licima lišenim slobode i slobodno komunicira sa bilo kim ko može pružiti potrebne informacije.

Ukoliko nastupe vanredne okolnosti koje ukazuju na eventualnu povredu prava lica koja su smještena u ove ustanove, priprema se ad-hoc izvještaj koji se razmatra i usvaja na isti način kao i redovni izvještaj.

U Komisiju za monitoring imenovano je 6 nezavisnih stručnjaka/eksperata i imenovana lica su lica visokih moralnih kvaliteta, priznate profesionalne kompetentnosti i različitih profesija (medicina, pravo, kriminalistika, socijalni rad, neuropsihijatrija, psihologija).

Članove Komisije za monitoring imenovalo je Vijeće ministara BiH Odlukom o imenovanju („Službeni glasnik BiH“ br.83/09.).

U sastav Komisije za monitoring kazneno-popravnih zavoda (zatvora, pritvora i pritvorskih ustanova za maloljetnike), policijskih stanica i psihijatrijskih ustanova gdje su lica mimo svoje volje lišena slobode na period od četiri (4) godine, u svojstvu nezavisnih stručnjaka imenovani su:

- Mr Vildana Vranj,

- Prim.Mr.sci dr. Nermana Mehić-Basara,

- Alma Kovačević, dipl.krim,

- Nikola Dorontić, dip.soc.pedagog,

- Mariofil Ljubić, dipl. iur.

- Ivica Harambašić, dipl.krim

3

KAZNENO POPRAVNI ZAVOD ZENICA

Opći podaci o KPZ Zenica – smještajni kapaciteti i uvjeti

Na osnovu Plana aktivnosti Komisije za monitoring za 2010. godinu, prva posjeta Komisije za monitoring kazneno popravnim zavodima, policijskim stanicama i psihijatrijskim ustanovama obavljena je 08.04.2010. godine posjetom Kazneno popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica.

Naime, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaprimilo je najveći broj pojedinačnih žalbi osuđenih lica iz Kazneno popravnog zavoda Zenica, zbog navodnog kršenja ljudskih prava osuđenih i pritvorenih lica u drugoj polovini 2009. godine, iz kojih razloga je Komisija za monitoring prioritet dala ovoj kazneno popravnoj ustanovi zatvorenog tipa.

Prije obavljanja pojedinačnih razgovora sa osuđenim licima, koji je obavljen bez prisustva zavodskog osoblja, Komisija za monitoring je obavila razgovor sa direktorom KPZ Zenica, gosp. Nihadom Spahićem.

Kazneno popravni zavod Zenica je 2010. godine navršio 125. godina postojanja. Najveći zatvor zatvorenog tipa u Bosni i Hercegovini još uvijek je pod posebnom lupom međunarodnih i nevladinih organizacija. Trenutno se u KPZ Zenica nalazi oko 800 osuđenika, od kojeg broja je njih oko 700 smješteno u zatvorenom dijelu KPZ Zenica, a ostali su u poluotvorenom dijelu.

Kapacitet zatvora je 690 osuđenika, pa je evidentna prenatrpanost. Po pitanju kapaciteta u KPZ Zenica u Federaciji BiH koja broji sedam zatvora i gdje kaznu izdržava cca 1.600 lica, više od pola oko ukupnog broja osuđenih lica nalazi se u zeničkom zatvoru. Oko 80 odsto osuđenika su A klasifikaciona grupa i u zatvorskim uvjetima ima prihvatljivo ponašanje i žele odslužiti svoju kaznu.

Zbog posjedovanja ili stavljanja u promet narkotičkih sredstava zatvorsku kaznu izdržava 58 osuđenih lica. Broj konzumenata narkotičkih sredstava je daleko veći, a broj osuđenika koji traže pomoć neuropsihijatra je oko 400 osuđenika. Radi sprječavanja unošenja narkotičkih sredstava i otkrivanja osuđenih osoba koje to rade, vrše se stalni pregledi i pretresi lica koja dolaze u posjetu, kao i osuđenika, ćelija i drugih prostorija gdje osuđenici borave. KPZ Zenica je nabavio službene pse koji su obučeni isključivo za otkrivanje droge.Uprava KPZ Zenica namjerava uskoro započeti sa metadonskom terapijom, a u toku su razgovori sa Centrom za borbu protiv ovisnosti ZE-DO kantona. Zbog apstinencijalnih kriza osuđenici često krše kućni red Zavoda.

U KPZ Zenica u radnom odnosu je 434 zaposlenika sa kontinuiranom obukom i edukacijom zaposlenika.Veći dio zatvora je pokriven je videonadzorom. Izgradnjom i stavjanjem u funkciju 4. paviljona kao i zapošljavanjem 50 novih stražara, sigurnost zatvora je povećana.

Obzirom da je KPZ Zenica jedini zatvor zatvorenog tipa u Federaciji BiH, u njemu izdržavaju zatvorske kazne lica koja su pravosnažno osuđena za najteža krivična djela ubistva, teške krađe, razbojništva, posjedovanje i stavljanje u promet opojnih droga, silovanje, ratni zločin, terorizam, organizirani kriminal itd.

4

U KPZ zenica se nalaze 22 strana državljana i 23 lica koja izdržavaju dugogodišnju kaznu zatvora (20 do 45 godina).

U skladu sa većim brojem žalbi upućenih Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH zadatak Komisije za monitoring je obavljanje pojedinačnih razgovora sa osuđenicima-podnosiocima žalbe.

S.Đ. osuđenik koji je uložio žalbu

Sintetizovani navodi iz podneska žalbe

Radi se o licu koje je osuđeno na kaznu zatvora od 12 godina zbog počinjenog ratnog zločina. Do sada je izdržao nešto više od 2 godine zatvora. Srčani je bolesnik, preživio pet infarkta. U pritužbi navodi sljedeće:

- Nije zadovoljan ishranom niti higijenom u kuhijni zavoda. Navodi da je u hrani je jednom našao komad željeza (vjerovatno od mašine za mljevenje mesa), u salati se nalaze puževi pa čak i žohari. Zaposleni u kuhinji nemaju „sanitarni čvor“ već te potrebe obavljaju u toaletu koji se nalazi 200 – 300 metara od kuhinje;

- Daje primjedbe i na smještaj navodeći da je to „logor“ gdje na 18 m2 boravi 5 osuđenika;

- Kao poseban problem navodi njegov odnos sa dr. Hamidovićem koji mu nije dozvolio posjetu specijalisti kada je specijalista bio u KPZ-u i da sumnja u ljekarski tretman tog doktora.

- U svom obraćanju naveo je i da je molio direktora za dopust kako bi posjetio staru i bolesnu majku ali mu nije udovoljeno.

Sadašnja percepcija osuđenika na navode iz podneska žalbe

Osuđenik S.Đ. ostaje pri navodima iz svoje žalbe, te dodaje:

- Pored prenatrpanosti u zavodu, veliki problem je loša ventilacija prostorija u kojima osuđenici borave veći dio dana, a to su i hodnici, koji su mračni i zagušljivi (bez ventilacije i prozora). Ovo je za njega poseban problem jer je srčani bolesnik i diabetičar. Smatra da bi bilo neophodno da ga se smjesti u stacionar i izoluje od ostalog kolektiva, a što je i predlagao dr. Hamidoviću koji mu to nije omogućio. Ističe da ga je doktor Hamidović nedavno istjerao iz ordinacije, ne želeći ga primiti, što je S.Đ. prijavio upravi zavoda ali nikad nije dobio odgovor.

- Pošto ima staru, bolesnu majku koja živi u mjestu gdje mu živi i supruga sa djecom, a još ne ne ispunjava zakonske uslove za korištenje vanzavodskih pogodnosti niti za premještaj u drugi KP Zavod, moli da mu se omogući bar kratka posjeta majci.

- Loše socijalno stanje u porodici, niko nije zaposlen. Porodica živi od socijalne pomoći za invalidnog sina. Supruga zbog nedostatka novca nije u mogućnosti dolaziti u posjetu. Premještajem u KPZ Tunjice, stvorile bi se mogućnosti za češće posjete djece i supruge.

- Napomijne da je zadovoljan u pogledu prijema za razgovor kod direktora, jer mu se to uvijek omogući. Navodi da je izuzetno zadovoljan razgovorom sa Komisijom za monitoring i ističe da mu to puno znači.

5

Službene osobe sa kojima je obavljen razgovar na okolnosti pritužbe osuđenika S.Đ. i refleksije nakon obavljenog razgovora:

- g. Nihad Spahić - direktor KPZ Zenica - dr. Faruk Hamidović - doktor porodične medicine (službena osoba na koju je pritužba

usmjerena)

U razgovoru sa direktorom i doktorom o navodima pritužbe, ističu slijedeće:

- Neupitno je da je osuđeni težak srčani bolesnik sa problemima dijabetesa. Navode da osuđenik ima sasvim zadovoljavajući medicinski tretman. Pored redovne terapije tabletama on odlazi i na preglede kod kardiologa, te da mu nije potreban smještaj u stacionaru.

- Ishrana je usklađena sa sedmičnim menijima koje pravi uprava Zavoda a koji sadržavaju propisane standarde o kvalitetu i kaloričnoj vrijednost hrane. Direktor izjavljuje da sanitarni inspektori redovno kontrolišu kvalitet ishrane i da svi zaposleni u kuhinji imaju redovne sanitarne preglede. U vezi se pojavnom neželjenih predmeta u hrani, kao i crva i žohara, smatraju da se na velikom broju obroka (preko 800 ručaka dnevno) postoji mogućnost za određene propuste, a što će u narednom periodu pokušati otkloniti.

- Osuđenik S.Đ. nema trenutno uslove za korištenje vanzavodskih pogodnosti niti premještaj u drugi kaznenopravni zavod, ali će uprava Zavoda podržati njegov premještaj kad se za to steknu uslovi.

F.H. osuđenik koji je uložio žalbu

Sintetizovani navodi iz podneska žalbe

- Navodi da je hrana loša, količinom i kvalitetom, te da je i higijena u kuhinji loša;

- Loše tretman Zavodskog osoblja prema njemu, osoblje ne dozvoljava pisati prigovore jer nakon toga uslijedi samica kao reperkusija, osoblje uskraćuje kopiranje dokumenata;

- Traži da se kod Federalnog ministarstva pravde urgira njegov premještaj u KPZ Tuzla.

Sadašnja percepcija osuđenika na navode iz podneska žalbe

- Odnos sa osobljem se poboljšao, dozvoljeno mu je telefoniranje, sada se nalazi u A grupi, ponašanje osoblja je puno korektnije i sada je na zadovoljavajućem novou. Posebno ističe razumijevanje kod direktora Zavoda koji ga je više puta primio na razgovor i pričao o njegovim problemima u Zavodu kao i o njegovim porodičnim problemima;

- Napominje da su mu sinovi počeli konzumirati drogu, da su rasprodali njegovu imovinu, da je jedan od njih u KPZ Tuzla, a i da će najvjerovatnije i drugi biti osuđen na kaznu zatvora jer je postupak protiv njega u toku;

6

- I dalje navodi loš kvalitet hrane, loše higijenske uslove u kuhinji, jer osoblje nema toaleta u kuhinji, a ni osuđenici ne mogu u trpezariji oprati ruke prije jela. Zbog svega toga, prijeti opasnost zaraze.

- Ima sasvim korektan odnos sa svim kolegama iz kolektiva, ali smatra lošim to što su bolesni smješteni u sobi skupa sa zdravim osuđenicima.

- S obzorom da je izdržao 1/3 ukupne kazne, očekuje premještaj u KPZ Tuzla početkom maja 2010.g.

Refleksije nakon obavljenog razgovora sa direktorom KPZ:

- Radi se o osuđeniku koji redovno i skoro svakodnevno izražava nezadovoljstvo svim u Zavodu, pomaže ostalim osuđenicima da se žale na sve i svašta, osoblje KPZ Zenica očekuje redovne pritužbe od ovog osuđenika, kako opravdane tako i one sasvim neopravdane.

S.H. osuđenik koji je uložio žalbu

Sintetizovani navodi iz podneska žalbe

- Navodi da je težak je bubrežni bolesnik, boluje od karcinoma, i zbog insuficijencije bubrega nalazi se na dijalizi. Nema odgovarajuću terapiju u zavodu;

- Preživljava torturu od zdravstvenog osoblja. U prvom redu, žali se na ponašanje dr. Hamidović koji je ljekar u zatvorskom stacionaru. Navodi da se on ponaša samovoljno i prijeti mu da će ga premjestiti izvan stacionara iako ima mišljenje iz Dijaliznog centra da treba boraviti u zatvorskom stacionaru.

Sadašnja percepcija osuđenika na navode iz podneska žalbe

Osuđenik ostaje kod navode žalbe, te, osim toga, dodaje i sljedeće:

- Navodi da mu nije omogućen premještaj i odlazak u restoran.

- Kod osuđenika je vidno natečen stomak, ističe da ga doktori odbijaju liječiti. Navodi da ima otpusnicu ali da mu je dr. Hamidović izjavio da ga neće liječiti niti predložiti njegovo upućivanje na hirurgiju;

- Očekuje prekid kazne zbog lošeg zdravstvenog stanja.

Službene osobe sa kojima je obavljen razgovor na okolnosti pritužbe osuđenika H.S. i refleksije nakon obavljenog razgovora:

- Osuđeni H.S. je hronični bubrežni bolesnik na dijalizi u Centru za dijalizu pri Kantonalnoj bolnici Zenica gdje biva svaki drugi dan prevežen radi dijalize. Nema karcinom jer nalazi ljekara specijaliste to nisu potvrdili. Kod osuđenika se radi o nuspojavi kod dijaliznih bolesnika koja se manifestuje u obliku natekline jetre zbog insuficijencije bubrega;

7

- Priroda ove bolesti je takva da osim somatskih teškoća ovakvi bolesnici imaju emocionalne teškoće koje se manifestuju kroz razdražljive reakcije. Doktor je više puta pokušao objasniti osuđeniku da nema karcinom, međutim, S.H. tu činjenicu na priznaje;

- Doktor Hamidović ističe da poduzima sve medicinski potrebne radnje, kao i mnoge druge intervencije, kao što su upućivanje na razne specijalističke preglede, za koje kao ljekar smatra da nisu potrebni;

- Osuđeni H.S. ima poseban režim ishrane koji je propisan na preporuku ljekara interniste. Svakodnevno mu se hrana dostavlja u bolesničku sobu, iako bi on mogao sam odlaziti u restoran;

- Kao pozadinu i krajnju namjeru svih žalbi H.S. dr. Hamidović navodi mišljenje da se radi o njegovoj ideji da ostvari pravo na prekid kazne. Prekid kazne smatra potpuno nepotrebnim zbog zdravstvenih razloga. Naprotiv, odgovorno smatra da upravo na ovakav način ima kvalitetniju zdravstvenu njegu, obzirom da nema dovoljno jaku porodičnu mrežu za podršku i nema osobu koja bi se o njemu brinila izvan Zavoda.

Procjene i preporuke članova Komisije za monitoring

- Uvjeti za izdržavanje kazne zatvora i pritvora u Kazneno popravnom zavodu Zenica nisu na zadovoljavajućem nivou. Prenatrpanost odnosno veliki broj smještenih osuđenika i „velika energija“ na malom prostoru nije pozitivna pretpostavka za ostvarivanje ciljeva specijalne prevencije i resocijalizacije osuđenika.

- Omogućiti povoljnije uslove za izdržavanje kazne za osjetljive i bolesne osuđenike (srčani bolesnici i dr.) tako što će se omogućiti češće provjetravanje prostorija i hodnika zavoda, prvenstveno zbog srčanih i dr. bolesnika;

- Federalno Ministarstvo pravde treba planirati sredstva za rekonstrukciju kuhinje Kazneno popravnog zavoda Zenica i pravljenje toaleta i česme za pranje ruku za zaposlene, kako bi se higijenski uslovi poboljšali (već je dat usmeni prijedlog direktoru);

- Razmotriti sve mogućnosti kako bi se osuđeniku S.Đ. omogućilo da u pratnji zavodske straže, obavi posjetu staroj, bolesnoj majci;

- Omogućiti radni angažman osuđenika u što većoj mjeri kako bi se smanjilo njihovo nezadovoljstvo;

- Što se tiče zahtjeva F.H. za premještaj u KPZ Tuzla, navodimo da ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za monitoring, jer o istom odlučuje Ministarstvo pravde Federacije BiH;

- U slučaju osuđenika S.H. obzirom da se radi o teškom bolesniku, posebnu

pažnju posvetiti njegovom zdravstvenom stanju i pokušati poboljšati uslove u kojima izdržava kaznu (uslovi i zdravstvena njega u stacionaru, pristup ljekara).

8

- U pogledu primjedbi S.H. na odnos ljekara mišljenje Komisije za monitoring je

da se radi o prirodi njegove bolesti i usmjerenosti na njegove zdravstvene tegobe, što stvara nezadovoljstvo;

- S obzirom da se dosta osuđenika-pacijenata žali na lošu zdravstvenu njegu,

Komisija za monitoring je mišljenja da je medicinska njega adekvatna, ali je razlog pritužbi previše agresivan stav dr. Hamidovića prema osuđenicima. U jednu ruku, to je sasvim opravdana posljedica preopterećenosti velikim brojem osuđenih, ali Komisija za monitoring iznosi svoje mišljenje da bi, uz malo ljubazniji pristup ljekara i kroz malo češći razgovor sa osuđenicima koji stalno traže ljekarsku pomoć, broj pritužbi i nezadovoljstvo osuđenika u odnosu na zdravstvenu njegu bilo smanjeno;

- U pogledu zahtjeva S.H. za prekid kazne, ocjenu o opravdanosti ovog zahtjeva može dati ljekar internista, odnosno stručno osoblje.

- Potrebno je popuniti upražnjena radna mjesta po sistematizaciji u dijelu koji se odnosi na Službu za preodgoj. Rad Službe za preodgoj je pretpostavka uspješnog tretmana resocijalizacije;

- Pitanje uvjetnog otpusta i realiziranje zahtjeva osuđenika za premještaj u drugu kazneno popravnu ustanovu u Federaciji BiH, nadležnost je Federalnog Ministarstva pravde;

- Liječenju osuđenika o ovisnosti o drogama i drugim opijatima posvetiti posebnu pažnju, obzirom, da postojeće metode nisu dovoljne za uspješan tretman ovisnika u KPZ Zenica.

KAZNENO POPRAVNI ZAVOD DOBOJ

U sklopu nadgledanja stanja u KPZ 11. 05. 2010. godine organizirana je redovna posjeta Komisije za monitoring KPZ Doboj. To je zatvor poluotvorenog tipa i smješten je u zgradi koja je građena 1984 godine.

Obavljen je razgovor sa upravnikom zatvora gospodinom Miloradom Novakovićem koji je članove Komisije upoznao sa trenutnim stanjem u KPZ, sa kapacitetom zatvora i brojem pritvorenika i zatvorenika u ovom periodu.

Opći podaci o KPZ Doboj

Organizaciona struktura, smještajni kapaciteti i uslovi

Trenutno u pritvorskoj jedinici boravi 31 pritvorenik a kapacitet je 44 pritvorenika. U zatvoru kaznu izdržava 39 osuđenika a kapacitet je 78. Istaknuta su očekivanja da će se nakon dobijanja upotrebne dozvole kapaciteti povećati i da će se stvoriti puno bolji uvjeti za izdržavanje kazne. Projektirani kapacitet je 66 pritvorenika i 122 zatvorenika.

9

Sistematizacijom je predviđeno 91 zaposlenik a trenutno je zaposleno 76 osoba. Od tog broja 49 je stražara što uključuje i četiri žene. Sistematizacijom je predviđeno 3 vaspitača ali je angažirano dva, a također je angažiran i jedan psiholog.

KPZ Doboj nema zaposlenog liječnika a od zdravstvenog osoblja zatvorenicima su dostupna dva medicinska tehničara koji su stalno zaposleni. Liječnik je angažiran po ugovoru o djelu i dostupan je tri puta nedjeljno a po potrebi i češće. Pripremljene su prostorije za medicinski stacionar gdje će oni koji su bolesni moći biti smješteni uz dobivanje adekvatne zdravstvene zaštite..

U zatvoru ne postoji posebna pomoć i tretman ovisnika o opojnim drogama. Osnova odnosa prema ovoj kategoriji pritvorenika i zatvorenika je apstinencija od uzimanja droge što ponekad stvara stanovite probleme. Ranije je postojala metadonska terapija koja se nije pokazala uspješnom.

Zatvorenici su klasificirani u odgovarajuće skupine ( A, B i C ) i svaka dva mjeseca vrši se ponovna rekvalifikacija. Zatvorenicima je dostupna dnevna štampa kao i radio i televizija kao i mogućnost bavljenja sportom i rekreacijom. Također za zatvorenike se organizira obuka za rad na računalima, eventualno potreba polaganja ispita u školama, a osuđenici imaju i mogučnost upražnjavanja vjerskih potreba.

Kuhinja i trpezarija su dovoljne velike i relativno uredne, dnevni boravak je jedna skromno opremljena prostorija sa televizorom. Spavaone su relativno uredne i prostrane. U spavaonici broj 2 se nalazi 10 kreveta sa pratećim ormarićima. Uočen je jedan broj praznih i nepopunjenih spavaonica.

Kod pritvorenika je uočen problem nedovoljnog prostora za šetnju za vrijeme koje predviđa zakon.

Specifična je situacija sa pritvorom pošto je čestim izmjenama zakona mogućnost trajanja pritvora produžena nepotrebno dugo što stvara neizvjesnost kod pritvorenih osoba

Predsjednici sudova redovito obilaze pritvorenike.

U prethodnoj godini pokrenuto je 39 disciplinskih postupaka prema osuđenicima od čega je 37 okončano.Većina ( 24 ) se odnosi na zloupotrebu pogodnosti.

U razmatranom periodu nije bilo disciplinskih postupaka prema zaposlenim zbog zlostavljanja ni zbog prekoračenja ovlaštenja.

U periodu od dvije godine nije bilo zabilježenih slučajeva pokušaja unošenja opojnih droga u KPZ-u, niti su opojne droge pronađene kod pritvorenika/zatvorenika.

Tokom boravka jedno lice je zatražilo razgovor sa članovima Komisije te je isti upućen da posredstvom svoga advokata pribavi sudsku presudu ili da pomoć zatraži posredstvom besplane pravne pomoći.

Svi osuđenici i pritvorena lica su iskazali zadovoljstvo u kojima izdržavaju kazne bez ikakvih primjedbi na hranu i postupke službenih lica.

10

Procjene i preporuke članova Komisije za monitoring

- Generalan stav je da je stanje u KPZ Doboj u ovom trenutku prihvatljivo, da se radi o ustanovi u kojoj se poštuju međunarodne konvencije o postupanju prema pritvorenim licima uz poštovanje i većeg stepena ljudskih prava u odnosu na minimalne standarde, ali uz opasku da će se skorim otvaranjem proširenih kapaciteta stvoriti pretpostavke za stvaranje optimalnih uvjeta za izvršavanje mjera pritvora i zatvora;

- Prijedlog je da se uočene slobodne prostorije upotrijebe i u iste razmjeste zatvorenici smješteni u prenatrpanim spavaonicama;

- Da se po zakonskoj osnovi pritvorenim osobama osigura dovoljan broj sati za šetnju;

- Ukoliko se ukaže potreba i zahtjev od strane pritvorenih/zatvorenih lica Bošnjaka za izdvojenim jelovnikom, potrebno je takve jelovnike osigurati u dovoljnom broju;

- Konstatacija je da je nedostatak u novoizgrađenom dijelu, iako dobro urađenom i organizovanom prostoru, nedostatak prirodne svjetlosti;

KAZNENO POPRAVNI ZAVOD TUZLA

Komisija za monitoring, obavila je posjetu Kazneno popravnom zavodu Tuzla dana 2.6.2010.godine. Prethodno se o stanju u KPZ Tuzla informisala iz nekolicine novinskih članaka koji govore o zlostavljanjima osuđenica od direktora Zavoda, te o korupciji u Zavodu i uspješnom podmićivanju službenika u cilju poboljšanja uslova i dobijanja pogodnosti. Cilj je bio posjetiti Odjeljenje za žene i pokušati utvrditi stvarno stanje u pogledu njihovih prava.

Ovo je KPZ poluotvorenog tipa koji je specifičan, u okviru njega postoji: Odjeljenje pritvora, Odjeljenje polutovorenog tipa za muškarce (kompletno Odjeljenje se nalazi na Kozlovcu), KPZ zatvorenog tipa za žene (jedini ženski zatvor u Federaciji BiH, otvoren 03.05.2009.g. u kojem trenutno boravi oko 40 žena osuđenica ) i Odgojno – popravni dom za maloljetnike.

Komisija je prilikom posjete obišla KPZ za žene i i Odgojno – popravni dom za maloljetnike.

Prilikom obilaska KPZ za žene (Odjeljenje I i Odjeljenje II) i i Odgojno – popravnog doma za maloljetnike, pojedinačnim i zajedničkim razgovorima sa svim osuđenicama i maloljetnicima, kao i uposlenicima (stražarima i vaspitačima), te nakon toga, razgovorom sa direktorom KPZ, Komisija je utvrdila s l i j e d e ć e

11

Činjenično stanje

- Komisija je sa zadovoljstvom prihvatila izjave svih osuđenica da je vrlo korektan odnos svih pripadnika Službe straže, niko se od osuđenica niti maloljetnika ne žali na fizička zlostavljanja i izjavljuju da je, u ovom segmentu, stanje puno bolje nego ranije;

- U svim Odjeljenjima Zavoda se radi o kadrovskoj nepopunjenosti i potrebi angažmana većeg broja stručnih lica. Posebno je naglašen nedostatak stručnog kadra odnosno članova službe tretmana, (odgajatelja i psihologa/pedagoga);

- Uslovi boravka i tretmana u KPZ za žene Odjeljenju I – Odjel za pojačani nadzor ili paviljon visoke bezbjednosti (u kojem se nalaze „rizične“ osuđenice), a u okviru kojeg je i Prijemno odjeljenje tog zavoda, su apsolutno neprihvatljivi. Prostor za boravak je veoma mali, apsolutno neuslovan, deprimirajući i kao takav dovodi do kumulirane frustracije kod osuđenica, te neželjenih interpersonalnih sukoba.

- Komunikacija direktora sa osuđenicama, kao i sa maloljetnicima je svedena na minimum, a što prema riječima osuđenica nije dobro, jer se na taj način ne može ostvarit nikakva saradnja niti postići uspjeh u prevazilaženju postojećih problema u KPZ. Iz razgovora sa osuđenicama, kao i sa direktorom, vidljiva je njegova nezainteresovanost za opšte stanje u KPZ i uslove izdržavanja kazne;

- Radni tretman osuđenica nije adekvatan. Radi se o poslovima konobarica i kuharica u ugostiteljskom objektu tj. kuhinji i sali i poslovima peglanja, šivenja za interne potrebe, heklanja i pletenja, kako za svoje potrebe tako i za povremenu prodaju od koje osuđenice imaju i neku zaradu;

- Prema navodima osuđenica, odnos i tretman odgajatelja je vrlo „siromašan“, loša je komunikacija između osuđenica i vaspitačice te se ovakav pristup ne može smatrati adekvatnim niti profesionalnim;

- Prostor u kojem je smješten Odgojno – popravni dom za maloljetnike je neadekvatan za ovu namjenu udovoljava ni minimalne standarde za efikasan vaspitni rad sa maloljetnicima. Djeca najveći dio vremena provode u zaključanim prostorijama koje su ranije korištene kao zatvorske ćelije. Sam prostor je iritirajući i djeluje asocijalno i antisocijalno na maloljetnike;

- Sa osam (8) maloljetnika rade samo 1 psiholog, 1 odgajatelj i 1 socijalni radnik, a po potrebi se angažuju volonteri sa fakulteta određenih disciplina da rade sa maloljetnicima

- Ovakav rad osoblja sa maloljetnicima ne može postići željene efekte;

- Na Odjelu I, za „rizične“ osuđenice, boravi osuđenica (A.Ć.) za koju je očigledno da ima "konflikt" sa direktorom.Konflikt je poprimio ozbiljne razmjere, što se odrazilo i

12

na njen psihički status u kojem dominira emocionalna labilnost, sklonost plaču, upadljivo sniženo raspoloženje koje ima tendenciju da se razvije u depresiju. Ako se svakodnevni stres prolongira, može rezultirati ozbiljnim psihičkim smetnjama i simptomima post-traumatskog stresnog poremećaja ili nekim drugim smetnjama, a što će zahtjevati i stručnu medicinsku pomoć;

- Na istom Odjelu boravi i osuđenica S.S. kojoj je, iz razloga koje nije znala navesti, onemogućeno da vidi svoje 2-godišnje dijete koje je rodila prilikom bjekstva iz KPZ. Agresivna je i sklona sukobima ali izražava veliku želju da vidi svoje dijete. U cilju doprinosa poboljšanju psihičnog stanja osuđenice, smanjenju rizika i agresivnosti tokom daljeg izdržavanja kazne, te u cilju poštivanja principa Opšte deklaracije o ljudskim pravima, članovi Komisije su, pokušavajući da nađu mogućnost da se osuđenici omogući susret sa djetetom, već detaljnije istražili ovaj slučaj nakon obavljenog monitoringa. Posjetili su Dječiji dom Bjelave i Centar za socijalni rad Kantona Sarajevo. Utvrdili su da je istoj oduzeto roditeljsko pravo jer prema: nalazu i mišljenju vještaka neuropsihijatra, datog u toku suđenja, postoji rizik ponavljanja krivičnog djela za koje je osuđena (na izdržavanju kazne se nalazi zbog ubistva svoga 10-godišnjeg dijeta, ) mišljenjima timova stručnjaka iz KPZ –a u kojem osuđena S.S. boravi i uvjerenju stručnjaka iz Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo, imenovana nije u mogućnosti da adekvatno obavlja funkciju roditeljskog staranja.

- U Odjeljenju I, i to u prijemnom odjeljnjeu, boravi i E. J, trudnica u sedmom mjesecu trudnoće, koja je na na izdržavanju kazne zatvora od tri mjeseca. Ona je zainteresovana da ide u komunu za odvikavanje od narkomanije i smještaj djeteta u dom ili hraniteljstvo. Inače nema dom, kako sama kaže:”ja sam dijete ulice”.

Procjene i preporuke članova Komisije za monitoring

- Sve službe KPZ Tuzla, posebno Službu za tretman potrebno je kadrovski ojačati

i poboljšati fizičke uslove za boravak osuđenika;

- Razdvojiti Prijemno odjeljenje od Odjeljenja I (za “rizične osuđenice”) jer je apsolutno neprihvatljivo, kako sa aspekta domaćih propisa tako i Evropskih zatvorskih pravila, da se osuđenica, odmah po dolasku, smjesti sa onima koje su procjenjene “rizičnim”;

- Hitno popraviti uslove života i boravka u Odjeljenju I (obezbijediti prostoriju sa dnevnim svjetlom i ventilacijom). Preporuka može biti da se “dnevni boravak” zamjeni sa prostorijom za radni tretman u kojoj osuđenice rade poslove šivanja, peglanja i heklanja, kako bi se omogućili normalniji uslovi života. Postojeći uslovi nisu usklađni niti sa domaćim propisima, niti sa međunarodnim standardima o tretmanu osuđenih lica;

- Putem jedne vrste ugovora sa nekim pravnim licem omogućiti veći radni angažman osuđenica u prostorijama KPZ ili van njega, na poslovima npr. krojenja, šivenja, peglanja i sl. uz prethodnu adekvatnu obuku, jer provođenje

13

radnog tretmana, odnosno ostvarivanja njihovog prava na rad kod osuđenica je nemoguće;

- Poboljšati zdravstvenu zaštitu osuđenika obezbjeđivanjem većeg broja zdravstvenih radnika, te uvesti programe liječenja ovisnika o psihoaktivnim supstancama;

- Poboljšati i intenzivirati rad vaspitača sa osuđenicama i njihovu komunikaciju. Neophodno je svaku osuđenicu upoznati sa individualnim planom tretmana;

- Poboljšati komunikaciju direktora sa osuđenicama, jer su sve jednoglasno navele da ih je, nakon dužeg perioda, direktor tek posjetio na dan pred dolazak Komisije za monitoring;

- U pogledu osuđenice A.Ć., predlažemo premještaj u Odjeljenje II u kojem se ne nalaze „rizične osuđenice“. Time će se uzrok njenih frustracija i dalje pogoršanje psihičkog stanja znatno smanjiti. U prilog ovoj preporuci, ide i činjenica da se niko od osuđenica sa ovog Odjeljenja nije žalio na njeno ponašanje. Također, predlažemo da se osuđenici pomogne da svoje intelektualne sposobnosti usmjeri na dalje školovanje te da joj se, po njenoj želji omogući upis na fakultet dok se nalazi na izdržavanju kazne;

- U pogledu osuđenice E.J. obzirom na ozbiljnost situacije, na kratkoću preostalog perioda za izdržavanje kazne zatvora i nepostojanje uslova za imalo normalan život sa njenim dijetetom, neophodno je hitno kontaktirati Centar za socijalni rad Cazin i tražiti obezbjeđivanje uslova smještaja novorođene bebe, dok se majka ne izlječi. Isto tako obezbijediti uslove smještaja osuđenice u adekvatnu komunu.

- Osuđenici M.K. koja je ovisnik o psihotropnim supstancama i boluje od hepatitisa C, obezbijediti prostor za učenje na način da joj se omogući korištenje spavaone (koja se inače ne koristi toku dana) jedan do dva sata dnevno za učenje i omogućiti joj zaradu za nužne potrepštine;

- Komisija predlaže da uprava KPZ, odnosno saradnik za pravna pitanja, osuđenici F.G. obrazloži njenu situaciju i objasni za koje krivično djelo ona izdržava kaznu. Po potrebi, od nadležnog suda prikupiti odgovarajuću dokumentaciju i tražiti potrebna objašnjenja i mišljenja;

- Odgojno – popravni dom za maloljetnike izmjestiti iz KPZ Tuzla jer sadašnji fizički uslovi ne zadovoljavaju ni minimalne standarde za boravak maloljetnika, te omogućiti optimalne uslove za rehabilitaciju i resocijalizaciju ove kategorije osuđenika. Dok se ne steknu uslovi za izmještaj, neophodno je da postojeći kadar intezivira rad sa maloljetnicima u smislu organizovanja okupacionih i rekreativnih oblika rada.

14

- Iz opisa činjeničnog stanja u zavodu, kao i iz svih navedenih preporuka, vidljivo je da je situacija krajnje loša i zabrinjavajuća i rezultira nezadovoljstvom osuđenica;

- Postojeća situacija predstavlja neuspjeh rukovodstva – uprave KPZ Tuzla, na što Komisija posebno upozorava. S tim u vezi Komisija predlaže da nadležni organi preispitaju rad i utvrde stepen odgovornosti direktora KPZ Tuzla za jako loše stanje u KPZ za žene i Odgojno popravnom domu za maloljetnike. Napominjemo da pomenuti prijedlog za utvrđivanje odgovornosti Direktora KPZ Tuzla, treba biti u skladu sa zakonima u BiH odnosno relevantim međunarodnim dokumentima;

- S obzirom na to da je vrlo očigledno da je, neposredno nakon najave posjete Komisije, rukovodstvo KPZ preduzelo korake u cilju prikazivanja boljeg činjeničnog stanja nego što jeste (posjeta direktora Odjeljenju za žene uslijedila je na dan prije posjete Komisije, a prije toga već duži vremenski period direktor nije posjetio to Odjeljenje, zatim, prekid disciplinske mjere samice za osuđenicu S.S. koji je uslijedio na prijedlog rukovadstva a neposredno nekon najave posjete Komisije), Komisija za monitoring ocjenjuje da je stanje ljudskih prava osoba lišenih slobode u KPZ Tuzla veoma loše i da je neophodno hitno preduzimanje određenih mjera u cilju poboljšanja kako materijalnih tako i uslova provođenja adekvatnog tretmana za sve.

PSIHIJATRIJSKA BOLNICA SOKOLAC

U skladu sa mandatom Komisije za monitoring kojoj je jedna od nadležnosti monitoring psihijatrijskih ustanova članovi Komisije za monitoring su dana 7. 7. 2010. godine obavili redovnu posjetu Psihijatrijskoj bolnici Sokolac. Ovo je posebno bitno jer u cijeloj Bosni i Hercegovini je izražen problem smještaja neuračunljivih učinitelja kaznenih djela. Ovaj problem je naročito izražen u Federaciji BiH koja nema adekvatne ustanove za smještaj ovih osoba a postoji izražena potreba obzirom na zakonodavstvo koje smo usvojili i potrebu tretmana ovih osoba u posebnim ustanovama. A poznato je da je Psihijatrijska bolnica u Sokocu prije rata bila jedina moderna bolnica kapacitirana za smještaj većeg broja osoba.

Nekoliko članova Komisije za monitoring koji su ranije stigli pred krug bolnice, cca nekih 45 minuta prije termina zakazane posjete, primjetili su da veći broj pacijenata bolnice i medicinskog osoblja iznose stare dušeke i posteljine iz jedne zgrade u okviru bolnice i u zgradu donose nove. Prije obilaska odjeljenja u kojima borave bolesnici, svi članovi Komisije za monitoring su posjetili kabinet direktorice Psihijatrijske bolnice Sokolac, Prim. Dr. Radmile Ćeranić sa kojom je obavljen duži razgovor i od koje smo dobili informacije o uslovima života i rada u bolnici, smještaju, ishrani, mogućnostima liječenja i rehabilitacije, organizaciji rada službi, problemima i načinima rješavanja.

15

Opći podaci Psihijatrijska bolnica Sokolac je jedna od tri organizacione jedinice Kliničkog centra Istočno Sarajevo u čijem su sastavu još bolnica Kasindol i Klinički centar Foča.

Finansiranje obezbjeđuju Fond zdravstvenog osiguranja RS, Ministarstvo pravde RS i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS.

Obzirom da se očekuje otvaranje forenzičke institucije na državnom nivou, a koja se nalazi u neposrednoj blizini sadašnje Psihijatrijske bolnice Sokolac, još uvijek nije konceptualno riješen budući status Psihijatrijske bolnice Sokolac kada ostane bez odjeljenja za forenziku u kojem su sada smješteni duševni bolesnici, počinioci krivičnih djela.

Organizaciona struktura i smještajni kapaciteti

Psihijatrijska bolnica Sokolac ima ukupno šest (6) odjeljenja : dva (2) ženska (zatvoreno i otvoreno) i četiri (4) muška (dva sudska i dva civilna).

Prije rata je postojao i odjel za alkoholizam, ali je zatvoren nakon požara u kojem je uništen ovaj objekat tako da se u ovoj bolnici više ne liječe ovisnici o alkoholu i drogama. U bolnici boravi, na osnovu uputnog akta i nekoliko pacijenata iz Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, kojima sudovi izreknu mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja ili kaznu zatvora i navedenu mjeru.

Svi objekti u kojima su smješteni pacijenti su stari i dotrajali i imaju veoma lošu infrastrukturu što za posljedicu ima stalne probleme sa elektro i vodo instalacijama.

Sadašnji kapaciteti mogu primiti 200 osoba, a trenutno se u bolnici nalazi 150 pacijenata, te postoji stalni problem nepopunjenosti kapaciteta.

U Sudskom odjeljenju koje ima 70 kreveta, trenutno boravi 50 osoba kojima je izrečena samo mjera liječenja u zatvorenom prostoru ili kazna uz mjeru liječenja.

Prema izjavi direktorice, svi sudski pacijenti imaju neograničena prava na posjete porodice i prijatelja.

Po nacionalnoj pripadnosti pacijenti su dominantno Srbi, a samo nekoliko Hrvata i Bošnjaka. Za religijske potrebe u skladu sa vlastitim opredjeljenjima ne postoji određeno mjesto za molitvu, iako prakticiranje vjere nije zabranjeno.

Ishrana u bolnici je dobro organizovana u novom restoranu koji ima stotinu mjesta. Obroci se pripremaju u bolničkoj kuhinji koja se nalazi u sklopu objekta restorana prema programu jelovnika koji se planira svakog mjeseca, a u čemu učestvuje glavna sestra bolnice, šef kuhinje i menadžment ustanove.

Jako je pozitivno što u okviru bolničkog kompleksa se nalazi i posebno odjeljenje za radnu terapiju u okviru kojeg se pacijenti mogu izraziti likovno i literarano, ili uz stručnu pomoć okupacionih terapeuta prave predmete od drveta, papira ili gline. Povremeno se ovi

16

radovi predstavljaju javnosti u obliku prodajni izložbi, a krajnji cilj je da se kroz ove aktivnosti postigne određeni stepen rehabilitacije.

Kadrovska struktura uposlenih

U Psihijatrijskoj bolnici Sokolac ima 150 zaposlenika različitih profila stručnosti, među kojima najviše nedostaje ljekara. Direktorica je izjavila da su i ranije raspisivani konkursi za ljekare, uključujući neuropsihijatre, ali se niko nije javljao na konkurse. Svi zaposlenici su srpske nacionalnosti.

Do sada nije pokretan disciplinski postupak protiv uposlenika zbog kršenja prava i zlostavljanja pacijenata jer prema navodima direktorice takvi slučajevi nisu postojali.

Prema dostupnoj evidenciji u zadnje dvije godine nije bilo bjegstava iz ustanove. Prema internoj evidenciji nije bilo pritužbi pacijenata na postupanje osoblja. U samoj ustanovi postoji komisija za pritužbe i žalbe. Komisiju čine: psiholog, socijalni radnik, doktor i pravnik.

U psihijatrijskoj bolnici Sokolac postoji i Komisija za reviziju i procjenu rehabilitacije osoba i tretmana čiji je zadatak da periodično vrši procjenu uspješnosti provođenja terapija odnosno tretmana za svakog pacijenta. O rezultatima svoja rada članovi Komisije sačinjavaju izvještaj i o tome, između ostalog, obavještava nadležni Sud. Iz dosadašnjeg rada - izvještaja ove Komisije nisu uočeni neki problemi koji bi značili kršenje ljudskih prava pacijenata.

Direktorica je posebno istakla problem stražara, tzv. sudske policije, koji su primarno zaposlenici Ministarstva pravde, a nalaze se na platnom spisku Psihijatrijske bolnice Sokolac, odnosno Ministarstva zdravlja RS i Fonda zdravstvenog osiguranja RS, po osnovu ugovora o radu sklopljenog sa Psihijatrijskom bolnicom Sokolac iako ovaj profil radnika ne postoji u sadašnjoj sistematizaciji radnih mjesta bolnice. Samim tim ova kategorija zaposlenika ima nedefinisan status, nemaju šefa, nikome ne odgovaraju, slobodno se ponašaju i nisu limitirani posebnim kodeksom ponašanja zbog čega ne mogu biti ni sankcionisani.

U ovakvoj situaciji, sigurnosni uvjeti za rad ostalog osoblja su nezadovoljavajući.

Problemi definirani od strane direktora bolnice

1. Starost i dotrajalost objekata i loša infrastruktura 2. Nedostatak zdravstvenih stručnih kadrova, posebno ljekara 3. Nepopunjenost kapaciteta 4. Neriješen status stražara 5. Neriješen pravni status bolnice 6. Neadekvatno finansiranje 7. Izražen problem alkoholizma i ovisnosti od opojnih droga od strane pacijenata 8. Opća sigurnost na veoma lošem nivou

17

Obilazak Odjeljenja u sastavu bolnice

Nakon razgovora sa direktoricom, komisija za monitoring je obišla sve objekte. Na svakom odjeljenju napravljen je uvid u fizičko stanje objekata i način rada, a obavljeni su i pojedinačni razgovori kako sa pacijentima, tako i sa osobljem.

Svi objekti su stari, zapušteni i neadekvatno opremljeni. Toaletni prostori su u veoma lošem stanju, a u većini je neispravna vodovodna instalacija. Pacijenti borave u skučenim i neuslovnim prostorijama u kojima je namještaj veoma star i dotrajao. Dominiraju jednolične i monotone boje. Vanjska stolarija - prozori je stara i primjećujem da su neki prozori fiksni a neki se mogu ograničeno otvarati. Rečeno nam je da su sva stakla promjenjena i da su ugrađena nelomiva stakla a sve u cilju zaštite sigurnosti pacijenata. Jedini prostor koji ostavlja pozitivan utisak je prostor radno okupacione terapije u kojem su izloženi razni radovi pacijenata. Objekat je u živim bojama, pun kreativnih sadržaja i lijepo uređen. Međutim, od strane uposlenih, upoznati smo sa činjenicom da se taj objekat, u posljednje vrijeme, gotovo nikako ne koristi pa samim tim ni radna terapija. Na pitanje zašto nismo dobili odgovor. Objekat u kojem je smještena kuhinja i restoran (kapacitet 100 mjesta) je u dobrom stanju, uredna i čista.

Posebno negativan utisak ostavlja Sudsko odjeljenje (akutno) za muškarce čiji je kapacitet 25, a trenutno se na odjeljenju nalaze 22 osobe, od kojih su neki još u procesu istrage. Odjeljenje je zatvorenog tipa što znači da je pod stalnim nadzorom stražara. Odmah po ulasku , na hodniku nas je dočekala neprijatna scena, na bolničkom krevetu koji je postavljen u sredinu prostora ležao je vezan čovjek. Bio je miran, nezainteresovan za okolna zbivanja, a na postavljena pitanja davao je neadekvatne odgovore uz manifestnu dezorijentaciju u vremenu, prostoru i prema drugim ličnostima. Na pitanje zašto je vezan, Dr Lazarević Zorica je odgovorila da je ona tako tražila jer je pacijent bio agresivan, a ovdje je stavljen radi "boljeg praćenja". Moram naglasiti da pri kratkom razgovoru sa pacijentima apostrofirana je mogućnost da je pomenuti pacijent citiram:“namjerno uspavan da nebi progovorio!“ Naime tvrdi se da je taj pacijent često zlostavljan i da je imao namjeru sa nama pričati o tome. Ovom prilikom je istaknuto da u Psihijatrijskoj bolnici Sokolac nema sobe za izolaciju a što je neophodno, te da probleme ovakve vrste rješavaju na takav način.

Na odjeljenju se nalazi nekoliko soba u kojima su svi pacijenti ležali u krevetima. Sa nekoliko njih je obavljen razgovor, a neki su insistirali da žele razgovarati bez prisustva osoblja što je i urađeno.

Od njih smo saznali da nemaju adekvatnu ljekarsku skrb, ne dobivaju redovno terapiju, da po nekoliko dana čekaju na tabletu za glavobolju; osoblje tuče pacijente; stražari su većinom pijani i nasilni; higijena je na veoma niskom nivou, smeće se ne odvozi redovno, a posteljina je mjesecima ista. Rekli su (citiram) : " Danas je ljudima podijeljen veš i posteljina, očišćeno smeće, promijenjeni madraci, jer vi dolazite, a da ste došli jučer vidjeli bi sasvim drugu sliku...jučer je sve bilo sivo, ovo je najgori koncentracioni logor."

Sa ovom kategorijom bolesnika nema posebnih terapijskih programa, niti oni sami imaju mogućnost da se nečim okupiraju. Posjete su ograničene, kao i izlasci u šetnju.

Nadalje, zapaženo je da se na skoro svim zidovima Psihijatrijske bolnice Sokolac nalaze slike sa motivima pravoslavne religije, pa čak i pored pacijenata koji nisu Srbi.

18

Tijekom obilaska Odjela za razgovor sa članovima Komisije izrazio je pacijent Š. S. iz Šamca, koji se tijekom razgovora požalio da se bolesne osobe ne tretiraju kao bolesnici, zatim da je posteljina u spavaonicama prljava i da se ne mijenja redovito, a ista je promijenjena uoči dolaska komisije. Od pacijenata se traži novac da se ne ide u pritvor. Žali se na bolove u nozi te da mu se ne dozvoljava liječnički tretman. Ne dozvoljava mu se posjeta i telefoniranje te kontakt sa obitelji. Ističe da je dan uoči dolaska komisije rađeno uređivanje parka i dnevnog boravka, kao i da su doneseni novi dušeci za spavanje te im je rečeno da se sa novih dušeka za spavanje ne smiju skidati zaštitni najloni, te su preko istih stavljene plahte. Također isti ističe da se sa pacijentima ne ponaša humano te općenito vlada jedno bezakonje. Također tvrdi da mu se ne dozvoljava kontakt sa odvjetnikom te da je u cijelosti stavljen u izolaciju. Navodi da je na dan dolaska Komisije pacijentima podijeljeno novo donje rublje, a da inače po spavaonicama hodaju pacijenti u prljavom rublju kao u „konc logoru“. Navodi da se pacijenti međusobno pomažu. Neke navode od ovoga su potvrdili i druga tri pacijenta koja su se nalazila u zatvorenom akutnom odjelu.

Procjene i preporuke članova Komisije za monitoring

- Psihijatrijska bolnica Sokolac je zatečena u veoma lošem stanju što se tiče uslova u kojima borave bolesnici, stoga je primarno potrebno poboljšati fizičke uslove za boravak bolesnika. Objekti i infrastruktura su stari i dotrajali;

- Zaposliti veći broj stručnih kadrova, posebno ljekara (psihijatara), psihologa, socijalnih radnika, okupacionih terapeuta i medicinskih sestara/tehničara, a među kojima treba biti i pripadnika drugih etničkih grupa (Bošnjaka i Hrvata);

- Obezbjediti zapošljavanje kadrova nemedicinske struke u službi općih poslova

i servisnim službama;

- Hitno riješiti status zatvorskih čuvara. U tom smislu poslati preporuku resornim ministrima zdravlja i socijalne zaštite te ministru pravde RS koji su nadležni i obavezni da na zakonit način sistemski riješe ovo pitanje;

- Sudski odjel treba izmjestiti u zasebnu instituciju i omogućiti optimalne uslove za rehabilitaciju i resocijalizaciju ove kategorije bolesnika/osuđenika;

- Poboljšati zdravstvenu zaštitu bolesnika/ osuđenika obezbjeđivanjem

neophodnih lijekova i medicinskih aparata i pomagala (npr. aparat za EEG je u lošem stanju);

- Uspostaviti programe liječenja ovisnika o psihoaktivnim supstancama;

- Obezbjediti Psihijatrijskoj bolnici Sokolac veća finansijska sredstva za

materijalne troškove, amortizaciju i komunalne usluge;

- Pokrenuti postupak ispitivanja odgovornosti za kršenje ljudskih prava bolesnika/osuđenika od strane pojedinih zaposlenika uvođenjem češćeg nadzora rada, a osuđenicima dati mogućnost anonimne prijave svakog prekršaja nad njima;

- Obezbjediti kontinuiranu edukaciju zaposlenika iz oblasti ljudskih prava,

mentalnog zdravlja i komunikacijskih vještina;

19

- Hitno pokrenuti postupak istrage navoda pacijenata o zlostavljanju od osoblja,

putem nadležnih ministarstava, Institucije Ombudsmana BiH, policijske uprave i obavijestiti nadležno tužilaštvo o navodima o zlostavljanjima (preporučujem da se ovaj izvještaj dostavi navedenim institucijama kao i nevladinim organizacijama za zaštitu ljudskih prava);

- Hitno iznaći fizičke uslove za izdvojen smještaj agresivnih pacijenata,

omogućiti da budu smješteni u sobi, a ne u hodniku;

- Neophodno je uvesti sistem nadzora rada zdravstvenog osoblja, jer zbog specifične kategorije pacijenata i postojeće situacije u pogledu kadrovske strukture i kadrovskog deficita, zatim neadekvatnih općih uslova za život i rad u ustanovi, Psihijatrijska bolnica Sokolac je veoma rizična ustanova za kršenje ljudskih prava. Sistem nadzora, kako od strane uprave bolnice tako i od nezavisnih inspekcijskih tjela;

- Riješiti pravni status psihijatrijske klinike. Po mom mišljenju to treba biti

samostalna ustanova Psihijatrijska bolnica Sokolac;

- Nakon rješavanja pravnog statusa treba pristupiti obnovi i rekonstrukciji smještajnih kapaciteta klinike i njenom razvijanju u ustanovu za smještaj većeg broja osoba jer posjeduje materijalno tehničke pretpostavke za to uz odgovarajuću podršku.

KAZNENO POPRAVNI ZAVOD BIHAĆ

U sklopu redovitog plana monitoringa KPZ u Bosni i Hercegovini 11.11.2010. g. obavljena je posjeta KPZ PT Bihać. Prije obilaska svi članovi Komisije su obavili detaljni informativni sastanak sa direktoroma gosp. Muhamedom Krkićem te su im tom prilikom proslijeđene generalne informacije o uslovima rada Zavoda, te o osuđenim i pritvorenim licima.

Prije posjete KPZ Bihać, Komisija je zaprimila pritužbu jednog od osuđenika na neprofesionalan i nekorektan rad zavodskog ljekara Rifeta Čauševića.

Opći podaci o KPZ Bihać

KPZ Bihać je zavod poluotvorenog tipa. Do nedavno tu su kazne izdržavali osuđenici do 5 godina zatvora a sada tu kazne izdržavaju i osobe osuđene na duže kazne zatvora.

Kapacitet Zavoda je 122 mjesta za osuđena lica i 25 za pritvorena. U Zavodu trenutno boravi 81 osuđenik i 20 pritvorenika, što ukazuje na to ovaj Zavod trenutno nije pretrpan.

Kadrovska struktura predviđa 80 uposlenih, uključujući i privrednu jedinicu koja je u izgradnji, a trenutno u Zavodu radi 53 uposlenika. U Zavodu radi 33 pripadnika službe straže (što je nedovoljno), samo 2 vaspitača (upošljavanje trećeg je u toku), 2 medicinska tehničara, i preostalo osoblje su zaposlenici službe opštih poslova.

20

Organizaciona struktura, smještajni kapaciteti i uvjeti

Osuđenički kolektiv je klasificiran u tri kategorije ( A,B,C) pri čemu su u A grupi najbolji koji imaju pogodnosti u smislu redovnih vikenda kod kuće; B grupu čine osuđenici koji nemaju pogodnosti , ali imaju pravo na slobodne posjete, a u C grupi su oni koji su neprilagođeni i nemaju nikakve pogodnosti . U toku je procedura oko dobivanja jednog starog vojnog objekta kojom bi se velikim dijelom riješio objektivni problem dokolice osuđenika. Trenutni radni angažman zatvorenika, kao oblik okupacione terapije i rehabilitacije, najviše je vezan za građevinske radove na izgradni objekta u krugu Zavoda gdje se planira vešeraj i praonica.

Zavod nema stalnog ljekara već ima ljekara, specijalistu internistu - spoljnjeg saradnika, angažovanog prema ugovoru o djelu. Po uputi ovog ljekara, a na osnovu procjene zdravstvenog stanja osuđenika, vrše se potrebne pretrage i pregledi u Kantonalnoj bolnici Bihać. Za oblast psihijatrijskih poremećaja zadužen je specijalista neuropsihijatar, zaposlenik KB Bihać.

Svi osuđenici su testirani na hepatitis markere, a u toku je testiranje na TBC. Rizičnu grupu predstavlja nekoliko osuđenika koji su ovisnici sa hepatitisom.Za ovisnike o drogama obezbjeđena je supstituciona terapija Metadonom

Postoji potreba da se preuredi prostor u kojem borave pritvorenici, kao i prostorija za slobodne posjete. Direktor KPZ-a navodi neusklađenost Federalnog ZIKS-a i ZIKS-a BiH, što predstavlja problem u načinu određivanja pogodnositi i različitom tretmanu u odnosu na osuđenike koji borave u istom zavodu (po presudama različitih sudova), te se na njih primjenjuju različite zakonske odredbe.

Na svakom odjeljenju napravljen je uvid u fizičko stanje objekata i način rada, a obavljeni su i pojedinačni razgovori sa osuđenicima koji su izrazili ptrebu za tim.

Svi objekti su u relativno dobrom stanju. Osuđenici su smješteni u prizemnom objektu u kojem se nalaze spavaonice sa 4 do 10 kreveta, koje imaju se jedne strane dnevno svjetlo, a sa druge strane, vratima su okrenute prema velikom ograđenom dvorištu u kojem se osuđenici mogu slobodno kretati. Toaleti su zajednički za više spavaonica. Svi prostori u kojima borave osuđenici su čisti i uredni.

Fizički uslovi za smještaj osuđenika su reducirani. Posebno je loša situacija sa pritvorskim odjeljenjem u kojem nisu zadovoljeni ni osnovni standardi, a često se dešava da pojedinci ovdje borave duže( čak i do tri godine) prije nego što im je izrečena kaznena mjera

Ishrana u bolnici je dobro organizovana. Obroci se pripremaju u zatvorskoj kuhinji u kojoj su zaposlena dva profesionalna kuhara, kojima pomažu osuđenici.

21

Ambulanta se nalazi u prostoriji koja je smještena u nizu između spavaonica; velika je i prostrana, opremljena standardnom opremom. U ambulanti se vrše i ljekarski pregledi.

Jedan od bitnih problema je nedovoljan i neadekvatan prostor za slobodne posjete osuđenicima posebno iz Grupe B koji imaju pravo na vikend posjete supruga.

Ishrana u Zavodu je zadovoljavajuća, prilično kvalitetna i dobro je organizovana.

Na lični zahtjev osuđenika, obavljen je razgovor sa dva osuđenika. Prvi (S.E.), 1987., iz Bihaća. Osuđenik se žalio na sadašnju terapiju. Nakon razgovora sa osuđenikom i uvida u terapijsku listu, date su preporuke direktoru o daljem postupanju.

Drugi osuđenik (M.M.) iz Travnika, u zatvoru od 24.1.2008.g. Njegovi peroblemi su: 1) navodi da tri mjeseca ne može da realizuje pregled jetrenih transaminaza i pregled infektologa, jer zatvorski ljekar neće da ga uputi u bolnicu; i 2.) nije radno angažovan. Kod ovog osuđenika evidentno sniženo raspoloženje i vidna depresija, te stoga postoji objektivna potreba za ponovnim ljekarskim pregledom i eventualnim dodatnim spec.pregledima, kao i potreba za radnim angažmanom. Direktoru je sigerisano da mu to oboje omogući, i to upućivanjem u KB Bihać, a u konsultaciji sa zavodskim ljekarom, te da mu omogući radni angažman (npr. na građevinskim radovima).

Posebno je loša situacija sa pritvorskim odjeljenjem u kojem nisu zadovoljeni ni osnovni fizički standardi u pogledu veličine prostora i količine dnevnog svjetla, a često se dešava da pojedinci ovdje borave i duže vrijeme (čak i do tri godine) u toku krivičnog postupka, dok im ne bude izrečena presuda.

Obzirom na oskudne prostorne kapacitete kulturno zabavni program se uglavnom svodi na sportske aktivnosti.

Procjene i preporuke članova Komisije za monitoring

- Opći dojam o KPZ Bihać je pozitivan; među osuđenicima se osjeti dobro raspoloženje, osoblje je zaštitinički orjentisano, nema navoda o zlostavljanju i nekorektnom ponašanju uposlenika;

- Potrebno je u skladu sa evropskim standardima, obezbjediti neophodne fizičke uslove za normalno funkcionisanje Odjela za osobe koje su privremeno lišene slobode, a nalaze se u istražnoj fazi sudskog postupka;

- Neopodno je poboljšati fizičke uslove prostorija u kojima borave pritvorenici (povećati prostor kako bi bilo najmanje 4m2 površine za jednog pritvorenika), omogućiti više dnevnog svjetla kako bi se ispoštovali standardi iz Evropskih zatvorskih pravila za koje se BiH potpisala da će ispoštovati;

22

- Pomoći da se uspostavi privredna jedinica, posredstvom Kantonalnog zavoda za poljoprivredu, izdejstvovati dobijanje starog vojnog napuštenog objekta kod stadiona Željava za potrebe KPZ, čime bi se omogućio bolji i veći radni angažman osuđenih osoba;

- Poboljšati fizičke uslove za boravak osuđenika, posebno prostor trpezarije i dnevnog boravka, te prostor za slobodne posjete;

- Zaposliti veći broj stručnih kadrova, posebno odgajatelja , psihologa/pedagoga i čuvara te službu tretmana;

- Obezbjediti kontinuiranu edukaciju zatvorskog osoblja iz oblasti ljudskih prava,mentalnog zdravlja i komunikacijskih vještina;

- Što prije dovršiti izgradnju prijemno-otpusnog odjeljenja;

- Osigurati veće mogućnosti za radno angažiranje što većeg broja osuđenika;

- Osigurati prostore za kulturno zabavne sadržaje u okviru zavoda;

- Potrebno je urediti trpezariju, tako da ista ima dovoljan dotok dnevne svjetlosti sa mogućnošću prozračivanja, a u svim spavaonicama je potrebno ugraditi prozore kako bi osuđenici imali dotok dnevne svjetlosti i mogućnost svježeg zraka;

- Prostorija za bračne posjete osuđenim licima je neadekvatna, nema privatnosti

nedovoljno je zvučno izolirana te je navedene nedostatke potrebno otkloniti;

- Direktoru su date potrebne preporuke o daljnjem postupanju nakon što je Komisija obavila razgovor sa dva osuđenika (S.E.), iz Bihaća, i (M.M.) iz Travnika.

MEĐUNARODNI GRANIČNI PRELAZ IZAČIĆ

U okviru svog mandata, Komisija za monitoring je posjetila Međunarodni granični prelaz (MGP) Izačić, koji se nalazi se na granici sa Republikom Hrvatskom. Prije obilaska prostorija, članovi Komisije su obavili razgovor sa komandirom jedinice MGP gosp. Armanom Midžićem, dipl. inženjerom mašinstva, od kojeg su dobili sve potrebne informacije o funkcionisanju ovog graničnog prelaza.

23

Opšti podaci o MGP Izačić Granični prelaz Izačić je u kategoriji međunarodnih prelaza i ima zadatak da liši slobode do 24 h, sve osobe koje ilegalno pokušavaju preći granicu, ili osobe koje se bave krijumčarenjem ilegalnih roba ( droga, oružje i sl.). Komandir je istakao zadovoljstvo radnim uslovima i značaj kontinuirane edukacije uposlenika koju već duži niz godina podržava švicarska agencija DCAF, te suradnjom sa policijom i nadležnim pravosudnim tijelima u pogledu postupanja. U oktobru ove godine zabilježeno je 5 slučajeva hapšenja osoba, od čega su 3 osobe uhapšene na osnovu raspisanih potjernica, zatim 2 osobe zbog počinjenih prekršaja te 1 osoba koja je zatečena u nezakonitom prelasku državne granice. Tokom mjeseca novembra 2010. godine, imali su jedan slučaj hapšenja zbog krijumčarenja robe. Komandir je također naglasio da će se sa uspostavljanjem bezviznog režima, te ulaskom BiH u EU, ove prostorije i rad jedinice trebati prilagoditi novim standardima u skladu sa europskim pravilima. Organizaciona struktura, smještajni kapaciteti i uslovi Sadašnji broj zaposlenih čine 69 policijskih službenika i 3 pomoćno osoblje, što je u skladu sa Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta , a prema Schengen standardima treba značajno više zaposlenih. U periodu posjete Komisije MGP Izačić, u prostorijama nije bilo lica lišenih slobode. Fizički uslovi graničnog prelaza su optimalni, a prostor čini prostorija za istrage koja je opremljena potrebnim tehničkim aparatima i u vezi je sa prostorijama za pritvor. U ovoj sobi se vrši ispitivanje i pregled osoba lišenih slobode, uzimanje podataka i popunjavanje propisanih obrazaca. Granični prelaz raspolaže sa tri (3) prostorije za lišavanje slobode, od koje se dvije koriste, a treća služi kao ostava. U obje prostorije je mala količina dnevne svjetlosti a u sobi od predmeta ima samo krevet. Članovi Komisije su istakli zamjerku što je toalet odvojen zaključanim vratima od ovih prostorija a i objektivni problem prilikom čuvanja ovih osoba.

Procjene i preporuke članova Komisije za monitoring

- Opšti utisak o MGP Izačić je pozitivan, prostorije su uslovne i adekvatne za zadržavanje lica do 24 sata;

- Dva člana Komisije su istakla da ukoliko je moguće, bilo bi potrebno poboljšati fizičke uslove prostorija za lišavanje slobode u smislu povećanja kvadrature i humaniziranja unutrašnjosti, kao i omogućiti slobodan pristup toalet;.

24

- Jedan član Komisije je istakao da je neophodno ukazati Državnoj graničnoj službi, te Agenciji za državnu službu BiH, da je na poslove ovlaštenih službenika koji rade na primjeni Zakona o krivičnom postupku i krivičnih zakona u BiH, a prvenstveno na pozicije rukovodećih službenika (kao što je pozicija komandira jedinice), moguće upošljavati i imenovati isključivo odgovarajući profil uposlenika (dipl. kriminaliste, dipl. pravnike ili druge profile adekvatnih društvenih nauka), a ne diplomirane inženjere ili slično. Ovo je jako bitno, posebno stoga što diplomirani inženjeri i sl.stručnjaci nisu adekvatno edukovani niti su stručno osposobljeni za postupanje i procesuiranje lica osumnjičenih za krivična djela, niti su kroz svoj studij upoznati sa odredbama materijalnog i procesnog krivičnog prava, dok su s druge strane adekvatno edukovani za obavljanje drugih stručnih poslova iz tehničke oblasti, a koji su sigurno neophodni u ovoj instituciji.