HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINECROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES

ODRŽAN OKRUGLI STOL HUKA/ASECAP

Cilj okruglog stola bilo je upoznavanje hrvatskih stručnih krugova s glavnim pitanji­ma kojima se bavi ovo europsko profesional­no udruženje u kontekstu sve zahtijevnijeg, informatiziranijeg i globalnijeg gospodarenja i upravljanja autocestama; buduć­nost cesta­rine, sigurnost autocestovnog prometa, in­teligentni prometni sustavi – ITS.

Skupu su prisustvovali predstavnici nad­ležnog ministarstva, g. Mate Jurišić­ i g. Igor Maly te predstavnik ministarstva unutranjih poslova g. Ante Mataia.

Nastojalo se dati što više prostora eu­ropskim kolegama, da iznesu svoja saznanja, iskustva i projekte kojima nastoje pronać­i dugoročna rješenja.

Glavni sekretar ASECAP­a g. Dionelis dao je prikaz situacije u Europi gdje zapadne ze­mlje traže rješenja za sve već­i rast prometa pa i zagušenja, dok istočno europske zemlje nemaju dovoljno razvijenu autocestovnu mre­žu. Skrenuo je pozornost na pitanja koja EU nastoji definirati, a gdje ASECAP i njene čla­nice nastoje dati svoje mišljenje i zaštititi svo­je interese; što je autocestovna usluga i kako izračunati cijenu takve usluge?, kamo idu pri­hodi od cestarine i za što se oni koriste?

Predsjednik HUKA­e, g. Ladavac iznio je podatak da mreža autocesta i poluautocesta u RH iznosi 1020 km i upoznao europske kole­ge sa situacijom u Hrvatskoj po pitanju glavnih ASECAP­ovih projekata, a predstavnici HAC­a, ARZ­a i Bina­Istre prezentirali su način go­spodarenja u hrvatskim društvima u pogledu sigurnosti, ITS­a i interoperabilnosti.

Najveć­i dio okruglog stola bio je posveć­en izlaganjima triju predsjednika ASECAP­ovih najznačajnijih projekata: COPER I, II i III.

Jean Mesqui, predsjednik projekta CO­PER I iznio je najaktualniji pregled situacije u pogledu pitanja kojima se ovaj projekt bavi: naplata cestarine, elektronička naplata i in­teroperabilnost, Direktiva EU o eurovinjeti, PPP model.

Maurizio Rotondo, predsjednik projek­ta COPER II istaknuo je problematiku sigur­

nosti cestovnog prometa i zaštite okoliša. Upoznao je prisutne na koji se način i kojom procedurom odvija usvajanje neke direktive u EU. G. Rotondo je istaknuo da ć­e sigur­nost biti sve već­a briga EU koja ć­e centra­lizirati prać­enje sigurnosti u tune­lima npr. Iznio je i neke statističke i metodološke poteškoć­e oko pri­kupljanja podataka o sigurnosti koji trebaju biti istoznačni, ujednačeni i relevantni.

Rui Camolino predsjednik je «najmlađeg »projekta ASECAP­a, COPER III koji razmatra inteligen­tne transportne sustave i telemati­ku u prometu. Nastoje se utvrdi­ti zajednički ciljevi i standardi. ITS zadire u sve aspekte gospodarenja

autocestom i u službi je i korisnika kojima pruža informacije prije svega u cilju što već­e sigurnosti prometovanja, u službi je konce­sionara koji gospodari autocestom i u službi infrastrukturnog objekta. ITS nije cilj sam po sebi, njegova je primarna zadać­a poboljšati sigurnost i uslugu korisnicima.

Nakon korisnih izlaganja održana je kra­ć­a diskusija i dat rezime o iznijetim stavo­vima, te konstatirano da je u potpunosti ostvaren cilj okruglog stola i da takvu praksu treba nastaviti.

U Zagrebu je 1. srpnja održan okrugli stol u hotelu Regent Esplanade koji je organizirala HUKA u suradnji s europskim udruženjem autocesta ASECAP. Naslov skupa bio je «Prometno okruženje EU – uloga ASECAP-a – europske aktivnosti i projekti ASECAP-a ».

Bilten 5. / 2005

Posljednja 33 kilometra autoceste Za­greb­Split, dionice između Pirovca i Vrpolja, svečano su otvorena 26. lipnja 2005 godine. Puštanjem u promet tih posljednjih dionica u prometu je cijela autocesta Zagreb­Split, čijih 380 kilometara konačno povezuju sje­ver i jug Hrvatske. Svečanost otvorenja odr­žana je na odmorištu Krka na autocesti kod Skradina, a dionicu je u promet pustio hr­vatski premijer dr. sc. Ivo Sanader.

Izgradnja autoceste Zagreb­Split bila je jedan od najveć­ih građevinskih i investicij­skih pothvata u Republici Hrvatskoj. Zbog građevinskih značajka i specifičnosti, s obzi­rom na vrstu terena kojim prolazi (Lika, Ve­lebit, Dalmacija), ta auto­cesta je izuzetno složena i skupa građevina. Ukupna vrijednost investicije izno­sila je 17 milijarda kuna bez PDV­a, a obuhvać­ala je izgradnju 380 km trase na kojoj su izgrađena 292 objekta (mostovi, vijaduk­ti, nadvožnjaci, podvož­njaci, prolazi, prijelazi za životinje, tuneli). Prema iz­računima 18,6 posto tra­se je u objektima, što je izuzetno velik postotak u odnosu na druge auto­ceste.

Autocesta Zagreb­Split opremljena je najmodernijim susta­vom za nadzor i upravljanje prometom i službama koje se brinu za održavanje autoceste, a duž čitave trase izgrađeni su Prateć­e uslužni objekti (PUO).

Na autocesti je uspostavljen auto­matski sustav nadzora i upravljanja pro­metom koji se sastoji od mjernih, uprav­ljačkih i signalnih uređaja.

Na svim mjestima moguć­ih izmjena uvjeta vožnje: na čvorovima, ispred tu­nela, u zonama vijadukata i mostova, u zo­nama česte pojave magle, ili pojačanog vje­tra instalirani su promjenjiva signalizacija

OTVORENA AUTOCESTA ZAGREB-SPLIT

i mjerni uređaji. Također i mjerne stanice koje mjere meteorološke značajke okoline i stanje kolnika, čime omoguć­avaju trenutač­nu reakciju službe održavanja te automat­sko prosljeđivanje informacije kao upozo­renja ili ograničenja vozačima kroza sustav svjetlosne promjenjive signalizacije.

Postavljene su i video­kamere koje omo­guć­avaju prikaz situacije na monitorima u centrima za održavanje i kontrolu prometa (COKP), a imaju i moguć­nost automatske de­tekcije zastoja, vožnje u suprotnom smjeru, očitovanja broja, vrste i brzine kretanja vozi­la. Detektorske petlje, s podacima automat­skog video­sustava, daju potpune podatke

putem kojih se u slučaju kvara, ili nezgode oba­vještava i poziva pomoć­ operatera COKP­e.

Tuneli su opremljeni najmodernijim su­stavima nadzora i zaštite od svih predvid­ljivih, neželjenih situacija, a upravljanje i nadzor obavljaju se svakodnevno 24 sata iz centara za upravljanje i kontrolu pro­

meta. Nadzor prometa se obavlja preko mno­gobrojnih kamera s mo­guć­nošć­u kontrole brzi­ne; međutim, snimljene fotografije ne služe, niti se prihvać­aju, kao dokaz o identitetu počinitelja prekršaja. SOS­niše na­laze se na svakih 300 m, sigurnosni evakuacijski pješački prolazi na svakih 300 do 400 m sa sigurno­snim vratima koja vode u drugu, servisnu cijev tu­nela, a zaustavne niše na svakih 800 m. U tuneli­ma preko 2000 m duljine

postoje još i prolazi za preusmjeravanje vozila, zatim semafori te sustav razglasa. U tunelima su oborena svjetla obvezna, a pretjecanje je najstrože zabranjeno, što je naglašeno znakovima i dvostru­kom punom crtom. Svi centri za održa­vanje i kontrolu prometa opremljeni su vozilima za gašenje požara. Za sve kri­zne situacije detaljno su razrađeni sce­nariji. Korištenje mobilnih uređaja osi­gurano je na frekvencijama CRONET­a

i VIPNET­a, a obavješć­ivanje putnika se obavlja putem radio­prijemnika i to na fre­kvenciji HR 2 ­ 98,2 MHz.

Autocestom Zagreb-Split u dužini od 380 kilometara s najmodernijim sustavom za nadzor i upravljanje napokon je povezan sjever s jugom Hrvatske. Izgradnja autoceste Zagreb–Split bila je jedan je od najvećih građevinskih i investicijskih pothvata u Republici Hrvatskoj. Svečanost otvorenja održana je na odmorištu Krka kod Skradina, a dionicu je u pro-met pustio hrvatski premijer dr. sc. Ivo Sanader.

GODINE PUŠTANJA U PROMET:

– 1972. godine pušteno u promet 38 km dionica Zagreb­ Karlovac 38 km (ARZ d.d.)

– 2001. godine pušteno u promet 18 km dionica Karlovac­Vukova Gorica 18 km (ARZ d.d.)

– 2003. godine pušteno u promet 108 km dionice od Vukove Gorice do Bosiljevo II 11km (ARZ d.d.) dionice od Bosiljeva do tunela Mala Kapela 36 km (HAC d.o.o.) dionice od Gornje Ploče do Zadra 2 61 km (HAC d.o.o.)

– 2004. godine pušteno u promet 177 km dionice od tunela Mala Kapela do Gornje Ploče 96 km (HAC d.o.o.) dionice od Zadra II do Pirovca 36 km (HAC d.o.o.) dionice od Vrpolja do Dugopolja 45 km (HAC d.o.o.)

– 2005. godine pušteno u promet 39 km tunel Mala Kapela 6 km (HAC d.o.o.) dionice od Pirovca do Vrpolja 33 km (HAC d.o.o.)

GODINE PUŠTANJA U PROMET:

prometnoj centrali u cilju prevencije zastoja. Korisnicima je na raspolaganju i sustav te­

lefonskih pozivnih stupić­a duž čitave autoceste

Foto

: Sta

nko

Ferić­

PUŠTEN U PROMET ZAPADNI KRAK ISTARSKOG Y

Izgradnja zapadnog kraka Istarskog Y, od slovenske granice do središnjeg čvora Kan­fanar, dovršena je u lipnju ove godine. Ova dionica Kanfanar­Medaki izgrađena je u pro­filu poluautoceste dužine 42 km i korisnici­ma omoguć­ava putovanje modernom pro­metnicom sve do Vodnjana.

Zapadni krak svečano je pušten u pro­met 3. lipnja 2005.g. u nazočnosti pred­

sjednika Vlade dr. Ive Sanadera, ministra mora, turizma, prometa i razvitka, Boži­dara Kalmete te ministrice zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Marine Dropulić­.

Najznačajniji objekt na toj dionici je vi­jadukt preko rijeke Mirne dug 1,3 km izgra­đen na 22 betonska stupa raspona 66 m. Na dionici se nalazi PUO Bačva gdje se gradi i

benzinska postaja s obiju strana poluautoce­ste. PUO Bačva smješten je otprilike na po­lovici dionice, južno od vijadukta.

Promet na ovoj dionici vrlo brzo je do­stigao značajnu razinu, a korisnici su već­i­nom turisti koji ulaze u našu zemlju preko Slovenije. Promet na naplatnoj postaji Mir­na dostigao je 20. kolovoza razinu od čak 18.400 vozila.

Prilikom svečanosti otvaranja dionice za promet predstavnici Vlade RH izrazili su pot­poru i najavili skori nastavak izgradnje posljed­nje neizgrađene dionice Istarskog Y, dionice poluautoceste Vodnjan­Pula duge 13,5 km.

Koncesijsko društvo Bina­Istra d.d. doi­sta je i započelo s radovima 1. srpnja, obav­ljanjem zaštitnih arheoloških istraživanja, te su i zemljani radovi mogli otpočeti već­ prvih dana kolovoza.

Istraživanja su pokazala da se na trasi na­lazi 69 značajnih lokaliteta, od kojih:

– 22 arheološka lokaliteta (10 su vrlo vje­rojatno ostaci iz rimskog doba)

– 47 etnografskih lokaliteta (uglavnom kažuni od kojih su neki doista vrlo zna­čajni)

– 1 povijesni lokalitet (utvrda iz austro­ugarskog doba)

– 1 kraška jamaU suradnji s Arheološkim muzejem iz Pu­

le i Zavodom za zaštitu spomenika kulture te Etnografskim muzejem Istre iz Pazina svi spomenuti lokaliteti pomno se pregledava­ju te ć­e na kraju biti sačinjeno izvješć­e radi očuvanja prikupljenih povijesnih tragova.

Prvih nekoliko kažuna već­ je rastavljeno te ć­e se škrilje koristiti prilikom restauraci­je ostalih kažuna. Istraživanje ovog područ­ja pokazalo je da postoje i drugi značajni lokaliteti koji ć­e se ispitati u skladu s istim standardima kvalitete zaštite povijesne ba­štine.

Dionica autoceste Rupa­Jurdani, buduć­e autoceste A7 Rupa­Rijeka­Žuta Lokva, svečano je otvorena 30. lipnja 2005. godine. Dionicu je otvorio predsjednik Vlade dr. sc. Ivo Sanader.

Dionica je duga 11 km, a proteže se od mjesta Rupa kod granice sa Slovenijom do mjesta Jurdani. Puštanjem u promet te dio­nice potpuno je dovršen i u prometu je čitav sektor od Rupe do Rijeke, odnosno do čvo­ra u Matuljima gdje se spaja s dvotračnom riječkom obilaznicom.

Okupljene su pozdravili predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Mario Crnjak,

OTVORENJE DIONICE RUPA-JURDANI

Autocesta Rupa-Rijeka-Žuta Lokva

ministar mora turizma prometa i razvitka Božidar Kalmeta i pri­morsko­goranski župan Zlatko Komadina, a u pratnji premijera Sanadera bili su i potpredsjednica Vlade Ja­dranka Kosor, ministrica vanjskih poslova i eurointegracija Kolinda Grabar­Kitarović­ i ministar kulture Božo Biškupić­.

Izgradnja sektora Rupa–Rijeka, duži­ne 16,3 km, stajala je ukupno 670 miliju­na kuna, a u izgradnji je sudjelovalo 17 tvr­taka. Na dionici je izgrađeno 23 objekta: tunel, čvor, deset nadvožnjaka, osam pod­

vožnjaka, dva prolaza za životinje i dva vi­jadukta. Ta ć­e se autocesta priključiti na paneuropski prometni koridor prema Ve­neciji i Milanu te prema Ljubljani i dalje pre­ma Karavankama i Austriji. Sastoji se od di­onica Matulji­Jušić­i dugoj 1,7 kilometara, Jušić­i­Jurdani 3,7 km, Jurdani­Permani 4,5 km, Permani­Rupa 4,8 km i Rupa­granica sa Slovenijom 1,7 km.

Puštanjem u promet dionice Rupa-Jurdani potpuno je dovršen čitav sektor od Rupe do Rijeke, odnosno do čvora u Matuljima gdje se spaja s dvotračnom riječkom obilaznicom. Dionicu je otvorio predsjednik Vlade dr. sc. Ivo Sanader.

Izgradnja zapadnog kraka Istarskog Y, od slovenske granice do središnjeg čvora Kanfanar, dovršena je u lipnju ove godine. Ta dionica Kanfanar- Medaki izgrađena je u profilu poluautoceste dužine 42 km i korisnicima omogućava putovanje modernom prometnicom sve do Vodnjana.

Autocesta Rijeka-Zagreb

Autocesta Rijeka­Zagreb d.d. započela je s radovima II. faze izgradnje autoceste, tj. radovima izgradnje 55 km poluautoceste u punom profilu. Vodeć­i računa o tehničkim značajkama koje uvjetuju duži rok izgradnje, te raspoloživosti financijskih izvora, započe­la je izgradnja drugih cijevi dva tunela: Čar­dak i Veliki Gložac.

Radovi miniranjaRadovi miniranja na tunelu Čardak su

započeli 31. svibnja 2005. godine, te je do 15. kolovoza iskopan tunel u dužini od 255 m (od ukupno 601 m). Radove izvodi Kon­struktor Inženjering d.d., Split.

Radovi miniranja na tunelu Veliki Glo­žac su započeli 9. lipnja 2005. godine i do 15. kolovoza je iskopano tunela duljine 86 m (od ukupno 1.126 m). Radove izvodi Po­slovna udruga Viadukt d.d., Zagreb i Hidro­elektra Niskogradnja d.d., Zagreb.

Zbog blizine tunelskih cijevi kroz koje se odvija promet (oko 25 m na osnom razmaku), te blizine naftovoda kod tunela Veliki Gložac, utvrđen je način i dinamika izvođenja radova te procedura privremene regulacije prometa kod probijanja (miniranja) desnih cijevi, kako se ni u jednom trenutku ne bi ugrozila sigur­nost već­ izgrađenih tunela, njihove opreme te, posebice, sigurnost odvijanja prometa.

Upravo radi postizanja maksi­malne sigurnosti u tunelu, miniranja su započeta manjim intenzitetom te su postupno pojačavana do razi­ne na kojoj su postignuti optimalni rezultati mjerenja. Tijekom svih miniranja stručnjaci Rudarsko­naftno­geološkog­fakulteta obav­ljaju mjerenja buke i oscilacija u postojeć­im tunelskim cijevima, te oscilacija i naprezanja cijevi naftovoda. Do 15. kolovoza obavlje­no je preko 220 miniranja s obustavljanjem prometa, te su rezultati svih mjerenja bili u dozvoljenim okvirima.

Unatoč određenim ograničenjima glede miniranja tijekom turističke sezone, radovi se odvijaju u skladu s predviđenim planom.

Procedura privremene regulacije prometa za vrijeme miniranja

U nastojanju da postigne maksimalnu sigur­nost prometa za vrijeme miniranja Društvo je utvrdilo posebnu proceduru privremene regu­lacije prometa za vrijeme obavljanja miniranja.

U skladu s utvrđenom procedurom, Društvo je imenovalo koordinatora za pri­vremenu regulaciju prometa za vrijeme mi­niranja, čiji je zadatak koordinacija aktivno­sti između izvoditelja radova s jedne strane i djelatnika održavanja autoceste, kontrole prometa i policije s druge strane.

IZGRADNJA DRUGIH CIJEVI TUNELA ^ARDAK I VELIKI GLO@AC

Nakon što izvoditelj radova dostavi ko­ordinatoru obavijest o vremenu miniranja, koordinator je prosljeđuje Ministarstvu unu­tarnjih poslova, nadležnoj policijskoj posta­ji; centru za održavanje i kontrolu prometa (COKP), te glavnim i nadzornim inženjeri­ma građenja. COKP prosljeđuje informaci­ju o vremenu miniranja i privremenog za­ustavljanja prometa Hrvatskom autoklubu, centru za obavještavanje, medijima i drugim nadležnim ustanovama.

U slučaju otkazivanja predviđenog mini­ranja, otkaz mora biti dostavljen pisanim pu­tem najkasnije jedan sat prije predviđenog vremena miniranja.

Neposredno prije miniranja djelatnik izvoditelja radova i djelatnik održavanja au­toceste postavljaju privremenu prometnu signalizaciju koja pokriva područje oko 2 km sa svake strane tunela. Po postavljanju pro­metne signalizacije te s dolaskom djelatnika policije i ophodarske službe do točaka zau­stavljanja prometa, koordinator daje nalog o zatvaranju prometa. Nakon obavijesti cen­tru za kontrolu prometa da promijeni svje­tlosnu prometnu signalizaciju na ulazima u tunel, koordinator vozilom obilazi zatvore­ni dio dionice te pošto se uvjeri da u tunelu nema vozila, izdaje nalog izvoditelju radova da može obaviti miniranje. Po obavljenom miniranju nadzorni inženjer i inženjer izvo­ditelja radova pregledavaju postojeć­u cijev tunela, opremu tunela te kolnik u i ispred tunela.

Nakon obavljenog vizualnog pregleda te očitanja mjernih instrumenata, ako su re­zultati mjerenja unutar dozvoljenih okvira, koordinator obavještava centar kontrole prometa i ophodarsku službu da su tunel i cijela dionica sigurni za promet. Preventivna procedura za slučaj eventualnog odstupa­nja brzine oscilacije od dozvoljenih okvira, predviđa pojačan podrobni pregled tunela. U slučaju potrebe predviđeno je zatvaranje tunela za promet te obavještavanje službe održavanja i naplate o nužnosti preusmjera­vanja prometa s autoceste.

Zatim koordinator obavještava policiju da može dopustiti promet kroz tunele. Na­kon normalizacije prometa, djelatnik izvodi­telja radova vrać­a privremenu prometnu si­gnalizaciju u prethodni položaj.

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. započela je s radovima druge faze izgradnje autoceste, izgradnjom 55 km poluautoceste u punom profilu. Sukladno tehničkim značajkama koje uvjetuju duži rok izgradnje, te raspoloživosti financijskih izvora, započela je izgradnja drugih cijevi tunela Čardak i Veliki Gložac.

Nastavljajuć­i s provedbom II. faze izgrad­nje autoceste Rijeka­Zagreb, koja se dopunju­je na puni profil, Društvo je provelo natječaj za ustupanje radova na dionici Vrbovsko­Bosiljevo 2 i to za glavnu trasu dionice Vr­bovsko­Bosiljevo 2, vijadukt Zečeve Drage i vijadukt Severinske Drage. Natječaj i odabir izvoditelja proveden je u skladu s Pravilima nabave EBRD­a, jer ć­e izvedba radova biti financirana iz preostalih sredstava zajmova Europske investicijske banke (EIB) i Europ­ske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Pozivu za nadmetanje prethodila je Opć­a obavijest o nabavi za ovaj projekt objavljena 21. siječnja 2005. na web­stranici EBRD­a, na web­

stranici Autoceste Rijeka­Zagreb d.d. (ARZ), u dnevnim novinama Vjesnik te u listu Develo­pment Business od 16. veljače 2005. godine. Poziv za nuđenje objavljen je 18. ožujka 2005. godine na web­stranicama EBRD­a i ARZ­a, te u hrvatskim dnevnim novinama: Vjesnik, Ve­černji list, Jutarnji list i Novi list. Dostavljene po­nude su otvorene 9. svibnja 2005. godine.

Društvo je provelo podrobnu ocjenu ponuda koja je upuć­ena bankama kreditori­ma radi dobivanja suglasnosti. Banke su dale svoju suglasnost na predloženi izbor izvodi­telja radova 11. kolovoza 2005.

Za glavnu trasu dionice Vrbovsko­Bo­siljevo 2 ponude je dalo šest ponuđača, te

je prihvać­ena najniža ponuda ponuđača za kojeg je utvrđeno da je kvalificiran i spo­soban izvoditi ugovor, a to je tvrtka Kon­struktor inženjering d.d. Split u iznosu od 7.509.147,07 € i rokom izvedbe radova od 455 kalendarskih dana.

Za izgradnju vijadukta Zečeve Drage ponude su dala četiri ponuđača te je prihva­ć­ena najniža ponuda ponuđača za kojeg je utvrđeno da je kvalificiran i sposoban izvodi­ti ugovor, a to je tvrtka Viadukt d.d., Zagreb u iznosu 13.005.844,88 € i rokom izvedbe radova od 730 kalendarskih dana.

Za izgradnju vijadukta Severinske Drage ponude su dala četiri ponuđača te je prihvać­e­na najniža ponuda ponuđača za kojeg je utvr­đeno da je kvalificiran i sposoban izvoditi ugo­vor, a to je tvrtka Hidroelektra Niskogradnja d.d., Zagreb u iznosu 10.534.562,59 € i rokom izvedbe radova od 660 kalendarskih dana.

Ugovori s izvoditeljima radova su potpi­sani 25. kolovoza 2005. godine, te se očeku­je uvođenje izvoditelja u radove.

UGOVORI ZA PUNI PROFIL

Koncesionar Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. proveo je natječaj za ustupanje radova na dionici Vrbovsko-Bosiljevo 2 i to za glavnu trasu dionice Vrbovsko-Bosiljevo 2, vijadukt Zečeve Drage i vijadukt Severinske Drage.

Dionica Zagreb­Karlovac je prva dionica autoceste izgrađena u Hrvatskoj. Izgrađena je 1972. godine u punom profilu autoceste du­ljine 38,6 km od naplate Lučko do čvora Kar­lovac. Na toj je dionici od njenog puštanja u promet uveden zatvoreni sustav naplate ce­starine. U vrijeme puštanja u promet njome je prolazilo prosječno 3.700 vozila dnevno. Proteklih tridesetak godina taj se broj stalno poveć­avao, pa je 2004. godine prosječni go­dišnji dnevni promet premašio 25.000 vozila, dok je prosječni ljetni dnevni promet iznosio preko 43.600 vozila. Najveć­i broj vozila koji je u jednom danu u 2004. godini prošao kroz Lučko bio je 31. srpnja – 61.476 vozila.

PROŠIREN CESTARINSKI PROLAZ LU^KO

Od osnivanja Društva 1998. godine na Luč­kom je bilo 10 naplatnih staza s devet naplat­nih kuć­ica. Ubrzani rast broja vozila nametnuo je potrebu proširenja naplatne postaje te je u proljeć­e ove godine završeno proširenje s juž­ne strane izgradnjom još dviju naplatnih staza s pripadnim naplatnim kuć­icama. Zbog zaštite kvalitete života mjesnog stanovništva istodob­no je izgrađen zid za zaštitu od buke koji dijeli područje naplatne postaje od obližnjeg naselja.

Početkom turističke sezone završena je iz­gradnja triju novih prolaza sa sjeverne strane postojeć­e upravne zgrade (dva prolaza širine 3,50 m te jedan kombinirani prolaz širine 6,0 m za vozila izvan gabarita), nadstrešnice i parkira­

lišta. Na tim prolazima su izgrađeni tzv. otoci s automatima za izdavanje kartica, tako da prola­zi služe isključivo za ulaz vozila na autocestu. Sa sjeverne strane iza navedenih prolaza izgrađen je zid za zaštitu od buke dug 110 m. Osim toga, cijeli prostor je hortikulturno uređen čime je dobio novi i znatno ugodniji izgled.

Čeoni cestarski prolaz Lučko sada ima uku­pno 15 prolaza. Ovisno o intenzitetu prometa na izlasku s autoceste ili ulasku na nju istodobno može biti u funkciji različit broj ulaznih i izlaznih staza, tj. maksimalno 12 izlaznih i tri ulazne sta­ze, odnosno devet ulaznih i šest izlaznih staza.

Ove turističke sezone znatno je poveć­an broj vozila na autocestama te je tako i kroz Luč­ko prošao rekordan broj vozila. Najveć­i broj vozila u jednom vikendu prošao je kroz Lučko od 29. srpnja do 1. kolovoza: 189.898 vozila u oba smjera, pri čemu je petak 29. srpnja bio naj­optereć­eniji sa 68.645 vozila u oba smjera.

Dosadašnji je tok turističke sezone poka­zao da je prošireno Lučko, unatoč poveć­anom broju vozila u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kadro nositi se sa zahtjevima prometa.

Početkom turističke sezone završena je izgradnja triju novih prolaza sa sjeverne strane (dva prolaza širine 3,50 m te jedan kombinirani prolaz širine 6,0 m za vozila izvan gabarita), nadstrešnice i parkirališta. Na tim prolazima su izgrađeni otoci s automatima za izdavanje kartica, a sa sjeverne strane iza navedenih prolaza izgrađen je zid za zaštitu od buke dug 110 m.

Na izgradnji autoceste Zagreb­Macelj napreduju radovi na pojedinim dionicama. Tako je u svibnju spojen čelični dio mosta preko Save na dionici A od Jankomira do Zaprešić­a, na dionici B (Zaprešić­­Krapina) radi se na izgradnja naplatnih stanica u Gu­baševu i Začretju, te izgradnji telekomuni­kacijskog sustava duž izgrađene autoceste

RADOVI NAPREDUJU

s ugradnjom SOS­sistema i dinamičkom si­gnalizacijom, a na dionici C (Krapina­Macelj) intenzivno se radi na svih šest tunela, koji su svi probijeni, osim najdužeg Sveta Tri kralja, a i tu je preostalo još zadnjih 200 od ukupno 1700 metara.

Zamjenska državna cesta u dolini Ma­celjčice je pri dovršetku, kao i Centar odr­

žavanja i kontrole prometa u čvoru Krapina. Proizvodnja opreme je u tijeku, a ispitivanje i ugradnja počela je u kolovozu. Bit ć­e primi­jenjena najnovija dostignuć­a u vođenju i kon­troli prometa automatski, putem senzora i kamera te promjenjive LED­signalizacije.

Istodobno se u suradnji s poslovnom bankom razvija sustav naplate koji ć­e omo­guć­iti primjenu već­ine kreditnih, SMART i privatnih kartica u automatskoj i ručnoj na­plati. Razrađuje se politika naplate koja bi bila povoljnija za mjesno stanovništvo koje se vozi autocestom svakodnevno. Prva stvarna provjera i primjena napredne teh­nologije predviđa se 1. siječnja 2006, kada ć­e se zatvoriti sustav naplate između Zapre­šić­a i Krapine.

Na izgradnji autoceste Zagreb-Macelj radovi napreduju prema planu, a posebno je značajano razvijanje sustava naplate koji će omogućiti primjenu većine kreditnih, SMART i privatnih kartica u automatskoj i ručnoj naplati. Prva stvarna provjera i primjena napredne tehnologije predviđa se 1. siječnja 2006.

Autocesta Rijeka-Zagreb

Autocesta Rijeka-Zagreb

Autocesta Zagreb-Macelj

U tijeku je sanacija autoceste Zagreb – Lipovac (184 km). Ovaj projekt Hrvatskih autocesta d.o.o. obuhvać­a sanaciju slijedeć­ih dionica: Ivanić­ Grad – Lipovljani (52 km), Li­povljani – Dragalić­ (38 km) i Dragalić­ – Brod­ski Stupnik (39 km), Ivanja Reka – Ivanić­ Grad (25 km) i Jankomir – Ivanja Reka (30 km).

Dionice autoceste Zagreb – Lipovac obuhvać­ene programom sanacije izgrađene su u razdoblju od 1980. do 1989. godine. Od puštanja u promet na njima nisu sustavno vr­šeni radovi izvanrednog održavanja, pa se u okviru programa sa­nacije izvodi zamjena cjelokupnog habaju­ć­eg sloja kolnika i za­mjena veznog sloja kolnika do 30%, sa­nacija objekata i od­vodnje te zamjena opreme i signalizaci­je. Od izgradnje po­jedinih dionica au­toceste pa do 1990. godine, sukladno propisanim standar­dima održavanja, nije bilo predviđeno, a ni

potrebno izvanredno održavanje kolničke konstrukcije autoceste. Od 1990. do 1996. godine, zbog ratnih događanja nije bilo mo­guć­e održavanje autocesta, a nakon toga u državnom proračunu nisu bila osiguravana sredstva za potrebne radove na izvanred­nom održavanju. Kako kvalitetno održava­nje kolničke konstrukcije nije bilo provođe­no, što je imalo za posljedicu progresivno propadanje kolnika, objekata i opreme.

Sanacija je započela u kolovozu 2003. godine, radovi se uvijek prekidaju u periodu

Dobar primjer suradnje koncesionara Bina–Istra d.d. i lokalnih uprava za ceste; Županijske uprave za ceste Istarske župani­je i Hrvatskih cesta uočava se na postavlja­nju putokazne signalizacije na udaljenim čvo­rovima Istarske županije.

Imajuć­i u vidu rok dovršetka zapadnog kraka Istarskog Y u svibnju 2005, već­ je po­četkom godine s projektantskom kuć­om ‘ZG­Projekt’ ugovoren projekt putokazne signalizacije na strateškim križanjima posto­jeć­ih cesta u svrhu postavljanja znakova koji signaliziraju prilaze poluautocesti A8 i A9.

Postojala je potreba uspostavljanja pro­metno­funkcionalnog jedinstva poluautoce­ste A8 i A9, kako bi se poboljšali kvaliteta i sigurnost prometa na prilazima izgrađenim dionicama, kao i dionicama poluautoceste

POSTAVLJANJE PROMETNE SIGNALIZACIJE KOJA UPU]UJE NA ISTARSKI Y

u izgradnji. Osim toga, neophodno je bilo uskladiti ukupnu prometnu signalizaciju da­ljinskog vođenja prometa s aktualnim teh­ničkim propisima i preporukama.

Koncesionar je preuzeo obvezu uputi­ti javnost na korištenje poluautoceste or­ganizacijom projektiranja i izvođenja rado­va, uza sudjelovanje predstavnika nadležnih uprava za ceste koji bi sugerirali ili odobrili tehnička rješenja još u tijeku izradbe projek­tne dokumentacije.

Na taj su način određena prioritetna ra­skrižja sa čijom je rekonstrukcijom putoka­zne signalizacije valjalo započeti što prije, kako bi bili u funkciji već­ tijekom turističke sezone.

Od 21 projektiranih raskrižja, 15 ih je odabrano prioritetima kod izvođenja i to: Ba­

derna, Buje 1 i Buje 2, Grando, Kukci, Lim, Novigrad 1 i Novigrad 2, Poreč 1 i Poreč 2, Sošić­i, Tić­an, Umag 1 i Umag 2 te Vodnjan.

Pri projektiranju prometnih znakova vo­dilo se računa o poštivanju prava talijanske manjine o uporabi jezika i pisma u opć­inama i gradovima u kojima je talijanski jezik u rav­nopravnoj službenoj uporabi. Stoga su nat­pisi tih gradova i opć­ina navedeni na dvama jezicima: hrvatskom i talijanskom.

SANACIJA DUGA 184 KMAutocesta Zagreb-Lipovac

Podskupina Dionica Kilometara Tvrtka kojoj je dodjeljen ugovor Iznos1. Ivanić Grad - Lipovljani 52 "Granit" - Makedonija 16.162.131,10 EUR2. Lipovljani - Dragalić 38 "Granit" - Makedonija 13.672.631,25 EUR3. Dragalić - Brodski Stupnik 39 "Granit" - Makedonija 12.954.690,22 EUR4. Ivanja Reka - Ivanić Grad 25 Poslovna udruga:

- “VIADUKT”- “Cesta Varaždin”- “Strabag AG”- “Swietelsky”

10.781.989,27 EUR

5. Jankomir - Ivanja Reka 30 Poslovna udruga:- “VIADUKT”- “Cesta Varaždin”- “Strabag AG”- “Swietelsky”

14.445.116,47 EUR

184 68.016.558,31 EURUKUPNO 1. do 5.

zimske službe, a započinju kada to vremen­ski uvjeti dozvoljavaju.

Ugovorena vrijednost radova sanacije iznosi 68 mil. EUR­a, koji su osigurani iz zajma kod Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. U okviru radova sanacije izvodi se zamjena cjelokupnog ha­bajuć­eg sloja kolnika i zamjena veznog sloja kolnika po potrebi, sanacija odvodnje te za­mjena horizontalne signalizacije.

Sektor za održavanje u HAC­u, u suradnji s Institutom prometnih znanosti, izradio je nova projektna rješenja za privremene regulacije prometa, čime smo se približili europskim stan­dardima. Nova rješenja iziskuju više prometne opreme i elemenata (prometni znakovi, trake za prometovanje) te već­i broj djelatnika. Cilj nove regulacije je osigurati promet u oba smje­ra sa po dva sužena prometna traka, tako da se vožnja odvija smanjenom brzinom, koja osigu­rava sigurno i kontinuirano prometovanje.

Imajući u vidu rok dovršetka zapadnog kraka Istarskog Y u svibnju 2005, već je početkom godine s projektantskom kućom ‘ZG-Projekt’ ugovoren projekt putokazne signalizacije na strateškim križanjima postojećih cesta u svrhu postavljanja znakova koji signaliziraju prilaze poluautocesti A8 i A9.

Na autocesti Zagreb-Lipovac provodi se već dvije godine sanacija u ukupnoj duljini od 184 kilometra, a taj projekt Hrvatskih autocesta obuhvaća saniranje dionica Ivanić Grad-Lipovljani (52 km), Lipovljani–Dragalić (38 km) i Dragalić-Brodski Stupnik (39 km), Ivanja Reka-Ivanić Grad (25 km) i Jankomir-Ivanja Reka (30 km).

Napomena: Ugovore1-2-3financiraEBRD Ugovore4-5financiraEIB

STUDIJSKI I INFORMATIVNI DANI ASECAP-A, BE^ 2005

U središtu kongresa koji je nosio naslov «Autoceste budućnosti u proširenoj Europi» bile su nove tehnologije, usluge korisnicima autocesta te upravljanje prometom na autocestama.

Austrijsko društvo za autoceste ASFI­NAG bilo je ove godine domać­in 33. Studij­skih i informativnih dana ASECAP­a. Hotel HILTON u srcu Beča ugostio je 460 sudio­nika, od čega 350 delegata. Hrvatska je na kongresu bila zastupljena sa 16 predstavni­ka.

U središtu kongresa koji je nosio naslov «Autoceste buduć­nosti u proširenoj Europi» bile su nove tehnologije, usluge korisnicima autocesta te upravljanje prometom na au­tocestama.

Predsjednik ASECAP­a Remy Chardon otvorio je kongres pozdravljenjem sudioni­ka, a posebice austrijskog ministra prometa, inovacija i tehnologije Huberta Gorbacha te predsjednika Odbora Europskog parlamen­ta za promet Paola Costu. Uvodno je pod­sjetio da je već­ godinu dana Europa već­a za 10 novih članica te je granica EU­a poma­knuta dalje prema istoku i jugu Europe.

Austija u takvoj novoj Europi ima sre­dišnji položaj i ulogu. Stoga je doborodošla bila inicijativa austrijskog društva ASFINAG da se prije dvije godine osnuje ASECAP­ov ured u Beču za suradnju s novim članicama EU­a. Zadać­a ureda je upoznavanje novih članica EU­a s postojeć­im iskustvima koje članice ASECAP­a imaju u prodručju građe­nja, financiranja i gospodarenja autocesta­ma s naplatom cestarine. Tu je zadać­u ured u Beču vrlo uspješno obavljao tijekom po­sljednjih dviju godina, ostvarujuć­i korisne kontakte s novim članicama te prikupljajuć­i podatke i stvarajuć­i pregled postojeć­eg sta­nja te buduć­e planove u tim zemljama.

Predsjednik je istaknuo da je ASECAP sve poznatiji kao glavni sudionik europske prometne politike. Udruga broji 126 društa­va koja gospodare sa 25.000 km autocesta pod naplatom u 17 europskih zemalja. Pri­hodi tih društava iznose 15 milijarda EUR go­dišnje. ASECAP sudjeluje u svim najvažnijim pitanjima vezanim uz autocestovni sektor.

Među najvažnijim pita­njima u kojima je ASECAP dao svoj doprinos pred­sjednik Chardon je naveo elektroničku naplatu ce­starine (EFC). ASECAP je kompetentan govoriti o tom pitanju, jer je prvi ra­zvio taj sustav. Danas više od 10 milijuna korisnika rabi bedž EFC­a i to prema tehnologiji DSRC, tj. mi­krovalne bedževe. Vode­ć­i računa o Direktivi EU­a GPS/GMS i DSRC­sustavi naplate razvijat ć­e intero­

perabilnost prema dinamici navedenoj u tom dokumentu. Stoga je R. Chardon zadovoljno istaknuo da je ASECAP s EU­om potpisao ugovor o nastavku projekta CESARE III koji bi upravo trebao definirati rješenja za budu­ć­u europsku interoperabilnost i uvođenje eu­ropskog sustava EFC­a.

Drugo važno pitanje koje ASECAP pra­ti i u kojem aktivno sudjeluje jest Direktiva EU­a o euro­vinjeti oko koje dogovor nije bio postignut cijelih godinu dana. Zahvalju­juć­i pragmatičnosti i konstruktivnom pristu­pu Europskog parlamenta, taj dokument je integrirao postojanje koncesija pa je budu­ć­a metodologija izračuna cestarine kompa­tibilna s koncesijskim modelom gospodare­nja autocestama.

Kao treć­i važan izazov predsjednik na­vodi razvoj udruženja ASECAP, kako na unu­tarnjem tako i na vanjskom planu djelovanja. Osnivanjem novog ureda u Beču ASECAP je prisutan i surađuje s novim članicama EU­a te planira takvo djelovanje i u buduć­nosti.

Na unutarnjem planu broj članica ASE­CAP­a također raste. Od kongresa u Portu­galu 2004. primljene su dvije nove članice, Velika Britanija i Danska, a pridružena člani­ca postao je Maroko.

Sporazum o su­radnji s IBTTA­om dobio je i svoje kon­kretne primjere. U Nici je u travnju 2004. bio održan zajednički Svjetski finacijski sum­mit. Bit ć­e organizira­ne i druge akcije s ko­legama u IBTTA­u .

Prvog dana kon­gresa glavni sekretar ASECAP­a Kallistra­tos Dionelis predsta­vio je izvješć­e o ak­tivnostima ASECAP­a,

podcrtavajuć­i glavne podatke o porastu au­tocestovne mreže, prihodima te ključnim pitanjima koja ć­e biti u žiži buduć­ih aktivno­sti kao što je, primjerice, definiranje europ­ske autocestovne usluge i njezine cijene. U nastavku izvješć­a predsjednici triju najvaž­nijih zajedničkih projekata ASECAP­a/EU­a COPER I, II i III, dali su podroban pregled sadašnjeg napredovanja tih projektata kao i planirane akcije.

Predstavnici zemalja takozvane Više­gradske skupine (SK, PL, H, CZ) u dijelu kongresa pod naslovom «Cestarina, EFC i usluge dodane vrijednosti na sigurnim i eko­loški prihvatljivim autocestama» dali su pri­kaz stanja u svojim zemljama, postignuć­a i planove.

Drugog dana kongresa održane su para­lelne sjednice s glavnim temama «Suvreme­ne autoceste i zaštita okoliša» i «Upravljanje autocestom – primjena telematike te usluge dodane vrijednosti».

U poslijepodnevnom dijelu glavne su teme paralelnih sjednica bile «Konkrtene mjere poboljšanja sigurnosti na autocesta­ma» i « Nacionalne metode izračuna visi­ne cestarine ». Održane su i prezentacije u sklopu teme « EFC­Direktiva EU­a i buduć­­nost cestarine». U ovom dijelu ASFINAG je održao vrlo zapaženu prezentaciju o EFC­sustavu koji je od 2004. g. uveden na au­strijskim autocestama za vozila teža od 3.5 tone. U izlaganju je navedeno da su priho­di od cestarine udvostručeni uvođenjem tog sustava.

Nakon zaključaka donesenih na kraju kongresa predsjednik Chardon je pozvao sve nazočne da sljedeć­e godine dođu na go­dišnji kongres u Hrvatsku te predao riječ predsjedniku HUKA­e. U krać­em govoru i uz foto­kadrove o Istri i Hrvatskoj g. Aleksa Ladavac pozvao je prisutne na 34. Studijske i informativne dane koji ć­e se od 21.­24. svib­nja 2006.g. održati u Puli.

Sve prezentacije i tehnička izlaga-nja mogu se pronaći na web stranica-ma kongresa www.asecap2005.at pod rubrikom « Presentations».

Prilikom definiranja zahtjeva za modernizacijom sustava za naplatu cestarine u Hrvatskim autocestama posebna je pozornost posveć­ena boljoj povezanosti operatera autocesta u Hrvatskoj i trendu u zemlja­ma Europske Unije. Kako bi se poveć­ao protok vozila kroz naplatne postaje, cilj je ubrzati novčanu transakciju koja se obavlja na naplat­nom mjestu. Uporabom bezgotovinskih sredstava plać­anja izbjegava se operacija povrata novca na koji otpada značajan dio vremena svake transakcije.

Što je SMART kartica? Smart (pametna) kartica je plastična kartica veličine kreditne kartice

koja ima ugrađen čip koji je čini „pametnom“. Spoj klasične plastične karti­ce i čipa omoguć­ava pohranu velike količine podataka, sigurnost podataka i onemoguć­avanje zlouporaba. Ovisno o tipu čipa koji je integriran u karti­cu razlikujemo memorijske i procesorske pametne kartice. Beskontaktna smart­kartica u sebi ima ugrađenu i antenu koja omoguć­ava komunikaciju sa čitačem takvih beskontaktnih smart­kartica.

Ta kartica može pohraniti količinu podataka nekoliko stotina pu­ta već­u od kartice s magnetskom trakom. Zapis na magnetsku tra­ku u Hrvatskim se autocestama koristi prilikom izdavanja tiketa na ulazima u autocestu. Ista tehnologija i standard koristi se u Autoce­sti Rijeka­Zagreb pa je i na razini ulaznih kartica ostvarena interope­rabilnost.

Primjena Smart kartice u naplati cestarine SMART kartica tretira se kao medij za pohranu podataka relevantnih

za uspješno obavljanje transakcije na izlaznom prolazu. Na razini Hr­vatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA) definiran je format zapisa na SMART kartici koji ć­e se koristiti za sve osobe koje imaju pravo korištenja autocesta bez plać­anja novčane na­knade. Zajednički standard osigurava korisniku jednostavnu i brzu auto­rizaciju (ovjerovljenje) prolaska kroz naplatnu postaju bilo kojeg društva.

Naplata cestarine Definiranjem standarda stekla se i moguć­nost centralnog vođenja baze besplatnih korisnika. Izrad­bu i izdavanje SMART kartica za besplatan prolaz organiziraju Hrvatske autoceste kao najveć­i koncesionar. Zahvaljujuć­i dobroj

koordinaciji unutar HUKA­e i postavljenom standardu postignuta je in­teroperabilnost na razini SMART kartica u Hrvatskoj za korisnike koji ne moraju plać­ati uslugu korištenja autoceste.

Trenutačno stanje Autocesta Rijeka­Zagreb i Hrvatske Autoceste privele su kra­

ju modernizaciju sustava za naplatu cestarine pa SMART kartice, osim za besplatne korisnike, služe i za plać­anje usluge korištenja au­toceste za pretplatnike. Podaci o obavljenim transakcijama razmje­njuju se u postupku kliringa, a u planu je i uvođenje sustava elektro­ničkih tiketa koji ć­e omoguć­iti korisniku prolaz kroz ulazne prolaze bez uzimanja kartice, a na izlaznom prolazu dodatno ć­e se ubrzati vrijeme potrebno za obavljanje transakcije.

Autocesta Zagreb­Macelj i objekti u koncesiji Bina Istra d.d. još nisu dovršili modernizaciju sustava naplate cestarine, ali ć­e nakon uvođenja novog sustava biti u moguć­nosti podržati SMART kartice na isti način na koji to već­ čine Hrvatske autoceste i Autocesta Rije­ka­Zagreb.

Izgled SMART kartica Hrvatskih autocesta d.o.o.

Izgled SMART kartice autoceste Rijeka – Zagreb

PROMET

Tvrtkado kraja lipnja 2005.

Ukupno Laka vozila(1. i 2. kategorija)

Teška vozila(3. i 4. kategorija)

HAC 10.988.359 1.725.749 12.714.108

ARZ 4.364.711 702.005 5.066.716

BINA ISTRA 1.012.299 167.587 1.179.886

AZM 1.710.256 257.528 1.967.784

UKUPNO 18.075.625 2.852.869 20.928.494

Prihodi od naplate cestarine (bez PDV) 1 EUR = 7,3 kn

Tvrtkado kraja lipnja 2005. %

(05/04)kn EUR

1. HAC 371.906.972,04 50.946.160,56 + 45,132. ARZ 145.647.519 19.951.714,93 + 25,934. BINA-ISTRA 40.255.093 5.514.396,30 + 2,143. AZM 28.965.875 3.967.928,08 ­

UKUPNO 586.775.459,04 80.380.199,87 +24,4

Sigurnost prometa

Broj prometnih nesreća:do kraja lipnja 2005.

HAC ARZ BINA-ISTRA AZM RH

– s poginulima 15 4 3 1 23– s ozlijeđenima 69 30 12 1 112– s materijalnom štetom 531 151 53 54 789UKUPNO broj nesreća 615 185 68 56 924Ukupan broj poginulih osoba u nesrećama 25 4 6 2 37

Uporabom bezgotovinskih sredstava plaćanja izbjegava se operacija povrata novca na koji otpada značajan dio vremena pri plaćanju cestarine. Analizom tehnoloških rješenja koja se nude na otvorenom tržištu i trendova sustava naplate cestarine u zemljama Europske Unije, Hrvatske autoceste predložile su uvođenje SMART kartice u sustave za naplatu cestarine u Hrvatskoj.

www.hac.hr www.arz.hr www.bina­istra.hr

Savska 106/IV, 10000 Zagreb, tel: +385 1 6138 315, fax +385 1 6138 301, e­mail: info­huka@huka.hr, web: www.huka.hr, žiro­račun kunski: 2360000­1101710267, žiro­račun devizni: 2100247894Uređivački odbor: Aleksa Ladavac, glavni i odgovorni urednik; Josip Sapunar; Branka Vine; Brankica Bršec, koordinator; Nenad Lihtar, izvršni urednik. Priprema i tisak Kigen d.o.o., rujan 2005.

SMART KARTICA UBRZAVA PROLAZ