23
Mašinski fakultet Sarajevo Termička obrada Seminarski rad Jozipa Barešić Danijela Herceg Fatima Velić Bodova: od max 20 Datum kolokvija i prezentacije: Asistent: Datum izdavanja Mart 2015. Naziv seminarskog rada OBRADA KALJENJEM ELEMENATA TRANSMISIJE Mašinski fakultet Sarajevo | Katedra za mašinski proizvodni inženjering | Termička obrada

Obrada kaljenjem elemenata transmisije

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kaljenje elemenata transmisije. Indukciono, plameno i lasersko kaljenje.

Citation preview

Mainski fakultet Sarajevo

Termika obrada

Seminarski radOvu stranicu popunjava asistent!

Podaci o pregledima i predaji rada:

Datum izdavanja

Datum prvog pregleda

Datum predaje konane verzije

Predattampan i uvezan

PDF

doc/docx

literatura (elektronski)

Postignuti bodovi:

Stavkabodovaod max

1. Nain referenciranja3

2. Koritene reference2

3. Nain obrade teme6

4. Upotreba forme4

5. Prezentacija2

6. Kolokvij3

Ukupno20

Napomene:

Pozitivno

Negativno

Sadraj

31Uvod

42Indukciono kaljenje

42.1Kaljenje zupanika

52.2Metode kaljenja zupanika

62.3Kaljenje vratila

72.4Kaljenje leajeva

83Plameno kaljenje

93.1Kaljenje zupanika

103.2Kaljenje vratila

114Lasersko kaljenje

114.1Kaljenje zupanika

124.2Kaljenje vratila

135Zakljuna razmatranja

146Literatura

SaetakOvaj seminarski rad objanjava razliite metode kaljenja elemenata transmisije. Rad je baziran na postupke indukcionog, plamenog i laserskog kaljenja. Za ove postupke prikazani su osnovni parametri, podruja primjene, njihove prednosti i nedostatci, kao i primjene kaljenja elemenata transmisije u praksi.

Kljune rijei: kaljenje, tvrdoa, struktura, parametri kaljenja1 UvodU osnovne elemente transmisije spadaju osovine, vratila, rukavci, klizni i kotrljajni leajevi, zupanici i spojnice.

Zupanici prestavljaju mainske elemente za prenos obrtnog kretanja s jednog vratila na drugo pomou sprezanja zuba zupanika. Obzirom na iroko podruje upotrebe praksa je iznijela mnotvo razliitih vrsta zupanika ovisno od upotrebe. Tako razlikujemo cilindrine, kose i hiperboloidne zupanike.

Vratila prestavljaju mainske elemente obrtnog kretanja i slue kao nosai elemenata za prenos obrtnog momenta kao to su spojnice, remenice, lananici i raznovrsni zupanici. Vratila su izloena momentu uvijanja i savijanja. Osovine, iako svojim izgledom jako slie vratilima, ipak se osovine od vratila bitno razlikuju svojom funkcijom i namjenom. Osovine nisu optereene obrtnim spregovima i ne prenose mehaniki rad.

Osnovna funkcija leajeva je noenje pominih dijelova konstrukcija, prvenstveno vratila i osovina. Oni dre vratila i osovine u odreenom poloaju te omoguavaju njihovo okretanje iprenoenje sila na kuite i postolja.Pod kaljenjem se najee podrazumijeva proces termike obrade u kome se dio elika zagrijava na temperaturu iznad A3 (ili iznad A1), a zatim dovoljno brzim hlaenjem dovodi do nastajanja neravnotene strukture martenzita kod veine konstrukcionih i alatnih elika. Operacija kaljenja se preduzima u okviru raznih procesa termike obrade i sa razliitim ciljevima:

1. poveanje tvrdoe alata ili poveanje kontaktne tvrdoe jako optereenih dijelova (kotrljajui leajevi i slino),

2. poboljanje mehanikih osobina konstrukcionih elika (ponekad i alatnih) koje nosi naziv poboljanje, a sastoji se od kaljenja i otputanja,

3. poboljanje mehanikih osobina konstrukcionih elika (ponekad i alatnih) koje nosi naziv disperziono ojaavanje,4. koristi se u okviru termike obrade cementiranih dijelova,

5. za mnoge varijante termo-mehanikih obrada,

6. poveava se stabilnost strukture austenitnih elika.

Kaljenje se moe razliito izvoditi. Postoji zapreminsko, povrinsko i lokalno kaljenje.Postupci povrinskog kaljenja su indukciono, plameno, a u novije vrijeme povrinski se moe kaliti i elektronskim snopom ili laserom.Kod povrinskog kaljenja indukcijom zagrijavanje predmeta obrade zasniva se na primjeni visokofrekventnih struja koje pomou induktora stvaraju vrtlone struje u radnom predmetu i vre njegovo zagrijavanje. Pri povrinskom kaljenju plamenom zagrijavanje predmeta obrade ostvaruje se pomou gasnog plamena (acetilenskog ili plinskog). Lasersko kaljenje je brzo povrinsko zagrijavanje predmeta s laserskim snopom i njegovo neposredno hlaenje na zraku. Elementi transmisije najee se povrinski kale. Pri povrinskom kaljenju dobija se velika tvrdoa povrine i ilava unutranjost predmeta. Tabela 1.1: elici za kaljenje elemenata transmisije []Broj materijalaEN 10027Upotreba

1.1157C45GKoljenasta vratila u autoindustriji i industriji dizel motora, zupanici.

1.1193C53GBregaste osovine, mala koljenasta vratila, zupanici preko modula 5, osovinice klipova, vratila prenosnika, dijelovi prenosnika.

1.1213C70GVijci za klipove, vratila za prenosnike, puzevi, bregaste osovine, vei zupanici.

1.124940Mn4Puevi i puna vretena, bregaste osovine.

1.512237MnSi5Dijelovi sa velikom vrstoom jezgra i dobrom ilavou npr. koljenasta vratila.

1.722034CrMo4Vie optereena koljenasta vratila kod automobila, oljebljena vratila i slini dijelovi.

1.723849CrMo4Dijelovi u mainskoj i autoinsdustriji s poveanom vrstoom jezgra npr. vratila za buenje, mali zupanici.

2 Indukciono kaljenje Indukciono kaljenje se koristi u cilju poboljavanja mehanikih osobina. Primarna prednost je poboljavanje snage, otpornosti na zamor i otpornosti na habanje. Indukciono kaljenje se moe primijeniti na odabrane povrine predmeta, a da ne utie na druge dijelove tog predmeta. Glavne karakteristike indukcionog grijanja su brzo i precizno grijanje dok jezgro ostaje relativno hladno. Indukciono kaljenje pogodno je za rad na terenu. Pouzdan je i ekonomian proces kaljenja. Uspjeno induktivno kaljenje, bilo sivog ili nodularnog lijevanog eljeza, zavisi od koliine ugljika. Za razliku od cementacije i nitriranja, indukciono kaljenje ne zahtjeva zagrijavanje cijelog elementa. Predgrijavanje moe dovesti do pucanja predmeta. Izbor materijala zavisi od osobina, uslova rada elemenata, potrebne tvrdoe i trokova obrade. Niskolegirani i srednjeugljini elici sa sadrajem uglika od 0,4% do 0,55% se vrlo esto indukciono kale. Povoljna poetna mikrostruktura koja obuhvata homogenu sitnozrnastu, gaenu i kaljenu strukturu sa tvrdoom od 30 HRC do 34 HRC dovodi do brze i skladne reakcije na tretman indukcionog zagrijavanja sa minimalnim defomacijama i minimalnim rastom zrna. []Tabela 2.1: Parametri indukcionog kaljenja []Karakteristike Vrijednosti

Gustoa snage (kW/cm2)3-20

Vrijeme zagrijavanja (s)0,5-10

Dubina zakaljene zone (mm)0,5-5

2.1 Kaljenje zupanika

Kod zupanika zbog prenosa kretanja zahvatom mogu nastati razliiti vidovi povrinskog oteenja (habanja) u zavisnosti od radnih uslova. Poveavanjem tvrdoe poveava se i otpornost na habanje.

Nisu svi zupanici pogodni za indukciono kaljenje. Zupanici sa vanjskim i unutranjim ozubljenjem, sa kosim zupcima, zupaste letve, puni zupanici, lananici su obino indukciono kaljeni. Suprotno tome konusni zupanici, hipoidni zupanici i zupanici nekrunog poprenog presjeka su rjee izloeni indukcionom kaljenju. [2]

Slika 2.1: Kaljenje zupanika metodom indukcije [3] 2.2 Metode kaljenja zupanikaRaznovrsnost potrebnih tvrdoa profila je razlog razvoja razliitih spiralnih izvedbi naina zagrijavanja. Razvoj je zasnovan na principima indukcije, rezultatima matematike evolucije i iskustva prijanjih poslova. Metoda kaljenja zub po zubOva metoda se sastoji od dvije osnovne tehnike vrh po vrh i praznina po prazninu. Za tehniku vrh po vrh koristi se reim single-shut ili reim skeniranjem, dok za tehniku praznina po prazninu koristi se iskljuivo reim skeniranjem. Ove tehnike nisu pogodne za male zupanike, modula manjeg od 6. Obje tehnike zahtjevaju visok nivo vjetina, znanja i iskustva kako bi se dobila traena tvrdoa. Pri kaljenju vrh po vrh induktor okrui itavo tijelo jednog zuba. Ova tehnika se ne koristi esto iz razloga to se na ovaj nain ne postie dovoljna snaga i otpor na zamor. Geometrija induktora zavisi od traene tvrdoe i od dimenzija zuba zupanika. Induktor moe biti dizajniram tako da zagrijava samo korjen i/ili bok zuba, ostavljajui vrh i jezgro zuba mekanim. Tokom indukcionog kaljenja, induktor prolazi samo kroz prostor onog dijela zupanika koji je izloen na habanje zuba. Ovaj proces omoguava i kaljenje na odgovarajuu dubinu dok minimizira zagrijavanje susjednih zuba. [4]

Slika 2.2: Praznina za prazninu i zub za zub indukciono kaljenje [2] Metoda kaljenja okruivanjem

Ova metoda najee se koristi prilikom indukcionog kaljenja zupanika sa fino obraenim zubima i srednjom veliinom zuba. Zupanici se okreu tokom grijanja da bi se osigurala jednolika raspodjela energije. Pri ovom procesu kaljenja vanu ulogu ima pet parametara frekvencija, snaga, vrijeme trajanja ciklusa, geometrija zavojnice i uslovi u kojima se izvodi kaljenje. Po pravilu ukoliko je potrebno da otvrdne samo vrh zupanika, koriste se visoke gustine struje i visoka frekvencije. Ukoliko je potrebno da otvrdne samo korjen zuba, koriste se nie frekvencije. [4]

Slika 2.3: Uticaj frekvencije na tok vrtlonih struja unutar zupanika koristei metod okruivanjem [2]Postoji etiri koncepta grijanja:

konvenkcionalni koncept jednom frekvencijom (CSFC),

pulsirajui koncept jednom frekvencijom (PSFC),

pulsirajui koncept dvostrukom frekvencijom (PDFC),

istovremeno dvostruko-frekventivno grijanje (SDFC).

Konvenkcionalni koncept grijanja jednom frekvencijom obino se koristi pri kaljenju zupanika sa srednjim i malim zubima, esto s ovom tehnikom vrhovi zuba budu potpuno poboljani.

Pulsirajui koncept jednom frekvencijom je poizveden da se izbjegnu nedostaci CSFC. Pulsiranje omoguuje poeljan tok topline prema korjenu zupanika bez uoljivog predgrijavanja vrha zuba zupanika. Predgrijavanje omoguuje postizanje eljenih metalrukih rezultata i smanjenje izoblienja u nekim sluajevima. Predgrijavanje je obino od nekoliko sekundi do minute, zavisno od veliine i oblika zupanika.

Prema PDFC zupanik se predgrijava unutar indukcione zavojnice na temperaturi koju zahtjevaju karakteristike procesa. Obino je ta temperatura (100-350) C ispod temerature Ac1. Temperatura predgrijavanja zavisi od vrste i veliine zupanika, oblika zuba zupanika, prihvatljivog izoblienja i dostupnog izvora napajanja. to je vea temperatura predgrijavanja, manja je snaga koja je potrebna za konanu toplotu. Tipino predgrijavanje se postie koritenjem srednjih frekvencije (3-10) kHz, ovisno o vrsti zupanika, njegove veliine i materijala. Glavni nedostatak je PDFC procesa je njegova relativna kompleksnost i visoki trokovi, jer je potrebno imati dva razliita napajanja.

U nekim sluajevima mogue je koristiti istovremeni koncept dvostrukom frekvencijom. Ovaj koncept podrazumijeva koritenje istovremeno dvostruko-frekventivno napajanje umjesto dva jedno-frekventivna pretvaraa. Meutim, trokovi tih ureaja su i dalje prilino visoki. []2.3 Kaljenje vratila

Cilj indukcionog kaljenje vratila jeste da obezbjediti potrebnu tvrdou, otpornost na habanje, lomljivost i krtost. Za tea vratila potrebno je due vrijeme otvrdnjavanja nego za laka vratila. Tvrdoa kaljenog vratila treba da iznosi negdje oko 52-56 HRC. Meutim, ona ovisi o namjeni i eljenog ivotnog vijeka trajanja vratila. []

Slika 2.4: Indukciono kaljenje i hlaenje bregaste osovine [3]

Slika 2.5: Izgled zakaljenog vratila (lijevo) i uzduni presjek planetarnog vratila (desno) []2.4 Kaljenje leajeva

Leajeve dijelimo na dvije grupe:

klizni leajevi,

kotrljajni leajevi.Slika 2.6 prikazuje izgled mikrostrukture nakon kaljenja leajeva. Crno polje predstavlja martenzitnu strukutru i karbide dok bijelo polje prikazuje zaostali austenit. Prilikom hlaenja u vodi postie se tvrdoa i do 62 HRC. Takoer, postignuta je do 85% martenzitna struktura. Ukoliko se hlaenje vri u ulju postie se tvrdoa do 60 HRC, a dobijena martenzitna struktura iznosi 77%. Slika 2.6: Mikrostruktura nakon kaljenja u vodi (lijevo) i ulju (desno) []Tabela 2.2: Tvrdoa dijelova kotrljajnih leajeva [7]Dijelovi kotrljajnih leajevaVoda Ulje

Unutranji prstenovi62 HRC60 HRC

Vanjski prstenovi62 HRC60 HRC

Slika 2.7: Indukciono kaljenje kuglica kotrljajnih leajeva []

3 Plameno kaljenje

Kaljenje plamenom se moe vriti uz pomo gorionika specijalizirani za tu namjenu. Obino se koristi za zagrijavanje velikih predmeta i za povrinsko kaljenje predmeta. Zagrijavanje malih predmeta po povrini, a naruito po poprenom presjeku, vri se u plamenim peima. Plamen za plameno kaljenje dobije se mjeavinom kisik-acetilen maksimalne temperature do 3100 . Kaljenje se vri brzim zagrijavanjem povrine obratka, zatim se naglo hladi. Ako je potrebna tvrdoa samo na odreenom dijelu povrine predmeta, plameno kaljenje treba uzeti u obzir.Tabela 3.1: Parametri plamenog kaljenja [3]

KarakteristikeVrijednosti

Gustoa snage (kW/cm2)1

Vrijeme zagrijavanja (s)10-100

Dubina zakaljene zone (mm)2-6

Prednosti plamenog kaljenja:

jednostavna oprema, niska ulaganja, niske cijene,

lako se postie oksidacija povine,

iroka primjenljivost,

pogodan za serijsku proizvodnju i sl.

Nedostaci plamenog kaljenja:

teko se osigurava ujednaenost plamenog grijanja,

zbog visokih temperatura postoji mogunost pucanja materijala,

prilikom gaenja teko se postie ujednaena tvrdoa povrine.

Tabela 3.2: elici koji se koriste kod plamenog kaljenja [11]Tip elikaTemperatura kaljenja (C)Maksimalna tvrdoa povrine (HRC)Debljina kaljenog sloja (mm)Tipina primjena

C45860-90050-603,2Zupanici, vretena, vodee staze, bregaste osovine.

C55835-86555-623,2Vretena struga, vodee staza, vratila sa navojem, vratila mjenjaa.

C60820-85058-653,2Alati za mainsku industriju.

42CrMo4860-89050-554,8Visoko optereeni predmete kao zupanici, koljenasta vratila, vratila mjenjaa.

38Cr2860-89050-554,8Visoko optereeni predmeti kao vratila i koljenasta vratila.

51CrV4860-89055-604,8Predmeti izloeni tekim optereenjima s oscilacijama ili udarnim optereenjima.

40NiCrMo2-2850-88050-554,8Visoko optereeni predmeti kao vratila mjenjaa i zupanici.

Konana tvrdoa povrine postie se ovisi o hemijski sastav elika. Tabela 3.2 prikazuje elike koji se nakon kaljenja na odreenoj temperaturi, hlade ili vodenim sprejem ili u ulju.

Plamenom kaljenju mogu biti podloeni raznovrsni materijali ukljuujui ugljenine, legirane, nehrajue, martenzitne elike. Openito elici sa oko 0,33%-0,55% ugljika su pogodni za kaljenje plamenom, lijevana eljeza s lamelarnim grafitom (GG20 i GG30), nodularni liv (GGG50 i GGG60). Dubine kaljenja idu od 2 mm do 6 mm (za ugljine elike), ak i do 30 mm za neke legirane prokaljive elike. Dubina ovisi o izvedbi plamenika, sastavu plinske mjeavine za izgaranje, trajanju grijanja, udaljenosti plamenika od povrine, prokaljivosti obraivanog materijala, uvjetima gaenja. [10]3.1 Kaljenje zupanika

Postoje dvije metode plamenog kaljenja: progresivno kaljenje, centrifugalno kaljenje. Progresivno kaljenje je najee koriten metod plamenog kaljenja. Kod progresivnog kaljenja zupanika, svaki zub se pojedinano zagrijava i naglo hladi.

Slika 3.1: Progresivno plameno kaljenje []Centrifugalno plameno kaljenje omoguava dobru tvrdou predmeta. Kod nekih metala mogu se pojaviti deformacije na elementu. Deformacije i rast deformacija zavise od koliine upotrebljene toplote za kaljenje. Ova metoda se koristi kod serijske proizvodnje, jer je vrijeme trajanja ciklusa relativno kratko [10]. Proces je pogodan za kaljenje zupanika prenika ispod 100 mm. []

Slika 3.2: Certifugalno plameno kaljenje [10]3.2 Kaljenje vratila

Metode koje su zastupljene kod plamenog kaljenja vratila su stacionarno, progresivno, centrifugalno i kombinacija progresivno-centrifugalno kaljenje. Koju metodu izabrati prije svega ovisi od elika, geometrije i povrine koju kalimo.

Progresivno kaljenje vratila ukljuuje upotrebu glave plamena obino sa vie grla, sa ili bez integrisane sposobnost kaljenja, koja je okomito na povrinu koja se kali. Glava za plamen i glava za hlaenje prelaze preko cijele povrine koja se kali. Povrinu koju treba kaliti se skenira, progresivno grije vrhom plamena koji se kree uzastopno odgovarajuom brzinom u rasponu (0,8 5) mm/sek, zavisno od eljene tvrdoe. Generalno, hlaene se obavlja vodenim sprejom integriranim na vrhu plamenika koji jednolino grije i hladi meke povrine koje treba zakaliti. [11]

Slika 3.3: Progresivno plameno kaljenje vratila []Kod centrifugalnog plamenog kaljenja vratilo je okrueno stacionarnim plamenim vrhom. Nakon postizanja velikih brzina rotacije, vratilo se grije do eljene temperature. Vratilo se moe hladi pomou spreja ili drugim odgovarajuim rashladnim medijem. [11]

Slika 3.4: Centrifugalno plameno kaljenje vratila [11]

4 Lasersko kaljenjeLaserom se kale vanjske (ravne i nepravilne) povrine, unutranje povrine (npr. cilindri motora itd.), zakrivljene povrine. Nakon laserskog kaljenja, deformacija izratka je zanemariva. Zbog toga je posebno pogodan za visoko precizne povrinske obrade dijelova. Lasersko kaljenje predstavlja brzu i kvalitetnu termiku obradu. Princip rada lasera je da laserski zrak zagrijava povrinski sloj predmeta, zatim slijedi brzo hlaenje to rezultira zakaljenju strukturu. Laserskom kaljenju su podloni razni materijali, a neki od njih su sivi metalni materijali (ugljini i niskolegirani elici obino iznad 0,2% C), alatni elici, te sivi i nodularni liv. []

Tabela 4.1: Parametri laserskog kaljenja [3]KarakteristikeVrijednosti

Gustoa snage (kW/cm2)0,5-5

Vrijeme zagrijavanja (s)0,01-10

Dubina zakaljene zone (mm)0,2-2

Prednosti laserskog kaljenja:

minimalne deformacije,

velika pouzdanost postupka,

nije potrebna naknadna obrada,

ekoloki prihvatljiv postupak, velika fleksibilnost postupka, visok stepen kontrole,

visok stepen automatizacije.

Nedostaci laserskog kaljenja:

visoko iskoritenje generatora snage (od 5% do 10% kod CO2),

velika refleksija energije lasera,

postupak je za 10% do 25% skuplji od plamenog i indukcionog procesa kaljenja,

nemogunost dobivanja tano eljene dubine otvrdnutog sloja.

4.1 Kaljenje zupanika Tvrdoa predmeta nakon kaljenja laserom je obino vea od kaljenja indukcijom. Lasersko kaljenje praktino se primjenjuje za kaljenje velikih zupanika, zupastih letvi, frikcionih tokova.

Slika 4.1: Lasersko kaljenje zupanika []

Slika 4.2: Lasersko kaljenje zupanika sa unutranjim ozubljenjem []4.2 Kaljenje vratila Laserski zrak obino zagrijava povrinski sloj na temperaturu (900-1400) C. Kada se postigne eljena temperatura laserski snop poinje da se kree i kontinuirano zagrijava povrinu u pravcu obrade. Brzo hlaenje uzrokuje pojavu martenzitne strukture [13]. Zbog svog visokog stepena automatizacije lasersko kaljenje pogodano je za obradu vratila velikih dimenzija.

Slika 4.3: Lasersko kaljenje vratila []

. 5 Zakljuna razmatranjaKaljenje je vid termike obrade koju koristimo kada elimo poveati tvrdou. Od velike vanosti je kaljenje elemenata transmisije koji su izloeno velikim udarnim optereenjima. Takoer javlja se i troenje povrina elemenata transmisije zbog prenosa kretanja zahvatom. Najee koriteni postupci kaljenja elemenata transmisije su indukciono kaljenje, plameno kaljenje i kaljenje laserom. Indukciono kaljenje je pouzdan i ekonomian proces kaljenja, kada je potrebno da se dobije dobra otpornost na habanje bez ugroavanja drugih mehanikih osobina. Indukciono kaljenje se moe primjeniti na samo odabrane povrine predmeta, a da time ne utie na druge dijelove predmeta. Nisu svi elementi transmisije pogodni za indukciono kaljenje. Iz ovih razloga koristimo druge metode kaljenja. Pri laserskom kaljenju se javljaju minimalne deformacije predmeta, te zbog toga se koristi za visioko precizne povrinske obrade. Nakon laserskog kaljenja nije potrebna zavrna obrada. Ovaj postupak ima mali stepen iskoritenja zbog velike refleksije energije lasera. Plameno kaljenje je iroko primjenjen postupak. Moe se koristiti za kaljenje velikih predmeta, kao i za povrinsko kaljenje. Zbog visokih temperatura postoji mogunost pucanja materijala, a prilikom gaenja teko se postie ujednaena tvrdoa povrine.6 Literatura[]Induction hardening in gear manufacturing, HYPERLINK "https://en.industryarena.com/emag/blog/induction-hardening-in-gear-manufacturing--2658.html"https://en.industryarena.com/emag/blog/induction-hardening-in-gear-manufacturing--2658.html (pristupljeno 15.4.2015)

[]V. Rudnev, D. Loveless, R. Cook, M. Black (2003). Induction Hardening of Gears: a Review, Birmingham, UK, 2003

[]D. Landek (2014). Tribologija i ininjerstvo povrina. Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

[]V. Rudnev (2008). Induction Hardening of Gears and Critical Components, St. Petersburg, Rusija

[] Shaft hardening, HYPERLINK "http://what-when-how.com/electric%20-%20motors/shaft%20-%20hardening%20-%20electric-motors/"http://what-when-how.com/electric - motors/shaft - hardening - electric-motors/ (pristupljeno 15.4.2015)

[] B. Kosec , B. Karpe, M. Licen, G. Kosec (godina) Inductive heating and quenching of planetary shafts

[]M. Breznian, P. Fabian, J. Meko (2011). Modeling of Bearing Rings Quenching, ilina, Slovaka Republika

[]Katalog, China IGTB Induction Heating Machine, HYPERLINK "http://image.made-in-china.com/43f34j00uvntTMwEnsck/IGBT-Induction-Heating-Machine-5kw-400kw.jpg"http://image.made-in-china.com/43f34j00uvntTMwEnsck/IGBT-Induction-Heating-Machine-5kw-400kw.jpg (pristupljeno 4.5.2015)

[]asopis, Gear Flame Hardening; Hardening of Steel And Hardening of Cast Iron, HYPERLINK "http://flametreatingsystems.com/gear-flame-hardening/"http://flametreatingsystems.com/gear-flame-hardening/ (pristupljeno 14.5.2015)

[]B.V.R. Raja (2009). Flame Hardening Metallurgical Process for Surface Hardening of Steel Components, Durgapur, India

[]Flame hardening service, HYPERLINK "http://www.steeltreating.com/flame-hardening.php"http://www.steeltreating.com/flame-hardening.php (pristupljeno 20.5.2015)

[] Laser hardening, HYPERLINKhttp://www. us.trumpf.com/en/products/laser technology/solutions /applications/surface - treatment/laser- hardening. html (pristupljeno 20.5.2015)

[] Landek D. (2014). Pregled postupaka i opreme za toplinsku obradu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

[] N. Stanislav, M. Michal (2011). Laser hardening of moulds and tools, Brno, eka Repubilka

[] Laserfusion a hardening, HYPERLINKhttp://www. austchrome. com. au/ austchrome / Reclamation _ Eng/LaserFusion _ and _ Hardening. aspx (pristupljeno 14.5.2015)

Jozipa BareiDanijela Herceg

Fatima VeliBodova:od max 20

Datum kolokvija i prezentacije:Asistent:

Datum izdavanja

Mart 2015.Naziv seminarskog rada

OBRADA KALJENJEM ELEMENATA TRANSMISIJE

Mainski fakultet Sarajevo | Katedra za mainski proizvodni inenjering | Termika obrada