6
43 SEPTEMBAR SEPTEMBAR 2011 STRUČNI TEKST STRUČNI TEKST 9/2011 Pravni INFORMATOR 1 Detaljnije o ovim shvatanjima videti u referatu: "Može li porast broja krivičnih dela predstavljati otežavajuću okolnost pri odmeravanju kazne", pripremljenom za tradicionalni naučni skup Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja iz Beograda, pod nazivom: "Kriminal i državna reakcija- fenomenologija, mogućnosti, perspektive" održanom od 15. do 17. juna 2011. godine na Paliću Uvod Kada je reč o odmeravanju kazne, neki autori razlikuju zakonsko i sudsko odmeravanje, s tim što je samo "sud- sko odmeravanje kazne" zapravo odmeravanje kazne u pravom smislu te reči. Odmeravanje kazne vrši se uglavnom u granicama propisane kazne za konkretno krivično delo, pri čemu sud mora imati u vidu svrhu ka- žnjavanja, te uzeti u obzir sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavajuće). Dakle, olakšavajuće i otežavajuće okolnosti utiču na to da sud kaznu odmeri u okviru granica kazne koju zakon propisuje za konkretno krivično delo. Krivični zakonik propisuje osnovna pravila za odmeravanje kazne, s tim što navodi jedan broj okolnosti koje sud treba da uzme u obzir prilikom odmeravanja kazne (član 54. stav 1. Krivičnog zakonika). Drugim rečima, sud pri odmera- vanju kazne, odnosno pri individualizaciji kazne, uzi- ma u obzir različite okolnosti koje prate izvršenje ne- kog krivičnog dela, a koje se tiču konkretnog krivičnog dela i samog učinioca. Osim okolnosti koje su navede- ne u pomenutoj odredbi, sud pri odmeravanju kazne može uzeti u obzir "i druge okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca". U teoriji krivičnog prava postoje različita mišljenja o tome da li porast broja krivičnih dela na određenom području, odnosno učestalost određenog krivičnog de- la ili krivičnih dela, može predstavljati otežavajuću okolnost pri odmeravanju kazne učiniocu kome se su- di za takvo krivično delo. Uglavnom preovlađuju shvatanja koja smatraju da ova okolnost može biti ote- žavajuća okolnost pri odmeravanju kazne, dok su su- protna shvatanja vrlo retka. Što se pak tiče sudske prakse, ni tu ne postoje jasni stavovi, s tim što treba istaći da su veoma retke odlu- ke u kojima su se sudovi izjašnjavali o ovoj okolnosti. Shvatanja u teoriji krivičnog prava U teoriji krivičnog prava jedan broj autora u našoj ze- mlji se bavio razmatranjem ovog pitanja, s tim što su pojedini autori samo površno doticali ovo pitanje, dok su se drugi ovim pitanjem bavili u većem obimu. S druge strane, veći broj teoretičara krivičnog prava ni- je uopšte razmatrao ovo pitanje 1 . Najkraće rečeno, iz izloženih stavova teorije krivič- nog prava vidljivo je da većina autora smatra da po- rast broja određenih krivičnih dela na određenom pod- ručju može predstavljati otežavajuću okolnost pri od- meravanju kazne učiniocu kome se sudi za takvo kri- vično delo. Ovakav stav opravdava se npr. svrhom ka- žnjavanja, potrebom države da se izricanjem strožijih kazni uspešnije brani od porasta kriminaliteta određe- ne vrste, zatim, činjenicom da zakonodavac nije u po- ziciji da reaguje ako do porasta broja krivičnih dela dođe samo na određenom užem području. Osim toga, ovakav stav se opravdava i time da je u ovakvim situ- acijama potrebno putem strožih kazni vršiti vaspitni uticaj na potencijalne učinioce krivičnih dela putem zastrašivanja, tj. ostvarivanjem generalno-preventivne svrhe kazne. Jedan od argumenata koji se ističu u pri- log ovakvom stavu je i to da se značaj i težina učinje- nog krivičnog dela procenjuju u skladu sa vremenom, prostorom i situacijom u kojoj je učinjeno, pa i učesta- lost određenih krivičnih dela treba uzeti u obzir kod odmeravanja kazne. Konačno, pomenuti stav se opravdava i time što u slučaju porasta kriminaliteta postoji strah kod najšireg javnog mnjenja, o čemu se mora voditi računa pri izricanju kazni. Oni koji smatraju da navedena okolnost ne može pred- stavljati otežavajuću okolnost pri odmeravanju kazne ističu da se prihvatanjem pomenutog stava povređuje načelo ravnopravnosti građana pred zakonom, povre- PORAST BROJA KRIVIČNIH DELA PORAST BROJA KRIVIČNIH DELA I ODMERAVANJE KAZNE I ODMERAVANJE KAZNE mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu

odmeravanje kazne

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pravo

Citation preview

Page 1: odmeravanje kazne

43 SEPTEMBARSEPTEMBAR 2011

STRUČNI TEKSTSTRUČNI TEKST9/2011

Pravni INFORMATOR

1 De talj ni je o ovim shva ta nji ma vi de ti u re fe ra tu: "Mo že li po rast bro ja kri vič nih de la pred sta vlja ti ote ža va ju ću okol nostpri od me ra va nju ka zne", pri pre mlje nom za tra di ci o nal ni na uč ni skup In sti tu ta za kri mi no loš ka i so ci o loš ka is tra ži va nja izBe o gra da, pod na zi vom: "Kri mi nal i dr žav na re ak ci ja- fe no me no lo gi ja, mo guć no sti, per spek ti ve" odr ža nom od 15. do 17.ju na 2011. go di ne na Pa li ću

Uvod

Ka da je reč o od me ra va nju ka zne, ne ki auto ri raz li ku juza kon sko i sud sko od me ra va nje, s tim što je sa mo "sud -sko od me ra va nje ka zne" za pra vo od me ra va nje ka zne upra vom smi slu te re či. Od me ra va nje ka zne vr ši seuglav nom u gra ni ca ma pro pi sa ne ka zne za kon kret nokri vič no de lo, pri če mu sud mo ra ima ti u vi du svr hu ka -žnja va nja, te uze ti u ob zir sve okol no sti ko je uti ču daka zna bu de ma nja ili ve ća (olak ša va ju će i ote ža va ju će).Da kle, olak ša va ju će i ote ža va ju će okol no sti uti ču na toda sud ka znu od me ri u okvi ru gra ni ca ka zne ko ju za konpro pi su je za kon kret no kri vič no de lo. Kri vič ni za ko nikpro pi su je osnov na pra vi la za od me ra va nje ka zne, s timšto na vo di je dan broj okol no sti ko je sud tre ba da uzmeu ob zir pri li kom od me ra va nja ka zne (član 54. stav 1.Kri vič nog za ko ni ka). Dru gim re či ma, sud pri od me ra -va nju ka zne, od no sno pri in di vi du a li za ci ji ka zne, uzi -ma u ob zir raz li či te okol no sti ko je pra te iz vr še nje ne -kog kri vič nog de la, a ko je se ti ču kon kret nog kri vič nogde la i sa mog uči ni o ca. Osim okol no sti ko je su na ve de -ne u po me nu toj od red bi, sud pri od me ra va nju ka znemo že uze ti u ob zir "i dru ge okol no sti ko je se od no se nalič nost uči ni o ca".

U te o ri ji kri vič nog pra va po sto je raz li či ta miš lje nja oto me da li po rast bro ja kri vič nih de la na od re đe nompod ruč ju, od no sno uče sta lost od re đe nog kri vič nog de -la ili kri vič nih de la, mo že pred sta vlja ti ote ža va ju ćuokol nost pri od me ra va nju ka zne uči ni o cu ko me se su -di za ta kvo kri vič no de lo. Uglav nom pre o vla đu jushva ta nja ko ja sma tra ju da ova okol nost mo že bi ti ote -ža va ju ća okol nost pri od me ra va nju ka zne, dok su su -prot na shva ta nja vr lo ret ka.

Što se pak ti če sud ske prak se, ni tu ne po sto je ja snista vo vi, s tim što tre ba is ta ći da su ve o ma ret ke od lu -ke u ko ji ma su se su do vi iz jaš nja va li o ovoj okol no sti.

Shva ta nja u te o ri ji kri vič nog pra va

U te o ri ji kri vič nog pra va je dan broj auto ra u na šoj ze -mlji se ba vio raz ma tra njem ovog pi ta nja, s tim što supo je di ni auto ri sa mo po vrš no do ti ca li ovo pi ta nje, doksu se dru gi ovim pi ta njem ba vi li u ve ćem obi mu. Sdru ge stra ne, ve ći broj te o re ti ča ra kri vič nog pra va ni -je uopšte raz ma trao ovo pi ta nje1.

Naj kra će re če no, iz iz lo že nih sta vo va te o ri je kri vič -nog pra va vi dlji vo je da ve ći na auto ra sma tra da po -rast bro ja od re đe nih kri vič nih de la na od re đe nom pod -ruč ju mo že pred sta vlja ti ote ža va ju ću okol nost pri od -me ra va nju ka zne uči ni o cu ko me se su di za ta kvo kri -vič no de lo. Ova kav stav oprav da va se npr. svr hom ka -žnja va nja, po tre bom dr ža ve da se iz ri ca njem stro ži jihka zni us peš ni je bra ni od po ra sta kri mi na li te ta od re đe -ne vr ste, za tim, či nje ni com da za ko no da vac ni je u po -zi ci ji da re a gu je ako do po ra sta bro ja kri vič nih de lado đe sa mo na od re đe nom užem pod ruč ju. Osim to ga,ova kav stav se oprav da va i ti me da je u ova kvim si tu -a ci ja ma po treb no pu tem stro žih ka zni vr ši ti vas pit niuti caj na po ten ci jal ne uči ni o ce kri vič nih de la pu temza stra ši va nja, tj. ostva ri va njem ge ne ral no-pre ven tiv nesvr he ka zne. Je dan od ar gu me na ta ko ji se is ti ču u pri -log ova kvom sta vu je i to da se zna čaj i te ži na uči nje -nog kri vič nog de la pro ce nju ju u skla du sa vre me nom,pro sto rom i si tu a ci jom u ko joj je uči nje no, pa i uče sta -lost od re đe nih kri vič nih de la tre ba uze ti u ob zir kodod me ra va nja ka zne. Ko nač no, po me nu ti stav seoprav da va i ti me što u slu ča ju po ra sta kri mi na li te tapo sto ji strah kod naj ši reg jav nog mnje nja, o če mu semo ra vo di ti ra ču na pri iz ri ca nju ka zni.

Oni ko ji sma tra ju da na ve de na okol nost ne mo že pred -sta vlja ti ote ža va ju ću okol nost pri od me ra va nju ka zneis ti ču da se pri hva ta njem po me nu tog sta va po vre đu jena če lo rav no prav no sti gra đa na pred za ko nom, po vre -

PO RAST BRO JA KRI VIČ NIH DE LA PO RAST BRO JA KRI VIČ NIH DE LA I OD ME RA VA NJE KA ZNEI OD ME RA VA NJE KA ZNE

mr Sret ko Jan ko vić,su di ja Ape la ci o nog su da u Be o gra du

12 Tekst -Jankovic-ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 43

Page 2: odmeravanje kazne

SEPTEMBAR 2011 44SEPTEMBAR 2011

STRUČNI TEKSTSTRUČNI TEKST 9/2011

Pravni INFORMATOR

2 �eo bja vlje na od lu ka3 �eo bja vlje na od lu ka

đu je se na če lo pra ved no sti, za tim da sud na ova kav na -čin iz la zi iz okvi ra svo je nad le žno sti, te da se ja vlja ju ine ki prak tič ni pro ble mi kao što je npr. na osno vu če gase utvr đu je da je za i sta doš lo do po ra sta bro ja kri vič nihde la i sl.

Pri me ri iz sud ske prak se

Pri mer 1:

Pre su dom Okru žnog su da u Čač ku K broj 4/99 od 18.mar ta 1999. go di ne2 tro ji ca op tu že nih su ogla še ni kri -vim zbog kri vič nog de la ubi stvo iz ko ri sto lju blja izčla na 47. stav 2. tač ka 4. KZ RS (po pret hod nom do -go vo ru su oko 21 sat doš li u ku ću oš te će nog, uda ra liga vi še žil nim ka blom po gla vi, ste za njem oko vra taka na pom ga za da vi li, da bi na kon to ga pre tra ži li ku ćui pro naš li 12.710 ne mač kih ma ra ka i 430 di na ra, ko jino vac su po de li li i na red nih da na tro ši li), pa su pr vo -op tu že ni i tre će op tu že ni osu đe ni na smrt ne ka zne, dokje dru go op tu že ni osu đen na ka znu za tvo ra u tra ja njuod 15 go di na. Pri iz ri ca nju ka zni pr vo op tu že nom i tre -će op tu že nom sud je kao ote ža va ju će okol no sti, iz me -đu osta log, ce nio: ste pen kri vič ne od go vor no sti, ja či -nu ugro ža va nja po vre đe nog do bra iz ra že nu kroz na činupo tre be pred me ta ko ji ma su iz vr ši li kri vič no de lo,broj nost na ne tih uda ra ca oš te će nom, ko ji je re la tiv nodu go tr peo iz u zet no ja ke bo lo ve i pa tio, iz ra že nuupor nost u ostva re nju svo je na me re, pri če mu ne do -sta je oče ki va ni ele me nat ljud skog sa ža lje nja pre mažr tvi, da su bi li ne za in te re so va ni za mol be i va pa je oš -te će nog da ga ne ubi ju, da je oš te će ni pre kri tič nog do -ga đa ja po ma gao pr vo op tu že nom i nje go vom ocu, po -na ša nje po sle iz vr še nog kri vič nog de la (ka da su pro -naš li no vac me đu sob no su se gr li li a za tim otiš li u ka -fa nu, troš li no vac na luk su zne pred me te, pla ća li uslu -ge u "pro dav ni ci lju ba vi"), te da su obo ji ca ra ni je osu -đi va ni. Po red na ve de nih ote ža va ju ćih okol no sti, kaoote ža va ju ća okol nost ce nje na je i či nje ni ca "da je iz -vr še nje ova ko teš kih kri vič nih de la na pod ruč ju ovogsu da, pa i u ne po sred noj bli zi ni, po ve ća no...".

Pre su dom Vr hov nog su da Sr bi je Kž I broj 177/99 od04. apri la 1999. go di ne pr vo ste pe na pre su da je po tvr -đe na u od no su na dru go o pru že nog, ko me je iz re če naka zna za tvo ra u tra ja nju od 15 go di na, a u od no su napr vo op tu že nog i tre će op tu že nog je pre i na če na u de luod lu ke o ka zni, ta ko što su oni osu đe ni na ka zne za -tvo ra u tra ja nju od po 20 go di na. U obra zlo že nju pre -su de se na vo di da se ote ža va ju će okol no sti ko je je pr -vo ste pe ni sud ce nio ne mo gu sma tra ti kao po seb no

ote ža va ju će okol no sti za iz ri ca nje smrt ne ka zne, a za -tim se is ti če: "U is toj me ri se ne mo že ce ni ti kao po -seb no ote ža va ju ća okol nost na vod su da, bez bli žih po -da ta ka, da je po ve ćan broj kri vič nih de la ove vr ste napod ruč ju od re đe nog su da ili u ne po sred noj bli zi ni, ka -ko se to na vo di. Ne na vo de se po da ci ko ji bi mo gli dauka žu da li je po seb no po ve ćan ste pen druš tve ne opa -sno sti ovih kri vič nih de la iz van one ko ja je sa dr ža na usa mom za ko nu".

Pri mer 2:

Pre su dom Okru žnog su da u Su bo ti ci K 31/07 od 17.ok to bra 2007. go di ne3 dvo ji ca op tu že nih su ogla še nakri vim zbog kri vič nog de la raz boj niš tva iz čla na 206.stav 3. u ve zi sta va 1. KZ, u sti ca ju sa kri vič nim de -lom neo vlaš će nog dr ža nja oruž ja i eks plo ziv nih ma te -ri ja iz čla na 348. stav 1. KZ (uz upo tre bu piš to lja i"fan tom ki" opljač ka li su tra fi ku-me njač ni cu i od u ze lino vac u iz no su oko 30.000 di na ra i ruč nu tor bu rad ni -ce, a ka ko su uhap še ni ubr zo na kon iz vr še nja kri vič -nog de la je dan deo nov ca je pro na đen). Za ova kri vič -na de la su im utvr đe ne po je di nač ne ka zne i to: pr vo -op tu že nom, za kri vič no de lo iz čla na 206. stav 3. u ve -zi sta va 1. KZ, pri me nom čla na 56. i 57. KZ, ka znaza tvo ra u tra ja nju od jed ne go di ne i 6 me se ci, a za kri -vič no de lo iz čla na 348. stav 1. KZ, ka zna za tvo ra utra ja nju od 7 me se ci, dok je dru go op tu že nom za kri -vič no de lo iz čla na 206. stav 3. u ve zi sta va 1. KZ,utvr đe na ka zna za tvo ra u tra ja nju od 3 go di ne i 6 me -se ci a za kri vič no de lo iz čla na 348. stav 1. KZ, ka znaza tvo ra u tra ja nju od 8 me se ci, pa je pr vo op tu že niosu đen na je din stve nu ka znu za tvo ra u tra ja nju od 2go di ne a dru go op tu že ni na je din stve nu ka znu za tvo rau tra ja nju od 4 go di ne. Pri od me ra va nju ka zne sud jeop tu že ni ma kao ote ža va ju će okol no sti ce nio: ste penkri vi ce, ko ji je ve o ma iz ra žen jer su kri vič na de la iz -vr ši li sa di rekt nim umiš lja jem, za tim nji ho vu po bu duzbog ko je su vr ši li raz boj niš tvo, a to je pri ba vlja njepro tiv prav ne imo vin ske ko ri sti na na ro či to opa san na -čin (upo tre bom va tre nog oruž ja), te "iz ra zi tu uče sta -lost ova kvih kri vič nih de la u vre me iz vr še nja kri vič -nih de la, što u znat noj me ri u druš tve noj za jed ni ci uko joj su ova kri vič na de la iz vr še na do vo di do po gor -ša nja ose ća nja si gur no sti kod gra đa na". Dru go op tu že -nom je kao po seb no ote ža va ju ća okol nost ce nje na či -nje ni ca da je on u vre me iz vr še nja kri vič nih de la bioza po slen u pri vat noj agen ci ji za obez be đe nje. Sud jeobo ji ci op tu že nih kao olak ša va ju ću okol nost ce nio či -nje ni cu da ra ni je ni su osu đi va ni, a pr vo op tu že nom da

12 Tekst -Jankovic-ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 44

Page 3: odmeravanje kazne

STRUČNI TEKST

45 SEPTEMBARSEPTEMBAR 2011

STRUČNI TEKST9/2011

Pravni INFORMATOR

je u vre me iz vr še nja kri vič nih de la bio mla đe pu no let -no li ce i da mu je ura čun lji vost u vre me iz vr še nja kri -vič nih de la bi la sma nje na.

Pre su dom Vr hov nog su da Sr bi je Kž I 470/08 od 17. fe -bru a ra 2009. go di ne pr vo ste pe na pre su da je pre i na če nau de lu od lu ke o iz re če nim ka zna ma, ta ko što su op tu že -ni ma, pri me nom čla na 56. i 57. KZ, za kri vič no de lo izčla na 206. stav 3. u ve zi sta va 1. KZ, utvr đe ne ka zneza tvo ra u tra ja nju od po jed nu go di nu i 4 me se ca a zakri vič no de lo iz čla na 348. stav 1. KZ ka zne za tvo ra utra ja nju od po tri me se ca, pa su osu đe ni na je din stve neka zne za tvo ra u tra ja nju od po jed nu go di nu i 6 me se ci.U obra zlo že nju pre su de se, iz me đu osta log, na vo di dasu po je di nač no utvr đe ne i iz re če ne je din stve ne ka znepre stro ge, te da pr vo ste pe ni sud ni je u do volj noj me rice nio olak ša va ju će okol no sti na stra ni op tu že nih, a po -seb no nji ho vu ra ni ju neo su đi va nost, mla dost (po seb nopr vo op tu že nog ko ji je mla đe pu no let no li ce), te sma -nje nu ura čun lji vost pr vo op tu že nog. Na kra ju se na vo dida je pr vo ste pe ni sud "po greš no ce nio kao ote ža va ju ćuokol nost či nje ni cu ko ja se od no si na iz ra zi tu uče sta lostova kvih kri vič nih de la".

Pri mer 3:

Pre su dom Okru žnog su da u Srem skoj Mi tro vi ci K124/08 od 29. ok to bra 2008. go di ne4 op tu že ni je ogla -šen kri vim zbog kri vič nog de la neo vlaš će ne pro iz vod -nje, dr ža nja i sta vlja nja u pro met opoj nih dro ga iz čla -na 246. stav 1. KZ (kao su vo zač u ka mi o nu ko ji je do -la zio iz Ita li je u put nič koj tor bi je pre no sio oko 7 kgopoj ne dro ge "ko kain", ko ja je pro na đe na pri li kompre gle da na gra nič nom pre la zu "Ba trov ci"), za ko jemu je utvr đe na ka zna za tvo ra u tra ja nju od 9 go di na,te su mu opo zva ne dve uslov ne osu de, iz re če ne za kri -vič na de la ugro ža va nje si gur no sti iz čla na 67. stav 3.KZ RS i fal si fi ko va nje is pra ve iz čla na 233. stav 3.KZ RS, u ko ji ma su mu bi le utvr đe ne ka zne za tvo ra utra ja nju od po tri me se ca, pa je osu đen na je din stve nuka znu za tvo ra u tra ja nju od 9 go di na i 5 me se ci. Pri li -kom od me ra va nja ka zne za kri vič no de lo iz čla na 246.stav 1. KZ sud je op tu že nom kao ote ža va ju će okol no -sti ce nio da je kri vič no de lo iz vr šio sa di rekt nim umiš -lja jem, ja či nu ugro ža va nja zaš ti će nog do bra, od no snoda se ra di o ve li koj ko li či ni opoj ne dro ge sa ve ćim ste -pe nom štet nog dej stva na zdra vlje lju di, te da se "ovokri vič no de lo če sto i u kon ti nu i te tu vr ši na pod ruč juovog su da".

Vr hov ni sud Sr bi je je pre su dom Kž I 147/09 od 03.mar ta 2009. go di ne od bio kao neo sno va nu žal bu bra -

ni o ca op tu že nog i pr vo ste pe nu pre su du po tvr dio. Uobra zlo že nju pre su de se sa mo uopšte no na vo di da jepr vo ste pe ni sud pra vil no utvr dio i ce nio sve okol no stire le vant ne za od me ra va nje ka zne, te da je utvr đe naka zna za kri vič no de lo iz čla na 246. stav 1. KZ ade -kvat na te ži ni uči nje nog kri vič nog de la i ste pe nu kri vi -ce op tu že nog.

Pri mer 4:

Pre su dom Okru žnog su da u No vom Sa du K 816/08 od12. mar ta 2009. go di ne5 op tu že ni je zbog kri vič nogde la ubi stva iz čla na 113. KZ, u ve zi čla na 19. KZ, (is -pred ugo sti telj skog objek ta, od bi ja ju ći od se be isto -vre me ni pro tiv prav ni na pad pre ko ra čio gra ni ce nu žneod bra ne, na kon što ga je oš te će ni bez po vo da uda riope sni com u gla vu, lo vač kim no žem ubo oš te će nog upre deo sr ca, pa je usled is kr va vlje nja oš te će ni umro nali cu me sta), te je osu đen na ka znu za tvo ra u tra ja njuod 10 go di na. Pri li kom od me ra va nja ka zne sud je kaoote ža va ju će okol no sti ce nio da je op tu že ni "kao ma lo -let no li ce osu đi van za kri vič no de lo ubi stva u po ku ša -ju", te da će se iz re če nom ka znom, iz me đu osta log,ostva ri ti svr ha ge ne ral ne pre ven ci je "ima ju ći u vi duten den ci ju po ra sta iz vr še nja teš kih kri vič nih de la pro -tiv ži vo ta i te la na ova kav ili sli čan na čin od stra nemla dih oso ba...".

Re še njem Vr hov nog su da Sr bi je Kž I 1256/09 od 10.sep tem bra 2009. go di ne pr vo ste pe na pre su da je uki -nu ta i pred met vra ćen pr vo ste pe nom su du na po nov nosu đe nje, pa je ne po zna to ka kva je pre su da do ne ta upo nov nom po stup ku, od no sno da li je kod od me ra va -nja ka zne uze ta u ob zir či nje ni ca po ra sta bro ja kri vič -nih de la pro tiv ži vo ta i te la.

Pri mer 5:

Pre su dom Voj nog su da u Be o gra du IK 102/99 od 29.mar ta 1999. go di ne6 še sto ri ca op tu že nih su ogla še nikri vim zbog kri vič nog de la ne iz vr še nje i od bi ja nje iz -vr še nja na re đe nja iz čla na 201. stav 1. KZ SRJ (po lo -vi nom mar ta 1999. go di ne, kao voj ni ci po ugo vo ru,od bi li na re đe nje pret po sta vlje nog sta re ši ne da u sa sta -vu je di ni ce ot pu tu ju na Ko so vo i Me to hi ju ra di iz vr -še nja voj no-po li cij skih za da ta ka u sa sta vu Priš tin skogkor pu sa) i osu đe ni na ka zne za tvo ra u tra ja nju od pojed nu go di nu. Pri od me ra va nju ka zni sud je svi ma op -tu že ni ma kao ote ža va ju ću okol nost ce nio "okol no sti ipri li ke u ko ji ma je iz da to pred met no na re đe nje, uče -sta lost ovih de la i ti me po ve ćan ste pen druš tve ne opa -sno sti in krin mi na ci ja".

4 �eo bja vlje na od lu ka5 �eo bja vlje na od lu ka6 �eo bja vlje na od lu ka

12 Tekst -Jankovic-ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 45

Page 4: odmeravanje kazne

SEPTEMBAR 2011 46SEPTEMBAR 2011

STRUČNI TEKSTSTRUČNI TEKST 9/2011

Pravni INFORMATOR

Re še njem Vr hov nog voj nog su da IIK 344/99 od 13.fe bru a ra 2001. go di ne pr vo ste pe na pre su da je uki nu tai pred met vra ćen pr vo ste pe nom su du na po nov no su -đe nje. U po nov nom po stup ku pr vo ste pe ni sud je pre -su dom IK 102/99 od 04. mar ta 2003. go di ne svim op -tu že ni ma za na ve de no kri vič no de lo iz re kao uslov neosu de, ta ko što im je utvr dio ka zne za tvo ra u tra ja njuod po če ti ri me se ca i od re dio da se te ka zne ne će iz vr -ši ti ako op tu že ni za vre me od dve go di ne po prav no -sna žno sti pre su de ne uči ne no vo kri vič no de lo. Pri li -kom iz ri ca nja kri vič nih sank ci ja sud je na šao da nastra ni op tu že nih po sto je broj ne olak ša va ju će okol no -sti, a me đu nji ma i to što su se od mah na kon uki da njapri tvo ra ja vi li u svo ju je di ni cu i u njoj iz vr ša va li za -dat ke za vre me rat nog sta nja, dok ote ža va ju ćih okol -no sti ni je bi lo. Pro tiv pr vo ste pe ne pre su de žal bu je iz -ja vio sa mo bra ni lac jed nog op tu že nog, ali je tu žal buVr hov ni voj ni sud pre su dom IIK 57/03 od 16. ma ja2003. go di ne od bio kao neo sno va nu i po tvr dio pr vo -ste pe nu pre su du.

Na kra ju, evo i jed ne ob ja vlje ne od lu ke ko ja se ba viovom pro ble ma ti kom: "Uče sta lost po ja ve od re đe nevr ste kri vič nih de la pred sta vlja či nje ni cu zna čaj nu zaod me ra va nje ka zne uči ni o ci ma tih kri vič nih de la usva kom kon kret nom slu ča ju".7 U obra zlo že nju ovepre su de je na ve de no da je po greš no sta no viš te iz ra že -no u žal bi op tu že nog da broj nost kri vič nih de la od re -đe ne vr ste (u kon kret nom slu ča ju se ra di o kri vič nomde lu iz čla na 245. KZ SFRJ) ne mo že uti ca ti na od me -ra va nje ka zne, jer opšta pra vi la o od me ra va nju ka zneoba ve zu ju sud da ima u vi du svr hu ka žnja va nja, ko jaob u hva ta opštu i po seb nu pre ven ci ju, pa je "sa aspek -ta ostva re nja opšte pre ven ci je broj nost kri vič nih de laod re đe ne vr ste ne sum nji vo re le vant na či nje ni ca uovom po gle du". Osim to ga, druš tve na opa snost de lakod od me ra va nja ka zne "oce nju je se na osno vu kon -kret nih okol no sti ko je uka zu ju na in ten zi tet druš tve neopa sno sti, ko ji za vi sno od tih okol no sti mo že bi ti ma -nji ili ve ći, a ne na osno vu opštih obe lež ja ko ja je za -ko no da vac ce nio kod pro pi si va nja ka zne za to kri vič -no de lo u za ko nu, pa je i zbog to ga broj nost od re đe nevr ste kri vič nih de la či nje ni ca zna čaj na za oce nu ste pe -na druš tve ne opa sno sti tih de la u sva kom kon kret nomslu ča ju pa i za od me ra va nje ka zne".

Iako se ra di o ma lom bro ju od lu ka, ana li zom iz lo že nihpri me ra iz sud ske prak se mo že se uoči ti ne ko li ko stva -ri. Pre sve ga, uoč lji va je ne do sled nost Vr hov nog su daSr bi je kod oce ne na ve de ne okol no sti. Na i me, u pri me -ri ma broj 1 i 2 se na vo di da ova okol nost ne mo že pred -sta vlja ti ote ža va ju ću okol nost kod od me ra va nja ka zne,

dok se u pri me ru broj 3 sa mo uopšte no na vo di da je pr -vo ste pe ni sud pra vil no ce nio sve okol no sti od zna ča jaza od me ra va nje ka zne, što bi zna či lo i po rast bro ja kri -vič nih de la na pod ruč ju na ve de nog su da pred sta vljaote ža va ju ću okol nost, kao i u na ve de noj ob ja vlje nojod lu ci iz 1983. go di ne, gde se na vo di da je po rast bro -ja kri vič nih de la zna čaj na či nje ni ca za od me ra va nje ka -zne u sva kom kon kret nom slu ča ju. U pri me ru broj 4 pr -vo ste pe na pre su da je uki nu ta, pa se dru go ste pe ni sudni je iz jaš nja vao o ovoj okol no sti, a ni je nam po zna to daje na ve de na okol nost ce nje na i u no voj pre su di. S dru -ge stra ne, u pri me ru broj 5 pr vo ste pe na pre su da je ta ko -đe uki nu ta, pa se Vr hov ni voj ni sud ni je iz jaš nja vao oovoj okol no sti, ali u po nov nom po stup ku, na kon uki da -nja pr vo ste pe ne pre su de, ni je uopšte bi lo ote ža va ju ćihokol no sti, pa sa mim tim ni okol nost po ra sta bro ja kri -vič nih de la ni je ce nje na kao ote ža va ju ća okol nost. Ta -ko đe, iz na ve de nih pri me ra teš ko je za klju či ti u ko joj jeme ri ova ote ža va ju ća okol nost uti ca la na od me ra va njeka zne, od no sno na vr stu i vi si nu ka zne, jer je u pri me -ru broj 1. oči gled no da su dru ge ote ža va ju će okol no sti:mu če nje žr tve, upor nost op tu že nih pri iz vr še nju de la,nji ho va ra ni ja osu đi va nost i dr. uti ca le da se dvo ji ci op -tu že nih u pr vo ste pe nom po stup ku iz rek nu naj te že ka -zne, dok je u pri me ru broj 3. ko li či na opoj ne dro ge ko -ja je pro na đe na kod op tu že nog u naj ve ćoj me ri uti ca lana vi si nu iz re če ne ka zne za na ve de no kri vič no de lo.Po seb no je za ni mljiv pri mer broj 2. gde je okol nost po -ra sta bro ja kri vič nih de la ce nje na kao ote ža va ju ća okol -nost od stra ne pr vo ste pe nog su da, ali su obo ji ci op tu že -nih za kri vič no de lo iz čla na 348. stav 1. KZ utvr đe neka zne za tvo ra bli že za kon skom mi ni mu mu (pro pi sa naka zna do tri go di ne za tvo ra), a za kri vič no de lo iz čla -na 206. stav 3. u ve zi sta va 1. KZ (za ko je je pro pi sa naka zna za tvo ra od tri do 15 go di na) dru go op tu že nom jeutvr đe na ka zna za tvo ra u tra ja nju od 4 go di ne (da kle,bli že pro pi sa nom mi ni mu mu), dok je pr vo op tu že nom,pri me nom od re da ba o ubla ža va nju ka zne, utvr đe na ka -zna za tvo ra u tra ja nju od 1 go di ne i 6 me se ci (tj. is podza ko nom pro pi sa nog mi ni mu ma). U ovom pri me ru Vr -hov ni sud Sr bi je je pri me nom od re da ba o ubla ža va njuka zne po je di nač ne ka zne još vi še ubla žio i obo ji cu op -tu že nih osu dio na iden tič ne je din stve ne ka zne, na gla ša -va ju ći da je po greš no ce nje na kao ote ža va ju ća okol nostko ja se od no si na po ve ća nu uče sta lost ova kvih kri vič -nih de la. U pri me ru broj 4, gde je po rast bro ja kri vič nihde la uze ta u ob zir pri od me ra va nju ka zne, pr vo ste pe nisud je op tu že nom iz re kao ka znu za tvo ra u tra ja nju od10 go di na (pro pi sa na ka zna za tvo ra od pet do 15 go di -na), a s ob zi rom da je kao ote ža va ju ća okol nost ce nje -na i ra ni ja osu đi va nost za isto vr sno kri vič no de lo, teš -

7 Pre su da Vr hov nog su da Sr bi je Kž I 115/83 od 22. mar ta 1983. go di ne, Elek tron ska ba za sud ske prak se "In ter mex" Be o grad

12 Tekst -Jankovic-ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 46

Page 5: odmeravanje kazne

STRUČNI TEKST

47 SEPTEMBARSEPTEMBAR 2011

STRUČNI TEKST9/2011

Pravni INFORMATOR

ko je re ći u ko joj me ri je okol nost po ra sta bro ja kri vič -nih de la pro tiv ži vo ta i te la uti ca la na vi si nu ka zne. Kodpri me ra broj 5. iako je okol nost po ra sta bro ja kri vič nihde la ce nje na kao ote ža va ju ća okol nost, pr vo ste pe ni sudje še sto ri ci op tu že nih iz re kao ka zne za tvo ra u tra ja njuod po jed nu go di nu (da kle, bli že pro pi sa nom mi ni mu -mu ka zne), s ob zi rom da je za na ve de no kri vič no de lobi la pro pi sa na ka zna za tvo ra u tra ja nju od 6 me se ci do5 go di na. S ob zi rom da je u ovom pri me ru no va pr vo -ste pe na pre su da do ne ta na kon če ti ri go di ne od iz vr še njakri vič nog de la (ka da vi še ni je bi lo van red nog i rat nogsta nja), vi še ni je eg zi sti ra la na ve de na okol nost. Na kra -ju, u svim pri me ri ma pr vo ste pe ni su do vi u pre su da mani su na ve li do ka ze na osno vu ko jih su za klju či li da jeza i sta doš lo do po ra sta bro ja na ve de nih kri vič nih de la,bi lo na pod ruč ju tog su da, bi lo na ši rem pod ruč ju,uklju ču ju ći i pod ruč je ce le ze mlje. Na ovo je je di nouka za no u pre su di Vr hov nog su da Sr bi je (u pri me rubroj 1.), gde se is ti če da se na ve de na okol nost ne mo žece ni ti kao ote ža va ju ća bez ne kih bli žih po da ta ka.

Za ključ na raz ma tra nja

Po rast bro ja od re đe nih kri vič nih de la na ne kom užemili ši rem pod ruč ju pred sta vlja okol nost ko ja od u da ra"od či stog poj ma ote ža va ju ćih okol no sti". Iako ve ći nate o re ti ča ra sma tra da ova okol nost mo že pred sta vlja tiote ža va ju ću okol nost pri od me ra va nju ka zne, ja ko jema li broj slu ča je va gde su ovu okol nost su do vi uzi ma -li u ob zir pri od me ra va nju ka zne. Ako se sta vo vi te o -ri je kri vič nog pra va mo gu oprav da ti ge ne ral no-pre -ven tiv nim ci lje vi ma ka zne i po tre bom da se druš tvoefi ka sno zaš ti ti od ra stu ćeg kri mi na li te ta od re đe ne vr -ste, i sl., on da je i ra zu mlji vo da su do vi iz ra znih prak -tič nih raz lo ga ovu okol nost vr lo ret ko uzi ma ju u ob zirpri od me ra va nju ka zne. Na i me, jed no od osnov nihprak tič nih pi ta nja je na osno vu če ga će sud utvr di ti daje za i sta doš lo do po ra sta bro ja od re đe nih kri vič nihde la na ne kom pod ruč ju. Sva ka ko da bi naj me ro dav -ni ja za to bi la sud ska sta ti sti ka, ali, s ob zi rom da seona uglav nom ra di na kra ju go di ne ili u na red noj go -di ni za pret hod nu go di nu, ti po da ci mo gu od u da ra ti odstvar nog sta nja, s ob zi rom da se do bi ja ju na kon go di -nu ili go di nu i po da na. S dru ge stra ne, po ve ća no in te -re so va nje sred sta va jav nog in for mi sa nja za od re đe neob li ke kri mi na li te ta mo že kod su di je stvo ri ti uti sak daje taj ob lik kri mi na li te ta u po ra stu, iako to ne mo ra bi -ti tač no, od no sno mo gu će je da je taj vid kri mi na li te -ta u opa da nju. Ta ko đe, od re đe ni su di ja mo že, s ob zi -rom na broj pred me ta za od re đe na kri vič na de la za ko -

ja je su dio, ste ći uti sak da su ta kri vič na de la u po ra -stu na pod ruč ju tog su da ili ši rem pod ruč ju, a to, istota ko, ne mo ra bi ti tač no. Ono što je mo žda i naj va žni -je, ka da su u pi ta nju prak tič ni raz lo zi kod oce ne na ve -de ne okol no sti pri od me ra va nju ka zne, je ste to daokol no sti od ko jih za vi si iz bor vr ste i me re ka znepred sta vlja ju od luč ne či nje ni ce, pa se i one mo ra juutvr di ti sa istim ste pe nom iz ve sno sti kao i či nje ni ceod ko jih za vi si od lu ka o kri vi ci i prav noj oce ni de la.Dru gim re či ma, ka ko se ra di o od luč nim či nje ni ca ma,i one se mo ra ju utvr đi va ti ne po sred nom oce nom do -ka za ko ji su iz ve de ni na glav nom pre tre su. Na ovo jeuka za no još 1966. go di ne u Re zo lu ci ji na Pe tom sa ve -to va nju Ju go slo ven skog udru že nja za kri vič no pra vo ikri mi no lo gi ju, u ko joj se is ti če: "Tre ba lo bi na pu sti tiče stu prak su da se olak ša va ju će i ote ža va ju će okol no -sti u kri vič nom po stup ku ne usta no vlja va ju u do ka -znom po stup ku na na čin pred vi đen za ko nom, već seola ko uzi ma ju kao utvr đe ne na osno vu ne pro ve re nihiz ja va okri vlje nog i dru gih ne po u zda nih po da ta ka.Pra vil no i pot pu no utvr đi va nje i oce na ovih okol no stiobjek tiv ne i su bjek tiv ne pri ro de mo že i tre ba da igrava žnu ulo gu pri iz bo ru kri vič ne sank ci je i nje nom od -me ra va nju"8. Osim to ga, sud je du žan da u obra zlo že -nju pre su de na ve de okol no sti ko je je uzeo u ob zir priod me ra va nju ka zne, te ko jim do ka zi ma su one utvr đe -ne. To, uosta lom, pro iz la zi iz od red be čla na 361. stav8. Za ko ni ka o kri vič nom po stup ku. Ra ni ja osu đi va -nost uči ni o ca kri vič nog de la (po vrat) se u sud skojprak si naj češ će uzi ma kao ote ža va ju ća okol nost priod me ra va nju ka zne, a ona se do ka zu je pri ba vlja njemiz vo da iz ka zne ne evi den ci je ili pre su da o ra ni jim osu -da ma, pa bi i po rast bro ja od re đe nih kri vič nih de lamo rao da se do ka že od go va ra ju ćim do ka zom (npr. iz -veš ta jem iz sta ti stič kih po da ta ka o bro ju iz vr še nih ilipre su đe nih kri vič nih de la na od re đe nom pod ruč ju i uod re đe nom vre me nu). Me đu tim, kao što smo vi de li upri me ri ma iz sud ske prak se, ni jed nom se su do vi ni supo zva li na ne ki do kaz na osno vu če ga su utvr di li da jeza i sta doš lo do po ra sta bro ja od re đe nih kri vič nih de la,ni ti su za to na ve li ne ke raz lo ge u obra zlo že nju pre su -de. Mo žda je či nje ni ca da sud ne po se du je od go va ra -ju ći do kaz da je za i sta doš lo do po ra sta bro ja od re đe -nih kri vič nih de la i naj va žni ji raz log zbog ko ga su do -vi iz u zet no ret ko na ve de nu okol nost uzi ma ju u ob zirpri od me ra va nju ka zne. S dru ge stra ne, i u slu ča je vi -ma gde su su do vi ovu okol nost uzi ma li u ob zir pri od -me ra va nju ka zne, teš ko je re ći da li je i u ko joj me riova okol nost uti ca la na vi si nu od me re ne ka zne, jer su

8 Ci ti ra no pre ma �. Mi ća no vić-Pa ve lić: Či sto objek tiv ne okol no sti iz vr še nja dje la kao kri te rij od mje ra va nja ka zne, Po se -ban oti sak iz Go diš nja ka Prav nog fa kul te ta u Sa ra je vu, broj XXXIV, 1986. god.

12 Tekst -Jankovic-ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 47

Page 6: odmeravanje kazne

SEPTEMBAR 2011 48

STRUČNI TEKST

u pri me ri ma gde su od me re ne ka zne bli že za ko nompro pi sa nom mak si mu mu na to uglav nom uti ca le dru -ge ote ža va ju će okol no sti ko je su su do vi ce ni li, dok suu ne kim pri me ri ma, gde je ova okol nost ce nje na kaoote ža va ju ća, uči ni o ci ma ipak iz ri ca na ka zna bli že za -ko nom pro pi sa nom mi ni mu mu za kon kret no kri vič node lo ili je čak ka zna i ubla že na.

Na oba ve zu do ka zi va nja, pre sve ga, ote ža va ju ćihokol no sti, ko je se uzi ma ju u ob zir pri od me ra va njuka zne, uka zu je se i u Pre po ru ci Sa ve ta Evro pe broj R(92) 17 o do sled no sti pri li kom odre đi va nja ka zni, od19. ok to bra 1992. go di ne, u ko joj se, iz me đu osta log,is ti če: "Či nje nič ki osnov za od me ra va nje ka zne tre bauvek is prav no do ka za ti. Ako sud na me ra va da uzme uob zir, kao ote ža va ju ći fak tor, ne ki mo me nat ko ji nepred sta vlja deo de fi ni ci je tog kri vič nog de la, on mo rada se uve ri da je ote ža va ju ći fak tor do ka zan van sva -ke sum nje;..."9.

S ob zi rom na či nje ni cu da na ši su do vi u ve li kom bro -ju slu ča je va iz ri ču ka zne bli zu za ko nom pro pi sa nogmi ni mu ma ili se, pri me nom od re da ba o ubla ža va njuka zne, iz ri ču ka zne is pod tog mi ni mu ma, teš ko je pri -hva ti ti da je ova či nje ni ca (po rast bro ja kri vič nih de la)pri sut na u sve sti su di je, jer bi ona ipak uti ca la na iz ri -ca nje stro ži jih ka zni za kri vič na de la ko ja su u po ra -stu. U ve zi s tim, tre ba is ta ći da je po čet kom rat nih su -ko ba i ras pa da biv še Ju go sla vi je doš lo do po ra sta kri -vič nih de la ne do zvo lje nog dr ža nja oruž ja i mu ni ci je.Me đu tim, iako je doš lo do po ra sta ovih kri vič nih de -la, su do vi ni su iz ri ca li stro ži je ka zne, već na pro tiv, ve -o ma bla ge ka zne, a u ve li kom bro ju slu ča je va i uslov -ne osu de, sve dok za ko no da vac ni je pro pi sao stro ži jeka zne za ova kva kri vič na de la.

Ne ki sma tra ju da "opšta pra vi la o od me ra va nju ka -zne" (sa da pro pi sa na u čla nu 54. KZ) omo gu ća va jusu du da i okol nost po ra sta bro ja kri vič nih de la uzme uob zir pri od me ra va nju ka zne, jer po red to ga što vo dira ču na o svr si ka žnja va nja, sud uzi ma u ob zir i "sveokol no sti ko je uti ču da ka zna bu de ma nja ili ve ća",od no sno da se ova okol nost mo že ce ni ti u okvi ru"okol no sti pod ko ji ma je de lo uči nje no", što bi se do -ne kle i mo glo pri hva ti ti. Me đu tim, ka da se ima ju u vi -du prak tič ni pro ble mi u ve zi sa oce nom ove okol no stikod od me ra va nja ka zne (o ko ji ma je bi lo re či), te ne -do sled nost ko ja je u ve zi sa ovim pi ta njem is po lje naod stra ne naj vi še sud ske in stan ce (biv šeg Vr hov nog

su da Sr bi je), po sta je ja sno zaš to su do vi ovu okol nostu za ne mar lji vom bro ju uzi ma ju u ob zir pri od me ra va -nju ka zne, te da i on da ka da je po me nu u obra zlo že njupre su de ona ne ma sko ro ni ka kav zna čaj kao ote ža va -ju ća okol nost u smi slu iz ri ca nja stro ži je ka zne.

Na čel no se mo že pri hva ti ti da po rast bro ja kri vič nihde la mo že pred sta vlja ti ote ža va ju ću okol nost pri od -me ra va nju ka zne, ali pod uslo vom da se i ova okol -nost po u zda no utvr di u do ka znom po stup ku. U pro tiv -nom, uzi ma nje ove okol no sti kao ote ža va ju će pri od -me ra va nju ka zne bi lo bi ne pri hva tlji vo iz već po me -nu tih raz lo ga.

Literatura:

1. M. Đor đe vić: Po rast bro ja kri vič nih de la kao okol -nost pri od me ra va nju ka zne, JRKK broj 2/71

2. N. Cir kve ni: Za stra šu ju ći učin ka zne (ma gi star skirad), Prav ni fa kul tet u Be o gra du, 1987. god.

3. N. Mi ća no vić-Pa ve lić: Či sto objek tiv ne okol no stiiz vr še nja dje la kao kri te rij od mje ra va nja ka zne,Po se ban oti sak iz Go diš nja ka Prav nog fa kul te ta uSa ra je vu, broj XXXIV, 1986. god.

4. N. Mi ća no vić-Pa ve lić: Olak ša va ju će i ote ža va ju ćeokol no sti pri od mje ra va nju ka zne (dok tor ska di -ser ta ci ja), Prav ni fa kul tet u Be o gra du, 1981. god.

5. B. Zla ta rić: Kri vič ni za ko nik u prak tič noj pri mje -ni, "Na rod ne no vi ne", Za greb, 1956. god.

6. D. Ata nac ko vić: Kri te ri ju mi od me ra va nja ka zne,"Pro sve ta", Be o grad, 1975. god.

7. J. Ći rić: Druš tve ni uti ca ji na ka zne nu po li ti ku su -do va, "Voj no i zda vač ki za vod" i In sti tut za upo red -no pra vo, Be o grad, 2001. god.

8. R. Mu sić: Mo že li broj kri vič nih de la na pod ruč june kog su da da uti če na vi si nu ka zni, "Prav ni ži vot"broj 1/62

9. Z. Sto ja no vić: Kri vič no pra vo (opšti deo), "Slu -žbe ni gla snik", Be o grad, 2002. god.

10.Z. Sto ja no vić: Ko men tar kri vič nog za ko ni ka, "Slu -žbe ni gla snik", Be o grad, 2007. god.

11."Ju go slo ven ska re vi ja za kri mi no lo gi ju i kri vič nopra vo" broj 3/66

12.Zbir ka oda bra nih pre po ru ka Sa ve ta Evro pe, Sa vetEvro pe, Kan ce la ri ja u Be o gra du, 2004. god.

9 Zbir ka oda bra nih pre po ru ka Sa ve ta Evro pe, Sa vet Evro pe, Kan ce la ri ja u Be o gra du, Be o grad, 2004. god., str. 32

Pravni INFORMATOR

9/2011STRUČNI TEKST

SEPTEMBAR 2011

12 Tekst -Jankovic-ok:03Ustavni sudovi-ok.qxd 9/1/2011 12:14 PM Page 48