4
*od. II. Pradp :, sa dan; jednaka Pojad Šibenik, u subotu 10. ožujka 1906. Br. 89. Predplata van Šibenika tromjesac 3 K r . — po godine 6 Kr. - - idplata u Šibeniku sa donašanjem lista u kuću jednaka je kao I van Šibenika. Pojedini broj stoji 6 para. w VATSKA RIEC Predplate i pisma šalju se Uredništvu. Nefrankirana s a - pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, prl- obćena pisma, zahvale itd. tiskaju se po 20 para redak <=» = ni po pogodbi. <= «= IZLAZI SRIEDOM I SUBOTOM. Hnienje D.ra L Majstrovića U POStU PREGOVORU Olan našeg uredništva primio je, uzi da bi ' pi i" Pišem ti pod dojmom uvodnika dvaju l/.a(liijili brojeva plemenite „Hr. Rieći". lim da si ili ti napisao; ako nisi, stalan sam, da ih odobravaš, kao i ja. Odkad dodjosmo do političke sviesti i programa. Za me prava- iždnih i naravnih evolucija, je pravaška miso pročistila, rivendikaoiju hrvatske poli- nosti u granicama prirodnoga *iČno državno pravo kao po- k ostvarenju pravaškog ko- iidg cuja. Had pravaške stranke t e / i u •ome redu za ujedinjenjem hrvatskih ze- lja. S toga meni. dalmatinskom pravašu, uviek je lebdilo i lebdi pred očima sjedi- uje kao jedini cilj, prama komu treba je upravljen svaki naš politički rad. '"jm pred očima podpisao sam Riečku revoluciju, koja je značila ne samo •nnian sjedinjenju. Ogroman je to korak . svestranog sutjecaja — kao do sad ni- ioj političkoj manifestaciji — a zamašit narod za prvi put ivojoj povjesti prešao svoj Rubikon, bez . je sjedinjenje bilo i ostaje šuplja reto- fraza. •ešna jo tvrdnja nekih, da narodni okupljeni na Rieci, no bijahu" oriti resoluciju. Nijedan zaključak. kosi se sa nijednim jirogramom ni u slovu pojcdinili •ograuia, niti u cilju, koji je svim progra- mima zajednički, a na temelju kojih izabrani su učostnici konferenciji. Riečka resolucija lije dirnula u nijedno stranačko načelo, "sjekla novi pravac u pitanju po- ličke taktike, što je bez dvojbe do samo- -edjeljenja i nadležnosti narodnog zastup- Čim je rodila Riečka resolucija to već iže svak zna i vidi; samo obični naiv- u se još nečem nadati. Na komu •nost s ovog novog neuspjeha, to iti oni, koje je Riečka konferen- ciin resolucije, a odgo- onim, koji su ih odabrali, a p o lome narodu. koliko je god istina da je Riečka i sebi stvar korektna, toliko je >db< ria sljedicu drugu, još krupniju. Dok po naj- elementarnijim načelima parlamentarne ko- ili nalog udieljen im na Rieci na Čistoj i izključivoj podlozi zaključaka resolucije (koja nije bila drugo već otvoreni mandat za gospodu delegate), ili da 6e na svojim man- datima zahvale, oni naprotiv saziv Iju na Rieku konferenciju hrvatsko-slavonsko-dalmatinske (sic!) delegacije i predstavnika hrvatskih i srbskih stranaka, da odluči o temelju za vodjenje pregovora sa inagjarskim delegatima! Time plenum narodnih zastupnika, koji dođjoše na Rieku, da nešto odluče i nešto odlučiše, zalagajuči svoje poštenje, svoj obraz i svoju savjest, stavljen je pod kuratelu hr- vatsko-slavonsko-dalmatinske delegacije! Ja sam uvjeren da je ovo najveća bruka, koja je ikada bila nanesena narodnom za- stupstvu, a to zaslugom same delegacije Primietimo li, da su odredbe starješin- fitva neosporive i nepogriešive, po odredbam pismenog pravilnika, koji se izradjuje, tada je jasno da, ili je hrvatsko-slavonsko-dalma- tinska pastva dobila donapokon svog poli- tičkog papu, ili je na Rieci stvorena ne- ozbiljna, smiešna diktatura. Žalostno! gdje toliki zanosi, strepnje i nade cielog jednog mukotrpnog naroda nagradjuju se običnom paradom, da će mu još dugo ostati na srdeu i na želudcu Poklade godine 1906! Niz nekorektnosti počinjenih od rieč- kih delegata ne ovlaštuje ipak nikoga da izreče konačno osudu o samim pregovorima sa Magjariina; ne ćemo da iztrčavamo pred rudo; naša je dužnost da čekamo izvješće istome biti će Ali i bi „temelju za pregovaranje". U svojoj poli- tičkoj dokučivosti i uvidjavnosti, uz hrvat- sko-s)avonsko-dalmatinske^ delegate nalaze shodnim brzojavno pozvati fia-"Ss,VJ6tT vje- štake i pravne konsulate, da im pomognu naći temelj, a ovi mjesto temelja usrećiše njih i javnost poznatom sablažnjivom epi- zodom u spodobi prljave novinarske afere. Nije čudo da, uz toliko baba, ako ae je zlo počelo, još se gore svršilo. Da se po- krije posvemašnji neuspjeh, ili radje da se stvori „jedini konkretni uspjeh Riečke re- solucije", kao što piše naprednjačko glasilo, htjelo se je sjajnim konačnim vatrometom zablištiti oči našoj javnosti; htjelo se spa- sa coup (V etat, kakovim smo zadnje doba, a to, dakako, Či- m, KOJI je od naprednjačkog novinstva d komandi proglašen „historičnog zama- ija". Stvorilo se je starješinstvo hrvatske i bske zajednice, koje je službeno po sa- ome starješinstvu označeno „kao vidni gospode delegata, a pr im sudjeno. Samo da se polaganjem računa odviše ne oteže, kao sto se još uviek oteže izvojštenjem narodne sankcije za stranačku fuziju u Dalmaciji, jer, bude li to, moglo bi se i ne dočekati računa te krojiti osudu na temelju djela i podataka, kojih je i više nego li bi se dalo želiti od gospode delegata. Meni po tome i nije bilo na umu da izrečem kakav sud u meritum pregovora, već jedino da žigošem posvemašnje batalje- nje parlamentarizma i dužnih obzira prama narodu i njegovome predstavničtvu, što je kod nas postalo pravim sistemom. Tim lak- še mi je, bez ikakovog obzira, bilo to ura- diti, što je postupak riečkih delegata poku- dio indirektno sam Franjo Košut. U svojoj brzojavci, od 22. veljače on želi i naglašuje I,, „da se sastanak odgodi u bolja doba... kada budu svi (magjarski) učestnici opet zadojaili svoje mandat«," Mužu dakle poli- Sltl sit privikl >redstavnik save uh stranaka (V (dsieduii dh prisut- ticke vneunosti branje Košuta, KojTse uz' ; drugove svjetski poznate političare ustruča- va voditi dalje pregovore, dok svi ne zado- biju mandate — jer je taj obzir dužan sebi i probudjenoj ustavnoj sviesti svoga naroda, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski narod ša- lje na megdan uz delegate riečke konferen- cije, koji igraju skoro podrednu ulogu, još i nekakve samoniklice, što bez ikakovog mandata, stupaju na mezevo po milosti u nas vladajućih klika. Pak zar, abstrahirajuć od stanovitog magjarskog šovenstva i očite protivnosti pra- gma hrvatsko-magjarskom sporazumu, nije :donekle simptomatično što je post festum 'pisao Pester Lloijd: „Koalicija je došla u dodir sa manje vriednim hrvatskim i dal- matinskim zastupnicima. Čitava je afera jed- ila komedija, koja se ne može ozbiljnom Smatrati..." Može li itko jamčiti, da u toj prostačkoj inače uvredi magjarakog lista ni- je tražiti donekle izraz javnoga mnenja u Magjarskoj te i same koabčije i nebi li se moglo još i u tome tražiti razlog, s čega se je, bez ikakovog valjanog razloga, sa- stankom odgadjalo, sada pod jednom, sada pod drugom izlikom, dok je razpustom par- lamenta stvar za uviek sretno riesena? U tome slučaju bilo bi istina ono, što su ne- ke naše novine u svojoj zamjernoj bezazle- nosti pisale, da je parlamenat razpušten, eda se Riečka Konferencija osujeti, ali bi ta istina bila gorka za naše pomazane i nepo- mazane delegate, te za one koje su oni za- stupali, niti bi tu gorčinu mogle zasladiti udvorne rieci upravljene od Košuta Haram- basiću i Zagorcu. Mi medjutim čekajmo, a budućnost će 6vaku razjasniti. Da si mi zdravo i veselo! Tvoj stari drug i pobratim Dr. Ivan Majstrović. Split, 6. ožujka 1906. Kriza u Ugarskoj. U sjednici uprav, odbora koalicije, Kossufh je izvjestio o Banfrvevom izstupu iz vodstva i up- ravnog odbora koalicije, što je uzeto na znanje. Istodobno je izstupio iz upravuog odbora koalicije Karlo Etvos, koji ie u istom bio kao član Banf- fyeve nove stranke. Dosadašnji zastupnik barun Nikola Veszelenv javlja, da izstupa iz Banffveve stranke i prelazi u Kossuthovu stranku. Iz Banffveve stranke preći će u Kossuthovu više odličnijih dosadašnjih Banffyevih pristaša. Iz' pouzdana izvora dnjhzi vi'si*. </a c e kon- cem ožujka biti provedeno novačenje na silu, bez učestvovanja gradjanskih oblasti. Službeni list donosi imenovanje trijuh novib ministara Hegedusa, Voszta i Papa. Županijska skupština u Balaszagvarnatu zak- ljučila je uztrajati u pasivnoj rezistenciji i ne pri- znati zakletvu velikog župana. Činovnicima je do- zvoljeno, da sa vebkim županom obće samo u službenim poslovima. BanftVev izpad proti kabinetu Fejervaryjevu izazvao - je u klubu napredne stranke začudjenje. U klubu se tvrdi, da je Banffy u pismu na sege- dinske izbornike iznio isti program kao i Fejervary, te ako sada sa energirnim gestom odbija svaku suglasnost sa Fejervaryevom strankom čini to, jer je još do juče bio jedan od glavnih faktora u koaliciji. Kubinji, vrhovni grof Komurnske županije, koji je vrlo istiman s barunom Fejervarvjem izjavio je u krugu političkih ličnosti, da Vlada ne namje- rava provesti nove izbore prije god. 1908. Krunisanje hrvatskoga kralja Stjepana II. (III) u Šibeniku. . prepisa XIII. vieka iz zbornika sai flana ,,de Pinis« kod Spljeta, dana: uici 8V. Marka. svorna listina izdana je kod i i od Stjepa i, jedna u : iskopata, napo dri Iržaja točno ga naznačiti, po tomu dakle vatski priestolj, te opaža, kako se u objema dosta upliv prvih u Spljetu, mi dapače cienimo da Stje- pan II. iza kako izadje iz samostana sv. Stjepana kod Spljeta. nije više ni zavirio u taj grad. Spljet nije mogao biti nego udesan Krešimi- rovićim, u njemu oni nisu mogli obstati, već kao duševni i tjelesni robovi, jer je tu uviek bio pre- težniji upliv latinjana. Na protiv hrvatski grad Šibenik sjećao je Stjepana na sretne one dane, kad je uz bok svoga strica brvatskoga kralja Petra Krešimira Velikoga, U šibenskoj listini veli kralj 5 Chroacice et Dalmacice nobiUbus collai Zvonimir veli „si/nodali et concordi i populi eleetione". Ako ove rieči Zvonimirove sa gor Štjepanovim uzporedimo, tad nalazim i idj« oj to narodno sudjel icimt uh tu sličuost, okolišen sjajem hrvatskih župa posto je ljubavlju hrvatsko; je i zd:ii ;emo ka- tvrdu, i uprava s e j e i da je pok. Ljubić sasvim razložito tvrdio Stjepan I I . 8 . rujna 1089, okrunjen na š saboru po Lovriću nadbiskupu spljetskon I sama činjenica, da koludrice sv. 1 u Spljetu, ostavljaju svoj samostan, te Šibenik da im kralj potvrdi i podkriepi stopro preminuvšega kralja Zvonimira, sin Stjepan okrunjen u Šibenik irod: iilo u Šibeniku, i pošto u njemu svoju mladost. U Šibeniku . tomu gradu, cienimo je prvi put pred očima sjaj hrvat velmoža, vjer- proveo bio iblještio mu e nasljedne tja strica na ivnika t. oba bio D. lack „1 I . j. U p: župane, •vatskoga voj- ¡0 je ponosio u mladosti, naslov, io u sužanjstvu i žalosti: „Ego 'lustris dux Chroatarum " sporedne, ali izpravne činjenice, criepe i obrazlože nmienje prof, vatski kralj Stjepan II. sazvao u estolnicu Krešimirovića, hrvatske irkvene dostojanstvenike, plemiće, tvo i puk, i da je od istih bio priestolje, na kojemu on veli da lotci i pradjedi njegovi. (Sliedi.)

*od. II. w VATSKA RIE212.92.192.228 › digitalizacija › novine › hrvatska-riec_1906_03__090.pdf · Nije čudo da, uz toliko baba, ako ae je zlo počelo, jo š se gore svršilo

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • *od. II.

    P r a d p

    :, sa dan;

    jednaka

    Pojad

    Šibenik, u subotu 10. ožujka 1906. Br. 89.

    Predplata van Šibenika

    tromjesac 3 K r . —

    po godine 6 K r . - -

    idplata u Š i b e n i k u

    sa donašanjem lista u k u ć u

    jednaka j e kao I van Šibenika.

    Pojedini broj stoji 6 p a r a .

    w VATSKA RIEC Predplate i pisma šalju se U r e d n i š t v u . N e f r a n k i r a n a sa-pisma ne p r i m a j u . R u k o p i s i se ne v r a ć a j u . Oglasi, p r l -obćena pisma, z a h v a l e itd. t i s k a j u se po 20 para redak redstavnik save u h s t r a n a k a (V

    ( d s i e d u i i dh pr i su t -

    t i c k e v n e u n o s t i b r a n j e Košu ta , KojTse uz' ; drugove svjetski pozna t e po l i t i ča re us t ručava vodi t i dalje p r e g o v o r e , d o k svi ne zadobiju m a n d a t e — je r j e taj obz i r dužan sebi i p robud jeno j us tavnoj sviesti svoga na roda , — hrva t sko- s l avonsko-da lma t insk i n a r o d šalje na m e g d a n uz de lega te r i ečke konferencije, koj i igra ju skoro p o d r e d n u u logu, j o š i n e k a k v e samonikl ice , š to bez i k a k o v o g manda t a , s tupaju na mezevo p o milost i u nas v ladajućih k l ika .

    P a k zar, abs t r ah i r a juć od s t a n o v i t o g mag ja r skog šovens tva i oči te p ro t ivnos t i p r a

    gma h r v a t s k o - m a g j a r s k o m sporazumu, nije :donekle s i m p t o m a t i č n o š to j e p o s t fes tum 'pisao Pester Lloijd: „Koalici ja j e došla u dod i r sa manje v r i edn im h r v a t s k i m i dalm a t i n s k i m zas tupnic ima. Či tava j e afera j ed ila komedi ja , koja se ne može ozbil jnom Smatrati . . ." Može li i t k o j amči t i , da u toj p ros t ačko j inače uv red i mag ja rakog lista nij e t r až i t i donek le izraz j a v n o g a mnenja u

    Magjarskoj t e i same koabči je i neb i li se mog lo još i u t o m e t raž i t i razlog, s čega se j e , bez i k a k o v o g va l janog razloga, sas t a n k o m odgadjalo , sada p o d jednom, sada p o d d r u g o m izl ikom, dok j e r a z p u s t o m par l a m e n t a s tva r za uviek s r e tno r i e s e n a ? U t o m e slučaju bilo b i is t ina ono , š to su n e k e naše nov ine u svojoj zamjernoj bezazle-nost i pisale, da j e p a r l a m e n a t razpuš ten , eda se Riečka Konferenc i ja osujeti , ali bi t a is t ina b i la g o r k a za naše pomazane i nepo -mazane de lega te , t e za one koje su oni zastupal i , n i t i b i t u g o r č i n u mogle zasladi t i u d v o r n e r ieci uprav l j ene od Košuta Ha ram-bas iću i Zagorcu .

    Mi med ju t im čekajmo, a b u d u ć n o s t će 6vaku razjasnit i .

    Da si mi zd ravo i vese lo ! Tvoj s ta r i d r u g i p o b r a t i m

    Dr. Ivan Majstrović.

    S p l i t , 6. ožujka 1 9 0 6 .

    Kriza u Ugarskoj. U sjednic i uprav, o d b o r a koal ic i je , K o s s u f h

    j e izvjest io o Banfrvevom iz s tupu iz v o d s t v a i u p

    r a v n o g o d b o r a koal ic i je , š to j e u z e t o n a znanje .

    I s t o d o b n o j e i z s tup io iz u p r a v u o g o d b o r a koa l i c i j e

    K a r l o E t v o s , koji i e u i s t o m bio kao č lan Banf -

    fyeve n o v e s tranke .

    D o s a d a š n j i zas tupnik b a r u n N i k o l a V e s z e l e n v

    jav l ja , d a i z s tupa iz Banffveve s tranke i pre laz i u

    K o s s u t h o v u s tranku. Iz Banf fveve s tranke p r e ć i će

    u K o s s u t h o v u v i še odl ični j ih d o s a d a š n j i h Banf fyev ih

    pr i s taša .

    I z ' p o u z d a n a izvora dnjhzi vi'si*.

  • Carevinsko vieće. Poljački j e klub prihvatio rezoluciju, kn

    jenje seljačkih banka , a kraj toga tražit čo sredstva, kako da seljaci rac ionalnim gospodarenjem izvuku Sto veću korist iz zemlje . P o s e b n a zadaća t.li povjerenstva bit će, da svagdje umiruju sel jake.

    Govori se, da će car na uskrs pomilovati sve polit ike zločince. U t a m n i c a m a ima ih 7 2 hiljada, koji su osudjeni samo z b o g političkih prekršaja i zločina.

    Vlasti i Porta za uredbu macedonskog oružništva.

    Poslanic i sporazumnih vlasti predadoše Port i m e m o r a n d u m za reguliranje prava i dužnost i m a -

    prvoj točki traži se pravo oružništva intervenirati u z loč instvima i p r e s t u p c i m a ; u drugoj oružanje oružništva Manlicherovira novim puškama i revo lver ima; u trećoj uporabu obćih propisa o n o šenju oružja za sve pučanstvo , a u četvrtoj izdavanje pasoša za zapovjednike postaja.

    d e m - k r a t a . lanc.znk, Rreitner i Daž insky podn.

    R o m a n c z u k i Bre i tner poziv agodjaju povede parlamentarnu iz-redl g Daz j inskoga bio j e o.lbiven, edlog R o m a n c z u k a i Rrei tnera sa

    promjenom predloženom od grofa Dzjeduš inskoga , da iz tragu povedu kompetentne oblasti . Zatim je obavljeno čitanje zakona o prislušnicima.

    Poslie austro-srbskog sukoba.

    Sa skrajnog Iztoka. Japansk i poslanik priobčio j e englezkoj vladi

    tekst j a p a n s k o g ugovora sa K i n o m . P o ugovoru J a p a n dobiva u Kini velikih povlast ica u pol i t ičkom i gospodarskom pog ledu . U g o v o r j e u englez-kim pol i t i 'k im krugovima uč imo veliku senzaci ju .

    Pad Rouvierova kabineta. •Komora je uz veliku uzrujanost raspravljala

    o interpelaciji vrhu nemira pri popisu imovine crkava. Dnevni red, kojim se j e imalo glasovat i po -

    Cielo Rouv ierovo minis tarstvo dalo je ostavku. Z a budućeg minis tra-predsjednika označuje se Millerand.

    Prva sjednica obćinskog Vieća. Prije s jednice c je lokupno V i e ć e prisustvovalo

    j e sv. misi u mjestnoj Bazi l ic i sv. J a k o v a . M i s u je odslužio presvietl i b iskup D . r V i c k o Pul i š i ć .

    Ovaj liepi običaj , da se prijo prve sjednice V i e ć a sluša sv. misa, obstojao j e u ovoj obćini do god. 1 8 8 9 . T a d a j e b io ukinut, a s a d a ga j e novo V i e ć e obnovilo , š to mu služi n a čast .

    P o s l i e mise držala se j e sjednica, kojoj j e prisustvovao 3 1 viećnik. • - .ftaV ¿9 ^ / n o g VeaV ^ t a j j j e n p ^ u podpunom skladu. J e d n a od najvažnijih bila je

    sjačenja. Obć insko upraviteljstvo svojim izvješćem predoči lo j e Vieću današnje žalostno stanje š ibenskih s iromaha, koji se zapušteni i poderani dnevno

    n a s r ć u " n a P p r o l a z n i k e i s trance. Z a nj ihovo uredjenje ustanovio se j e s l iedeći

    o d b o r : od obć ine D.r Ivo Krste l j , P a š k o Ćikara i Andro M a t a č i ć ; od J a v n e D o b r o t v o m o s t i Marko Stoj ić i D o n G r g o T a m b a č a ; od društva sv. V i n k a od P a o l i o. A n t e Bi lonić , Ulder ik Ross in i i V l a dimir Kul ić .

    Ovaj odbor z a u z e o se j e , da se p o m o ć u o b ćine, dobrotvornih družtava i gradjanstva, š to prije

    da preuredi i ustupi staru obć insku bolnicu za „Sirotište".

    S a doprinos ima što dan da na s troši obćina, J a x n a Dobrotvornost i družtvo sv. V i n k a od Paol i ,

    inači od Vj n a 7e> P ° đ uvjetom, da v inograd o b novi amer ikanskom l o z o m ; imenovani s u : troj ica preg ledača obćinskih računa, osmer ica č lanova u zdravstveno povjerenstvo, pe tor ica č lanova u p o v j e -n u s t v o za ures grada , dvanajstor ica č lanova u na-godheni urod, dvadese t i tri seoska glavara, dvadeset i s edam seoskih pristava i dvadese t i tri arañá-b a s e ronde.

    Pri koncu sjednice , viećnik i narodni zas tupnik D.r A n t e Dul ibić . javlja; da j e pristupio na ovu prvu sveranu s jednicu, da S lavnom V i e ć u pri-ohći, da se mora iz Šibenika preselit i u Zadar, kao prisjednik Zemal j skog Odbora , po nalogu njegovih birača i pokraj inskog Sabora . Kol iko s j e d n e strane žali, što ne će moći sudjelovati u daljim s jednicam Vie tó , toliko je s drugo s trane radostan , š to j e o b ćina u rukam čestitih ljudi i rodoljuba, za koje znade, da će sve svoje sile ulagat i za dobro obć ine i koji će visoko držati hrvatsku zastavu. P r e p o r u čuje gospodi Viećnic ima, da ovakovu obćinsku upravu uviek podupiru u težkom i p lemeni tom radu, a i Otj da «'o ju podupirati sa položaja, u k o m se na lazu

    Preds jednik D.r Krste l j , izrazuje zahvalnost D .r Dul ihiću, n e samo na pohvali obć inske uprave, vec1 i n a tomu, š to će on na Zemal j skom Odboru i drugdje nastojati dolazit i u p o m o ć ovoj obćini, koja pomoći treba. Kaže , da je svima poznato k o g a Šibenik ima u D.r Dul ih iću . N j e g a j e u Zemaljski Odbor, radi njagovih vrlina, postavio g las ciele zemlje i grad Šibenik ima se tim ponosi t i . Nada l je obširno izviešćuje, da će nbćinska uprava u buduće imati da rieši m n o g o važnih pitanja, k a o : uredjenje s iromaštva, uredjenje obćinskih dugova , ustanovljenje srednje škole, sagradjenje gradskih i seosk ib škola, sagradjenje obć inskog doma, uredjenje gradskih i seoskih puteva itd. , te se nada , da će obćinsko V i e ć e podupirati upravu u ovom t e ž k o m radu. Obećaje pak, da će uprava svedjer nepristrano radit i , na korist grada, ciele obćine i H r vatske .

    V i e ć e k l i č e : živio D .r Dul ibić , živio Stoj ić , živio D.r Krstelj , živila obć inska uprava, živila H r v a t s k a ! ! !

    NAŠI DOPISI

    Z i l

    Imotski.

    i Obćin^ki naredjuje Obćinsko in Upi

    do, doi smjestit ce sii u ^írotistu nnjvc* ostale urediti će se pučka kuhinj

    S a is th n sredstvim 1 ŠtO 8 u se s iromasima, 1 )ez ikakovc z reda i I

    cuzka i se, na način, da će biti ednoj bolje o.lj

    Ine dr- Za red i č istoću i Sirot ištu

    viteljstvu. da do 5 mj . ve l jače svake g o d i n e uredi , na 2 0 ist. raj. i z n e s e Obć inar im Izborni Tme-

    nik na preg led , £ufi stoji onda na r a z p o l o ž e n j e

    m o g u se poturit i za izbrisanje i l i uvrštenje ili p r o m a k n u ć e iz j e d n o g a u d r u g o izborno t ie lo .

    P o š t o se je ove g o d i n e u našoj krajini o s n o vao permanentn i izborni odbor svrhom, d a uredi — po m o g u ć n o s t i — izborne t e ž k o naprdjenc I-mr/niko, k v j i s u jednaki j o š o n i m a iz g o d . 1899 i u koj ima n e nalaziš poreznih pre inaka, o s i m pro mjene k o g a n a d o š l o g a č inovnika , te je ovaj O d b o r u svoje vr ieme pošao da p r e g l e d a I m e n i k e , ali nije našao Izkaza ( o b r a z a c I I k § 12 stavci 3 izb o r n o g pravi ln ika) o promjenam i d o d a t c i m a p o reznih up i sba g l ede p o r e z n i k a i god i šnj ice izravn o g a p o r e z a za I I I i I V tromjesec 190B god ine . N a t o j e b io od odbora podas tr t po l i t i čkoj vlasti u [mot skom ovaj u t o k : S l a v n o C. K . P o g l a v a r s t v o ! Podpi san i č lanovi odbora za preg ledavanje i po pravak p e r m a n e n t n i h Izbornih l i s t ina k o d Obćine I m o t s k e sa n e u g o d n o š ć u konstantuju d a : D o zakoni tog roka O b ć . Uprav i te l j s tvo nije pos tav i lo na oč ig led b irač ima :

    a) K a z a l o o soba , koje je od luč i l o dodat i i zborn im I m e n i c a r a ; b ) K a z a l o o soba , koje je odluči lo izbrisat i iz I z b o r . Imenika po S 18. si. a. Izbi, P r

    g a se podpis i SI. P o l i t i č k o j

    i u smis lu § 18 I . P .

    U Busiji

    s m o V i s o k i Z e m . Odbor , e d a bi b l a g o h o t n o upitao današnje U p r a v i t e l j e : tko im je p r e d a o Obć .

    . I m o v i n u i k a d je. s l iedi la predaja U r e d a , k a k o pro pisi va § 1 0 4 . r e č e n o g n a p u t k a ? M o ž d a , isti stari Obr insk i pr i s j sdnic i čekaju , kad će I m o v i n u i U -red predat i v ladinu k o m e s a r u ! ! ! Z a s a d a ovo .

    Milna.

    Č u d n o v a t o je , da se j e u o v o m e mjes tu n a šao čovo , koji p o što p o to , h o ć e da kroz u g l e d -duu „ H r v . R i e č " b e g e n i š e n a š e m f a m o z n o m cari-narskotu pr i jamniku, ko jeg ovdje ni tko trpjeti ne m o ž e . — G l e d e L l o y d o v i h parobroda t reba znati d a ovi uviek d o l a z e u luku, os im u noći i to sam o j e d a n put na s e d m i c u , te n isu n i k a d a pros l i e -dili, iz im ako im vrieme nije to d o p u s t i l o . N a z a d nekol iko d a n a budući L l o y d , p a r o b r o d „ T h e t i s " b io u ve l ikom zakašnjenju , te i s trojevi m u n e š t o pokvareni , iz S p l i t a ,je brzojavio . da dodju b r o d i c o m van luke. Odpravn i š tvo L l o y d a to j e o d m a h javi lo o \ o m pri jamniku, m o l e ć ga , d a dodje pr id ignut i „kost i tut" , ali ovaj n e ht jede ići, zaht jevajuć da p a r o b r o d dodje u luku . P a r o b r o d ue mogavš i nikako ući u luku, pros l i ed i n e izkrcavš i i n e primivši ništa .

    P o m o r s k a V l a d a , a ue U p r a v a L l o y d a , i zda-l a j e n a r e d b ; , po kojoj je s l o b o d n o L l o y d v i n i kape tan ima doći u luku ili ostat i van nje , bi lo u noći ili u danu. T k o je o v o m u k r i v ? Š t o je mis l io o -a j naš revni „ b e a m t i ć " , da će s v o j o m hirovi to-šću p o s t i g n u t i ? O v o sve nije ni s tot i d i o n jegov ih veksaci ja . Poz iv l j emo se na sve m j e s t n e ribare, t rgovce , kape tane svih parobroda , koji ovdje pristaju, da se ovi izjave, kojih sve stvari doživljuju o d o v o g r inovnika. N e m a u mjes tu j e d n o g r ibara i malo k o j e g k a p e t a n a , a da ih nije z a najmanje stvari, koje ne zas lužuju da ih ovdje i z n a š a m o , g lob io po m n o g o kruna. Ni je i zos tao ni naš revni postarski

  • Ipicu na Sol inu , j e r p o s t o j e ć a ne bi m o g l a s a m a proizvest potrebitu ko l ikoću .

    Odaslanstvo carlnarskih činovnika iz-Zadra otputovalo je u B e č , da prikaže mini- tru financija .memorandum, koj im se traži pobol j šanje s t a n a ca -rinarskih Činovnika u Dalmac i j i .

    Zatvorena preparandija. Cjela mužka p r e p a randija u A r b a n a s i m a zatvorena j e do 2 4 . o. jnj. , , jer se j e pojavio četvrt i s lučaj Škrleta.

    ProoeB 0 Polešniku ne će bi t revidiran, kako mm to javlja lo kroz nov ine . Osudjeni s luga Kova-

    cević pozvao j e k sebi s u d c a iztražitel ja i pr iznao mu je nekoje okolnost i , koje nisu u suglasju sa rezultatima iztrage i razprave . Na primjer, kazao

    i je, da da je on ubio kur i jom staru Ranč iga j u ča -»U Brdžbe, bez ičijeg nagovora . N a upi t : koliko joj

    . j e rana zadao , o d g o v a r a : S a m o jednu. A kad l a mo, kako j e poznato , na glavi s tarice nadjeno j e

    ^.pet rana. Pr iznao j e , da je ist inito kazivanje Koje Bogunovića, ali j e izključio, da j e on rekao , da

    ijjpn je Anton i je ta Oštr ić d a l a na log . Pr iznao j e takodjer, da su se u tamnic i izmedju sebe dopisivali ,

    'slied ovih izjava i pr iznanja n e m a temel ja kak-reviziji. —

    Englezi n Dalmaciji. Kako iz Beča javljaju, ivog će l je ta ve l iko eng l ezko drnžtvo pohodit i Da l

    maciju u svrhu nauka , te će preboravit i ovdje preko 2 0 dana.

    Hrvatsko drnžtvo za namještanje naučnika za obrt i trgovinu u prošloj godini namjes t i lo j e pre-

    I ko tri stot ine m l a d i ć a u obrt i trgovinu ua svoj "trošak. —

    Na Visu z a u z e t n o š č u uprave „Vi škog Skupa" gradit će se Hrvat sk i D o m . Izabran je i odbor članova „ V i š k o g skupa", da sastavi osnovu f inanciranja za ovaj podhvat i uredi sve, što j e potrebno za gradnju. Bi lo s r e t n o !

    „Sloboda", list splitskih demokrata , javlja, da mjedan č lan njez ine s tranke ili uredništva nije u-

    . čestvovao tal i janskim p le sov ima u Sp l i tu . N e znaj m o što j e n a stvari , ah se u ist inu č u d i m o o v o m .

  • Ti nećeš nikad anaći boljeg i uspješnijeg medicinskog

    sapuna do davno prokušanog

    B E R G M A N N O V A L I E R - M L I E G N O G = = S A P U N A E = =

    (LILIENMILCHSEIFE)

    od Bergmanna i dr., Teischen na/L. kojim se n j e g u j e k o ž a , kojim se osobito uklanjaju s nje ljetne pjegice i s kojega lice dobiva nježnu boju. = = = = = =

    Predp la tno komad 80Jpara

    u Dropariji Vinka Vučića - Šibenik.

    L O K fi

    Bk< TipT 1906. z£

    P E Č E N K O I DRUG Eomen - Primorsko.

    Ciene su : Navrtci na rupestris monticola 1000 k m . K 120

    .. ;, aramon * rupestris b. 1 „ .. „ 140

    .. riparia x ' r u p e s t r i s 140

    u j u s e 31.

    tpozor! Stiglo je novo

    M A ( J T H N C R O \ ? 0 S J E M E N J E

    Pravo Mauthnerovo sjemenje mora na svakom pake tu imat i ime: Mauthner.

    Prodaje jedino GIULIO RAG-ANZINI - ŠIBENIK, Glavna ulica

    'culanskih predmeta , staklarije i t . d.

    J E D I N A HRVATSKA TVORNICA VOŠTARNIH SVECA U ŠIBENIKU

    Svoj k svome ! — POZOR ! — Svoj k svome !

    eporučit i p. n. obćinstvu, poš tovanom svećenstvu, ìa, moju dobru uredjenu

    TVORNICU VOŠTANIH SVIECfl. K o d mene dobi t se mogu izvrstne, a već od mnogih pr iznate u

    , e l i n m u i K i svieće od pravog pčelinjeg voska, kao i finog

    Svaka i najmanja na rućba p . n. mušter i ja p r i m a se najspretnije, obvezujem obavi t i njihove naloge u što k raćem roku , obvezom

    VLADIMIR KULIĆ Šibenik (^Dalmacija) Slavna ulica.

    Š tovanom obćinstvu p reporuču jem upo

    trebljavanje MAGAZINOVE SMREKOVAČE,

    koja okrjepljuje želudac, razgri java živce,

    zaustavlja proljev i lieči od groznice, tif'usa,

    hunjavice i t. d.

    Samo cista, odlik« «Starete dobiva se kod dist i leura

    RISTA P. M A G A Z I N A Š i b e n i k ( D a l m a c i j a ) .

    J a d r a n s k a B a n k a

    = = u T r s t u = s s Bankovne prostorije u

    u l i c i j \ C i e o l o j V L a c c h i a v e l t i , b r . 2 6 .

    započela je svoje poslovanje, t e

    obavlja sve b a n k o v n e i mjenične pos love : eskomptu je mjenice, daje p redu jmove na vr ieđnostne papi re , kao i na r o b u ležeću u javnim skladišt ima.

    Kupu je i prodaje vr ieđnos tne pap i re svake vrst i , devize, inozemni zlatni i s rebrn i novac , t e b a n k n o t e , i uuovčuje k u p o v n e izzriebane pap i re uz najpovoljnije uvjete.

    Izdaje doznake na sva glavnija t rž iš ta monark i j e i inozemstva, t e o tvara vjeresije uz izprave ( d o k u m e n t e ) ukrcavanja .

    VAŽNO ZA DJECU!

    J e d a n od najboljih načina, da se djeca sačuvaju zdrava, da im se poboljša krv i ojačaju pluća jest dava t i im vise p u t a na dan meda, ili sama, ili s k r u h o m i s mhe-kom. — P r e p o r u č a se i s tar i j ima p ro t i nazebam.

    Čista dravskog meda p o 60 novč . k lg . može se dob i t samo k o d

    Vladimira Kulića.

    3)rogatiiaYinkaVučića Šibenik (prije Jft. Junakovića)

    p r epo ruča svoj boga to obskrbl jcni dućan raznim l jekovi t im mirodi jama, p r e d m e t i m a iz gume , svakovrs tn im minera ln im vodama, ve l ik im izborom najfinijih parf ima i p r e d m e t a nuždnih

    za bo les tn ike .

    P r i m a novac tekući i g i ro raču

    Obavlja sve l najsavjestnije uz v

    Posreduje i prvih h ip o tekarnih

    ićke knjižice u

    aloge najbrže i i n e uvjete,

    h i p o t e k e kod

    ÉC tè 3 W

    Š I V A Ć I H S T I U I.I.'A .\ „ S l W O E l f

    IVAN GKIMANI - ŠIBENIK.

    f Società anonima per P utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia. DIOSTICKA GLAVNICA K 8000.000

    Sjedište u TRSTU. Radnja u ŠIBENIKU.

    P R I M I S S I M A

    I C f l L C I U n C f l R B I b ^ KOD KUPNJE 100 KILOGRAMA STOJI Kr. 25 franko Šibenik :

    netto težina (ne brutto za netto)

    Novac se Balje unapried 111 uz pouzeće = = Za velike količine popust uz pogodbu, jj

    P R E D S T A V N I K 1 S K L A D I Š T A R

    FAUSTO INCHIOSTRI - ŠIBENIK. i P R O T I K I . Ì R O C 1 1 M E C K I 0 » K A , S I . I 1 I

    proti plućnim boleštini, zliexuam, škrofolorJ itti .

    P r i r o d n o b a k a l a r o v o u l j e - ^ • 1 C k ^ K S O l ? B h V

    z g o t o v l j e n o u T ) e w f o u n d l a n d - u

    n j e r j e

    Ovo bakalarovo ulje, ke je propisuju p rv i medic insk i auktor i te t i , mora se svim do sada pozna t im v r s t i m p red -pos tav i t i ; t e i r ad i lake p r o b a v e i ugodnog ukusa veoma je p reporučeno u svim onim slučajevima, u .koji]

    lesne težine, poboljšanje sokova i Čišćenje k rv

    — Čuvat se t r eba od nal ičnost i . -

    Zaht jevat i se mora m

    O D B A K A L A R A .

    — Sandučić od 6 flaša Kr. 10. —

    Glavno skladište za Dalmaciju, Hrva t sku , Bosnu i

    Bercegovinu: C. RUG6ERI, Ljekarna k sv. Anti od Padue ^ • ^ ^ ~ ~ ~ ŠIBENIK.

    C l đ F J K S O T l B F J . s ( J L J 6

    I I J E D I N A HRVATSKA TVORNICA VOŠTARNIH SVECA U ŠIBENIKU.