11
ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM Matej Balatinac 4.a

ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

Matej Balatinac 4.a

Page 2: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

VALNA DULJINA

• Valna duljina je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja

• označava se grčkim slovom lambda λ• 1 puni val = 1 titraj (1 Hz)

λ=v/f

Page 3: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

SPEKTARTradicionalno, čovjek je prvo počeo opažati spektre okom i bilježiti dojmove (na primjer Newton je crtao i opisivao svoja opažanja u eksperimentu sa sunčevim svjetlom i prizmom). Zatim su se pojavile fotoploče, crnobijele, pa u boji. Danas se spektri bilježe tako da se signal iz detektora direktno zapisuje u računalu i zatim iscrtava u obliku grafa u kojemu je na osi x valna duljina, a na osi y veličina koja je proporcionalna intenzitetu svjetlosti. Najčešće je intenzitet naveden u proizvoljnim jedinicama jer je apsolutno baždarenje detektora vrlo složen postupak, i često nepotreban. 2 načina prikazivanja spektara:

1) os x - valna duljinaos y - intenzitet svjetlosti na danoj valnoj duljini

2) direktni foto zapis u boji

Page 4: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

Svaki element ima svoj spektar

Page 5: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

SPEKTROSKOPIJASpektroskopija je jedna od najstarijih znastvenih metoda

Ona se zasniva na analizi apsorpcije i emisije elektromagnetskog zračenja

U početku je bila ograničena samo na vidljivi dio spektra

Danas je to područje puno šire, svaka analiza izračene energije smatra se spektroskopijom, bez obzira da li je to elektromagnetsko ili čestično zračenje

Page 6: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

VRSTE SPEKTROSKOPIJAAPSORPCIJSKA

Analizom transmitiranog snopa elektromagnetskog (EM) zračenja dobivamo informacije o sistemu. U transmitiranom snopu nedostaju vrpce čija energija odgovara prijelazima između energijskih stanja u sistemu

EMISIJSKA

Relaksacijom pobuđenih atoma i molekula emitiraju se fotoni karakterističnih energija. Rijetko se koristi u analizi bioloških sistema (sa izuzetkom fluorescencije).

INTERFERENCIJSKA

Upadno zračenje ogiba se na pravilnim strukturama, analizira se položaj interferencijskih maksimuma.

Page 7: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM
Page 8: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

Spektrometar se sastoji od :izvora zračenja, monokromatora i detektora

Spektrometar je naprava za mjerenje intenziteta komponente elektromagnetskog zračenja određene valne duljine

Page 9: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

• Monokromator je optički uređaj koji propušta samo jednu valnu duljinu svjetlosti koja na njega pada

• Optička rešetka ili filter

Page 10: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

• U spektrometar valja staviti uzorak koji je predmet promatranja

• Spektrometar će izmjeriti intenzitet određene valne duljine elektromagnetskog zračenja, koji je uzorak emitirao, apsorbirao, ili reflektirao

• Kao detektori elektromagnetskog zračenja služe fotomultiplikatori, fotoosjetljive diode ili CCD čip, u vidljivom i ultraljubičastom području zračenja, te termoosjetljivi otpornici ili bolometri u infracrvenom području.

Kako radi spektrometar?

Page 11: ODREĐIVANJE VALNE DULJINE SPEKTROMETROM

Spektar plamena alkohola

THE END