OCJENA OPRAVDANOSTI I POSLJEDICA PRIMJENE MODELA ... · Zakon je trebao spriječiti stečajeve, osigurati prioritetno financiranje, postići nagodbu vjerovnika i omogućiti brz i

M. Grubišić Šeba: Ocjena opravdanosti i posljedica primjene modela prioriteta...

185

Mihaela Grubišić Šeba*

OCJENA OPRAVDANOSTI I POSLJEDICA

PRIMJENE MODELA PRIORITETA NAMIRENJA

ZA NAGODBU VJEROVNIKA AGROKOR GRUPE

Sažetak

Slučaj Agrokor, odnosno kriza i postupak izvanredne uprave u Agrokoru

obilježio je cijelu 2017. i 2018. godinu. Riječ je o najvećoj poslovnoj grupi u

Hrvatskoj, čiji su konsolidirani prihodi u 2016. godini dosezali 46 milijardi

kuna, s poslovanjem raširenim u nekoliko drugih država regije (Sloveniji,

Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Mađarskoj). Grupa je zapala u

navodne financijske dubioze početkom 2017. godine, a njezin stečaj prijetio

je nizu lančanih stečajeva gospodarskih subjekata koji su bili naslonjeni na

njezino poslovanje. Vladinom intervencijom po hitnom je postupku donesen

poseban zakon, poznat kao Lex Agrokor, kojim je u Agrokoru umjesto

dotadašnje uprave, 10. travnja 2017. godine imenovana izvanredna uprava.

Zakon je trebao spriječiti stečajeve, osigurati prioritetno financiranje,

postići nagodbu vjerovnika i omogućiti brz i učinkovit postupak pre-

ventivnog restrukturiranja grupe.

Inicijalno predviđen u trajanju od 12+3 mjeseca, postupak izvanredne

uprave u Agrokoru još uvijek traje (listopad 2018.) i prepun je sukoba

interesa, ozbiljnih indicija u pogodovanje određenoj maloj skupini

vjerovnika nauštrb svih dioničara i većine drugih vjerovnika Agrokor grupe

te koruptivne radnje od samoga pisanja Lex Agrokora do donošenja

prijedloga nagodbe i glasanja o nagodbi. U prvoj polovici srpnja 2018.

godine nepravomoćno je izglasana nagodba vjerovnika kojom se

najznačajniji hrvatski dio Agrokor grupe šalje u stečaj, a kontrola nad

vlasništvom u nizozemske matice. Pravomoćna (ne)potvrda nagodbe

očekuje se do kraja 2018. godine.

Model nagodbe temeljen je na zaustavljanju kontinuiteta poslovanja,

procesnoj konsolidaciji obveza i priznavanju jamstava za dug iznad visine

* Dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba, CFA, viša znanstvena suradnica i neovisna konzultantica.


186

temeljnog kapitala i kao takav nikada ranije u Hrvatskoj nije primijenjen. U

brojnosti paušalnih ocjena (ne)opravdanosti postupka i nedostatku brojčano

utemeljenih analiza, intencija rada je pružiti kvantitativnu analizu i ocijeniti

opravdanost i posljedice primjene predloženog modela prioriteta namirenja

nagodbe vjerovnika na Agrokor grupu i gospodarstvo Republike Hrvatske.

Ključne riječi: Agrokor, EPM – model prioriteta namirenja, kontinuitet po-

slovanja, stečaj, zaštita prava dioničara i vjerovnika, jamstva.

Posvećeno zaštiti prava dioničara i vjerovnika, razvoju tržišta kapitala i

investicijama

1. Uvod – kronologija krize

Poslovanje Agrokor grupe podijeljeno je na četiri segmenta: maloprodaja i

veleprodaja, hrana, poljoprivreda i Agrokor portfolio holding (APH), a po-

sebnu cjelinu čini i Agrokor d.d., koji je zapravo administrativno središte

koncerna. Agrokor grupa je 2017. godine, unatoč velikom padu prihoda,

ostvarila 5,2 milijarde eura prihoda (oko 11% BDP-a).

Većinski vlasnik matice Agrokora d.d. je Adria Group Holding B.V. sa

sjedištem u Nizozemskoj (95,5%), kojem je krajnji vlasnik Ivica Todorić.

Ostali vlasnici su EBRD (2,1%), Agrokor d.d. i Zagrebačka banka d.d. (po

0,8%) i Ivica Todorić (0,8%). Krajnje matično društvo je Agrokor projekti

d.o.o. sa sjedištem u Hrvatskoj čiji je vlasnik Ivica Todorić.

Godinama se Agrokor d.d. financirao zahvaljujući kreditima banaka i re-

gresnim mjenicama koje je izdavao dobavljačima, osobito onima koji su

isporučivali robu u Konzum. Tipična shema financiranja na račun dobav-

ljača bila je robni kredit, odnosno kredit dobavljača koji je isporučivao robu

sastavnicama Agrokora. Agrokoru je odgovaralo da ne plati dug odmah, pa

je dobavljačima nešto skuplje plaćao robu kako bi ih kompenzirao za dulji

rok naplate. Budući da su dobavljači unovčavali mjenice uz diskont u

faktoring društvima kako bi mogli financirati obrtna sredstva, na razlici

otkupa mjenice uz diskont (od dobavljača) i naplate nominalnog iznosa

mjenice o dospijeću od Agrokora zarađivala su zapravo faktoring društva i

banke koje su se bavile poslovima faktoringa.

Zadnjih je godina smanjivano financiranje na račun dobavljača, a povećavano

financiranje na račun domaćih poslovnih partnera, koji su mogli pozajmiti


187

sredstva Agrokoru uz odgovarajuću kamatu i koji nisu nužno bili i veliki

dobavljači roba.

U ožujku 2017. godine Moody's snižava kreditni rejting Agrokora sa B3 na

Caa1. Agrokor postiže dogovor sa šest najvećih vjerovnika – banaka, ali

izostaju nova novčana sredstva. Dobavljači počinju ovrhe po zadužnicama i

obustavljaju isporuku roba u maloprodajni lanac Konzum, osim kruha i

mlijeka te 31. ožujka Konzum d.d. predaje zahtjev za stečaj Trgovačkom sudu

u Zagrebu. Paralelno s pokušajima većinskog vlasnika Agrokor grupe da pos-

tigne dogovor s kreditorima i dobavljačima, Vlada Republike Hrvatske

priprema zakonodavni okvir za spašavanje Agrokora po hitnom postupku.

Trgovački sud u Zagrebu je na osnovi potpisa vlasnika Agrokora d.d., Ivice

Todorića i prijedloga Agrokora d.d. od 7. travnja 2017. godine otvorio 10.

travnja 2017. godine postupak izvanredne uprave nad Agrokorom d.d. i

njegovim povezanim i ovisnim društvima sukladno Zakonu o postupku izvan-

redne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku

Hrvatsku1 – ZPIU, poznatijim kao Lex Agrokor. Postupkom izvanredne

uprave obuhvaćeno je osamnaest dioničkih društava2 i pedeset i sedam

društava s ograničenom odgovornošću u Republici Hrvatskoj, odnosno

povezana i ovisna društva u kojima Agrokor d.d. drži najmanje 25% udjela.

Agrokor je trebalo što prije i što brže spasiti kako bi se spriječio niz

lančanih stečajeva u gospodarstvu. U medijima su se osobito isticali deseci

tisuća ugroženih malih dobavljača – prije svega obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava kojima je prijetio kolaps i stečaj zbog očekivanog stečaja

Agrokora3. Pritom se tvrdilo da postojeća zakonska rješenja koja su

omogućavala stečajni postupak i predstečajnu nagodbu nisu dovoljno

učinkovita za poslovne grupe i da će sporost njihova postupka izazvati

brojne gospodarske posljedice poput ugrožavanja zaposlenosti u samom

Agrokoru i prijetnje kontinuitetu poslovanja i opstanku cijele grupe. Moglo

se tada zaključiti da je Agrokor prevelik i preznačajan za gospodarstvo da bi

propao. Kako bi se spriječila panika, operacija spašavanja Agrokora

započela je koordiniranim procesom donošenja Zakona o postupku

izvanredne uprave u društvima od sistemskog značaja za Republiku

1 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_32_707.html.

2 Agrolaguna, Atlas, Belje, Hoteli Koločep, Hoteli Živogošće, Jamnica, Konzum, Ledo, Mladina,

PIK Vrbovec, PIK-Vinkovci, Rivijera, Solana Pag, Tisak, Vinka, VUPIK, Zvijezda i Žitnjak.

3 http://hr.n1info.com/a255531/Vijesti/PET-NAJOPASNIJIH-POSLJEDICA-Doznajte-na-koji-se-

nacin-kriza-u-Agrokoru-tice-svakoga-od-nas.html.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_32_707.html

http://hr.n1info.com/a255531/Vijesti/PET-NAJOPASNIJIH-POSLJEDICA-Doznajte-na-koji-se-nacin-kriza-u-Agrokoru-tice-svakoga-od-nas.html

http://hr.n1info.com/a255531/Vijesti/PET-NAJOPASNIJIH-POSLJEDICA-Doznajte-na-koji-se-nacin-kriza-u-Agrokoru-tice-svakoga-od-nas.html


188

Hrvatsku (6. travnja sa stupanjem na snagu 7. travnja 2017. godine)4,

imenovanjem izvanrednog povjerenika5 i potom njegovih glavnih savjetnika

– AlixPartners.6 Potonji su izabrani bez javnog natječaja nakon što su se na

poseban poziv Vlade Republike Hrvatske javile još i sljedeće tvrtke –

McKinsey, BCG, EY, KPMG i Roland Berger.7 Samoga izvanrednog

povjerenika birala je Vlada Republike Hrvatske, a imenovao Trgovački sud

mimo uvjeta da to bude osoba iz redova stečajnih upravitelja.

Zadaća izvanrednog povjerenika8 bila je normaliziranje poslovanja koncerna

na način da se zamrznu sve obveze koncerna i da o naplati tražbina nastalih

do 10. travnja 2017. godine odluče vjerovnici u vjerovničkom vijeću (tzv.

"stari dug"). No, izvanredna uprava mogla je odobriti i isplaćivanje

potraživanja nastalih prije 10. travnja 2017. godine po diskrecijskoj osnovi

ako procijeni da je to nužno za nastavak poslovanja tvrtke. Za razliku od

starog duga, granični dug je onaj koji je nastao prije 10. travnja 2017. godine,

s datumom dospijeća nakon 10. travnja. I on se mogao platiti po diskrecijskoj

odluci izvanrednog povjerenika umjesto da čeka nagodbu. Izvanredni povje-

renik je, međutim, diskrecijski, kako su pokazale naknadne objave poslovne

korespondencije9, pretvarao stari dug dobavljača u granični, čime su određeni

dobavljači spašavali svoja potraživanja od otpisa. Sva nova potraživanja

nastala nakon 10. travnja 2017. godine trebala su se plaćati iz redovitog

poslovanja kao i troškovi izvanredne uprave i njihovih savjetnika.

Nagodbu vjerovnika u Agrokoru trebalo je postići što prije, jer je

dobavljačima, osobito onim malim, trebalo što prije platiti tražbine. U tu je

svrhu ZPIU branio pokretanje ovršnih i parničnih postupaka, ali i pokretanje

stečajeva protiv bilo koje sastavnice Agrokor grupe mimo odluke izvan-

rednog povjerenika (uprave). Otvoren je insolvencijski postupak nad cijelom

grupom, a svi postojeći predstečajni i stečajni postupci, pri čemu se misli prije

4 Narodne novine, br. 32/17.

5 https://vijesti.hrt.hr/382859/vlada-sutra-imenuje-povjerenika-za-agrokor.

6 https://www.glasistre.hr/pula/otkriven-dokument-grupa-borg-angazirana-15-dana-prije-no-sto-je-

sluzbeno-sklopljen-ugovor-571970.

7 http://www.agrokor.hr/en/news/alixpartners-advisers-for-agrokor-s-restructuring/.

8 Ante Ramljak od 10. travnja 2017. godine do kraja veljače 2018. godine, Fabris Peruško od 28.

veljače 2018. nadalje sa zamjenicom Irenom Weber.

9 http://www.index.hr/vijesti/clanak/objavljujemo-nove-mailove-ono-sto-plenkovic-zove-sjajnim-

poslom-bilo-je-pogodovanje-povlastenima/2000074.aspx (25.5.2018.).

https://vijesti.hrt.hr/382859/vlada-sutra-imenuje-povjerenika-za-agrokor

https://www.glasistre.hr/pula/otkriven-dokument-grupa-borg-angazirana-15-dana-prije-no-sto-je-sluzbeno-sklopljen-ugovor-571970

https://www.glasistre.hr/pula/otkriven-dokument-grupa-borg-angazirana-15-dana-prije-no-sto-je-sluzbeno-sklopljen-ugovor-571970

http://www.agrokor.hr/en/news/alixpartners-advisers-for-agrokor-s-restructuring/

http://www.index.hr/vijesti/clanak/objavljujemo-nove-mailove-ono-sto-plenkovic-zove-sjajnim-poslom-bilo-je-pogodovanje-povlastenima/2000074.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/objavljujemo-nove-mailove-ono-sto-plenkovic-zove-sjajnim-poslom-bilo-je-pogodovanje-povlastenima/2000074.aspx


189

svega na Konzum d.d. koji je Trgovačkom sudu u Zagrebu podnio zahtjev za

otvaranjem stečajnog postupka 31. ožujka 2017. godine, su prekinuti.10

Hitnosti postupka radi, imenovano je privremeno vjerovničko vijeće u

sastavu od pet članova, koje je trebalo pomoći izvanrednom povjereniku u

donošenju važnih odluka do trenutka imenovanja stalnog vjerovničkog

vijeća sukladno ZPIU. Predstavnike pet od mogućih devet članova

privremenog vjerovničkog vijeća izabrao je izvanredni povjerenik 13.

travnja 2017. godine. To su bili:

• Sberbank of Russia (osigurane tražbine)

• Knighthead Capital Management LLC (neosigurane tražbine pogodne za

javno trgovanje – obveznice)

• Zagrebačka banka d.d. (neosigurane tražbine vjerovnika koji su

sudjelovali u roll-up kreditu, odnosno kreditu ocijenjenom kao prijeko

potrebnim za opstanak Agrokor grupe)

• Kraš (neosigurane tražbine vjerovnika koji nisu sudjelovali u roll-up

kreditu) i

• Stočarstvo Raič za uzgoj goveda (neosigurane tražbine malih dobavljača).11

Slučajan ili nasumičan odabir članova vjerovničkog vijeća vezan je isključivo

uz vjerovnike Agrokora d.d. (Sberbank of Russia, Knightehead i Zagrebačka

banka) i Konzuma – neposredno (Zagrebačka banka i Kraš) i posredno

(Stočarstvo Raič preko PIK Vrbovca). Privremeno vjerovničko vijeće je

zajedno s izvanrednim povjerenikom, savjetodavnim tijelom Ministarstva

gospodarstva (čiji članovi nikada nisu istupali u javnosti) i Trgovačkim

sudom u Zagrebu činilo, sukladno ZPIU, tijela postupka izvanredne uprave.

Izvanredni povjerenik nije mogao bez suglasnosti vjerovničkog vijeća

donositi odluke s ciljem raspolaganja nekretnina dužnika, dionica ili udjela u

ovisnim i ostalim društvima kao i prijenosu gospodarske cjeline u vrijednosti

iznad 3,5 milijuna kuna.12

Na taj je način omogućeno da izvanrednog

povjerenika kontrolira privremeno vjerovničko vijeće čije je članove izvan-

redni povjerenik sam izabrao, a izvanrednog povjerenika Vlada Republike

Hrvatske koja ga je i birala. Uloga suda svedena je na sekundarnu /

10 Čl. 48. st. 1. ZPIU.

11 Na nekim sjednicama privremenog vjerovničkog vijeća sudjelovali su još neki vjerovnici poput

VTB Bank i Atlantic Grupe, iako se ne zna prema kojem kriteriju.

12 Čl. 12. st. 8. ZPIU.


190

administrativnu, jer je sud ovlašten poduzimati sve radnje koje nisu zakonom

dane u nadležnost nekog drugog tijela – u ovom slučaju izvanrednog

povjerenika i vjerovničkog vijeća13

i jer sud bez suglasnosti Vlade, ne može

ni imenovati ni opozvati izvanrednog povjerenika.14

Iako je prema zakonu

trebalo biti imenovano stalno vjerovničko vijeće, to nikada nije učinjeno jer

"nije bilo dovoljno vremena".15

Svim vjerovnicima upućen je javni poziv da prijave svoje tražbine zajedno s

instrumentima osiguranja plaćanja. Planirani rok je bio 60 dana, no zbog

brojnosti tražbina, one su prvi put podnesene Trgovačkom sudu 17. kolovoza

2017. godine, a konačna ispravljena verzija prijavljenih tražbina 15. siječnja

2018. godine. Vjerovnici su imali pravo osporavanja prijavljenih tražbina, te

su tako tijekom proljeća 2018. godine pravomoćnom sudskom odlukom

osporene tražbine po jamstvima i tražbine po osnovi obveznica. Lex Agrokor

je, naime, proglasio i dospjele i nedospjele dugove trenutno dospjelim, čime

je ukinut kontinuitet poslovanja matici i cijeloj grupi, točnije za 76 povezanih

i ovisnih društava u Republici Hrvatskoj16

, a odluka o daljnjem nastavku

poslovanja prepuštena odluci izvanredne uprave.

Odmah po dolasku izvanrednog povjerenika u Agrokor, javno je rečeno da

se ne može vjerovati nijednom broju u dotadašnjim financijskim izvještaji-

ma, te je već 27. travnja 2017. godine angažirana revizorska kuća Price-

waterhouseCoopers d.o.o.17

, koja je po završetku posla navodno utvrdila

milijarde kuna knjigovodstvenih nepravilnosti..18

Među ostalim je u

mišljenju s rezervom spomenut gubitak iznad visine temeljnog kapitala od

14,5 milijardi kuna u 2016. godini.

Postupak revizije financijskih izvještaja, koji nije bio propisan ZPIU, trajao je

mjesecima. Dana 9. studenoga 2017. godine izvanredni povjerenik je plasirao

13 Čl. 10. ZPIU.

14 Čl. 15. ZPIU.

15 http://www.novilist.hr/novilist_public/Vijesti/Hrvatska/Fabris-Perusko-Nagodba-nema-

alternative-a-za-formiranje-stalnog-vjerovnickog-vijeca-nema-vremena?meta_refresh=true.

16 Čl. 29. st. 4. Zakona o postupku izvanredne uprave u društvima od sistemskog značaja za

Republiku Hrvatsku (ZPIU) glasi: "Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem postupka

izvanredne uprave".

17 https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pwc-ce-procesljati-izvjesca-agrokora-utvrdene-potencijalne-

pogreske-20170427.

18 https://net.hr/danas/hrvatska/pratite-uzivo-ramljak-objavljuje-konacno-izvjesce-n1-javlja-da-je-

ukupni-manjak-agrokora-22-milijarde-kuna/.

http://www.novilist.hr/novilist_public/Vijesti/Hrvatska/Fabris-Perusko-Nagodba-nema-alternative-a-za-formiranje-stalnog-vjerovnickog-vijeca-nema-vremena?meta_refresh=true

http://www.novilist.hr/novilist_public/Vijesti/Hrvatska/Fabris-Perusko-Nagodba-nema-alternative-a-za-formiranje-stalnog-vjerovnickog-vijeca-nema-vremena?meta_refresh=true

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pwc-ce-procesljati-izvjesca-agrokora-utvrdene-potencijalne-pogreske-20170427

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pwc-ce-procesljati-izvjesca-agrokora-utvrdene-potencijalne-pogreske-20170427

https://net.hr/danas/hrvatska/pratite-uzivo-ramljak-objavljuje-konacno-izvjesce-n1-javlja-da-je-ukupni-manjak-agrokora-22-milijarde-kuna/

https://net.hr/danas/hrvatska/pratite-uzivo-ramljak-objavljuje-konacno-izvjesce-n1-javlja-da-je-ukupni-manjak-agrokora-22-milijarde-kuna/


191

brojku od oko 58 milijardi kuna priznatih i nepriznatih tražbina u Agrokoru,19

pri čemu se skromno navodi da spomenuta brojka uključuje i

interkompanijske dugove, za koje nije rečeno da su po svim sastavnicama

Agrokora pod izvanrednom upravom bili 13,4 milijarde kuna i da je riječ o, s

potraživanjima nenetiranom, internom dugu. Odmah po predstavljanju

konsolidiranog financijskog izvještaja, za koji je dano mišljenje s rezervom i

koji nikada, mimo poslovnog običaja, revizor nije predstavio javnosti,

podignuta je optužnica protiv većinskog vlasnika Agrokora i predsjednika

uprave Agrokora od njegova osnivanja, Ivice Todorića, kao i ostalih članova

njegovih uprava, za malverzacije u knjigovodstvu i izvlačenje dobiti za

privatne potrebe. Šesnaest okrivljenika tereti se za štetu društvu, odnosno

Agrokor grupi, u iznosu od 1,6 milijardi kuna (215 milijuna eura) u kaznenom

postupku. Međutim, kako vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave

odmiče, zabilježene su brojne netočne izjave izvanredne uprave, poput,

primjerice, davanja neistinitih informacija o jednom od ključnih kreditora iz

roll-up ugovora ili o povezanosti izvanredne uprave i istoga kreditora20

,

sukobu interesa odvjetnika uključenog u proces pisanja Lex Agrokora21

,

istodobnog savjetovanja Agrokora d.d. i njegovih financijskih vjerovnika22

;

sukobu interesa savjetnika koji su pisali Lex Agrokor i kasnije sami odabrali

glavnog izvođača usluga čiji su postali podizvođači za milijunske naknade23

.

U dodatku na ovo ciljano su mijenjani zakoni iz djelokruga Ministarstva

financija (Zakon o reviziji, porezni zakoni, Zakon o koncesijama) kojima se

daje poticaj nagodbi, odnosno (vlasničkom) restrukturiranju prijenosom

kontrole nad gospodarskim cjelinama u inozemstvo. Procjenjuje se da će

trošak savjetnika do kraja postupka izvanredne uprave iznositi oko 84

milijuna eura, što nije bilo definirano Lex Agrokorom, a prema zadnjim

19 http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/AGROKOR-Priznato-41-23-milijarde-kuna-trazbina-

osporeno-16-54-milijarde.-Ramljak-odbio-Sberbank.

20 http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-priznao-da-je-lagao/997160.aspx;

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ramljak-je-potvrdio-da-se-dok-jos-nije-bio-povjerenik-

sastao-s-ljudima-iz-knightheada-kad-je-imenovan-usli-su-agrokor/, 9.10.2017.

21 https://net.hr/danas/hrvatska/zbog-ovog-je-covjeka-dalic-lagala-odvjetnika-po-kojem-su-zvali-

lex-agrokor-odvjetnicka-je-komora-kaznila-jos-2012/. 22 https://direktno.hr/direkt/odvjetnicka-komora-pokrenula-disciplinski-postupak-protiv-savorica-o-

cemu-prvi-pisao-direktno-123289/, 22.5.2018.; http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-uzeo-

knightheadovog-odvjetnika-pa-tvrdi-nisu-oni-od-mene-trazili-dolickog/1004873.aspx.

23 Afera "hotmail" rezultirala je ostavkom ministrice gospodarstva Martine Dalić.

https://www.vecernji.hr/vijesti/objavljeni-novi-mailovi-sad-sam-zaplakao-kuzim-kako-veliki-

posao-smo-napravili-1245208, 14.5.2018.; http://www.index.hr/vijesti/clanak/afera-hotmail-

povjerenstvo-za-sukob-interesa-provjerava-plenkovica/2000242.aspx, 25.5.2018.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/AGROKOR-Priznato-41-23-milijarde-kuna-trazbina-osporeno-16-54-milijarde.-Ramljak-odbio-Sberbank

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/AGROKOR-Priznato-41-23-milijarde-kuna-trazbina-osporeno-16-54-milijarde.-Ramljak-odbio-Sberbank

http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-priznao-da-je-lagao/997160.aspx

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ramljak-je-potvrdio-da-se-dok-jos-nije-bio-povjerenik-sastao-s-ljudima-iz-knightheada-kad-je-imenovan-usli-su-agrokor/

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ramljak-je-potvrdio-da-se-dok-jos-nije-bio-povjerenik-sastao-s-ljudima-iz-knightheada-kad-je-imenovan-usli-su-agrokor/

https://direktno.hr/direkt/odvjetnicka-komora-pokrenula-disciplinski-postupak-protiv-savorica-o-cemu-prvi-pisao-direktno-123289/

https://direktno.hr/direkt/odvjetnicka-komora-pokrenula-disciplinski-postupak-protiv-savorica-o-cemu-prvi-pisao-direktno-123289/

http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-uzeo-knightheadovog-odvjetnika-pa-tvrdi-nisu-oni-od-mene-trazili-dolickog/1004873.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-uzeo-knightheadovog-odvjetnika-pa-tvrdi-nisu-oni-od-mene-trazili-dolickog/1004873.aspx

https://www.vecernji.hr/vijesti/objavljeni-novi-mailovi-sad-sam-zaplakao-kuzim-kako-veliki-posao-smo-napravili-1245208

https://www.vecernji.hr/vijesti/objavljeni-novi-mailovi-sad-sam-zaplakao-kuzim-kako-veliki-posao-smo-napravili-1245208


192

dostupnim podacima troškovi su dosegli 536 milijuna kuna24

. Štoviše,

savjetnici, njih oko 150, bili su obvezni sukladno Lex Agrokoru voditi brigu o

povećanju neto imovine koncerna, koja je smanjena pod njihovom upravom,

kao što su smanjeni i ukupni prihodi koncerna.

Uoči Božića 2017. godine, javnosti je predstavljen tzv. entity priority model

– EPM ili model prioriteta namirenja na temelju procesne konsolidacije

obveza, koji do tada u Hrvatskoj nije bio poznato rješenje. Model se

temeljio na jamstvima koja je Agrokor "nekontrolirano" davao za kredite

banaka. Riječ je bila o stotinama milijardi jamstava, koja su dospjela

zajedno s dugom po svim sastavnicama Agrokor grupe. Naime, ZPIU je

omogućio da se postupak izvanredne uprave provodi u svim povezanim i

ovisnim društvima u kojima matica Agrokor d.d. ima više od 25% udjela25

,

isključivši iz postupka izvanredne uprave oko 15.000 manjinskih dioničara

sastavnica Agrokor grupe, čije su dionice kotirale na Zagrebačkoj burzi

(Ledo, Zvijezda, Jamnica, Belje, Žitnjak...). Odmah po predstavljanju EPM-

a izvanredni povjerenik je proglasio dionice sastavnica Agrokor grupe

bezvrijednima, čime je mjesecima prije glasanja o nagodbi izvršio manipu-

laciju tržišta.26

Svakoga desetog dana u mjesecu za vrijeme trajanja postupka izvanredne

uprave javno se objavljuju izvješća o restrukturiranju Agrokora.27

Struktura

izvješća je identična – daje se izvješće o poslovanju ključnih društava u

segmentima:

• maloprodaje i veleprodaje (Konzum d.d., Konzum BiH, Tisak d.d. i

Velpro-Centar d.o.o.)

• prehrane (Jamnica d.d., Roto dinamic d.o.o., Sarajevski Kiseljak d.d.,

Ledo d.d., Ledo Čitluk d.o.o., Frikom d.o.o., Zvijezda d.d., Dijamant d.d.,

PIK Vrbovec d.d.)

• poljoprivrede (Belje d.d., PIK Vinkovci d.d., Vupik d.d.).

24 Izvješće izvanredne uprave od 11. rujna do 10. listopada, 2018. godine

https://www.mingo.hr/public/Mjesečno%20izvješće%20o%20gospodarskom%20i%20financijsko

m%20stanju%20te%20o%20provjedbi%20mjera%20izvanredne%20uprave%20u%20Agrokoru%

20dd%20za%20razdoblje%20od%2011%20rujna%20do%2010%20listopada%202018.pdf.

25 Čl. 5. st. 2. ZPIU.

26 https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/mali-dionicari-zasto-skegro-ramljak-

govore-da-je-vrijednost-dionica-nula-je-kazneno-djelo/.

27 https://www.mingo.hr/page/izvjesca-izvanredne-uprave-agrokor-d-d.

https://www.mingo.hr/public/Mjesečno%20izvješće%20o%20gospodarskom%20i%20financijskom%20stanju%20te%20o%20provjedbi%20mjera%20izvanredne%20uprave%20u%20Agrokoru%20dd%20za%20razdoblje%20od%2011%20rujna%20do%2010%20listopada%202018.pdf



https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/mali-dionicari-zasto-skegro-ramljak-govore-da-je-vrijednost-dionica-nula-je-kazneno-djelo/

https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/mali-dionicari-zasto-skegro-ramljak-govore-da-je-vrijednost-dionica-nula-je-kazneno-djelo/

https://www.mingo.hr/page/izvjesca-izvanredne-uprave-agrokor-d-d


193

Riječ je o ukupno šesnaest trgovačkih društava – sastavnica Agrokor grupe,

od kojih se jedanaest nalazi u Hrvatskoj, tri u Bosni i Hercegovini (Konzum

BiH, Sarajevski Kiseljak d.d. i Ledo Čitluk d.o.o.) te dva u Srbiji (Dijamant

d.d. i Frikom d.o.o.). Ne bi ništa bilo čudno što se izvještava o društvima u

Bosni i Hercegovini i Srbiji, ali te dvije zemlje nisu priznale Zakon o

postupku izvanredne uprave. Obrazloženje Kantonalnog suda u Sarajevu

bilo je da je zakon "suprotan javnom poretku" te da bi se njegovim

priznavanjem "ugrozilo pravo svake individue na parničenje".28

Na sličan su

način postupili sudovi u Sloveniji29

i Crnoj Gori30

s obrazloženjem da se

Lex Agrokorom ne poštuje jednak tretman vjerovnika. Nepriznavanjem Lex

Agrokora sudovi regije zaštitili su i dioničare Agrokor grupe, jer nisu

dopustili proboj pravne osobnosti društava uslijed knjiženja duga po

solidarnim jamstvima koji je prelazio iznos temeljnog kapitala.

Nagodba vjerovnika Agrokor grupe predviđena je kao moguća opcija u Lex

Agrokoru ako tako ocijeni izvanredni povjerenik,31

a u izradi nagodbe u ime

vjerovnika sudjeluje vjerovničko vijeće koje je i odobrava.32

Lex Agrokor

predviđa samo jedan model nagodbe, koji ne dopušta alternativu.33

Pritom je

zanimljivo da se učinak provedbe nagodbe na restrukturiranje najveće

poslovne grupe u Hrvatskoj provodi naknadno, u roku od dvije godine od

stupanja na snagu Lex Agrokora.34

Unatoč tome, ponuđena su dva

alternativna modela nagodbe za koja nije bilo sluha – prvi koji štiti male

dobavljače tijekom 2017. godine35

i alternativni plan nagodbe koji je

28 https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sud-u-sarajevu-odbio-priznati-zakon-o-izvanrednoj-

upravi-agrokora-iz-koncerna-najavljuju-zalbu/;

https://www.index.hr/vijesti/clanak/sud-u-sarajevu-odbio-priznati-lex-

agrokor/1007710.aspx?fb_comment_id=1975114229181760_1975117232514793;

http://www.poslovni.hr/hrvatska/sud-odbio-zahtjev-lex-agrokor-ne-vrijedi-u-srbiji-331667.

29 https://net.hr/danas/hrvatska/slovenski-sud-odlucio-lex-agrokor-ne-vrijedi-u-sloveniji-sberbank-

moze-uzeti-dionice-mercatora/.

30 http://www.bankar.me/2017/10/17/privredni-sud-crne-gore-odbio-zahtjeve-agrokora/ s obrazlo-

ženjem da je "postupak izvanredne uprave u konkretnom podređen interesu države Hrvatske,

odnosno sprovodi se da bi se zaštitili interesi države, a ne interesi povjerilaca, što je u suprotnosti

sa osnovnim načelima Zakona o stečaju Crne Gore, jer se na taj način krši jednakost odnosno

načelo jednakog tretmana povjerilaca".

31 Čl. 43. st. 3. ZPIU.

32 Čl. 43. st. 4. i čl. 43. st. 1. ZPIU.

33 Čl. 43. st. 6. ZPIU.

34 Čl. 49. ZPIU.

35 https://www.vecernji.hr/vijesti/da-se-slusao-zef-agrokor-bi-pripao-gra-anima-1241745.

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sud-u-sarajevu-odbio-priznati-zakon-o-izvanrednoj-upravi-agrokora-iz-koncerna-najavljuju-zalbu/

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sud-u-sarajevu-odbio-priznati-zakon-o-izvanrednoj-upravi-agrokora-iz-koncerna-najavljuju-zalbu/

https://www.index.hr/vijesti/clanak/sud-u-sarajevu-odbio-priznati-lex-agrokor/1007710.aspx?fb_comment_id=1975114229181760_1975117232514793

https://www.index.hr/vijesti/clanak/sud-u-sarajevu-odbio-priznati-lex-agrokor/1007710.aspx?fb_comment_id=1975114229181760_1975117232514793

http://www.poslovni.hr/hrvatska/sud-odbio-zahtjev-lex-agrokor-ne-vrijedi-u-srbiji-331667

https://net.hr/danas/hrvatska/slovenski-sud-odlucio-lex-agrokor-ne-vrijedi-u-sloveniji-sberbank-moze-uzeti-dionice-mercatora/

https://net.hr/danas/hrvatska/slovenski-sud-odlucio-lex-agrokor-ne-vrijedi-u-sloveniji-sberbank-moze-uzeti-dionice-mercatora/

http://www.bankar.me/2017/10/17/privredni-sud-crne-gore-odbio-zahtjeve-agrokora/

https://www.vecernji.hr/vijesti/da-se-slusao-zef-agrokor-bi-pripao-gra-anima-1241745


194

predviđao da se nagodba locira na Agrokor i Konzum.36

Nagodbu je trebalo

postići u maksimalnom roku od 12+3 mjeseci, odnosno do 10. travnja ili

najkasnije 10. srpnja 2018. godine. Zbog ostavke izvanrednog povjerenika

navedeni je rok prolongiran na 15 mjeseci.

U članku 1. Lex Agrokora piše: "Ovaj Zakon donosi se radi zaštite

održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za

Republiku Hrvatsku koja svojim poslovanjem samostalno, ili zajedno sa

svojim ovisnim ili povezanim društvima, utječu na ukupnu gospodarsku,

socijalnu i financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj. Razina zaštite koja

se postiže ovim Zakonom nužna je, prikladna i razmjerna interesu

Republike Hrvatske da se provede brz i učinkovit postupak preventivnog

restrukturiranja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku

Hrvatsku, radi osiguravanja likvidnosti, održivosti i stabilnosti poslovanja."

U tekstu nagodbe, međutim, stoji sljedeće: "nakon nagodbe, Agrokor grupa

će ostati bez nadoknadive imovine i bit će potrebno provesti likvidaciju /

brisanje iste iz Sudskog registra".37

O nagodbi je glasovano 4. srpnja 2018. godine i za nju se izjasnilo 80,2%

vjerovnika.38

Trgovački sud u Zagrebu potvrdio ju je u rekordnom roku, a

konačna odluka o nagodbi očekuje se od strane Visokog trgovačkog suda

nakon rješavanja velikog broja pristiglih žalbi do kraja 2018. godine.39

Cilj je rada na kvantitativan način pokazati je li nagodba temeljena na

modelu prioriteta namirenja (EPM) primjereno rješenje za rješavanje

financijskih problema Agrokora. Rad je podijeljen u šest cjelina. U drugom

dijelu rada prezentira se EPM. U trećem dijelu analizira se visina duga i

financiranje Agrokor grupe prethodno postupku izvanredne uprave. Četvrti

dio bavi se prioritetnim financiranjem i sprječavanjem stečajeva vjerovnika.

Peti dio rada analizira porezne i gospodarske posljedice primjene

predloženog modela nagodbe, a šesti dio sadrži zaključna razmatranja.

36 https://www.dionicari-agrokora.hr/.

37 Str. 465. Prijedloga nagodbe.

38 http://nagodba.agrokor.hr/nagodba-vjerovnika-agrokora-izlasana-s-8020-posto-ukupnih-trazbina-

s-pravom-glasa/.

39 https://novac.jutarnji.hr/aktualno/trgovacki-sud-objavio-podnesak-agrokora-na-92-zalbe-odluka-

vts-a-ocekuje-se-u-prosincu/7794144/.

https://www.dionicari-agrokora.hr/

http://nagodba.agrokor.hr/nagodba-vjerovnika-agrokora-izlasana-s-8020-posto-ukupnih-trazbina-s-pravom-glasa/

http://nagodba.agrokor.hr/nagodba-vjerovnika-agrokora-izlasana-s-8020-posto-ukupnih-trazbina-s-pravom-glasa/

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/trgovacki-sud-objavio-podnesak-agrokora-na-92-zalbe-odluka-vts-a-ocekuje-se-u-prosincu/7794144/

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/trgovacki-sud-objavio-podnesak-agrokora-na-92-zalbe-odluka-vts-a-ocekuje-se-u-prosincu/7794144/


195

2. Entity priority model

Lex Agrokor primarno je donesen zbog manjkavosti Stečajnog zakona.

Mogućnosti restrukturiranja, odnosno postupka nagodbe vjerovnika

predviđene Lex Agrokorom su sljedeće40

:

• prijenos dijela ili sve imovine dužnika na jednu ili više već postojećih

osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg

pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline

iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o

nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom

registru

• ostavljanje dužniku sve imovine ili dijela njegove imovine radi nastavlja-

nja poslovanja dužnika

• pripajanje dužnika drugoj osobi ili spajanje dužnika s jednom ili više osoba

• prodaja sve imovine ili dijela imovine dužnika, raspodjela sve imovina ili

dijela imovine dužnika između vjerovnika

• smanjenje ili odgoda isplate obveza dužnika

• pretvaranje obveza dužnika u kredit ili zajam odnosno temeljni kapital

dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava odnosno u kapital

novoosnovanih društava

• preuzimanje jamstva ili davanje drugog osiguranja za ispunjenje obveza

dužnika

• uređenje odgovornosti dužnika nakon nagodbe.

Zanimljivo je da je jedina razlika mogućnosti koje pruža Lex Agrokor u

odnosu na Stečajni zakon (članak 303.), u tome što Lex Agrokor za razliku

od Stečajnog zakona pruža mogućnost:

• smanjenja ili odgode isplate obveza dužnika

• pretvaranja obveza dužnika, osim u kredit ili zajam, i u temeljni kapital

dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava, odnosno u kapital

novoosnovanih društava

te koristi riječ "nagodba" umjesto "stečajni postupak".

40 Čl. 43. st. 5. ZPIU.


196

Podaci u tablici 1. otkrivaju da je u nagodbi upravo korištena opcija

konverzije nepodmirenog duga Agrokor grupe u vlasnički ulog, i to za

nekolicinu vjerovnika. Ukupno 32 vjerovnika posjedovat će 96,23%

vlasničkog udjela u "novom" Agrokoru, pri čemu će devet stranih vjerovnika

imati 79,29% vlasničkog udjela, a 23 domaća vjerovnika 16,94% vlasničkog

udjela. Pritom se obvezničari tretiraju kao jedan vjerovnik jer je struktura

vlasništva nad obveznicama nepoznata. Ovakva raspodjela vlasništva ne bi

bila iznenađenje da je riječ o klasičnom stečajnom postupku. Međutim,

95,22% udjela u vlasništvu rezultat je konverzije duga u vlasnički ulog u

Agrokoru d.d. (83,34%) i Konzumu d.d. (11,87%). Štoviše, matica – Agrokor

d.d. u trenutku aktivacije Lex Agrokora nije imala dospjeli dug, već je

dospijeće obveza po kreditima i obveznicama i samim tim prekid kontinuiteta

poslovanja cijele Agrokor grupe omogućeno člankom 29. stavkom 4. Lex

Agrokora koji glasi: "nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem postupka

izvanredne uprave". Raspodjelom vlasničkog uloga na ovaj način omogućena

je u suštini koncentracija vlasništva na ruske banke, obvezničare čiji je

predstavnik u vjerovničkom vijeću Knighthead i strane fondove (73,96%).

Upravo su predstavnici ovih vjerovnika činili većinu glasova u privremenom

vjerovničkom vijeću koje je zajedno s izvanrednom upravom usvajalo tekst

nagodbe u ime svih vjerovnika koji su prijavili tražbine prema nekoj od

sastavnica Agrokor grupe.


197

Tablica 1. Raspodjela vlasništva u "novom" Agrokoru

Red.

br. Naziv budućeg vlasnika

Udjel u

vlas-

ništvu

Strano vlasništvo Domaće vlasništvo

Grupa

vlasnika Udjel

Grupa

vlasnika Udjel

1. Sberbank 39,28% Ruske banke 46,81% Domaće

banke 10,72%

2. Obvezničari 26,08% Ostale strane

banke 5,32%

Faktoring

društva 0,78%

3. VTB bank 7,54% Strani fondovi 1,07% Veliki

dobavljači 3,64%

4. Zagrebačka banka 2,88% Obvezničari 26,08% Adris 1,44%

5. Privredna banka Zagreb 2,43% Ministarstva 0,32%

6. Splitska banka 2,40% Zagrebački

holding 0,04%

7. BNP Paribas 1,79%

8. Credit Suisse 1,79%

9. Adris 1,44%

10. Franck 1,35%

11. JP Morgan Securities 1,28%

12. Hrvatska poštanska banka 1,30%

13. Addiko banka 1,03%

14. Saponia 0,63%

15. Sokol Marić 0,62%

16. Knighthead 0,71%

17. Banca Intesa AD Beograd 0,47%

18. OTP banka 0,55%

19. Raiffeisen factoring 0,50%

20. SC Lowy Primary Investment

Fund 0,365%

21. Energija Naturalis 0,340%

22. Raiffeisenbank Austria 0,03%

23. HBOR 0,10%

24. Ministarstvo financija 0,12%

25. Vetel 0,358%

26. Erste factoring 0,27%

27. Agro LDCII 0,189%

28. WPC Agro 0,147%


198

29. Zagrebački holding 0,04%

30. Ministarstvo državne imovine

/ CERP 0,13%

31. Ministarstvo zaštite okoliša /

Fond za zaštitu okoliša 0,070%

32. Alca Zagreb 0,005%

33. Ukupno 96,23% 79,29% 16,94%

34. Ostali 3,77% 0,27% 3,50%

35. Sveukupno 100,00% 0,00% 79,56% 0,00% 20,44%

Izvor: Sastavljeno na osnovi EPM-a.

U podnesku nagodbe vidi se da je nagodba pravno dobro pripremljena.

Samo Prilog 16 koji predstavlja popis imovine koja će biti prenesena na

nove vlasnike ima 4.557 stranica. Pripremljeni su osnivački akti novih

matica u Nizozemskoj – Aisle STAK Stichting, (zaklada), Aisle Dutch

TopCo B.V. i Aisle Dutch HoldCo B.V., statuti nizozemskih matica,

administrativna pravila za poslovne udjele u društvu Aisle Dutch TopCo

B.V., donesene su odluke o imenovanju skrbnika za izdavanje depozitarnih

potvrda i zamjenjivih obveznica za nepodmirene tražbine vjerovnicima.

Aisle HoldCo bit će izravna matica povezanih i ovisnih društava Agrokor

grupe, sa sjedištem u Zagrebu – u suštini će preuzeti ulogu današnje matice

Agrokor d.d. Većina društava današnje Agrokor grupe odlazi u stečaj s

okončanjem postupka izvanredne uprave, a njihovo poslovanje, imovinu i

obveze u potpunosti preuzimaju nova Aisle društva koja su osnovana u

Sudskom registru prije glasanja vjerovnika o nagodbi.

Popis novoosnovanih, tzv. zrcalnih društava "nove" Agrokor grupe prikazan

je u tablici 2. Nova društva, osim što gube poznata imena i brendove, sva se

ustrojavaju kao društva s ograničenom odgovornošću, bez obzira na to jesu

li u sastavu Agrokora poslovala kao dionička društva ili društva s

ograničenom odgovornošću. Štoviše, dionička društva čije su dionice

kotirale na Zagrebačkoj burzi također se ustrojavaju kao društva s

ograničenom odgovornošću, što ni na koji način ne ide u prilog hvaljenim

boljim mehanizmima korporativnog upravljanja u "novoj" Agrokor grupi.41

41 https://novac.jutarnji.hr/aktualno/veliki-intervju-s-izvanrednim-povjerenikom-agrokora-kako-

smo-sklopili-nagodbu/7517220/.

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/veliki-intervju-s-izvanrednim-povjerenikom-agrokora-kako-smo-sklopili-nagodbu/7517220/

https://novac.jutarnji.hr/aktualno/veliki-intervju-s-izvanrednim-povjerenikom-agrokora-kako-smo-sklopili-nagodbu/7517220/


199

Jedno od obilježja dobre kvalitete korporativnog upravljanja je i transpa-

rentnost vlasništva, što ovdje, zahvaljujući zakladi, koja je krajnja matica u

Nizozemskoj, neće biti slučaj.

Tablica 2. Zrcalna društva Agrokor grupe / članice Aisle grupe

Red.

br.

Novo / zrcalno

društvo Društvo koje se gasi

Red.

br.

Novo / zrcalno

društvo Društvo koje se gasi

1. Aisle HoldCo d.d. Agrokor d.d. 25. Aisle 26 d.o.o. Dalmarina d.o.o.

2. Aisle 1 d.o.o. Konzum d.d. 26. Aisle 27 d.o.o. KHA pet d.o.o.

3. Aisle 2 d.o.o. Jamnica d.d. 27. Aisle 28 d.o.o. KHA tri d.o.o.

4. Aisle 3 d.o.o. Ledo d.d. 28. Aisle 29 d.o.o. Krka d.o.o.

5. Aisle 4 d.o.o. Zvijezda d.d. 29. Aisle 30 d.o.o. Latere Terram d.o.o.

6. Aisle 5 d.o.o. Tisak d.d. 30. Aisle 31 d.o.o. Mliječno govedarstvo

Klisa d.o.o.

7. Aisle 6 d.o.o. PIK Vrbovec d.d. 31. Aisle 32 d.o.o. Pet-prom ulaganja d.o.o.

8. Aisle 7 d.o.o. Belje d.d. 32. Aisle 33 d.o.o. Plodovi Podravine d.o.o.

9. Aisle 8 d.o.o. Vupik d.d. 33. Aisle 34 d.o.o. SK-735 d.o.o.

10. Aisle 9 d.o.o. PIK-Vinkovci d.d. 34. Aisle 35 d.o.o. Terra Argenta d.o.o.

11. Aisle 10 d.o.o. mStart d.o.o. 35. Aisle 37 d.o.o. Velpro-centar d.o.o

12. Aisle 11 d.o.o. Roto ulaganja d.o.o. 36. Aisle 38 d.o.o. Photobutique d.o.o.

13. Aisle 12 d.o.o. Projektgradnja d.o.o. 37. Aisle 41 d.o.o. Industrija mesa d.o.o.

14. Aisle 13 d.o.o. Vinka d.d. 38. Aisle 44 d.o.o. Bio Zone d.o.o.

15. Aisle 16 d.o.o. LG Moslavina d.o.o. 39. Aisle 45 d.o.o. 360 Marketing d.o.o.

16. Aisle 17 d.o.o. Atlas d.d. 40. Aisle 46 d.o.o. Adria retail d.o.o.

17. Aisle 18 d.o.o. Adriatica.net d.o.o. 41. Aisle 47 d.o.o. Agrokor-trgovina d.o.o.

18. Aisle 19 d.o.o. A007 d.o.o. 42. Aisle 48 d.o.o. Aliquantum ulaganja d.o.o.

19. Aisle 20 d.o.o. Mladina d.d. 43. Aisle 49 d.o.o. Belje ABC d.o.o.

20. Aisle 21 d.o.o. Felix d.o.o. Vinkovci 44. Aisle 50 d.o.o. Hotel Forum d.o.o.

21. Aisle 22 d.o.o. HU-PO d.o.o. 45. Aisle 51 d.o.o. Sojara d.o.o.

22. Aisle 23 d.o.o. Rivijera d.d. 46. Aisle 52 d.o.o. go.adriatica d.o.o.

23. Aisle 24 d.o.o. Belje AGRO-VET d.o.o. 47. Aisle 53 d.o.o. Backstage d.o.o.

24. Aisle 25 d.o.o. Eko Biograd d.o.o.

Izvor: Prilog 9 Prijedloga nagodbe.

Vjerovnici nenamirenog starog duga provedbom nagodbe dobivaju komplet

vezanih, novih instrumenata koji izdaje Aisle STAK i Aisle Dutch TopCo –


200

depozitarne potvrde u iznosu od oko 230 milijuna eura, i zamjenjive

globalne obveznice u iznosu od 1,149 milijardi eura, uz rok dospijeća deset

godina i fiksnu kamatnu stopu od 2,5%. Aisle STAK izdaje depozitarne

potvrde po nizozemskom pravu vjerovnicima koji nisu naplatili svoje

tražbine. Depozitarne potvrde izdaju se zajedno sa zamjenjivim obvez-

nicama u omjeru 1:5 i njima će se moći raspolagati samo vezano. Do pune

zamjene zamjenjivih obveznica u depozitarne potvrde (opcija koja predviđa

dodatnu konverziju duga u vlasnički ulog), svaka depozitarna potvrda može

biti prenesena samo uz prava iz zamjenjivih obveznica. Zaklada će

naplaćivati dividende iz depozitarnih potvrda i prosljeđivati ih imateljima

depozitarnih potvrda u eurima.

Kvalificirana većina za odlučivanje na skupštini imatelja depozitarnih

potvrda je 60%, dok je obična većina 50% imatelja depozitarnih potvrda, a

nadkvalificirana većina 66 2/3% glasova imatelja depozitarnih potvrda. Ako

se na uredno sazvanoj skupštini imatelja depozitarnih potvrda ne postigne

potrebna većina glasova tijekom dva uzastopna zasjedanja (bez obzira na to

je li riječ o većini glasova od 50%, 60% ili 66 2/3%), odluku će donijeti

najmanje 75% danih glasova neovisno o broju imatelja depozitarnih potvrda

s pravom glasa koji su nazočni ili zastupljeni na trećoj skupštini. Iz

navedenog se vidi da je nova vlasnička struktura izrazito koncentrirana i da

praktički sve odluke o sudbini Agrokor grupe u budućnosti ovise o odluci

ruskih banaka i obvezničara, slagali se s njima novi manjinski vlasnici ili ne.

Skupština imatelja depozitarnih potvrda odlučuje o:

• promjeni sjedišta i registriranog ureda ili domicila ili bilo kojoj drugoj

promjeni pravnog oblika Aisle HoldCo

• likvidaciji bilo kojeg holding društva, uključivo i Aisle HoldCo – društva

koje će biti nova matica povezanim i ovisnim društvima Agrokor grupe

umjesto Agrokora d.d.

• pretvorbi nekog holding društva u drukčiji pravni oblik.

Imatelji depozitarnih potvrda ne mogu slobodno prodati svoje udjele. Nova

vlasnička struktura prikazana u tablici 1. je samo privremena. Depozitarne

potvrde daju sljedeća prava za daljnju koncentraciju vlasništva u "novoj"

Agrokor grupi:

• "drag-along" pravo – pravo imateljima 70% depozitarnih potvrda da od

bilo kojeg drugog imatelja depozitarnih potvrda otkupe kompletan udjel

(ruske banke i obvezničari)


201

• "tag-along" pravo – pravo imatelja 45% depozitarnih potvrda da trećoj

osobi proda udjel (ruske banke), pri čemu je treća osoba obvezna pod

istim uvjetima otkupiti udjele od ostalih imatelja depozitarnih potvrda.

U slučaju odluke o inicijalnoj javnoj ponudi dionica "nove" Agrokor,

odnosno Aisle grupe, skupština imatelja depozitarnih potvrda može dati

STAK-u (zakladi) uputu da proda i prenese dio dionica ulagateljima i da

neto primljeni iznos od ovih dionica plati imateljima depozitarnih potvrda

proporcionalno depozitarnim potvrdama u zamjenu za storniranje

depozitarnih potvrda koje odgovaraju broju dionica koje su prodane i

prenesene na ulagatelje. Svim odredbama pravnih akata nagodbe otvoren je

put slobodnom raspolaganju vlasničkim udjelom većinskim vlasnicima u

cjelovitoj ili parcijalnoj Agrokor grupi.

Sam model nagodbe temelji se na trenutnom dospijeću svih obveza, pa tako

i obveza po solidarnim jamstvima danima za kredite i obveznice u

Agrokoru. Solidarna jamstva su, kao što prikazuju podaci u tablici 3.,

višestruko veća od iznosa izravnih tražbina. No po izravnim tražbinama,

većina društava odlazi u stečaj za razmjerno mali iznos duga. To je zato što

je davanje solidarnih jamstava za kredite koje je uzimala bilo koja

sastavnica Agrokor grupe unutar grupe bilo uobičajeno, pogotovo na

inozemnom financijskom tržištu. Davanjem solidarnih jamstava

restrukturirane su sastavnice Agrokor grupe pomagale investicijski ciklus u

drugim sastavnicama Agrokor grupe. Jamstva su, međutim, bila ograničena

tzv. "hrvatskim odredbama" o zaštiti proboja pravne osobnosti sukladno

Zakonu o trgovačkim društvima, odnosno zabranom preuzimanja većih

obveza od iznosa temeljnog kapitala. Stoga je solidarna jamstva po izravno

priznatim tražbinama izvanredni povjerenik trebao osporiti. On to, međutim,

nije učinio, već su to napravili drugi vjerovnici.42

Neosporavanjem solidarnih jamstava izvanredna uprava proglasila je jača

osiguranja naplate tražbina dana domaćim vjerovnicima slabijim u odnosu

na slabija jamstva dana inozemnim kreditorima.

Uprave sastavnica Agrokor grupe znale su da su kazneno odgovorne prema

Zakonu o trgovačkim društvima ako proknjiže jamstva i gurnu društva

kojima upravljaju u stečaj.43

Stoga je postignut kompromis da direktori

42 Pravomoćna odluka Trgovačkog suda u Zagrebu o osporavanju tražbina po jamstvima objavljena

je 28. svibnja 2018. godine.

43 https://www.index.hr/vijesti/clanak/direktori-agrokora-pred-odlukom-dati-otkaz-ili-riskirati-

zatvor/1037471.aspx.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/direktori-agrokora-pred-odlukom-dati-otkaz-ili-riskirati-zatvor/1037471.aspx

https://www.index.hr/vijesti/clanak/direktori-agrokora-pred-odlukom-dati-otkaz-ili-riskirati-zatvor/1037471.aspx


202

knjiže jamstva kojima društva kojima upravljaju odlaze u insolventnost tek

po nepravomoćnoj potvrdi nagodbe.44

Igrom slučaja ili ne, direktori koji su

se opirali knjiženju jamstava smijenjeni su unatoč jako dobrim poslovnim

rezultatima kompanija kojima su upravljali.45

Unatoč prijetnjama i

pritiscima kojima su bile izložene uprave i nadzorni odbori sastavnica

Agrokor grupe uoči glasovanja za nagodbu, nadležne državne institucije

nisu reagirale. Intenzivna kašnjenja u objavi financijskih izvještaja

sastavnica koncerna počela su tek od trenutka imenovanja izvanredne

uprave, što je samo jedan od dokaza opiranja uprava pritiscima izvanredne

uprave ne samo u knjiženju jamstava nego vjerojatno i promjeni

računovodstvenih politika na osnovi kojih se otpisuje vrijednost imovine

društava, dok se obveze ostavljaju jednakima, što se negativno odražava na

iznos dioničkog kapitala.

Razlika između utvrđenih i osporenih tražbina po jamstvu i izravnih

tražbina koje se nisu mogle podmiriti (tablica 4.) je nešto veća od 10

milijardi kuna i odgovara iznosu nepodmirenih tražbina koji se novim

vlasnicima dodjeljuje kroz depozitarne potvrde i zamjenjive obveznice. U

prijedlogu nagodbe od 21. lipnja 2018. godine najprije su navedene

kumulativne izravne tražbine od kojih se gotovo 99% odnosi na Agrokor

d.d. i Konzum d.d., da bi u ispravku prijedloga nagodbe od 26. lipnja 2018.

godine bile navedene tražbine po jamstvima, što je jedan od dokaza da se

dug Agrokor grupe nastojao uvećati (tablica 3.).

44 https://theworldnews.net/hr-news/jamstva-knjizena-po-nagodbi-mali-dionicari-to-je-kladenje.

45 https://www.dionicari-agrokora.hr/uncategorized/izvanredni-povjerenik-zeli-smijeniti-uprave-

koje-nisu-poslusno-knjizile-pravomocno-osporena-jamstva/;

http://www.seebiz.eu/agrokorovi-direktori-ne-zele-potpisati-sporna-jamstva/ar-174246/.

https://theworldnews.net/hr-news/jamstva-knjizena-po-nagodbi-mali-dionicari-to-je-kladenje

https://www.dionicari-agrokora.hr/uncategorized/izvanredni-povjerenik-zeli-smijeniti-uprave-koje-nisu-poslusno-knjizile-pravomocno-osporena-jamstva/

https://www.dionicari-agrokora.hr/uncategorized/izvanredni-povjerenik-zeli-smijeniti-uprave-koje-nisu-poslusno-knjizile-pravomocno-osporena-jamstva/

http://www.seebiz.eu/agrokorovi-direktori-ne-zele-potpisati-sporna-jamstva/ar-174246/


203

T

ab

lica

3. Iz

ravn

e tr

ažb

ine

i tr

ažb

ine

po j

am

stvim

a

Red

. b

r.

Du

žnik

i n

eod

rži

vo d

ru

štv

o p

od

izva

nred

no

m u

pra

vo

m

Prv

i p

od

nesa

k P

rij

ed

log

a n

ag

od

be s

ud

u

21

.6.2

01

8.,

str

. 9

9-1

00

Izm

jen

a p

od

nesk

a P

rij

ed

loga n

ag

od

be s

ud

u,

26.6

.2018.,

str

. 1

-2

Izn

os

neg

ati

vn

og

ka

pit

ala

(ku

mu

lira

no

)

Izn

os

du

ga

za

ko

ji

se d

ru

štv

a t

jera

ju u

steča

j

Ud

jeli

tra

žbin

a

u u

ku

pn

om

du

gu

Izn

os

utv

rđ

en

ih i

osp

oren

ih t

ra

žbin

a

(ku

mu

lira

no)

Ra

zlik

a i

zmeđ

u

tra

žbin

e p

o j

am

stv

u i

izrav

ne t

ra

žbin

e

Ud

jel

u t

ra

žbin

i

po j

am

stv

u

1.

Agro

ko

r d.d

. 8

.92

3.9

78

.58

7

7.6

08

.02

2.7

53

8

5,2

5%

25.6

28.7

73.8

31

16.7

04.7

95.2

44

6,4

0%

2.

Ko

nzu

m d

.d.

1.3

15

.95

5.8

34

1

.19

3.2

20

.24

5

13

,37

%

24.4

82.5

24.6

56

23.1

66.5

68.8

22

6,1

1%

3.

Tis

ak d

.d.

12

2.7

35

.58

9

30

.09

8.3

52

0

,34

%

21.5

69.3

75.3

04

21.4

46.6

39.7

15

5,3

8%

4.

Mst

art

d.o

.o.

92

.63

7.2

37

4

6.9

80

.35

4

0,5

3%

20.7

54.3

76.0

75

20.6

61.7

38.8

38

5,1

8%

5.

PIK

Vrb

ovec

– m

esna

ind

ust

rija

d.d

. 4

5.6

56

.88

3

11

3.7

64

0

,00

%

20.7

13.7

50.0

91

20.6

68.0

93.2

08

5,1

7%

6.

Pro

jek

tgra

dnja

d.o

.o.

45

.54

3.1

19

8

.68

6.9

40

0

,10

%

19.2

96.5

28.5

66

19.2

50.9

85.4

47

4,8

2%

7.

Ad

riat

ica.

net

d.o

.o.

36

.85

6.1

79

8

.69

4.8

30

0

,10

%

19.1

88.8

37.7

24

19.1

51.9

81.5

45

4,7

9%

8.

Zvij

ezda

d.d

. 2

8.1

61

.34

9

1.3

97

.86

5

0,0

2%

19.1

77.2

33.1

73

19.1

49.0

71.8

24

4,7

9%

9.

Jam

nic

a d.d

. 2

6.7

63

.48

4

84

7.9

05

0

,01

%

18.8

20.9

38.1

29

18.7

94.1

74.6

45

4,7

0%

10.

Belj

e d.d

. D

arda

25

.91

5.5

79

9

.01

7.2

06

0

,10

%

17.1

76.2

62.8

91

17.1

50.3

47.3

12

4,2

9%

11.

Vel

pro

-centa

r d.o

.o.

16

.89

8.3

73

3

.67

4.9

01

0

,04

%

16.9

11.6

94.4

40

16.8

94.7

96.0

67

4,2

2%

12.

Mli

ječno g

osp

odar

stvo

Kli

sa d

.o.o

. 1

3.2

23

.47

2

3.1

89

.01

9

0,0

4%

16.8

93.3

87.8

23

16.8

80.1

64.3

51

4,2

2%

13.

Lat

ere

Ter

ram

d.o

.o.

10

.03

4.4

53

4

8.8

25

0

,00

%

16.8

90.2

96.0

89

16.8

80.2

61.6

36

4,2

1%

14.

Led

o d

.d.

9.9

85

.62

8

3.9

02

.99

5

0,0

4%

16.8

87.2

49.1

41

16.8

77.2

63.5

13

4,2

1%

15.

Agro

ko

r-tr

go

vin

a d.o

.o.

6.0

82

.63

3

6.0

82

.63

3

0,0

7%

16.7

61.7

88.3

51

16.7

55.7

05.7

18

4,1

8%

16.

Ter

ra A

rgenta

d.o

.o.

4.7

58

.79

9

1.3

23

.83

4

0,0

1%

15.2

43.3

64.8

60

15.2

38.6

06.0

61

3,8

0%

17.

Dal

mar

ina

d.o

.o.

3.4

34

.96

5

36

8.0

91

0

,00

%

15.2

42.2

31.2

56

15.2

38.7

96.2

91

3,8

0%

18.

Atl

as d

.d.

3.0

66

.87

4

1.3

14

.32

5

0,0

1%

15.2

41.8

63.5

63

15.2

38.7

96.6

89

3,8

0%

19.

Vin

ka

d.d

. 1

.75

2.5

49

2

78

.28

4

0,0

0%

15.2

28.1

25.2

80

15.2

26.3

72.7

31

3,8

0%

20.

Krk

a d.o

.o.

1.4

74

.26

5

58

.91

1

0,0

0%

15.2

26.7

81.7

16

15.2

25.3

07.4

51

3,8

0%

21.

360 m

ark

etin

g d

.o.o

. 1

.41

5.3

54

2

19

.11

1

0,0

0%

15.2

26.0

74.1

83

15.2

24.6

58.8

29

3,8

0%

22.

VU

PIK

d.d

. 1

.19

6.2

43

3

50

.32

7

0,0

0%

15.2

24.9

97.6

38

15.2

23.8

01.3

95

3,8

0%

23.

Belj

e A

gro

-vet

d.o

.o.

84

5.9

16

1

16

.77

7

0,0

0%

732.3

15.5

70

731.4

69.6

54

0,1

8%

24.

Riv

ijer

a d.d

. 7

29

.13

9

23

3.1

58

0

,00

%

730.7

14.9

81

729.9

85.8

42

0,1

8%

25.

Bac

kst

age

d.o

.o.

49

5.9

81

1

1.8

54

0

,00

%

729.9

91.4

37

729.4

95.4

56

0,1

8%

26.

PIK

-Vin

ko

vci

d.d

. 4

84

.12

7

16

1.1

01

0

,00

%

729.5

00.7

73

729.0

16.6

46

0,1

8%

27.

Mla

din

a d.d

. 3

23

.02

6

15

2.2

99

0

,00

%

13.9

24.7

07

13.6

01.6

81

0,0

0%

28.

Roto

ula

ganja

d.o

.o.

17

0.7

27

3

8.2

31

0

,00

%

13.6

72.1

56

13.5

01.4

29

0,0

0%

29.

Soja

ra d

.o.o

. 1

32

.49

6

38

.20

7

0,0

0%

13.6

31.9

32

13.4

99.4

36

0,0

0%

30.

Photo

Bo

uti

que

d.o

.o.

10

8.3

13

9

4.2

89

0

,00

%

473.9

57

365.6

44

0,0

0%

31.

Feli

x d

.o.o

. V

inko

vci

55

.35

9

14

.02

4

0,0

0%

415.3

18

359.9

59

0,0

0%

32.

Eko B

iogra

d d

.o.o

. 4

1.3

35

4

1.3

35

0

,00

%

393.2

30

351.8

95

0,0

0%

33.

SK

-73

5 d

.o.o

.

0

,00

%

343.4

54

343.4

54

0,0

0%

Uk

up

no

-

8.9

23

.97

8.5

87

1

00

,00

%

400.7

51.8

32.2

95

390.0

10.9

18.4

28

1

00,0

0%


204

Upotreba modela prioriteta namirenja ili tzv. entity priority modela – EPM,

temelji se na plaćanju dospjelih obveza vjerovniku ne nužno od strane

izravnog dužnika, nego od strane solidarnog sudužnika ili jamca. Model se

koristi isključivo u insolventnim poslovnim grupama. Problem kod Agrokor

grupe je u tome što je nekad i nekoliko sastavnica jamčilo za isti iznos duga

pa su izdana jamstva po jednom kreditu bila višestruko veća od duga. Stoga

EPM dopušta velike slobode u određenju konačnog izravnog dužnika ili

dužnika po jamstvu. Ovdje je izvanrednoj upravi ostavljen veliki diskre-

cijski prostor da, u nedostatku sredstava za podmirenje tražbine, izabere

jamca kojeg ona želi i time ga proglasi neodrživim. EPM ne samo da nije

nikada prije provođen u Hrvatskoj nego se Hrvatska "zbog sporosti"

uhodanih stečajnih postupaka za koje postoji dugogodišnja sudska praksa

odlučila upustiti u posve novi model stečaja kojim se narušava temeljni

dužničko-vjerovnički odnos. Izravni vjerovnik Leda tako, zbog jedno-

kratnog dospijeća duga, primjerice, može tražiti naplatu svoga potraživanja

od Zvijezde ili PIK Vrbovca, a ako na raspolaganju ima nekoliko jamaca, od

jednoga solidarnog jamca ili svih jamaca zajedno, te na taj način gurnuti

društvo jamca u stečaj.

Iako klauzulama kreditnih ugovora jamstva dospijevaju s proglašenjem stečaja,

neprimjereno je tretirati jamstvo ravnopravno dugu. EPM upravo to čini.

Nagodbom je za ukupno 665 vjerovnika predviđeno namirenje nepod-

mirenog duga sastavnica Agrokor grupe kroz EPM. Riječ je o ukupno 35,7

milijardi kuna prijavljenih tražbina, za koje je po diskrecijskom ključu

odlučeno da se neće podmirivati u novcu, nego u novim instrumentima –

depozitarnim potvrdama i zamjenjivim obveznicama.


205

Tablica 4. Sažetak namirenja prema EPM-u za 665 vjerovnika

kojima se za neplaćeni dug izdaju novi instrumenti –

depozitarne potvrde i zamjenjive obveznice

Opis

Iznos izravnih

tražbina u

milijardama kuna

Iznos jamstava u

milijardama kuna

Prijavljene tražbine 35,7 246,3

Utvrđene tražbine 24,6

Osporene tražbine 11,9

Podmirene tražbine prije glasovanja o

nagodbi

3,1

Tražbine za raspodjelu u nagodbi 32,6

Pregled namirenja po nagodbi 17,8

Raspodjela namirenja u nove instrumente 10,7

Izmjene uvjeta tražbina – neodrživa društva 4,0

Preostali iznos 0,0 183,0

Izvor: Sastavljeno prema EPM-u.

Zanimljiva je sintagma obrazloženja nagodbe prema kojoj: "vjerovnici neće,

bez njihova pristanka, biti stavljeni u položaj koji je lošiji od onog u kojem

bi bili u slučaju unovčenja imovine u klasičnom stečajnom postupku…"46

,

čime se neizravno priznaje da nagodba vjerovnike stavlja u lošiji položaj

nego što bi to bio slučaj u stečajnom postupku. Vjerovnici se moraju odreći

svih zahtjeva koji proizlaze iz njihovih tražbina, prepustiti te iste zahtjeve

novoj grupi i slijepo vjerovati izvanrednoj upravi, vjerovničkom vijeću i

savjetnicima koje ne mogu tužiti da su proveli postupak u njihovom

najboljem interesu?! A za eventualne štete mogu utuživati samo bivše

uprave i nadzorne odbore koji nisu sudjelovali u izradi nagodbe i koji ih

nisu prisilili da se odreknu prava iz poslovnih ugovora. Iako je šteta

vjerovnicima nastupila tek po dolasku izvanredne uprave jer im tražbine u

očekivanju nagodbe nisu isplaćene mjesecima, što je puno više od dužih

rokova plaćanja na koje su pristali u poslovnim ugovorima sa starom

Agrokor grupom.47

46 T. 2.1. Prijedloga nagodbe, str. 18.

47 Prema str. 166. Prijedloga nagodbe: "po nastupanju datuma početka provedbe, bilo koji vjerovnik

će se neopozivo i bezuvjetno odreći, osloboditi ili otpustiti svih i bilo kojih prava i potraživanja

koja može imati protiv bilo kojeg člana Agrokor grupe na temelju ili u vezi s tražbinama nastalim

prije otvaranja postupka zajedno sa svim potraživanjima, radnjama, postupcima, naknadama štete,

protutražbinama, prigovorima, odgovornostima, založnim pravima, pravima, zahtjevima i


206

"Sukladno nagodbi, svaka nepotpuno naplativa tražbina koja nije nepotpuno

naplativa tražbina manjeg iznosa (i) ustupit će se Aisle Dutch TopCo-u

(„ustupljena tražbina”) i (ii) svaki ovlaštenik novih instrumenata

(depozitarnih potvrda i zamjenjivih obveznica) otpustit će i odreći se te

obvezati da neće ostvarivati zahtjeve po ili u vezi s ustupljenim tražbinama

te će sva s njima povezana prava (uključujući jamstva dana u odnosu na

ustupljene tražbine) isključivo pripadati Aisle Dutch TopCo-u."48

"Nastavno na ustup ustupljenih tražbina društvu Aisle Dutch TopCo, Aisle

Dutch TopCo imat će potraživanja od društava Agrokor grupe pod

izvanrednom upravom u iznosu koji je jednak nominalnom iznosu ustupljenih

tražbina. Slijedom navedenog Aisle HoldCo (hrvatska matica) imat će

kompenzacijski dug prema Aisle Dutch TopCo koji će biti jednak fer

vrijednosti udjela u održivim društvima pod izvanrednom upravom i

inozemnim ovisnim društvima kao i fer vrijednosti gospodarskih cjelina i

moguće sporedne imovine "neodrživih" društava Agrokor grupe pod

izvanrednom upravom. Svako novo hrvatsko ovisno društvo imat će

kompenzacijski dug prema Aisle HoldCo koji će biti jednak fer vrijednosti

prenesene gospodarske cjeline i bilo kakve sporedne imovine odgovarajućeg

"neodrživog" društva pod izvanrednom upravom. Ustup tražbina je osnova za

uspostavu potraživanja između različitih društava iz nove grupe, a koja će biti

osnova za postizanje željene kapitalne strukture nove grupe."49

Ovdje se samo

po sebi nameće samo jedno pitanje: ako se željena kapitalna struktura nove

prijebojima, te tužbenim zahtjevima, sadašnjim ili budućim koji na bilo koji način nastanu, koja

su očekivana ili uvjetna, neovisno o tome jesu li u fiksnom iznosu ili neugovorenom iznosu, bez

obzira je li iznos fiksno utvrđen ili neugovoren, je li prijavljen ili ne, istaknut ili ne, jesu li

trenutno poznata ili ne, neovisno o tome proizlaze li iz prava ili zakona, povrede ugovora ili u

odnosu na bilo kakvu izvanugovornu odgovornost propust, pogrešku, pobijanje, usklađenje,

raskid ugovora zbog izmijenjenih okolnosti ili na drugi način (neovisno o tome je li šteta već

pretrpljena ili ne)… Takvo oslobođenje neće imati utjecaja na tražbine koje će Aisle Dutch

TopCo imati prema Agrokor grupi prema ustupljenim tražbinama"! … "Nijedan vjerovnik niti

član nove grupe neće pokretati (niti nastaviti s), zahtijevati, započeti ili nastavljati bilo koji

postupak, niti će vlastitom voljom pomoći ili prouzrokovati isto, protiv bilo koje od ovih osobe:

Ante Ramljaka, Fabrisa Peruška, Irene Weber, članova vjerovničkog vijeća i svakoga od njihovih

povezanih osoba, i njihovih i od njihovih povezanih osoba sadašnjih i bivših članova uprave,

nadzornog odbora, članova, zaposlenika i agenata; svakog člana nove grupe i njihovih članova

nadzornog odbora i uprave, te savjetnika i bilo kojeg drugog profesionalnog savjetnika

angažiranog od strane vjerovničkog vijeća" koji datumom početka provedbe nagodbe postaju

"zaštićene osobe".

48 T. 5.6.5. Prijedloga nagodbe, str. 69.

49 Prilog 21 – Hodogram nagodbe, str. 13.


207

grupe može uspostaviti na temelju otpisa i ustupa potraživanja novoj grupi,

zašto to onda nije napravljeno u staroj Agrokor grupi?

Jedna od specifičnosti EPM-a je i što povezana društva regije postaju

manjinski vlasnici nove grupe, ako su imali prijavljene tražbine prema bilo

kojoj sastavnici Agrokor grupe. S obzirom na to da nije postojala obveza

prijave tražbina i prema povezanim društvima u regiji (jer njihove države nisu

priznale Lex Agrokor), to tražbine povezanih društava regije prema

hrvatskom dijelu koncerna nisu netirane s potraživanjima. Tako Poslovni

sistem Mercator kojega je preuzeo Agrokor d.d. postaje, primjerice, manjinski

vlasnik nove Aisle grupe.

3. Financiranje i visina duga Agrokora

Od početka krize u Agrokoru provlačile su se teze o neodrživosti modela

financiranja, krivnji većinskog vlasnika i uprave za izlaganje prevelikom

riziku ne samo Agrokor grupe nego i cijeloga hrvatskoga gospodarstva.

Međutim, detaljna analiza prijavljenih tražbina podnesenih Trgovačkom

sudu u Zagrebu 15. siječnja 2018. godine otkriva drugačije brojke.

Zahvaljujući tražbinama po jamstvima mjesecima se spekuliralo o ukupnoj

visini duga. Jedno je visina konsolidiranog duga u financijskim izvještajima

Agrokor grupe, koja obuhvaća i Poslovni sistem Mercator (koji sam plaća

svoje obveze), a drugo je visina duga koju je imao hrvatski dio koncerna

prema trećim stranama. Na osnovi konsolidiranih izvještaja Agrokor grupe

zaključeno je za samo pola sata da Agrokor grupa mora u stečaj!?50

Obveze

u konsolidiranim financijskim izvještajima dosezale su 56 milijardi kuna

prema originalnim (i prepravljenim) konsolidiranim financijskim izvješ-

tajima u 2016. godini. Podaci dobiveni analizom prijavljenih tražbina, uk-

ljučivo i osporenih tražbina od strane izvanredne uprave, pokazuju da je dug

hrvatskih sastavnica Agrokor grupe bio znatno manji.

Kao što je vidljivo iz podataka u tablici 5. priznate tražbine prijavilo je

ukupno 8.434 vjerovnika, i to 7.967 vanjskih dobavljača te 467 povezanih

društava. Toj brojci treba pridodati još i vjerovnike po osporenim tražbinama

– 1.043 nepovezanih poduzeća i 7 povezanih poduzeća regije. Pritom je

važno istaknuti da su neki vjerovnici uračunani i nekoliko puta jer su tražbine

zbrajane prema pojedinim poduzećima, a ne prema identifikacijskoj oznaci

vjerovnika. Stoga je stvarni broj vjerovnika još manji. Najveći broj tražbina

50 http://hr.n1info.com/a325951/Vijesti/Iskaz-Martine-Dalic-u-Uskoku.html.

http://hr.n1info.com/a325951/Vijesti/Iskaz-Martine-Dalic-u-Uskoku.html


208

trećih osoba odnosio se na Konzum d.d. koji je i pokrenuo stečajni postupak

prije donošenja Lex Agrokora – 2.130 tražbina, a slijede ostale najpoznatije

sastavnice Agrokor grupe. U prijavljenim tražbinama u zadnjem stupcu tab-

lice 5. nalaze se i osporene tražbine od strane izvanrednog povjerenika od

kojih se najveći dio odnosi na tražbine Sberbank – 8,54 milijarde kuna (koje

su naknadno priznate) i osporene tražbine po obveznicama u iznosu od 7,32

milijarde kuna koje su osporili drugi vjerovnici. Neto dug prema povezanim i

ovisnim društvima iznosio je 1,43 milijarde kuna, što znači da je, uključivo sa

svim priznatim i osporenim tražbinama, dug prema trećima evidentiran pri

Trgovačkom sudu u Zagrebu bio 40,045 milijardi kuna. Podaci u tablici 5.

zanimljivi su i s još jednog aspekta – najveći iznos nedospjelih tražbina koje su

dospjele aktivacijom Lex Agrokora imao je sam Agrokor (22,78 milijardi kuna

ili 54,93% prijavljenih tražbina), a slijedi Konzum sa 13 milijardi kuna ili

31,37% prijavljenih tražbina, od kojih je manji dio bio dospio u trenutku

aktivacije Lexa. Negativan predznak u zadnjem stupcu upućuje na neto

kreditorski status sastavnice Agrokor grupe, dok pozitivan predznak znači da je

sastavnica neto dužnik. Pritom status neto dužnika samo znači da su krediti bili

uzimani od strane matice i prosljeđivani direktno u pojedinu sastavnicu radi

financiranja investicijskog ciklusa u pojedinim poduzećima Agrokor grupe.

Što se samog Agrokora tiče, stečajni postupak nad njim nije trebao biti

pokrenut jer u 2017. godini Agrokoru nije dospijevao nikakav veći kredit.

Neplaćene tražbine (problem likvidnosti) su, dakle, bile vezane isključivo uz

maloprodajni lanac Konzum. Potonji je u trenutku stupanja na snagu Lex

Agrokora interno dugovao sastavnicama Agrokora 3,45 milijardi kuna, što

je izravan dokaz da bi predstečajna nagodba na Konzumu d.d. polučila

uspjeh, jer je u trenutku aktivacije Lex Agrokora iznos blokiranih računa

sastavnica Agrokor grupe, upravo zbog nelikvidnosti Konzuma, dosezao

3,03 milijarde kuna.51

51 http://hr.n1info.com/a200019/Vijesti/Izvjesce-Evo-sto-je-Ramljak-zatekao-kad-je-dosao-u-

Agrokor.html.

http://hr.n1info.com/a200019/Vijesti/Izvjesce-Evo-sto-je-Ramljak-zatekao-kad-je-dosao-u-Agrokor.html

http://hr.n1info.com/a200019/Vijesti/Izvjesce-Evo-sto-je-Ramljak-zatekao-kad-je-dosao-u-Agrokor.html


209

Tablica 5. Prijavljene tražbine prema broju vanjskih i internih

dobavljača i visini prijavljenog duga

Red.

br. Priznate tražbine

Ukupan broj tražbina

vjerovnika –trećih strana

Ukupan broj tražbina

povezanih društava

Prijavljeni dug u

kunama

1. Konzum 2130 30 13.009.889.485

2. Jamnica 623 18 -789.406.710

3. PIK Vrbovec 590 19 372.364.232

4. Belje 586 12 1.391.720.559

5. PIK Vinkovci 404 18 884.279.569

6. Zvijezda 401 17 -251.204.458

7. Agrolaguna 369 15 102.083.649

8. Ledo 593 18 -475.141.940

9. Atlas 293 21 536.070.666

10. Agrokor-trgovina 241 17 139.832.600

11. Agrokor 259 23 22.782.311.881

13. Vinka 149 5 266.382.872

16. Projektgradnja 94 10 350.206.117

19. Vupik 67 3 670.592.929

20. Tisak 12 9 800.683.530

21. Roto Dinamic 188 8 165.282.330

22. Velpro-centar 11 6 283.103.897

23. Žitnjak 19 9 -66.639.794

24. Ukupno 7.029 258 40.172.362.231

25.

Ostala poduzeća

grupe 938 209 1.305.686.714

26. Sveukupno 7.967 467 41.478.048.945

Priznate tražbine prema trećina 7.967 17.775.803.707

Priznate neto tražbine – povezana društva

467 1.433.087.210

Osporene tražbine 1.043 7 22.269.283.214

Sveukupno dug 9.010 474 41.478.048.945

Ukupni dug prema trećima 40.045.086.921

* Izvanredni povjerenik priznao je dug od 41,45 milijardi kuna52, što je negativno odstupanje od oko 23 milijuna

kuna u odnosu na iznos prikazan u tablici i vjerojatno rezultat neisključivanja duga nekog od povezanih društava uslijed ručne obrade podataka. Ovakvo malo odstupanje u rangu je statističke pogreške od 0,06% te se smatra

zanemarivim za potrebe daljnje analize. Izvor: Sastavljeno prema tražbinama dostavljenima Trgovačkom sudu u Zagrebu 15. siječnja 2018. godine.

52 https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ante-ramljak-priznao-dug-agrokora-od-41-4-milijarde-kuna-

osporeno-16-4-milijardi---503221.html.

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ante-ramljak-priznao-dug-agrokora-od-41-4-milijarde-kuna-osporeno-16-4-milijardi---503221.html

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ante-ramljak-priznao-dug-agrokora-od-41-4-milijarde-kuna-osporeno-16-4-milijardi---503221.html


210

U prepravljenim revidiranim, nepotvrđenim, financijskim izvješćima za 2016.

godinu izražava se sumnja u kontinuitet poslovanja uslijed neizvjesnosti

opstanka grupe kao takve. Stoga se otpisuju međukompanijska ulaganja,

među kojima je najveće pojedinačno ulaganje u Mercatoru. Kada je riječ o

ukupnom dugu Agrokora, potrebno je uzeti u obzir konsolidaciju financijskih

izvještaja u Republici Hrvatskoj i zemljama regije, koja se odvija prije svega

kroz slovenski Poslovni sistem Mercator. Agrokor je potonji stekao 27. lipnja

2014. godine akvizicijom 2.000.278 dionica, odnosno 53,12% dioničkog

kapitala za 202,8 milijuna eura sredstava uplaćenih kreditorima, te 17,2

milijuna eura sredstava za likvidnost. Kasnijom konverzijom duga u vlasnički

ulog53

je ukupan neposredni i posredni udjel Agrokora u Mercatoru porastao

na 71%, da bi na kraju 2016. godine iznosio 88,11% (59,47% u korist

Agrokora d.d. i 28,64% u korist Agrokor Investments B.V.). Dakle, 59,47%

udjela u Mercatoru ušlo je u originalne konsolidirane financijske izvještaje

Agrokora d.d. u 2016. godini.

Iz podataka navedenih u tablici 6. vidi se da su prepravci financijskih

izvještaja rađeni pretežno na stavkama bilance – imovini i obvezama.

Tendencija je bila što više umanjiti imovinu i što više povećati obveze.

Naime, prepravke rezultata iz poslovnih i financijskih aktivnosti pokazuju da

je revizija prepravila rezultat poslovnih aktivnosti u 2016. godini za 2 kune

naviše, dok su neto financijski rashodi povećani za 0,5 milijardi kuna u 2015.,

odnosno za 0,1 milijardu kuna u 2016. godini. Začuđuje činjenica da

negativan poslovni i financijski rezultat u iznosu od 0,6 milijardi kuna u 2015.

i 2016. godini zajedno može generirati akumulirani gubitak u bilanci od 17,9

milijardi kuna u 2016. godini, odnosno 14,5 milijardi kuna ako se kontrolnom

interesu doda manjinski interes. Zadnji dostupan podatak o visini temeljnog

kapitala u 2015. godini bio je 2,6 milijardi kuna, što bi, da se oduzeo gubitak

od 0,6 milijardi kuna, dalo iznos temeljnog kapitala grupe od 2 milijarde kuna

na kraju 2016. godine. Gotovo identičan rezultat dobije se nakon

reklasifikacije financijskog rezultata koja je prikazana u stupcu 9 tablice 6. U

navedenoj je reklasifikaciji ostavljeno povećanje obveza od 1,29 milijardi

kuna u 2016. godini kao i povećanje financijskih rashoda za 1 milijardu kuna,

no dobiven je gotovo identičan iznos temeljnog kapitala grupe od 2,2

milijarde kuna (3,3 – 0,075 – 1,1). U prepravljenim revidiranim financijskim

53 Krajem listopada 2014. godine napravljena je konverzija 200 milijuna eura duga u vlasnički

kapital, kojom je izdano dodatnih 2.325.582 dionica koje je upisala nizozemska tvrtka u sastavu

Agrokor grupe – Agrokor Investments B.V., čime je ukupan broj izdanih dionica Mercatora

porastao na 6.090.943.


211

izvještajima 2017. godine u odnosu na 2016. godinu nema bitne razlike,

unatoč različitim pretpostavkama za sastavljanje financijskih izvještaja

(sumnja u kontinuitet poslovanja u 2016. vs. prestanak kontinuiteta

poslovanja u 2017. godini). Samo je očekivano povećan otpis imovine, jer je

2017. godine na račun diskontinuiteta poslovanja otpisano dodatnih 6,4

milijarde kuna imovine (razlika između 41,7 i 35,3 milijarde kuna).

Kao potvrda navedenom, u točki 3.6.1. Prijedloga nagodbe navodi se da je

ispravak vrijednosti za nekretnine, postrojenja i opremu, te izmjena fer

vrijednosti financijskih instrumenata dovela do neodržive razine duga i

nedostatka likvidnosti Agrokor grupe! Ovo sigurno nije propisao Lex

Agrokor.

Istodobno se rezultat rada izvanredne uprave ogleda u nikad većem gubitku

Agrokor grupe od poslovnih aktivnosti od 4,5 milijarde kuna i gubitku od

financijskih aktivnosti od 1,5 milijarde kuna u 2017. godini. Budući da je

Lex Agrokorom zaustavljeno plaćanje svih obveza dospjelih do 10. travnja

2017. godine, osim obveza iz tekućeg poslovanja, nevjerojatno je da je

koncern, čije su sastavnice sukladno svim izvještajima o radu izvanredne

uprave podnesenim Ministarstvu gospodarstva i dalje ostvarivale dobre

poslovne rezultate, ostvario čak 6 milijardi gubitka u 2017. godini. No u

tablici 6. također se vidi i da je došlo do velikog odljeva kadrova tijekom

2017. godine. Iz hrvatskog dijela koncerna je na kraju 2017. godine otišao

7.861 radnik u odnosu na 2016. godinu, dok je zaposlenost u Mercatoru

povećana za 447 osoba.

Bolji učinak prepravljanja financijskih izvještaja vidljiv je na grafu 1.

Agrokor je od 2013. do 2015. godine imao stabilno poslovanje, praćeno

rastom prihoda od prodaje proizvoda i usluga. Imovina, a time i ukupne

obveze porasle su za 10-ak milijardi kuna 2014. godine nakon stjecanja i

konsolidacije imovine i obveza Poslovnog sistema Mercator. Dionički

kapital držan je uvijek nisko i stabilno na oko 5% godišnjih prihoda od

prodaje proizvoda i usluga, odnosno na oko 4% ukupne imovine od

stjecanja Mercatora nadalje. To je indikator prezaduženosti i potencijalnih

problema s likvidnosti, ali ne i indikator stečaja cijele grupe. Stup razvoja i

širenja Agrokor grupe bile su investicije na visokoj financijskoj poluzi.

Samo od 2013. do 2015. godine investicijska ulaganja iznosila su 18,3

milijarde kuna. Na Grafu 2. prikazano je da su investicije uvijek bile veće

od amortizacije, sve do trenutka prepravljanja financijskih izvještaja. Opća

karakteristika kapitalnih ulaganja je da se investicije naknadno odraze u

povećanju vrijednosti dugotrajne imovine, međutim, zahvaljujući


212

pretpostavci sumnje u kontinuitet poslovanja investicije su otpisane, pa je

ovaj efekt izostao na imovini u konsolidiranim financijskim izvještajima.

Zbog toga je od 2016. godine, kada su rađena prepravljena konsolidirana

financijska izvješća, nadalje evidentan pad iznosa dugotrajne i ukupne

imovine, rast amortizacije uslijed pojačanih otpisa imovine, rast ukupnih

obveza uslijed priznavanja nenetiranih unutarkompanijskih tražbina i od

dolaska izvanredne uprave prvi put dezinvestiranje (pozitivan novčani tok

od oko 250 milijuna kuna u 2017. naprama, za Agrokor grupu vrlo malom

iznosu investicija u 2016. godini, od oko 940 milijuna kuna).


213

Tab

lica

6. K

on

soli

dir

an

i fi

nan

cijs

ki

izvje

štaji

Agro

kor

gru

pe

i P

osl

ov

no

g s

iste

ma M

erc

ato

r

Tvrtk

a

Pozi

cija

Ori

gin

aln

i

fin

an

cij

ski

izv

ješt

aji

20

15

.

Prep

ra

vlj

en

i

fin

an

cij

ski

izv

ješt

aji

20

15

.

Ra

zlik

a

prep

ra

vlj

en

i v

s.

orig

ina

lni

fin

an

cij

ski

izv

ješt

aji

20

15

.

Ori

gin

aln

i

fin

an

cij

ski

izv

ješt

aji

20

16

.

Prep

ra

vlj

en

i

fin

an

cij

ski

izv

ješt

aji

20

16

.

Ra

zlik

a

prep

ravlj

en

i

fin

an

cij

ski

izv

ješt

aji

20

16

/201

5

Rek

lasi

fik

acij

a –

Izvje

šta

ji 2

016.

sa s

vim

korek

cij

am

a b

ez

eli

min

acij

e M

ercato

ra i

inte

rk

om

pa

nij

skog d

uga

Fin

an

cij

ski

izv

ješt

aji

2017.

god

ine

(Pw

C)

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Agro

ko

r

gru

pa

Ukup

na

imo

vin

a u

000 k

n

52

.81

9.6

76

5

2.0

68

.45

6

-75

1.2

20

-

41

.67

5.7

81

-10.3

92.6

75

(im

ovin

a

Mer

cato

ra j

e

9,5

mlr

d.

kn)

51.1

82.0

34

(41.6

75.7

81+

9.5

06.2

53

) 35.3

41.2

48

Ukup

ne

ob

vez

e u

000 k

n

45

.30

0.5

78

5

4.9

96

.88

0

+9

.69

6.3

02

5

6.2

86

.88

8

56

.28

6.8

88

+

1.2

90.0

08

47.8

80.5

94

(56.2

86.8

88

-

9.6

96.3

02+

1.2

90.0

08)

55.7

79.1

13

Tem

elj

ni

kap

ital

u

000 k

n

2.5

85

.63

5

-5.0

37

.58

1

-7.6

23

.21

6

- -1

8.0

84

.42

9

+10.4

61.2

13

3.3

01.4

00

-2

0.0

63.3

90

Dob

it i

z

posl

ovanja

-5

3.2

47

-5

3.2

47

0

-1

28

.47

3

-12

8.4

75

-7

5.2

28

-7

5.2

28

-4

.544.7

36

Dob

it i

z

financij

skih

akti

vnost

i

-2.0

15

.34

5

-2.5

39

.06

9

-52

3.7

24

-3

.50

9.0

00

-3

.63

8.7

41

-1

.099.6

72

-1

.099.6

72

-1

.469..

170

Ak

um

uli

rani

gub

itak

bez

manji

nsk

ih

inte

resa

- -7

.37

0.9

44

9

.95

6.5

79

-

-17

.90

4.3

06

10.5

33.3

62

-

-20.0

63.3

90

Man

jinsk

i in

tere

s 5

.21

8.1

13

4

.44

2.5

20

-7

75

.59

3

3.3

70

.56

2

3.3

70

.56

2

0

- -5

54.5

98

Inte

rko

mpanij

ske

ob

vez

e H

rvats

ka

?,

ali

>=

9.6

96

.30

2*

1

2.5

39

.75

3

-

Bro

j za

posl

enih

5

5.9

57

5

5.9

57

0

5

8.3

17

5

8.3

17

+

2.3

60

-

50.9

03

Posl

ovni

sist

em

Mer

cato

r

(ko

nso

-

lidac

ija

59,4

7%

ud

jela

)

Ukup

na

imo

vin

a u

000 E

UR

1

.32

3.6

37

1

.32

3.6

37

-

1.2

62

.45

1

1.2

62

.45

1

61.1

86

-

1.2

35.0

27

Ukup

na

imo

vin

a u

000

kn

10

.07

2.8

81

1

0.0

72

.88

1

- 9

.50

6.2

53

9

.50

6.2

53

-5

66.6

28

-

9.2

13.3

02

Ukup

ne

ob

vez

e u

EU

R

94

6.3

40

9

46

.34

0

- 9

30

.98

0

93

0.9

80

-1

5.3

60

-

1.1

11.9

53

Ukup

ne

ob

vez

e u

kn p

o t

ečaj

u n

a

31.1

2.

7.2

01

.64

9

7.2

01

.64

9

- 7

.01

0.2

77

7

.01

0.2

77

-1

91.3

72

-

8.2

95.1

67

**

Bro

j za

posl

enih

2

1.4

59

2

1.4

59

0

2

0.3

54

2

0.3

54

-1

.105

-

20.8

01

*

Pod

atak

je

dost

up

an i

z in

tern

e d

oku

men

taci

je A

gro

kora

pri

lik

om

izr

ade

kon

soli

dir

anih

fin

anci

jskih

izv

ješt

aja.

** U

2017

. godin

i A

gro

kor

d.d

. je

pre

uze

o d

od

atn

i udje

l od

10

,1%

od

Agro

kor

Inves

tmen

ts B

.V.,

dok j

e 1

8,5

3%

pre

ost

alog u

dje

la u

Mer

cato

ru e

vid

enti

ran

og n

a

A

gro

kor

Inves

tmen

ts B

.V. re

zerv

iran

o n

a p

ose

bn

om

povje

ren

ičk

om

rač

un

u C

lear

srea

ma

u k

ori

st S

ber

ban

ka.


214

Izvor: Konsolidirani financijski izvještaji Agrokor grupe, originalni izvještaji do 2015. godine

i prepravljeni financijski izvještaji za 2016. i 2017. godinu, osim prihoda od prodaje.


215

Izvor: Konsolidirani financijski izvještaji Agrokor grupe, originalni izvještaji do 2015.

godine i prepravljeni financijski izvještaji za 2016. i 2017. godinu, osim prihoda od

prodaje.

Jedna od zamjerki u radu Agrokor grupe bilo je financiranje regresnim

mjenicama.54

Ta je praksa bila tipična za ugovorne odnose između pojedinih

sastavnica Agrokor grupe (prije svega Konzuma d.d.) i velikih dobavljača.

Mjenice su pri tome služile kao osiguranje plaćanja dobavljačima, a sami

dobavljači su ih unovčavali kod faktoring društava kojima bi o dospijeću

duga plaćao Agrokor. Tražbine faktoring društava prema Agrokor grupi bile

su 1,4 milijarde kuna. U Prijedlogu nagodbe (točka 3.6.2.) izvanredna

uprava navodi da je Agrokor grupa radi rješavanja problema likvidnosti

pribjegla neodrživim financijskim rješenjima koja su uključivala mjenice,

robno-trgovačke kredite, i cesije i koja su se kroz regresne aranžmane

oslanjala na kreditni status dobavljača prema financijskim institucijama. Ti

su aranžmani prema 163 vanjska dobavljača bili 3,5 milijardi kuna, a prema

internim dobavljačima 3,9 milijardi kuna.

54 https://www.24sata.hr/news/franck-je-u-problemima-jer-se-ponasao-kao-agrokorova-banka-

574370.

https://www.24sata.hr/news/franck-je-u-problemima-jer-se-ponasao-kao-agrokorova-banka-574370

https://www.24sata.hr/news/franck-je-u-problemima-jer-se-ponasao-kao-agrokorova-banka-574370


216

Sukladno podacima u tablici 7. u strukturi duga Agrokor grupe prema

trećima najveći su udjel imale strane banke i obvezničari (54,4%), dok su

domaći vjerovnici imali ostatak udjela. Omjer financiranja sastavnica

Agrokor grupe od strane domaćih banaka i velikih dobavljača je otprilike

bio podjednak. Baš zato i začuđuje činjenica da se dogovor o nagodbi

vjerovnika nije mogao postići puno ranije. Podaci iz tablice 8. pokazuju da

je bilo samo 60 velikih vjerovnika s kojima se trebao postići dogovor o

financiranju dospjelog duga – 20 domaćih banaka, kreditora Konzuma d.d. i

Agrokora d.d. i 40 velikih dobavljača. Točno je da je bilo nekoliko tisuća

malih dobavljača koji su prijavili tražbine, ali je isto tako točno da je njihov

udjel u ukupnom dugu Agrokor grupe bio zanemariv i da se, sukladno

dogovoru s velikim dobavljačima i kreditorima, dug malim dobavljačima

mogao isplatiti puno ranije. I to zato što je 5.228 dobavljača s tražbinama

ispod milijun kuna potraživalo tek 0,6 milijardi kuna od Agrokor grupe, dok

je 40 velikih dobavljača potraživalo 5 milijardi kuna.


217

Tab

lica

7. F

inan

cira

nje

sast

avn

ica

Agro

kor g

rup

e, p

rem

a p

rija

vlj

enim

tra

žbin

am

a T

rgovačk

om

sud

u, ob

javlj

enim

15. si

ječn

ja 2

018. god

ine,

u t

isu

ćam

a k

un

a

Red

.

br.

Na

ziv

pod

uze

ća

Du

g p

rem

a

trećim

a

bez

poveza

nih

dru

štava

Osp

oren

e

tra

žbin

e

dob

av

lja

ča

Du

g p

rem

a

trećim

a

Str

an

e

ba

nk

e

Do

ma

će

ba

nk

e

Lea

sin

g

Fa

kto

rin

g

Do

ba

vlj

ači

izn

ad

50

mil

iju

na

ku

na

Do

ba

vlj

ači

od

10

-50

mil

iju

na

ku

na

Dob

avlj

ači

od

1-1

0

mil

iju

na

ku

na

Dob

avlj

ači

od

0,1

-1

mil

iju

n

ku

na

Dob

avlj

ači

isp

od

0,1

mil

iju

n

ku

na

Jav

na

tije

la

1.

Agro

ko

r 7.4

92.0

73

17.6

19

.08

2

25

.11

1.1

55

2

0.6

38

.89

5

1.4

47

.74

2

26

6.4

05

1

28

.59

2

1.8

45

.52

0

38

5.3

17

260.0

07

21.6

37

36.3

54

23.8

92

2.

Ko

nzu

m

6.7

16.2

18

2.8

41

.30

7

9.5

57

.52

5

68

8.6

51

2

.56

5.4

28

1

00

.69

2

1.0

49

.02

9

2.4

88

.11

4

1.1

47

.483

1.0

21.4

10

255.3

18

38.1

58

203.2

43

3.

Tis

ak

340.5

65

4

92

.85

7

83

3.4

22

0

1

72

.85

3

2.9

76

3

.80

9

45

4.1

95

0

26.3

33

4.7

88

363

84.9

14

4.

Belj

e

390.9

07

1

27

.38

6

51

8.2

93

0

7

3.0

11

8

.33

9

80

.96

7

70

.53

8

73

.948

94.9

08

44.0

25

9.6

69

62.8

88

5.

Led

o

170.6

00

1

5.2

27

1

85

.82

6

0

43

.01

6

2.0

68

2

.05

4

0

0

55.7

73

37.0

85

8.3

51

22.2

53

6.

Jam

nic

a

549.7

66

1

93

.22

0

74

2.9

86

1

86

.98

6

12

9.1

40

4

.05

6

2.7

10

60

.77

2

16

6.8

57

49.8

25

38.8

59

10.3

33

93.3

14

7.

Zvij

ezda

246.2

74

2

3.9

78

2

70

.25

3

0

10

2.1

36

5

67

1

.30

6

0

62

.896

55.1

22

31.9

43

5.8

11

4.2

18

8.

Vup

ik

19.0

96

1

50

.40

1

16

9.4

98

0

8

5.5

77

3

26

1

1

0

61

.365

11.4

39

5.2

88

855

1.1

65

9.

PIK

Vrb

ovec

452.6

77

2

15

.38

4

66

8.0

61

1

94

.84

1

22

3.5

80

2

.30

4

1.3

87

0

4

5.7

65

115.7

71

43.1

54

8.7

12

29.3

64

10.

PIK

Vin

ko

vci

68.1

00

9

2.5

32

1

60

.63

2

17

.11

2

9

1.4

55

7

.24

2

0

70

.062

27.1

23

19.5

60

6.2

56

9.5

58

11.

Roto

Din

am

ic

191.6

27

7

.37

5

19

9.0

02

0

1

.82

0

59

4

4.2

21

0

1

26

.804

52.2

02

8.2

07

2.5

66

1.1

14

12.

Međ

uzb

roj

16.6

38.0

28

21.7

78

.75

0

38

.41

6.7

77

2

1.7

26

.48

5

4.8

44

.31

2

38

9.7

84

1

.28

1.3

26

4

.91

9.1

38

2

.14

0.4

98

1.7

69.9

11

509.8

65

127.4

26

535.9

23

13.

Ost

ali

1.1

37.7

76

4

90

.53

3

1.6

28

.30

9

50

.62

3

38

4.3

84

1

3.4

15

1

06

.59

5

21

0.5

36

6

02

.952

210.9

15

85.9

71

88.0

75

46.9

53

14.

Uk

up

no

17.7

75.8

04

22.2

69

.28

3

40

.04

5.0

87

2

1.7

77

.10

8

5.2

28

.69

6

40

3.1

98

1

.38

7.9

21

5

.12

9.6

73

2

.74

3.4

50

1.9

80.8

26

595.8

37

215.5

01

582.8

76

15.

Udje

li

44,3

9%

5

5,6

1%

1

00

,00

%

54

,38

%

13

,06

%

1,0

1%

3

,47

%

12

,81

%

6,8

5%

4,9

5%

1,4

9%

0,5

4%

1,4

6%


218

Tab

lica

8. B

roj

pri

znati

h i

osp

ore

nih

tra

žbin

a p

rem

a t

reći

ma

Na

ziv p

od

uze

ća /

tra

žbin

e

Broj

tra

žbin

a

kred

itora

Broj

tra

žbin

a

fak

torin

g

dru

šta

va

Broj

tra

žbin

a

lea

sin

g

dru

šta

va

Broj

tra

žbin

a

dob

av

lja

ča

izn

ad

50

mil

iju

na

ku

na

Broj

tra

žbin

a

dob

av

lja

ča

od

20

-50

mil

iju

na

ku

na

Broj

tra

žbin

a

dob

av

lja

ča

od

10

-20

mil

iju

na

ku

na

Broj

tra

žbin

a

dob

av

lja

ča

od

5-1

0

mil

iju

na

ku

na

Broj

tra

žbin

a

dob

av

ljača

od

1-5

mil

iju

na

ku

na

Broj

tra

žbin

a

dob

av

ljača

od

0,1

-1

mil

iju

n

ku

na

Broj

tra

žbin

a

dob

av

ljača

isp

od

0,1

mil

iju

n

ku

na

Broj

tra

žbin

a

prem

a

jav

nim

tije

lim

a

Uk

up

no

Agro

ko

r 4

7

2

11

5

4

9

1

4

23

30

99

15

259

Ko

nzu

m

25

1

0

9

16

1

7

25

5

5

225

667

817

264

2.1

30

Tis

ak

1

1

0

2

0

0

1

5

2

0

0

12

Belj

e

5

3

4

0

1

1

5

27

122

346

72

586

Led

o

3

2

7

0

0

0

1

26

111

371

72

593

Jam

nic

a

6

3

6

1

3

5

2

17

87

452

41

623

Zvij

ezda

4

2

4

0

1

2

3

13

90

261

21

401

Vup

ik

2

1

1

0

0

0

1

3

12

40

7

67

PIK

Vrb

ovec

5

2

2

0

0

2

6

32

134

371

36

590

PIK

Vin

ko

vci

3

2

6

0

0

0

1

6

67

276

43

404

Roto

Din

am

ic

1

4

5

0

3

2

4

8

26

113

22

188

Uku

pn

o o

d A

gro

kor

do R

oto

Din

am

ic

10

2

32

55

2

4

29

4

6

93

385

1.3

48

3.1

46

593

5.8

53

Ost

ali

32

1

2

39

3

8

1

1

5

62

237

1.4

94

211

2.1

14

Uk

up

no p

riz

nate

tra

žbin

e

13

4

44

94

2

7

37

5

7

98

447

1.5

85

4.6

40

804

7.9

67

Osp

ore

ne

traž

bin

e

35

4

3

2

13

1

4

11

2

0

56

174

588

96

1.0

43

Sveu

ku

pn

o

16

9

48

12

6

40

5

1

68

1

18

503

1.7

59

5.2

28

900

9.0

10

% i

znosa

tra

žbin

a

67

,44

%

3,4

7%

1

,01

%

12

,81

%

4,2

0%

2

,65

%

2,1

2%

2,8

3%

1,4

9%

0,5

4%

1,4

6%

100%

Iz

vo

r: S

asta

vlj

eno

pre

ma

po

pis

u t

ražb

ina

pre

dan

om

Trg

ovačk

om

sud

u,

15

. si

ječn

ja 2

01

8. go

din

e.


219

4. Prioritetno financiranje i sprječavanje stečajeva vjerovnika55

Uoči krize, najveći pojedinačni kreditor, Sberbank, Agrokoru odobrava

kredit u iznosu od 100 milijuna eura, koji nije bio dovoljan. Jedine akcije

izvanredne uprave koje se mogu nazvati financijskim restrukturiranjem su

prvotno osiguravanje likvidnosti u suradnji s domaćim bankama u iznosu od

80 milijuna eura, te potom podizanje spornog revolving (roll-up) kredita u

prekomjernom iznosu od čak 1.060.000 eura, koji je u stvari poslužio za

remećenje prava izvornih vjerovnika u procesu izvanredne uprave.

Navedeni roll-up kredit, naime, ima status super-prioritetnog zajma od

kojega je 530 milijuna eura bilo namijenjeno za novu financijsku injekciju

koncernu, dok je 530 milijuna eura bilo namijenjeno za otplatu staroga duga

financijskim vjerovnicima koji su sudjelovali u roll-up aranžmanu. Iznos

blokada po aktivaciji zadužnica u trenutku stupanja na snagu postupka

izvanredne uprave bio je 3,03 milijarde kuna56

umanjeno za 321.988.729

kuna koje je Agrokor d.d. imao na računu, što je neto potrebni iznos za

financiranje likvidnosti od oko 366 milijuna eura. Kad se taj iznos umanji za

urgentnu likvidnost koju su omogućile domaće banke u iznosu od 80

milijuna eura, vidi se da je maksimalni iznos roll-up kredita koji je bio

potreban za osiguranje likvidnosti do 300 milijuna eura. Roll-up kredit

trebao je dospjeti 10. srpnja 2018. godine, odnosno danom sudske potvrde

nagodbe ili danom otvaranja stečajnog postupka, što god bude ranije. Iako je

ugovor o roll-up kreditu potpisan 8. lipnja 2017. godine, ugovor o

zasnivanju založnog prava na nekretninama u korist Madison Pacific Trust

Ltd. upisan je nad svim nekretninama solidarnih jamaca po izboru

vjerovnika, a dodatno je još 15. rujna 2017. godine potpisan ugovor o

zalogu intelektualnog vlasništva u korist vjerovnika iz roll-up aranžmana.

Sumnje u pogodovanje pri ugovaranju roll-up kredita pojavile su se tijekom

jeseni 2017. godine, zbog netransparentnosti ponuda za financiranje i

pogodovanje u otkrivanju povlaštenih informacija sudionicima roll-up

kredita od strane autora Lex Agrokora i savjetnika izvanredne uprave.57

Većina sudionika roll-up aranžmana nikada ranije, uz iznimku Zagrebačke

55 Dio teksta u ovome poglavlju u cijelosti je preuzet iz Grubišić Šeba, M., 2018, "Nagodba

Agrokorovih vjerovnika i moguća kapitalna povezivanja u cilju minimiziranja financijskih

rizika".

56 Konzum d.d. je samo bio blokiran sa 909.523 tisuće kuna zbog čega je proglasio stečaj 31. ožujka

2017. godine.

57 http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-prvi-objavljuje-ovo-su-imena-ljudi-koji-su-u-tajnosti-

pisali-lex-agrokor/1040884.aspx, 25.4.2018.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-prvi-objavljuje-ovo-su-imena-ljudi-koji-su-u-tajnosti-pisali-lex-agrokor/1040884.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-prvi-objavljuje-ovo-su-imena-ljudi-koji-su-u-tajnosti-pisali-lex-agrokor/1040884.aspx


220

banke (180 milijuna eura), VTB banke (181,5 milijuna eura) i

Erste&Steiermärkische Bank (40 milijuna eura) nije financirala Agrokor.58

Upravo je zbog, u Lex Agrokor ugrađene odredbe, o pružanju jednog eura

novog kapitala za otplatu jednog eura stare tražbine, roll-up kredit podignut

u najmanje dvostruko većem iznosu od potrebnog, odnosno u konkretnom

slučaju u barem 3,5 puta većem iznosu. Nejasno je i zašto je podizanjem

roll-up kredita isplaćen kredit sindikatu domaćih banaka prijevremenom

otplatom 80 milijuna eura nedospjelog kredita za likvidnost. Nadalje, s

obzirom na iznose sudjelovanja pojedinih vjerovnika u roll-up aranžmanu,

može se zaključiti da su isti, vjerojatno putem povlaštenih informacija,

kupovali Agrokorove obveznice nakon spuštanja kreditnog rejtinga na

sekundarnom tržištu, čime su odmah osigurali povrat ulaganja.59

U jeku

krize, dok su dobavljači čekali na naplatu duga i nagodbu, Agrokor je

otkupio vlastite nedospjele opozive obveznice u iznosu od 1,67 milijardi

kuna, čime je izravno obeštetio vlasnike obveznica. Stoga se može zaista

tvrditi da je barem pola roll-up kreditora u aranžman ušlo iz spekulativnih

razloga. Osim toga, nije se uvažavala činjenica da je plaćanje obveza

zaustavljeno i da sastavnice koncerna dnevno generiraju gotovinu koja se

nakon savladavanja početnog udara mogla koristiti za podmirenje

operativnih troškova poslovanja. Više je puta isticano da su u rano proljeće

Agrokoru trebala sredstva za osiguranje likvidnosti, pripremu sjetve i

turističke sezone, koja mu banke prvi put nisu odobrile zbog medijski

generirane panike. Sam koncern odlikuje sezonsko poslovanje naslonjeno na

poljoprivrednu proizvodnju i turizam, te za vrijeme turističke sezone rastu

dnevni priljevi gotovine u maloprodaji. Samo iz činjenice da je Agrokor

grupa posljednjih godina podmirivala preko 3 milijarde kuna samo kamata

po kreditima pokazuje koliki su novčani tok iz poslovanja generirale

sastavnice grupe prije krize. Upravo je iznos rezerviran za kamate, čije je

plaćanje zaustavljeno Lex Agrokorom, mogao uz mali vremenski pomak

biti dovoljan za odblokiranje računa sastavnica Agrokor grupe. Tim više jer

je roll-up aranžman dogovoren tek u lipnju 2017. godine, kada je već počela

58 https://www.tportal.hr/biznis/clanak/objavljen-popis-svih-kreditora-koji-su-sudjelovali-u-roll-up-

kreditu-20171026, 26.10.2017., pri čemu je vjerojatan sukob interesa kod VTB Bank, jer ju je

savjetovao jedan od pisaca Lex Agrokora, https://www.vecernji.hr/vijesti/hok-pokrenuo-

disciplinski-postupak-protiv-odvjetnika-savorica-dolickog-i-smrceka-1247028, 22.5.2018.

59 Ivica Todorić podnio je kaznenu prijavu zbog trgovanja na osnovi povlaštenih informacija protiv

Knighthead Capital Managementa, njegova suosnivača Thomasa Wagnera, izvanrednog

povjerenika i bivše ministrice gospodarstva

https://www.tportal.hr/media/file/9e7af9952f4a7565b8b43b83e32ed244.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/objavljen-popis-svih-kreditora-koji-su-sudjelovali-u-roll-up-kreditu-20171026

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/objavljen-popis-svih-kreditora-koji-su-sudjelovali-u-roll-up-kreditu-20171026

https://www.vecernji.hr/vijesti/hok-pokrenuo-disciplinski-postupak-protiv-odvjetnika-savorica-dolickog-i-smrceka-1247028

https://www.vecernji.hr/vijesti/hok-pokrenuo-disciplinski-postupak-protiv-odvjetnika-savorica-dolickog-i-smrceka-1247028

https://www.tportal.hr/media/file/9e7af9952f4a7565b8b43b83e32ed244


221

turistička sezona i kada su povećani priljevi gotovine u grupi, što znači da je

urgentni kredit domaćih banaka u iznosu od 80 milijuna kuna bio granično

dovoljan za privremeno rješavanje problema likvidnosti u cijeloj grupi.

Krediti uoči i za vrijeme pokretanja postupka izvanredne uprave prikazani

su u tablici 9.

Tablica 9. Krediti uoči i za vrijeme pokretanja postupka

izvanredne uprave

Datum

odobravanja Davatelj(i) Iznos Opis

21.2.2017. Sberbank Rusija

100 milijuna

eura u dvije

tranše (60+40

milijuna eura)

Prva tranša (60 milijuna eura)

bila je za potrebe financiranja

tekućeg poslovanja, a druga (40

milijuna eura) za refinanciranje.

Dospijeće pretpostavljeno u

veljači 2022. godine

7.4.2017.

Zagrebačka banka d.d.,

Privredna banka d.d.,

Erste&Steiermaerkische

Bank d.d. i Raiffaisenbank

Austria d.d

80 milijuna

eura

Otplata kredita za likvidnost

domaćim bankama odmah po

uzimanju roll-up kredita iako je

kredit domaćih banaka imao rok

dospijeća 12+3 mjeseca

8.6.2017.

Najveći kreditori:

Knighthead (200 milijuna

eura); Zagrebačka banka

(180 milijuna eura), VTB

(181,5 milijun eura),

Monarch (110 milijuna

eura), ostali (288,5 milijuna

eura)

960–1.060

milijuna eura

roll-up kredit

Inicijalno procijenjen na 480

milijuna eura, od kojih 80

milijuna eura za vraćanje

nedospjelog kredita od 80

milijuna eura domaćim

bankama, 250 milijuna eura za

operativno poslovanje i 150

milijuna eura za plaćanje

tražbina dobavljača, čije je

dospijeće 1+2 godine

Roll-up kredit djelomično je sklopljen protivno odredbama članka 39. Lex

Agrokora, koji dopušta da se takav aranžman sklopi radi "smanjenja

sistemskog rizika, nastavka poslovanja, očuvanja imovine ili ako se radi o

podmirenju tražbina iz operativnog poslovanja, a koje će imati prednost

prilikom namirenja pred ostalim tražbinama vjerovnika, izuzev tražbina

radnika i bivših radnika". Ovu prednost su zajmodavci iz roll-up aranžmana

osigurali vezanjem naplate staroga duga za novi u omjeru 1:1 te je, osim

većeg iznosa kredita od potrebnog, nejasno zašto im je naknadno izvanredna

uprava dopustila i davanje zaloga nad svim vrijednim nekretninama i


222

intelektualnim vlasništvom sastavnica Agrokora u dodacima ugovoru o

kreditu koji su sklopljeni preko dva mjeseca po odobravanju originalnog

kredita. Prema Lex Agrokoru roll-up kreditori mogli su tražiti ili jedan ili

drugi oblik osiguranja, ali ne i oba, jer super-prvenstvo naplate znači da su

oni prvi u redu naplate, što god da se dogodi u koncernu.

Osim toga, roll-up tražbine prve zahvaćaju u distributivnu vrijednost

imovine grupe jer se namiruju iz: založnog prava na međukompanijskim

zajmovima i distributivne vrijednosti dužnika (Agrokor d.d.) i jamaca po

roll-up aranžmanu. I to u punom iznosu roll-up kredita. Zato je roll-up

aranžman, unatoč relativno povoljnoj kamatnoj stopi od oko 4% tijekom

prve godine dana, plaćen vrlo skupo, jer jamstva dana po ovom kreditu

omogućavaju proboj pravne osobnosti i time tjeranje sastavnica Agrokor

grupe u stečaj.

Redoslijed u naplati procijenjene distributivne vrijednosti imovine Agrokor

grupe imaju: 1) roll-up (1.060 milijuna eura); 2) troškovi postupka

izvanredne uprave; 3) tražbine osigurane razlučnim pravom (262 milijuna

eura); 4) tražbine osigurane jamstvima bez razlučnog prava (1.166 milijuna

eura); 5) izravne tražbine bez razlučnog prava (284 milijuna eura); 6)

neosigurane tražbine (oko 2.516 milijuna eura ne računajući tražbine unutar

grupe); 7) preostala vrijednost – vlasnički kapital u održivim društvima

(154,6 milijuna eura). Samo iz raspodjele distributivne vrijednosti imovine

vidi se da je roll-up značajno poremetio isplatni red vjerovnika i da velik

broj društava grupe odlazi u stečaj upravo zbog roll-up kredita koji im je

osigurao deblokadu računa i likvidnost i koji ima prioritet u naplati tražbina

pred ostalim vjerovnicima!

Ovdje je važno istaknuti da Agrokor d.d. nikada do dolaska izvanredne

uprave nije izravno zalagao u korist nijednog kreditora imovinu sastavnica

koncerna, što se jasno vidi u popisu imovine predanom u prilozima nagodbi.

Jamstva dana financijskim institucijama uvijek su bila solidarna i za

sastavnice koncerna ograničena Zakonom o trgovačkim društvima, prema

kojem dug ne može biti veći od kapitala. Upravo zato sastavnice koncerna

koje su jamčile za kredite matice nikada zbog obveza po kreditima nisu

mogle doći u opasnost stečaja. Navedena jamstva zato nikada nisu ni

knjižena u bilančnoj evidenciji sastavnica koncerna, jer je dug vraćala

uvijek ona sastavnica koncerna koja je to na temelju iznosa svojih novčanih

tokova mogla, dok se za ostatak duga koji se nije mogao vratiti u pravilu

radilo refinanciranje. Solidarno pristupanje jamstvima po ugovorima o

kreditima, sastavnice koncerna Agrokor, čije su dionice listane na


223

Zagrebačkoj burzi, su za sve preuzete kredite, prikazane na Grafu 3.,

objavile naknadno – u lipnju i studenome 2016. godine.60

Na isti su način

uprave povezanih i ovisnih društava prihvatile sudužništvo po roll-up

kreditu za nekretnine i intelektualno vlasništvo, bez suglasnosti svojih

vlasnika, jer im je tako naložila izvanredna uprava.61

Napomena: Obveze prema financijskim institucijama prikazane su na Grafu 3. uz

pretpostavku refinanciranja roll-up kredita do dva puta, te da će polovica iznosa roll-up

kredita biti iskorištena za vraćanje novog duga uzetog 8. lipnja 2017. godine, a polovica za

vraćanje starih dugova. S obzirom na to da se tek polovica roll-up kredita koristi za novo

financiranje, a ostatak za podmirenje "starog duga", roll-up kredit je prikazan sa 50%

iznosa.

60 Vidjeti primjerice obavijesti Belja d.d.

http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/1j34nvuTEcl1jKOs9Rxvog==.pdf i

http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/2qwzjRfmbuKG1Ox0RCmXbg==.pdf.

61 http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/WffveldeexqTOgau1jcJUg==.pdf;

http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/qNdeZ1mSIMiImYC3bRGwPA==.pdf.

http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/1j34nvuTEcl1jKOs9Rxvog==.pdf

http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/2qwzjRfmbuKG1Ox0RCmXbg==.pdf

http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/WffveldeexqTOgau1jcJUg==.pdf

http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/qNdeZ1mSIMiImYC3bRGwPA==.pdf


224

Tek dolaskom izvanredne uprave javlja se problem bilanciranja jamstava za

dug jer dana jamstva značajno povećavaju iznos duga, čime poslovanje

koncerna, ali i mnogih njegovih sastavnica automatski postaje neodrživo i one

moraju u stečaj. Štoviše, javnosti se upravo pod pretpostavkom dospijeća

jamstava obrazlaže kako je spriječeno nekoliko desetaka stečajeva sastavnica

koncerna po važećem Stečajnom zakonu i da se zbog toga morao usvojiti Lex

Agrokor. Navedeno je u potpunosti netočno, jer bi prema Stečajnom zakonu u

stečajni postupak ili predstečajnu nagodbu išla samo ona društva kod kojih su

nastali stečajni razlozi, tj. kod kojih je imovina bila manja od obveza i kod

kojih je nastupila trajna nesposobnost plaćanja obveza. Graf 3. također

potvrđuje da Agrokor d.d. nije imao dospijeća duga prema inozemnim

kreditorima u 2017. godini te da prema tome nije ni trebao ići u stečaj, jer je

potonji isprovociran dospijećem svih obveza prema Lex Agrokoru.62

Kada je o spašavanju dobavljača riječ, potrebno je razlikovati stari i granični

dug. Stari dug je onaj koji je nastao i dospio na dan 10. travnja 2017.

godine, dok je granični dug nastao, ali nije dospio dana 10. travnja 2017.

godine. Do trenutka glasanja za nagodbu, dobavljačima je na ime starog

duga bilo odobreno 150 milijuna eura kvote iz roll-up kredita. Puno puta je

isticano da je plaćanjem 20 milijuna eura tražbina prema preko 2.500 malih

dobavljača spriječen kolaps sustava Agrokor (čiji je godišnji prihod do

dolaska izvanredne uprave iznosio preko 6,5 milijardi eura). Bez obzira na

izvršene isplate, predstavnik malih dobavljača je cijelo vrijeme u

privremenom vjerovničkom vijeću donosio odluke koje su se odnosile na

druge vjerovnike bez prava glasa, od kojih neki imaju i stotine milijuna

kuna potraživanja prema Agrokor grupi.

Izvanredna uprava je u prijedlogu nagodbe navela da je podmirila ukupno

8,4 milijarde tražbina nastalih prije 10. travnja 2017. godine. U tablici 9.

rekonstruirano je koliko je plaćanja obavljeno i po kojoj osnovi na temelju

podataka koji su objavljeni u prijedlogu nagodbe. Većina plaćanja obavljana

je u 2018. godini, osim dijela tražbina kojima su isplaćivani mali dobavljači

i refinanciranja obveza financijskih institucija (u spomenutom iznosu nalazi

se refinancirani kredit prema domaćim bankama u iznosu od 80 milijuna

eura, što je oko 600 milijuna kuna, te otkup vlastitih obveznica Agrokora

d.d. u iznosu od 1,66 milijardi kuna).

62 Na problematiku priznavanja jamstava u bilancama sastavnica koncerna, kojom bi se dvadesetak

najperspektivnijih sastavnica koncerna Agrokor automatski dovelo u stečaj mjesecima je

upozoravala Udruga manjinskih dioničara Koncerna Agrokor, https://www.dionicari-agrokora.hr/.

https://www.dionicari-agrokora.hr/


225

Tablica 10. prikazuje isplate dobavljačima nakon otvaranja postupka

izvanredne uprave. Osim 30 milijuna eura iz kvote A namijenjenih

najugroženijim malim dobavljačima63

, preostalih 120 milijuna eura

rezervirano je za isplate drugih dobavljača i podijeljeno je u kvote B i C.

Kvota B sastoji se od pro rata tranše (27,5 milijuna eura raspodijeljenih

proporcionalno svim dobavljačima sa starim dugom) i proporcionalne tranše

(82,5 milijuna eura namijenjenih dobavljačima koji su pristali na stare

uvjete isporuke, maksimalno do 40% tražbina po dobavljaču). Kvota C je

diskrecijske naravi do 10 milijuna eura za plaćanje dobavljača kritičnih za

poslovanje Agrokora prema procjeni izvanredne uprave. Za podmirenje

graničnog duga preostalo je 41,8 milijuna eura od kvote od 150 milijuna

eura koja je bila namijenjena u roll-up kreditu za podmirenje starog duga.

Budući da su kratkoročne obveze smanjene jer su djelomično podmirene,

priljev sredstava po roll-up kreditu je neutralan u odnosu na aktivu i pasivu

bilance Agrokora d.d.64

Štoviše, ukupne obveze blago su smanjene u 2017. u

odnosu na 2016. godinu, što znači da se podmirenje obveza prema

dobavljačima poništilo s većim iznosom obveza prema 50% roll-up kredita

koji je stvarno korišten za financiranje Agrokor grupe. Smanjenje ukupnih

obveza u iznosu od pola milijarde kuna u prepravljenim financijskim

izvještajima 2017. u odnosu na 2016. godinu izravan je dokaz da roll-up

kredit na razini grupe nije ni trebao i da je samo poslužio za premošćivanje

likvidnosti, isplatu nedospjelog kredita od 80 milijuna eura domaćim

bankama i guranje sastavnica Agrokor grupe u insolventnost. Ako se, naime,

od 8,6 milijardi kuna koliko su prijavljena plaćanja za vrijeme izvanredne

uprave odbiju iznosi dani za otkup vlastitih obveznica i kredita domaćim

bankama, starog i graničnog duga (uključivo troškova savjetnika) i

neprijavljenih podmirenih tražbina, preostaje razlika od manje od milijardu

kuna do maksimalno odobrenog iznosa roll-up kredita. Važno je istaknuti da

je od uzetog roll-up kredita samo 1,36 milijardi kuna plaćeno u korist starog

duga, dok se sva ostala plaćanja odnose na podmirivanje obveza iz tekućeg

poslovanja. To nadalje znači da je maksimalni iznos kredita za prioritetno

financiranje mogao biti od 0,98-1,36 milijardi kuna ili od 130-182 milijuna

63 Obiteljska poljoprivredna gospodarstva s godišnjim prihodom manjim od 5,2 milijuna kuna,

imovinom od najviše 2,6 milijuna kuna, s do 10 zaposlenih.

64 Priljev novca od kredita povećao je kratkotrajnu imovinu Agrokora d.d. i obveze prema

financijskim institucijama, ali je isplata tražbina dovela do smanjenja ukupnih obveza sa 56,29

milijardi kuna u 2016. na 55,78 milijardi kuna u 2017. godini., no tu treba promatrati i promjenu

obveza za sastavnice Agrokor grupe u regiji.


226

eura. S obzirom na prioritet u namirenju procijenjene distributivne vrijednosti

Agrokor grupe, nimalo ne iznenađuje činjenica da su sastavnice Agrokor

grupe proglašene neodrživima za iznos od oko 4 milijarde kuna razlučnih

prava vjerovnika koja uz roll-up kredit imaju prioritet u namirenju iz distribu-

tivne vrijednosti imovine Agrokor grupe. Ovdje se treba prisjetiti da je 50%

iznosa roll-up kredita korišteno za refinanciranje staroga duga, a 50% za novi

dug i da točno za iznos 50% roll-up kredita Agrokor grupa odlazi u stečaj.

Tablica 10. Isplate tražbina dobavljačima za vrijeme postupka

izvanredne uprave, po osnovi starog, graničnog duga i

neprijavljenih podmirenih tražbina

Kvalificirane

tražbine

dobavljača A

Kvalificirane tražbine

dobavljača B

Kvalificirane

tražbine

dobavljača C

Ukupno

Prijavljene granične tražbine 1.848.734.040 kn 40.600.000 kn 1.060.585.248 kn 2.949.919.288 kn

Neprijavljene granične

tražbine 95.719.769 kn

91.531.543 kn 187.251.312 kn

Ukupno 1.944.453.809 kn 40.600.000 kn 1.152.116.791 kn 3.137.170.600 kn

Podmirene prijavljene

granične tražbine 1.322.865.070 kn 0 kn 801.159.582 kn 2.124.024.651 kn

Podmirene neprijavljene

granične tražbine 94.722.924 kn

89.703.240 kn 184.426.163 kn

Ukupno podmirene

granične tražbine 1.417.587.993 kn

890.862.821 kn 2.308.450.814 kn

Nepodmirene granične

tražbine 526.865.816 kn 40.600.000 kn 261.253.970 kn 828.719.785 kn

Sveukupno podmirene

granične tražbine do

Nagodbe (uključivo trošak

savjetnika)

2.842.181.003 kn

Stari dug dobavljača –

sredstva roll-up kredita

Pro rata

tranša

Proporcionalna

tranša

Iskorišteno 19.000.000 € 27.500.000 € 57.400.000 € 4.300.000 € 108.200.000 €

Odobreno 30.000.000 € 27.500.000 € 82.500.000 € 10.000.000 € 150.000.000 €

Neiskorišteno za daljnju

raspodjelu 11.000.000 € 0 € 25.100.000 € 5.700.000 € 41.800.000 €

Sveukupno podmireni

stari dug 1.357.055.111 kn

Refinancirani iznos po roll-

up (financijske institucije i

dobavljači)

3.937.260.563 kn


227

Sveukupno stari, granični i

refinancirani dug 8.136.496.677 kn

Neprijavljene podmirene

tražbine* 445.880.264 kn

Sveukupno podmirene

tražbine – rekonstrukcija 8.582.376.941 kn

Od toga otkup vlastitih

obveznica Agrokora 1,66 mlrd. kn

Od toga otkup kredita

domaćih banaka 0,6 mlrd. kn

Od toga stari i granični dug

dobavljačima 4,2 mlrd. kn

Od toga neprijavljene

podmirene tražbine 0,45 mlrd. kn

Međuzbroj 6,91 mlrd. kn

* Neprijavljene podmirene tražbine su tražbine koje su podmirene u razdoblju od poziva

vjerovnicima za prijavu tražbina Trgovačkom sudu do isteka roka za prijavu tražbina.

Izvor: Prijedlog nagodbe podnesen Trgovačkom sudu u Zagrebu.

U tablici 11. prikazana je razlika između namirenja vjerovnika EPM-om i

strukture financiranja Agrokor grupe prema prijavljenim tražbinama

Trgovačkom sudu. Pritom je nerazmjer podmirenja obveza predloženim

EPM-om u usporedbi sa stvarnim stanjem "dospjelih" tražbina prema

Stečajnom zakonu gotovo nevjerojatan. Iz dva zadnja retka tablice 11.

vidljivo je da model prioriteta namirenja značajno favorizira ulazak stranih

banaka i obvezničara u vlasništvo Agrokor grupe, dok su najveći ceh platili

domaći dobavljači koji su uz kreditore financirali razvoj i ekspanziju

Agrokor grupe. Nerazmjer u raspodjeli tražbina ogleda se i u posljednja dva

stupca tablice 11., prema kojima su tražbine prema Agrokoru povećane

EPM-om za preko 20% u ukupnim tražbinama grupe (utjecaj roll-up

kredita?), dok su tražbine vjerovnika prema Konzumu d.d. koji je uslijed

problema s likvidnosti trebao ići u predstečajnu nagodbu smanjene za 12% u

ukupnim tražbinama Agrokor grupe. Tražbine vjerovnika, prije svega

dobavljača prema ostalim sastavnicama Agrokor grupe u pravilu su

smanjivane u EPM-u u odnosu na raspodjelu duga stečajnim postupkom.

Vjerovnici su u nagodbi plaćani nejednako, što se protivi Stečajnom zakonu

koji bi trebao biti nadređen Lex Agrokoru.


228

T

ab

lica

11. R

asp

od

jela

du

ga p

rem

a E

PM

-u v

s. p

rem

a p

rija

vi

tra

žbin

a v

jero

vn

ika

Na

ziv p

od

uze

ća

S

tra

ne

ba

nk

e

Ob

vezn

iča

ri

Do

ma

će b

an

ke

Do

ba

vlj

ači

Pov

eza

na

dru

štv

a

Drža

va

F

ak

torin

g

Leasi

ng

R

asp

od

jela

ud

jela

EP

M

Rasp

od

jela

du

ga –

prij

ava t

ra

žbin

a

Agro

ko

r 5

3,2

0%

2

6,0

8%

2

,39

%

1,6

8%

0

,00

%

83,3

43%

62,7

07%

Ad

riat

ica.

net

0

,01

%

0

,00

%

0,0

2%

0,0

31%

0,0

95%

360 m

ark

etin

g

0,0

0%

0

,01

%

0,0

13%

0,0

08%

Agro

ko

r tr

go

vin

a

0,0

0%

0

,04

%

0,0

0%

0,0

0%

0,0

45%

1,4

26%

Atl

as

0,0

0%

0

,01

%

0,0

0%

0

,01

%

0,0

16%

0,0

81%

Bac

kst

age

0

,00

%

0,0

05%

0,0

05%

Belj

e

0,0

5%

0

,06

%

0,0

0%

0

,01

%

0,1

1%

0,0

0%

0,2

34%

1,2

94%

Belj

e A

gro

-VE

T

0

,01

%

0,0

08%

0,0

62%

Dal

mar

ina

0,0

3%

0,0

29%

0,1

32%

Eko B

iogra

d

0

,00

%

0,0

00%

0,0

00%

Feli

x V

inko

vci

0

,00

%

0,0

01%

0,0

02%

Jam

nic

a

0,0

2%

0

,11

%

0,0

0%

0

,12

%

0,0

0%

0,2

50%

1,8

55%

Ko

nzu

m

0,1

6%

8,1

4%

3

,53

%

0,0

2%

0

,01

%

0,0

2%

11,8

72%

23,8

67%

Krk

a

0

,01

%

0,0

14%

0,0

04%

Lat

ere

terr

am

0,0

9%

0,0

94%

0,0

27%

Led

o

0,0

3%

0

,03

%

0,0

0%

0

,03

%

0,0

89%

0,4

64%

Mla

din

a

0

,00

%

0

,00

%

0,0

03%

0,0

03%

Mli

ječno g

oved

arst

vo

Kli

sa

0,1

1%

0

,00

%

0

,01

%

0,1

23%

0,0

64%

Mst

art

0,2

1%

0

,59

%

0,0

0%

0

,00

%

0,8

00%

0,3

36%

Pet

pro

m u

laganja

0

,00

%

0,0

00%

0,0

18%

Photo

buti

que

0

,00

%

0,0

01%

0,0

01%

PIK

Vin

ko

vci

0,0

0%

0

,00

%

0,0

05%

0,4

01%

PIK

Vrb

ovec

0

,18

%

0,1

8%

0

,00

%

0,0

6%

0,0

0%

0,4

26%

1,6

68%

Pro

jek

tgra

dnja

0

,10

%

0

,05

%

0,2

7%

0,0

0%

0,4

25%

0,6

43%

Riv

ijer

a

0

,01

%

0,0

07%

0,0

10%

Roto

ula

ganja

0,0

0%

0,0

02%

0,0

01%

SK

-73

5

0,0

0%

0,0

00%

0,0

00%

Soja

ra

0

,00

%

0

,00

%

0,0

01%

0,0

02%

Ter

ra A

gre

nta

0

,00

%

0,0

3%

0,0

0%

0,0

32%

0,0

89%

Tis

ak

0,2

3%

0

,71

%

0,0

0%

0

,15

%

0,0

6%

1,1

44%

2,0

81%

Vel

pro

-centa

r

0

,00

%

0,1

2%

0

,00

%

0,0

0%

0,0

8%

0,0

0%

0,2

11%

0,2

57%

Vin

ka

0,0

6%

0

,00

%

0

,01

%

0,0

75%

0,1

31%

Vup

ik

0,0

1%

0

,00

%

0,0

12%

0,4

23%

Zvij

ezda

0,0

1%

0

,01

%

0

,00

%

0,0

19%

0,6

75%

Uk

up

no E

PM

5

3,4

7%

2

6,0

8%

1

1,5

1%

7

,52

%

0,0

2%

0

,44

%

0,2

7%

0,0

0%

100,0

00%

100,0

00%

Stv

arn

a s

tru

ktu

ra d

uga

3

6,1

1%

1

8,2

7%

1

3,0

6%

2

6,6

3%

0

,00

%

1,4

6%

3,4

7%

1,0

1%

100,0

00%


229

Prijedlogom nagodbe sadašnji se dug restrukturira na način da domaće

banke refinanciraju kredite za koje su imale razlučna prava po kamatnoj

stopi od 3% na rok od 8 godina. Pa nije li logično postaviti pitanje: Zašto se

nisu refinancirali svi dugovi postojeće grupe po toj stopi ako je već država

"stala" iza restrukturiranja?

Produžava se roll-up kredit po kamatnoj stopi od 6% uz PIK maržu65

od 2%

od 11.7.2018. do 10.1.2019. godine, odnosno PIK maržu od 4% od

11.1.2019. do 10.2.2019. i povećanje od 0,5% svaki mjesec do datuma

dospijeća. Roll-up kredit uz dodatne naknade za ugovaranje i prijevremenu

otplatu ima zalog na 16 glavnih trgovačkih društava Agrokor grupe (jamstva

koja je ugovorila izvanredna uprava), zbog čega je dobio prioritet u naplati

distributivne vrijednosti imovine Agrokor grupe (unatoč tome što je

ugovoren u prekomjernom iznosu i unatoč tome što je Lex Agrokor trebao

prije svega štititi vjerovnike starog – dospjelog duga na dan otvaranja

postupka izvanredne uprave).

Osim što se vjerovnicima nepodmirenih tražbina izdaju zamjenjive

obveznice i depozitarne potvrde, na uvjetni zajam dobavljača imaju pravo

samo vjerovnici koji su označeni kao "kvalificirani dobavljači" i koji su

okupljeni unutar za to posebno registrirane Udruge dobavljača. Riječ je

odgođenom plaćanju isključivo graničnog duga u kumulativnom iznosu od

70,4 milijuna eura kroz četiri godine. Doima se zaista smiješnim da

dobavljači pristaju na 70,4 milijuna eura zajma plativog uvjetno u roku od

četiri godine u poslovanju s grupom koja generira oko 6 milijardi eura

prihoda godišnje (ali ispravak, ovdje je riječ o naplati tražbina od Konzuma,

a ne više o EPM-u prema kojem vjerovnici imaju pravo naplate od jamaca

unutar Agrokor grupe). Prava iz zajma dobavljača garantiraju se u slučaju

prijenosa imovine Konzuma na neko drugo društvo. Dobavljači imaju

mogućnost plasmana svojih proizvoda na policama Konzuma samo pet

idućih godina, a što će biti poslije?

Iz navedenih radnji izvanredne uprave vezanih uz refinanciranje Lex

Agrokorom dospjelog duga po puno povoljnijoj kamatnoj stopi, po nepravo-

moćnom izglasavanju nagodbe jasno se vidi da se financijsko

restrukturiranje Agrokor grupe moglo provesti bez vlasničkog restruktu-

riranja, i to s domaćim kreditorima.

65

PIK ili tzv. "payment-in-kind", marža se na kraju obračunskog razdoblja pribraja glavnici kredita.


230

5. Porezne i gospodarske posljedice nagodbe prema EPM-u

Iako njezino postizanje nije bilo obvezno prema Lex Agrokoru, ispostavilo

se da nagodba nema alternativu. Tri deklarativna cilja nagodbe bila su

sljedeća:

• "pošten i pravedan tretman svih dionika procesa restrukturiranja" – nije

se dogodio jer su manjinski dioničari od početka izbačeni iz procesa, što

je uostalom bio slučaj i s vjerovnicima koji nisu bili članovi privremenog

vjerovničkog vijeća i koji nisu imali razlučna prava nad imovinom

sastavnica Agrokor grupe

• "uspostavljanje nove korporativne strukture Agrokor grupe, u vlasništvu

vjerovnika na koje se prenosi imovina" – nije se dogodilo jer imovina

nije prenesena na vjerovnike, već na zakladu u Nizozemskoj, dok

kontrolu nad vlasništvom zadržava disproporcionalno ranijem

financiranju Agrokor grupe samo mali broj stranih kreditora

• "postizanje održive razine duga u novoj grupi podmirenjem tražbina

vjerovnika vlasničkim i dužničkim financijskim instrumentima

(zamjenjivim obveznicama i depozitarnim potvrdama)" – nije se

dogodilo jer će udjel depozitarnih potvrda u novoj strukturi kapitala biti

oko 230 milijuna eura, dok će sav ostali kapital biti rezultat preuzetih

tražbina od postojećih vjerovnika (čime će se generirati potraživanja

prema staroj Agrokor grupi) i/ili revalorizacije imovine (kojoj je sada

otpisana vrijednost) na temelju pretpostavke vraćanja kontinuiteta

poslovanja grupi nakon nagodbe.

Domaći vjerovnici su nagodbom prisiljeni promijeniti pravnu jurisdikciju.

Za pravnu i poreznu jurisdikciju "nove" Agrokor, odnosno Aisle grupe

odabrana je Nizozemska isključivo iz poreznih razloga. Oni su sljedeći:

• Holdinzi s maticom u Nizozemskoj koja ima 95% vlasništva mogu

podnijeti jedinstvenu poreznu prijavu u Nizozemskoj, pod uvjetom da je

organizacijska forma nerezidentnih kompanija usporediva (primjerice

dioničko društvo u Nizozemskoj vs. dioničko društvo u drugoj zemlji

članici EU).

• Nema oporezivanja dividende ni kapitalnih dobitaka na prodaju dionica

inozemnih kompanija u vlasništvu nizozemske matice (pod uvjetom da je

vlasnički udjel najmanje 5% i da je riječ o dioničkom društvu), što znači

da će naknadni prijenos vlasničkog udjela za nove vlasnike Agrokor

grupe biti neoporeziv.


231

• Transfer imovine koji rezultira kapitalnim dobitkom oporezuje se

porezom na dobit u Nizozemskoj. Kapitalni dobici od prodaje imovine

mogu se smanjiti umanjenjem porezne obveze druge firme, a isto je i s

emisijom dionica (odgođeno oporezivanje je unedogled).

• Gubici kompanije koja se stječe prije spajanja, kao i raniji dobici

stjecatelja prije spajanja iznimno se mogu netirati s rezultatom

poslovanja nakon spajanja u organizacijskoj formi dioničkog društva ili

listanog dioničkog društva, tj. B.V. ili N.V.

• Porezna olakšica kod legalnog prijenosa vlasništva prenosi se s

prenositelja imovine i obveza (zajedno sa svim fiskalnim rezervama) na

kompaniju stjecatelja, pri čemu se anulira bilo kakva dobit od transakcije

stjecanja (de facto je ovo pravilo neoporezivanja unosa kapitala u

Nizozemsku).

• Amortizacija goodwilla dopuštena je po stopi od 10% godišnje maksi-

malno, a maksimalna stopa amortizacije ostale poslovne imovine je 20%.

• Ne plaća se PDV ako se prenosi poslovna cjelina, pod uvjetom da ta

poslovna cjelina nastavlja raditi.

• Pri prijenosu nekretnina plaća se porez od 6% i plaća ga prodavatelj (onaj

od kojega se nekretnine stječu), iako se može ugovoriti da porez plaća

stjecatelj.

• Akvizicija ili transfer dionica kompanije koja se stječe ne oporezuju

PDV-om se niti nekim drugim porezom / samo se u slučaju prijenosa

dionica kompanije koja ima nekretnine plaća porez od 6% (kada su više

od 50% ukupne imovine kompanije koja se stječe nekretnine).

• Ne plaća se porez na dobit pri razmjeni dionica kompanija, stjecanju imo-

vine, zamjeni legalnog vlasništva kompanije ili razdvajanju kompanija.

• Dobit na koju ima pravo kompanija registrirana u Nizozemskoj, koja je

ostvarena u inozemstvu, oporezuje se porezom na dobit u Nizozemskoj.

Podružnice i kompanije u vlasništvu nizozemske matice u porezne svrhe

tretiraju se jednako kao nizozemske kompanije. Oporezivanje se radi po

načelu ostvarivanja svjetskog dohotka, tako da je svejedno gdje

kompanija zaista posluje.

• Od 1.8.2007. godine pod određenim uvjetima kompanija registrirana kao

B.V. koja upravlja portfolio investicijama u ime svojih dioničara može u

potpunosti biti izuzeta od poreza na dobit.


232

• Od poreza je izuzeta i kamata koja se ostvari na temelju kredita s pravom

sudjelovanja u dobiti ako za takav kredit matica u Nizozemskoj izda

garanciju podružnici. Nagodbom je i predviđeno da će nizozemske

matice ostvarivati dobit od kamata. To znači da će one koristiti istu

shemu financiranja sastavnica Agrokora kao i dosad, što će im omogućiti

uzimanje kredita uz nižu kamatnu stopu u inozemstvu, koje će uz

odgovarajući kamatni spread plasirati hrvatskoj matici i hrvatskim

sastavnicama grupe. Razlika u novom modelu financiranja bit će samo u

tome što bi korištenje faktoringa trebalo biti minimalno.

Aisle STAK nije predmet oporezivanja. Aisle Dutch TopCo i Aisle Dutch

HoldCo imat će oporeziv sav ostvareni prihod kao što je prihod od kamata

(ako će ga biti), ali kapitalni dobici i prihod od dividendi neće biti oporezivi

na temelju oslobođenja po osnovi udjela u kapitalu (Dutch participation

exemption) – iz čega je jasno da će sklapanje financijskih aranžmana u

budućnosti ići preko matice u Nizozemskoj. Aisle HoldCo i nova hrvatska

ovisna društva – bit će oporezivi na sav ostvareni prihod (prihod od

redovitog poslovanja, prihod od kamata i kapitalne dobitke), ali prihod od

dividendi neće biti oporeziv – iz čega je jasno da će se, kao i do sada, krediti

"spuštati" od matice prema novim ovisnim društvima i da promjene u

financiranju neće biti. Smanjenje upisanog temeljnog kapitala (bilo kojeg

hrvatskog ili nizozemskog društva) može se izvršiti neoporezivo, ako su

zadovoljeni određeni uvjeti.

Prijenos gospodarskih cjelina neodrživih društava na nova hrvatska društva

neće se za potrebe PDV-a smatrati isporukom i neće biti oporeziv66

.

Prijenosi udjela u održivim društvima pod izvanrednom upravom i

inozemnim ovisnim društvima od strane dužnika ili bilo koje članice

Agrokor grupe na Aisle HoldCo ili bilo kojem društvu nove grupe neće biti

oporezivi hrvatskim PDV-om.

Bilo koje porezne obveze koje nastanu u neodrživim društvima pod

izvanrednom upravom u provedbi nagodbe ne prenose se u nova hrvatska

ovisna društva. Obveze poreza na dobit u neodrživim društvima pod

izvanrednom upravom kao posljedica prijenosa imovine koja nije dio

gospodarskih cjelina ne prenose se na nova hrvatska društva, dok se obveze

poreza na dobit u neodrživim društvima kao rezultat dobitaka pri prijenosu

gospodarskih cjelina u neodrživim društvima mogu umanjiti s prenesenim

poreznim gubicima. Obveze poreza na dobit kao rezultat prijenosa udjela u

66 Čl. 43. st. 5. ZPIU.


233

održivim društvima bit će oporezive porezom na dobit na razini dužnika ili

bilo kojeg hrvatskog ovisnog društva iz Agrokor grupe koje prenosi udjele

(podložno poreznim gubicima kojima se može umanjiti takva porezna

osnovica). Je li zato trebalo proknjižiti gubitke u društvima na temelju

jamstava? Obveze poreza na dobit kao rezultat prijenosa poslovnih udjela u

održivim društvima neće se prenijeti na Aisle HoldCo.

Hrvatska se ovim odriče poreza na dodanu vrijednost od prijenosa

gospodarskih cjelina u Nizozemsku, trajno poreza na dobit od sastavnica

grupe u regiji, trajno poreza na dividende, kamate i prijenos vlasništva, dok

će porezno priznate gubitke moći iskoristiti samo novi vlasnici. Porezni

aspekti pokazuju da je prijenosom matice u Nizozemsku ozakonjena

porezna evazija u korist vlasnika nove Agrokor grupe, pa je to poruka i

drugim hrvatskim poreznim obveznicima da slijedom navedenog izbjegnu

plaćanje poreza gdje god je to moguće.

Unatoč tome što je krajnja matica "nove" Agrokor grupe zaklada (STAK),

direktori STAK-a nisu odgovorni za obveze kompanije kojom STAK

upravlja. Holding investicije kojima upravlja STAK ne smatraju se

poslovnom aktivnosti, pa prema tome nisu oporezive porezom na dobit u

Nizozemskoj. Ako imatelji depozitarnih potvrda ne žive ili ne posluju u

Nizozemskoj i njihova ulaganja nisu locirana u Nizozemskoj, njihovi

kapitalni dobici nisu oporezivi.

STAK struktura limitira objavu vlasničkog interesa (identiteta vlasnika) jer

je STAK legalni vlasnik dionica. Vlasnici depozitarnih potvrda imaju samo

ekonomski interes, a vlasništvom upravlja STAK, pa se stoga ova forma

koristi kao organizacijska forma kojom se sprječava preuzimanje vlasništva.

I sada slijedi logično pitanje zašto bi novi vlasnici htjeli zaštititi Agrokor

grupu od preuzimanja vlasništva?! Sigurno ne zato što je bezvrijedna. Zašto

hrvatske banke nisu sudjelovale u roll-up kreditu i na taj si način osigurale

trajno zaradu na kamatama od kreditiranja Agrokor grupe? I to u vrijeme

kada su kratkoročne kamatne stope blizu nule i kad je novac na

međunarodnom financijskom tržištu jeftin67

, a one imaju višak likvidnosti.68

67

https://www.euribor-rates.eu/euribor-2017.asp; https://www.euribor-rates.eu/euribor-2018.asp. 68

Bilten Hrvatske narodne banke, broj 245, rujan 2018.,

https://www.hnb.hr/documents/20182/2565831/hbilt245.pdf/066c8ff1-f5b9-4b16-b3b4-

f04924d2c48f.

https://www.euribor-rates.eu/euribor-2017.asp

https://www.euribor-rates.eu/euribor-2018.asp

https://www.hnb.hr/documents/20182/2565831/hbilt245.pdf/066c8ff1-f5b9-4b16-b3b4-f04924d2c48f

https://www.hnb.hr/documents/20182/2565831/hbilt245.pdf/066c8ff1-f5b9-4b16-b3b4-f04924d2c48f


234

Postojeći kolektivni ugovori radnicima bit će na snazi samo godinu dana

nakon nagodbe. Domaći direktori neće moći biti direktori nizozemskih

matica, a ako i hoće, nikada neće biti u većini. Da bi se neko društvo

smatralo rezidentom Nizozemske za porezne potrebe, potrebno je da većina

članova upravljačkih organa budu rezidenti Nizozemske. To će se odraziti u

prihodima od poreza na dohodak i prireza u Državnom proračunu.

Koja je uopće garancija buduće zaposlenosti u Agrokor grupi? Hoće li raditi

radnici iz Hrvatske ili radnici iz drugih država? Kome će se u budućnosti

isplaćivati bonusi za uspješne rezultate – menadžerima u Hrvatskoj ili

menadžerima u Nizozemskoj? Koja je garancija da se proizvodni pogoni

neće preseliti u neku od susjednih država, što je velik rizik za zaposlenost?

Koja je garancija daljnjih ulaganja u zapošljavanje u slabije razvijenim

regijama Hrvatske poput Vukovarsko-srijemske županije?

Zašto se Hrvatska odriče prava na zaradu od poreza na primljene dividende

po osnovi udjela Agrokor grupe u inozemstvu? Zašto Hrvatska tako lako i

uz nisku cijenu pušta kontrolu nad svojom najvećom poslovnom grupom

inozemnim vlasnicima? I zašto to radi nauštrb domaćih dobavljača, domaćih

banaka (koje, iako su naplatile većinu tražbina, u budućnosti gube na zaradi

od kamata) i domaćih dioničara? Zaista je teško vjerovati da bi eventualne

optužbe za izvlačenje nepripadajuće imovinske koristi većinskog vlasnika i

bivše uprave koje se procjenjuju na 215 milijuna eura, sve da se i potvrde

točnima, bile opravdan razlog za otpis milijardi kuna udjela domaćim

vlasnicima i vjerovnicima, ugrožavanje budućeg plasmana robe domaćim

dobavljačima i prepuštanje kontrole nad milijardama kuna budućih prihoda

inozemnim vlasnicima sakrivenima iza zaklade u Nizozemskoj. Pogotovo je

teško vjerovati da bi razlog za odricanje od kontrole nad najvećom

poslovnom grupom bilo tržišno poslovanje. Ako je 46 milijardi kuna

prihoda generirano u poslovnom odnosu s trećima u 2016. godini, za

sagledavanje iznosa sinergija unutar grupe ovome iznosu treba dodati

milijarde kuna unutarkompanijskih transakcija u kojima se ogleda velika

samooodrživost grupe. Naime, plasman proizvoda i usluga sastavnica

Agrokor grupe osiguran je kroz maloprodajni lanac Konzuma i Mercatora

putem kojih Agrokor grupa ima pristup tržištu od 17,5 milijuna ljudi na

području bivše Jugoslavije.

Prije stupanja na snagu postupka izvanredne uprave, dionice Agrokor grupe

činile su oko 10% tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze. U sastavnicama

Agrokor grupe – dioničkim društvima, pogotovo onima izlistanima na

Zagrebačkoj burzi, bio je uspostavljen sustav korporativnog upravljanja,


235

koji se mogao poboljšavati. Provedbom nagodbe u potpunosti se briše

korporativno upravljanje u sastavnicama Agrokor grupe pod krinkom

uvođenja "naprednog korporativnog upravljanja" za ograničeni broj

vjerovnika u maticama u Nizozemskoj. Svi manjinski vlasnici ostaju bez

udjela u listanim, solventnim, povezanim i ovisnim društvima Agrokor

grupe bez ponude za pruezimanje i prisiljeni su prepustiti svoje udjele

odabranim vjerovnicima za nula kuna, što će za posljedicu imati niz

dugotrajnih sudskih sporova. A hrvatski investitori uredno su plaćali porez

na dividendu, što inozemni vlasnici nove Agrokor grupe neće morati.

Povlačenje sastavnica Agrokor grupe s hrvatskog tržišta kapitala znači da

one više nikada neće izdavati nikakve vrijednosne papire u Hrvatskoj, pa će

hrvatski investitori biti lišeni mogućnosti ulaganja, a Zagrebačka burza i

drugi posrednici pri emisijama vrijednosnih papira nemalih naknada. A ne

tako davno, 2012. godine, Ledo je putem javne ponude dionica prikupio 750

milijuna kuna, čime je kupio Frikom u Srbiji, što je bilo najveće

prikupljanje kapitala na domaćem tržištu.

Inozemni investitori, pri odluci o investiranju u neku zemlju, kao važan

faktor uzimaju indikatore razvijenosti tržišta kapitala, jer su oni najava

događaja u cjelokupnoj ekonomiji. Ako domaći investitori ne vjeruju u

domaće tržište kapitala i pravnu zaštitu njihovih ulaganja, kako se onda

može očekivati da će strani investitori biti zainteresirani ulagati u Hrvatsku?

Staroj Agrokor grupi zamjera se arhaično financiranje mjenicama s

regresnim pravom na domaćem tržištu, no zaboravlja se da je, koliko god

arhaičan bio, takav oblik financiranja doveo do razvoja faktoring tržišta u

Hrvatskoj.69

I nije ga koristila samo Agrokor grupa.

Hrvatska prijenosom kontrole vlasništva u nizozemskoj jurisdikciji:

• neće imati nikakvu mogućnost utjecaja na razvoj prehrambene prera-

đivačke industrije i maloprodaje u Hrvatskoj i regiji

• odreći će se poreznih priljeva iz regije koji će završavati u Nizozemskoj.

Dividende od hrvatskih sastavnica Agrokor grupe dijelit će se pretežno

inozemnim vjerovnicima, koji za to u Hrvatskoj neće platiti ni porez na

dividendu za razliku od hrvatskih investitora

69

https://hanfa.hr/media/2635/godisnje-izvjesce-2017_web.pdf.


236

• ne zna se što će biti s brendovima, koji su sada založeni u korist roll-up

kreditora – nova zrcalna društva ni u nazivu nemaju nikakve veze s

dosadašnjim ključnim društvima Agrokor grupe

• negativan će biti utjecaj na hrvatsko tržište kapitala i financijski sustav u

cijelosti

• Hrvatska se izlaže riziku tužbi dioničara kojima nije ni dopušteno

sudjelovati u restrukturiranju grupe.

Jednom riječju, potvrdom nagodbe Agrokor i Hrvatska izlažu se puno

većem sistemskom riziku nego što je bio rizik krize likvidnosti u Agrokoru

početkom 2017. godine.

6. Zaključak

Kvantitativna analiza pokazala je da cijeli postupak izvanredne uprave u

Agrokor grupi koji završava provedbom nepravomoćno potvrđene nagodbe

nije rađen radi zaštite prava velikog broja vjerovnika, nego radi

pogodovanja vrlo malom broju vjerovnika, koncentriranom oko privre-

menog vjerovničkog vijeća. Potonje je, zajedno s izvanrednom upravom,

imalo zakonsku ovlast odlučivanja o nagodbi u ime svih vjerovnika.

Zahvaljujući nagodbi nekolicina vjerovnika preuzela je vlasničku kontrolu

nad kompletnom grupom, ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, i ona

provedbom nagodbe iz hrvatske pravne i porezne jurisdikcije seli u

Nizozemsku.

Procesnu konsolidaciju obveza omogućio je Lex Agrokor, no jednokratno

dospijeće duga uništilo bi bilo koje društvo, a pogotovo bi ga uništilo

pribrajanje jamstava ukupnom dugu. Trenutnim dospijećem svih dospjelih i

nedospjelih tražbina, uključivo i jamstava po kreditima i obveznicama,

uništen je kontinuitet poslovanja grupe te je revizija konsolidiranih

financijskih izvještaja rađena na temelju pretpostavke da nema kontinuiteta

poslovanja, čime su, sukladno načelu opreznosti, otpisana

međukompanijska ulaganja i potraživanja, ali ne i obveze. Prekomjernim

zaduženjem roll-up kreditom kompletna poslovna grupa pod izvanrednom

upravom u Hrvatskoj je gurnuta u stečaj. Nagodbom prema modelu

procesne konsolidacije obveza kreirana je pravna nesigurnost svim

gospodarskim subjektima u Hrvatskoj, jer je narušen temeljni dužničko-

vjerovnički odnos – vjerovnik jednoga društva ima se pravo, ovisno o

instrumentima osiguranja, naplatiti od solidarnog jamca, a ako je takvih


237

jamaca više, od jamca kojeg odredi izvanredna uprava, neovisno o proboju

pravne osobnosti društva jamca i pravnoj valjanosti jamstava. Na ovaj su

način solventna i profitabilna povezana i ovisna društva Agrokor grupe,

unatoč u kreditnim ugovorima ugrađenim ograničenim jamstvima koja su

sprječavala proboj pravne osobnosti i preuzimanje obveza za koje su dana

jamstva iznad visine temeljnog kapitala jamca, proglašena neodrživima i

gurnuta u stečaj. Dodatna je pravna nesigurnost kreirana negiranjem

vlasničkih prava preko 15 tisuća dioničara u povezanim i ovisnim društvima

Agrokor grupe, koje, za razliku od zemalja regije, hrvatski pravni sustav

usprkos ustavnom jamstvu prava vlasništva, nije zaštitio od ciljanog proboja

pravne osobnosti i prekomjernog zaduženja nametnutog roll-up kreditom u

društvima u kojima su suvlasnici.

U Sudskom registru je prije glasovanja o potvrdi nagodbe osnovano 50

novih Aisle društava koja će preuzeti gospodarske cjeline i imovinu

postojećih sastavnica Agrokor grupe koje se prenose u novu Aisle grupu. Na

čelu grupe nalazi se Aisle HoldCo dioničko društvo u Hrvatskoj koje je pod

izravnom kontrolom tri matice u Nizozemskoj. Provedbom nagodbe bit će

ugašena većina najpoznatijih sastavnica Agrokor grupe, uključivo i sva

povezana i ovisna društva čije su dionice bile listane na Zagrebačkoj burzi

(Ledo, Zvijezda, Jamnica, Belje, Žitnjak), kao i ostale popularne sastavnice

koncerna – Konzum, Velpro-centar, Roto Dinamic, PIK Vrbovec. Većina

vjerovnika prolazi lošije nagodbom nego u stečajnom postupku koji je, zbog

nelikvidnosti grupe, trebao biti pokrenut samo u Konzumu d.d. Potonji je i

podnio zahtjev sudu za stečajni postupak, koji je zaustavljen otvaranjem

postupka izvanredne uprave 10. travnja 2017. godine. Pogotovo loše prolaze

domaći vjerovnici, koji imaju puno manji udjel u budućoj strukturi

vlasništva od udjela koji su imali u financiranju grupe prije otvaranja

postupka izvanredne uprave (79,6% naprama 54,4%).

Niti je nagodba rađena u korist desetaka tisuća vjerovnika, niti su njome

spriječeni lančani stečajevi, a zbog složene pravne pripreme prijenosa

vlasništva, postupak je izuzetno skup i dugotrajan. Za to vrijeme su

vjerovnici ostavljeni čekati naplatu tražbina nagodbom. Prepuštanjem

kontrole nad Agrokor grupom ne kreira se kvalitetnije korporativno

upravljanje i ne garantira tržišno poslovanje sastavnica Agrokor grupe.

Suština nagodbe je upravo u osiguranju koncentriranog vlasništva te

pretvaranju dioničkih društava Agrokor grupe, koja su zahvaljujući

kotiranju na Zagrebačkoj burzi, imala uspostavljene mehanizme

korporativnog upravljanja, u društva s ograničenom odgovornošću. Grupa


238

će, zbog prirodnih sinergija u poslovanju, i dalje intenzivno koristiti

unutarkompanijske transakcije. Razlika budućeg Agrokora, odnosno Aisle

grupe u odnosu na sadašnju Agrokor grupu bit će samo u imenu i drugoj

vlasničkoj strukturi. Republika Hrvatska odriče se velikog dijela poreznih

prihoda od Agrokor grupe u budućnosti, odluka o investicijama i odluka o

sudbini velikog dijela prerađivačke industrije i maloprodaje, te ugrožava

pravnu sigurnost investiranja i za domaće i za inozemne investitore. Zbog

pravne nesigurnosti kreirana je indirektna šteta u neprivlačnosti Hrvatske

kao investicijske destinacije. Uz to, Hrvatskoj prijete tužbe dioničara kojima

je postupkom izvanredne uprave prisilno oduzeto vlasništvo protivno

hrvatskom pravu i pravu Europske unije. I sve to zahvaljujući modelu

prioriteta namirenja (EPM), koji je bio potpuno neprimjereno rješenje za

rješavanje krize u Agrokoru, jer je grupa do trenutka ugovaranja roll-up

kredita bila solventna. Stoga je logično postaviti pitanje je li ovdje ipak riječ

o institucionalno podržanom (neprijateljskom) preuzimanju i može li si

Hrvatska priuštiti ovako neodgovoran eksperiment provedbe nagodbe u

najvećoj poslovnoj grupi i grupi od "sistemskog značaja" za gospodarstvo?!

Kvantitativni podaci pokazuju da se provedbom nagodbe generira puno veći

i neispravljiv sistemski rizik za hrvatsko gospodarstvo od krize nelikvidnosti

u Agrokoru u prvom kvartalu 2017. godine.

Literatura:

Mercator, Annual report, 2016, https://www.mercatorgroup.si/assets

/Uploads/Mercator-annual-report-2016.pdf.

Mercator, Annual report, 2017,

https://www.mercatorgroup.si/assets/Uploads/Annual-report-of-Mercator-

Group-and-the-company-Poslovni-sistem-Mercator....pdf.

Konsolidirani financijski izvještaji Agrokor grupe.

Prijedlog nagodbe uz Prilog 4, Prilog 16 i Priloge osim 4, 16 i 33, dostupno

na e-oglasna / Stečajni postupci / Agrokor.

Izvješće o prijavi tražbina vjerovnika Agrokor grupe Trgovačkom sudu u

Zagrebu, dostupno na e-oglasna / Stečajni postupci / Agrokor.

Grubišić Šeba, Mihaela, 2018, Nagodba Agrokorovih vjerovnika i moguća

kapitalna povezivanja u cilju minimiziranja financijskih rizika, Financijsko

https://www.mercatorgroup.si/assets/Uploads/Mercator-annual-report-2016.pdf

https://www.mercatorgroup.si/assets/Uploads/Mercator-annual-report-2016.pdf

https://www.mercatorgroup.si/assets/Uploads/Annual-report-of-Mercator-Group-and-the-company-Poslovni-sistem-Mercator....pdf

https://www.mercatorgroup.si/assets/Uploads/Annual-report-of-Mercator-Group-and-the-company-Poslovni-sistem-Mercator....pdf


239

izvještavanje, revizija i krizni financijski menadžment / Gulin, Danimir (ur.).

Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, str. 157-188.

KPMG, Taxation of cross-border mergers and acquisitions – The

Netherlands,

https://home.kpmg.com/content/dam/kpmg/xx/pdf/2017/01/mergers-and-

acquisitions-country-report-netherlands.pdf.

Jones Day, 2016, Shedding Light on the Dutch "Stichting": The Origins and

Purpose of an Obscure but Potentially Potent Dutch Entity,

https://www.jonesday.com/Shedding-Light-on-the-Dutch-Stichting-The-

Origins-and-Purpose-of-an-Obscure-but-Potentially-Potent-Dutch-Entity-

02-22-2016/.

Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, Izvješća o radu izvanredne

uprave, https://www.mingo.hr/page/izvjesca-izvanredne-uprave-agrokor-d-d.

Evaluation of Appropriateness and Consequences of

Entity Priority Model Application for Creditors' Claims

Settlement in the Agrokor Group

Abstract

The Agrokor case i.e. the crisis and extraordinary administration procedure

in Agrokor have marked the entire years 2017 and 2018. It is about the

largest business group in Croatia, whose consolidated revenues reached 46

billion kuna in 2016 and business operations spread in several other

neighbouring countries (Slovenia, Serbia, Bosnia and Herzegovina,

Montenegro and Hungary). The group fell into an alleged financial distress

at the beginning of 2017, and its bankruptcy threatened to provoke a series

of bankruptcies of various companies whose business operations were

dependent on the sale of goods and services to the companies within the

Agrokor Group. To prevent mass bankruptcies, the government reacted

urgently by adopting a special act, known as Lex Agrokor, appointed an

extraordinary administration and revoked all the members of the former

management board on 10 April 2017. The purpose of Lex Agrokor was to

prevent mass bankruptcies, ensure priority financing, achieve the settlement

of creditors and enable a fast and efficient procedure of preventive group

restructuring.

https://home.kpmg.com/content/dam/kpmg/xx/pdf/2017/01/mergers-and-acquisitions-country-report-netherlands.pdf

https://home.kpmg.com/content/dam/kpmg/xx/pdf/2017/01/mergers-and-acquisitions-country-report-netherlands.pdf

https://www.jonesday.com/Shedding-Light-on-the-Dutch-Stichting-The-Origins-and-Purpose-of-an-Obscure-but-Potentially-Potent-Dutch-Entity-02-22-2016/



https://www.mingo.hr/page/izvjesca-izvanredne-uprave-agrokor-d-d


240

Initially planned for 12+3 months, the extraordinary administration

procedure in Agrokor is still ongoing (October 2018) and is full of conflicts

of interest, serious indications for protecting the interest of a small group of

creditors only, at the cost of all the other creditors and shareholders,

corruptive actions from legislation writing and adoption to settlement

proposal and voting on the creditors' settlement. The voting and first verdict

on creditors' settlement were passed in the first half of July 2018 and they

approved the bankruptcy of the major part of the Croatian companies of the

Agrokor Group and transferred the ownership control to the parent

companies in Netherlands.

The final judgement on the settlement is expected by the end of 2018. The

settlement model is based on going concern seizure, process consolidation of

claims and debt guarantees acknowledgement above the size of the share-

holders capital, and as such it has never been applied in Croatia. Amid nu-

merous partial estimates on the (in)appropriateness of the procedure and lack

of supporting analyses, the purpose of this paper is to provide a quantitative

analysis for the evaluation of the appropriateness and consequences of the

proposed entity priority model of creditors' claims settlement application on the

Agrokor Group and Croatian economy as a whole.

Keywords: Agrokor, EPM – entity priority model, going concern, bank-

ruptcy, shareholders' and creditors' rights protection, guarantees.

Dedicated to shareholders' and creditors' rights protection, capital market

development and investments

Documents

OCJENA OPRAVDANOSTI I POSLJEDICA PRIMJENE MODELA ... · Zakon je trebao spriječiti stečajeve, osigurati prioritetno financiranje, postići nagodbu vjerovnika i omogućiti brz i