O D L U K A o izvješćima o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima kreditnih

institucija

("Narodne novine", broj 1/09., 41/09., 75/09. i 2/10. - neslužbeni pročišćeni tekst)

Zagreb, veljača 2010.

2

O D L U K A

O IZVJEŠĆIMA O JAMSTVENOM KAPITALU I KAPITALNIM ZAHTJEVIMA KREDITNIH INSTITUCIJA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom Hrvatska narodna banka pobliže utvrđuje obvezu kreditne institucije da, radi obavljanja supervizije nad poslovanjem kreditnih institucija sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i propisima donesenim na temelju toga i drugih zakona, dostavlja izvješća o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima.

(2) Ova se Odluka primjenjuje:

1) na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad i 2) na podružnice kreditnih institucija iz trećih država koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ova se Odluka ne primjenjuje na institucije za elektronički novac.

(4) Kreditna institucija koja je prema članku 127. Zakona o kreditnim institucijama dužna ispunjavati obveze za provođenje supervizije na konsolidiranoj osnovi grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj dužna je pridržavati se odredaba ove Odluke na konsolidiranoj osnovi.

Članak 2.

Oblik, sadržaj i način popunjavanja i dostavljanja obrazaca o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima koje je kreditna institucija dužna izračunavati na temelju Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija i Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi, propisani su Uputom za jedinstvenu primjenu Odluke o izvješćima o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima kreditnih institucija koja se prilaže ovoj Odluci i koja čini njen sastavni dio.

II. VRSTE OBRAZACA, ROKOVI I NAČIN DOSTAVLJANJA

1. Obrasci o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima za rizike

Članak 3.

Sukladno ovoj Odluci, kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati sljedeće obrasce iz Tablice 1. ove Odluke.

3

Tablica 1. Obrasci o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima kreditnih institucija

Redni broj

Naziv obrasca Skraćena oznaka

1. Jamstveni kapital JKAP 2. Ukupni kapitalni zahtjev i stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala SAJK 3. Kapitalni zahtjev članica grupe kreditnih institucija u RH KONS

KAPITALNI ZAHTJEV ZA KREDITNI RIZIK

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodne isporuke izračunat prema dijelu 2 Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Standardizirani pristup

4. Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu SP 5. Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama - SP SP-DB 6. Izloženosti prema tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave - SP SP-LS 7. Izloženosti prema javnim državnim tijelima - SP SP-JT 8. Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama - SP SP-MB 9. Izloženosti prema međunarodnim organizacijama - SP SP-MO

10. Izloženosti prema institucijama - SP SP-IN 11. Izloženosti prema trgovačkim društvima - SP SP-TD 12. Izloženosti prema stanovništvu (uključujući MSD) - SP SP-ST 13. Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica - SP SP-PO 14. Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima - SP SP-IF 15. Ostale izloženosti - SP SP-OI

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodne isporuke izračunat prema dijelu 3. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Pristup temeljen na internim rejting sustavima

16. Izloženost kreditnom riziku prema IRB pristupu IRB 17. Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama - IRB IRB-DB 18. Izloženosti prema institucijama - IRB IRB-IN 19. Izloženosti prema kreditnim institucijama i investicijskim društvima - IRB IRB-KI 20. Izloženosti prema trgovačkim društvima - IRB IRB-TD 21. Izloženosti s osnove specijaliziranog financiranja - IRB IRB-SF 22. Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima) - IRB IRB-SD 23. Izloženosti prema stanovništvu - IRB IRB-ST 24. Izloženosti prema stanovništvu osigurane nekretninom - IRB IRB-NS 25. Kvalificirajuće revolving izloženosti prema stanovništvu - IRB IRB-RS 26. Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema stanovništvu) - IRB IRB-SS 27. Ostale izloženosti prema stanovništvu - IRB IRB-OS 28. Vlasnička ulaganja IRB-VU

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik prema IRB pristupu (za kategorije izloženosti na koje se primjenjuje SP)

29. Izloženosti prema kreditnim institucijama i investicijskim društvima-SP SP-KI 30. Izloženosti s osnove specijaliziranog financiranja - SP SP-SF 31. Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima) - SP SP-SD 32. Izloženosti prema stanovništvu osigurane nekretninom - SP SP-NS 33. Kvalificirajuće revolving izloženosti prema stanovništvu - SP SP-RS 34. Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema stanovništvu) - SP SP-SS 35. Ostale izloženosti prema stanovništvu - SP SP-OS

Kapitalni zahtjev za sekuritizacijske pozicije izračunat prema odredbama dijela 5. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Sekuritizacijski okvir

36. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sintetske sekuritizacije – standardizirani pristup SEK-SS 37. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik tradicionalne sekuritizacije – standardizirani pristup SEK-TS 38. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sintetske sekuritizacije - IRB pristup SEK-SI

4

Redni broj Naziv obrasca Skraćena

oznaka 39. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik tradicionalne sekuritizacije - IRB pristup SEK-TI 40. Detaljni podatci o sekuritizaciji prema inicijatorima i sponzorima SEK-DET

Kapitalni zahtjev za rizik namire za pozicije u knjizi trgovanja 41. Izloženost riziku namire/isporuke RN

KAPITALNI ZAHTJEV ZA TRŽIŠNI RIZIK

Kapitalni zahtjev za tržišni rizik izračunat prema odredbama Glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Tržišni rizici

42. Knjiga trgovanja – dnevna stanja KT-DS 43. Detaljna knjiga trgovanja DKT 44. Otvorene pozicije u pojedinim valutama i inicijalni kapitalni zahtjev za valutni rizik VR 45. Inicijalni kapitalni zahtjev za prekoračenje dopuštenih izloženosti PDI 46. Specifični rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti SK 47. Opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (pristup koji se temelji na dospijeću) OK-D 48. Opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (pristup koji se temelji na trajanju) OK-T 49. Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire VVP 50. Inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik (jednostavni pristup) RR-JP 51. Inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik (pristup ljestvice dospijeća) RR-PD 52. Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama RPO 53. Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne rizike primjenom internih modela IM 54. Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne rizike primjenom internih modela – detaljan pregled IM-DET

KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERATIVNI RIZIK

Kapitalni zahtjev za operativni rizik izračunat prema odredbama Glave IV. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Operativni rizik

55. Inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik OPR 56. Bruto gubitci po poslovnim linijama i vrstama događaja OPR-DET 57. Značajni gubitci od operativnog rizika OPR-ZNG

2. Vrste izvješća i izvještajna razdoblja

Članak 4.

(1) Kreditna institucija dužna je sastavljati obrasce iz Tablice 1. ove Odluke pod rednim brojem 1., 2. i 4. do 57. tromjesečno sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca. Ova izvješća nazivaju se nekonsolidirana nerevidirana privremena izvješća (“NP”). (2) Kreditna institucija dužna je sastavljati obrasce iz Tablice 1. ove Odluke pod rednim brojem 1., 2. i 4. do 57. prema revidiranim podacima sa stanjem na dan 31. prosinca. Ova izvješća nazivaju se nekonsolidirana revidirana izvješća ("NR"). (3) Nadređena kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH u smislu Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi (u nastavku teksta: nadređena kreditna institucija) dužna je sastavljati sa stanjem na dan 30. lipnja konsolidirana nerevidirana privremena izvješća ("KP") na razini grupe kreditnih institucija u RH, u skladu s ovom Odlukom, a na temelju članka 22. Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi. Konsolidirana nerevidirana privremena izvješća ("KP") obuhvaćaju obrasce iz Tablice 1. ove Odluke pod rednim brojem 1. do 57. (4) Nadređena kreditna institucija dužna je sastavljati sa stanjem na dan 31. prosinca konsolidirana revidirana izvješća ("KR") na razini grupe kreditnih institucija u RH, u skladu s

5

ovom Odlukom, a na temelju članka 22. Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi. Konsolidirana revidirana izvješća ("KR") obuhvaćaju obrasce iz Tablice 1. ove Odluke pod rednim brojem od 1. do 57. (5) Na nekonsolidirana revidirana izvješća ("NR") i konsolidirana revidirana izvješća ("KR") sa stanjem na dan 31. prosinca na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o reviziji financijskih i ostalih izvješća koja se sastavljaju na temelju poglavlja III. točke 2. i 3. Odluke o sadržaju revizije u kreditnim institucijama. 3. Rokovi za dostavljanje izvješća

Članak 5.

(1) Nekonsolidirana nerevidirana privremena izvješća za svako tromjesečje kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 30. travnja, 31. srpnja, 31. listopada tekuće godine, odnosno do 31. siječnja slijedeće godine. (2) Konsolidirana nerevidirana privremena izvješća sa stanjem na dan 30. lipnja dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 30. rujna tekuće godine. (3) Nekonsolidirana i konsolidirana revidirana izvješća sa stanjem na dan 31. prosinca dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 30. travnja sljedeće godine. (4) Nekonsolidirana i konsolidirana revidirana izvješća na koja se primjenjuju odredbe Odluke o sadržaju revizije kreditnih institucija sa stanjem na dan 31. prosinca dostavljaju se Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu. (5) Smatra se da je kreditna institucija dostavila izvješća u propisanim rokovima ako su izvješća prošla formalnu i logičku kontrolu u skladu s Uputom za dostavljanje izvješća kreditnih institucija telekomunikacijskim putem, uključujući kontrole usklađenosti obrazaca.

6

Tablica 2. Rokovi dostavljanja izvješća

NP NR KP KR Redni broj Naziv obrasca Skraćena

oznaka 31.03. 30.06. 30.09. 31.12. 31.12. 30.06. 31.12. 1. Jamstveni kapital JKAP 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 2. Ukupni kapitalni zahtjev i stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala SAJK 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 3. Kapitalni zahtjev članica grupe kreditnih institucija u RH KONS - - - - - 30.09. 30.04.

KAPITALNI ZAHTJEV ZA KREDITNI RIZIK

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodne isporuke izračunat prema dijelu 2 Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Standardizirani pristup

4. Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu SP 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 5. Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama-SP SP-DB 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 6. Izloženosti prema tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave-SP SP-LS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 7. Izloženosti prema javnim državnim tijelima-SP SP-JT 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 8. Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama-SP SP-MB 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 9. Izloženosti prema međunarodnim organizacijama-SP SP-MO 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 10. Izloženosti prema institucijama-SP SP-IN 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 11. Izloženosti prema trgovačkim društvima-SP SP-TD 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 12. Izloženosti prema stanovništvu (uključujući MSD)-SP SP-ST 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 13. Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica-SP SP-PO 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 14. Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima-SP SP-IF 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 15. Ostale izloženosti-SP SP-OI 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodne isporuke izračunat prema dijelu 3.Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Pristup temeljen na internim rejting sustavima

16. Izloženost kreditnom riziku prema IRB pristupu IRB 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 17. Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama-IRB IRB-DB 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 18. Izloženosti prema institucijama-IRB IRB-IN 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 19. Izloženosti prema kreditnim institucijama i investicijskim društvima-IRB IRB-KI 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 20. Izloženosti prema trgovačkim društvima-IRB IRB-TD 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

7

NP NR KP KR Redni broj Naziv obrasca Skraćena

oznaka 31.03. 30.06. 30.09. 31.12. 31.12. 30.06. 31.12. 21. Izloženosti s osnove specijaliziranog financiranja-IRB IRB-SF 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

22. Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima)-IRB IRB-SD

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

23. Izloženosti prema stanovništvu-IRB IRB-ST 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 24. Izloženosti prema stanovništvu osigurane nekretninom-IRB IRB-NS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 25. Kvalificirajuće revolving izloženosti prema stanovništvu-IRB IRB-RS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 26. Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema stanovništvu) - IRB IRB-SS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 27. Ostale izloženosti prema stanovništvu - IRB IRB-OS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 28. Vlasnička ulaganja IRB-VU 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodne isporuke prema IRB pristupu (za kategorije izloženosti na koje se primjenjuje SP)

29. Izloženosti prema kreditnim institucijama i investicijskim društvima-SP SP-KI 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 30. Izloženosti s osnove specijaliziranog financiranja-SP SP-SF 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

31. Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima)-SP SP-SD

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

32. Izloženosti prema stanovništvu osigurane nekretninom-SP SP-NS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 33. Kvalificirajuće revolving izloženosti prema stanovništvu-SP SP-RS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 34. Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema stanovništvu) - SP SP-SS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 35. Ostale izloženosti prema stanovništvu - SP SP-OS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

Kapitalni zahtjev za sekuritizacije pozicije izračunat prema dijelu 5. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Sekuritizacijski okvir

36. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sintetske sekuritizacije – standardizirani pristup SEK-SS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

37. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik tradicionalne sekuritizacije – standardizirani pristup SEK-TS

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

38. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sintetske sekuritizacije - IRB pristup SEK-SI 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 39. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik tradicionalne sekuritizacije - IRB pristup SEK-TI 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 40. Detaljni podatci o sekuritizaciji prema inicijatorima i sponzorima SEK-DET 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik namire/isporuke za pozicije u knjizi trgovanja

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

41. Izloženost riziku namire/isporuke RN 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA TRŽIŠNI RIZIK

8

NP NR KP KR Redni broj Naziv obrasca Skraćena

oznaka 31.03. 30.06. 30.09. 31.12. 31.12. 30.06. 31.12.

Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišni rizik izračunat prema odredbama Glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Tržišni rizici

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

42. Knjiga trgovanja – dnevna stanja KT-DS 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 43. Detaljna knjiga trgovanja DKT 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

44. Otvorene pozicije u pojedinim valutama i inicijalni kapitalni zahtjev za valutni rizik VR

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

45. Inicijalni kapitalni zahtjev za prekoračenje dopuštenih izloženosti PDI 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 46. Specifični rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti SK 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

47. Opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (pristup koji se temelji na dospijeću) OK-D

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

48. Opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (pristup koji se temelji na trajanju) OK-T

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

49. Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire VVP 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 50. Inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik (jednostavni pristup) RR-JP 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 51. Inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik (pristup ljestvice dospijeća) RR-PD 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 52. Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama RPO 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 53. Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne primjenom internih modela IM 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

54. Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne primjenom internih modela – detaljan pregled IM-DET

30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERATIVNI RIZIK

Kapitalni zahtjev za operativni rizik izračunat prema odredbama Glave IV. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Operativni rizik

55. Inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik OPR 30.04. 31.07. 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 56. Bruto gubitci po poslovnim linijama i vrstama događaja OPR-DET 30.04. 31.07 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04. 57. Značajni gubitci od operativnog rizika OPR-ZNG 30.04. 31.07 31.10. 31.01. 30.04. 30.09. 30.04.

9

4. Način dostavljanja obrazaca

Članak 6.

(1) Kreditna institucija dužna je dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci obrasce propisane ovom Odlukom na papiru i telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju), pridržavajući se pritom u cjelini propisanog formata pojedinog obrasca. Iznimno, obrasce iz Tablice 1. ove Odluke pod rednim brojem 4. i 16. kreditna institucija dužna je dostavljati samo na papiru. (2) Nekonsolidirano nerevidirano privremeno izvješće ("NP") na papiru i nekonsolidirano revidirano izvješće ("NR"), kao i konsolidirano nerevidirano privremeno izvješće ("KP") na papiru i konsolidirano revidirano izvješće ("KR") na papiru moraju sadržavati sve obrasce propisane za određeno izvještajno razdoblje. (3) Naslovnu stranicu nekonsolidiranog nerevidiranog privremenog izvješća ("NP"), konsolidiranog nerevidiranog privremenog izvješća ("KP"), nekonsolidiranog revidiranog izvješća ("NR") i konsolidiranog revidiranog izvješća ("KR") dužna je na predviđenom mjestu potpisati i datirati ovlaštena rukovodeća osoba kreditne institucije zadužena za izvješćivanje i najmanje jedan član uprave kreditne institucije. (4) Naknadne izmjene nekonsolidiranog nerevidiranog privremenog izvješća ("NP") i konsolidiranog nerevidiranog privremenog izvješća ("KP") dužna je potvrditi i potpisati ovlaštena rukovodeća osoba kreditne institucije zadužena za izvješćivanje. Naknadne izmjene nekonsolidiranog revidiranog izvješća ("NR") i konsolidiranog revidiranog izvješća ("KR") dužna je potvrditi i potpisati ovlaštena rukovodeća osoba kreditne institucije zadužena za izvješćivanje i najmanje jedan član uprave kreditne institucije. (5) Kreditna institucija dužna je izvješća na papiru vezana uz jamstveni kapital i kapitalne zahtjeve dostavljati na sljedeću adresu: Hrvatska narodna banka Direkcija za bonitetnu analizu p.p. 603 10002 Zagreb (6) Kreditna institucija dužna je izvješća koja se šalju telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju) sastavljati na način propisan Uputom za dostavljanje izvješća kreditnih institucija telekomunikacijskim putem. (7) Kreditna institucija dužna je, ako Hrvatska narodna banka utvrdi pogreške u obrascima, izraditi i dostaviti nova izvješća.

10

III. JAMSTVENI KAPITAL, KAPITALNI ZAHTJEVI I STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOGA KAPITALA

Jamstveni kapital Članak 7.

Kreditna institucija dužna je stavke i izračun jamstvenoga kapitala iskazati u obrascu Jamstveni kapital (obrazac JKAP).

Ukupni kapitalni zahtjev i stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala

Članak 8.

Kreditna institucija dužna je izračun jamstvenoga kapitala i kapitalnih zahtjeva potreban za izračun stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala iskazati u obrascu Ukupni kapitalni zahtjev i stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala (obrazac SAJK). Obrazac obuhvaća i raspoređene iznose osnovnog, dopunskog kapitala I i dopunskog kapitala II koji služe za pokriće izračunatih kapitalnih zahtjeva uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija.

Ukupni kapitalni zahtjev članica grupe kreditnih institucija u RH Članak 9.

(1) Nadređena kreditna institucija dužna je popuniti i dostaviti obrazac Kapitalni zahtjev članica grupe kreditnih institucija u RH (obrazac KONS). (2) Kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka izračunava pojedinačne kapitalne zahtjeve u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija i Odlukom o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi.

IV. KAPITALNI ZAHTJEV ZA KREDITNI RIZIK

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodne isporuke izračunat prema dijelu 2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala

kreditnih institucija - standardizirani pristup Članak 10.

(1) Kreditna institucija koja za izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom primjenjuje standardizirani pristup iz dijela 2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija dužna je popuniti i dostaviti obrasce o kapitalnom zahtjevu za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu. (2) Kapitalni zahtjev za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu dostavlja se na agregiranom obrascu Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu (obrazac SP) i jedanaest pojedinačnih obrazaca.

11

(3) Agregirani obrazac SP formira se zbrajanjem analognih stavaka iz sljedećih pojedinačnih obrazaca:

- Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama (obrazac SP-DB) - Izloženosti prema tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave (obrazac SP-LS) - Izloženosti prema javnim državnim tijelima (obrazac SP-JT) - Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama (obrazac SP-MB) - Izloženosti prema međunarodnim organizacijama (obrazac SP- MO) - Izloženosti prema institucijama (obrazac SP-IN) - Izloženosti prema trgovačkim društvima (obrazac SP-TD) - Izloženosti prema stanovništvu (uključujući MSD)(obrazac SP-ST) - Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (obrazac SP-PO) - Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima (obrazac SP-IF) i - Ostale izloženosti (obrazac SP-OI)

(4) U obrascima o kapitalnom zahtjevu za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu kreditna institucija dužna je iskazati ukupan iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom raščlanjen na bilančne i izvanbilančne stavke, transakcije povezane s vrijednosnim papirima, izvedene financijske instrumente i ostale izloženosti vezane za rizik druge ugovorne strane i slobodne isporuke, primjenjujući pondere rizika na način kako je to definirano u dijelu 2., dijelu 4. i dijelu 6. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik slobodne isporuke izračunat prema dijelu 3. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala

kreditnih institucija - Pristup temeljen na internim rejting-sustavima Članak 11.

(1) Kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa, dužna je popuniti i dostaviti obrasce o kapitalnom zahtjevu za kreditni rizik prema IRB pristupu za one kategorije izloženosti na koje primjenjuje IRB pristup. (2) Kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa, dužna je za kategorije izloženosti na koje primjenjuje standardizirani pristup iz dijela 2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija popuniti i dostaviti odgovarajuće pojedinačne obrasce o kapitalnom zahtjevu za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu. (3) Za potrebe izračuna iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom iz stavka 2. ovoga članka kreditna institucija raspoređuje izloženosti u pojedinu kategoriju izloženosti u skladu s vlastitom metodologijom, a iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom izračunava u skladu s odredbama dijela 2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Članak 12.

U skladu s člankom 11. stavkom 1. i 2. ove Odluke kreditna institucija dužna je popuniti i dostaviti obrasce koji čine 2 skupine:

12

1. obrasci za kategorije izloženosti na koje kreditna institucija primjenjuje IRB pristup, odnosno u kojima iskazuje iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom izračunate primjenom IRB pristupa;

2. obrasci za kategorije izloženosti na koje kreditna institucija primjenjuje standardizirani pristup, ali je obuhvat kategorija izloženosti u skladu s vlastitom metodologijom kreditne institucije za kategorizaciju izloženosti kao i odredbama dijela 3.2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Članak 13.

(1) Kapitalni zahtjev za kreditni rizik za kategorije izloženosti na koje kreditna institucija primjenjuje IRB pristup dostavlja se na agregiranom obrascu Izloženosti kreditnom riziku prema IRB pristupu (obrazac IRB) i jedanaest pojedinačnih obrazaca te obrasca Vlasnička ulaganja (obrazac IRB-VU). (2) Agregirani obrazac IRB formira se zbrajanjem analognih stavaka prikupljenih iz pojedinačnih obrazaca u kojima se iskazuju propisane kategorije izloženosti:

- Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama (obrazac IRB-DB) - Izloženosti prema institucijama (obrazac IRB-IN) - Izloženosti prema trgovačkim društvima (obrazac IRB-TD) i - Izloženosti prema stanovništvu (obrazac IRB-ST)

(3) Osim obrazaca iz stavka 2. ovoga članka u kojima se iskazuju kategorije izloženosti kreditna institucija je dužna dostaviti i analitičke obrasce za pojedine podkategorije izloženosti, i to sljedeće obrasce:

- Izloženosti prema kreditnim institucijama i investicijskim društvima (obrazac IRB-KI) - Izloženosti s osnove specijaliziranog financiranja (obrazac IRB-SF) - Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima) (obrazac

IRB-SD) - Izloženosti prema stanovništvu osigurane nekretninom (obrazac IRB-NS) - Kvalificirajuće revolving izloženosti prema stanovništvu (obrazac IRB-RS) - Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema stanovništvu) (obrazac IRB-SS)

i - Ostale izloženosti prema stanovništvu (obrazac IRB-OS)

(4) Obrazac Izloženosti prema stanovništvu (obrazac IRB-ST) iz stavka 2. ovoga članka je agregat analitičkih obrazaca Izloženosti prema stanovništvu osigurane nekretninom (obrazac IRB-NS), Kvalificirajuće revolving izloženosti prema stanovništvu (obrazac IRB-RS), Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema stanovništvu) (obrazac IRB-SS) i Ostale izloženosti prema stanovništvu (obrazac IRB-OS) iz stavka 3. ovoga članka. (5) U obrascu Vlasnička ulaganja (obrazac IRB-VU) iskazuju se iznosi izloženosti ponderirani kreditnim rizikom za izloženosti po vlasničkim ulaganjima na koje kreditna institucija primjenjuje IRB pristup. Ako za ova ulaganja kreditna institucija primjenjuje standardizirani pristup ista će se iskazati na način iz članka 14. ove Odluke. (6) Iznimno, kreditna institucija dužna je za kategoriju izloženosti "ostala imovina" na koju primjenjuje IRB pristup iznos izloženosti iskazati u obrascu Ostale izloženosti (obrazac SP-OI),

13

u kojem iskazuje i ostale izloženosti iz članka 14. stavka 1. ove Odluke te na koje primjenjuje standardizirani pristup.

Članak 14.

(1) Kreditna institucija dužna je izraditi agregirani obrazac SP i pripadajuće pojedinačne obrasce iz članka 10. stavak 3. ove Odluke za kategorije izloženosti propisane njenom metodologijom za kategorizaciju izloženosti u skladu s dijelom 3.2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, a na koje primjenjuje standardizirani pristup iz dijela 2. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (2) Kreditna institucija je dužna za odabrane kategorije izloženosti izraditi i sljedeće analitičke obrasce za podkategorije izloženosti na koje primjenjuje standardizirani pristup:

- Izloženosti prema kreditnim institucijama i investicijskim društvima (obrazac SP-KI) - Izloženosti s osnove specijaliziranog financiranja (obrazac SP-SF) - Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima)(obrazac

SP-SD) - Izloženosti prema stanovništvu osigurane nekretninom (obrazac SP-NS) - Kvalificirajuće revolving izloženosti prema stanovništvu (obrazac SP-RS) - Izloženosti prema MSD (iz kategorije izloženosti prema stanovništvu) (obrazac SP-SS) i - Ostale izloženosti prema stanovništvu (obrazac SP-OS)

Kapitalni zahtjev za sekuritizacijske pozicije izračunat prema odredbama dijela 5. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija - Sekuritizacijski

okvir Članak 15.

(1) Kreditna institucija dužna je izračun kapitalnih zahtjeva za sekuritizacijske pozicije dostavljati na sljedećim obrascima:

- Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sintetske sekuritizacije - standardizirani pristup (obrazac SEK-SS)

- Kapitalni zahtjev za kreditni rizik tradicionalne sekuritizacije - standardizirani pristup (obrazac SEK-TS)

- Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sintetske sekuritizacije - IRB pristup (obrazac SEK-SI) - Kapitalni zahtjev za kreditni rizik tradicionalne sekuritizacije - IRB pristup (obrazac SEK-

TI) i - Detaljni podatci o sekuritizacijskim pozicijama (obrazac SEK-DET)

(2) Kreditna institucija dužna je obrasce iz stavka 1. alineja 1. do 4. ovoga članka dostavljati ovisno o odabranom pristupu za izračunavanje kapitalnog zahtjeva za sekuritizacijske pozicije te njenoj ulozi u procesu sekuritizacije, zbog čega se izvještajne pozicije razlikuju ovisno o tome je li kreditna institucija inicijator, ulagač ili sponzor. (3) Kreditna institucija koja izračunava kapitalni zahtjev za sekuritizacijske pozicije dužna je dostavljati obrazac Detaljni podatci o sekuritizacijskim pozicijama (obrazac SEK-DET) bez

14

obzira na odabrani pristup za izračunavanje kapitalnog zahtjeva za sekuritizacijske pozicije te ulogu kreditne institucije u procesu sekuritizacije.

V. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA RIZIK NAMIRE/ISPORUKE

Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik namire/isporuke za pozicije u knjizi trgovanja Članak 16.

(1) Kreditna institucija dužna je u obrascu Izloženost riziku namire/isporuke (obrazac RN) iskazati izloženost riziku namire te kapitalni zahtjev za pozicije u knjizi trgovanja koje se odnose na transakcije s dužničkim, vlasničkim i robnim instrumentima te transakcije razmjene valuta između kreditne institucije i njezine druge ugovorne strane, a koje nisu namirene u roku od 5 ili više radnih dana nakon datuma namire definiranog ugovorom, primjenjujući faktore iz Tablice 21. članka 481. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (2) Kreditna institucija ne izračunava izloženost riziku namire/isporuke u slučaju repo i reverse repo ugovora te ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe.

VI. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA TRŽIŠNE RIZIKE

Izloženosti u knjizi trgovanja Članak 17.

(1) Kreditna institucija koja ima poziciju u knjizi trgovanja dužne je, bez obzira na obujam pozicije u knjizi trgovanja, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvještaje o stanju u knjizi trgovanja i to na sljedećim obrascima:

– Knjiga trgovanja – dnevna stanja (obrazac KT-DS) i – Detaljna knjiga trgovanja (obrazac DKT)

(2) U obrascu Knjiga trgovanja – dnevna stanja (obrazac KT-DS) kreditna institucija dužna je navesti dnevna stanja ukupnih poslova kreditne institucije, ukupnu nominalnu vrijednost stavaka u knjizi trgovanja, ukupnu tržišnu vrijednost stavaka u knjizi trgovanja i udio knjige trgovanja u ukupnim poslovima kreditne institucije. (3) U obrascu Detaljna knjiga trgovanja (obrazac DKT) kreditna institucija dužna je prikazati pojedinačne financijske instrumente čija nominalna vrijednost čini više od 1% ukupne nominalne vrijednosti knjige trgovanja. Instrumente koji u knjizi trgovanja čine manje od 1% ukupne nominalne vrijednosti knjige trgovanja, kreditna institucija dužna je prikazati kao stavku "Ostalo" u kategoriji instrumenata kojoj pripada (npr. Ostale dionice i vlasnički udjeli u trgovačkim društvima, Ostali dužnički vrijednosni papiri itd.).

Inicijalni kapitalni zahtjev za pozicijske rizike Članak 18.

(1) Kreditna institucija koja izračunava kapitalne zahtjeve za pozicije iz knjige trgovanja u skladu s dijelom 3. Glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

15

dužna je izračun inicijalnih kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike dostaviti, u skladu sa strukturom knjige trgovanja, na sljedećim obrascima:

- Specifični rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (obrazac SK) - Opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (obrazac OK-D ili obrazac OK-T) - Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire (obrazac VVP)

(2) Kreditna institucija dužna je ispunjavati onoliko dijelova obrasca Specifični rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (obrazac SK) u koliko su valuta izražene pozicije u knjizi trgovanja za koje se on ispunjava. Ako kreditna institucija ima barem jednu poziciju u nekoj valuti dužna je popuniti sve retke za tu valutu. (3) Obrazac Opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (pristup koji se temelji na dospijeću) (obrazac OK-D)dužna je popuniti kreditna institucija koja za izračun inicijalnog kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata primjenjuje pristup koji se temelji na dospijeću. Obrazac ima onoliko dijelova u koliko zasebnih valuta kreditna institucija ima pozicije koje su podložne ovom riziku. Kreditna institucija dužna je popuniti sve retke za svaku valutu u kojoj ima pozicije podložne ovom riziku. (4) Obrazac Opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (pristup koji se temelji na trajanju) (obrazac OK-T) dužna je popuniti kreditna institucija koja za izračun inicijalnog kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata primjenjuje pristup koji se temelji na trajanju. Obrazac OK-T popunjava se u onoliko dijelova u koliko valuta kreditna institucija ima barem jednu poziciju podložnu ovom riziku. Kreditna institucija dužna je popuniti sve retke za svaku valutu u kojoj ima pozicije podložne ovom riziku.

Inicijalni kapitalni zahtjev za valutni rizik Članak 19.

Kreditna institucija dužna je izračun ukupne otvorene devizne pozicije i inicijalnog kapitalnog zahtjeva za valutni rizik dostaviti na obrascu Otvorene pozicije u pojedinim valutama i inicijalni kapitalni zahtjev za valutni rizik (obrazac VR), izračunavajući pozicije u skladu s dijelom 4. Glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik Članak 20.

(1) Kreditna institucija dužna je inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik izračunavati za svoje cjelokupno poslovanje (za pozicije knjige trgovanja i pozicije knjige banke). (2) Kreditna institucija dužna je izloženost robnom riziku i izračun inicijalnih kapitalnih zahtjeva za robni rizik ovisno o odabranom pristupu izračuna inicijalnog kapitalnog zahtjeva dostavljati na obrascu Inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik (jednostavni pristup) (obrazac RR-JP) ili obrascu Inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik (pristup ljestvice dospijeća) (obrazac RR-PD), izračunavajući pozicije u skladu s dijelom 5. Glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (3) Ako kreditna institucija ima barem jednu poziciju u robi, dužna je izračunati inicijalni kapitalni zahtjev za tu robu.

16

Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama Članak 21.

Kreditna institucija je dužna izloženost riziku pozicije u opcijama i izračun inicijalnih kapitalnih zahtjeva za rizik pozicije u opcijama dostavljati na obrascu Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama (obrazac RPO), a popunjava ga ovisno o metodi koju primjenjuje za izračun inicijalnog kapitalnog zahtjeva za pozicije u opcijama.

Inicijalni kapitalni zahtjev za prekoračenje dopuštenih izloženosti Članak 22.

(1) Ako je kreditna institucija na izvještajni datum prekoračila najveću dopuštenu izloženost iz članka 150. i 151. Zakona o kreditnim institucijama, a navedeno prekoračenje proizlazi isključivo iz pozicija knjige trgovanja, dužna je za navedeno prekoračenje izračunati inicijalni kapitalni zahtjev u skladu s dijelom 8. Glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (2) Kreditna institucija dužna je izračun inicijalnog kapitalnog zahtjeva dostavljati na obrascu Inicijalni kapitalni zahtjev za prekoračenje dopuštenih izloženosti (obrazac PDI).

Kapitalni zahtjev za pozicijske rizike, valutni rizik i/ili robni rizik primjenom internih modela za upravljanje rizicima

Članak 23.

Ako kreditna institucija izračunava inicijalni kapitalni zahtjev za pozicijske rizike, valutni rizik i/ili robni rizik primjenom internih modela, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati obrazac Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne rizike primjenom internih modela (obrazac IM) i obrazac Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne rizike primjenom internih modela - detaljan pregled (obrazac IM-DET).

VII. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERATIVNI RIZIK

Članak 24.

(1) Kreditna institucija dužna je popuniti i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci obrasce o inicijalnom kapitalnom zahtjevu za operativni rizik u kojim se iskazuju podaci koji se odnose na izračun inicijalnog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik za odabrani pristup ili kombinaciju pristupa te na štetne događaje (gubitke) zbog operativnog rizika.

(2) Izloženost operativnom riziku i izračun inicijalnog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik

dostavlja se na sljedećim obrascima: - Inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik (obrazac OPR) - Bruto gubitci po poslovnim linijama i vrstama događaja (obrazac OPR-DET) - Značajni gubitci od operativnog rizika (obrazac OPR-ZNG)

17

(3) Kreditna institucija dužna je popunjavati i dostavljati obrazac Inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik (obrazac OPR) bez obzira na odabrani pristup za izračun inicijalnog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

(4) Kreditna institucija koja inicijalni kapitalni zahtjev računa primjenom jednostavnog ili standardiziranog pristupa u nekonsolidiranim nerevidiranim privremenim izvješćima ("NP") sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja i 30. rujna tekuće godine u obrascu OPR dužna je koristiti se revidiranim podacima sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine. Za konsolidirana nerevidirana privremena izvješća ("KP") nadređena kreditna institucija dužna je u obrascu OPR koristiti se revidiranim konsolidiranim podacima sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

(5) Obrazac Bruto gubitci po poslovnim linijama i vrstama događaja (obrazac OPR-DET) i

obrazac Značajni gubitci od operativnog rizika (obrazac OPR-ZNG) dužna je popunjavati i dostavljati kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za napredni pristup za izračun inicijalnog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Kreditna institucija je dužna prvo izvješće prema ovoj Odluci, koje će sadržavati obrasce iz Tablice 1. ove Odluke pod rednim brojem 1., 2. i 4. do 57., sastaviti sa stanjem na dan 31. ožujka 2010. godine i dostaviti u Hrvatsku narodnu banku do 30. travnja 2010. godine.

Članak 26.

Guverner Hrvatske narodne banke donijeti će Uputu kojom će urediti način dostavljanja izvješća kreditnih institucija na temelju ove Odluke telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju).

Članak 27.

Ova Odluka objavljuje se u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 31. ožujka 2010. godine.

18

UPUTA ZA JEDINSTVENU PRIMJENU ODLUKE O IZVJEŠĆIMA O JAMSTVENOM

KAPITALU I KAPITALNIM ZAHTJEVIMA KREDITNIH INSTITUCIJA

("Narodne novine", broj 1/09., 41/09., 75/09. i 2/10. - neslužbeni pročišćeni tekst) Ovom se Uputom pobliže propisuju sadržaj, oblik i način popunjavanja izvješća o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima za rizike koje je kreditna institucija dužna dostavljati na temelju Odluke o izvješćima o jamstvenom kapitalu i kapitalnim zahtjevima kreditnih institucija (u nastavku teksta: Odluka).

I. OPĆE ODREDBE

1. Zaglavlje izvješća Svi obrasci iz tablice 1. Odluke imaju ista zaglavlja u kojima kreditna institucija navodi: naziv kreditne institucije, matični broj kreditne institucije, oznaku izvješća i datum. "Naziv kreditne institucije" – u nekonsolidiranim izvješćima navodi se naziv kreditne institucije, a u konsolidiranim izvješćima navodi se naziv nadređene kreditne institucije i dodaje riječ “Grupa”. "OIB kreditne institucije" – navodi se osobni identifikacijski broj kreditne institucije koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju. "Oznaka izvješća" – navodi se jedna od sljedećih oznaka: "NP" za nekonsolidirano nerevidirano privremeno izvješće "NR" za nekonsolidirano revidirano izvješće "KP" za konsolidirano nerevidirano privremeno izvješće "KR" za konsolidirano revidirano izvješće "Datum" – navodi se posljednji dan izvještajnog razdoblja u obliku ddmmgggg.

2. Zaokruživanje novčanih iznosa Svi novčani iznosi u izvješćima na papiru koja se sastavljaju prema ovoj Uputi navode se u tisućama kuna. Ostatak koji iznosi 500 ili više kuna zaokružuje se na tisuću kuna, a ostatak koji iznosi manje od 500 kuna se zanemaruje. Ako pojedinačna stavka izvješća iznosi manje od 500 kuna, iskazuje se u izvješću kao nula. U vezi sa zaokruživanjem iznosa na tisuće kuna koji se unose u obrasce izvješća na papiru posebno se napominje da je kreditna institucija dužna precizno provoditi zaokruživanje. To podrazumijeva da kreditna institucija prethodno sva izvješća iz ove Upute sastavi u punim iznosima (u kunama i lipama) te da potom provede zaokruživanje konačnih iznosa koji se unose u pojedinu stavku izvješća.

Svi iznosi koji su iskazani u obrascima iz tablice 1. Odluke trebaju biti međusobno usklađeni, odnosno iznosi u pojedinim stavkama trebaju odgovarati iznosima u korespondentnim stavkama koje se nalaze na drugom mjestu navedenih obrazaca kreditne institucije. Ako Hrvatska narodna banka utvrdi pogreške u obrascima, zahtijevat će ispravljanje, odnosno izradu i dostavu novog izvješća.

19

Sve stavke koje uvećavaju pozicije u obrascima iskazuju se u pozitivnom iznosu, dok se sve stavke koje umanjuju pozicije u obrascima (odbitne stavke) iskazuju u negativnom iznosu, odnosno s predznakom (–). Kreditna institucija ne popunjava iznose za pozicije/stavke obrazaca koje su osjenčane.

20

II. NAPUCI ZA IZRADU OBRASCA O JAMSTVENOM KAPITALU I KAPITALNIM ZAHTJEVIMA

1. JAMSTVENI KAPITAL (obrazac JKAP) NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE U ovom obrascu kreditna institucija iskazuje izračun jamstvenoga kapitala. Obrazac je podijeljen u šest dijelova. U prvom se dijelu iskazuje izračun osnovnoga kapitala, odnosno stavke koje se uključuju u osnovni kapital i stavke koje umanjuju osnovni kapital. U drugom se dijelu iskazuje izračun dopunskog kapitala I, odnosno stavke koje se uključuju u dopunski kapital I i stavke koje umanjuju dopunski kapital I, u skladu s ograničenjima propisanima za strukturu jamstvenoga kapitala. U trećem se dijelu iskazuju odbitne stavke, kao i specifikacija koji se iznos odbitnih stavki odbija od osnovnoga kapitala, a koji se iznos odbija od dopunskoga kapitala I. U četvrtom se dijelu navodi iznos dopunskoga kapitala II, u skladu s ograničenjima propisanima za strukturu jamstvenoga kapitala. U petom se dijelu navodi iznos jamstvenoga kapitala, uza zasebno iskazivanje iznosa jamstvenoga kapitala koji se primjenjuje za potrebe velikih izloženosti, ograničenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija i materijalnu imovinu, te iznosa jamstvenoga kapitala koji se primjenjuje u svrhu pokrivanja tržišnih rizika i izračuna stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala kod kreditnih institucija koje dopunskim kapitalom II pokrivaju tržišne rizike. Šesti dio obrasca čine bilješke. Objašnjenja pojedinih redaka obrasca navode se u nastavku: 1. OSNOVNI KAPITAL Navodi se iznos osnovnoga kapitala dobiven zbrajanjem redaka od 1.1. do 1.12. 1.1. Redovne i povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) Navodi se iznos uplaćenoga kapitala ostvarenog izdavanjem redovnih i povlaštenih dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica) dobiven zbrajanjem redaka od 1.1.1. do 1.1.3. 1.1.1. Uplaćene redovne dionice Navodi se nominalna vrijednost uplaćenih redovnih dionica, uključujući i pripadajuće rezerve kapitala, odnosno iznos uplaćen iznad nominalne vrijednosti pri izdavanju redovnih dionica. 1.1.2. Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) Navodi se nominalna vrijednost uplaćenih povlaštenih dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica), uključujući i pripadajuće rezerve kapitala, odnosno iznos uplaćen iznad nominalne vrijednosti pri izdavanju tih dionica. 1.1.3. (–) Vlastite dionice Navode se vlastite dionice iz članka 10. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.2. Rezerve i zadržana dobit

21

Navodi se iznos rezervi i zadržane dobiti dobiven zbrajanjem redaka od 1.2.1. do 1.2.8. 1.2.1. Rezerve U ovaj se redak uključuju sve rezerve formirane na teret dobiti nakon njezina oporezivanja iz članka 8. stavka 1. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.2.2. Kapitalna dobit od kupnje i prodaje vlastitih dionica Kreditna institucija može prodati vlastite dionice po cijeni većoj od troška ulaganja, a pozitivna razlika između prodajne vrijednosti i troška ulaganja evidentira se kao kapitalna dobit. U ovom se retku navodi kapitalna dobit od kupnje i prodaje vlastitih dionica iz članka 8. stavka 2. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.2.3. (–) Kapitalni gubitak od kupnje i prodaje vlastitih dionica Kreditna institucija može prodati vlastite dionice po cijeni nižoj od troška ulaganja, a negativna razlika između prodajne vrijednosti i troška ulaganja evidentira se kao kapitalni gubitak. U ovom se retku navodi kapitalni gubitak od kupnje i prodaje vlastitih dionica iz članka 8. stavka 2. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.2.4. Zadržana dobit Navodi se zadržana dobit iz članka 8. stavka 3. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.2.5. (–) Gubici proteklih godina Navodi se iznos gubitaka iz prethodnih godina. 1.2.6. Dobit tekuće godine Navodi se dobit tekuće godine iz članka 8. stavaka 4. i 5. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.2.7. (–) Gubitak tekuće godine Navodi se iznos gubitka tekuće godine. 1.2.8. (–) Neto dobici od kapitaliziranoga budućeg prihoda od sekuritizirane imovine Navode se neto dobici od kapitaliziranoga budućeg prihoda od sekuritizirane imovine iz članka 8. stavka 7. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.3. Rezerve za opće bankovne rizike Navode se rezerve za opće bankovne rizike iz članka 9. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.4. (–) Nematerijalna imovina Navodi se nematerijalna imovina iz članka 11. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija.

22

1.5. (–) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne institucije Navodi se neotplaćeni iznos kredita za kupnju dionica kreditne institucije iz članka 12. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 1.6. (–) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju Navodi se nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju. Također, pod ovom se stavkom navodi i gubitak za koji je utvrđeno da je učinkovita zaštita novčanog toka po financijskoj imovini raspoloživoj za prodaju. 1.7. (–) Gubitak po transakcijama zaštite Navodi se gubitak za koji je utvrđeno da je učinkovita zaštita novčanog toka te gubitak za koji je utvrđeno da je učinkovita zaštita neto ulaganja u pravnu osobu sa sjedištem izvan Republike Hrvatske (inozemni subjekt). U ovu se stavku ne uključuje gubitak po zaštiti naveden u stavci 1.6. 1.8. (–) Dobit na osnovi obveza vrednovanih po fer vrijednosti (promjena kreditnog rejtinga) Navodi se dobit na osnovi obveza vrednovanih po fer vrijednosti koja proizlazi iz promjena kreditnog rejtinga same kreditne institucije. 1.9. (–) Ostalo Navodi se ukupan iznos sljedećih stavki: kumulativni rashodi koji se odnose na dugotrajnu imovinu ili grupu za otuđenje namijenjene prodaji, negativne neto revalorizacijske rezerve proizašle iz vođenja ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat po metodi udjela te ostale negativne neto revalorizacijske rezerve. 1.10. Manjinski udio Ovu stavku popunjava kreditna institucija koja izračunava konsolidirani jamstveni kapital grupe kreditnih institucija. Navodi se iznos manjinskog udjela iz članka 8. Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi. 1.11. Ostale negativne konsolidirane rezerve Ovu stavku popunjava kreditna institucija koja izračunava konsolidirani jamstveni kapital grupe kreditnih institucija. Pod ovom se stavkom uključuju konsolidirane rezerve s negativnim predznakom, u skladu s člankom 8. Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi, osim manjinskog udjela navedenog u stavci 1.10. 1.12. (–) Pozitivne konsolidirane rezerve Ovu stavku popunjava kreditna institucija koja izračunava konsolidirani jamstveni kapital grupe kreditnih institucija. U ovaj se redak uključuju konsolidirane rezerve s pozitivnim predznakom, u skladu s člankom 8. Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi. 2. DOPUNSKI KAPITAL I Navodi se iznos dopunskoga kapitala I dobiven zbrajanjem stavki od 2.1. do 2.9.

23

2.1. Uplaćene kumulativne povlaštene dionice Navodi se iznos uplaćenoga kapitala ostvarenog izdavanjem kumulativnih povlaštenih dionica iz članka 17. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.2. (–) Vlastite kumulativne povlaštene dionice Navode se vlastite kumulativne povlaštene dionice iz članka 21. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.3. Hibridni instrumenti Navode se hibridni instrumenti iz članka 18. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.4. Podređeni instrumenti Navode se podređeni instrumenti iz članka 19. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. U ovom se retku podređeni instrumenti navode u ukupnom iznosu, odnosno bez uzimanja u obzir ograničenja navedenog u članku 25. stavku 4. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.5. (–) Podređeni instrumenti iznad ograničenja Navodi se iznos podređenih instrumenata koji prelazi ograničenje propisano člankom 25. stavkom 4. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, odnosno iznos koji prelazi 50% osnovnoga kapitala. 2.6. Višak rezervacija prema IRB pristupu Ovu stavku popunjava kreditna institucija koja izračunava iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa. Navodi se pozitivan iznos razlike između ispravaka vrijednosti i rezervi te očekivanih gubitaka iz članka 20. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.7. (–) Potraživanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podređenim instrumentima Navodi se iznos potraživanja i potencijalnih obveza osiguranih podređenim i hibridnim instrumentima kreditne institucije iz članka 22. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.8. (–) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije Navodi se neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije iz članka 23. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.9. (–) Dopunski kapital I iznad ograničenja Navodi se iznos u kojem zbroj stavki od 2.1. do 2.8. prekoračuje ograničenje iz članka 25. stavka 3. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, prema kojem zbroj dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II ne smije prelaziti iznos osnovnoga kapitala.

24

3. ODBITNE STAVKE Navodi se iznos odbitnih stavki dobiven zbrajanjem stavki od 3.1. do 3.13. 3.a Od toga: (–) Odbijeno od osnovnoga kapitala Navodi se iznos odbitnih stavki koji se, u skladu s člankom 26. stavkom 3. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, odbija od osnovnoga kapitala. 3.b Od toga: (–) Odbijeno od dopunskoga kapitala I Navodi se iznos odbitnih stavki koji se, u skladu s člankom 26. stavkom 3. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, odbija od dopunskoga kapitala I. 3.1. (–) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije (više od 10% kapitala) Navodi se iznos izravnih ili neizravnih ulaganja u druge kreditne i financijske institucije (više od 10% kapitala) iz članka 27. stavka 1. točke 1. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.2. (–) Ulaganja u podređene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (više od 10% kapitala) Navodi se iznos ulaganja u podređene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (više od 10% kapitala) iz članka 27. stavka 1. točke 2. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.3. (–) Višak ukupnog iznosa ulaganja u kapital, podređene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (iznad 10% jamstvenoga kapitala same kreditne institucije) Navodi se ukupan iznos ulaganja u kapital, podređene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (iznad 10% jamstvenoga kapitala same kreditne institucije) iz članka 27. stavka 1. točke 3. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.4. (–) Izravna ili neizravna ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja (više od 10% kapitala) Navodi se iznos izravnih ili neizravnih ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja (više od 10% kapitala) iz članka 27. stavka 1. točke 4. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.5. (–) Ulaganja u dopunski kapital društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja (više od 10% kapitala) Navodi se iznos ulaganja u dopunski kapital društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja (više od 10% kapitala) iz članka 27. stavka 1. točke 5. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija.

25

3.6. (–) Manjak rezervacija prema IRB pristupu i očekivani gubitak po vlasničkim ulaganjima Ovu stavku popunjava kreditna institucija koja izračunava iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa. Navodi se negativan iznos razlike između ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka, kao i iznos očekivanoga gubitka po vlasničkim ulaganjima iz članka 27. stavka 1. točke 6. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.7. (–) Iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija (ponder rizika 1250%) Navodi se iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija (ponder rizika 1250%) iz članka 27. stavka 1. točke 7. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.8. (–) Slobodne isporuke Navodi se iznos slobodne isporuke iz članka 27. stavka 1. točke 8. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.9. (–) Potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema pravnim osobama nad kojima kreditna institucija ima kontrolu Navode se potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema pravnim osobama nad kojima kreditna institucija ima kontrolu iz članka 27. stavka 1. točke 9. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.10. (–) Potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom Navode se potraživanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz članka 27. stavka 1. točke 10. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.11. (–) Potraživanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama Navode se potraživanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama iz članka 27. stavka 1. točke 11. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.12. (–) Iznos prekoračenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija Navodi se iznos prekoračenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija iz članka 27. stavka 1. točke 12. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3.13. (–) Ulaganja u kapital društava koja su isključena iz grupe kreditnih institucija u RH Ovu stavku popunjava kreditna institucija koja izračunava konsolidirani jamstveni kapital grupe kreditnih institucija. Navodi se iznos u skladu s člankom 7. Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi. 4. DOPUNSKI KAPITAL II Navodi se iznos dopunskoga kapitala II dobiven zbrajanjem stavki od 4.1. do 4.3., uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija.

26

4.1. Kratkoročni podređeni instrumenti Navodi se iznos instrumenata koji ispunjavaju uvjete za uključivanje u dopunski kapital II u skladu s člankom 24. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. U ovoj se stavci instrumenti navode u ukupnom iznosu, odnosno bez uzimanja u obzir ograničenja iz članka 25. stavaka 3. i 5. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 4.2. (–) Neiskorišteni dopunski kapital II Navodi se iznos dopunskoga kapitala II koji nije iskorišten za pokrivanje tržišnih rizika, u skladu s člankom 25. stavka 5. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 4.3. (–) Dopunski kapital II iznad ograničenja Navodi se iznos u kojem dopunski kapital II prekoračuje ograničenja iz članka 25. stavaka 3. i 5. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, prema kojima zbroj dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II ne smije prelaziti iznos osnovnoga kapitala, odnosno prema kojima dopunski kapital II ne smije prelaziti 150 posto iznosa osnovnoga kapitala umanjenog za pripadajući dio odbitnih stavki. Pritom se upisuje razlika između zbroja stavki 4.1. i 4.2. te onog ograničenja koje postavlja niži iznos najvišega dopuštenog iznosa dopunskoga kapitala II. 5. JAMSTVENI KAPITAL Navodi se iznos jamstvenoga kapitala iz članka 2. stavka 2. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija dobiven zbrajanjem stavki 1., 2. i 3. 5.vi Jamstveni kapital za velike izloženosti i ograničenja ulaganja Navodi se iznos jamstvenoga kapitala za velike izloženosti i ograničenja ulaganja iz članka 2. stavka 3. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija dobiven zbrajanjem stavki 1., 2. (izuzevši stavku 2.6.) i 3. (izuzevši stavku 3.6. i 3.7.). 5.tr Jamstveni kapital za pokrivanje tržišnih rizika Navodi se iznos jamstvenoga kapitala za pokrivanje tržišnih rizika iz članka 2. stavka 4. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija dobiven zbrajanjem stavki 1., 2., 3. i 4. 6. BILJEŠKE 6.1. Izglasane dividende tekuće godine Navodi se iznos objavljenih dividendi prema odluci glavne skupštine održane u tekućoj godini, odnosno potražni promet računa na kojem se vode obveze iz raspodjele neto dobiti. 6.2. Isplaćene dividende tekuće godine Navodi se iznos dividendi isplaćenih u tekućoj godini, ali samo onaj dio koji se odnosi na objavljenu dividendu tekuće godine, odnosno samo dio dugovnog prometa računa na kojem se vode obveze iz raspodjele neto dobiti koji se odnosi na objavljenu dividendu tekuće godine. 6.3. Rezerve kapitala ostvarene izdavanjem dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica) Navode se rezerve kapitala ostvarene pri izdavanju redovnih i povlaštenih dionica, osim kumulativnih povlaštenih dionica. Ovaj je iznos uključen u stavkama 1.1.1. i 1.1.2.

27

6.4. Rezerve za vlastite dionice Navode se rezerve za vlastite dionice iz članka 8. stavka 1. točke 3. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. Ovaj je iznos uključen u stavku 1.2.1. 6.5. Neuključena dobit tekuće godine Navodi se dobit tekuće godine koja ne ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 4. i 5. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, te koja se stoga ne može uključiti u izračun jamstvenoga kapitala. 6.6. Ispravci vrijednosti i rezervacije prema IRB pristupu Navodi se iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija prema IRB pristupu iz članka 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. 6.6.1. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na pojedinačnoj osnovi Navodi se iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija za gubitke na pojedinačnoj osnovi, koji je uključen u ukupan iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija iz članka 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. 6.6.2. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na skupnoj osnovi Navodi se iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija za gubitke na skupnoj osnovi, koji je uključen u ukupan iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija iz članka 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. 6.7. Očekivani gubitak prema IRB pristupu Navodi se zbroj očekivanih gubitaka prema IRB pristupu iz članka 326. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

28

2. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEV I STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOGA

KAPITALA (obrazac SAJK) NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE Obrazac se sastoji od četiri stupca. Prvi stupac obuhvaća iznose jamstvenoga kapitala i njegovih sastavnih dijelova. Također, obuhvaća i iznose izračunatih kapitalnih zahtjeva, neiskorištenoga kapitala te stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala. U drugom, trećem i četvrtom stupcu kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II iskorištene za pokriće izračunatih kapitalnih zahtjeva uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. Objašnjenja pojedinih redaka obrasca navode se u nastavku: 1. JAMSTVENI KAPITAL Navodi se iznos jamstvenoga kapitala dobiven zbrajanjem stavki od 1.1. do 1.3. 1.1. OSNOVNI KAPITAL Navodi se iznos osnovnoga kapitala umanjen za iznos odbitnih stavki koje se odbijaju od osnovnoga kapitala iz obrasca JKAP. 1.2. DOPUNSKI KAPITAL I Navodi se iznos dopunskoga kapitala I umanjen za iznos odbitnih stavki koje se odbijaju od dopunskoga kapitala I iz obrasca JKAP. 1.3. DOPUNSKI KAPITAL II Navodi se iznos dopunskoga kapitala II iz obrasca JKAP. 2. KAPITALNI ZAHTJEVI Navodi se zbirni iznos stavki (od 2.1. do 2.4.) koje se odnose na stavke ukupnih kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane, razrjeđivački rizik i rizik slobodne isporuke, stavke ukupnih kapitalnih zahtjeva za rizik namire/isporuke, stavke ukupnih kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, valutni rizik i robni rizik te stavke ukupnih kapitalnih zahtjeva za operativne rizike. 2.1. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE, RAZRJEÐIVAČKI RIZIK I RIZIK SLOBODNE ISPORUKE Navodi se zbirni iznos stavki (od 2.1.1. do 2.1.2.) koje se odnose na stavke kapitalnih zahtjeva izračunate prema standardiziranom pristupu i/ili prema pristupu temeljenom na internim rejting sustavima (u nastavku teksta: IRB pristup). Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital i dopunski kapital I za pokriće kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija.

29

2.1.1. Standardizirani pristup (SP) Navodi se zbirni iznos stavki (od 2.1.1.1. do 2.1.1.3.) koje se odnose na stavke kapitalnih zahtjeva za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom na koje se primjenjuje standardizirani pristup i za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom za kategorije izloženosti prema IRB pristupu na koje kreditna institucija primjenjuje standardizirani pristup. 2.1.1.1. SP razredi izloženosti isključujući sekuritizacijske pozicije Navodi se izračunati kapitalni zahtjev za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom standardiziranog pristupa iz obrasca SP. 2.1.1.2. IRB razredi izloženosti isključujući sekuritizacijske pozicije Navodi se izračunati kapitalni zahtjev za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa za kategorije izloženosti prema IRB pristupu na koje kreditna institucija primjenjuje standardizirani pristup naveden u obrascu SP. 2.1.1.3. Sekuritizacijske pozicije SP Navode se izračunati kapitalni zahtjevi za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom za sekuritizacijske pozicije primjenom standardiziranog pristupa navedeni u obrascima SEK–TS i SEK–SS. 2.1.2. Pristup temeljen na internim rejting sustavima (IRB pristup) Navodi se zbirni iznos stavki (od 2.1.2.1. do 2.1.2.4.) koje se odnose na izračunati kapitalni zahtjev za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa. 2.1.2.1. IRB pristup kad se ne primjenjuju niti vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) niti konverzijski faktori Navode se izračunati kapitalni zahtjevi za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom osnovnog IRB pristupa (u nastavku teksta: FIRB pristup) navedeni u pripadajućim obrascima u kojima se iskazuje izračun kapitalnih zahtjeva primjenom FIRB pristupa. 2.1.2.2. IRB pristup kad se primjenjuju vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) i/ili konverzijski faktori Navode se izračunati kapitalni zahtjevi za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom naprednog IRB pristupa (u nastavku teksta: AIRB pristup) navedeni u pripadajućim obrascima u kojima se iskazuje izračun kapitalnih zahtjeva primjenom AIRB pristupa. 2.1.2.3. Vrijednosni papiri IRB Navodi se izračunati kapitalni zahtjev za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom IRB pristupa naveden u obrascu IRB–VU. 2.1.2.4. Sekuritizacijske pozicije IRB Navodi se izračunati kapitalni zahtjev za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom za sekuritizacijske pozicije primjenom IRB pristupa naveden u obrascima SEK–TI i SEK–SI.

30

2.2. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA RIZIK NAMIRE/ISPORUKE Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za rizik namire/isporuke iz obrasca RN uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital i dopunski kapital I za pokriće kapitalnog zahtjeva za rizik namire/isporuke uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.3. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK Navodi se zbirni iznos stavki (od 2.3.1. do 2.3.8.) koje se odnose na stavke kapitalnih zahtjeva za valutni rizik, specifični pozicijski rizik dužničkih instrumenata, opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata, rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, robni rizik, rizik pozicije u opcijama, prekoračenje dopuštenih izloženosti te iznos kapitalnog zahtjeva za pozicijski, valutni rizik i robni rizik izračunat u skladu s internim modelima. 2.3.1. Kapitalni zahtjevi za valutni rizik Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za valutni rizik iz obrasca VR uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II za pokriće kapitalnog zahtjeva za valutni rizik uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.3.2. Kapitalni zahtjevi za specifični pozicijski rizik dužničkih instrumenata Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik dužničkih instrumenata iz obrasca SK uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II za pokriće kapitalnog zahtjeva za specifični kamatni rizik uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.3.3. Kapitalni zahtjevi za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata iz obrasca OK–D ili OK–T uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II za pokriće kapitalnog zahtjeva za opći kamatni rizik uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.3.4. Kapitalni zahtjevi za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire iz obrasca VVP uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II za pokriće kapitalnog zahtjeva za rizik ulaganja u vlasničke vrijednosne papire uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.3.5. Kapitalni zahtjevi za robni rizik Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za robni rizik iz obrasca RR–JP ili RR–PD uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II za pokriće kapitalnog zahtjeva za robni rizik uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija.

31

2.3.6. Kapitalni zahtjevi za rizik pozicije u opcijama Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za rizik pozicije u opcijama iz obrasca RPO uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II za pokriće kapitalnog zahtjeva za rizik pozicije u opcijama uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.3.7. Kapitalni zahtjevi za prekoračenje dopuštenih izloženosti Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za prekoračenje dopuštenih izloženosti iz obrasca PDI uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II za pokriće kapitalnog zahtjeva za prekoračenje dopuštenih izloženosti uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.3.8. Kapitalni zahtjevi za pozicijske rizike, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima Navodi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za pozicijske rizike, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima iz obrasca IM uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital, dopunski kapital I i dopunski kapital II za pokriće kapitalnog zahtjeva za pozicijske rizike, valutni rizik i robni rizik u skladu s internim modelima uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 2.4. UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA OPERATIVNE RIZIKE Navodi se zbirni iznos pripadajućih stavki iz obrasca OPR koje se odnose na stavke inicijalnih kapitalnih zahtjeva za pokriće operativnih rizika uvećan za 50%. Kreditna institucija raspoređuje osnovni kapital i dopunski kapital I za pokriće kapitalnog zahtjeva za operativni rizik uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. 3. POKRIVENOST KAPITALNIH ZAHTJEVA KAPITALOM Navodi se ukupan iznos osnovnoga kapitala, dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II za pokriće izračunatih kapitalnih zahtjeva. 4. STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOGA KAPITALA Navodi se stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala izračunata u skladu s člankom 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci: Pokrivenost osnovnim kapitalom, Pokrivenost dopunskim kapitalom I, Pokrivenost dopunskim kapitalom II Navode se iznosi osnovnoga kapitala, dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II za pokriće kapitalnih zahtjeva navedenih u recima 1. do 2.4. ovog obrasca uzimajući u obzir ograničenja iz članka 25. Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija.

32

3. KAPITALNI ZAHTJEV ČLANICA GRUPE KREDITNIH INSTITUCIJA U RH

(obrazac KONS) NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE Obrazac KONS sadrži kapitalne zahtjeve izračunate u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija i Odlukom o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi. U polju Grupa kreditnih institucija u RH navodi se naziv ili skraćeni naziv nadređene kreditne institucije koja je prema odredbama Odluke o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi dužna dostavljati izvješća Hrvatskoj narodnoj banci. Objašnjenja pojedinih stupaca obrasca navode se u nastavku: Stupac 1. i 2. Naziv društva i Matični broj U prvom retku navodi se naziv nadređene kreditne institucije, potom naziv drugih članica grupe kreditnih institucija u RH. Stupac 3. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik, uključujući sekuritizacijski, rizik druge ugovorne strane, rizik razrjeđivanja i rizik slobodne isporuke Navodi se iznos kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik uključujući sekuritizacijski, rizik druge ugovorne strane, rizik razrjeđivanja i rizik slobodne isporuke na konsolidiranoj razini. Stupac 4. Kapitalni zahtjev za rizik namire/isporuke Navodi se iznos kapitalnog zahtjeva za rizik namire/isporuke na konsolidiranoj razini za svaku pojedinu članicu grupe kreditnih institucija u RH. Stupac 5. Kapitalni zahtjev za pozicijske rizike Navodi se iznos kapitalnog zahtjeva za pozicijske rizike za svaku pojedinu članicu grupe kreditnih institucija u RH. Stupac 6. Kapitalni zahtjev za valutni rizik Navodi se iznos kapitalnog zahtjeva za valutni rizik za svaku pojedinu članicu grupe kreditnih institucija u RH. Stupac 7. Kapitalni zahtjev za robni rizik Navodi se iznos kapitalnog zahtjeva za robni rizik za svaku pojedinu članicu grupe kreditnih institucija u RH. Stupac 8. Kapitalni zahtjev za prekoračenje dopuštenih izloženosti Navodi se iznos kapitalnog zahtjeva za prekoračenje dopuštenih izloženosti za svaku pojedinu članicu grupe kreditnih institucija u RH.

33

Stupac 9. Kapitalni zahtjev za operativni rizik Navodi se iznos kapitalnog zahtjeva za operativni rizik za grupu kreditnih institucija u RH u cjelini. Ako grupa alocira kapitalni zahtjev po pojedinim članicama grupe po određenom ključu, navesti dio kapitalnog zahtjeva za svaku članicu grupe kreditnih institucija u RH na koju se odnosi alocirani dio. Stupac 10. Ukupni kapitalni zahtjevi Navodi se zbroj kapitalnih zahtjeva za svaku pojedinu članicu grupe kreditnih institucija u RH.

34

4. KAPITALNI ZAHTJEV ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE

STRANE I RIZIK SLOBODNE ISPORUKE PREMA STANDARDIZIRANOM PRISTUPU (obrasci SP)

NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE Svaki obrazac sastoji se od tri dijela. U prvom se dijelu obrasca iskazuju zbirne stavke koje se odnose na ukupnu izloženost. Drugi dio obrasca odnosi se na raščlanjivanje ukupne izloženosti na bilančnu i izvanbilančnu te na izvedene financijske instrumente i transakcije povezane s vrijednosnim papirima koje podliježu riziku druge ugovorne strane i riziku slobodne isporuke. U trećem dijelu obrasca bruto izloženost, neto izloženost kao i potpuno prilagođena vrijednost izloženosti raščlanjuju se prema ponderima rizika. U svakom obrascu navedeni su svi predviđeni ponderi rizika za sve kategorije izloženosti, ali se popunjavaju samo određene stavke/reci. Naime, u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija određeni ponderi predviđeni su samo za pojedine kategorije izloženosti. Tako se primjerice, u obrascu SP–DB Izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama ne popunjavaju sljedeći reci: ponder rizika 0% – "transakcije unutar grupe kreditnih institucija"; potom ponder rizika 10%; ponderi rizika 20% i 50% – "od čega bez rejtinga priznate VIPKR"; ponder rizika 35%; ponder rizika 75%; ponder rizika 150% – "visokorizična potraživanja" te ostali ponderi rizika. U podnožju obrasca SP navode se odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (u nastavku teksta: VIPKR) ili agencije za kreditiranje izvoza (u nastavku teksta: AKI) koje je kreditna institucija propisala svojim internim aktima, a čije kreditne rejtinge ili kreditne procjene primjenjuje pri utvrđivanju pondera rizika na način propisan u dijelu 2.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Izloženosti grupirane po kategorijama propisanima člankom 11. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, iskazuju se u pripadajućim pojedinačnim obrascima. U agregiranom obrascu iskazuje se izračun ukupnog iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom na način propisan u dijelu 2. glave II. iste Odluke. Objašnjenja pojedinih stupaca obrazaca navode se u nastavku: Stupac 1. Bruto iznos izloženosti Navodi se ukupan iznos izloženosti prije umanjenja za provedene ispravke vrijednosti ili rezervacije za identificirane gubitke te prije primjene konverzijskih faktora i pondera rizika kao i efekata tehnika smanjenja kreditnog rizika. Stupac 2. od čega: rizik druge ugovorne strane Za izloženosti iz članka 483. stavka 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija za koje se izračunava kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane navodi se iznos izloženosti izračunat u skladu s dijelom 6. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, a pri čemu se na iste izloženosti primjenjuju ponderi rizika propisani u okviru dijela 2. glave II. iste Odluke.

35

Stupac 3. (–) Rezervacije Navodi se iznos ispravaka vrijednosti za bilančne i rezervacija za izvanbilančne stavke. Stupac 4. Neto izloženost Navodi se iznos bruto izloženosti umanjen za ispravke vrijednosti i rezervacije. Stupac 5. Garancije/jamstva i kontragarancije Navodi se iznos garancija/jamstava i kontragarancija koje ispunjavaju uvjete iz dijela 4.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 6. Kreditne izvedenice Navodi se iznos kreditnih izvedenica koji ispunjavaju uvjete iz dijela 4.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 7. Jednostavna metoda financijskog kolaterala Navodi se iznos financijskoga kolaterala koji ispunjava uvjete iz dijela 4.2.1., a posebice dijela 4.2.1.3.1. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 8. Ostali instrumenti materijalne zaštite Navodi se iznos koji se odnosi na instrumente propisane u dijelu 4.2.4. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 9. (–) Ukupni odnos Navodi se iznos osiguranog dijela izloženosti na koji će se primijeniti dio 4. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, kada se radi o zamjeni pondera dužnika sa ponderom pružatelja zaštite (odnosno instrumenta osiguranja), a koji odgovara nekoj drugoj kategoriji izloženosti (ili istoj kategoriji primjenom povoljnijeg pondera). Spomenuti iznos koji se odnosi čini zbroj iznosa navedenih u prethodna četiri stupca (zbroj iznosa koji se odnose na garancije/jamstva, kreditne izvedenice, jednostavnu metodu financijskoga kolaterala i ostale instrumente materijalne zaštite) i unosi se sa negativnim predznakom. Osigurani iznos odnosi se iz inicijalne kategorije u drugu odgovarajuću kategoriju. Zbog primjene metode zamjene kod tehnika smanjenja kreditnog rizika određeni osigurani dio izloženosti umjesto pondera rizika dužnika dobiva ponder rizika pružatelja zaštite. Dakle, iznos odnosa iz inicijalnoga pojedinačnog obrasca raspoređuje se po kategorijama rizika (u ostalim pojedinačnim obrascima), ovisno o tome koji (povoljniji) ponder rizika je moguće primijeniti na određeni osigurani iznos izloženosti u skladu s metodom zamjene. Također, potrebno je navesti i iznos odnosa unutar iste kategorije izloženosti ako se radi o supstituciji pondera unutar jedne kategorije izloženosti, pri čemu se isti iznos iskazuje u stupcu 10. "Ukupan donos". U agregiranom obrascu SP ova stavka predstavlja zbroj svih odnosa iz obrazaca SP–DB, SP–LS, SP–JT, SP–MB, SP–MO, SP–IN, SP–TD, SP–ST, SP–PO, SP–IF i SP–OI.

36

Stupac 10. Ukupan donos Navodi se ukupan iznos koji u određenu kategoriju izloženosti dolazi iz ostalih inicijalnih kategorija izloženosti. Zbog primjene metode supstitucije na taj iznos izloženosti moguće je primijeniti povoljniji ponder rizika propisan za kategoriju izloženosti u koju se ista donosi. U agregiranom obrascu SP ova stavka predstavlja zbroj svih donosa iz obrazaca SP–DB, SP–LS, SP–JT, SP–MB, SP–MO, SP–IN, SP–TD, SP–ST, SP–PO, SP–IF i SP–OI. U kumulativnom iznosu svih kategorija izloženosti ukupan iznos odnosa i ukupan iznos donosa mora biti jednak, osim za kreditne institucija koje koriste IRB pristup, a koje primjenjuju standardizirani pristup na pojedine kategorije izloženosti. Stupac 11. Neto izloženost nakon primjene metode zamjene tehnika smanjenja kreditnog rizika Navodi se iznos neto izloženosti umanjen za ukupan odnos i uvećan za ukupan donos zbog primjene metode zamjene tehnika smanjenja kreditnog rizika. Ako kreditna institucija primjenjuje jednostavnu metodu financijskoga kolaterala iz dijela 4.2.1.3.1. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija ovaj iznos izloženosti iskazuje se i u stupcu 14 "Potpuno prilagođena vrijednost izloženosti (E*)" i raspoređuje se po ponderima rizika te po odgovarajućim konverzijskim faktorima ako se radi o izvanbilančnim stavkama. Stupac 12. Usklađenje izloženosti korektivnim faktorom (EVA - E) Navodi se iznos koji predstavlja prilagođavanje izloženosti korektivnim faktom za izloženost HE, uz uvjet da na tu izloženost kreditna institucija primjenjuje složenu metodu financijskoga kolaterala iz dijela 4.2.1.3.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija. Iznos koji se iskazuje jednak je razlici iznosa izloženosti prilagođene korektivnim faktorom i izloženosti prije primjene složene metode financijskoga kolaterala (EVA -E), odnosno umnošku izloženosti prije primjene složene metode financijskoga kolaterala i korektivnog faktora za izloženost (E x HE). Stupac 13. Financijski kolateral – prilagođena vrijednost (CVAM) Navodi se iznos dodatno prilagođene vrijednosti financijskog kolaterala korigirane faktorima CVAM, a koji se izračunava u skladu s dijelom 4.2.1.3.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Iznos CVAM koji se iskazuje jednak je C x (1-HC-HFX)x (t-t*)/(T-t*). Stupac 14. Potpuno prilagođena vrijednost izloženosti (E*) Navodi se iznos potpuno prilagođene vrijednosti izloženosti E* koji je jednak iznosu izloženosti iz stupca 11. uvećanog za iznos iz stupca 12. koji predstavlja usklađenje izloženosti sa korektivnim faktorom za izloženost te umanjenom za dodatno prilagođenu vrijednost kolaterala korigiranu korektivnim faktorima (stupac 11 + stupac 12 - stupac 13). Stupci 15. – 18. Raščlanjivanje potpuno prilagođenih vrijednosti izloženosti izvanbilančnih stavaka po konverzijskim faktorima U stupcima 15. – 18., u trećem dijelu obrasca, raspoređuju se sve izvanbilančne stavke po ponderima rizika koji se primjenjuju u okviru svake pojedine kategorije izloženosti.

37

Potpuno prilagođeni iznos izloženosti (E*) izvanbilančnih stavaka raspoređuje se u pripadajuće stupce prema odgovarajućim konverzijskim faktorima iz članka 17. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ovi se stupci ne popunjavaju za bilančne stavke. Stupac 19. Iznos izloženosti Navodi se iznos izloženosti na sljedeći način: Za bilančne stavke iznos izloženosti jednak je iznosu navedenom u stupcu 14. "Potpuno prilagođena vrijednosti izloženosti (E*)". Za izvanbilančne stavke iznos izloženosti jednak je potpuno prilagođenom iznosu izloženosti (E*) umanjenom za prilagođeni iznos izloženosti izvanbilančnih stavaka koje pripadaju konverzijskom faktoru 0%, za 80% potpuno prilagođenog iznosa izloženosti izvanbilančnih stavaka koje pripadaju konverzijskom faktoru 20% te za 50% potpuno prilagođenog iznosa izloženosti izvanbilančnih stavaka koje pripadaju konverzijskom faktoru 50%. Dakle, stupac 19= (stupac 14. – stupac 15. – (0,8 * stupac 16.) – (0,5 * stupac 17.)). Za transakcije povezane s vrijednosnim papirima, izvedene financijske instrumente i ostale izloženosti vezane za rizik druge ugovorne strane navodi se iznos izloženosti kao i za bilančne stavke. Stupac 20. Iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom Navodi se ukupan iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom s odgovarajućim ponderom rizika. Stupac 21. Od čega: rizik druge ugovorne strane Navodi se iznos izloženosti vezan za rizik druge ugovorne strane, a koji je ponderiran odgovarajućim ponderom rizika. Ovaj iznos sadržan je u ukupnom iznosu koji se navodi u stupcu 20. Stupac 22. Kapitalni zahtjev Unosi se kapitalni zahtjev koji iznosi 12% iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom iz stupca 20. Reci obrazaca podijeljeni su u tri dijela: ukupna izloženost; raščlanjivanje ukupne izloženosti prema vrsti i raščlanjivanje ukupne izloženosti prema ponderima rizika, a objašnjenja redaka obrasca navode se u nastavku: I. Ukupna izloženost

Navodi se zbirni iznos pripadajućih polja koja se odnose na bilančne i izvanbilančne stavke, stavke u kojima se navode transakcije povezane s vrijednosnim papirima, izvedenice i ostale izloženosti vezane za rizik druge ugovorne strane navedene u idućih pet redaka. II. Raščlanjivanje ukupne izloženosti prema vrsti

Bilančne stavke Navode se bilančne stavke i izračun kapitalnog zahtjeva za njih u skladu s člankom 13. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

38

Izvanbilančne stavke Navode se izvanbilančne stavke i izračun kapitalnog zahtijeva za njih u skladu s člankom 14. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Transakcije povezane s vrijednosnim papirima Navode se izloženosti povezane s repo i obrnutim repo transakcijama vrijednosnih papira, transakcijama pozajmljivanja vrijednosnih papira od druge ugovorne strane odnosno drugoj ugovornoj strani, transakcijama s dugim rokom namire te transakcijama kreditiranja vrijednosnih papira uz uplatu nadoknade iz dijela 6.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ne navode se transakcije koje se posebno izdvajaju u retku ugovori o obnovi i drugi ugovori o netiranju. Izvedeni financijski instrumenti Navode se izloženosti povezane sa izvedenim financijskim instrumentima iz dijela 9 glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija i izračunatim u skladu s dijelom 6. glave II. iste Odluke Ugovori o obnovi i drugi ugovori o netiranju Navode se izloženosti koje proizlaze iz ugovora o obnovi i drugih ugovora o netiranju iz dijela 6.2.6. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. III. Raščlanjivanje ukupne izloženosti prema ponderima rizika

U ovom se dijelu navode reci u kojima se iskazuju bruto iznos izloženosti, rezervacije i neto iznos izloženosti s pripadajućim ponderima rizika koji se odnose na odgovarajuću kategoriju izloženosti prije primjene tehnika smanjenja rizika, odnosno tzv. odnosa ili donosa u odgovarajuću kategoriju izloženosti (vidi obrazloženja stupaca 9. i 10. – odnos i donos). Potom se iskazuju potpuno prilagođeni iznosi izloženosti (E*), konvertirani iznosi izloženosti te konačno iznosi izloženosti ponderirani kreditnim rizikom i raščlanjeni prema pripadajućem ponderu rizika. U pojedinačnim obrascima SP–DB, SP–LS, SP–JT, SP–MB, SP–MO, SP–IN, SP–TD, SP–ST, SP–PO, SP–IF i SP–OI ne popunjavaju se svi reci, nego samo reci s određenim ponderima koje je moguće primijeniti na kategoriju izloženosti na koju se pojedinačni obrazac odnosi. U agregiranom obrascu SP popunjavaju se svi reci u kojima se navode ponderi rizika. Osim redaka predviđenih za iskazivanje izloženosti koje pripadaju odgovarajućem ponderu rizika, u okviru određenih redaka predviđenih za pojedini ponder rizika navode se opisni reci u kojima se izdvajaju i specificiraju iznosi kojima je dodijeljen odgovarajući ponder ovisno o udovoljavanju sljedećim kriterijima:

– nema procjene priznate VIPKR ili AKI; – radi se o transakcijama unutar grupe kreditnih institucija; – radi se o iznosu izloženosti koji je osiguran poslovnom nekretninom; – radi se o neosiguranim izloženostima koje udovoljavaju definiciji dospjelih nenaplaćenih

potraživanja; – radi se o izloženostima koje udovoljavaju definiciji visokorizičnih potraživanja.

Ovi opisni reci ne uključuju se u zbirne retke u prvom i drugom dijelu obrasca (ukupna izloženost i bilančne i izvanbilančne stavke).

39

Bez procjene priznate VIPKR ili AKI U ovim recima navode se izloženosti koje se u skladu s dijelom 2.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija mogu rasporediti u pondere rizika 0%, 20%, 50%, odnosno 100% bez dodijeljenog rejtinga od strane VIPKR (AKI za središnje države i središnje banke), a na temelju specifičnosti propisanih za pojedine kategorije izloženosti. Iznosi u ovim recima navode se samo ako je za pojedinu kategoriju izloženosti predviđeno da za neki ponder postoji mogućnost primjene kreditnog rejtinga VIPKR, a ponder je dotičnom iznosu izloženosti dodijeljen na temelju posebnih odredbi, a ne rejtinga. Transakcije unutar grupe kreditnih institucija Navodi se iznos izloženosti u skladu s člankom 21. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ovi se reci popunjavaju samo u obrascu SP–IN Izloženost prema institucijama. Osigurano poslovnom nekretninom Navodi se iznos izloženosti u skladu s dijelom 2.2.9.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Dospjela nenaplaćena potraživanja Navodi se iznos izloženosti u skladu s dijelom 2.2.10. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Iznosi u ovim recima navode se za izloženosti na koje se primjenjuju ponderi rizika 100% i 150% i mogu se pojaviti u svim kategorijama izloženosti, odnosno svim obrascima. Visokorizična potraživanja Navodi se iznos visokorizičnih potraživanja koji je sadržan u ponderu 150% u skladu s dijelom 2.2.11. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ovi se reci navode za kategorije izloženosti u obrascima SP–TD, SP–ST, SP–IF i SP–OI. Ostali ponderi rizika Navodi se iznos izloženosti u skladu s dijelom 2.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, a za koje su propisani ponderi rizika različiti od osnovnih pondera rizika predviđenih za pojedine kategorije izloženosti (kao npr. u člancima 91., 92., 98., 99., 100., 108. i slični).

40

5. KAPITALNI ZAHTJEV ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE

STRANE I SLOBODNE ISPORUKE PREMA IRB PRISTUPU (obrasci IRB) 5.1. NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE 5.1.1. Izloženost kreditnom riziku prema IRB pristupu (obrazac IRB) Obrazac IRB sastoji se od 27 stupaca. Forma obrasca identična je za sve obrasce iz članka 3. Odluke pod rednim brojem 16.–27. Za sve obrasce iz članka 3. Odluke pod rednim brojem 17.–27. u polje Vrsta IRB pristupa, kreditna institucija dužna je upisati AIRB, ako za kategoriju izloženosti na koju se obrazac odnosi primjenjuje AIRB pristup. Ako kreditna institucija za kategoriju izloženosti na koju se obrazac odnosi primjenjuje FIRB pristup, dužna je u navedeno polje upisati FIRB. Objašnjenja pojedinih stupaca obrasca navode se u nastavku: Stupac 1. Interni rejting sustav Stupac "Interni rejting-sustav" odnosi se na članak 2. stavak 2. točku 2., članak 184. stavak 1. i članak 265. stavak 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako kreditna institucija primjenjuje jedan rejting-sustav ili jednu rejting-skalu (engl. master scale) za sve dužnike/proizvode, unose se PD procjene za svaku rejting-kategoriju/skup izloženosti. Ako kreditna institucija primjenjuje više rejting-sustava i više rejting-skala, može spojiti rejting-kategorije dužnika/proizvoda. Kreditna institucija dužna je rasporediti rejting-kategorije/skupove izloženosti na način da se rejting-kategorije/skupovi izloženosti navode od one s najnižim do one s najvišim PD-om. Stupac 1. PD rejting-kategorije ili skupa izloženosti (%) Za svaku pojedinu rejting-kategoriju/skup izloženosti unosi se PD te rejting-kategorije/skupa izloženosti izračunat u skladu s minimalnim zahtjevima za procjenu PD-a iz dijela 3.5.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Prosječni PD ponderiran izloženošću unosi se u retke:

– UKUPNA IZLOŽENOST – Bilančne stavke – Izvanbilančne stavke – Transakcije povezane s vrijednosnim papirima i transakcije s dugim rokom namire – Izvedeni financijski instrumenti – Ugovori o obnovi i drugi ugovori o netiranju – RAZRJEÐIVAČKI RIZIK: UKUPNO – UKUPAN IZNOS IZLOŽENOSTI U REJTING-KATEGORIJAMA I SKUPOVIMA

IZLOŽENOSTI

41

Pri ponderiranju PD-a primjenjuje se iznos izloženosti iz stupca 11. primjenjiv za pojedini redak. Stupac 2. Iznos izloženosti prije primjene konverzijskih faktora Navodi se ukupan iznos izloženosti prije umanjenja za provedene ispravke vrijednosti ili rezervacije za identificirane gubitke te prije primjene konverzijskih faktora i pondera rizika, kao i učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika, osim za izloženosti koje su predmet standardiziranog sporazuma o netiranju. Iznos izloženosti izračunava se u skladu s dijelom 3.6.6. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija uz sljedeće iznimke:

a) kada se za potrebe izračuna iznosa izloženosti netiraju krediti i depoziti iskazani u bilanci kreditne institucije navodi se iznos izloženosti prije netiranja, a netiranje se tretira kao materijalna kreditna zaštita,

b) izloženosti iz članaka 290. do 293. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija navode se prije primjene tamo propisanih konverzijskih faktora.

Izloženosti koje se tretiraju u skladu s člancima 409. i 419. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija (tzv. double default učinak) raspoređuju se u kategoriju izloženosti i PD raspon izvornog dužnika. Stupac 3. od čega: rizik druge ugovorne strane Za izloženosti iz članka 483. stavka 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija za koje se izračunava kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane navodi se iznos izloženosti izračunat u skladu s dijelom 6. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci 4. – 8. Tehnike smanjenja kreditnog rizika – učinci prilagodbe PD-a Stupci 4. – 8. odnose se na primjenu materijalne i nematerijalne kreditne zaštite čiji učinci se uzimaju u obzir kroz prilagodbu PD-a. U stupce 4. – 6. unose se iznosi materijalne i nematerijalne kreditne zaštite. Ukupan iznos zaštite koja se uzima u obzir kroz učinak prilagodbe PD-a iskazuje se u stupcima 7. i 8. (ukupan odnos, ukupan donos). NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA Stupac 4. Garancije/jamstva i kontragarancije Ako kreditna institucija primjenjuje FIRB pristup, navodi se prilagođeni iznos garancija/jamstava i kontragarancija (GA) iz članka 428. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako kreditna institucija primjenjuje AIRB pristup, navodi se nominalni iznos garancija/jamstava i kontragarancija koje ispunjavaju uvjete za priznavanje nematerijalne kreditne zaštite iz dijela 4.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako se učinci garancija/jamstava i kontragarancija priznaju kroz prilagodbu LGD-a, navedeni iznos unosi se u stupac 13. Stupac 5. Kreditne izvedenice Ako kreditna institucija primjenjuje FIRB pristup, navodi se prilagođeni iznos kreditnih izvedenica (GA) iz članka 428. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

42

Ako kreditna institucija primjenjuje AIRB pristup, navodi se nominalni iznos kreditnih izvedenica koji ispunjavaju uvjete za priznavanje nematerijalne kreditne zaštite iz dijela 4.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako se učinci kreditnih izvedenica priznaju kroz prilagodbu LGD-a, navedeni iznos unosi se u stupac 14. Stupac 6. Ostali instrumenti materijalne kreditne zaštite Ako kreditna institucija primjenjuje FIRB pristup, navodi se iznos koji se odnosi na ostale instrumente materijalne zaštite iz dijela 4.2.4. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako kreditna institucija primjenjuje AIRB pristup, unosi se iznos ostalih instrumenata materijalne kreditne zaštite iz članka 399. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji ispunjavaju uvjete iz članka 400. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako se učinci ostalih instrumenata materijalne kreditne zaštite priznaju kroz prilagodbu LGD-a, navedeni iznos unosi se u stupac 15. Stupac 7. (–) Ukupan odnos Navodi se iznos koji čini osigurani dio izloženosti prije primjene konverzijskih faktora. Navedeni iznos jednak je zbroju iznosa navedenih u stupcima 3. – 6., a upisuje se s negativnim predznakom. Do preraspodjele izloženosti po rejting-kategorijama/kategorijama izloženosti/ponderima rizika dolazi zbog učinaka prilagodbe PD-a (npr. zamjena PD-a dužnika PD-om davatelja garancije/jamstva), a u skladu s člankom 428. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako se na kategoriju izloženosti pružatelja zaštite primjenjuje standardizirani pristup, navedeni iznos prikazat će se kao ukupan donos u odgovarajući obrazac SP. Stupac 8. Ukupan donos Suprotno stupcu 7., ovdje se navodi ukupan iznos koji u određenu kategoriju izloženosti/ponder rizika/rejting-kategoriju zbog prilagodbe PD-a dolazi iz druge kategorije izloženosti/pondera rizika/rejting-kategorije. Ako se na kategoriju izloženosti pružatelja zaštite primjenjuje IRB pristup, a na kategoriju izloženosti izvornog dužnika standardizirani pristup, navedeni iznos prikazat će se kao ukupan odnos u odgovarajući obrazac SP. Stupac 9. Izloženost nakon učinaka zamjene, a prije primjene konverzijskih faktora Unosi se iznos izloženosti iz stupca 2. umanjen za ukupan odnos iz stupca 7. i uvećan za ukupan donos iz stupca 8. Navedeni iznos čini iznos izloženosti prilagođen za učinke kreditne zaštite koja se priznaje kroz prilagodbu PD-a, a prije primjene konverzijskih faktora. Stupci 10. i 12. od čega: izvanbilančne stavke U stupac 10. unosi se dio izloženosti iz stupca 9. koji se odnosi na izvanbilančne stavke, prije primjene konverzijskih faktora. U stupac 12. unosi se dio izloženosti iz stupca 11. koji se odnosi na izvanbilančne stavke, nakon primjene konverzijskih faktora. Stupac 11. Iznos izloženosti Unosi se iznos izloženosti iz stupca 9. pomnožen odgovarajućim konverzijskim faktorom.

43

Stupci 13. – 19. Tehnike smanjenja kreditnog rizika – prilagodba LGD-a (ne uključujući izloženosti koje podliježu člancima 409. i 419. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija) Učinci kreditne zaštite koji su uzeti u obzir u stupcima 4. – 8. ne uzimaju se u obzir u ovim stupcima. Stupac 13. Garancije/jamstva i kontragarancije Kreditna institucija koja primjenjuje AIRB pristup, navodi nominalni iznos garancija/jamstava i kontragarancija koje ispunjavaju uvjete za priznavanje nematerijalne kreditne zaštite iz dijela 4.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. U ovaj stupac unosi se iznos garancija koje nisu priznate kroz prilagodbu PD-a, odnosno nisu iskazane u stupcu 4. Stupac 14. Kreditne izvedenice Kreditna institucija koja primjenjuje AIRB pristup, navodi nominalni iznos kreditnih izvedenica koje ispunjavaju uvjete za priznavanje nematerijalne kreditne zaštite iz dijela 4.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. U ovaj se stupac unosi iznos kreditnih izvedenica koje nisu priznate kroz prilagodbu PD-a, odnosno nisu iskazane u stupcu 5. Stupac 15. Ostali instrumenti materijalne kreditne zaštite Kreditna institucija koja primjenjuje AIRB pristup, navodi iznos ostalih instrumenata materijalne kreditne zaštite iz članka 399. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji ispunjavaju uvjete iz članka 400. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. U ovaj se stupac unosi iznos ostalih instrumenata materijalne kreditne zaštite koji nisu priznati kroz prilagodbu PD-a, odnosno nisu iskazani u stupcu 6. Stupac 16. Priznati financijski kolateral Ako kreditna institucija primjenjuje FIRB pristup, navodi iznos prilagođene vrijednosti (CVAM) koja se izračunava u skladu s člankom 380. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako kreditna institucija primjenjuje AIRB pristup, navodi procijenjenu tržišnu vrijednost kolaterala. Stupci 17. – 19. Ostali priznati kolaterali Ako kreditna institucija primjenjuje FIRB pristup, navodi iznos ostalih priznatih kolaterala iz članaka 345. – 348. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija vrednovanih u skladu s člankom 363. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako kreditna institucija primjenjuje AIRB pristup, navodi iznos ostalih priznatih kolaterala uzetih u obzir pri procjeni LGD-a, a u skladu s člankom 223. stavka 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

44

Stupac 17. Stambena/poslovna nekretnina Ako kreditna institucija primjenjuje FIRB pristup, navodi vrijednost nekretnine iz članka 345. te vrijednost priznate nekretnine dane u najam/leasing iz članka 348. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija vrednovanih u skladu s člankom 363. iste Odluke. Ako kreditna institucija primjenjuje AIRB pristup, navodi procijenjenu tržišnu vrijednost nekretnine. Stupac 18. Ostala materijalna imovina Ako kreditna institucija primjenjuje FIRB pristup, navodi iznos ostale materijalne imovine iz članka 347. te iznos priznate ostale materijalne imovine dane u najam/leasing iz članka 348. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija vrednovanih u skladu s člankom 363. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ako kreditna institucija primjenjuje AIRB pristup, navodi procijenjenu tržišnu vrijednost ostale materijalne imovine. Stupac 19. Potraživanja

Ako kreditna institucija primjenjuje FIRB pristup, navodi iznos potraživanja iz članka 346. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija vrednovanih u skladu s člankom 363. iste Odluke. Ako kreditna institucija primjenjuje AIRB pristup, navodi procijenjenu tržišnu vrijednost potraživanja. Stupac 20. Izloženosti koje podliježu člancima 409. i 419. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija: Nematerijalna kreditna zaštita Unosi se nominalni iznos garancija/jamstava/kreditnih izvedenica koji ispunjavaju uvjete iz članaka 409. i 419. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija (tzv. double default učinak). Stupac 21: Izloženošću ponderirani prosječni LGD (%) Unosi se prosječni LGD u postotku ponderiran iznosom izloženosti iz stupca 11. Pritom se u obzir uzimaju LGD-ovi nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika. Za izloženosti koje podliježu člancima 409. i 419. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija (tzv. double default učinak) LGD se određuje u skladu s odredbama članka 279. iste Odluke. Za izloženosti u statusu neispunjavanja obveza uzima se LGD iz članka 225. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 22. Efektivna ročnost ponderirana izloženošću (u danima) Unosi se prosječna efektivna ročnost ponderirana izloženošću iz stupca 11., a izražena u danima. Stupac 23. Iznos izloženosti ponderiran rizikom Unosi se iznos izloženosti ponderiran rizikom izračunat u skladu s dijelom 3.7. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 24. Kapitalni zahtjev Unosi se kapitalni zahtjev koji iznosi 12% iznosa izloženosti ponderiranih rizikom iz stupca 23.

45

Stupac 25. Iznos očekivanoga gubitka Unosi se iznos očekivanoga gubitka izračunat u skladu s dijelom 3.8. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 26. (–) Ispravci vrijednosti i rezervacije Unosi se iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija po pojedinom retku s negativnim predznakom. Stupac 27. Broj dužnika Unosi se broj dužnika po pojedinoj vrsti izloženosti te rejting-kategoriji/skupu izloženosti, a u skladu s člankom 193. stavka 1., člankom 194. stavka 1. i člankom 196. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Reci obrazaca raščlanjeni su na sljedeći način:

– Ukupna izloženost – Raščlanjivanje ukupne izloženosti prema vrsti – Ukupan iznos izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja (raspoređivanje u

supervizorske rizične kategorije) – Izloženosti od slobodnih isporuka primjenjujući pondere u skladu s alternativnim

tretmanom ili 100% – Razrjeđivački rizik: ukupno – Ukupan iznos izloženosti u rejting-kategorijama i skupovima izloženosti

Objašnjenja redaka obrasca navode se u nastavku: Ukupna izloženost – Ukupna izloženost jest ukupan zbroj iznosa po pojedinim stupcima, a raščlanjena je po recima prema vrstama izloženosti. Za potrebe ovog obrasca izloženosti su raščlanjene u sljedeće vrste:

– Bilančne stavke – Izvanbilančne stavke – Transakcije povezane s vrijednosnim papirima i transakcije s dugim rokom namire – Izvedeni financijski instrumenti – Ugovori o obnovi i drugi ugovori o netiranju

Za potrebe popunjavanja retka "Transakcije povezane s vrijednosnim papirima i transakcije s dugim rokom namire" transakcije povezane s vrijednosnim papirima uključuju:

1. repo, obrnute repo ugovore i ugovore o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani i od druge ugovorne strane

2. transakcije kreditiranja kupnje vrijednosnih papira uz uplatu nadoknade. Nadalje, ukupna izloženost jednaka je zbroju sljedećih redova:

– Ukupan iznos izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja (raspoređivanje u supervizorske rizične kategorije)

– Izloženosti od slobodnih isporuka primjenjujući pondere u skladu s alternativnim tretmanom ili 100%

– Razrjeđivački rizik: ukupno

46

– Ukupan iznos izloženosti u rejting-kategorijama i skupovima izloženosti Redak Ukupan iznos izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja dodatno je raščlanjen po ponderima koji se dodjeljuju pojedinim supervizorskim rizičnim kategorijama. Raspoređivanje u supervizorske rizične kategorije provodi se samo za izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja iz kategorije izloženosti prema trgovačkim društvima, a u skladu s vlastitom metodologijom kreditne institucije. U redak Od čega: u kategoriji 1 unose se izloženosti na koje se primjenjuje tretman iz članka 302. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Redak Izloženosti od slobodnih isporuka primjenjujući pondere u skladu s alternativnim tretmanom ili 100% popunjava se ako kreditna institucija za izračun kapitalnog zahtjeva za rizik namire/isporuke za izloženosti koje proizlaze iz neizvršenih transakcija koje se namiruju primjenom tehnike slobodne isporuke primjenjuje članak 482. stavak 4. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

U redak Razrjeđivački rizik: Ukupno unosi se ukupan iznos izloženosti s osnove otkupljenih potraživanja iz kategorije izloženosti na koju se obrazac odnosi. Iznosi izloženosti ponderirani rizikom za razrjeđivački rizik izračunavaju se u skladu s člankom 320., a iznosi očekivanoga gubitka u skladu s člankom 325. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Redak Ukupan iznos izloženosti u rejting-kategorijama i skupovima izloženosti dodatno je raščlanjen po rejting-kategorijama i skupovima izloženosti. 5.1.2. Vlasnička ulaganja (obrazac IRB–VU)

Obrazac IRB–VU sastoji se od 13 stupaca. Objašnjenja pojedinih stupaca obrasca navode se u nastavku: Stupac 1. Interni rejting-sustav

Navedeni stupac se popunjava samo za one izloženosti iz kategorije izloženosti po vlasničkim ulaganjima za koje kreditna institucija primjenjuje PD/LGD pristup. Ako kreditna institucija primjenjuje jedan rejting-sustav ili jednu rejting-skalu za sve dužnike, unose se PD procjene za svaku rejting-kategoriju. Ako kreditna institucija primjenjuje više rejting-sustava i više rejting-skala, može spojiti rejting-kategorije dužnika. Kreditna institucija dužna je rasporediti rejting-kategorije na način da se rejting-kategorije navode od one s najnižim do one s najvišim PD-om. Stupac 1. PD rejting-kategorije ili skupa izloženosti (%) Za svaku pojedinu rejting-kategoriju unosi se PD te rejting-kategorije. Prosječni PD ponderiran izloženošću unosi se u redak 1. PD/LGD pristup: ukupno. Pri ponderiranju PD-a primjenjuje se iznos izloženosti iz stupca 9. primjenjiv za pojedini redak.

47

Stupac 2. (Bruto) iznos izloženosti prije primjene konverzijskih faktora Navodi se ukupan iznos izloženosti izračunat u skladu s člankom 294. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci 3. i 4. Tehnike smanjenja kreditnog rizika – učinci zamjene Navedeni stupci odnose se na korištenje nematerijalne kreditne zaštite koja se priznaje u skladu s člancima 312., 315. i 317. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. NEMATERIJALNA KREDITNA ZAŠTITA Stupac 3. Garancije/jamstva i kontragarancije Navodi se prilagođeni iznos garancija/jamstava i kontragarancija (GA) u skladu s člankom 428. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 4. Kreditne izvedenice

Navodi se prilagođeni iznos kreditnih izvedenica (GA) u skladu s člankom 428. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 5. (–) Ukupan odnos Navodi se iznos koji čini osigurani dio izloženosti koji je jednak zbroju iznosa navedenih u stupcima 3. i 4., a upisuje se s negativnim predznakom. Ako se na kategoriju izloženosti pružatelja zaštite primjenjuje standardizirani pristup, navedeni iznos prikazat će se kao ukupan donos u odgovarajući obrazac SP. Stupac 6. Ukupan donos

Suprotno stupcu 5., ovdje se navodi ukupan iznos koji u određenu kategoriju izloženosti/ponder rizika/rejting-kategoriju zbog primjene kreditne zaštite dolazi iz druge kategorije izloženosti/pondera rizika/rejting-kategorije. Ako se na kategoriju izloženosti pružatelja zaštite primjenjuje IRB pristup, a na kategoriju izloženosti originalnog dužnika standardizirani pristup, navedeni iznos prikazat će se kao ukupan odnos u odgovarajući obrazac SP. Stupac 7. Iznos izloženosti Unosi se iznos izloženosti izračunat u skladu s člankom 294. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 8. od čega: izvanbilančne stavke U stupac 8. unosi se iznos izloženosti po izvanbilančnim stavkama uključen u stupac 7. Stupac 9. Izloženošću ponderirani prosječni LGD (%) Unosi se prosječni LGD ponderiran izloženošću u postotku, u skladu s člankom 269. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Za potrebe ponderiranja LGD-a primjenjuje se izloženost iz stupca 9.

48

Stupac 10. Iznos izloženosti ponderiran rizikom Unosi se iznos izloženosti ponderiran rizikom izračunat u skladu s dijelom 3.7. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 11. Kapitalni zahtjev Unosi se kapitalni zahtjev koji iznosi 12% iznosa izloženosti ponderiranih rizikom iz stupca 10. Stupac 12. Iznos očekivanoga gubitka Unosi se iznos očekivanoga gubitka izračunat u skladu s člankom 324. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 13. (–) Ispravci vrijednosti i rezervacije Unosi se iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija po pojedinom retku s negativnim predznakom. Reci obrasca uključuju redak "Ukupna izloženost po vlasničkim ulaganjima – IRB pristup" koji je raščlanjen prema metodama koje kreditna institucija može primjenjivati za kategoriju izloženosti po vlasničkim ulaganjima:

– Jednostavan pristup ponderiranja: ukupno – Pristup zasnovan na internim modelima – PD/LGD pristup: ukupno

Redak "Jednostavan pristup ponderiranja: ukupno" dodatno je raščlanjen po ponderima koji se dodjeljuju pojedinim vrstama vlasničkih ulaganja. Redak "PD/LGD pristup: ukupno" dodatno je raščlanjen po rejting-kategorijama.

49

6. KAPITALNI ZAHTJEV ZA KREDITNI RIZIK SEKURITIZACIJE (obrasci SEK) 6.1. NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE 6.1.1. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sintetske sekuritizacije – standardizirani

pristup (obrazac SEK–SS) Kreditna institucija ispunjava obrazac SEK–SS za izloženosti povezane sa sekuritizacijskim transakcijama (sintetska sekuritizacija) za koje se primjenjuje standardizirani pristup. Kreditna institucija u obrascu SEK–SS prikazuje:

– po pojedinim stupcima: ukupnu sekuritizacijsku izloženost – po pojedinim recima: opseg svojih sekuritizacijskih aktivnosti ovisno o ulozi koju ima u

sekuritizaciji. Obrazac SEK–SS sastoji se od 33 stupca. Objašnjenja pojedinih stupaca obrasca navode se u nastavku: Stupac 1. Ukupan iznos iniciranih sekuritiziranih izloženosti Samo kreditna institucija inicijator ispunjava stupac 1. U stupac 1. unosi se trenutačna vrijednost odnosnog skupa izloženosti koji je bio osnova za zaključenje sekuritizacijske transakcije bez obzira na to tko drži pozicije. Bilančne i izvanbilančne pozicije unose se odvojeno u stupac 1, kroz pojedine redove, a prema njihovoj bruto vrijednosti, uzimajući u obzir činjenicu da:

– pozicije aktive ne uključuju ispravke vrijednosti – izvanbilančne pozicije ne uključuju rezervacije formirane za preuzete potencijalne obveze – izvanbilančne pozicije ne uključuju konverzijske faktore i – bilančne pozicije i izvanbilančne pozicije ne uključuju učinke kreditne zaštite, s

iznimkom kreditne zaštite u obliku standardiziranog sporazuma o netiranju (uzimaju se u obzir priznati standardizirani sporazumi o netiranju koji se odnose na više izvršenih financijskih instrumenata izdanih istom SSPN)

U slučaju revolving izloženosti s ugovorenom prijevremenom isplatom, potrebno je unijeti iznos "udjela ulagača u novčanim tokovima" u odgovarajući redak u skladu s člankom 450. stavkom 1. do 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Stupci 2. – 4. Sintetske sekuritizacije–kreditna zaštita za sekuritizirane izloženosti Stupci od 2.–4. odnose se na kreditnu zaštitu u sintetskoj sekuritizaciji, u skladu s definicijama iz članka 478., članka 479. i dijela 4. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, vezano uz kreditnu zaštitu putem koje je postignuto tranširanje sekuritiziranih izloženosti. Samo inicijator u sintetskoj sekuritizaciji ispunjava ove stupce. Stupci 2. i 3. odnose se na materijalnu i nematerijalnu kreditnu zaštitu kao što je definirano u dijelu 4. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

50

Stupac 2. (–) Materijalna kreditna zaštita (CVAM) Unosi se vrijednost materijalne kreditne zaštite (CVAM) utvrđena u skladu s dijelom 4.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Kod financijskoga kolaterala za koji kreditna institucija primjenjuje složenu metodu financijskoga kolaterala iz dijela 4.2.1.3.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, unosi se vrijednost financijskoga kolaterala prilagođena za valutnu i ročnu neusklađenost (CVAM) u skladu s člankom 380. i člankom 479. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. U skladu s člankom 420. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, kreditni zapisi se tretiraju kao materijalna kreditna zaštita. Stupac 3. (–) Nematerijalna kreditna zaštita : Prilagođene vrijednosti (GA) Unosi se iznos nematerijalne kreditne zaštite prilagođene za neusklađenost valuta i neusklađenost dospijeća, izračunate u skladu s člankom 422. i člankom 423. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 4. Zamišljeni iznos zadržane ili otkupljene kreditne zaštite Unosi se iznos materijalne kreditne zaštite koju inicijator, kao kupac zaštite, zadržava ili ponovo otkupljuje od pružatelja zaštite. Učinak supervizorskih korektivnih faktora, definiranih u člancima 366. do 370. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija ne uzima se u obzir pri izračunu iznosa zadržane ili ponovno otkupljene kreditne zaštite. Stupac 5. Sekuritizacijske pozicije: izloženost prije uporabe konverzijskih faktora Stupac 5. uključuje bruto knjigovodstveni iznos pojedinih sekuritizacijskih pozicija bez ispravaka vrijednosti i rezervacija i bez uporabe konverzijskih faktora. Inicijator sintetske sekuritizacije izračunava ovaj iznos kao zbroj stupaca 1., 2., 3. i 4. uzimajući u obzir negativne vrijednosti iz stupaca 2. i 3. Znači, iznos izloženosti se unosi nakon što su u obzir uzeti priljevi i odljevi od kreditne zaštite putem koje je tranširanje postignuto. Stupac 6. (–) Ispravci vrijednosti i rezervacije Unosi se iznos ispravaka vrijednosti i rezervacija za bilančne pozicije i izvanbilančne stavke. Stupac 7. Izloženost umanjena za ispravak vrijednosti i rezervacije Unosi se neto iznos izloženosti koji se izračunava kao zbroj izloženosti iz stupca 5. i iznosa ispravaka vrijednosti i rezervacija iz stupca 6., bez uporabe konverzijskih faktora. Stupci 8. – 13. ispunjavaju se samo u slučaju pribavljanja dodatnog kolaterala koji nije uzet u obzir u stupcima 2-4. Stupci 8. – 11. Tehnike smanjenja kreditnog rizika s učincima zamjene pondera rizičnosti na izloženost Stupci od 8. – 11. odnose se na onu materijalnu i nematerijalnu kreditnu zaštitu iz dijela 4. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija kod koje se učinci smanjenja kreditnog rizika temelje na zamjeni pondera rizičnosti – za osigurani dio izloženosti rizični ponder originalne izloženosti zamjenjuje se rizičnim ponderom kreditne zaštite, to jest pružatelja kreditne zaštite.

51

Stupac 8. Nematerijalna kreditna zaštita : Prilagođene vrijednosti (GA) Unosi se iznos nematerijalne kreditne zaštite prilagođen za svaku valutnu neusklađenost i neusklađenost dospijeća u skladu s člankom 422. i 423. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 9. Materijalna kreditna zaštita Unosi se iznos materijalne kreditne zaštite u skladu s dijelom 4.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Za financijski kolateral stupac ispunjava samo kreditna institucija koja primjenjuje jednostavnu metodu financijskoga kolaterala, definiranu u dijelu 4.2.1.3.1. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci 10. – 11. Zamjena izloženosti zbog primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika Stupac 10. (–) Ukupni odnos Unosi se iznos osiguranog dijela izloženosti za pojedinu ulogu (inicijator, ulagač ili sponzor), u slučajevima kada je to uzeto u obzir kao odljev (primljena kreditna zaštita) i jednak je zbroju stupaca 8. i 9. te se unosi sa negativnim predznakom. Isti se iznos unosi u stupac 11. Ukupni donos za pojedinu ulogu (inicijator, ulagač ili sponzor), u slučajevima kada je to uzeto u obzir kao priljev (dana kreditna zaštita). Stupac 12. Neto izloženost nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika s učinkom zamjene pondera rizičnosti na izloženost, a prije uporabe konverzijskih faktora Unosi se iznos neto izloženosti nakon uzimanja u obzir odljeva i priljeva zbog korištenja kreditne zaštite s učinkom zamjene pondera rizičnosti koji se primjenjuju na izloženosti. Iznos se izračunava zbrajanjem iznosa izloženosti iz stupaca 7., 10. i 11. Stupac 13. (–) Tehnike smanjenja kreditnog rizika koje utječu na iznos izloženosti: prilagođena vrijednost financijskog kolaterala (CVAM) po složenoj metodi financijskoga kolaterala U obzir se uzima samo iznos financijskoga kolaterala izračunat prema složenoj metodi financijskoga kolaterala iz dijela 4.2.1.3.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Za složenu metodu financijskoga kolaterala na tržišnu vrijednost kolaterala primjenjuju se korektivni faktori kako bi se uzela u obzir volatilnost cijena i ročna neusklađenost, na način definiran u člancima 366. – 380. i u dijelu 5. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 14. Potpuno prilagođena vrijednost izloženosti (E*) U ovaj stupac se unosi zbroj stupaca 12. i 13. Stupci 15. – 18. Podjela u potpunosti prilagođene vrijednosti izloženosti izvanbilančnih pozicija (E*) po konverzijskim faktorima

52

U potpunosti prilagođena vrijednost izvanbilančnih pozicija (E*) iz stupca 14. klasificiraju se u odgovarajuće stupce 15.–18. ovisno o vrijednosti konverzijskih faktora, u skladu s člankom 433. stavkom 2. točkom 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 19. Iznos izloženosti Unosi se iznos neto izloženosti nakon uzimanja u obzir učinaka kreditne zaštite i konverzijskih faktora. Za izvanbilančne pozicije iznos u stupcu 19. čini zbroj umnožaka nominalnih potpuno prilagođenih iznosa izloženosti (E*) iz stupaca 15. do 18. i odgovarajućih konverzijskih faktora. Za bilančne pozicije, unosi se iznos iz stupca 14. u ovaj stupac. Stupac 20. (–) Odbitci od jamstvenoga kapitala Unosi se iznos sekuritizacijskih pozicija kojima je dodijeljen rizični ponder 1250% i koje kreditna institucija iskazuje kao odbitnu stavku pri izračunu jamstvenoga kapitala u skladu s člankom 460. stavkom 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija umjesto izračunavanja kreditnim rizikom ponderiranih iznosa izloženosti. Stupac 21. Vrijednost izloženosti kojoj se dodjeljuju ponderi rizika Unosi se zbroj stupaca 19. i 20. Stupci 22. – 29. Podjela iznosa izloženosti prema ponderima rizika Stupci 22. – 25. Pozicija s rejtingom (stupnjevi kreditne kvalitete od 1 do 4) Unose se sekuritizacijske pozicije s kreditnom procjenom priznatih VIPKR u skladu s dijelom 5.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Kreditna institucija dodjeljuje stupnjeve kreditne kvalitete pojedinim izloženostima u odnosu na kreditne procjene priznatih VIPKR. Izloženost sa odgovarajućim stupnjem kreditne kvalitete, određena na temelju procjene priznate VIPKR, unosi se u odgovarajući stupac s obzirom na pondere rizika iz članka 442. stavka 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 26. 1250% (Pozicija s rejtingom) Unosi se sekuritizacijska pozicija s kreditnom procjenom priznate VIPKR, kojoj je dodijeljen ponder rizika 1250% u skladu s člankom 442. stavkom 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 27. 1250% (Pozicija bez rejtinga) Unosi se sekuritizacijska pozicija bez kreditne procjene priznate VIPKR, kojoj je dodijeljen ponder 1250% u skladu s člankom 442. stavkom 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci 28. – 29. Izloženosti s ponderima rizika izvedenim iz portfelja odnosnih izloženosti Unose se pozicije bez kreditne procjene priznate VIPKR, za koje su ponderi rizika utvrđeni iz portfelja odnosnih izloženosti u skladu s člancima 444. i 445. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 29. od čega – pozicija drugog gubitka u programu komercijalnih zapisa osiguranih imovinom

53

Unosi se dio pozicije bez rejtinga iz stupca 28. koji u skladu s člankom 445. stavkom 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, kao dio ABCP programa, ima specijalni tretman. Stupac 30. Iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom Unosi se iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom koji je zbroj umnožaka pojedinačnih izloženosti iz stupaca 22. – 29. i odgovarajućih pondera, ali ne uzimajući u obzir izloženosti tretirane u skladu s člancima 443. i 452. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 31. Ukupni kapitalni zahtjev prije primjene ograničenja "cap" "Cap" je maksimalni kapitalni zahtjev za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom za sekuritizacijske pozicije koji je definiran člancima 443. i 452. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sekuritizacije izračunava se kao najmanje 12% iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom iz stupca 30. Stupac 32. (–) Bilješka: kapitalni zahtjevi koji odgovaraju odljevima iz sekuritizacije po standardiziranom pristupu u ostale razrede izloženosti Ovaj stupac ispunjava samo inicijator koji unosi kapitalne zahtjeve za izloženosti iz stupca 30. koji, zbog uporabe kreditne zaštite, prelaze kapitalne zahtjeve za odnosne izloženosti koje bi one imale da nisu sekuritizirane ("cap"). Ti kapitalni zahtjevi odgovaraju odljevima kapitalnog zahtjeva za sekuritizirane izloženosti prema ostalim kategorijama izloženosti. Za izračun ove pozicije uzimaju se u obzir ograničenja iz članaka 443. i 452. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 33. Ukupni kapitalni zahtjev nakon primjene ograničenja "cap". Unosi se ukupni kapitalni zahtjev nakon uzimanja u obzir ograničenja navedenih u člancima 443. i 452. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 33. izračunava se kao zbroj vrijednosti iz stupaca 31. i 32. Obrazac SEK–SS sadrži 17 redaka. Objašnjenja pojedinih redaka obrasca navode se u nastavku. U redak 1. "Ukupna izloženost" unosi se ukupna izloženost po sekuritizacijskim pozicijama i jednaka je zbroju ukupne izloženosti kreditne institucije po pojedinim ulogama koje ima u sekuritizaciji, to jest kao:

– inicijator – ulagač – sponzor.

Ukupna sekuritizacijska izloženost po pojedinim ulogama (inicijator, ulagač i sponzor) je dalje podijeljena na:

– bilančne pozicije i unutar njih prema pojedinačnom segmentu kreditnog rizika u odnosu na raspored plaćanja (ispunjava kreditna institucija inicijator i kreditna institucija ulagač)

– izvanbilančne pozicije i izvedenice (ispunjavaju kreditne institucije u svim ulogama) – revolving izloženosti s prijevremenom isplatom (ispunjava samo kreditna institucija

inicijator).

54

Bilančne pozicije koje uzimaju u obzir različite segmente kreditnog rizika unose se odvojeno po pojedinim recima. Obrazac pruža podjelu rizika u tri glavna segmenta kreditnog rizika:

– pozicija s najmanjim kreditnim rizikom koja se, za potrebe ove Upute, definira kao najviše nadređena tranša u sekuritizacijskoj transakciji

– mezaninska sekuritizacijska pozicija, koja za potrebe ove Upute, uključuje sve ostale tranše koje nisu uključene u najviše nadređenu tranšu i u tranšu prvoga gubitka;

– pozicija prvoga gubitka, koja uključuje pozicije u onim tranšama koje će podnijeti prvi novčani gubitak, to jest: povratni otkupni diskonti, kolateralizacija ili osobna jamstva kupljenih potraživanja, podređeni krediti, kreditna zaštita tranšama prvoga gubitka. Pozicijom prvoga gubitka smatra se i tranša drugoga gubitka ako ista nema značajno kreditno poboljšanje koje pruža tranša prvoga gubitka u smislu članka 445. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Procjena kreditnog poboljšanja koju pružaju različite tranše nastavlja se dok god nije postignuto kreditno poboljšanje od strane pozicije prvoga gubitka.

Izvanbilančne pozicije uključuju svaku izvanbilančnu izloženost odobrenu za sekuritizacijsku strukturu. Za okvirne linije za likvidnost i revolving izloženosti navodi se neiskorišteni dio izloženosti. Odredbe članka 433. stavka 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija uzimaju se u obzir za izvedenice. Za revolving izloženosti s prijevremenom isplatom dodatni kapitalni zahtjevi uzimaju se u obzir u skladu s dijelom 5.4.5. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ovaj redak ispunjavaju samo inicijatori koji navode nominalnu vrijednost "udjela ulagača u novčanim tokovima".

6.1.2. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik tradicionalne sekuritizacije – standardizirani pristup (obrazac SEK–TS)

Za popunjavanje obrasca SEK–TS u kojem se navode izloženosti povezane sa sekuritizacijskim transakcijama (tradicionalna sekuritizacija) vrijede identični napuci za pojedine stavke kao i kod obrasca SEK–SS, osim za stupce 1. - 4. koji se u ovom obrascu ne ispunjavaju.

6.1.3. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sintetske sekuritizacije – IRB pristup (obrazac SEK–SI)

Kreditna institucija dužna je ispuniti obrazac SEK–SI za izloženosti povezane sa sekuritizacijskim transakcijama (sintetska sekuritizacija) za koje je primijenjen IRB pristup. Kreditna institucija dužna je u obrascu SEK–SI prikazati:

– po pojedinim stupcima: ukupnu sekuritizacijsku izloženost – po pojedinim redcima: opseg svojih sekuritizacijskih aktivnosti ovisno o ulozi koju ima u

sekuritizaciji.

55

Obrazac SEK–SI sastoji se od 39 stupaca. Objašnjenja pojedinih stupaca obrasca navode se u nastavku: Stupac 1. Ukupan iznos iniciranih sekuritiziranih izloženosti Samo kreditna institucija inicijator u sekuritizaciji ispunjava stupac 1. U stupac 1. unosi se trenutačna vrijednost skupa odnosnih izloženosti koji je bio osnova za provođenje sekuritizacijske transakcije. Bilančne pozicije i izvanbilančne pozicije odvojeno se unose u stupac 1., po pojedinačnim recima, prema njihovoj bruto vrijednosti, uzimajući u obzir činjenicu da:

– bilančne pozicije ne uključuju ispravke vrijednosti – izvanbilančne pozicije ne uključuju rezervacije formirane za preuzete potencijalne obveze – izvanbilančne pozicije ne uključuju konverzijske faktore – bilančne i izvanbilančne pozicije ne uključuju učinke kreditne zaštite, s iznimkom

kreditne zaštite u obliku standardiziranog sporazuma o netiranju (uzimaju se u obzir prihvatljivi standardizirani sporazumi o netiranju koji se odnose na nekoliko izvršenih financijskih instrumenata izdanih istom SSPN)

U slučaju revolving izloženosti s odredbom o prijevremenoj isplati kreditna institucija dužna je unijeti vrijednost "udjela ulagača u novčanim tokovima" u odgovarajući redak u skladu s člankom 476. stavcima 2. – 4. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Stupci 2. – 4. Sintetska sekuritizacija: kreditna zaštita za sekuritizirane izloženosti Stupci od 2. – 4. odnose se na kreditnu zaštitu u sintetskoj sekuritizaciji u skladu s definicijama iz članaka 478. i 479. i dijela 4. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, putem koje je postignuto tranširanje sekuritiziranih izloženosti. Samo inicijator u sintetskoj sekuritizaciji ispunjava te stupce. Stupci 2. i 3. odnose se na materijalnu i nematerijalnu kreditnu zaštitu koja umanjuje kreditni rizik jedne ili više izloženosti kao što je definirano u dijelu 4.2.1.3.2., 4.2.1.4., 4.2.4., 4.3.4.3. i 4.3.3.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Stupac 2. (–) Materijalna kreditna zaštita (CVAM) Unosi se vrijednost materijalne kreditne zaštite kao što je određeno u dijelu 4.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Kod financijskoga kolaterala (gdje kreditna institucija primjenjuje samo složenu metodu financijskoga kolaterala za izračunavanje utjecaja kolaterala) unosi se vrijednost financijskoga kolaterala prilagođena za volatilnost i dodatno prilagođena za ročnu neusklađenost kao što je određeno u članku 380. i članku 479. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. U skladu s člankom 420. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, kreditni zapisi se tretiraju kao materijalna kreditna zaštita.

Stupac 3. (–) Nematerijalna kreditna zaštita: Prilagođene vrijednosti (GA) Unosi se iznos nematerijalne kreditne zaštite prilagođene za svaku neusklađenost valuta i neusklađenost dospijeća, izračunat u skladu s člankom 479., člankom 422. i 423. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 4. Zamišljeni iznos zadržane ili ponovno otkupljene kreditne zaštite

56

Unosi se vrijednost materijalne kreditne zaštite koju inicijator, kao kupac kolaterala, zadržava ili ponovo otkupljuje od pružatelja kolaterala. Učinak supervizorskih korektivnih faktora, iz članka 366. i 374. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, ne uzima se u obzir za izračun vrijednosti zadržane ili ponovno otkupljene kreditne zaštite.

Stupac 5. Sekuritizacijske pozicije: početna izloženost prije uporabe konverzijskih faktora Stupac 5. uključuje bruto knjigovodstveni iznos pojedinih sekuritizacijskih pozicija bez rezervacija i vrijednosnih usklađenja i bez uporabe konverzijskih faktora. Inicijator koji primjenjuje sintetsku sekuritizaciju izračunava ovaj iznos kao zbroj stupaca 1., 2., 3. i 4., uzimajući u obzir negativne vrijednosti iz stupaca 2. i 3. Iznos izloženosti je, dakle, unesen nakon uzimanja u obzir priljeva i odljeva od kreditne zaštite putem koje je tranširanje postignuto. Stupci 6. – 9. Tehnike smanjenja kreditnog rizika s učincima zamjene na izloženost Stupci 6. – 11. ispunjavaju se samo u slučaju pribavljanja dodatnoga kolaterala putem kojega se ne postiže tranširanje i koji se ne uzima u obzir u stupcima 2. – 4. Stupci 6. – 9. odnose se na materijalnu i nematerijalnu kreditnu zaštitu kao što je određeno u dijelu 4. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, gdje je smanjenje kreditnog rizika temeljeno na zamjeni izloženosti u kojoj je rizični ponder za osigurani dio izloženosti zamijenjen rizičnim ponderom kolaterala, to jest pružatelja kolaterala. Stupac 6. Nematerijalna kreditna zaštita: Prilagođene vrijednosti (GA) Unosi se iznos nematerijalne kreditne zaštite prilagođena za svaku valutnu neusklađenost i neusklađenost dospijeća, izračunat u skladu s člankom 422. i 423. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 7. Materijalna kreditna zaštita Unosi se iznos materijalne kreditne zaštite u skladu s dijelom 4.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci 8. – 9. Zamjena izloženosti zbog primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika Stupac 8. Ukupni odnos Unosi se iznos osiguranog dijela izloženosti za pojedinu ulogu (inicijator, ulagač ili sponzor), u slučajevima kada je to uzeto u obzir kao odljev (primljena kreditna zaštita) i jednak je zbroju stupaca 6. i 7. te se unosi sa negativnim predznakom. Isti se iznos unosi u stupac 9. Ukupni donos za pojedinu ulogu (inicijator, ulagač ili sponzor), u slučajevima kada je to uzeto u obzir kao priljev (dana kreditna zaštita).

Stupac 10. Izloženost nakon učinaka zamjene (tehnike smanjenja kreditnog rizika), a prije uporabe konverzijskih faktora Unosi se iznos izloženosti nakon uzimanja u obzir priljeva i odljeva nastalih zbog kreditne zaštite s učinkom zamjene, koja se izračunava zbrajanjem iznosa iz stupaca 5., 8.i 9. Stupac 11. (–)Tehnike smanjenja kreditnog rizika koje utječu na iznos izloženosti: prilagođena vrijednost financijskog kolaterala (CVAM) po složenoj metodi financijskoga kolaterala

57

Uzima se u obzir samo iznos financijskoga kolaterala izračunat u skladu sa složenom metodom financijskoga kolaterala, kao što je definirano u dijelu 4.2.1.3.2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Za složenu metodu financijskoga kolaterala, na danu tržišnu vrijednost kolaterala primjenjuju se korektivni faktori da bi se uzela u obzir volatilnost cijena i ročna neusklađenost, kao što je definirano u člancima 366. – 380. i dijelu 5. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 12. Potpuno prilagođena vrijednost izloženosti (E*) U ovaj se stupac unosi zbroj stupaca 10. i 11. Stupci 13. – 16. Podjela u potpunosti prilagođenih iznosa izloženosti izvanbilančnih pozicija (E*) po konverzijskim faktorima Potpuno prilagođeni iznosi izloženosti izvanbilančnih pozicija (E*) iz stupca 12. raspoređuju se u pripadajuće stupce 13. – 16. uzimajući u obzir vrijednost konverzijskog faktora, što je određeno člankom 433. stavkom 2. točkom 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 17. Iznos izloženosti Unosi se iznos izloženosti nakon uzimanja u obzir učinaka kreditne zaštite i konverzijskih faktora. Za izvanbilančne pozicije vrijednost iz stupca 17. je zbroj produkata nominalnih potpuno prilagođenih iznosa izloženosti (E*) iz stupaca 13. – 16. i odgovarajućih konverzijskih faktora. Za bilančne pozicije u ovaj se stupac unosi iznos iz stupca 12. Stupac 18. (–) Odbici od jamstvenoga kapitala Unosi se vrijednost sekuritizacijskih pozicija kojima je dodijeljen ponder rizika 1250% i koje kreditna institucija iskazuje kao odbitnu stavku pri izračunu jamstvenoga kapitala u skladu s člankom 477. stavcima 3. i 4. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija umjesto da se izračunavaju iznosi izloženosti ponderirani kreditnim rizikom. Stupac 19. – Iznos izloženosti kojoj se dodjeljuju ponderi rizika Unosi se zbroj stupaca 17. i 18. Stupci 20. – 34. Podjela iznosa izloženosti prema ponderima rizika Stupci 20. – 27. Metoda temeljena na rejtinzima (stupnjevi kreditne kvalitete od 1 do 11 za dugoročne izloženosti ili od 1 do 3 za kratkoročne izloženosti) Unose se sekuritizacijske pozicije s rejtingom priznatih VIPKR u skladu s člankom 465. i 466. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija ili pozicije s izvedenim rejtingom u skladu s člankom 462. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Kreditna institucija dodjeljuje stupanj kreditne kvalitete pojedinačnim izloženostima u odnosu na kreditne procjene priznate VIPKR. Izloženost sa stupnjem kreditne kvalitete, određena na temelju kreditne procjene priznate VIPKR, unosi se u odgovarajući stupac ovisno o ponderu rizika iz članka 465. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

58

Stupac 28. 1250% (Pozicija s rejtingom) Unosi se sekuritizacijska pozicija s kreditnom procjenom priznate VIPKR, kojoj je dodijeljen ponder rizika 1250% u skladu s člankom 465. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 29. 1250% (Pozicija bez rejtinga) Unosi se sekuritizacijska pozicija bez kreditne procjene priznate VIPKR, to jest bez izvedenog rejtinga, kojoj je dodijeljen ponder rizika 1250% u skladu s člankom 461. stavkom 5. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 30. Metoda supervizorske formule Unosi se vrijednost izloženosti sekuritizacijskih pozicija za koje je ponder rizika izračunat na temelju supervizorske formule, u skladu s člankom 467. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 31. Prosječni ponder rizika (%) Unosi se ponderirani prosječni ponder rizika za ukupnu sekuritiziranu izloženost za koju je rizični ponder izračunat prema Metodi supervizorske formule. Da bi to mogla, kreditna institucija mora odrediti efektivni ponder rizika za sekuritizacijske pozicije s kreditnom zaštitom i za koje je primijenjena Metoda supervizorske formule, u skladu s člankom 474. stavkom 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, u slučaju potpune zaštite pozicije. Za sekuritizacijske pozicije s djelomičnom kreditnom zaštitom kreditna institucija primjenjuje prilagođeni "T" s Metodom supervizorske formule, a u skladu s člankom 475. stavkom 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 32. Izloženost s ponderima rizika izvedenim iz portfelja odnosnih izloženosti Ponderi rizika iz portfelja odnosnih izloženosti primjenjuju se za pojednostavnjeni postupak okvirnih linija za likvidnost za koje nije moguće izračunati Kirb u skladu s člankom 470. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci 33. i 34. Pristup interne procjene U stupac 33. unosi se iznos izloženosti onih sekuritizacijskih pozicija koje imaju, kao dio ABCP programa, specijalni tretman pod IRB pristupom u skladu s člankom 463. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 34. Prosječni ponder rizika (%) Unosi se ponderirani prosječni ponder rizika ukupne sekuritizirane izloženosti za koju je primijenjen Pristup interne procjene u skladu s člankom 463. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 35. (–) Ispravci vrijednosti i rezerve koji umanjuju iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom Unosi se iznos ispravaka vrijednosti i rezervi za bilančne pozicije u skladu s MSFI i člankom 477. stavcima 1. i 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Primjena članka 477. stavka 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija važna je

59

samo za inicijatore i u onim slučajevima gdje iznos izloženosti sekuritizacijske pozicije nije iskazan kao odbitna stavka pri izračunu jamstvenoga kapitala. Stupac 36. Iznos izloženosti ponderiran rizikom Kreditna institucija izračunava iznos izloženosti ponderiran rizikom koji je zbroj umnožaka pojedinačnih izloženosti iz stupaca 20. – 34. i odgovarajućih pondera, ali bez uzimanja u obzir izloženosti tretiranih u skladu s člankom 464. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Oduzimaju se vrijednosti iz stupca 35. od iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom te se dobiveni iznos unosi u stupac 36. Stupac 37. Ukupni kapitalni zahtjev prije primjene ograničenja ("cap") "Cap" je maksimalni kapitalni zahtjev za iznose izloženosti ponderirane kreditnim rizikom za sekuritizacijske pozicije koji je definiran u skladu s člankom 464. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik sekuritizacije izračunat je kao najmanje 12% iznosa izloženosti ponderiranih rizikom iz stupca 36. Stupac 38. (–) Bilješka: kapitalni zahtjevi koji odgovaraju odljevima iz sekuritizacije u IRB pristupu u ostale razrede izloženosti Stupac ispunjava samo inicijator koji unosi kapitalne zahtjeve za izloženosti iz stupca 30. koje, zbog korištenja kreditne zaštite, prelaze kapitalne zahtjeve za odnosne izloženosti, kao da i nisu sekuritizirane ("cap"). Ti kapitalni zahtjevi podudaraju se s odljevima kapitalnog zahtjeva za sekuritizirane pozicije prema ostalim razredima izloženosti. Za izračun te pozicije u obzir se uzimaju ograničenja iz članka 464. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 39. Ukupni kapitalni zahtjev nakon primjene ograničenja ("cap") Unosi se ukupni kapitalni zahtjev nakon uzimanja u obzir ograničenja iz članka 464. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 39. se izračunava kao zbroj vrijednosti iz stupaca 37. i 38. Obrazac SEK–SI sadrži 17 redaka. Objašnjenja pojedinih redaka obrasca navode se u nastavku. U redak 1. "Ukupna izloženost" unosi se ukupna izloženost po sekuritizacijskim pozicijama i jednaka je zbroju ukupne izloženosti kreditne institucije po pojedinim ulogama koje ima u sekuritizaciji, to jest kao:

– inicijator – ulagač – sponzor.

Ukupna sekuritizacijska izloženost po pojedinim ulogama (inicijator, ulagač i sponzor) je dalje podijeljena na:

– bilančne pozicije i unutar njih prema pojedinačnom segmentu kreditnog rizika u odnosu na raspored plaćanja (ispunjava kreditna institucija inicijator i kreditna institucija ulagač)

– izvanbilančne pozicije i izvedenice (ispunjavaju kreditne institucije u svim ulogama) – revolving izloženosti s prijevremenom isplatom (ispunjava samo kreditna institucija

inicijator).

60

Bilančne pozicije koje uzimaju u obzir različite segmente kreditnog rizika unose se odvojeno po pojedinim recima. Obrazac pruža podjelu rizika u tri glavna segmenta kreditnog rizika:

– pozicija s najmanjim kreditnim rizikom koja se, za potrebe ove Upute, definira kao najviše nadređena tranša u sekuritizacijskoj transakciji

– mezaninska sekuritizacijska pozicija, za potrebe ove Upute, uključuje sve ostale tranše koje nisu uključene u najviše nadređenu tranšu i u tranšu prvoga gubitka;

– pozicija prvoga gubitka, koja uključuje pozicije u onim tranšama koje će podnijeti prvi novčani gubitak, to jest: povratni otkupni diskonti, kolateralizacija ili osobna jamstva kupljenih potraživanja, podređeni krediti, kreditna zaštita tranšama prvoga gubitka. Pozicijom prvoga gubitka smatra se i tranša drugoga gubitka ako ista nema značajno kreditno poboljšanje koje pruža tranša prvoga gubitka u smislu članka 445. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Procjena kreditnog poboljšanja koju pružaju različite tranše nastavlja se dok god nije postignuto kreditno poboljšanje od strane pozicije prvoga gubitka.

Izvanbilančne pozicije uključuju svaku izvanbilančnu izloženost odobrenu za sekuritizacijsku strukturu. Za okvirne linije za likvidnost i revolving izloženosti navodi se neiskorišteni dio izloženosti. Odredbe članka 433. stavka 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija uzimaju se u obzir za izvedenice. Za revolving izloženosti s prijevremenom isplatom dodatni kapitalni zahtjevi se uzimaju u obzir u skladu s člankom 476. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ovaj redak ispunjavaju samo inicijatori koji navode nominalnu vrijednost "udjela ulagača u novčanim tokovima".

6.1.4. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik tradicionalne sekuritizacije - IRB pristup

(obrazac SEK–TI)

Za popunjavanje obrasca SEK–TI u kojem se navode izloženosti povezane sa sekuritizacijskim transakcijama (tradicionalna sekuritizacija) vrijede identični napuci za pojedine stavke kao i kod obrasca SEK–SI, osim za stupce 1. - 4. koji se u ovom obrascu ne ispunjavaju. 6.1.5. Detaljni podaci o sekuritizaciji prema inicijatorima i sponzorima (obrazac SEK–

DET)

Detalji iz obrasca SEK–DET moraju biti usuglašeni s podacima koje je kreditna institucija iskazala u obrascima SEK–TS, SEK–SS, SEK–TI i SEK–SI u poljima "Inicijator: ukupno izloženosti" i "Sponzor: ukupno izloženosti". Obrazac SEK–DET sadrži 29 stupaca u koje se unose pojedinačne sekuritizacijske pozicije i čiji je sadržaj naveden u nastavku: Stupac 1. Interna evidencijska oznaka Unosi se interni registracijski broj pojedinačne sekuritizacijske transakcije u kreditnoj instituciji.

61

Stupac 2. Oznaka sekuritizacije Unosi se oznaka pod kojom se sekuritizacija raspoznaje na tržištu. Stupac 3. Vrsta sekuritizacije (tradicionalna/sintetska) Kreditna institucija označava tradicionalne sekuritizacije s T, a sintetske sa S, u skladu s definicijama iz članka 97. Zakona o kreditnim institucijama. Stupac 4. Uloga institucije (sponzor/inicijator) Kreditna institucija označava sekuritizacije u kojima ima ulogu inicijatora s I i sekuritizacije u kojima ima ulogu sponzora sa S, u skladu s definicijama iz članka 97. Zakona o kreditnim institucijama. Stupci 5. i 6. Sekuritizacijske pozicije koje nisu dio ABCP programa Stupac 5. Datum početka sekuritizacije Datum početka sekuritizacije jednak je datumu zatvaranja odnosnih sekuritiziranih izloženosti, što znači da je kreditni rizik (za sintetsku sekuritizaciju) ili kreditni rizik odnosnog portfelja izloženosti (za tradicionalnu sekuritizaciju) prenesen na treće strane, gdje su sekuritizacije koje su dio ABCP programa isključene iz ovog stupca. Stupac 6. Ukupan iznos iniciranih sekuritiziranih izloženosti na datum početka sekuritizacije Unosi se iznos odnosnih sekuritiziranih izloženosti za pojedinačnu sekuritizaciju na dan prijenosa izloženosti/rizika na treće strane, isključujući sekuritizacije koje su dio ABCP programa iz ovog stupca. Ako postoji nekoliko prodavatelja odnosnih sekuritiziranih izloženosti u ulozi inicijatora i/ili sponzora unutar iste sekuritizacije, navodi se samo iznos sekuritizacije koji se odnosi na izvještajnu kreditnu instituciju. Stupci 7. – 14. Inicirane sekuritizirane izloženosti Ovi stupci pružaju detalje o izloženostima iz stupca 1. iz obrazaca SEK–TS, SEK–SS, SEK–TI i SEK–SI. Ako postoji nekoliko prodavatelja odnosnih sekuritiziranih izloženosti u ulozi inicijatora i/ili sponzora unutar iste sekuritizacije, navodi se samo vrijednost sekuritizacije koja se odnosi na izvještajnu kreditnu instituciju. Stupac 7. Ukupan iznos iniciranih odnosnih izloženosti Unosi se vrijednost odnosnih sekuritiziranih izloženosti za pojedinačnu sekuritizaciju na dan prijenosa izloženosti/rizika na treće strane, uključujući sekuritizacije koje su dio ABCP programa. Stupac 7. čini detaljnu podjelu iznosa izloženosti iz stupca 1. obrazaca SEK–SI i SEK–TI, odnosno stupca 5. obrazaca SEK–TS i SEK–SS po pojedinačnim sekuritizacijskim transakcijama. Zbroj stupca 7. jednak je zbroju iz stupca 1. u obrascima SEK–SI i SEK–TI, i zbroju iz stupca 5. obrazaca SEK–TS i SEK–SS u retku koji se odnosi na kreditne institucije u ulozi sponzora i/ili inicijatora. Stupac 8. Udio institucije (%) Ako postoji nekoliko prodavatelja odnosnih sekuritiziranih izloženosti u ulozi inicijatora i/ili sponzora unutar iste sekuritizacije, inicijator i/ili sponzor navodi samo vlastiti udio u odnosnim sekuriziranim izloženostima.

62

Stupac 9. Vrsta Kreditna institucija mora izabrati između sljedećih oznaka vrste odnosnih sekuritiziranih izloženosti:

– hipoteke nad stambenim nekretninama – hipoteke nad poslovnim nekretninama – potraživanja po kreditnim karticama – potraživanja iz najma/leasinga – krediti poduzećima (uključujući MSD, koji su uključeni u kategoriju izloženosti prema

trgovačkim društvima) – potrošački krediti – komercijalna potraživanja – sekuritizacije (u slučaju resekuritizacijskih transakcija u skladu s dijelom 5. glave II.

Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija) – ostala potraživanja.

Ako se odnosne sekuritizirane izloženosti sastoje od nekoliko vrsta imovine, unosi se oznaka vrste imovine koja čini najveći udio u odnosnim sekuritiziranim izloženostima. Stupac 10. Primijenjeni pristup (SP/IRB/MIX) Kreditna institucija unosi oznaku SP ako primjenjuje standardizirani pristup, IRB ako primjenjuje IRB pristup i MIX ako primjenjuje oba pristupa pri postupanju sa sekuritiziranom izloženosti. Stupac 11. Broj izloženosti Broj odnosnih izloženosti (N) u portfelju odnosnih sekuritiziranih izloženosti određen je u skladu s člankom 466. stavkom 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac ispunjavaju samo kreditne institucije koje primjenjuju IRB pristup za sekuritizirane izloženosti. Kreditna institucija izabire jedan od sljedećih intervala:

1. N<6 2. 6<=N<=34 3. 34<=N<=100 4. 100<=N<=1000 5. N>1000

Stupac 12. ELGD % Ispunjavaju samo kreditne institucije koje primjenjuju Metodu supervizorske formule u skladu s člankom 467. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija (IRB pristup). Stupac 13. (–) Ispravci vrijednosti i rezervacije Podjela stupca 6. iz obrazaca SEK–TS i SEK–SS ili stupca 35. iz obrazaca SEK–TI i SEK–SI po pojedinačnim sekuritizacijama.

63

Stupac 14. Kapitalni zahtjevi prije sekuritizacije % Unose se kapitalni zahtjevi za sekuritizirane izloženosti kao da nisu bile sekuritizirane, u skladu s dijelom 2. i 3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, i to u % od ukupne vrijednosti odnosnih sekuritiziranih izloženosti iz stupca 7. Stupac 15. Sekuritizacijska struktura: pozicija prvoga gubitka Unosi se dio ukupne vrijednosti odnosnih sekuritiziranih izloženosti iz stupca 7. koji se odnosi na poziciju prvoga gubitka s inicijatorom i/ili sponzorom u obrascima SEK–TS, SEK–SS, SEK–TI i SEK–SI po pojedinačnim sekuritizacijama. Stupci 16. – 26. Sekuritizacijske pozicije prije uporabe konverzijskih faktora Ovi stupci čine podjelu stupca 5. iz obrazaca SEK–TS, SEK–SS, SEK–TI i SEK–SI po pojedinačnim sekuritizacijama. Stupci 16. – 21. odnose se na bilančne pozicije i čine podjelu obrazaca SEK–TS, SEK–SS, SEK–TI i SEK–SI po pojedinačnim sekuritizacijama. Stupci 22. – 24. odnose se na izvanbilančne pozicije i čine podjelu obrazaca SEK–TS, SEK–SS, SEK–TI i SEK–SI po pojedinačnim sekuritizacijama. Stupac 22. Direktna kreditna zamjena Unosi se iznos nematerijalne kreditne zaštite koja ima karakteristike kreditne zamjene u skladu s dijelom 4.3. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 23. Prihvatljive okvirne linije za likvidnost Unosi se iznos pozicije u skladu s člankom 446. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 24. Ostalo Stupac sadrži sve ostale izvanbilančne pozicije i izvedenice koji nisu uključeni u stupce 22. i 23. Stupci 25. i 26. odnose se na pozicije koje trebaju biti prijavljene u skladu s člankom 454. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 25. Prijevremena isplata: kontrolirana (DA/NE) Izvještavanje treba napraviti u skladu s člankom 454. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 26. Prijevremena isplata: primijenjeni konverzijski faktor Podjela obrazaca SEK–TS i SEK–SS (stupci 15. – 18.) i SEK–TI i SEK–SI (stupci 13. – 16.) po pojedinačnim sekuritizacijama.

64

Stupac 27. (–) Vrijednost izloženosti koja čini odbitnu stavku pri izračunu jamstvenoga kapitala Podjela obrazaca SEK–TS i SEK–SS (stupac 20.) i SEK–TI i SEK–SI (stupac 18.) po pojedinačnim sekuritizacijama. Stupac 28. Ukupni kapitalni zahtjev prije primjene ograničenja ("cap") Podjela obrazaca SEK–TS i SEK–SS (stupac 31.) i SEK–TI i SEK–SI (stupac 37.) po pojedinačnim sekuritizacijama. Stupac 29. Ukupni kapitalni zahtjev nakon primjene ograničenja ("cap") Podjela obrazaca SEK–TS i SEK–SS (stupac 33.) i SEK–TI i SEK–SI (stupac 39.) po pojedinačnim sekuritizacijama.

65

7. IZLOŽENOST RIZIKU NAMIRE/ISPORUKE (Obrazac RN) NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE Objašnjenja pojedinih stupaca/redaka obrasca navode se u nastavku: U retke se raspoređuju instrumenti ovisno o broju dana kašnjenja namire. Izloženost riziku namire računa se kao razlika između ugovorene cijene za određeni dužnički, vlasnički ili robni instrument te valutu i njezine tekuće tržišne vrijednosti, ali samo onda kada ta razlika jest gubitak za kreditnu instituciju. Stupac 1. Ugovorena cijena namire Navodi se ugovorena vrijednost instrumenata iz pojedinog retka. Stupac 2. Tekuća tržišna vrijednost Navodi se tekuća tržišna vrijednost instrumenata iz pojedinog retka. Stupac 3. Razlika Navodi se apsolutna vrijednost razlike između ugovorene i tržišne vrijednosti navedenih instrumenata. Stupac 4. Inicijalni kapitalni zahtjev Navodi se inicijalni kapitalni zahtjev koji se izračunava tako da se vrijednost razlike između ugovorene cijene za određeni dužnički, vlasnički ili robni instrument te valutu i njezine tekuće tržišne vrijednosti pomnoži odgovarajućim faktorom iz tablice 21. članka 481. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za rizik namire u posljednjem retku ovog obrasca je zbroj vrijednosti u stupcu Inicijalni kapitalni zahtjev.

66

8. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA TRŽIŠNI RIZIK 8.1. NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE 8.1.1. IZLOŽENOSTI U KNJIZI TRGOVANJA 8.1.1.1. Knjiga trgovanja – Dnevna stanja (Obrazac KT-DS) Kreditna institucija u obrascu iskazuje dnevna stanja knjige trgovanja za razdoblje od tri mjeseca. Tako se u obrascu KT-DS koji će biti dostavljen sa stanjem na dan 31.03. iskazuju dnevna stanja knjige trgovanja za razdoblje od 01.01. do 31.03., a ista analogija prati i ostala izvještajna razdoblja. Stupac "Ukupni poslovi kreditne institucije" Iznos ukupnih poslova kreditna institucija izračunava sa stanjem na posljednji dan u mjesecu. Ovaj iznos kreditna institucija upisuje u stupac "Ukupni poslovi kreditne institucije" za svaki radni dan u obrascu KT-DS sljedećeg mjeseca. Radnim danom smatra se svaki kalendarski dan osim subote, nedjelje i blagdana. Ako kreditna institucija utvrdi da dnevne promjene ukupnih poslova kreditne institucije mogu utjecati na postotak udjela knjige trgovanja u ukupnim poslovima kreditne institucije, dužna je dnevno izračunavati ukupne poslove kreditne institucije i te dnevne iznose upisivati u obrazac KT-DS. Stupac "Ukupna nominalna vrijednost stavaka u knjizi trgovanja" Navodi se ukupna nominalna vrijednost pozicija u knjizi trgovanja koja se izračunava tako da se zbroje apsolutni iznosi nominalnih vrijednosti pozicija u knjizi trgovanja. Stupac "Ukupna tržišna vrijednost stavaka u knjizi trgovanja" Navodi se ukupna tržišna vrijednost pozicija u knjizi trgovanja koja se izračunava tako da se zbroje apsolutni iznosi tržišnih vrijednosti pozicija u knjizi trgovanja. Stupac "Postotni udio knjige trgovanja u ukupnim poslovima kreditne institucije" Navodi se postotni udio knjige trgovanja u ukupnim poslovima kreditne institucije koji se izračunava kao odnos ukupne tržišne vrijednosti pozicija u knjizi trgovanja i ukupnih poslova kreditne institucije na određeni dan i izražava se u postotnom iznosu. Tržišnu vrijednost izvedenog financijskog instrumenta predstavlja tržišna vrijednost odnosnog instrumenta/ varijable. 8.1.1.2. Detaljna knjiga trgovanja (obrazac DKT)

U recima obrasca navedene su kategorije instrumenata koje čine najčešće stavke knjige trgovanja. Ako kreditna institucija rasporedi u knjigu trgovanja transakciju koja nije uključena ni u jednu kategoriju instrumenata navedenu u obrascu, dužna ju je iskazati u okviru kategorije "Ostalo neraspoređeno".

67

Stupac "Naziv instrumenta" Navodi se opisni naziv financijskog instrumenta (npr. redovna dionica Podravke d.d., obveznica Ministarstva financija, valutna ročnica, jednovalutni kamatni ugovori o razmjeni, kupljena opcija itd.). Stupac "Oznaka instrumenta/posla" Navodi se ISIN oznaka instrumenta ili druga jednoznačna oznaka posla (npr. HRPODRRA0004, HRRHMFO049A5, IRS-20/01/03-HSBC itd.). Stupac "Oznaka valute" Navodi se valuta instrumenta/posla. Stupci "Nominalna vrijednost u valuti" i "Nominalna vrijednost u kunama" Navode se stavke s vrijednostima u valuti/kunama kako slijedi:

– dužnički i vlasnički instrumenti, instrumenti tržišta novca te ostali prenosivi vrijednosni papiri iskazuju se po nominalnoj vrijednosti

– izvedeni financijski instrumenti iskazuju se po zamišljenoj vrijednosti odnosnog instrumenta, valute ili robe

– nenamirene transakcije/slobodne isporuke iskazuju se u iznosu definiranom u dijelu 6. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

– izloženosti proizišle iz repo i obrnutih repo ugovora te ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe iskazuju se u iznosu definiranom u dijelu 6. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

– financijski instrumenti ostvareni na temelju ugovora o pružanju usluge provedbe ponude odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih instrumenata uz obvezu otkupa (engl. underwritting) iskazuju se po nominalnoj vrijednosti.

Vrijednosni papiri i roba na temelju kojih je kreditna institucija sklopila repo ugovor ili koje je pozajmila na temelju ugovora o pozajmljivanju drugoj ugovornoj strani navode se pod rednim brojevima 1., 2., 3., 4. ili 11. u obrascu DKT, a ne pod rednim brojem 15. u istom obrascu. Nominalne vrijednosti u stranim valutama preračunavaju se u kune pomoću srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje na dan na koji se odnosi izvještaj. Stupci "Tržišna vrijednost u valuti" i "Tržišna vrijednost u kunama" Navode se tržišne vrijednosti stavki u valuti/kunama. Tržišne vrijednosti u stranim valutama preračunavaju se u kune pomoću srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje na dan na koji se odnosi izvještaj. Pod tržišnom vrijednosti dužničkih instrumenata podrazumijeva se vrijednost bez obračunatih nedospjelih kamata (engl. clean price). Tržišnu vrijednost izvedenog financijskog instrumenta predstavlja tržišna vrijednost odnosnog instrumenta/ varijable.

68

8.2. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA POZICIJSKE RIZIKE

8.2.1. NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE

8.2.1.1. Specifični rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (obrazac SK)

U svaki redak obrasca SK kreditna institucija unosi iznos tržišne vrijednosti svih pozicija koje odgovaraju opisu retka odnosno u prvi se redak pojedine kategorije stavaka unose svi dužnički financijski instrumenti (raspoređeni u knjigu trgovanja) izdani ili s garancijom od središnje države. Kategorija "Stavke koje ne nose rizik"

− kategorije od 1. do 5. obuhvaćaju stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 1 kreditne kvalitete ili kojima je dodijeljen ponder 0% u skladu s dijelom 3. glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 6. obuhvaća stavke u skladu s člankom 533. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 7. obuhvaća pozicije u nerizičnom dužničkom vrijednosnom papiru bez kupona nastale dekomponiranjem izvedenih financijskih instrumenata

Kategorija "Kvalificirajuće stavke s preostalim rokom dospijeća do 6 mjeseci"

– kategorije od 8. do 12. obuhvaćaju stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 2 ili 3 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 13. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 1 ili 2 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 14. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 1, 2 ili 3 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 15. obuhvaća ostale stavke u skladu s člankom 532. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

Kategorija "Kvalificirajuće stavke s preostalim rokom dospijeća od 6 do 24 mjeseca"

− kategorije od 16. do 20. obuhvaćaju stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 2 ili 3 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 21. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 1 ili 2 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 22. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 1, 2 ili 3 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 23. obuhvaća ostale stavke u skladu s člankom 532. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

69

Kategorija "Kvalificirajuće stavke s preostalim rokom dospijeća duljim od 24 mjeseca" − kategorije od 24. do 28. obuhvaćaju stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 2 ili 3

kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 29. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 1 ili 2 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 30. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 1, 2 ili 3 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 31. obuhvaća ostale stavke u skladu s člankom 532. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

Kategorija "Nekvalificirajuće stavke (ponder rizika 8,00%)"

− kategorije od 32. do 37. obuhvaćaju stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 4 ili 5 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 38. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 3 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 39. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 4 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 40. obuhvaća dužničke instrumente za koje nije dostupna procjena priznate VIPKR

Kategorija "Nekvalificirajuće stavke (ponder rizika 12,00%)"

− kategorije od 41. do 46. obuhvaćaju stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 6 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2. glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

− kategorija 47. obuhvaća stavke koje ispunjavaju uvjete za stupanj 5 ili 6 kreditne kvalitete u skladu s dijelom 2 glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Kategorija "Ostale stavke"

− kategorija 48. obuhvaća stavke u skladu s člankom 531. stavkom 5. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

U nastavku se daje opis pojedinih stupaca obrasca. Stupci "Duga pozicija" i "(–) Kratka pozicija" Navode se vrijednosti dugih/kratkih pozicija. Kratke pozicije nose negativan predznak. Dužnički vrijednosni papiri unose se u obrazac po tržišnoj vrijednosti uvećanoj za obračunate nedospjele kamate.

70

Stupac "Neto pozicija" Vrijednost u stupcu "Neto pozicija" u svakom retku jest zbroj vrijednosti u stupcu "Duga pozicija" i vrijednosti u stupcu "Kratka pozicija" u tom retku. Ako je taj zbroj negativan, kreditna institucija navodi apsolutnu vrijednost zbroja (kao da je riječ o pozitivnom broju). Ukupnu apsolutnu vrijednost neto pozicija stavaka po pojedinoj kategoriji (stavke koje ne nose rizik, kvalificirajuće stavke s rokom dospijeća do 6 mjeseci i dr.) čini zbroj vrijednosti u stupcu "Neto pozicija" za pojedinu kategoriju pozicija. Stupac "Inicijalni kapitalni zahtjev" Navodi se umnožak iznosa u stupcu "Neto pozicija" i pripadajućeg pondera za tu kategoriju stavaka (0,25%, 1,00%, 1,60%, 8,00% i 12,00%). Ukupan iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva po pojedinoj kategoriji (stavke koje ne nose rizik, kvalificirajuće stavke s rokom dospijeća do 6 mjeseci i dr.) čini zbroj vrijednosti u stupcu "Inicijalni kapitalni zahtjev" za tu kategoriju. Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za specifični rizik dužničkih instrumenata čini zbroj svih polja ukupnoga kapitalnog zahtjeva po pojedinoj kategoriji.

8.2.1.2. Opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti (obrasci OK–D i OK–T)

8.2.1.2.1. Obrazac OK–D

Vrijednosti pozicija izračunavaju se diskontiranjem budućih novčanih tijekova pojedinog instrumenta nerizičnim kamatnim stopama za odgovarajuću valutu. Kod instrumenata čije je preostalo dospijeće kraće od godinu dana kreditna institucija nije obvezna provoditi diskontiranje, već uzima u obzir tržišnu vrijednost instrumenta, uvećanu za obračunate nedospjele kamate. Kreditna institucija nije dužna provoditi diskontiranje ni za pozicije izražene u valutama za koje ne postoji nerizična krivulja prinosa. Kreditna institucija vrijednosti pozicija, ovisno o kamatnoj stopi i preostalom roku dospijeća, raspoređuje po odgovarajućim recima u stupce duge i kratke (nose negativan predznak) otvorene pozicije, ponderira ih i usklađuje ponderirane pozicije. U stupce "Neusklađena ponderirana pozicija po razredima" i "Neusklađena ponderirana pozicija po zonama" upisuju se iznosi s predznakom koji nose. Ostale pozicije upisuju se bez predznaka (kao da je riječ o pozitivnim brojevima). Ako je iznos duge pozicije veći od apsolutnog iznosa kratke pozicije za taj razred ili zonu, neusklađena ponderirana pozicija ima pozitivan predznak (koji se ne upisuje). Ako je apsolutni iznos kratke pozicije veći od iznosa duge pozicije za taj razred ili zonu, neusklađena ponderirana pozicija ima negativan predznak (koji se upisuje ispred iznosa). Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za opći rizik dužničkih instrumenata čini zbroj svih ukupnih kapitalnih zahtjeva za opći rizik dužničkih instrumenata po pojedinoj valuti.

71

8.2.1.2.2. Obrazac OK–T U stupcu "Modificirano trajanje" navodi se modificirano trajanje koje se izračunava pomoću formule iz članka 542. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, pri čemu se pod faktorom "t" uzima preostalo dospijeće. U obrascu OK–T kreditna institucija navodi svaku poziciju s različitim modificiranim trajanjem u svakoj pojedinoj zoni:

– u prvoj zoni navode se pozicije koje imaju modificirano trajanje 0 – 1,0 (uključujući i 1,0)

– u drugoj zoni navode se pozicije koje imaju modificirano trajanje 1,0 – 3,6 (uključujući i 3,6)

– u trećoj zoni navode se pozicije koje imaju modificirano trajanje veće od 3,6. Nakon raspoređivanja dugih i kratkih (nose negativan predznak) otvorenih pozicija po stupcima prema modificiranom trajanju kreditna institucija ponderira pozicije u svakom retku. Ponderiranje se provodi množenjem vrijednosti pozicije s modificiranim trajanjem i pretpostavljenom promjenom kamatne stope za tu zonu (koja je u Odluci o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija prikazana u postocima, dakle, pri izračunu potrebno ju je podijeliti sa 100). Ponderirane pozicije dalje se usklađuju po zonama i između pojedinih zona. Iznosi se upisuju bez predznaka, osim u stupac "Neusklađena ponderirana pozicija po zonama". Ako je iznos duge pozicije veći od apsolutnog iznosa kratke pozicije za tu zonu, neusklađena ponderirana pozicija ima pozitivan predznak (koji se ne upisuje ispred iznosa). Ako je apsolutni iznos kratke pozicije veći od iznosa duge pozicije za tu zonu, neusklađena ponderirana pozicija ima negativan predznak (koji se upisuje ispred iznosa). Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev dobiva se primjenom formule navedene na obrascu po svim valutama. 8.2.1.3. Inicijalni kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke instrumente (obrazac VVP) Kreditna institucija popunjava obrazac VVP na način da se već utvrđene neto pozicije u pojedinom vlasničkom instrumentu raspoređuju u retke prema nacionalnim tržištima na kojima su uvršteni, i to prema obliku vlasničkog instrumenta. Kreditna institucija popunjava toliko dijelova obrasca VVP na koliko su nacionalnih tržišta uvršteni vlasnički instrumenti u kojima ima poziciju (bilo kratku, bilo dugu). Sljedeći postupak provodi se za svako nacionalno tržište zasebno. Ako potvrde depozitarnih institucija udovoljavaju uvjetima netiranja u skladu s člankom 543. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, one se ne navode u retku "Potvrde depozitarnih institucija", već u retku "Dionice". U stupac "Bruto pozicija" upisuje se razlika iznosa u stupcu "Duga neto pozicija" i iznosa u

72

stupcu "Kratka neto pozicija" (nosi negativan predznak). U stupac "Neto pozicija" upisuje se zbroj (u apsolutnom iznosu) iznosa u stupcu "Duga neto pozicija" i iznosa u stupcu "Kratka neto pozicija". U retku X.4. "Široko diverzificirani burzovni indeksi" kreditna institucija izračunava samo neto poziciju, odnosno inicijalni kapitalni zahtjev za opći rizik jer, u skladu s člankom 544. stavkom 5. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, navedeni instrumenti ne podliježu izračunu kapitalnog zahtjeva za specifični rizik. Inicijalni kapitalni zahtjev izračunava se kao zbroj iznosa 4% bruto pozicije i iznosa 8% neto pozicije po pojedinom vlasničkom instrumentu. Iznimno, u retku X.7. "Udjeli u investicijskim fondovima" kreditna institucija ne izračunava bruto poziciju. U ovom se retku navode oni udjeli u investicijskim fondovima koji ne udovoljavaju uvjetima iz članka 547. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Inicijalni kapitalni zahtjev za navedene transakcije iznosi 32% neto pozicije. Inicijalni kapitalni zahtjev po pojedinom nacionalnom tržištu čini zbroj polja u stupcu "Inicijalni kapitalni zahtjev" po svim oblicima vlasničkih instrumenata. Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasničke instrumente čini zbroj polja u stupcu "Inicijalni kapitalni zahtjev" po svim recima "Ukupno uvršteno na X nacionalno tržište". 8.3. OTVORENE POZICIJE U POJEDINIM VALUTAMA I INICIJALNI KAPITALNI

ZAHTJEV ZA VALUTNI RIZIK (obrazac VR) U obrazac VR kreditna institucija za svaku valutu unosi:

– promptnu poziciju – terminsku poziciju i neopozive garancije i slične instrumente – poziciju u valutnim opcijama i opcijama na zlato – tržišnu vrijednost ostalih opcija – poziciju u ugrađenim kupljenim opcijama

Stupac 1. Valuta Unosi se oznaka valute. Stupci 2. i 3. Promptna pozicija U stupac 2. uključuje se imovina, a u stupac 3. obveze (nose negativan predznak). U izračun promptne (engl. spot) pozicije za pojedinu valutu uključuju se:

– sva devizna imovina i obveze – imovina i obveze uz valutnu klauzulu – promptne transakcije kupnje i prodaje deviza koje su ugovorene, ali nisu

knjigovodstveno provedene u glavnoj knjizi kreditne institucije – promptna pozicija valutnih ugovora o razmjeni.

73

Neto promptna pozicija u pojedinoj valuti jest duga (nosi pozitivan predznak) ako su ukupne navedene obveze u skladu s prvim stavkom ove točke manje od ukupne imovine određene istim stavkom. Neto promptna pozicija u pojedinoj valuti jest kratka (nosi negativan predznak) ako su ukupne navedene obveze u skladu s prvim stavkom ove točke veće od ukupne imovine određene istim stavkom. Imovinske stavke za koje je kreditna institucija provela umanjenje u skladu s odgovarajućim propisima Hrvatske narodne banke uključuju se u promptnu poziciju u nadoknadivom iznosu. U neto promptnu poziciju ne uključuju se rezerve za identificirane gubitke po izvanbilančnim plasmanima, ni bilo koja druga bilančna stavka koja ne čini imovinu ili obveze kreditne institucije. Kreditna institucija može uz prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke u promptnu poziciju u pojedinoj valuti uključiti i buduće neto prihode/rashode koji još nisu obračunati, ali su u potpunosti zaštićeni od rizika valutnim forvard ugovorima.

Stupci 4. i 5. Terminska pozicija U stupac 3. unosi se iznos duge terminske pozicije, a u stupac 4. iznos kratke terminske pozicije. U izračun terminske pozicije i pozicije neopozivih garancija i drugih sličnih instrumenata uključuju se:

– forvard transakcije kupnje i prodaje deviza (ili zlata), uključujući i ročnice na tu valutu ili zlato te glavnicu valutnih ugovora o razmjeni koja nije uključena u promptnu poziciju

– neopozive garancije, nepokriveni akreditivi i slični instrumenti na temelju kojih će kreditna institucija zasigurno morati izvršiti plaćanje, a postoji vjerojatnost da ta sredstva kreditna institucija neće moći nadoknaditi (iskazani u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu).

Neopozive garancije, nepokriveni akreditivi i slični instrumenti uključuju se u dugu terminsku poziciju i to u neto iznosu (nominalni iznos umanjen za formirane rezerve za identificirane rizike). Stupac 6. Pozicija u valutnim opcijama Unosi se iznos pozicija u valutnim opcijama u neto iznosu. Kreditna institucija izračunava vrijednost knjige valutnih opcija za svaku valutu. Pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija opcije se uključuju u delta ekvivalentu nominalne vrijednosti opcije (iznimno primjenom jednostavne metode, u iznosu definiranom dijelom 6.2. glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija). Delta ekvivalent svake opcije jednak je umnošku njezina delta koeficijenta i nominalne vrijednosti te opcije. Delta ekvivalent (odnosno iznos utvrđen primjenom jednostavne metode) individualnih opcija po svakoj valuti pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija na tu valutu nosi sljedeće predznake:

KUPLJENA PRODANA OPCIJA KUPNJE + – OPCIJA PRODAJE – +

U skladu s ovim dijelom, pod opcijom kupnje na određenu stranu valutu podrazumijeva se mogućnost kupnje te strane valute, dok se pod opcijom prodaje na određenu stranu valutu

74

podrazumijeva mogućnost prodaje te strane valute. Na devizne opcije kojima se trguje na burzama, kreditna institucija primjenjuje delta koeficijente koje su odredile te burze i tako dobivene delta ekvivalente upisati u odgovarajuća polja. Delta ekvivalente ovih opcija kreditna institucija može izračunavati i na temelju internog modela za vrednovanje opcija koji je odobrila Hrvatska narodna banka te ih također upisuje u odgovarajuća polja. Duga pozicija unosi se s predznakom (+), a kratka pozicija s predznakom (–). Stupac 7. Tržišna vrijednost ostalih opcija Unosi se tržišna vrijednost svih drugih opcija (koja nije ni valutna ni u zlatu) kod kojih je odnosna varijabla iskazana u stranoj valuti. Tržišne vrijednosti svih drugih opcija međusobno se zbrajaju vodeći računa o predznaku i u obrazac se unose u neto iznosu. Duga pozicija unosi se s predznakom (+), a kratka pozicija s predznakom (–).

Stupac 8. Pozicija u ugrađenim opcijama kupnje-JVK Unosi se iznos neto pozicije imovine i obveza s ugrađenom opcijom kupnje definiranih člankom 555. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji kreditna institucija može izračunavati primjenom metode iz članka 557. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Duga pozicija unosi se s predznakom (+), a kratka pozicija s predznakom (–). Stupac 9. Duga devizna pozicija U stupac "Duga devizna pozicija" unosi se zbroj iznosa iz stupaca 1 do 8 po pojedinoj valuti koji predstavlja dugu otvorenu deviznu poziciju u toj valuti, ako je taj zbroj pozitivan. U redak (Ukupno) kreditna institucija unosi vrijednost ukupne duge devizne pozicije koja predstavlja zbroj svih dugih deviznih pozicija po pojedinoj valuti. Stupac 10. (–) Kratka devizna pozicija U stupac "Kratka devizna pozicija" unosi se zbroj iznosa iz stupaca 1 do 8 po pojedinoj valuti koji predstavlja kratku otvorenu deviznu poziciju u toj valuti, ako je taj zbroj negativan. U redak (Ukupno) kreditna institucija unosi vrijednost ukupne kratke devizne pozicije koja predstavlja zbroj svih kratkih deviznih pozicija po pojedinoj valuti. Dobiveni zbroj se u ovaj stupac upisuje bez predznaka. Stupac 11. Ukupna otvorena devizna pozicija U stupac "Ukupna otvorena devizna pozicija" upisuje se veći iznos od iznosa upisanih u retku "Ukupno" stupca "Duga devizna pozicija kreditne institucije" i retku "Ukupno" stupca "Kratka devizna pozicija kreditne institucije" što predstavlja ukupnu otvorenu deviznu poziciju kreditne institucije Stupac 12. Pozicija u zlatu Unosi se neto iznos pozicije u zlatu.

75

Stupac 13. Inicijalni kapitalni zahtjev Inicijalni kapitalni zahtjev izračunava se tako da se zbroj iznosa ukupne otvorene devizne pozicije kreditne institucije u retku (Ukupno) stupca 11. i iznosa pozicije u zlatu iz stupca 12. pomnoži sa 8%. 8.4. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA ROBNI RIZIK (obrasci RR–JP i RR–PD) 8.4.1. Jednostavni pristup (obrazac RR–JP) U stupcu "Roba" navode se redom sve vrste robe u kojima kreditna institucija ima poziciju. Svaka pozicija u robi mora biti izražena u standardnim mjernim jedinicama (barelima, tonama, kilogramima i slično). Pozicije u robi u standardnoj mjernoj jedinici kreditna institucija unosi u stupce predviđene za to, ovisno o tome je li pozicija duga ili kratka (nosi negativan predznak). Kreditna institucija izračunava neto poziciju u određenoj robi kao apsolutnu vrijednost zbroja između dugih i kratkih pozicija. Za robne instrumente smatra se da su identični ako se odnose na istu robu, iskazani su u istoj valuti i dospijevaju na isti dan, a za robne izvedenice ako su izdane od istog izdavatelja. Tržišna cijena robe mora biti izražena u kunama (valutni se iznos preračunava u kune primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji vrijedi na izvještajni datum). U stupac "Inicijalni kapitalni zahtjev za neto poziciju" određene robe kreditna institucija upisuje 15% umnoška iznosa u stupcu "Neto pozicija" te robe i iznosa u stupcu "Promptna tržišna cijena". Bruto poziciju kreditne institucije u određenoj robi čini zbroj apsolutnih vrijednosti dugih i apsolutnih kratkih pozicija u toj robi.

U stupcu "Inicijalni kapitalni zahtjev za bruto poziciju" određene robe kreditna institucija navodi 3% umnoška iznosa u stupcu "Bruto pozicija" te robe izražene u standardnim mjernim jedinicama i iznosa u stupcu "Promptna tržišna cijena". U stupcu "Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev" određene robe kreditna institucija navodi zbroj iznosa u stupcu "Inicijalni kapitalni zahtjev za neto poziciju" i iznosa u stupcu "Inicijalni kapitalni zahtjev za bruto poziciju". Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik jednak je zbroju inicijalnih kapitalnih zahtjeva za robni rizik za svaku vrstu robe.

76

8.4.2. Pristup ljestvice dospijeća (obrazac RR–PD)

Svaka pozicija u robi mora biti izražena u standardnim mjernim jedinicama (barelima, tonama, kilogramima i slično). Pozicije u robi u standardnoj mjernoj jedinici kreditna institucija unosi u stupce predviđene za to, ovisno o tome je li pozicija duga ili kratka (nosi negativan predznak). Sve pozicije u pojedinoj vrsti robe kreditna institucija raspoređuje u odgovarajuće razrede dospijeća u skladu s tablicom 31. članka 565. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditne institucije. Pozicije u robi na zalihama raspoređuju se u razred dospijeća do 1 mjesec. Sljedeći postupak kreditna institucija provodi za svaku pojedinu vrstu robe. Iznos duge/kratke pozicije koji je usklađen s kratkom/dugom pozicijom u svakom razredu dospijeća smatra se usklađenom pozicijom u tom razredu dospijeća i unosi se u apsolutnom iznosu u stupac "Usklađena pozicija po razredima dospijeća". Preostali iznos smatra se dugom/kratkom neusklađenom pozicijom za taj razred dospijeća te se unosi u stupac "Neusklađena pozicija po razredima". Navedena neusklađena duga/kratka pozicija za pojedini razred usklađuje se s neusklađenom kratkom/dugom pozicijom u sljedećem razredu dospijeća i u apsolutnom iznosu unosi u stupac "Usklađena pozicija između razreda dospijeća". Svaki neusklađeni iznos koji se prenosi u sljedeći razred dospijeća unosi se u apsolutnom iznosu u stupac "Neusklađena pozicija između razreda dospijeća". Preostali iznos neusklađene pozicije unosi se u pripadajuće polje stupca "Preostala neusklađena pozicija". U retku "Ukupno roba X" u pojedino polje unosi se zbroj svih pozicija po razredima za svaki pojedini stupac. Inicijalni kapitalni zahtjev za pojedinu vrstu robe iskazuje se u pripadajućem polju, prema sljedećoj formuli: (((1,5% od stavke ukupna roba u stupcu Usklađena pozicija po razredima dospijeća)×2 + (1,5% od stavke ukupna roba u stupcu Usklađena pozicija između razreda dospijeća)×2 +(0,6% od stavke ukupna roba u stupcu Neusklađena pozicija između razreda dospijeća) +(15% od stavke ukupna roba u stupcu Preostala neusklađena pozicija))× ukupna pozicija u robi stupca Promptna tržišna cijena). Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za robni rizik jednak je zbroju inicijalnih kapitalnih zahtjeva za robni rizik za svaku vrstu robe. 8.5. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA RIZIK POZICIJE U OPCIJAMA (obrazac

RPO) Ako kreditna institucija primjenjuje delta-plus metodu za izračun kapitalnog zahtjeva za pozicije u opcijama u obrascu RPO popunjava prvi dio obrasca (I Metoda delta-plus). Drugi dio obrasca RPO (II Jednostavna metoda) popunjava kreditna institucija koja za izračun kapitalnog zahtjeva za pozicije u opcijama primjenjuje jednostavnu metodu.

77

8.5.1. Jednostavna metoda

U stupac "Opis" kreditna institucija unosi kupljene opcije pojedinačno s opisom vrste opcije (npr. kupljena/valuta, prodana/dionica, kupljena/obveznica i sl.) te navodi jednoznačne oznake posla u stupcu "Jednoznačna oznaka posla".

U stupac "Tržišna vrijednost odnosne varijable × faktor rizika" kreditna institucija unosi umnožak tržišne vrijednosti odnosne varijable i zbroja faktora za njezin specifični i opći rizik utvrđenih u skladu s dijelom 3., 4. i 5. glave III. Odluke (u slučaju valutnih opcija pripadajući faktor za specifični i opći rizik iznosi 8%).

U stupac "Tržišna vrijednost opcije/Iznos in the money" unosi se pozitivna tržišna vrijednost opcije. Inicijalni kapitalni zahtjev za svaku opciju u pojedinom retku jest manji od iznosa u stupcu "Tržišna vrijednost odnosne varijable × faktor rizika" i u stupcu "Tržišna vrijednost opcije/Iznos in the money". Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za kupljene opcije čini zbroj pojedinačnih pozicija "Inicijalni kapitalni zahtjev" za svaku kupljenu opciju unesenu u tom dijelu obrasca. Kombinaciju kupljenih opcija i odnosnog vrijednosnog papira ili strane valute kreditna institucija također unosi pojedinačno s opisom opcije i jednoznačnom oznakom posla. U stupac "Tržišna vrijednost odnosne varijable × faktor rizika" kreditna institucija unosi umnožak tržišne vrijednosti odnosne varijable i zbroja faktora za njezin specifični i opći rizik definiranih Odlukom.

Inicijalni kapitalni zahtjev za svaku kombinaciju opcija i odnosnog vrijednosnog papira ili strane valute u pojedinom retku kreditna institucija izračunava kao razliku između iznosa inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za odnosnu varijablu navedenog u stupcu "Tržišna vrijednost odnosne varijable × faktor rizika" i iznosa u kojem opcija nosi prihod svom kupcu (engl. in the money) navedenog u stupcu "Tržišna vrijednost opcije/Iznos in the money". Ako je ta razlika negativna, tada je inicijalni kapitalni zahtjev za tu opciju jednak nuli. Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za kombinaciju opcija i odnosnog vrijednosnog papira ili strane valute čini zbroj pojedinačnih pozicija "Inicijalni kapitalni zahtjev" u tom dijelu stupca obrasca.

Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za opcije primjenom jednostavne metode čini zbroj polja iz stupca "Inicijalni kapitalni zahtjev" koji se odnose na retke "Ukupno".

8.5.2. Delta-plus metoda Da bi se izračunao ukupni gama i vega rizik knjige opcija kreditne institucije, pojedinačne pozicije opcija grupiraju se prema rizičnim kategorijama u skladu s dijelom 6.3. glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Gama i vega učinci navedenih pozicija mogu se zbrajati isključivo unutar zasebne rizične kategorije.

Za potrebe izračuna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za gama rizik knjige opcija kreditna institucija zbraja pojedinačne gama učinke unutar zasebnih rizičnih kategorija u skladu s člankom 569. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Tako dobiveni

78

neto gama učinci za svaku pojedinačnu rizičnu kategoriju mogu imati pozitivnu ili negativnu vrijednost. Zbroj apsolutnih vrijednosti svih negativnih neto gama učinaka čini inicijalni kapitalni zahtjev za gama rizik knjige opcija.

Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za vega rizik knjige opcija kreditne institucije zbrajaju se pojedinačni vega učinci unutar rizičnih kategorija u skladu s člankom 570. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Tako dobiveni neto vega učinci za svaku rizičnu kategoriju mogu imati pozitivnu ili negativnu vrijednost. Zbroj apsolutnih vrijednosti svih neto vega učinaka čini inicijalni kapitalni zahtjev za vega rizik knjige opcija kreditne institucije.

Ukupni kapitalni zahtjev za rizik pozicije u opcijama primjenom delta-plus metode čini zbroj inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za gama rizik knjige opcija i inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za vega rizik knjige opcija kreditne institucije. 8.6. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA PREKORAČENJE DOPUŠTENIH

IZLOŽENOSTI (obrazac PDI) U retke se raspoređuju iznosi prekoračenja izloženosti prema pojedinoj osobi ili grupi povezanih osoba s obzirom na dane trajanja prekoračenja i iznos prekoračenja u odnosu na jamstveni kapital kreditne institucije u skladu sa člankom 585. Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija. Stupac 1. Ukupni iznos prekoračenja Navodi se ukupni iznos prekoračenja dopuštenih izloženosti prema pojedinoj osobi ili grupi povezanih osoba, a koji proizlazi isključivo iz stavaka u knjizi trgovanja. Pri tome se iz ukupne izloženosti prema pojedinoj osobi ili grupi povezanih osoba odabiru one pozicije knjige trgovanja kreditne institucije koje nose najveći ponder rizika u skladu s dijelom 3.2.2. Glave III. i/ili dijelom 6. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija, a čiji je zbroj jednak iznosu prekoračenja. Stupac 2. Inicijalni kapitalni zahtjev za stavke u knjizi trgovanja Ovaj stupac se popunjava samo za prekoračenja koja traju dulje od 10 dana. U ovom stupcu se navodi zbroj inicijalnih kapitalnih zahtjeva za odabrane pozicije knjige trgovanja kreditne institucije koje čine prekoračenje, izračunatih u skladu s dijelom 3.2.2. Glave III. i/ili dijelom 6. Glave II. Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija. Stupac 3. Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev Navodi se ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za prekoračenje dopuštenih izloženosti koji se izračunava tako da se ukupni iznos prekoračenja iz 1. stupca odnosno iznos inicijalnih kapitalnih zahtjeva iz 2. stupca pomnoži odgovarajućim faktorom ovisnosti o danima i iznosu prekoračenja, kako je definirano člankom 585. Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija. Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za prekoračenje dopuštenih izloženosti čini zbroj vrijednosti u stupcu "Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev".

79

8.7. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA POZICIJSKE RIZIKE, VALUTNI I

ROBNI RIZIK PRIMJENOM INTERNIH MODELA

8.7.1. Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne rizike upotrebom internih modela (obrazac

IM) U obrazac IM unosi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva dobiven primjenom internog modela, zasebno za svaku kategoriju rizika. Stupac 1. Multiplikator x prosjek VaR za prethodnih 60 radnih dana Unosi se umnožak multiplikatora iz Stupca 7 koji se odnosi na tu kategoriju rizika i prosječne mjere rizičnosti vrijednosti za prethodnih 60 radnih dana. Stupac 2 VaR prethodnog dana Unosi se iznos mjere rizičnosti vrijednosti od prethodnog dana. Stupac 3 Dodatni inicijalni kapitalni zahtjev za specifični rizik Navodi se iznos dodatnog inicijalnog kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik sukladno članku 578. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 4 Dodatni inicijalni kapitalni zahtjev za rizik neispunjenja obveza Navodi se iznos dodatnog inicijalnog kapitalnog zahtjeva za rizik neispunjenja obveza sukladno članku 578. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 5 Inicijalni kapitalni zahtjev Navod se iznos koje se izračunavaju na način da se većem od:

– iznosa u stupcu "Multiplikator × Prosjek VaR za prethodnih 60 radnih dana" i – iznosa u stupcu "VaR prethodnog dana"

pribroji, ako je primjenjivo, iznos iz stupca "Dodatni inicijalni kapitalni zahtjev za specifični rizik" i stupca "Dodatni inicijalni kapitalni zahtjev za rizik neispunjenja obveza". Ukupni inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne rizike primjenom internih modela čini zbroj iznosa u stupcu "Inicijalni kapitalni zahtjev" za pojedine rizične kategorije. Stupac 6 Broj prekoračenja u razdoblju od 250 radnih dana Navodi se broj prekoračenja određenih u skladu s člankom 584. stavka 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 7 Multiplikator Navodi se broj koji se određuju u skladu s člankom 584. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

80

8.7.2. Inicijalni kapitalni zahtjev za tržišne rizike upotrebom internih modela – detaljan pregled (obrazac IM–DET)

Obrazac IM-DET popunjava se za svaku kategoriju rizika za koju je kreditna institucija dobila odobrenje od Hrvatske narodne banke za primjenu internog modela za izračun kapitalnih zahtjeva. Stupac 1. Radni dan Unose se redom svi datumi od početka do kraja promatranog razdoblja od 250 radnih dana. Stupac 2. VAR (T=10) Unosi se, za svaki pojedini datum, iznos rizičnosti vrijednosti portfelja za razdoblje držanja od 10 dana (T=10) izračunat primjenom internog modela u skladu s dijelom 7. glave III. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci 3. i 4. Promjene vrijednosti portfelja Unose se iznosi hipotetske i stvarne promjene vrijednosti portfelja. Stupac 5. Iznos prekoračenja Unosi se iznos za koji jednodnevna stvarna ili hipotetska promjena vrijednosti portfelja (ovisno na kojim vrijednostima kreditna institucija provodi retroaktivno testiranje) premašuje relevantnu mjeru jednodnevne rizičnosti vrijednosti dobivenu primjenom internog modela kreditne institucije.

81

9. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV ZA OPERATIVNI RIZIK (obrasci OPR)

9.1. NAPUCI ZA POJEDINE STAVKE 9.1.1. Inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik (obrazac OPR) U obrazac OPR upisuju se podaci o relevantnim pokazateljima (članak 144. Zakona o kreditnim institucijama) koje kreditna institucija utvrđuje za potrebe izračuna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema jednostavnom pristupu, standardiziranom pristupu ili kombinaciji naprednog pristupa i jednostavnog/standardiziranog pristupa. Kod primjene naprednog pristupa u obrazac OPR upisuju se podaci o inicijalnom kapitalnom zahtjevu, smanjenjima inicijalnoga kapitalnog zahtjeva te mehanizmu raspodjele. Kreditna institucija ispunjava samo one dijelove obrasca OPR koji se odnose na pristup koji je kreditna institucija odabrala za izračun inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, a u skladu s člankom 142. Zakona o kreditnim institucijama. Obrazac OPR sastoji se od četiri sekcije kako slijedi:

I. AKTIVNOSTI KREDITNE INSTITUCIJE II. RELEVANTNI POKAZATELJ III. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV IV. ELEMENTI IZRAČUNA INICIJALNOGA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA

NAPREDNI PRISTUP

Prostor za popunjavanje podijeljen je u 10 stupaca, tri za sekciju II, dva za sekciju III i pet za sekciju IV. I. AKTIVNOSTI KREDITNE INSTITUCIJE Sekcija I sadrži aktivnosti kreditne institucije za koje se izračunava inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik prema odabranom pristupu:

A – Jednostavni pristup B – Standardizirani pristup C – Napredni pristup.

A – JEDNOSTAVNI PRISTUP II. RELEVANTNI POKAZATELJ Sekcija II uključuje stupce 1., 2. i 3., s podacima o relevantnom pokazatelju za pojedino razdoblje. Relevantni pokazatelj se računa prema načinu opisanom u članku 587. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

82

Stupci 1. – 3. Relevantni pokazatelj (financijska godina: x–3, x–2, x–1) Stupci 1. – 3. odnose se na članak 587. i članak 588. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji detaljnije propisuju izračun relevantnog pokazatelja za potrebe izračuna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik. Unosi se relevantni pokazatelj za svaku financijsku godinu pojedinačno, redom:

– u stupac 1., za financijsku godinu x–3 – u stupac 2., za financijsku godinu x–2 – u stupac 3., za financijsku godinu x–1

gdje x označava trenutačnu financijsku godinu, odnosno godinu u kojoj se dostavlja obrazac. Znači, za obrazac OPR koji se dostavlja 31. siječnja 2011. godine relevantni se pokazatelj računa za nerevidirane podatke za 2010. godinu i revidirane podatke za 2009. i 2008. godinu. Analogno tome, za obrazac OPR (u sklopu nekonsolidiranih revidiranih izvješća, "NR") koji se dostavlja do 30. travnja 2011. relevantni se pokazatelj računa za revidirane podatke za 2010., 2009. i 2008. godinu. III. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV Sekcija III sadrži stupac 4. koji sadrži podatak o iznosu inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik izračunatoga primjenom jednostavnog pristupa. Stupac 4. Inicijalni kapitalni zahtjev Odnosi se na članak 589. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji definira metodologiju izračuna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik pri primjeni jednostavnog pristupa. Unosi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik kao 15% prosjeka posljednja tri relevantna pokazatelja prema sljedećoj formuli:

%151 ×=∑=

n

PRPIKZ

n

ii

JP

IKZJP = inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik izračunat prema jednostavnom pristupu PRP = pozitivni relevantni pokazatelji u pojedinoj financijskoj godini i = financijska godina n = broj dvanaestomjesečnih razdoblja (godina) u posljednje tri godine u kojima je iznos relevantnog pokazatelja bio pozitivan B – STANDARDIZIRANI PRISTUP II. RELEVANTNI POKAZATELJ Sekcija II uključuje stupce 1., 2. i 3., s podacima o relevantnom pokazatelju, po poslovnim linijama i financijskim razdobljima (godinama) prema standardiziranom pristupu. Relevantni

83

pokazatelj računa se na način opisan u članku 587. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupci 1. – 3. Relevantni pokazatelj (financijska godina: x–3, x–2, x–1) Stupci 1. – 3. odnose se na:

– članak 587. i 588. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji detaljnije propisuju izračun relevantnog pokazatelja za potrebe izračuna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik

– članak 590. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji definira obvezu raspoređivanja poslovnih aktivnosti u poslovne linije u skladu s tablicom 34. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija

– članak 592. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji pojašnjava pravila i načine raspoređivanja poslovnih aktivnosti u poslovne linije pri primjeni standardiziranog pristupa.

Unosi se relevantni pokazatelj prema standardiziranom pristupu za svaku pojedinačnu poslovnu liniju odvojeno za svaku financijsku godinu, redom:

– u stupac 1. za financijsku godinu x–3 – u stupac 2. za financijsku godinu x–2 – u stupac 3. za financijsku godinu x–1

gdje x označava trenutačnu financijsku godinu, odnosno godinu u kojoj se dostavlja obrazac. Znači, za obrazac OPR koji se dostavlja 31. siječnja 2011. godine relevantni se pokazatelj računa za nerevidirane podatke za 2010. godinu i revidirane podatke za 2009. i 2008. godinu. Analogno tome, za obrazac OPR (u sklopu nekonsolidiranih revidiranih izvješća, "NR") koji se dostavlja do 30. travnja 2011. relevantni se pokazatelj računa za revidirane podatke za 2010., 2009. i 2008. godinu. III. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV Sekcija III sadrži stupac 4. koji sadrži podatak o iznosu inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik izračunatoga primjenom standardiziranog pristupa. Stupac 4. Inicijalni kapitalni zahtjev Odnosi se na članke 590. do 594. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija kojima je definirana metodologija za izračun inicijalnoga kapitalnog zahtjeva prema standardiziranom pristupu. Unosi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik izračunat prema standardiziranom pristupu, slijedeći sljedeću matematičku formulu:

( )

3

0,max3

1

8

1∑ ∑= = ⎥

⎥⎦

⎤

⎢⎢⎣

⎡×

=i j

jij

SP

PRRPPL

IKZ

IKZSP = inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik izračunat prema standardiziranom pristupu RPPL = relevantni pokazatelj za poslovnu liniju u financijskoj godini

84

PR = stopa inicijalnoga kapitalnog zahtjeva određena za poslovnu liniju (u %) i = financijska godina j = redni broj poslovne linije Stope inicijalnoga kapitalnog zahtjeva po pojedinim poslovnim linijama dane su u sljedećoj tablici.

Tablica 3. Stope inicijalnoga kapitalnog zahtjeva po pojedinim poslovnim linijama

Poslovna linija

Stopa inicijalnoga kapitalnog zahtjeva

1. Korporativno financiranje (KF) 18% 2. Trgovanje i prodaja (TP) 18% 3. Brokerski poslovi sa stanovništvom (BPS) 12% 4. Poslovno bankarstvo (PB) 15% 5. Bankarstvo sa stanovništvom (BS) 12% 6. Plaćanja i namire (PN) 18% 7. Agencijske usluge (AU) 15% 8. Upravljanje imovinom (UI) 12%

C – NAPREDAN PRISTUP II. RELEVANTNI POKAZATELJ Sekcija II uključuje stupce 1., 2. i 3., s podacima o relevantnom pokazatelju za pojedinu financijsku godinu za dio poslovanja za koji se primjenjuje napredni pristup. Stupce ispunjava samo ona kreditna institucija koja primjenjuje kombinaciju naprednog pristupa sa standardiziranim pristupom ili naprednog pristupa s jednostavnim pristupom u skladu s člankom 615. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Ovisno o kombinaciji, odnosno dijelu poslovanja za koji se ne primjenjuje napredni pristup, kreditna institucija mora ispuniti i stupce 1. – 3. u dijelu A – Jednostavni pristup ili dijelu B – Standardizirani pristup na prethodno opisani način. Stupci 1. – 3. Relevantni pokazatelj (Financijska godina x–3, x–2, x–1) Stupci 1. – 3. odnose se na članke 587. i 588. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, koji daju detaljnije objašnjenje o izračunu (obuhvatu) neto kamatnih prihoda i neto nekamatnih prihoda za potrebe izračuna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik. Unosi se relevantni pokazatelj za dio poslovnih aktivnosti za koje kreditna institucija primjenjuje napredni pristup pojedinačno za svaku financijsku godinu, redom:

– u stupac 1. za financijsku godinu x–3

85

– u stupac 2. za financijsku godinu x–2 – u stupac 3. za financijsku godinu x–1

gdje x označava trenutačnu financijsku godinu, odnosno godinu u kojoj se dostavlja obrazac. Znači, za obrazac OPR koji se dostavlja 31. siječnja 2011. godine relevantni se pokazatelj računa za nerevidirane podatke za 2010. godinu i revidirane podatke za 2009. i 2008. godinu. Analogno tome, za obrazac OPR (u sklopu nekonsolidiranih revidiranih izvješća, "NR") koji se dostavlja do 30. travnja 2011. relevantni se pokazatelj računa za revidirane podatke za 2010., 2009. i 2008. godinu. III. INICIJALNI KAPITALNI ZAHTJEV Sekcija III sadrži stupac 4. koji sadrži podatak o iznosu inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik izračunatoga primjenom naprednog pristupa prema dijelu 4. glave IV. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 4. Inicijalni kapitalni zahtjev Stupac 4. odnosi se na članke 602. do 608. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji definiraju izračun inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema naprednom pristupu i članak 609. glave iste Odluke koji definira uvjete i pravila za smanjivanje inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema naprednom pristupu uzimanjem u obzir utjecaja polica osiguranja i drugih mehanizama za prijenos operativnog rizika. U slučaju kombinacije pristupa u odgovarajuće dijelove A, B i/ili C unosi se iznos pojedinačnih inicijalnih kapitalnih zahtjeva izračunatih prema pojedinom pristupu koji se primjenjuje za taj dio poslovanja. Stupac 5. Od čega: zbog mehanizma raspodjele Odnosi se na članak 614. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Unosi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva koji je izračunat za kreditnu instituciju, temeljeno na metodologiji za raspoređivanje inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik između pojedinih društava članica grupe. IV. ELEMENTI IZRAČUNA INICIJALNOGA KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA NAPREDNI PRISTUP Stupac 6. Inicijalni kapitalni zahtjev prije smanjenja zbog očekivanoga gubitka obuhvaćenog poslovnim praksama i mehanizmima prijenosa rizika Unosi se iznos inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik koji ne uzima u obzir smanjenje zbog izostavljanja očekivanoga gubitka obuhvaćenog internim poslovnim praksama i/ili uzimanja u obzir osiguranja i drugih mehanizama za prijenos operativnih rizika (zbroj iznosa iz stupaca 4., 7. i 8.).

86

Stupac 7. (–) Smanjenje inicijalnoga kapitalnog zahtjeva zbog očekivanih gubitaka koji su obuhvaćeni poslovnim praksama Stupac 7. odnosi se na članak 604. stavak 2. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija koji omogućuje kreditnim institucijama da obuhvate dio očekivanih gubitaka svojim poslovnim praksama te ih izostave iz izračuna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik. U ovo polje kreditna institucija unosi iznos smanjenja inicijalnoga kapitalnog zahtjeva zbog izostavljanja očekivanih gubitaka od operativnog rizika obuhvaćenih na odgovarajući način u skladu s prethodno navedenim propisom. Stupac 8. (–) Smanjenje inicijalnoga kapitalnog zahtjeva zbog mehanizama prijenosa rizika Unosi se iznos za koji je smanjen inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik zbog priznavanja utjecaja polica osiguranja i drugih mehanizama za prijenos operativnog rizika u skladu s člankom 609. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 9. Od čega: zbog polica osiguranja Unosi se iznos smanjenja inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik koje je nastalo zbog priznavanja utjecaja osiguranja u skladu s člankom 609. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Stupac 10. Prekoračenje ograničenja za smanjenje inicijalnoga kapitalnog zahtjeva putem mehanizama za prijenos rizika Unosi se postotak smanjenja inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik zbog mehanizama za prijenos rizika u skladu s člankom 609. stavkom 1. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, koji određuje gornji limit za smanjenje inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik zbog utjecaja polica osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika. Iznos smanjenja inicijalnoga kapitalnog zahtjeva ne smije prijeći 20% u odnosu na inicijalni kapitalni zahtjev izračunat prije uključivanja utjecaja polica osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika. 9.1.2. Bruto gubici po poslovnim linijama i vrstama događaja (obrazac OPR–DET) U obrazac OPR–DET kreditna institucija unosi podatke o bruto iznosima gubitaka od operativnog rizika po poslovnim linijama i prema vrstama događaja koji su se pojavili u prethodnoj godini. Bruto iznos gubitka je iznos gubitka bez uzimanja u obzir bilo kakvih povrata. Obrazac OPR–DET sastoji se od 10 stupaca podijeljenih u četiri niže navedene sekcije te ih popunjavaju samo kreditne institucije koje primjenjuju napredni pristup za izračun inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik u skladu s dijelom 4. glave IV. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. I. RASPOREÐIVANJE GUBITAKA PO POSLOVNIM LINIJAMA Sekcija I uključuje sljedeće retke:

1. Korporativno financiranje (KF)

87

2. Trgovanje i prodaja (TP) 3. Brokerski poslovi sa stanovništvom (BPS) 4. Poslovno bankarstvo (PB) 5. Bankarstvo sa stanovništvom (BS) 6. Plaćanja i namire (PN) 7. Agencijske usluge (AU) 8. Upravljanje imovinom (UI) 9. Ukupno poslovne linije

II. VRSTE DOGAÐAJA Sekcija II uključuje stupce 1. – 7. s pojedinačnim i skupnim podacima o vrstama gubitaka od operativnog rizika koji su se pojavili u kreditnoj instituciji unutar pojedinih poslovnih linija. Stupci 1. – 7. Vrste događaja Stupci 1. – 7. odnose se na članak 605. stavke 4. i 5. i tablicu 35. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Unose se podaci o:

– broju događaja – ukupnom iznosu gubitaka – najvećem pojedinačnom gubitku,

posebno prema vrsti događaja i poslovnoj liniji. Broj događaja Unosi se broj gubitaka koji su se dogodili u kreditnoj instituciji po pojedinoj poslovnoj liniji. Ako je pojedini događaj uzrokovao gubitke u nekoliko poslovnih linija, kreditna institucija mora izvijestiti o tome samo za one poslovne linije u kojima gubici od operativnih rizika prelaze najniži prag prikupljanja podataka u stupcu 9. ovog obrasca. Podaci o ukupnom broju događaja za sve poslovne linije (redak 9.) odnose se na broj događaja od operativnih rizika u svim poslovnim linijama po pojedinoj vrsti događaja u stupcima 1. – 7. Za pojedinu vrstu događaja ukupan broj događaja (redak 9.) može biti manji od zbroja događaja po poslovnim linijama kada postoji barem jedan događaj koji je uzrokovao gubitke u više poslovnih linija te je primjereno tomu raspodijeljen na više poslovnih linija. Ukupni iznos gubitaka Unosi se iznos gubitaka od operativnog rizika koji su se pojavili u pojedinoj poslovnoj liniji (Sekcija I) za pojedinu vrstu događaja (stupci 1. – 7.). Ukupan iznos gubitaka po poslovnim linijama (redak 9.) je zbroj iznosa gubitaka po poslovnim linijama za pojedinu vrstu događaja u stupcima 1. – 7. Najveći pojedinačni gubitak Unosi se najveći pojedinačni gubitak koji se pojavio u pojedinoj poslovnoj liniji (Sekcija I) za pojedinu vrstu događaja (stupci 1. – 7.). Podatak o najvećem pojedinačnom gubitku za sve poslovne linije (redak 9.) je najveći pojedinačni gubitak za pojedinu vrstu događaja u stupcima 1. – 7. Za pojedinu vrstu događaja

88

najveći pojedinačni gubitak (redak 9.) može biti veći od najvećega pojedinačnoga gubitka po poslovnim linijama kada postoji barem jedan događaj koji je uzrokovao gubitke u više poslovnih linija te je primjereno tomu raspodijeljen na više poslovnih linija. III. UKUPNO ZA SVE VRSTE DOGAÐAJA Sekcija III uključuje stupac 8. s podacima o ukupnim gubicima za sve vrste događaja koji su se pojavili u pojedinoj poslovnoj liniji. Stupac 8. Ukupno za sve vrste događaja Stupac 8. pokazuje:

– ukupan broj događaja po pojedinoj poslovnoj liniji – ukupan iznos gubitaka po pojedinoj poslovnoj liniji – najveći pojedinačni gubitak po pojedinoj poslovnoj liniji.

IV. PRAG KOJI SE PRIMJENJUJE PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA Sekcija IV uključuje stupce 9. i 10. s podacima o pragovima koje je kreditna institucija postavila pri prikupljanju internih podataka o gubicima od operativnih rizika. Stupac 9. Najniži Stupac 9. odnosi se na članak 605. stavak 3. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Unosi se iznos najmanjeg praga za prikupljanje internih podataka o gubicima od operativnih rizika po pojedinoj poslovnoj liniji. Stupac 10. Najviši Stupac 10. popunjava se samo ako kreditna institucija definira više pragova za prikupljanje internih podataka o gubicima unutar jedne poslovne linije. U tom se slučaju unosi najviši od definiranih pragova za prikupljanje internih podataka o gubicima u pojedinoj poslovnoj liniji. 9.1.3. Značajni gubici od operativnog rizika (obrazac OPR–ZNG)

U obrazac OPR–ZNG upisuju se informacije o gubicima od operativnog rizika koje je kreditna institucija, u skladu sa svojim profilom rizičnosti za operativni rizik, prema vlastitim kriterijima odredila kao bitne. Ovaj obrazac dužne su popunjavati samo kreditne institucije koje primjenjuju napredni pristup za izračun inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik te su u skladu s člankom 605. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija obvezne prikupljati interne podatke o gubicima. U obrazac se unose samo oni interni podaci o znatnim gubicima od operativnog rizika koji su se dogodili/uočili u izvještajnom razdoblju ili su tijekom izvještajnog razdoblja bili/jesu otvoreni. Obrazac se sastoji od 21 stupca koje kreditna institucija popunjava redom na sljedeći način:

89

Stupac 1. Interni referentni broj U ovaj se stupac unosi interna oznaka koju kreditna institucija primjenjuje za jednoznačnu identifikaciju pojedinačnoga gubitka. Stupac 2. Bruto iznos gubitka Navodi se bruto iznos gubitka bez nadoknada i povrata. Stupac 3. Od čega nerealizirano Navodi se dio bruto iznosa gubitka koji još nije knjigovodstveno evidentiran. Stupac 4. Status završen: DA/NE U stupac 4. unosi se "DA" ako je iznos gubitka konačno utvrđen i ne očekuju se dodatni gubici, u suprotnom unosi se "NE". Stupac 5. Gubitak koji je već direktno nadoknađen Navodi se dio iznosa gubitka koji je već direktno nadoknađen. Stupac 6. Gubitak koji je već nadoknađen od mehanizama prijenosa rizika U ovom je stupcu potrebno navesti dio iznosa gubitka koji je već nadoknađen iz instrumenata prijenosa rizika. Stupac 7. Gubitak koji će potencijalno biti nadoknađen direktno ili od mehanizama prijenosa rizika Navodi se svaki iznos za koji se očekuje da će biti nadoknađen ili od strane kreditne institucije u sklopu njezinih aktivnosti usmjerenih na smanjenje učinka događaja iz kojeg proizlazi gubitak ili mehanizmima prijenosa rizika. Stupac 8. Povezano s "KR" ili "TR" Navodi se je li gubitak od operativnog rizika povezan s kreditnim ili tržišnim rizikom, i to na sljedeći način: u slučaju povezanosti s kreditnim rizikom u stupac se unosi "KR", a u slučaju povezanosti s tržišnim rizikom potrebno je unijeti "TR". Ako gubitak nije povezan s kreditnim ili s tržišnim rizikom, polje se ostavlja prazno. Stupci 9. – 16. Podjela bruto gubitka (%) prema poslovnim linijama Ako je jedan štetni događaj uzrokovao gubitak u više poslovnih linija, potrebno je u odgovarajući stupac unijeti postotni udio od ukupnoga gubitka koji se odnosi na pojedinu poslovnu liniju (stupci 9. – 16.). Kratice pojedinih poslovnih linija dane su u tablici 3. ove Upute. Stupac 17. Vrsta događaja (broj) Kreditna institucija u ovaj stupac unosi broj vrste događaja koji je uzrokovao gubitak od operativnog rizika. Brojevi vrsta događaja identični su brojevima stupaca koji se primjenjuju u obrascu OPR–DET. (Npr. interna prijevara = 1, eksterna prijevara = 2 itd.). Stupac 18. Datum događaja Navodi se datum kada se događaj pojavio ili kada je započeo.

90

Stupac 19. Datum uočavanja događaja Navodi se datum kada je događaj (gubitak) primijećen (prepoznat, priznat) unutar kreditne institucije. Stupac 20. Prva nadoknada iz mehanizama prijenosa rizika Navodi se datum kada je primljena prva nadoknada od mehanizama za prijenos rizika za navedeni događaj (npr. od osiguravajućeg društva). Stupac 21. Zadnja nadoknada od mehanizama prijenosa rizika Navodi se datum kada je primljena zadnja nadoknada od mehanizama za prijenos rizika za navedeni događaj.

III. OBRASCI O JAMSTVENOM KAPITALU I KAPITALNIM ZAHTJEVIMA KREDITNIH INSTITUCIJA