ODLAGALIŠTE OTPADA “GORJAK” U KRAPINI – PRIKAZ PROJEKTA

1

IPZ Uniprojekt MCF d.o.o.

www.ipz-uniprojekt.hr

ODLAGALIŠTE OTPADA “GORJAK” U KRAPINI – PRIKAZ PROJEKTA

Martina Cvjetičanin, dipl.ing.građ.

prof.dr.sc. Mensur Mulabdić, dipl.ing.građ.

Danko Fundurulja, dipl.ing.građ.

2


Uvod

• Uobičajeno se sanacija postojećeg odlagališta provodi na zauzetom prostoru odlaganja

• Ponekad se isplati provjeriti i druge koncepte, naročito u sljedećim slučajevima:o kada se očekuje da će količine otpada biti veće od kapaciteta

odlagalištao Kada okolnosti u okolišu i odlagalištu omogućuju primjenu

drugih koncepata – nestandardnih, ali isplativih i dugoročno povoljnijih

• Takva je situacija opisana u ovome radu na slučaju odlagališta “Gorjak” u Krapini


3


• Odlagalište komunalnog otpada “Gorjak” koristi se od 1976. g. za potrebe odlaganja otpada s područja Grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj

• Projektnom dokumentacijom iz 2004.g. predviđena je sanacija odlagališta s nastavkom odlaganja do izgradnje novog odlagališta na razini županije

• Kao godina konačnog zatvaranja uzeta je 2010. g.

• Osnovne karakteristike lokacije:– smještena unutar sitnozrnastih taložina panonske starosti (kvarcni glinoviti

pijesci) – nema infiltracije površinskih voda u podzemlje – prevladava površinsko otjecanje

– ne nalazi se u vodozaštitnom području

– na strmini u neposrednoj blizini kamenolama, u prirodnoj udolini između dva brežuljka

– otpad se odlaže na platou u gornjoj zoni lokacije

– vrlo strmi pokos odloženog otpada – obrušava se niz prirodni pokos terena

– visinska razlika terena na kojem je smješteno odlagalište je cca 60m


Osnovno o odlagalištu

4



• Vijek rada odlagališta potrebno je produljiti do početka rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom SZ Hrvatske “Piškornica” – osigurati dovoljni volumen

• Provedena je analiza uvjeta korištenja lokacije i tehničkih zahtjeva za izvedbu sanacije postojećeg odlagališta otpada

Novi zahtjevi

• Ideja da se pristupi novom konceptu sanacije i izgradnje odlagališta – obuhvatiti prostor koji nije bio predviđen postojećom projektnom dokumentacijom

5



Stari koncept – problemi:

• Nedostatni raspoloživi volumen

• Skupa i tehnički osjetljiva izvedba slojeva odlagališta

• Pojava nestabilnosti na pokosu prema podnožičnoj udolini

Novi koncept – rješenja:

• Proširenje na udolinu ispod postojećeg odlagališta

• Formiranje novog platoa

Stari i novi koncept

6



7


Tehničke karakteristike starog i novog koncepta

stari koncept novi koncept

predviđeni vijek odlaganja 2010. do uspostave Regionalnog centra

ukupna površina zahvata (ha) 3,52 4,22

površina tijela odlagališta (ha) 1,68 2,6

raspoloživi volumen odlagališta (m3) 71.300,00 136.800,00

najviša kota zatvorenog odlagališta (m.n.m.) 378,5 375

najniža kota zatvorenog odlagališta (m.n.m.)

318,5 317,5

razlika visinskih kota gornje i donje točke odlagališta (m) 60 57,5

nagib pokosa zatvorenog odlagališta 1:2 1:3


8



Stari i novi koncept – karakteristični presjek

9



Novim je konceptom predviđeno sljedeće:

• Postojeće tijelo odlagališta (gornja ploha) se zatvara bez mogućnosti daljnjeg odlaganja otpada

• Otvara se nova ploha u podnožju i spaja s postojećim dijelom odlagališta u konačnu jedinstvenu cjelinu

• Projektirani nagib pokosa konačnog odlagališta ublažava se na 1:3

• Povećava se površina saniranog i zatvorenog tijela odlagališta na cca 2,6 ha

• Mijenja se sadržaj i dispozicija ulazno – izlazne zone

Novo odlagalište

10



Novoplanirana ploha

Osnovni elementi:

• nasipi (temeljni – nožični i tehnološki)

• temeljni brtveni sustav (donji brtveni sloj)

• drenažni sustav

• bokovi nove zone odlagališta

• završni pokrovni sloj

11



12



Temeljni (nožični) nasip Tehnološki nasip

Materijal izrade kamen kamen

Visina (m) 3,5 1,5

Funkcija•Stabilizacija pokosa•Temeljenje nožice tijela odlagališta

•Omeđuje temeljni sustav novoplaniranog tijela odlagališta i pokosa postojećeg terena prema starom odlagalištu•Tampon zona prema neuređenom pokosu postojećeg odlagališta

Nasipi

13



• dno novoplanirane plohe uređuje se kao vodonepropusno

• ploha se izvodi u dvostrešnom padu

• razdjelnim (podužnim) nasipom formiraju se 2 kazete s odvojenim drenažnim sustavima – spajaju se u kontrolnom šahtu – vodama se može upravljati bez / uz međusobno miješanje

Temeljni brtveni sustav – donji brtveni sloj

• kad obje plohe budu u funkciji odlaganja, drenažne vode s obje kazete u šahtu će se spajati u jednu cijev koja procjedne vode odvodi u sabirni bezen

Privremeni sustav za odvodnju oborinskih voda

• izvodi se ispod temeljnog sustava

• služi za za odvodnju oborinskih voda koje dotječu s pokosa

• osigurava rad u suhom na temeljnoj plohi novog dijela odlagališta

• Bit će blokiran kad se izgradnjom novog dijela odlagališta iza tehnološkog nasipa omogući prihvat tih voda

14



Bokovi nove zone odlagališta• sastoje se od tvrdih i slabo propusnih naslaga gline, lapora i meke stijene• na bokovima se kao dodatna nepropusna barijera ugrađuje bentonitni tepih• strmi pokosi bokova omogućit će brzo otjecanje filtrata, ali će povećati trenje na brtveni

sustav od slijeganja otpada• predviđena je etažna izvedba sidrenja brtvenog sustava, što će pomoći da se sila od trenja

prenosi na manjim etažama sa višestruko sidrenim dionicama u brtvenom sustavu

Posebna izvedba drenaže u bočnim pokosima u izgradnji odlagališta• svaka 2m visine izvodi se zasječeni kanal u kojem se sidri bentonitni tepih• kanal se zapunjava drenažom – odvodi dospjelu vodu s pokosa prema donjem dijelu

odlagališta - spriječena je njena pojava u odlagalištu • Osigurana je postupna izvedba bočnog nepropusnog sustava i sidrenje bentonitnog tepiha

u etažama po visini• Nema potrebe za izvedbom čitavog bočnog sustava odjednom (skupo i podložno

oštećenjima kroz vrijeme dok se ne postigne ukupna visina odlagališta)

15



16


Završni pokrovni sloj

• Izvodi se u nagibu 1:3, čime se osigurava njegova stabilnost u uvjetima velike duljine pokosa

• Konačna odvodnja oborinske vode (nakon zatvaranja odlagališta) osigurana je obodnim kanalima


17


Ulazno – izlazna zona

Promijenjen je sadržaj i dispozicija zone:

• otkupom novih čestica spojna (prilazna) cesta je smještena unutar ograde

• osiguran je prostor za ugradnju vage

• prilazna cesta i područje prališta i sabirnog bazena zahtijevaju izvedbu potpornih konstrukcija i zaštitu vodotoka

• potporni se zidovi izvode od kamena i gabiona – zahtijeva se otpornost na bujuce koje se mogu pojaviti u potoku


18



Zaključak

• U slučaju sanacije i osposobljavanja odlagališta u Krapini pokazalo se da se iskorištavanjem prirodne udoline ispod odlagališta može riješiti i problem osjetljive stabilnosti pokosa postojećeg odlagališta i osigurati urednije i pogodnije odlaganje veće količine otpada u budućnosti

• Takav je pristup zahtijevao rješavanje prostornih, tehničkih i tehnoloških zadataka u nestandardnom obliku

• Investitor je pozdravio inicijativu za novi koncept i podržao novo rješenje

• Racionalno projektiranje odlagališta otpada je zahtjevan zadatak i klasična se rješenja i koncepti uvijek mogu unaprijediti uz dobra inženjerska rješenja, na dobrobit zajednice i investitora

19



ODLAGALIŠTE OTPADA “GORJAK” U KRAPINI

PRIKAZ PROJEKTA

Martina Cvjetičanin, dipl.ing.građ.

prof.dr.sc. Mensur Mulabdić, dipl.ing.građ.

Danko Fundurulja, dipl.ing.građ.

Hvala na pažnji !

Documents

ODLAGALIŠTE OTPADA “GORJAK” U KRAPINI – PRIKAZ PROJEKTA