Usporedba sustava obrazovanja u Hrvatskoj sa obrazovnim sustavom Austrije

1

Obrazovni sustav u Austriji jedan je od zanimljivijih u svijetu i prua brzom osamostaljivanju mladih. Poseban je po svojoj strukturi.

razliite

mogunosti kolovanja, kao i mogunost zaposlenja nakon 18. godine ivota, to pridonosi Nakon vrtia slijedi nia osnovna kola u trajanju od 4 godine. Sistem ocjenjivanja je razliit: verbalan, opisan, brojani ili kombiniran. U etvrtom razredu svi uenici bivaju brojano ocjenjeni za uspjeh i to ocjenom: 1 za odlian (njem: sehr gut), 2 vrlo dobar (njem.gut), 3 dobar (njem: befriedigend), 4 dovoljan (njem: gengend) i 5 nedovoljan (njem: nicht gengend) uspjeh. Kao to moemo primijetiti ocijenjeni su obrnuto od naeg sustava u kojem je 1 ocjena nedovoljan, dok je 5 ocjena odlian. U Hrvatskom obrazovnom sustavu sva djeca su duna pohaati osmogodinje osnovno obrazovanje koje poinje upisom u prvi razred osnovne kole, obvezno je za svu djecu, u pravilu od este do petnaeste godine ivota, dok u austrijskom obrazovnom sustavu nakon nie osnovne kole u trajanju 4 godine (Volksshule) moe se birati izmeu 4 godine manje zahtjevne vie osnovne kole (Hauptschule) ili ope obrazovne vie kole (AHS). Roditelji u razgovoru s uiteljima saznaju koja je kola prikladna za njihovo dijete za nastavak kolovanja. U nastavnom planu nema neke velike razlike, ali u praksi to je neto drugaije. kolu Prvi osnovnokolci s 14 godina ili nakon specijalne kole biraju 1 godinu politehnike, ili strukovnu semestralne nastave zanatske kole, trgovake kole, kuansko gospodarstvo, poljoprivredno-umarske kole itd. u trajanju 3 ili 4 godine, s polaganjem majstorskog (egrtskog) ispita, bez mature i bez mogunosti studiranja. U politehnikoj koli se uenici pripremaju za profesionalni ivot, sa opim obrazovanjem i profesionalnom orijentacijom. Cilj dana provedenih na praksi i upoznavanja poslovnog svijeta je pomo u izboru zanimanja. Njemaki jezik, matematika i engleski jezik izvode se u grupama uspjenosti ili u strunim interesnim grupama. Ako uenici ele dalje, mogu birati vie strukovne kole. Ova druga ope obrazovna via kola (AHS) ima 2 mogunosti. Prva je 4 godine nie realne gimnazije (Unterstufe Realgymnasium) pa 4 godine vie realne gimnazije (Oberstufe Realgymnasium) s maturom, i tada s 18 godina ivota upis na fakultet ili akademiju. Druga mogunost u AHS su 4 godine viih razreda, i dalje ili strukovne kole sa svjedodbom na kraju strukovne prakse (4 godine, bez mature i bez mogunosti studiranja, s djelominim ispitom, pa kasnije polau majstorski ispit), ili mogu birati vie strukovne kole s maturom (5 godina i mogunou studiranja). Dakle veliki izbor zanimanja unutar kolovanja, uz mogunost kombiniranja putova iz kole u kolu, iz zanimanja do kole ili obratno, ovisno o uspjehu i ambicijama uenika.2

Srednje strukovne kole su:

tehnike, zanatske i umjetniko-zanatske strukovne kole;

trgovake kole; birotehnike kole; strukovne kole za kuanstvo, kunu ekonomiju; hotelske i ugostiteljske strukovne kole, strukovne kole za vanjsku trgovinu; tekstilne i dizajnerske strukovne kole; strukovne kole za socijalna zanimanja; privatne kole za njegovateljice i medicinske sestre; poljoprivredno-umarske strukovne kole. Vrijeme kolovanja su 3 i 4 godine( poseban oblik 1, 2, ili 5 godina) sa svjedodbom odnosno ispitom na kraju strukovne prakse ._ _

Vie strukovne kole su: tehnike i zanatske vie kole; trgovaka akademija; kole za ekonomska i enska zanimanja; kole za vanjsku trgovinu; kole za odjevna zanimanja; akademija za socijalni rad; poljoprivredno-umarske kole i mogunost obrazovanja za tjelesne invalide. Vrijeme kolovanja je 5 godina (posebni oblici 4 godine) s maturom i diplomom vie kole, te prakse. U Hrvatskoj se srednjokolskim obrazovanjem svakome pod jednakim uvjetima i prema njegovim sposobnostima, nakon zavretka osnovnog kolovanja, omoguava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak kolovanja. Prema nastavnom planu i programu razlikujemo sljedee vrste srednjih kola: gimnazije, strukovne kole i umjetnike kole. Gimnazije mogu biti opa, jezina, prirodoslovno-matematika, klasina, portska ili kombinacija ope i prirodoslovno-matematike odnosno ope i jezine. Srednje strukovne kole su: upravna i birotehnika kola; ugostiteljsko-turistiko uilite; hotelijersko-turistika kola; zdravstveno uilite; kola za medicinske sestre; kola za primalje; veterinarska kola; ekonomska kola; strojarska-tehnika kola; elektrotehnika kola; graditeljska tehnika; geodetska tehnika; prirodoslovna; potanska i telekomunikacijska; kola za cestovni promet; eljeznika tehnika kola; trgovaka; poljoprivredna; prehrambeno-tehnoloka; kola za tekstil, kou i dizajn; grafika; drvodjeljska; elektrostrojarska obrtnika kola; industrijska strojarska kola; obrtnika industrijska graditeljska kola; kola za montau instalacija i metalnih konstrukcija i obrtnika kola za osobne usluge. Umjetnike kole u Hrvatskoj su: kola primijenjene umjetnosti i dizajna, kola za klasini balet, kola suvremenog plesa i glazbena kola. Na kraju srednjokolskog obrazovanja uenik polae maturu ili zavrni ispit. Maturu polae uenik gimnazije a zavrni ispit polae uenik strukovne i umjetnike kole. Treba spomenuti da je uvedena i dravna matura od kolske godine 2009./2010. To je obvezni zavrni pismeni ispit koji uenici gimnazija polau na kraju svog srednjokolskog obrazovanja. Cilj dravne mature je provjera i vrednovanje postignutih znanja, vjetina i sposobnosti uenika koje su stekli tijekom obrazovanja u osnovnoj i srednjoj koli prema propisanim nastavnim planovima i programima (MZO, 2010). Na temelju rezultata dravne mature, objektivno i nepristrano se ocjenjuje znanje svakog pojedinog uenika te se tako dobiva usporediva ocjena svih uenika u3

Republici Hrvatskoj, ime se omoguava pravedniji pristup nastavku kolovanja kao i zapoljavanju. U austrijskom obrazovnom sustavu obavezne kole su nia osnovna kola, via osnovna kola ili opeobrazovna via kola ili posebna kola politehnike, dakle do 15. godine ivota. Nakon toga sve ovisi o marljivosti i ambicijama uenika, uglavnom sa srednjom strukovnom, tj. sa 18 godina, ili viom strukovnom (19 godina) veina se mladih zapoljava u struci. Studirati se takoer moe samo ako je poloena matura isto kao i u naem obrazovnom sustavu. kolska godina je podijeljena na 40 nastavnih tjedana, praznici su ljetni, zimski, semestralni, i uz pojedine blagdane. Nastava traje od rujna do srpnja. kolski sat traje 50 minuta ili u nekim kolama 45 minuta. Izmeu svakog nastavnog sata je 5-minutni odmor, i jedanput je 15-odmor. Slino kao i u hrvatskom obrazovnom sustavu gdje je kolska godina podijeljena na 32 nastavna tjedna, osim u programima iji se vei dio izvodi u obliku vjebi i praktine nastave. Nastavni sat traje 45 minuta a sat praktine nastave iznosi 60 minuta ako se izvodi izvan kole. U Austriji se nastava odrava ujutro, a u kolama za zanimanja uenici idu 2 dana u kolu, a 3 dana na praksu u poduzea koja im daju ugovor za vrijeme kolovanja, i uglavnom ih kasnije zapoljavaju naravno, ako su kod uenja i u praksi pokazali zadovoljavajue sposobnosti. Za praksu u poduzeu uenici dobivaju i plau, ovisno o poduzeu, a najmanje 200 eura na mjesec (Bari, 2003), to nije sluaj u hrvatskom obrazovnom sustavu. to se tie mature u austrijskom obrazovnom sustavu, Viu opeobrazovnu zavravaju osamnaestogodinjaci koji nakon zavrene kole izlaze na ispit zrelosti nakon ega im se nudi mogunost upisa studija. Viu kolu usmjerenog obrazovanja zavravaju uenici s najee 19 godina starosti i oni na kraju izlaze na ispit zrelosti i diplomski ispit, nakon ega im se otvara mogunost upisa studija. Srednja kola usmjerenog obrazovanja traje izmeu tri i etiri godine i ona izravno osposobljava uenike za obavljanje nekog zanimanja. Nakon te kole uenici pristupaju strunom ispitu zrelosti koji obuhvaa znanje iz njemakog jezika, matematike, ivog stranog jezika te strunog podruja usmjerenja. Nakon uspjeno poloenog ispita zrelosti stie se pravo na upis na fakultete, no bez ovog ispita uenici se mogu direktno upisati na strukovne visoke kole. Naukovanje (pogon i struna kola) uenici mogu zavriti sa 17, 18 ili 19 godina i ukoliko ne ele nastaviti kolovanje uenici polau zavrni naukovni ispit. Zavretkom naukovanja uenici se mogu direktno upisati u visoke strukovne kole. Ukoliko ele upisati fakultet moraju proi prvo pripremni pa dopunski teaj (nakon kojeg piu ispit zrelosti odnosno diplomski ispit) ili4

struni

ispit

zrelosti.

U gimnazijama se polau tri do etiri pismena ispita, svaki u trajanju od etiri do pet sati,

nekoliko dana za redom tijekom svibnja. Mjesec dana nakon toga polau se tri do etiri usmena ispita u istom danu. Svi se ispiti odravaju u koli koju je uenik pohaao. Uenik moe u veljai predati rad koji ako je prihvaen zamjenjuje jedan pismeni ispit i on se mora obraniti. Pismeni dio mature provodi profesor, a usmeni dijelovi ispita su javni. Svi odrasli koji nemaju poloenu maturu istu mogu naknadno polagati i organizirani su im pripremni teajevi. Obavezni predmeti koji se polau na maturi su njemaki jezik, matematika i strani jezik, a kole koje su usmjerene na znanost mogu traiti od uenika da napiu i radove iz predmeta koji su znanstveno usmjereni. Rezultati na maturi ocjenjuju se ocjenama od 1 do 5, pri emu je 1 najvia ocjena. to se tie upisa na sveuiline studije u Austriji potrebna je poloena odgovarajua vrsta mature (ispit zrelosti, struni ispit ili diplomski ispit). Za upis u visoke strune kole, akademije, kolede i visoke pedagoke kole, potrebna je poloena matura te nekad i dodatne provjere znanja, ovisno o ciljevima programa, prije upisa na studij ili u drugu godinu studija. Za visoke strune kole mogu je upis kandidata iznad 22 godine starosti bez poloene mature ukoliko imaju profesionalno ili neprofesionalno iskustvo i odgovarajuu vrstu poloene mature (ispit zrelosti, struni ispit ili diplomski ispit). U Hrvatskoj obavezu polaganja dravne mature od 2009./2010. imaju uenici gimnazija, dok uenici strukovnih i umjetnikih kola dravnu maturu polau samo ako planiraju nastaviti svoje obrazovanje na nekom od visokih uilita. Uenici strukovnih i umjetnikih kola ije srednjokolsko obrazovanje traje najmanje etiri godine, obavezni su na kraju srednjokolskog obrazovanja izraditi i obraniti zavrni rad u organizaciji i provedbi kole. S poloenom dravnom maturom uenici gimnazija stjeu srednju kolsku spremu, a uenici strukovnih i umjetnikih kola srednju strunu spremu. Dravna se matura u cijeloj Hrvatskoj provodi na isti dan, u isto vrijeme te pod jednakim uvjetima i kriterijima za sve uenike. Nain organiziranja i provoenja dravne mature je strogo definiran te ne doputa neprimjereno ponaanje. Dravna matura se sastoji od obveznoga i izbornog dijela. Ispite iz obveznog dijela mature mogue je polagati na dvije razine; A - vioj i B - osnovnoj. Polau se tri obavezna predmeta i izbornih predmeta prema elji. Visoko obrazovanje u Austriji organizirano je na razliitim institucijama: univerziteti (Universitten), akademije umjetnosti (Universitten der Knste) i vie kole (Fachhochschulen). Bakkaleuratski studiji traju 6 semestara i nakon zavretka se dobija titula Bakkalureata. To je u Hrvatskoj preddiplomski sveuilini studij koji u pravilu traje 3 do 4 godine te se njegovim zavretkom stjee od 180 do 240 ECTS bodova i akademski naziv prvostupnik (baccalareus), uz naznaku struke , to kvalificira studenta za specijaliziran, umjetniki ili znanstveni rad. Student nakon ove razine moe nastaviti studirati na diplomskom5

sveuilinom ili specijalistikom diplomskom strunom studiju ili ui na trite rada. U Austrijskom sustavu na Bakkalureat se moe nadovezati magistarski studij koji traje od 2 do 4 semestra i nakon ijeg se zavretka dobija titula magistra. To odgovara diplomskom studiju u hrvatskom visokom obrazovanju. Traje u pravilu jednu do dvije godine, u kojima se stjee od 60 do 120 ECTS bodova. Dakle, ukupan broj bodova koji se stjeu zavretkom preddiplomskog i diplomskog studija iznosi najmanje 300 ECTS bodova. Zavretkom sveuilinih medicinskih programa stjee se akademski naziv doktor (dr.) struke, a ostalih diplomskih sveuilinih programa magistar, odnosno magistra (mag.) struke. Student nakon ove razine moe nastaviti studirati na poslijediplomskom sveuilinom studiju ili ui na trite rada. U Austrijskom obrazovnom sustavu po zavretku magistarskog studija mogue je upisati doktorski studij. Nakon zavretka tog studija stie se titula doktora. U naem obrazovnom sustavu to je jednako poslijediplomskom sveuilinom studiju koji traje u pravilu tri godine, te se njegovim zavretkom stjee akademski naziv doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti. Sveuilite moe organizirati poslijediplomski specijalistiki sveuilini studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stjee struni naziv specijalista odreenog podruja. U Austriji je jo mogue studirati u obliku individualnih studija koji se mogu po vlastitoj elji sastaviti od svih predmeta koji postoje na univerzitetima u Austriji u okviru Austrijskog nastavnog programa. Zakljuak Austrijski obrazovni sustav ubraja se u najbolje na svijetu. Posebnost austrijskog obrazovnog sustava uska je suradnja izmeu gospodarstva i obrazovanja. Mladima Austrija nudi dualni obrazovni sustav zanatstvo i strune kole. kole u dogovoru s poduzeima osiguravaju usklaenost obrazovanja i potraivanja. Osim strunih kola postoje i vie tehnike kole za razliite discipline. U zajednikim projektima kola i gospodarstva kao to su npr. diplomski projekti ili projekti u sklopu vjebenikog rada u tvrtkama, postiu se rezultati u istraivanju i razvijanju koji su vani za praksu. Nakon toga se moe stupiti u posao ili studirati na jednoj od oko 20 visokih strukovnih kola, 22 javnih sveuilita ili 12 privatnih fakulteta. Austrijski obrazovni sustav odlikuje se visokim nivoom i svojom fleksibilnou: bilo oni koji usred studija odustanu i odlue se za neto drugo, ili oni koji kasno krenu studirati te oni koji se prekvalificiraju i koji su gladni daljnje izobrazbe svi se ohrabruju i potpomau. Austrijanci su europski prvaci u daljnjoj izobrazbi. Hrvatski odgojno-obrazovni sustav ima namjeru promijeniti se u skladu sa europskim standardima obrazovanja. Hrvatska je orijentirana prema Europi i razvijenim zemljama svijeta6

te o uspjenosti ostvarivanja te europske orijentacije ovisi njena budunost.

Proces

transformacije drutva ima osnovu u sustavu odgoja i obrazovanja koji, po svojoj ulozi, treba biti usmjeren k budunosti. Prvi problem s kojim se susree hrvatski obrazovni sustav je trajanje osnovne kole i obveznog kolovanja po kojemu se Hrvatska razlikuje od Austrije i od veine zapadnoeuropskih zemalja. Takoer, nastavni programi vieg stupnja osnovne kole oblikovani su za nastavak kolovanja u gimnaziji, a ne za potrebe nastavka kolovanja u obrtnikim i strunim kolama. U Austriji kao i u veini europskih drava djeci se nakon etvrtog (ili estog) razreda obveznoga kolovanja nude razliiti putovi za izvravanje kolske obveze. To se postie izborom razliitih tipova nie srednje kole. Takoer i sustav srednjeg obrazovanja u Hrvatskoj optereen je raznim problemima. To su najee organizacijski, programski i financijski problemi, zbog kojih sustav stagnira i ne ostvaruje u dovoljnoj mjeri eljenu svrhu razvoja drutva i pojedinca. Naime, Hrvatska organizacija nastavnih planova iprograma vezanih uz pojedine predmete i naini poduavanja, u kojima je teite stavljeno na injenino znanje i pasivno uenje, ne omoguuje stjecanje visokorazvijenih tehnikih, tehnolokih i drutvenih znanja, strunosti i sposobnosti potrebnih u konkurentnom gospodarstvu (Lowther, 2004).

to se tie visokog obrazovanja, osnovna je karakteristika sustava visokog obrazovanja kako u Austriji tako i u ostalim zemljama zapadne Europe, model binarnog (dualnog) sustava u kojem su programski i institucionalno odvojeni struni od sveuilinih (znanstvenih) studija (Strugar, 2002), to u hrvatskom obrazovnom sustavu nije sluaj. Usporedbom austrijskog i hrvatskog obrazovnog sustava mogli smo primijetiti nedostatke u hrvatskom obrazovnom sustavu no takoer i neke od slinosti sa jednim od najboljih obrazovnih sustava u svijetu. Time moemo zakljuiti da je hrvatski obrazovni sustav na dobrom putu ka kvalitetnom sustavu, uz naravno, odgovarajuu ukljuenost odgovornih tijela za napredak hrvatskog sustava obrazovanja u budunosti.

LITERATURA1. Bari,D. (2003)., Pregled obrazovnog sustava u Austriji., preuzeto 25.05.2011 sa

stranice http://mis.element.hr/fajli/375/20-11.pdf

7

2. Lowther, J. (2004). Kvaliteta hrvatskoga formalnog obrazovnog sustava, preuzeto

25.05.2011 sa stranice http://www.ijf.hr/konkurentnost/lowther.pdf3. Ministarstvo znanosti,obrazovanja i porta (2010). , preuzeto 25.05.2011 sa stranice

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=22464. Strugar, V. (2002)., Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj:

projekt Izvorite. Zagreb : Ministarstvo prosvjete i porta

8