Održivi - terra.horsch.com

21 |

2020

Inovacije u području habajućih dijelovaOriginal se isplati 4

Razuman izborMehaničko suzbijanje korova 11

Promjenom do obnoveU skladu sa okolinom 28

Održivi RAZVOJ

Ideje za budućnost

2 terra HORSCH 21 | 2020

Sadržaj

AKTUALNOSTI

4 Inovacije u području habajućih dijelova

6 Koncept sa puno prednosti: direktni marketing

8 Nove mogućnosti: Maestro SV i SX

VIJESTI IZ PRAKSE

11 Razuman izbor: Arnaud Caillouel, FR

VIJESTI IZ CIJELOG SVIJETA

14 Poljoprivredni koncern bez premca: Kernel; UA

VIJESTI IZ FIRME

18 Punom brzinom k budućnosti: ProductUnits

20 Maestro V versus Maestro X – gdje se nalazimo!? (Philipp Horsch)

22 Pet jednim udarcem (Teodor Leb)

26 Razmišljanje unaprijed (Michael Horsch)

28 Promjenom do obnove (Joel Williams)

REPORTAŽA O FIRMI

32 Održiva poljoprivreda uz Pronto NT: Stuart McAlpine, AU

36 Fokusiranje na budućnost: Jean-Luc Didier, FR

HORSCH INTERNO

40 Mreža za budućnost

SERVIS I PRODAJA

42 Kupac na prvom mjestu: Agrotron-M, BG

FITZENTRUM

45 Suzbijanje samonikle uljane repice kao izazov

47 U otežanim uvjetima: Dani hibridne poljoprivrede

26

144

BROJ 21

ImpresumterraHORSCH je međunarodni časopis za klijente firme HORSCH Maschinen GmbH Sitzenhof 1, DE-92421 Schwandorf Tel.: +49 9431 7143-0, Fax: +49 9431 7143-9200 [email protected], www.horsch.com

Odgovorna za sadržaj: Cornelia Horsch

Redakcija: Johannes Hädicke

Priloge napisali: BG Media, Camille Blandin, Daniel Brandt, Cornelia Horsch, Philipp Horsch, Andrea Mayes, Josef Stangl, Joel Williams

Fotografije: arhiva HORSCH, fotografija Petra Kellner, BG Media, Stephen Briggs, Arnaud Caillouel (privatna arhiva), Jean Luc Didier (privatna arhiva), Green Deal: Izvor: https://cor.europa.eu/de/ engage/Pages/green-deal.aspx, arhiva Kernel, Stefan Leichenauer (privatna arhiva), Ernst Lütje (privatna arhiva), Andrea Mayes, Stuart McAlpine (privatna arhiva), Muddy River, David White

Prijevodi: engleski: Heike Wolf; francuski: Stéphane Proust, TCA Consulting; poljski: Barbara Dudkowski; ruski: Vyacheslav Veklenko, mađarski: Axial Kft, portugalski: Arno Dallmeyer, češki: Chicory s.r.o., slovački: Marian Kukučka, srpski: YU-DNI d.o.o, hrvatski: GRAPAK d.o.o.

terraHORSCH izlazi dva puta godišnje na njemačkom, engleskom, francuskom, hrvatskom, poljskom, portugalskom, ruskom, srpskom, slovačkom češkom i mađarskom jeziku.

Časopis i svi u njemu sadržani prilozi i slike su zaštićeni autorskim pravom. Svako komercijalno korištenje van granica određenih za-konom o autorskom pravu zabranjeno je bez saglasnosti izdavača.

Produkcija i grafička obrada: Beckmann Verlag GmbH & Co KG, Lehrte

Print: Frischmann Druck und Medien GmbH, AmbergPapir: 120 g/qm Maxi Offset. Papir je certificiran prema EU Ecolabel. Ovu oznaku dobijaju proizvodi i usluge koji imaju manji uticaj na životnu sredinu od ostalih slič-nih proizvoda. Više detalja na www.eu-ecolabel.de

Štamparska boja: štamparska boja QUICKFAST COFREE. Bez minerala i kobalta. Certificirano i preporučeno za štampu prema „Cradle-to-Cradle“ principu („od ko-ljevke do koljevke“) – pristupu koji se bavi širenjem dosljedne i konzistentne održi-ve ekonomije. Više informacija na www.c2c-ev.de.

Fotografije objavljene u časopisu su nastale prije ograničenja uve-denih zbog pandmije Covid-19 odnosno uz poštovanje svih pro-pisanih mjera.

terra HORSCH 21 | 2020 3

Drage čitateljice, dragi čitatelji!

Dobrodošli

Godina se brzo završila čak i sa Covidom 19. U ratarstvu „lockdown“ tj. zaključavanje nije bilo toliko primjetno, a mi u HORSCH-u smo mu se interno prilagodili u mnogim odjeljenjima i istovre-

meno iskoristili to vrijeme da promijenimo nekoliko stvari u našem radu.

Moj moto za 2021. godinu glasi: Back to better!

Putovanja se mogu drastično smanjitiSastanci funkcioniraju i online… doduše samo do određene točkeTreninzi se odvijaju digitalno…. ali ništa ne može zamijeniti praktičnu primjenuRad od kuće je moguć… ali taj model se ne može svuda primjenitiLjudima je potreban direktan kontakt…

Kako da sve ovo sprovedemo u praksi i iskoristimo za po-boljšanje? Kako da izbjegnemo vraćanje u stare obrasce? Hajde da učimo zajedno i izvučemo najbolje iz ovih velikih izazova.

Želim Vam sretan Božić i sretnu i zdravu Novu 2021. godinu.

Srdačno Vaša

Cornelia Horsch


INOVACIJE U PODRUČJU HABAJUĆIH DIJELOVA

Da li vrijedi utrošiti stotine radnih sati na razvoj habajućih rezervnih dijelova? Da, vrijedi! HORSCH ne postavlja visoke kriterije samo za svoje strojeve, već i za ori-ginalne rezervne i habajuće dijelove. Svaki kupac ima korist od vrhunske kvalitete i inovacija, čak i kad ima strojeve koji su već uveliko u upotrebi.

Razlika između rezervnih i habajućih dijelova je po HORSCH-ovoj definiciji vrlo jednostavna: habajući dijelovi se istroše normalnom upotrebom stroja, na primjer tokom obrade zemljišta tanjuračom ili

podrivačem. Kod rezervnih dijelova to nije slučaj. Često igraju važnu ulogu i u području servisa. Na primjer, ako rukovatelj prilikom upravljanja sijačicom ošteti ljestve na rezervoaru, radi se o tipičnom rezervnom dijelu.

HORSCH Leeb prskalice su drugačiji slučaj u odnosu na strojeve za obradu zemljišta i sijačice. Kod njih su dominantni rezervni dijelovi, pošto je habanje prisutno samo na diznama i pumpama. Tako je membrana na klipno-membranskoj pumpi tipičan habajući dio.

Iz tog razloga za sve prskalice postoje takozvani pomoćni kompleti „Field support kits“. Oni su neka vrsta kompleta za prvu pomoć. Sa njima svaki kupac ima na raspolaganju komplet dijelova kako bi svoju prskalicu odmah pripremio za rad – pomoć za samopomoć.

Za svakog kupca je izuzetno bitna dostupnost dijelova tokom više godina. Kod HORSCH-a ta dostupnost dijelova traje jako dugo. Rezervni dijelovi su još uvijek dostupni čak i za jako stare strojeve poput Terra-Traca.

Osim višegodišnje dostupnosti dijelova, za HORSCH je veoma važna i brzina isporuke. Iza pouzdane isporuke stoji izuzetno efikasna logistika.

Polazna točka za isporuku rezervnih dijelova širom svijeta je naš vlastiti, izuzetno moderni logistički centar u sjedištu firme u Schwandorfu. Njegovo središte čini automatsko viso-koregalno skladište visine 17 m. Dijelovi se odmah po prijemu podvrgavaju kontroli kvalitete, pa se tek onda skladište. Za čitav proces izdavanja robe postoji hala površine 2.200 m2 sa 11 stanica za isporuku.

Visokoregalno skladište se sastoji od jednog automatskog paletnog skladišta sa 5.000 paletnih mjesta i jednog auto-matskog skladišta sa 24.000 kutija, od kojih se svaka može podijeliti u 8 odeljaka. Roboti mogu premijestiti 250 kutija na sat do ukupno 32 radnika (u dvije smjene) zaposlenih u odeljenju za logistiku. U HORSCH-u je u svakom momentu dostupno oko 30.000 različitih artikala.

Podaci o potražnji dijelova u pojedinačnim regijama ulaze u skladišta podružnica, koje također raspolažu velikim skladiš-nim kapacitetima. Pored Njemačke, HORSCH ima podružnice sa distributivnim centrima u slijedećim državama: Francuska, Velika Britanija, Ukrajina, Rusija, SAD, Kanada, Brazil i Kina.

Originalni HORSCH-ovi habajući dijelovi od specijalnih legura metala su proizve-

deni po najvišim standardima.

Preko QR koda možete direktno doći do video snimke o Cruiseru XL.

Prelistajte HORSCH-ov katalog habajućih dijelova.


Aktualnosti

I na kraju, tu je još 800 distributera širom svijeta, kako bi sve kupce snabdjeli u najkraćem mogućem roku. Oni su ti koji primaju sve narudžbe i proslijeđuju ih direktno HORSCH-u.

2020. godine je postavljen novi rekord u broju narudžbi. Do sredine studenog ih je obrađeno oko 49.000. Rekord od 50.000 je sad lako oboriti. Prije pet godina je broj narudžbi iznosio oko 30.000.

Inače, tri najprodavanija habajuća dijela su radna tijela MulchMix, koje dileri naručuju u sanducima od 100 komada, a prate ih diskovi za kratke tanjurače i vrhovi LD+.

Habajući dijelovi moraju ispuniti visoke kriterije. Zato HORSCH nije od onih koji samo kupuju robu, već je razvija zajedno za dobavljačima kako bi zadovoljio najviše standarde. Metal i legure su često presudni za uspjeh i izdržljivost alata. Izgled kvalitetnog habajućeg dijela se možda neće razlikovati od izgleda habajućeg dijela loše kvalitete, ali razlike su vrlo velike u detaljima.

Primjer za to bi bio disk za kratku tanjuraču Joker. Izvana izgleda kao i mnogi drugi diskovi, ali odlikuje ga velika izdr-žljivost zahvaljujući legurama metala od kojih se sastoji. To je kvaliteta koju pokreće HORSCH.

Firma ima podjednako visoke kriterije za habajuće dijelove kao i za strojeve. I ovdje uvijek dolazi do poboljšanja kvalitete kroz inovacije. Kao primjer se može navesti razvoj radnih tijela – konkretno ojačana radna tijela HM+ za sve modele podriva-ča. Tu se krije jako puno tehnologije. Kada su inženjeri postavili pitanje, što čini savršeni habajući dio, odgovor je glasio: najbolji mogući rezultat rada. To se postiže velikom izdržljivošću, uz zadržavanje oblika i optimalnu vučnu silu.

Radna tijela HM+ su uvijek bila i biće optimizirana. Sa godinama su postepeno postajala sve bolja i bolja zahvaljujući iskustvu i sve kvalitetnijim materijalima. To znači da ne postoji alternativa HORSCH-ovim habajućim dijelovima. Zato što i ovde, kao i kod strojeva, poboljšanja uvijek dolaze sa njive – direktnom komunikacijom sa kupcem. Preporučujemo da pogledate snimku o stroju Cruiser XL koji je opremljen radnim tijelima od ojačanog metala i pruža uvid u njihovu izuzetnost.

Ključna stvar kod originalnih HORSCH-ovih dijelova je pi-tanje povratne kompatibilnosti. Od ovoga imaju korist i kupci koji već godinama imaju neki HORSCH-ov stroj i unatoč svemu mogu je opremiti najnovijim habajućim dijelovima. Na taj na-čin uvijek postižete najbolji rezultat rada sa već spomenutim tijelima HM+ ili najnovijim radnim tijelima TerraCut. Više o radnim tijelima TerraCut možete čitati u članku u ovom broju terraHORSCH-a.

U HORSCH-u postoji oko 500 habajućih dijelova za sve tipove strojeva i svi se konstantno poboljšavaju.

Trenutno je pažnja usmjerena na nove proizvode za hi-bridnu poljoprivredu kao što su međuredni kultivator i sitnilica biljnih ostataka. Dodate su mnoge nove varijante i habajući dijelovi, koji se stalno poboljšavaju. Posebno u slučaju me-đurednog kultivatora imamo mnogo zahtjeva da se spektar primjene proširi.

Roboti i pokretne trake prevezu oko 200.000 naručenih artikala godišnje do radnika koji izdaju

robu.

Koncept sa puno prednosti

S jedne strane, sve više poljoprivrednika razmišlja o tome kako da stupi u dijalog sa društvom, ali s druge strane razmišlja i o novim mogućnostima za dodatnu zaradu. Ako se pravilno koristi, direktni marketing omogućava oboje.

Svake godine Ceres Award proglašava „Poljoprivred-nika godine“ u njemačkom govornom području. Tokom 2020. godine je bilo mnogo pristupa koji su se intenzivno, a dijelom i kreativno bavili direktnim

marketingom. Jedan od njih je i ideja da korisnici interneta mogu sponzorirati hranu za domaću životinju po svom izboru u iznosu od 50 eura, a zatim održe video konferenciju sa tom životinjom. Ovdje ćemo predstaviti dva modela sa jakim fokusom na ratarstvo. I Ernst Lütje iz Wasbüttela kod Wolf-sburga i Stefan Leichenauer iz Tengena blizu Konstance na Bodenskom jezeru su uspješni u regionalnom marketingu. Njih dvojica i Mathias Maier iz Donje Bavarske su trojica finalista u kategoriji ratarstvo, koju HORSCH već godinama sponzorira.

PIONIRI U KRUMPIRU I BATATUErnst Lütje, Jochen Gaus i Ulrich Behrens su prijatelji još od ma-lih nogu, što je savršena osnova za uspostavljanje partnerstva

i poslovnu suradnju. Firma Ährenwert GbR zauzima ukupnu površinu od 610 ha, od čega 442 ha u zakupu, a 342 ha se može navodnjavati. Tip zemljišta je pseudoglej sa ogromnim opsegom od 18 do 60 bodova. Uzgaja se oko 168 ha ozime pšenice, 96 ha šećerne repe, 77 ha jarog ječma, 54 ha ozime uljane repice, 34 ha ozime raži, 20 ha pira i drugih sorti po-put crnog luka. Trenutno vrhunac čine 4 ha batata tj. slatkog krumpira. Na površinama firme Gaus-Lütje GbR (koja je sa-stavni deo firme Ährenwert GbR) se uzgaja isključivo krumpir.

Zeleno svijetlo za direktni marketing dato je 1992. go-dine kada su obitelji Gaus i Lütje počele uzgajati krumpir. „Toliko su nam bili ukusni da smo zapravo vjerovali da bi se i drugi ljudi trebali tako osjećati. I tako se rodila ideja o direktnom marketingu“, smije se danas Ernst Lütje. „Cilj je bio plasirati krumpir na tržište što bliže kupcu. Počeli smo sa kutijama krumpira za samoposluživanje i seoskim radnjama u okolini. 1999. godine smo kreirali vlastiti logo kako bismo


01

stvorili našu vlastitu regionalnu marku. Tako su nas primjetile maloprodajne trgovine. Zbog povratka lokalnim proizvodima i kratkog lanca snabdjevanja naš proizvod je danas u trendu – odgovara sloganu: lokalno je bolje organsko“, kaže ponosno ovaj 46-godišnjak.

Firma neprestano radi na inovativnim idejama za dalji razvoj marketinga kako bi povećala atraktivnost krumpira i odgovorila na promjenljive zahtjeve kupaca. 2017. godine je uspostavljen marketing krumpira u maloprodajnim trgovinama prehrambenom robom kakav ranije nije bio viđen u Nemačkoj – potpuno odvojen regal za rinfuznu prodaju krumpira. Kupac je mogao sam odabrati željenu količinu krumpira i spakirati u papirnatu vreću za višekratnu upotrebu. Da bi upotpunila ideju održivosti, firma je plastične vrećice zamijenila mrežicama za krumpir od celuloze koje se mogu kompostirati. Stalnim širenjem marketinga rinfuzne robe u posebnim regalima i prelaskom na vreće bez plastike stopa prodaje je povećana za preko 100% u svim prodavaonicama lanca Edeka (50 pro-davaonica koje snabdijevaju vlastitim kamionom).

„Trudimo se da omogućimo društvu da sudjeluje u našem radu kroz odnose sa javnošću, vrtiće, škole i organiziranjem posjeta našoj firmi. Facebook, Instagram, oglašavanje u novi-nama i naša internet stranica su sastavni dijelovi komunikacije sa potrošačima. I krajnji kupci i supermarketi cijene naše posebne kampanje na sajmovima sa vozilima za prodaju ili starim traktorima“, kaže Lütje, koji sa batatom ne samo da nudi proizvod u trendu, već obavlja i pionirski posao intenzivno promovirajući uzgoj gomolja koje jako vole toplinu. Površina na kojoj ga uzgaja stalno raste i osim čitavog gomolja batata u prodavaonicama Edeka prodaju i čips pod vlastitom markom Gaus-Lütje.

BRENDIRANJE VLASTITE OSOBNOSTI„Lokalno i održivo je idealno“, kaže 41-godišnji Stefan Leic-henauer. Sve proizvode sa svog imanja od 145 ha pokušava plasirati direktno na tržište. Svoju pšenicu prodaje obližnjem mlinu koji opet svoje brašno prodaje lokalim pekarima. Kada je riječ o stoci, surađuje sa lokalnim mesarom. Svoj pir prodaje lokalnom proizvođaču tjestenine, a za jari ječam još uvijek traži pivovaru. Njegove parcele nisu u omiljenoj regiji – zemljište je izrazito kamenito.

„Djed me je uvijek vodio na njivu i pokušavao objasniti vrijednost zemlje. Uvijek je govorio: „Imaš 17 cm kapitala – to je tvoje zemljište. Ako ga zapostaviš, bankrotirat ćeš za 17 godina. Ako se brineš o njemu, uvijek ćeš biti dobar poljo-privrednik“. Danas mi je mnogo jasnije što je tada htio reći. Kada sam imao 15 godina, rekao sam ocu da se želim baviti poljoprivredom. Odmah je to prihvatio i rekao da će mi pomoći da u tome uspijem“. 2001. sam stekao svoju diplomu i želio sam da dam pun gas. Ali otac me je uvijek malo usporavao. Tada to nisam razumio. Međutim 2016. sam doživio težak sindrom sagorijevanja na radu“, kaže Stefan Leichenauer. Njegova obitelj, pogotovo njegova supruga i dva sina su mu pomogli da prebrodi ovu fazu uz stručnu pomoć. Sada svoja iskustva iz tog vremena prenosi kolegama.

Kako se to moglo dogoditii? U periodu prije sagorijevanja njegovo imanje je povećao sa 30 ha na 145 ha, a broj tovnih bikova povećao na 50. „Moji lokalni marketinški projekti su

doprinjeli tome da ponovo pronađem strast prema svom poslu. Jako sam ponosan kada ljudi u pekari traže kruh baš od moje pšenice“. To se već nekoliko godina događa u hi-bridnoj poljoprivredi. Savezna pokrajina Baden-Wuertemberg je odabrala njegovo imanje za ogledno imanje za ovaj oblik ratarstva, koji pokušava kombinirati najbolje od konvenci-onalne i organske poljoprivrede. „Danas koristim aditive za zemljište ili npr. koristim sitnilicu biljnih ostataka za moje žitarice. Uprkos kamenitom zemljištu postižemo jako dobre prinose. I danas znam mnogo bolje kako iskoristiti sve ono što mi je djed rekao.“ Svojim načinom poslovanja i marke-tinga, Stefan Leichenauer dopire do velikog dijela društva i van svog regiona. Ima na tisuće pratitelja na društvenim mrežama, a i političari ga pitaju za mišljenje o poljoprivredi u budućnosti. Ali mnogo razgovora se vodi upravo na njego-vom imanju – zapravo svakog četvrtka kada njegova supruga peče nekoliko vrsta kruha od njihove pšenice. Trenutno se oko 80 štruca kruha šalje direktno kupcima.

01 Obitelji Lütje i Gaus ne prodaju krompir samo na lokalnom tržištu. Stalno vode kampanje npr. izlaganjem starog traktora i njihovih proizvo-da kao u ovoj Edeka prodavnici.

02 Stefan Leichenauer (levo) poziva mnoge političare na svoje imanje bez obzira na stranačku pripadnost. Ovde razgovara sa Martinom Braun (desno) i Jensom Metzgerom (sredina) iz stranke Zelenih.


Aktualnosti

02

Nove mogućnosti: Maestro SV i SX

Sijačice Maestro SX i SV zamenjuju sijačicu Maestro SW. Thomas Murr (Sales Support – Planting) i Michael Bindl (PU Planting – Product Management) nas upoznaju sa jednom od najvećih i najmoćnijih preciznih sijačica ikada.

Zahtjevi od moderne precizne sijačice su veoma složeni u cijelom svijetu. Zbog velikih regionalnih razlika u pogledu klime, tipa zemljišta kao i strukture parcela i gospodarstva, strojevi na svim kontitentima moraju

raditi u različitim uvjetima. Rezultat svega toga je da nijedan drugi HORSCH-ov stroj ne mora biti toliko svestran i prila-godljiv kao Maestro.

Poljoprivrednici imaju sve više želja i zahtjeva u pogledu opreme koja je sada uključena u novu generaciju Maestro SV i SX. Razlika između modela SV i SX je zasnovana na različitim funkcijama sistema za doziranje. Oba sistema su već detaljno opisana u prethodnom broju terraHORSCH-a u prilogu o Maestru CV i CX. Kod oba sistema AirVac (V) i AirSpeed (X) se ne koristi običan čistač za sprečavanje duplog ulaganja, već univerzalni separator pogodan za sve usjeve i koji ne zahtjeva dodatna podešavanja. Ovim je napravljen veliki korak k još jednostavnijem i pouzdanijem radu. Kod AirVac sistema sjeme pada kroz provodnu cijev na zemlju. Zatim ga hvata pritisni kotač i utiskuje u sjetvenu posteljicu. Kod sistema AirSpeed zračna struja hvata sjeme i ispucava ga kroz provodnu cijev u sjetvenu brazdu. Oba sistema imaju prednosti u različitim uvjetima rada, na što ukazuje i Philipp Horsch u svom prilogu na strani 20.

Za Maestro SV i SX su dostupne dvije vrste sjetvenih kolica ovisno od radne širine i broja redova. I jedna i druga sjetvena kolica su opremljena centralnim sistemom za do-premanje sjemena i gnojiva. Gnojivo se ulaže i pneumatski distribuira u redove uz pomoć već isprobane HORSCH-ove tehnologije doziranja. Sjeme se transportira od centralnog rezervoara pomoću MTS Systema (Main Tank Supply System) do redova prema potrebi i tamo stavlja na raspolaganje. Prednosti ovog sistema su brže i jednostavnije punjenje stroja sjemenom, a SectionControl ili kontrola stalnih tragova sprječava nepravilno pražnjenje pojedinih redova. No, i mali rezervoari za sjeme direktno u redu će u budućnosti opet biti važni. Ovi mali rezervoari se instaliraju zajedno sa MTS Systemom, a ovisno od kulture i veličine sjemena može se raditi sa centralnim rezervoarom ili sa malim rezervoarima. Kulture sa velikim sjemenom poput kukuruza, suncokreta ili graha se obično doziraju pomoću MTS Systema dok se malo sjeme kod kultura poput uljane repice ili šećerne repe može sipati direktno u rezervoare u redu. Kod ovih kultura nije potreban rezervoar velike zapremine od 2000 litara. Osim toga, nije moguće kupiti sjeme u tako velikim pakiranjima,

tako da je iz logističkih razloga jednostavnije sipati sjeme direktno u rezervoar u redu. Mali rezervoari u redovima na modelima Maestro SV i SX će biti testirani već na proljeće 2021. Za postojeće sa MTS Systemom će biti dostupan set za naknadnu ugradnju. Rezervoar u redu se montira na mjesto crnog poklopca dozirnog aparata. Ovaj kombinirani sistem centralnog snabdjevanja sjemenom i malih rezervoara u redovima još uvijek nije u ponudi u Europi.

RAZLIČITA SJETVENA KOLICAPažnja nije usmjerena samo na dopremanje sjemena, već i na univerzalnu prilagodljivost svim kulturama i na jednostavnu upotrebu bez dodatnog podešavanja. Zato kod MTS Systema više ne ugrađujemo pneumatsku branu iz linije Maestro SW. Sada se kod modela SV i SX koriste novi razdjelnici od plastike. Ovim se povećava operativna pouzdanost sistema čak i kod sjemena nepravilnog oblika ili oštrih ivica, kao i sjemena koje je veliko i teško. Specijalno sito za sitno sjeme je izbačeno i ne mora se više koristiti, što je omogućilo značajno jednostavnije i pouzdanije funkcioniranje sistema za različite usjeve i sjeme različitog kvaliteta.

Postoje i druge inovacije u veličini samih sjetvenih kolica. Sjetvena kolica sijacica do 18 m radne širine poput Maestra 24.75 SV/SX ili 36.50 SV su zasnovana na sjetvenim kolicima Maestra SW. Za 2021. godinu se mogu naručiti strojevi sa različitom raspodjelom: uobičajena raspodjela zapremine 9.000 litara na 7.000 litara za gnojivo i 2.000 litara za sjeme preporučuje se za sjetvu klasičnih usjeva poput kukuruza i suncokreta. Raspodjela na 5.000 litara za gnojivo i 4.000 litara za sjeme može značajno povećati učinak stroja kod sjetve leguminoza krupnog zrna poput soje ili boba. Ova opcija može biti interesantna gospodarstvima koja žele uložiti male količine gnojiva direktno u sjetvenu brazdu sa sjemenom. U tom slučaju stroj se naručuje bez posebnih ulagača gnojiva. Gnojivo se tada ulaže direktno u sjetvenu brazdu preko jedinice za kontaktno gnojenje sa separatorom zraka. Tamo ga mlade biljke u razvoju mogu brzo apsorbirati. Dugoročno gledano, ovaj način podjele sjetvenih kolica treba biti primje-njen na svim sijačicam iz linija SV i SX.

Sijačice do 12 m radne širine i maksimalno 24 reda se proizvode sa novim sjetvenim kolicma. Zapremina se prila-gođava radnoj širini. Ukupna zapremina rezervoara iznosi oko 8.000 litara, a podijeljena je na 6.000 litara za gnojivo i 2.000 litara za sjeme.


Aktualnosti

Stroj je dostupan na tržištima gdje nije propisana maksi-malna transportna širina od 3 m, sa mehanički podesivim pod-vozom, tako da kotači uvijek idu između redova. Za europsko tržište na kojem je striktno propisana transportna širina od 3 m, Maestro se može podesiti hidrauličkim pomakom podvoza, tako da se u radnom položaju ne vozi preko redova, a da se istovremeno ispoštuje tražena transportna širina stroja od 3 m. Maestro se može opremiti dvostrukim kotačima, tako da se ne mora voziti preko redova čak i kod međurednog razmaka od 45 ili 50 cm. Čak i sa ovom opcijom, HORSCH Maestro sa hidraulički podesivom osovinom ne prelazi 3 m transportne širine.

AUTOMATSKO PRILAGOĐAVANJE PRITISKA NA RADNA TIJELA Linija HORSCH Maestro SV i SX ostaje najveća linija univerzal-nih sijačica za preciznu sjetvu u Europi. Naravno, sama veličina stroja znači određenu težinu osnovnog modela. Međutim, ova težina ne počiva stalno na kotačima. Zbog kinematike i hidraulike stroja, težina sjetvenih kolica se prenosi na ram sa sjetvenim jedinicama. Tako se stvara pritisak radnog tijela od 150 do maksimalno 350 kg po redu koji je ravnomjerno raspoređen. Ovo je moguće i kod strojeva sa 24 ili 36 redova. Posebno razvijeni sistem AutoForce automatski prilagođava pritisak na radna tijela prema tipu zemljišta. Tako se osigurava

01 Jedna od prvih sijačica Maestro 24 SV koja je puštena u rad.

02 Thomas Murr (lijevo) i Michael Bindl (desno) objašnjavaju detalje novih genera-cija Maestro SX i SV.


0201

ujednačeno ulaganje sjemena na željenu dubinu, a istovreme-no sprječava sabijanje zemljišta uslijed prekomjernog pritiska radnog tijela. Ovo je presudno za ravnomjerno klijanje, dobar razvoj korijena i ujednačene usjeve. Radna tijela su samo mi-nimalno izmijenjena. Ove sijačice su i dalje izuzetno stabilne i apsolutno robusne konstrukcije. Posebna pažnja je posvećena dugovječnosti komponenti i lakom održavanju.

Slijedeća inovacija koja će se u budućnosti moći imple-mentirati na sijačice Maestro je HorschConnect. Pomoću

telemetrije je moguće lako pristupiti važnim podacima stroja u realnom vremenu. Možete iz fotelje nadgledati stopu ulaganja gnojiva i sjemena ili trenutnu točnost singulacije. Prve sijačice Maestro opremljene HorschConnectom su već spremne za rad na njivi. Više o tome možete pročitati u članku o ukrajinskom gigantu Kernel na strani 14.

Šta još planiramo za budućnost? Primjena tekućih gnojiva, koja su trenutno dominantna u SAD, je sve važnija i u drugim dijelovima svijeta. Zato će u budućnosti u ponudi biti više sijačica Maestro sa opremom za tekuće gnojivo. Trenutno se može naručiti Maestro 24.75 SV liquid kao predserijski stroj. Narednih godina će biti dostupni i drugi modeli sa manjim radnim širinama i opremom za tekuće gnojivo.

Konačno, u prethodnoj sezoni smo proizveli prvo Maestro sa raspodjelom redova SplitRow i koristili ga za sjetvu uljane repice u Ukrajini. Ovi modeli Maestra imaju uobičajeni među-redni razmak od 70 ili 75 cm. Isto tako može se sijati i sa upola manjim međurednim razmakom – dakle 35 odnosno 37,5 cm. Tako je ovaj stroj postao još univerzalniji, ako se na primer zbog postojećeg načina žetve kukuruz mora sijati sa međurednim razmakom od 75 cm, ali isto tako soja, grah ili grašak sa ma-njim razmakom, jer njihova žetva nije uvjetovana međurednim razmakom. Međuredni razmak se može prepoloviti i kod sjetve uljane repice ili suncokreta. SplitRow Maestro radne širine 12 m omogućava sjetvu 16 redova sa međurednim razmakom od 75 cm ili sjetvu 31 reda sa međurednim razmakom od 37,5 cm. I u ovom slučaju će na tržište postepeno dolaziti manji strojevi.

Saznajte više o dva nova sistema za doziranje AirVac i AirSpeed.

Ovdje možete pronaći informacije o novim sjetvenim jedinicama koje će biti montirane na sve sijačice Maestro.


Aktualnosti

01 AutoForce omogućava da Maestro održa-va radnu dubinu i preciznost čak i pri velikoj radnoj brzini – na slici je nova sjetvena jedinica Maestra SX.

02 Transportni položaj novog Maestra 24.70 SX i SV zadovoljava propisana 3 m širine i 4 m visine u prometu.

02

01

RAZUMAN IZBOR

Arnaud Caillouel se bavi poljoprivredom u Normandiji od 2004. Kao davatelj usluga

u poljoprivredi, svojim klijentima nudi kompletan sistem za uzgoj šećerne repe, uključujući

i mehaničko suzbijanje korova.

Arnaud Caillouel iz Normandije se od 2004. godine bavi poljoprivredom. Godine 2012. je preuzeo gospodarstvo svojih roditelja. Uvijek traži mogućnosti za poboljšanje i dalji razvoj. Za terraHORSCH govori o mehaničkom suzbijanju

korova i budućnosti poljoprivrednika koji uslužno obrađuju zemlju.


Vijesti iz prakse

Arnaud Caillouel je ostao vjeran tradicionalnim kultu-rama u Normandiji, lanu i šećernoj repi. Međutim, stalno pokušava proširiti obiteljski posao. Kako je stočarstvo u regiji opadalo, a sa njim i površine

za uzgajanje silažnog kukuruza, poljoprivrednici su počeli sijati šećernu repu. Po tamošnjem uobičajenom plodoredu, šećerna repa se sije svakih sedam do osam godina i tamošnji poljoprivrednici se tog redoslijeda striktno pridržavaju. Arna-ud Caillouel to objašnjava slijedećim riječima: „Znamo da bi uzgoj šećerne repe mogao postati težak sa ekonomske točke gledišta kada se završi kvota. Međutim, još uvijek postoji tvornica šećera „Saint Luis“ u Etrepanjiju, pa zato imamo sigurnog kupca. U Normandiji šećerna repa i dalje daje dobre prinose i ostaje važan dio rotacije usjeva. Zato smo odlučili da ne budemo pesimistični, već da vjerujemo u ovu biljnu kulturu i da nastavimo ulagati u odgovarajuće strojeve.“

Strategija njegovog gospodarstva koje uslužno obrađuje zemlju se zasniva na nekoliko stupova. Prvi je krug klijenata. Arnaud Caillouel pridaje veliku važnost redovnim klijentima i prilagođava se njihovim zahtjevima. Drugi stup je mehaniza-cija. To ga značajno izdvaja od konkurencije. On nudi strojeve koje rijetko viđate u regiji – potpuno opremljene, robusne i precizne. Poljoprivrednici uglavnom ne kupuju takve strojeve, jer je prosječna veličina gospodarstva u tom dijelu svega oko 150 hektara. Osim toga, takvi strojevi zahtijevaju znanje koje poljoprivrednik ne može lako steći. I posljednje, ali ne najmanje važno, on pokušava što bolje optimizirati radno vrijeme svojih radnika. Svaka nova poslovna grana mora osigurati neophod-no iskorištavanje kapaciteta kako bi radnici imali posla tokom

cijele godine. Tako više ne mora zapošljavati sezonske radnike i tako zadržava stručno znanje svojih stalnih traktorista, koji ne samo da su dobro upoznati sa strojevima, već ih klijenti poznaju i cijene.

Arno Keluel dodaje: „Tako su nam se postavila sasvim nova pitanja. Moji klijenti su sve više zabrinuti za budućnost poljoprivrede. Isto tako brinu kako će biti bez glifosata ili zbog rezistentnosti kod korova. Iako su naše rotacije usjeva prilično široke, sve je teže suzbiti ljulj i lisičji rep. Većina mojih klijenata prakticira konvencionalnu poljoprivredu. Svoje probleme sa korovom po običaju rješavaju pomoću kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Ali na vrhuncu sezone traže i druga rješenja. Zato sam odlučio uložiti u međuredni kultivator. Sada od travnja do lipnja mogu obraditi šećernu repu njime, u fazi kada ima četiri lista i dok potpuno ne prekrije zemlju, jer je sjetva u velikom međurenom razmaku od 50 cm. Sada međurednim kultivato-rom obradim između 250 i 300 hektara šećerne repe.“

90% njegovih klijenata najprije prska korov i tek onda poseže za mehaničkim suzbijanjem korova. Arnaud Caillouel je odlučio okrenuti ove korake. Prvo primjenjuje mehaničko suzbijanje korova, a herbicide koristi u krajnjem slučaju. „Mi-slim da je to najbolje rješenje ako već želimo da odgovorimo na očekivanja potrošača koji žele da smanjimo količinu pesticida“, objašnjava Arnaud Caillouel. „Koristim međuredni kultivator od 2015. i utvrdio sam da su ukupni troškovi, uključujući nabavu, radno vreme i potrošnju goriva po hektaru, isti kao i kod primjene pesticida. Za jedan sat poprskate 10 ha, dok sa 12-rednom međurednim kultivatorom treba pet sati za istu površinu. Moje gospodarstvo je moj laboratorij za istraživanje.

Arnaud Caillouel je pomoću Transformera mogao raditi na do 2 cm od šećerne repe. To znači da je samo 10% površine ostalo neobrađeno. U usporedbi sa međurednim kultivatorom koju trenutno koristi, razlika je jasna: do sada je ostajalo do 20% neo-brađenog zemljišta.


Ostali poljoprivrednici u okolini se često zaprepaste meto-dama uzgoja koje isprobavam na mojim njivama, ali na ovaj način mogu da im dam novu temu za razmišljanje. Nadam se da će moji testo-vi, posebno kod šećerne repe i uljane repice navesti poljoprivrednike da koriste moje usluge.“

Zašto međuredni kultiva-tor?U području Eure često pada kiša. Zemljište je plodno i zato korov niče prilično brzo, sa tendencijom da se jako širi i brzo raste. „Probali smo da suzbijemo korov u pše-nici rotacionom frezom, ali svake druge godine rezultati nisu zadovoljavajući. „Ili se ljulj razvija podjednako dobro kao i pšenica ili je zemlja previše vlažna da bi se ušlo u njivu“, opisuje situaciju Arnaud Caillouel.

Sitnilica korova može oštetiti usjev i time usporiti rast. Mora postojati razlika u rastu između usjeva i neželjene vegetacije. Zato je teško koristiti ove strojeve. Arnaud Caillouel je radika-lan: „Mi smo komercijalno poduzeće. Zato su nam potrebni strojevi koje rade posao.“

Međuredni kultivator je za poljoprivrednika stvar izbora: „Odabrao sam ovo, zato što obično sijemo na razmaku od 45 cm ili 50 cm. To znači da traktor uvijek može ući u njivu tokom čitave faze razvoja biljke, čim korov postane problem. Na pri-mjer, šećerna repa može narasti do maksimalno 40 cm. Ovo optimalno funkcionira sa šećernom repom. Pored toga, stroj se može opremiti na različite načine. Može se raditi duboko kod izraslog korova ili plitko, ako se korov još nije dobro razvio.

Eksperimentirali smo i sa uljanom repicom. Sijemo uljanu repicu sa razmakom od 50 cm od kraja kolovoza do početka rujna. Idealno vrijeme za prohod sa međurednim kultivatorom je između 15. listopada i 15. studenog. Međutim, svake tri godine vrijeme nam poremeti planove i ne možemo obaviti posao u optimalno vrijeme. Tada prskanje dolazi u obzir kao dodatna mjera za suzbijanje korova – posebno kada su vre-menski rokovi kratki. Mislim da ćemo nastaviti sijati sa ovim razmakom, jer nismo primjetili gubitak prinosa. Ako u jesen uljanu repicu naših klijenata obradim međurednim kultivato-rom, onda taj kultivator možemo iskoristiti do maksimuma. Trenutno se uglavnom koristi u proljeće.“

Transformer na testuArnaud Caillouel je imao priliku isprobati međuredni kultivator HORSCH Transformer 6 VF na svom imanju. Njegova iskustva su slijedeća: „Stroj koji sam ja testirao tada još nije ušao u masovnu proizvodnju. Iako sam bio veoma skeptičan prema kameri, radila je jednostavno i pouzdano. Kao i kod sve opti-ke, bilo je poteškoća tokom zalaska sunca, kada se svijetlost reflektuje u lećama. Mi smo nastavili usavršavati podešavanja i na kraju smo postigli jako zadovoljavajući rezultat.

Stroj vrlo brzo reagira na informacije koje dobiva od kame-re – to je bilo zaista nevjerovatno. Osim toga, u krivinama pri

brzini od 4 do 5 km/h nijedna šećerna repa nije oštećena. Reagiranje i pouzdanost su odlični

– odmah se primjeti da je u pitanju HORSCH-ov stroj!

Uspio sam obraditi do 2 cm od mladih biljaka, tako da je

samo 10% površine ostalo neo-brađeno. U usporedbi sa manualno

kontroliranim kultivatorom koji tre-nutno imam, razlika je jasna: do 20% površine je ostalo neobrađeno.

Uglavnom sam radio sa pačijom nogom. Ona ne miješa zemlju i radi

na isti način kao moj stari stroj. Habanje je bilo minimalno. Uspio sam obraditi 250 hektara sa istim

setom radnih tijela. Inače u prosjeku obradim samo oko 65 hektara. Također

sam probao radna tijela sa ojačanim vrhovima. Definitivno su bolji od svega što postoji na tržištu, nisu pokazali znake habanja.

Kultivator je bio opremljen sitnilicama iza šiljaka, pri čemu sitnilice ne vrše nikakav pritisak. One distribuiraju korov tako da uvene na suncu i uklanjaju grude zemlje koje su izašle na površinu sa korovom. Zapravo, ako se korov presiječe i ostane uspravan posle prolaska međurednog kultivatora može opet rasti, ako padne kiša.

Dubina jedinica se podešava pomoću osigurača. Ovaj sistem je dobar, zato što je jako jednostavan. Podešavanje se može obaviti jako fino, pomoću 12 rupa sa razmakom od 0,5 cm. Nije potreban nikakav napor. I dijelovi sitnilice se podešavaju preko osigurača. Pojedinačni redovi se vrlo lako isključuju. Uspio sam da to kontroliram direktno iz mog Fendta 516. Predložio bih da se stroj opremi cilindrom dvostrukog djelovanja kako bi se postigla bolja reaktivnost kada elementi prodru u zemlju. U svakom slučaju bi pružio veću podršku na uvratinama.“

Zaključak…Arnaud Caillouel je bio oduševljen što je mogao testirati novi međuredni kultivator na svom imanju: „Već sam HORSCH-ov kupac, imam prskalicu HORSCH Leeb LT i Terrano kojima sam više nego zadovoljan. Bila je to sjajna prilika da isprobam novi stroj i da svojim iskustvom doprinesem budućem razvoju. Ovaj stroj me oduševio, ali trenutno je Transformer dostupan samo sa radnom širinom od 6 m. Nažalost, stroj je prevelik za uvjete u Normandiji. Ja čekam manju radnu širinu. Moj zaključak je: robustan i pouzdan – baš kao i svi strojevi iz kuće HORSCH.“

Saznajte više o Transformeru VF.

EURE

ANCANCANANRARAFRARAFF NCNCCECEFRFRFRFR

Paris

Illeville-sur-Montfort

ChâteauvillainHORSCH France Sarl


Vijesti iz prakse

14 terra HORSCH 21 | 202014 terra HORSCH 21 | 2020

Vijesti iz cijelog svijeta

Poljoprivredni koncern bez premca

Brojevi govore sami za sebe: na 515.000 hektara ukrajinska kompanija Kernel proizvodi žitarice i uljarice sa ukupnim prinosom od preko 3,2 milijuna tona uz najveću preciznost i Precision Farming. Važnu ulogu igra precizna sijačica HORSCH Maestro.


Kernelove oranice (zeleno) i kancelarije, silosi i uljare su stra-teški raspoređeni širom zemlje.

Uskoro će na parcelama kompanije Kernel u Ukrajini raditi prve precizne sijačice HORSCH Maestro 24 SX, koje su se odlično pokazale na prezentacijama i opsežnim pokusima. A već 50 sijačica Maestro 24 SW

radi kao ključna mehanizacija za sjetvu suncokreta i kukuruza. Ali, čekaj malo: 50 preciznih 24-rednih sijačica? Kakva je to kompanija uopće? terraHORSCH će vam je sada predstaviti.

Kompanija Kernel je jedna od najvećih farmi u Ukrajini. Zbog svoje veličine ima međunarodni značaj. Akcijama ove kompanije se trguje na Varšavskoj burzi. Prihod u fiskalnoj godini 2019/2020 je bio 4,1 milijardu dolara. Oko 12.000

radnika u svim područjima radi na ostvarenju Kernelove misije, a to je: „Naš cilj je oslobađanje potencijala ukrajinske proizvodnje hrane kako bismo na održiv

način prehranili rastuću svjetsku popu-laciju.“

Odjeljenje za ratarstvo obuhvaća 515.000 hektara oranica koje se nalaze širom

zemlje. Zbog toga nema smi-sla davati detaljne informacije o

kvaliteti i karakteristikama zemlji-šta. Spektar se kreće od prosječnog

do vrlo dobrog zemljišta. Sa zakupljenih parcela se požanje 3,2 miliona tona žitarica i uljarica, što

ovu kompaniju čini najvećim poljoprivrednim proizvođačem u Ukrajini. Oko 6.000 drugih poljoprivrednika snabdjeva Kernel sa 3 milijuna tona suncokreta i 5,1 miliona tona žitarica. Glavni usjevi su kukuruz, pšenica i suncokret.

Ovi proizvodi zatim idu direktno u Kernelov drugi poslovni sektor „Trgovina i infrastruktura“. Kapacitet silosa iznosi 2,4 milijuna tona, a sistemi silosa su decentralizirani i nalaze se širom Ukrajine.

Izvozi se oko 7,9 milijuna tona žitarica i uljarica. Strateški ugovori omogućavaju vrlo kratke vremenske periode između žetve na vlastitim parcelama i isporuke od strane kooperanata i dalje prodaje. Sve je osigurano od kolebanja cijena. Njihova vlastita flota željezničkih teretnih vagona za žitarice osigurava nesmetan protok robe od silosa do luke. Kernel upravlja sa dva dubokovodna terminala u Černomorsku sa godišnjim kapaci-tetom od 8,8 milijuna tona. Ova kompanija tako ima najveću privatnu željezničku flotu i najveći kapacitet skladištenja u čitavoj zemlji. Također je najveći izvoznik žitarica u Ukrajini, čineći 14% nacionalnog izvoza.

Glavna ciljna tržišta za izvoz 7,9 milijuna tona žitarica su Azija sa 44%, Europa sa 35% i Bliski Istok sa 16%.

Suncokretovo ulje čini treći poslovni sektor ovog koncerna. Ovdje je zanimljivo znati povijesnu pozadinu zašto je Ukrajina tako veliki proizvođač suncokretovog ulja.

Prije više od 20 godina, zemlja je počela masovno promo-virati proizvodnju ulja direktno u zemlji uz izvoznu taksu na sjeme suncokreta. Svim proizvođačima je bilo ekonomičnije da sami proizvode ulje nego da izvoze sjeme. Kao rezultat, Ukrajina je sada najveći proizvođač sa oko 7,4 milijuna tona suncokretovog ulja. Zatim slijede Rusija sa 5,7 milijuna tona, EU sa 3,7 milijuna tona i Argentina sa 1,2 milijuna suncokre-tovog ulja. Svjetska proizvodnja iznosi oko 22 milijuna tona.

Kernelovih osam uljara ima kapacitet prerade od oko 3,5 milijujna tona sjemenki suncokreta godišnje. Grubo gledano, 1.000 kg sjemena suncokreta daje u prosjeku 440 kg ulja, 390 kg pogače i 160 kg ljuski.

Oko 145 milijuna litara ulja se direktno flašira i priprema za izvoz u lučkom terminalu i za prodaju u Ukrajini. Uz to se 1,4 milijuna tona suncokretove pogače šalje u luku za izvoz.

To znači da je Kernel najveći svjetski proizvođač (7% svjetske proizvodnje) i najveći izvoznik (15% svjetske količi-ne) suncokretovog ulja. Veliki dio od 1,5 milijuna litara ide u Europu (29%), u Irak (24%), u Indiju (23%) i Kinu (16%).

PRECIZNOST I DIGITALIZACIJA Kompanijom ove veličine se može efikasno upravljati samo uz visok stupanj digitalizacije. Za maksimalne performanse u ratarstvu su potrebni robusni i izuzetno precizni strojevi koje odlikuje jednostavna upotreba, pouzdanost i mogućnost da obrade velike površine zemlje. Upravo je tu HORSCH stupio na scenu prije nekoliko godina. Od 2009. godine HORSCH snabdjeva Kernel kratkom tanjuračom Joker RT i univerzalnom sijačicom Pronto DC PPF.

Ovi strojevi su ostavili tako pozitivan utisak, da Kernel od 2014. godine koristi i sijačicu Maestro SW za preciznu sjetvu kukuruza i suncokreta. Na 515.000 ha oranica sada se koristi oko 50 sijačica Maestro 24 SW.

Agronomi i upravitelji različitih proizvodnih pogona od tada koriste strojeve do maksimuma. Svaki stroj godišnje posije oko 3.500 ha. Međutim, sjetva se uvijek obavlja za samo ne-koliko dana, jer kompanija nastoji iskoristiti optimalno vrijeme za sjetvu i postići najbolje moguće rezultate.

Ovdje na scenu stupa digitalizacija. Kompanija analizira sve podatke svakog pojedinačnog stroja do posljednjeg de-talja: podešavanja, brzinu, nedostatke, kvalitetu i preciznost ulaganja. Podaci stroja sa najboljim rezultatima se onda koriste za još veću optimizaciju preostalih strojeva. „Cilj Kernela je omogućiti efikasnu sjetvu u idealno vrijeme“, kaže Johannes Klut, generalni direktor HORSCH Ukrajina. „Kod tako velike kompanije možemo pokazati impresivnu efikasnost naših strojeva. Ono što kažemo u brošuri i na web stranici, ovdje demonstriramo na njivi tokom sezone“, kaže Kluth.

Za tako dobru suradnju, naravno, potreban je osobni kontakt. U sjedištu u Kijevu se održavaju sastanci u redovnim intervalima. Ovdje se HORSCH i Kernel međusobno informi-raju o inovacijama i usklađuju strategije. Predstavljaju se novi proizvodi i varijante opreme i diskutira o daljem zajedničkom pristupu.


Vijesti iz cijelog svijeta

Zatim se praktični rad prebacuje na pojedinačna gospo-darstva.

HORSCH-ov prodajni tim i serviseri su uvijek dostupni. U biti prvo puštanje u rad, garanciju i servis vodi ovlašteni lokalni diler. Obuka Kernelovih traktorista i inženjera je jako važan element i ključ za uspjeh tako velike strukture. Već godinama se zimi održava redovna obuka na kojoj se sudionici informi-raju o novinama.

Na kraju svako dobija certifikat da je prošao obuku. Samo takvi traktoristi tokom sezone sjednu u traktor. Ovo je dobro za obje strane, jer tako traktoristi mogu izvući maksimum iz strojeva.

„Ova suradnja je savršen primjer odnosa između proizvo-đača, prodavatelja i kupca – bez obzira na veličinu. Ne njegu-jemo takav odnos gdje mi informacije proslijeđujemo dileru, a onda ih on sam proslijeđuje kupcu. To nas čini posebnim. Mi razgovaramo i sa kupcem i sa dilerom o potrebama i ciljevima i tako dolazimo do savršenog rješenja za svako konkretno gos-podarstvo“, kaže Johannes Kluth.

Takvi strateški razgovori su bili razlog da se prva sijačica Maestro SX pusti u rad u Kernelu. Nakon što su predstavnici Kernela posjetili HORSCH-ovo sjedište u Schwan-dorfu, vođeni su prvi razgovori o Maestru 24 SX na sajmu Agritech-nica 2019.

Tri stvari su bile presudne za ovu odluku: dobro iskustvo sa sijačicom Maestro 24 SW, koja je robusna i pouzdana u svim uvjetima rada, nova brza jedinica za doziranje sje-mena i telemetrija HorschConnect.

Maestro se jako dobro pokazao tokom proljetnih radova zahvaljuju-ći izuzetno preciznom doziranju pri velikoj radnoj brzini. Ovdje je vrlo važna stavka bio konstantan učinak iako sjeme nije bilo opti-malne kvalitete. Jasno je da se na 515.000 hektara ne može uvijek koristiti samo savršeno kalibrirano sjeme.

Telemetrija preko HorschConnecta čini sjetvu apsolutno transparentnom. Kontrola u realnom vremenu omogućava da se u bilo kojem trenutku provjeri koliko su pojedinačni strojevi efikasni. A ako, na primjer, od pet strojeva četiri pokažu odlične rezultate, a jedna ne, odgovorni mogu odmah intervenirati. To je naravno mnogo brže nego da se tek po izlasku na njivu vidi da je postojao problem.

Konkretno sa novim Maestrom SX, Kernel je pod optimal-nim uvjetima uspio poboljšati rezultate za 25% u usporedbi sa prosjekom svih sijačica Maestro 24 SW koje koristi. Ovo povećanje je rezultat preciznog doziranja pri velikoj radnoj brzini. Gnojivo se unosi u tekućem stanju. Dodatni argument za uspjeh Maestra je njegov rezervoar. Zapremina od 9.000 litara se može naručiti ili u dimenziji 2.000 / 7.000 (sjeme / gnojivo) ili 4.000 / 5.000 litara.

HorschConnect prikazuje strojeve vrlo pregledno i jasno za korisnika.

Efikasnost i snaga su presudni kriteriji i za ostale strojeve koje Kernel trenutno testira.

Sitnilica biljnih ostataka Cultro 12 TC pruža veliki učinak na velikim površinama pri radnoj brzini do 20 km/h, a zahtjeva malu vučnu snagu. Tokom rada cjelokupna težina stroja počiva na valjku sa noževima. Cultro je pogodan za sitnjenje žetvenih ostataka u proljeće ili za plitku obradu strništa, na primjer kod kukuruza i suncokreta. Kernel ga uglavnom koristi za sitnjenje stabljika suncokreta poslije žetve. Stabljike su poslije žetve često visoke 1,5 m, a poslije prvog prohoda sa Cultrom maksimalno 30 cm.

Kernel isprobava i HORSCH-ove strojeve za zaštitu bilja. Prskalica Leeb VL je novi samohodni model zasnovan na no-vom modelu Leeb PT predstavljenom na sajmu Agritechnica 2019. Theo Leeb je u prethodnom izdanju terraHORSCH (broj 20) detaljno pričao o prednostima prskalice Leeb VL.

Nova samohodna linija VL (variable large) je opremljena teleskopskim osovinama i novim nezavisnim vješanjem kotača i

imat će podesivu širinu traga. Širina će se moći podešavati u rasponu od 2,60 do 3,50 m ili od 3 do 4 m. Obje varijante mogu biti opremljene opcionalnim podešavanjem visine do 2 m. Zbog intenzivnog uzgaja-nja suncokreta i kukuruza Kernel više i ne koristi vučene prskalice. U ovom slučaju je klirens odluču-jući. Sa zapreminom rezervoara od 6.000 litara i 8.000 litara zagaran-tirana je maksimalna efikasnost kod suncokreta i kukuruza.

01 U uljarama se proizvodi 145 milijuna litara sun-cokretovog ulja, a dio se odmah flašira.

02 Kernelov lučki terminal na Crnom moru u Čor-nomorsku ima kapacitet prijevoza od 8,8 milijuna t godišnje.

03 Jedna od prvih sijačica HORSCH Maestro SX koju trenutno koristi Kernel se puni pomoću jumbo vreća.

04 Pet sijačica HORSCH Maestro 24 SW tokom sjetve kukuruza.

„Zahvaljujući telemetriji i preciznom doziranju sijačice Maestro 24 SX, integracija ove sijačice u naš sistem Precision

Farming je jednostavna.“

KONSTANTIN SCHITIUK, PREDSTAVNIK KOMPANIJE „KERNEL AGRIBUSINESS“


02

03

01

04


PUNOM BRZINOM K BUDUĆNOSTI

U članku „Mreža za budućnost“ na stranici 40, Cornelia i Philipp Horsch pred-stavljaju novu unutrašnju strukturu u HORSCH-u. Hubertus Bultmann, šef odjela za istraživanje i razvoj, objašnjava kako je ova reorganizacija poboljšala stvari, pogotovo u odjelu Product Units (PU).

terraHORSCH: Gospodine Bultmann, koje su bile stra-teške ideje za uvođenje Product Unita? Hubertus Bultmann: Zbog rasta firme na globalnom nivou, na nekim mjestima se jednostavno osjetila potreba za pro-mjenama. Zbog ogromnog rasta palete proizvoda, znatno je porastao i protok informacija. Sve više ljudi radi istovremeno na sve više zadataka. Naši centri razvoja i proizvodnje širom svijeta još više doprinose toj složenosti.

Takva je bila situacija početkom prošle godine. Željeli smo izgraditi održivu strukturu i organizaciju i da istovremeno ojačamo korijene firme sa svim njegovim karakteristikama.

O kakvim karakteristikama se tu radi? Jedna od tih karakteristika je, na primjer, da mi vrlo često i vrlo spontano isprobavamo razne stvari. Kao neki start-up: napravimo osnovu za testiranje, izađemo na njivu i odmah isprobamo ideju. Ako nešto ne funkcionira, odmah to ispra-vimo i opet pravac njiva.

Na ovaj način nastaju inovativna rješenja koja, kada po-stanu dio serijske proizvodnje, zadovoljavaju velike zahtjeve u radu na njivi. Takve ideje često nastaju zbog posebnih zahtjeva nekog kupca.


Vijesti iz f irme

Kako ste došli do sadašnje strukture Product Unita? Razdvojili smo cjelokupnu paletu proizvoda prema najvećim grupama proizvoda. Uzor nam je bio sektor za zaštitu bilja, jer smo u tom sektoru iz povijesnih razloga uvijek uspješno funkcionirali kao zasebna jedinica. Željeli smo da kroz naš proces razvoja ta pozitivna iskustva prenesemo i u druge grupe proizvoda.

Koje Product Units danas postoje u HORSCH-u i gdje su povezane odn. umrežene u okviru HORSCH-a? HORSCH sada ima pet Product Unita: PU CropCare (zaštita bilja sa svim prskalicama Leeb), PU Seeding (žitne sijačice kao što su Pronto i Avatar), PU Planting (precizne sijačice kao što je linija Maestro), PU Hybrid Farming (sitnilica Cura, među-redni kultivatorTransformer) i PU Tillage (obrada zemljišta sa proizvodima Tiger, Terrano i Joker).

U biti, organizacija se nije promijenila: Theo Leeb je u potpunosti zadužen za zaštitu bilja kao generalni direktor. Ja sam nadležan za preostala četiri Product Unita: Tillage, Hybrid Farming, Seeding i Planting.

Grupisanje proizvoda zvuči apsolutno razumljivo – ali šta je tačno sada drugačije nego ranije? Ovom promjenom ne samo da smo povezali sve proizvode u pet cjelina, već smo im dali i veoma posebnu ulogu u cijeloj firmi. Oni su odgovorni za svoju obitelj proizvoda izvan granica razvoja proizvoda. U svakodnevnom radu to znači da Product Unit ujedno aktivno usmjerava ljude izvan razvoja proizvoda i daje važne impulse drugim odjeljenjima kao što su nabava, servis i prodaja ili marketing.

Da li to znači da mnoge mjere i aktivnosti često u počet-ku pokreće baš odjeljenje za razvoj proizvoda? Upravo tako. Nakon što ideja postane proizvod, uvijek poku-šavamo, na primjer, da podržimo uspješan marketing sve do kupca. U bliskoj suradnji između svih odjeljenja kompanije – što je naravno preduvjet – trudimo se maksimalno zadovoljiti kupca.

Ovaj način rada je u našoj firmi jako izražen, a započela ga je obitelj koja nas je i osnovala. To je dakle karakteristika koja je proizašla iz korijena firme i koju ćemo u budućnosti ojačati uvođenjem novih Product Unita.

Na kojim mestima je vidljiv fokus na kupca?To se jasno vidi kod osoba koje rukovode Product Unitima: naša struktura zapravo definira samo okvir – oživljavaju je samo pravi ljudi! Zato odabir ljudi za ove pozicije nije bio lak. Cilj je bio privući iskusne ljude koji mogu mnogo toga: da razumiju želje i zahtjeve naših kupaca iz cijelog svijeta i da posjeduju znanje kako da ih pretoče u proizvod. Da bi se ovo efikasno savladalo, pored poznavanja osnova poljoprivrede važni su prije svega iskustvo u konstruiranju kao i znanje iz nabavke, proizvodnje i menadžmenta kvaliteta.

Ko su ljudi koji stoje iza ove nove strukture i čime se bave Product Units? Želio bih da počnemo sa Lucasom Horschom. Kao najstariji sin Cornelije i Michaela Horscha, on je na čelu PU Planting. Lucas je pravo osvježenje u timu, zahvaljujući vremenu koje je proveo u firmi i iskustvu stečenom u vođenju HORSCH-ove farme Agrovation. Trenutni izazov u području preciznih sijačica je implementacija sistema za doziranje sjemena AirSpeed i AirVac u sve proizvode.

PU Seeding je preuzeo Mathias Schneider. Osim što se razumije u poljoprivredu, Mathias Schneider radi za HORSCH više od 10 godina. On se trenutno bavi razvojem postojećih proizvoda, ali i proširenjem palete proizvoda – trenutni pro-jekat je Versa.

Za PU Crop Care je zadužen Florian Zink. Florian već 14 godina radi u sektoru zaštite bilja pri HORSCH LEEB-u i poseb-no je koncentriran na nošenu prskalicu i projekte samohodnih priskalica širom svijeta. Kao što sam već spomenuo, Florian će u budućnosti blisko surađivati sa Theom Leebom.

I na kraju PU Hybrid Farming i Tillage: oba sektora vodi Daniel Halbmann. Daniel je stručnjak za strojarsko inženjerstvo i godinama je radio u menadžmentu proizvoda. Osim toga, posjeduje i veliko iskustvo u poljoprivredi. Njegov fokus je na novoj generaciji nošenih podrivača kao i na dodatnoj opremi za sitnilicu biljnih ostataka i međuredni kultivator.

Pod vodstvom generalnog direktora Thea Leeba, Florian Zink (desno) je zadužen za PU Crop Care. Hubertus Bultmann (2. slijeva) je odgovoran za PU Planting, Seeding, Hybrid Farming i Tillage, kojim rukovode Lucas Horsch (lijevo), Mathias Schneider (2. zdesna) i Daniel Halbmann (sredina).


Vijesti iz f irme

Maestro V ili Maestro X – gdje se

nalazimo!?Nakon prve dvije pune sezone, uključujući sjetvu uljane repice tokom ljeta sa novim generacijama sijačica Maestro V (sistem za doziranje AirVac sa vakuumom / negativnim pritiskom) i X (sistem za doziranje sa pozitivnim pritiskom AirSpeed) širom svijeta, Philipp Horsch dijeli sa nama prve utiske.

Počnimo najprije sa pitanjem koje nam često postavljaju: zašto HORSCH koristi oba sistema za doziranje umjesto da se fokusira

samo na jedan sistem, kao što to čini većina europskih konkurenata?

Prvo: oba sistema su uglavnom identična. Ovo se ne odnosi samo na sistem za doziranje, koji se sastoji od diskova za doziranje, separatora sjemena

(koji ne zahtjeva nikakva podešavanja!), električnog pogona, senzora itd. I kom-pletan Row Unit sa svim dodacima je identične konstrukcije. Jedina razlika je u tome gdje se primenjuje pritisak / va-kuum i kako se sjeme zatim transportira od diska do brazde. Na ovaj način smo stvorili osnovu koja nam omogućava da istovremeno ponudimo oba sistema. Do sada smo jedini proizvođač na svijetu sa

ovom jasnom „dvostrukom strategijom“ zasnovanoj na u velikoj mjeri identičnoj konstrukciji.

Međutim, mnogo je važnije to što je i tokom posljednje dvije godine u praksi jasno potvrđeno da su nam apsolutno potrebna oba sistema. Postoje vrste sje-mena koje je relativno teško ispucati, zbog njihove veličine i oblika, poput vrlo velikog suncokreta ili određenih izuzet-no velikih vrsta mahunarki. I u mnogim uvjetima rada pritisni kotači, koji su u si-stemu ispucavanja apsolutno neophodni, dostižu svoje granice. U listopadu sam bio u Brazilu i tamo sam vidio mnogo naših sijačica Maestro. Ponekad tokom sjetve pada obilna kiša svakog dana i u ovim izuzetno vlažnim i ljepljivim uvje-tima sjetva se mora nastaviti. Ne samo da dolazite do granica izvodljivosti, već prije svega hvatanje sjemena uopće ne funkcionira u ovakvim uvjetima. Često smo ovo viđali i na sjeveru SAD.

U ovom slučaju jedina alternativa je vakuumski sistem. Stoga je nama kao prodavatelju na globalnom tržištu po-trebno da radimo sa oba sistema.

GRANICE SU RELATIVNEBacimo pogled na naša iskustva u pre-ciznom ulaganju u uzdužnoj raspodjeli. Postupak ispucavanja sjemena pokazuje svoju prednost pri vrlo velikim radnim brzinama. Nakon dvije godine možemo reći da smo uspjeli relativizirati ove gra-nice između oba sistema.

Različitim mjerama smo uspjeli zna-čajno poboljšati preciznost vakuumskom sistema (AirVac) pri velikim radnim br-

Philipp Horsch


zinama. Do otprilike 12 km/h smo na gotovo istom nivou preciznosti kao kod sistema sa pozitivnim pritiskom. To ranije nije bilo moguće sa vakuumskim sistemi-ma i jako smo sretni što smo to postigli sa našim AirVac sistemom – pogotovo što je unaprijeđena i jednostavna upotreba.

Da li je HORSCH-u i dalje potreban sistem za doziranje koji ispucava sjeme? Naravno da je. Tržište to zahtijeva i mi kao proizvođač sa kompletnim asorti-manom u oblasti preciznih sijačica sma-tramo to izazovom.

Naš sistem za ispucavanje sjemena je potpuno nov razvoj i sa tehnologijom postupka ispucavanja krećemo potpuno drugačijom stazom u usporedbi sa osta-lim sistemima na tržištu.

Kod doziranja odn. transporta (ispu-cavanja) sjemena naš sistem radi sa razli-čitim nivoima zračnog pritiska, odnosno zalihama pozitivnog pritiska. Naravno, najvažnije pitanje je: da li je preciznost ista kao kod sistema koji su prisutni na tržištu? Provedena ispitivanja to nago-vještavaju, ali iskustvo nas stalno uči da takvi rezultati moraju biti potvrđeni u praksi. A ovo zahtjeva sveobuhvatna is-pitivanja na terenu u različitim uvjetima.

BROJNE PERSPEKTIVEBrojne procjene širom svijeta jasno po-kazuju da je naš postupak ispucavanja sjemena na potpuno istom nivou kao i etablirani metode. Ovo važi za sve po-stojeće vrste sjemena.

Pod pretpostavkom da se pravil-no koriste odn. da su obavljena točna podešavanja, koeficijenti varijacije su u uobičajenom rasponu KV 8 do 15 kod šećerne repe, KV 10 do 20 za kukuruz i KV 15 do 30 za suncokret.

Mi smo time prezadovoljni i pored već odobrenog AirVac sistema i naš AirSpeed sistem je odobren za serijsku proizvodnju u sezoni 2021.

Kratak uvid u tehnologiju našeg si-stema za ispucavanje sjemena: pošto je u sistemu AirSpeed razdvojena zračna struja za ispucavanje i doziranje, moći ćemo utjecati na obje zračne struje i tako postignemo optimizaciju. To nagovješta-vaju naši prvi testovi.

Zato su nam potrebna oba sistema širom svijeta (AirVac i AirSpeed). I drago nam je što smo prije nekoliko godina od-lučili krenuti u oba pravca istovremeno.

01 Usjev uljane repice posijan pomoću sistema AirSpeed, KV 50% (uklj. praznine i duplo ulaganje)

02 Usjev kukuruza posijan uz pomoć AirVac sistema, KV 18% (uključujući praznine i duplo ulaganje)

03 Maestro nove generacije: HORSCH Maestro 8 CX

04 Sistem za doziranje AirSpeed (lijevo) sa pozitivnim pritiskom / ispucavanjem i sistem za doziranje AirVac (desno) sa vakuumom. Sistemi su identični u pogledu diskova za doziranje, separatora sjemena, električnog pogona, senzora itd. Razlika leži u dopremanju sjemena i načinu na koji se sjeme ulaže u brazdu.

01

02

04

03


Vijesti iz f irme

terraHORSCH: Hajde da rezimiramo ovih godinu dana nakon Agrotehnice. Bilo je tu puno novina. Kako su one u međuvremenu stigle na tržište?Theodor Leeb: Glavni naglasak smo stavili na prskalicu sa tandemskom osovinom Leeb 12 TD, novu liniju samohodnih prskalica PT i naš PrecisionSpray sa tehnikom pulsirajućih dizni (Pulsdüsentechnik).

O prskalici Leeb 12 TD i novoj liniji sa-mohodnih prskalica smo već pisali u prethodnim izdanjima. Postoje li neke neke novine, kako su se ti strojevi pokazali u radu u prvih godinu dana?Počnimo sa tandem prskalicom 12 TD. U početku smo mislili da će to biti proizvod za određenu tržišnu nišu. Znači, važan proizvod, ali samo nišni proizvod za kup-ce sa vrlo posebnim zahtjevima u pogledu efikasnosti i logistike. Sa velikom zapremi-nom rezervoara željeli smo povećati tretiranu

površinu i ublažiti problem koji radi velika udaljenost parcele od gospodarstva. Međutim, stvarna potražnja nas je jako iznenadila i možemo reći da je novi proizvod jako dobro pri-hvaćen na tržištu i to za kratko vrijeme. To je naravno i zbog sistema sa dva rezervoara, koji je na nov i inovativan način riješio glavni izazov kod ovakvih prskalica sa tandemskom

osovinom. Ukupna zapremina iznosi 12.000 litara, zapremina prednjeg rezervoara iznosi 7.000

litara, a zadnjeg 5.000 litara. Tokom prskanja se oba rezervoara prazne naizmjenično i postepeno i to na takav način da se u prednjem rezervoaru uvijek nalazi više sredstva za prskanje nego u zadnjem. Ova tehnologija se jako dobro pokazala na brdovitom terenu, jer na traktoru uvijek ima dovoljno vertikalnog opte-

rećenja, a samim tim i vuča je znatno poboljšana. Kupce je jako iznenadilo koliko

malu vučnu snagu zahtijeva 12 TD.

Theodor Leeb

Pet jednim udarcemTheo Leeb u intervjuu za terraHORSCH o mnogim prednostima impulsnih dizni i uspjehu drugih inovacija koje se sada, godinu dana nakon Agritehnice uspješno koriste u praksi.


Leeb PT je na sajmu Agritechnica predstavljen vrlo kon-kretno kao model koji je osnova za liniju samohodnih prskalica koju će HORSCH prodavati širom svijeta. Nakon uspješnog predstavljanja novog modela Leeb PT, sada su u prodaji prvi modeli Leeb VL (Variable Large). Kakva su prva iskustva? Prije svega, izuzetno smo zadovoljni prvom godinom proi-zvodnje PT-a. Dobili smo vrlo pozitivne povratne informacije od naših kupaca, uglavnom iz Srednje Europe. Što se tiče globalnog tržišta, Leeb VL predstavlja novu varijantu samo-hodne prskalice, koja je prvi put izložena na sajmu u Rusiji i već je korištena na više tisuća hektara, na primjer u Istočnoj Europi. Leeb VL je opremljen teleskopskim osovinama i novim nezavisnim vješanjem kotača. Širina traga se može podešavati u dva opsega – u opsegu između 2,60 i 3,50 m i u opsegu od 3 do 4 m. Oba mogu biti opremljena opcionalno pode-šavanjem visine do 2 m. Leeb VL će najprije biti dostupan sa zapreminama od 6.000 l i 8.000 l – kasnije i u zapremini od 4.000 l. Po širini traga se vidi da je ovaj stroj namijenjena za strana tržišta. Pored toga, imamo i liniju VN (Variable Narrow) namijenjenu za europsko tržište, kod koje se također može podešavati širina traga, opet u dva opsega: od 1,80 do 2,25 m i od 2,25 do 3 m. Kupac može sam birati koja varijanta mu najviše odgovara. Podešavanje traga u opsegu od 2,25 do 3 m se može opcionalno opremiti podešavanjem visine do 2 m. Leeb VN će najpre biti dostupan sa rezervoarom zapremine od 5.000 l ili 6.000 l i u pogledu spektra primjene pomalo podsjeća na model Leeb PT 350.

Već dugo vremena HORSCH nema u ponudi isključivanje pojedinačnih dizni. Zašto?

Iskreno, činilo nam se da je dodatni napor koji treba uložiti nesrazmjerno veći od eventualne koristi, jer smo već imali vrlo sofisticiranu sekcijsku kontrolu sa do 42 sekcije.

Ali ni tehnički napor za impulsni sistem, kakav je pred-stavljen na sajmu Agritechnica ne treba potcjenjivati. To je točno, ali ovaj napor u potpunosti opravdava dodatna korist kroz mnogo veću radnu površinu dizne, veliku nezavi-snost između pritiska, a time i veličine kapi i radne brzine, kao i kompenzacija krivine ili VariableRate po sekciji. Potražnja je ogromna. I dobili smo izuzetno pozitivne povratne informacije o strojevima koje su trenutno u radu. Niko se ne želi vratiti na stari sistem. Baš naprotiv. Tu uopće nema diskusije. Ali, možda je najbolje da razgovaramo o svakoj prednosti ponaosob.

Kako ste uopće došli do toga da se bavite impul-snim diznama kao hardverom i PrecisionSprayom kao HORSCH-ovom inteligentnom kontrolom?Ideja je prvobitno došla iz dileme sjevernoameričkih poljopri-vrednika koji su željeli voziti jako brzo sa samo jednom diznom. Jedna dizna nije mogla pokriti željeni opseg brzine od 5 km/h do 25 km/h. I zato su prvi ogledi u ovom području napravljeni u SAD. Modulacija širine impulsa je sistem koji za početak može otvoriti i zatvoriti dizne pri visokoj frekvenciji. To se radi uz pomoć malog elektromagneta koji otvara i zatvara rupu pomoću oscilirajućeg metalnog klipa. Učestalost otvaranja i zatvaranja označava tzv. broj herza. Na primjer, naš sistem radi na 20 herza, što znači da se dizna u jednoj sekundi otvori i zatvori 20 puta. Stoga jedan ciklus (otvaranje / zatvaranje dizne) traje 0,05 sekundi. Visoka frekvencija je važna kako bi se osigurala dovoljno precizna raspodjela. Međutim, veće

Impulsne dizne


frekvencije nemaju smisla, jer je opseg podešavanja radnog ciklusa Duty Cycle tada ograničen.

Tako dolazimo do novog stručnog izraza koji je važan za dalje razumijevanje i način funkcioniranja: Duty Cycle. O čemu se tu radi?Sistem može različito podešavati vrijeme otvaranja i zatvaranje dizne u procentualnoj zavisnosti od vremena ciklusa. To je takozvani Duty Cycle. Broj herza indicira koliko često se dizna treba otvoriti i zatvoriti u sekundi, a Duty Cycle pokazuje koliko je postotka takta otvoreno.

Ako je Duty Cycle 0% dizna je zatvorena. Kod 50% dizna je otvorena tokom jedne polovine ciklusa, a zatvorena tokom druge polovine. Kod 100% je dizna uvijek otvorena i radi kao na običnoj prskalici. Pomoću različitih ciklusa Duty Cycle bezstupanjski kontroliramo aplikaciju i vrijeme otvaranja nezavisno od pritiska. Razuman radni opseg za Duty Cycle je 30 – 100%. to znači da se izlaz dizne može smanjiti na 30% pomoću modulacije širine impulsa („Pulsweitenmodulation“ – PWM) – i to sa istim pritiskom i spektrom kapljica. Evo primjera: ako je montirana dizna 05, pomoću Duty Cycle od 30% se može postići radni učinak dizne 015. tako bezstupanjski dobi-vate radni opseg 05 do 015. Tako postaje jasno da uz sistem PWM koristimo dizne većeg kalibra i više nemamo problema sa začepljenjem. Toliko o funkcionalnosti i stručnim izrazima.

Ali to je manje-više kontrola pojedinačne dizne. (uz smijeh): Tako je. Ali prednosti našeg sistema su brojne. Kontrola pojedinačne dizne je samo jedan aspekt. Zbog brojnih iskustava, mi se fokusiramo na potpuno drugačije, praktičnije argumente.

To je u svakom slučaju inovativna tehnologija za poljopri-vrednike, koja ih savršeno priprema za budućnost. Jer, ko zna šta će zakonodavcima širom svijeta pasti na pamet u pogledu propisa o zaštiti bilja.

Već ste rekli – poljoprivrednik ima samo jednu diznu koja se više ne začepljuje. Da, više ne morate imati mnogo dizni kako biste imali odgo-varajući set za svaku količinu prskanja i radnu brzinu. S druge

strane, na svojstva prskanja više ne utječe promjena dizni. Bez obzira na to da li se radna brzina ili količina sredstva za prskanje mijenja, kvaliteta prskanja uvijek ostaje ista, jer se za prilagođavanje radnoj brzini više ne koristi pritisak, već Duty Cycle. Pritisak i spektar kapi ostaju isti. To znači da više nije potrebno podešavati diznu ako se poveća radna brzina ili ko-ličina sredstva za prskanje. To se vrši automatski modulacijom širine impulsa promjenom Duty Cycle.Jednostavno rečeno, prednosti su: – Bezstupanjsko podešavanje zapreminskog protoka dok

pritisak i veličina kapi ostaju isti– Jednak spektar kapi kada se koristi jedna dizna -> potreban

manji broj dizni različitog kalibra– Kompenzacija krivine – VariableRate sa gradacijom na virtualne 3-metarske sekcije– Kontrola pojedinačnih dizni za SectionControl

Izraz kompenzacija krivine smo već koristili kod preci-zne sijačice Maestro, gdje se kod velikih radnih širina na uvratinama gustina sjetve smanjuje unutar krivine odnosno povećava na vanjskom dijelu krivine. Isto je i sa zaštitom bilja i bavimo se vrlo konkretnim proble-mom u ratarstvu. Otpornost korova na pesticide se značajno povećala proteklih godina. Korov često raste od oboda parcele k usjevu. Problem je u tome što se uglavnom baš tamo okreće traktor i zbog različitih brzina unutrašnjeg i vanjskog krila pri okretanju dolazi do predoziranja ili nedovoljnog doziranja. Ovo se može nadoknaditi kompenzacijom krivine. Uz Precisi-onSpray prskanje svake dizne duž cijelog krila je prilagođeno brzini vožnje u krivini i tako se postiže konstantna aplikacija sredstva za prskanje.

Tako možete pokriti sve jednom jedinom diznom. Ali koja je prava? Ili su sve dizne dobre?U biti, što je dizna duža i što je veća zračna komora, to je veći rizik da se tekući imuplsi priguše i da dizna počne „pljuvati“. Većina kratkih dizni radi vrlo dobro. U Sjevernoj Americi, gdje se modulacija širine imuplsa koristi već oko 20 godina, uglav-nom koriste standardne dizne sa ravnim mlazom ili specijalne „low drift“ dizne. Međutim, ovdje u Njemačkoj one ili nisu

NPC NozzlePlugControl senzori nadgledaju konusne dizne.


Vijesti iz f irme

dozvoljene ili zadovoljavaju standard 90 po drift klasifikaciji. Da bismo znali koje da preporučimo, napravili smo vlastite laboratorijske i praktične testove u kojima je isprobano 90% dizni kao i dvostruke dizne sa ravnim mlazom. Tehnički, sa našim PrecisionSprayom savršeno rade dizne proizvođača Lechler, Agrotop i Teejet. Na kraju ostaje otvoreno pitanje: da li dizna koja po drift klasifikaciji zadovoljava standard 90 odgovara istoj klasi sa PWM sistemom? Da bismo odgovorili na ovo pitanje radimo zajedno sa proizvođačima dizni i Institutom Julius Kühn. Prve rezultate za Njemačku očekujemo početkom 2021. godine. Naš sistem PrecisionSpray je već dobio priznanje od Instituta Julius Kühn za pouzdanost, praktičnost i točnost. Postoje tehničke mogućnosti da se zadovolje trenutni propisi i za kupce koji već koriste sistem PWM. Jer, kada vozite sa Duty Cycle od 100%, dizna se ponaša kao na običnoj prskalici, a na snazi su trenutni unosi od 90%. To znači da se možete osloniti na PrecisionSpray bez brige da ćete prekršiti važeće propise.

Pored PrecisionSpraya, na sajmu ste pokazali i sistem za nadzor dizni. Kakva su Vaša iskustva?To je naš sistem NozzlePlugControl koji se sastoji od malih radarskih senzora koji su montirani ispred tijela dizni. Da bi-smo osigurali praktičnost, prošle sezone smo na njivama imali nekoliko strojeva sa ovom tehnologijom.

Testovi su prošli dobro. Ovdje se prvenstveno nadgleda područje iza stroja koje vozač ne može vidjeti. Ono što je po-sebno je to što naš senzor zaista analizira kvalitetu ventilatora za prskanje i obrazac prskanja i tako nudi više od puke kontrole protoka. Nažalost, često je slučaj da mala kontaminacija ometa prskanje, ali i dalje izlazi točna količina sredstva za prskanje. Ova opcija ne samo da obezbjeđuje siguran rad, već i raste-rećuje vozača. Naš NozzlePlugControl (NPC) će uskoro biti distupan kod modela samohodnih prskalica LT, GS i TD.

Prikaz mogućnosti Duty Cycle koje su objašnjene u intervjuu.

Pojašnjenje prednosti kompenzacije krivine kada se koriste impulsne dizne PrecisionSpray.


RAZMIŠLJANJE UNAPRIJED

Michael Horsch je razgovarao sa terraHORSCH-om o hibridnoj poljoprivredi s obzirom na Europski zeleni dogovor koji je najavila EU, ali i o tome koliko mo-gućnosti se zapravo krije u skladištenju CO2 u humusu.

Poljoprivrednici širom svijeta se danas moraju nositi sa bro-jnim problemima, a tako će biti i u budućnosti. Neki imaju

više regionalnih posljedica, neki su od globalnog značaja. Počnimo sa regen-erativnom poljoprivredom. Odmah na početku treba objasniti i razjasniti neke stvari. Počeli smo intenzivno govoriti o toj temi i već smo dobili puno povratnih informacija. Tu spadaju pitanja poput: „Šta bi to trebalo značiti? Jesmo li nešto pogriješili?“ Ili: „Da li moramo nešto popraviti?“ Pošto izraz „regenerativno“ podrazumijeva da nešto nije u redu. Ja kažem jasno i glasno da nismo željeli da se stvori takav utisak i ne mislimo da je to slučaj. Najbolji izraz je onaj koji je HORSCH skovao prije nekoliko godina i koje je od tada u upotrebi u branši. Čak se i u službenim izjavama ministarstava poljoprivrede širom svijeta govori o tome, jer ima smisla. U pitanju je hibridna pol-joprivreda. Ne idemo unazad, već idemo naprijed. Ako govorimo o hibridnoj pol-joprivredi, govorimo i o mjerama koje se koriste u regenerativnoj poljoprivredi. Jedva čekamo da vidimo kako će se raz-vijati hibridna poljoprivreda. Saznanja iz organske poljoprivrede i dokazane metode iz konvencionalne poljoprivrede se spajaju i možda se u kombinaciji sa modernom biotehnologijom može razviti potpuno novi oblik proizvodnje život-nih namirnica. Hibridna poljoprivreda će dugoročno biti još jedna alternativa organskoj odnosno konvencionalnoj pol-joprivredi i, na primjer u području zaštite bilja, koristit će najbolje mehaničke i kemijske metode.

Europski zeleni dogovorSlijedeća tema je Europski zeleni dogo-vor (Green Deal) koji je Brussel nedavno

usvojio. Naime, ovo ne utječe samo na EU, već indirektno i na međunarodna tržišta kroz budući uvoz i izvoz. Sada se vode rasprave kako da se nosimo sa tim. Sve u svemu, u svim industrijama i mjerama, emisija CO2 u EU treba se sma-njiti za najmanje 55% do 2030. godine u usporedbi sa nivoom iz 1990. godine. EU parlament bi čak želio smanjenje od 60%. Pored toga, cilj za 2050. je da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent, šta god to značilo. Ali mi želi-mo postići 55% ciljeva do 2030. godine – za deset godina. U Zelenom dogovoru

postoji čitav niz različitih područja i mje-ra, poput cirkularne ekonomije, gdje na primjer, više ne proizvodite plastični otpad, već samo papirnati otpad. Cirku-larna ekonomija uzima u obzir kako se reciklira automobil ako se pokvari nakon prosječno 200.000 prijeđenih kilometa-ra. Šta se može ponovo iskoristiti? Šta se baca? Postoje nebrojene podkategorije.

Jedno jako važno i veliko područje u Zelenom dogovoru je „Farm to Fork“ (od farme do stola), koja se sastoji od četiri ključne točke. Točka jedan: smanjenje upotrebe pesticida za 50%. Pitanje o

Michael Horsch


Vijesti iz f irme

Izvo

r: h

ttp

s://c

or.e

uro

pa.

eu/d

e/en

gag

e/Pa

ges

/gre

en-d

eal.a

spx

Dostavljeno od strane „EU – Europäischer Ausschuss der Regionen – Medienzentrum“

kojem se intenzivno diskutira je od koje vrijednosti da se računa? Slijedeća točka je smanjenje gnojiva za 20%. Treća toč-ka: 50% antibiotika mora biti izbačeno iz stočarstva. Ovo će imati ogroman utje-caj na proizvođače kemijskih sredstava i gnojiva. Prodaja u ovom području će se vjerojatno smanjtii i do 50%. I četvrta točka: do 2050. 25% poljoprivrede u Europi mora biti organsko. Ovo su grubi okvirni uvjeti.

Zanimljivo je da se mi ovim tema-ma zapravo bavimo već dugo, mnogo prije nego što su ovi propisi službeno usvojeni. Nama i našim kupcima širom svijeta odavno je jasno da moramo ra-diti na smanjenju pesticida i proizvodnji osnovnih namirnica bez njihovih tragova. Što u ovom kontekstu znači hibridna poljoprivreda? Krajnji cilj „maksimizira-nje prinosa je jedini oblik maksimiziranja profita“ je sjajno funkcionirao u pro-teklih 60 ili 70 godina. Ali dalje ćemo moći samo ako odustanemo od ovog načina razmišljanja. O detaljima se još mora raspravljati. Ovo je zapravo bitan pristup hibridne poljoprivrede. Hibridna poljoprivreda funkcionira samo ako nam primarni cilj nije maksimalni prinos. Što ne znači da ga ipak ne možete dobiti.

Manja konzumacija mesa?Sa ovim je blisko povezano pitanje šta ćemo jesti u budućnosti? Ova tema uzi-ma maha u Europi, SAD, Kanadi, ali i u Brazilu i Rusiji. Potrošnja mesa se donekle smanjila, a povećao unos biljnih proizvo-da. U SAD bi ova tema mogla postati još aktualnija sada kada su na izborima pobijedili Joe Biden i Kamala Harris. Oni, a pogotovo potpredsednica Harris, su u svom izbornom manifestu, zauzeli veoma jasan stav o ograničavanju ili smanjenju potrošnje mesa – posebno u području brze i nezdrave hrane. Ne želim suditi da li je to ispravno ili ne. Do toga bi došlo i da su američki izbori rezultirali druga-čijim ishodom. Fleksitarizam tj. manja konzumacija mesa je trend u mnogim zemljama svijeta – čak i ako ove zemlje pokrivaju samo dio cjelokupne svjetske populacije. Ali ljudi mijenjaju prehranu zbog svog zdravlja i/ili klime. Isto važi i za zamjene za meso. Sadašnja količina kukuruza i soje više neće biti potrebna za prehranu stoke. Bit će na raspolaganju više zemlje za povrće.

Inače, sa velikim interesiranjem pri-mjećujem da se često više ne diskutira o tome zašto i kada se točno čovjek mora pozabaviti tim problemom. Ne, mnogi već razgovaraju o tome na koji je način to najbolje učiniti. A kada govorim o idejama iz hibridne poljoprivrede, često čujem: „Da, moramo se moramo se time baviti kako bismo funkcionirali održivo i profitabilno.“ Možda se u nekim ze-mljama može i zaraditi na temi ostataka pesticida u namirnicama. Jer, potrošači žele hranu bez ostataka pesticida. To se može vrlo precizno provjeriti. Čak i ako se to želi samo u Europi, imat će međunarodne efekte. Ako dođe kuku-ruz iz Ukrajine ili soja iz Brazila i u njima se pronađu ostaci pesticida, vagon pun pšenice ili brod pun soje mora se vratiti nazad. I to se napominje u Europskom zelenom dogovoru. Naravno, postoje ze-mlje koje bi, na primjer kod pšenice, ovo mogle smatrati prednošću u odnosu na konkurente. Uzmimo za primjer Ukrajinu. Njihova pšenica će u tom slučaju prije otići u Egipat ili Kinu. Ali ako Europa više ne bude tržište za kukuruz ili soju, to će imati ogroman uticaj na protok sirovina i cijenu. Jer ako proizvođači kukuruza i soje budu tražili nova tržišta, i svi ostali proizvođači će to učiniti.

Stvaranje humusaŠto se tiče stvaranja humusa, sve je ja-snije šta je moguće, a što ne. Čini mi se da smo mi, Nijemci, na prvom mjestu u intenzivnom, modernom ratarstvu. Međutim, većina još uvijek nije postigla

maksimum organskog ugljika (C-org) u obradivom zemljištu. Prosječan sadržaj humusa u našem obradivom zemljištu u Njemačkoj je nešto ispod dva posto. A prosjek kod održavanih zelenih površina je pet procenata. Kako je moguće da takva zelena površina ima dva i po puta veći sadržaj C-org od obradivog zemlji-šta? To je povezano sa činjenicom da se fotosinteza odvija tokom cijele godine. Čim je sunčano i vlažno, proizvodi se šećer. A dio šećera, između 10 i 30% zavisno od biljne vrste, preko vrhova kor-jenova se oslobađa kao tekući ugljik u rizosferu i organizmima u zemljištu, čiji broj zbog toga naglo raste. Međutim, na širenje organizama u zemljištu utječe koncentracija soli (gnojiva) u zemljištu. Još uvijek ima malo znanstvenih istra-živanja na ovu temu, ali je jasno da se sa raznovrsnijim plodoredom, velikim udjelom međuusjeva i prilagođenom obradom zemljišta može približiti odno-sima C-org koji postoje kod održavanih zelenih površina. Trebalo bi omogućiti da se godišnje stvori 0,1% humusa. Ali ono što se ovdje stvara je po pravilu hranljivi humus, a ne trajni humus, koji se uglav-nom odnosi na sadržaj gline u zemljištu. Pogledajte Kazahstan. U proteklih 60 go-dina su obrađivali zemlju na dubini od 10 cm – hranljivi humus je skoro potrošen. Sada koriste Tiger za obradu do 30 cm dubine. Tako žele doći do dubljih slojeva trajnog humusa. Mnoge materije su i dalje mineralizirane u tlu, od čega biljke imaju korsti dok rastu.


PROMJENOM DO OBNOVE

od Joela Wil l iamsa

U ovoj seriji članaka razmatramo okvirne uvjete u pogledu efikasnosti, supstituci-je i promjene koji su neophodni za prelazak sa intenzivnih proizvodnih sistema sa velikom upotrebom resursa na ekološki integrirane ekonomske sisteme. U ovom posljednjem članku razmatramo metode i strategije kojima se započinje proces promjene i kako ove metode mogu pomoći u smanjenju zavisnosti od vanjskih faktora.

C entralni koncept procesa promjene je prepozna-vanje gospodarstva u ekološkom kontekstu i rad na usklađivanju proizvodnje i okruženja. Ovdje su važni izrazi kao šti su agroekologija ili ekološka

intenzifikacija. Jednostavno rečeno: „Cilj je proizvodnja hrane uz istovremeno podržavanje životne sredine“ ili „razvoj mul-tifunkcionalnih gospodarstava“ (slika 1). U praksi naravno postoji mnogo više detalja i različitih nijansi. Ali kada fokus nije isključivo na maksimalnim prinosima, već na optimizaciji strate-gije upravljanja i ekologije, tada se stječu mnoge prednosti za ratarsku proizvodnju i okolne ekosisteme, koji opet pozitivno djeluju na proizvodnju. I to ne nužno nauštrb zarade.1

Opis ovog procesa promjene (preuzeto iz izvora2) glasi: „Uspostavljanje ekološke infrastrukture na nivou njive i okoline koja koristi diverzifikaciju i biološke interakcije za osiguravanje plodnosti zemljišta, hranljivog ciklusa, skladištenja hranljivih materija i vode, regulacije štetočina/bolesti, oprašivanja i drugih događanja važnih za ekosistem.“ Mnogo je strategija

koje se mogu primjeniti kao dio ovog procesa. One mogu uključivati ubacivanje novih usjeva u plodored, pokrovnih usjeva i međuusjeva, uzgoj novih sorti, smanjenje intenziteta obrade zemljišta, direktnu sjetvu, podijeljeno gnojenje, inte-graciju stočarstva, stvaranje tampon zona, zaštićenih područja, skrovišta za divlje životinje, agrošumarstva i šumskih pašnjaka. U ovom članku ćemo se skoncentrirati na četiri ključne teme: raznovrsnost biljnih vrsta, mješovite kulture i mješovite poljo-privredne sisteme i ekološku integraciju.

Raznolikost biljnih vrstaVećina poljoprivrednih sistema koji su se danas uspostavili u poljoprivredi, zasnivaju se na monokulturama. U ovoj potrazi za uniformnošću, ne samo da uzgajamo iste vrste, već idemo i korak dalje i povrh toga sijemo iste sorte tih vrsta. Ovaj pristup nesumnjivo ima prednosti, ali ima i ogromne slabosti, posebno kada je riječ o zavisnosti od sjemena, gnojivaij i pesticida. Uvi-jek isti usjevi imaju tendenciju ubrzati razvoj rezistencije i stoga

Slika 4: Trake posijane facelije u polju zobi. Ako se ove trake posiju ot-prlikie na svakih 100 m duž ivica njiva, mogu pružiti dragocijeno stanište i hranu grabežljivim insektima i oprašivačima. Izvor: David White

Vijesti iz f irme



su podložniji problemima. Kada je struktura korijena uvijek ista i uvijek na istoj dubini, to vodi većoj konkurenciji u pogledu vlažnosti i hranljivih materija za razliku od biljaka sa različitim korjenovim sistemima koji rastu na različitim dubinama. Oba nedostatka vode većoj zavisnosti od pesticida i gnojiva, kako bi se ovi nedostaci povezani sa monokulturama otklonili. Kod promjene sistema proizvodnje, prvo i najvažnije polazište je sli-jedeće: odustanite od monokultura i okrenite se raznovrsnijim usjevima. Pogledajmo neke primjere promjena i koristi koje nastaju kada se sa uniformnosti prijeđe na raznovrsnost.

U usporedbi sa monokulturama, usjevi sa različitim biljnim vrstama poboljšavaju mnoga biološka svojstva zemljišta – mikrobiološku biomasu i respiraciju3, 4, udio bakterija i gljivica, odnos bakterija i gljivica5 i mikorizne gljivice6,7. Veća raznolikost korijenovih sistema pozitivno utječe na poboljšanje agregacije i stabilnost agregata8,9. Poboljšana biološka i fizička funkcija zemljišta vodi na kraju do poboljšanog protoka hranljivih ma-terija i njihove veće dostupnosti biljkama3,10–12 i time smanjuje zavisnost od gnojenja. Kako se način proizvodnje prebacuje sa monokultura na mješovite usjeve, unošenje dodatnih biljnih vrsta dovodi do prorjeđivanja osjetljivih usjeva i samim tim se smanjuje pritisak štetočina. Dokazano je da raznovrsniji sistemi proizvodnje imaju manje problema sa insektima, bolestima i korovom13–16. Pored toga, pokazalo se da biljna raznovrsnost povećava nivo ugljika u zemljištu u prirodnim područjima i sistemima upravljanja koji uključuju šume, livade i obradive površine12,17,18. Prelazak na veću raznolikost vrsta se jednos-tavno primjenjuje kod livada. U ratarstvu je izazov nešto veći. Kultivacija pratećih usjeva i mješovitih usjeva se povećala posl-jednjih godina, jer je korak od jedne do dvije biljne vrste lakši za izvođenje. Zbog toga ćemo detaljnije pogledati ovu metodu.

Prateći i mješoviti usjeviU posljednjih nekoliko godina se značajno povećalo intere-siranje za mješovite usjeve. Ja osobno vjerujem da će ovaj način rada u naredna dva desetljeća biti sve zastupljeniji. Ovaj trend se ogleda i u području istraživanja – sve je više objavljenih studija na temu međuusjeva14 (slika 2). Iako još uvijek postoje mnoge prepreke za široko rasprostranjeni uzgoj mješovitih usjeva, ipak je mnogo jednostavnije prijeći sa monokulture na sistem uzgoja dvije kulture, nego na složeni sistem uzgoja više kultura. No, i prijelaz sa jedne na dvije biljne vrste zapravo može dovesti do značajnih promjena u svojstvima zemljišta i otpornosti na štetočine i bolesti, kao što je gore opisano. Uzgoj pratećih usjeva koji podržavaju glavni usjev, ali se ne dovode do žetve, predstavljaju dobar početak za eksperimentiranje sa ovom metodom. Ovo je praktično i za sušne predjele, gdje je glavni problem pitanje da li ima dovoljno vlage u zemljištu za oba usjeva.

Najčešće se kombiniraju žitarice i mahunarke. Za žitarice tako nastaju brojne prednosti, jer se u realnom vremenu17,18 opskrbljuju azotom i uopće se poboljšava opskrba hranljivim materijama preko korijena11. Isto tako uspravne žitarice mogu pružiti podršku i spriječiti polijeganje leguminoza. Česte kom-binacije su pšenica/grah, ječam/grašak, zob/grašak, kukuruz/grah, kukuruz/grahorica. Osim toga, nema ograničenja za maštu ratara. Tako postoje i neobične, ali široko raspros-tranjenje kombinacije kao što su grašak/uljana repica, uljana repica/grah, lan/zob, slanutak/leća. Naravno, ne slažu se sve biljke dobro. Neke čak mogu biti konkurencija jedna drugoj. Stoga postoji nekoliko faktora koje treba uzeti u obzir prilikom planiranja uzgoja dvije kulture. Pored izbora pogodnih biljnih partnera, moraju se uzeti u obzir i varijable kao što su izbor

Uticaj na opskrbu

Kulturni pejzaž

Regulacija

Unapređenje

Intenzivno obrađivane površine Multifunkcionalni agroekosistemi

Usjevi

Prirodni ekosistem

Meso Riba

Gorivo Vlakna

Oporavak Protok

hranljivih materija

Formiranje zemljišta

Reguliranje klime

Reguliranje štetočina

Reguliranje sadržaja vode

Usjevi

Meso Riba

Gorivo Vlakna

Oporavak Protok

hranljivih materija


Reguliranje klime


Reguliranje sadržaja vode Usjevi

Meso Riba

Gorivo Vlakna

Oporavak Protok

hranljivih materija


Reguliranje klime


Reguliranje sadržaja vode

Slika 1: Ravnoteža (ili neravnoteža) događanja u ekosistemu u prirodnim uvjetima, u intenzivnim monokultura-ma i dobro uravnoteženim, multifunk-cionalnim agroekosistemima.


sorte, količina sjemena, međuredni razmak, raspored biljaka (naizmenično ili u istom redu), plodnost zemljišta i ekološka ograničenja na samoj parceli. Na primjer, veći udio mahunarki u mješovitom usjevu pospješuje prijenos azota u partnersku biljku. Pri sjetvi u naizmeničnim redovima sa odnosom 1:1 prenosi se više azota nego sa odnosom 2:1 (žitarica: ma-hunarka). Polazna točka pri kombiniranju dvije vrste biljaka je prepolovljenje gustine sjetve svake pojedinačne kulture. Zbog različitog načina rasta, pokrivenost jedne vrste može dominirati i potisnuti partnersku biljku. Dakle, ravnoteža je delikatna stvar i zahtjeva sistematsko isprobavanje. Na primjer, zob može potisnuti grašak. Da bi se to izjednačilo, gustina sjetve graška se može povećati sa 50% na 70% od pune proporcije monokulture.

Mješoviti sistemi poljoprivredne proizvodnjePrije konvencionalne poljoprivrede koja je usmjerila fokus na segmentiranje i specijalizaciju, uobičajeni su bili mješoviti sistemi poljoprivredne proizvodnje. Cilj ovakvog načina proiz-vodnje je nezavisno snabdjevanje stoke hranom i najbolja moguća cirkulacija hranljivih materija između zemljišta, bilja i životinja na gospodarstvu.19 Na taj način se hranljive materi-je ne gube u zemljištu i dodaju se samo kada zaliha nema dovoljno i kada su hitno potrebne. Pored toga, integrirani ratarski i stočarski sistemi imaju mnoštvo prednosti za razno-likost događanja u ekosistemu i benefite za biodiverzitet, dok istovremeno mogu pomoći u smanjenju nekih negativnih efekata razdvojenog sistema (npr. višak hranljivih materija na stočarskim gospodarstvima). Jedna metaanaliza je pokazala da gnojivo organskog porijekla – u usporedbi sa čisto miner-alnim gnojivom – poboljšavaju prinose u prosjeku za 27%. Tu je najefikasniji stajnjak, dok organski dodaci u usporedbi sa čisto mineralnim gnojivom20 povećavaju udio organskog ugljika u zemljištu, ukupan sadržaj azota i mikrobnu biomasu.

I drveće je odlično za integraciju u sisteme poljoprivredne proizvodnje – ne samo zbog estetske blagodati ili kao stanište divljih životinja, već i sa fokusom na silvoarabilnu i silvopasto-ralnu proizvodnju. Drveće se tradicionalno koristilo uglavnom kao živa ograda, zaštita od vjetra, za stvaranje sjene, za tampon zone, u blizini poplavnih područja ili za drvnu građu,

ali se može integrirati u ratarsku i stočarsku proizvodnju i poboljšati produktivnost pašnjaka i ratarskih kultura, pružiti zaštitu zemljišta, osigurati bioenergiju, povećati raznolikost korištenja zemljišta i načina stjecanja prihoda (posebno ako je u pitanju kvalitetno voće, slika 3). Sjetva kvalitetnog krmnog bilja na pašnjaku može povećati ukupan profit (jer se stoka manje dohranjuje), kao i naizmjenična paša na jednogodišnjim pašnjacima. Postoje i druge koristi, kao što je zdravlje životinja, jer mnoge vrste drveća i grmlja odbijaju crve. I na kraju, sadnja drvenastih biljaka uz ratarske usjeve može udvostručiti broj insekata oprašivača i privući razne vrste pčela21.

Ekološka integracijaPod pojmom ekološka integracija mislim na strategije kojima se na jednom gospodarstvu stvaraju prirodne površine za divlje životinje – bilo na obradivoj zemlji, na okolnim poljima ili livadama. Kao što je već rečeno, to je najlakši način za pobol-jšanje ekološke funkcije na njivi i za povećanje raznovrsnosti biljaka, drveća i životinja. Ovako se stvara ravnoteža između poboljšanja životne sredine i koncentracije na proizvodnju. I korištenje međuusjeva između glavnih usjeva je također dobar primjer jednostavne primjene u praksi. Osim toga, tri ključne strategije za ekološku integraciju su: zaštititi, proširiti i stvoriti: 1. Zaštititi sve prirodne ili poluprirodne površine2. Proširiti i povezati ove površine (gdje je moguće)3. Stvoriti i integrirati nove ekološke površineKao i kod većine prirodnih područja, zaštita postojećeg staniš-ta znači slijedeće: ruke dalje i ostavi sve kako jeste. To znači orezivanje žive ograde ili oboda njiva ne treba obavljati jednom godišnje, već možda samo jednom u tri do pet godina. I to ne uvijek sve odjednom, već da se orezivanje tako organizira da na gospodarstvu uvijek postoji određeni udio divljih i zaraslih živih ograda. Isto važi i za uvratine i jarke – ostavite travu da raste i nemojte je kositi nisko. Što je viša, to bolje za životni prostor. Zato savjetujem da oko oboda parcela planski posijete niske i visoke trave različitih vrsta. To takođe može značiti doz-voljavanje određenih korova. Korovi mogu biti dobro stanište i izvor hrane za oprašivače – naravno do određene granice. Što se tiče stvaranja novih obradivih površina, može se zasaditi živa ograda na obodima parcela, duž kanala za odvodnjavanje

1975197719791981198319851987198919911993199519971999200120032005200720092011201320152017

Slika 2: Broj studija na temu mješovitih usjeva objavljenih između 1975. i 2017.

Vijesti iz f irme

Bro

j ob

javl

jen

ih r

ado

va p

o g

od

ini

Godina


ili zemljanih puteva i na prilazima, ili se mogu formirati trake jednogodišnjih ili višegodišnjih cvjetnica. Zavisno od vrste, mnogi korisni insekti mogu sa oboda parcele ući i do 50 m u unutrašnjost parcele pod usjevom22. Rezultat: ako je veća parcela na otprilike svakih 100 m podijeljena trakom cvjetni-ca, cijela parcela može imati koristi od aktivnosti grabežljivih insekata i biološkog suzbijanja štetočina (slika 4). Sve u svemu, propuštate veliku šansu ako na obodima parcela imate samo travu koju kosite nisko. Prvi, jako jednostavan korak za poljo-privrednike koji žele u svoj rad uvesti neke ekološke metode, je da na obodima parcela posiju mješavinu niske i visoke trave, jednogodišnjih i višegodišnjih cvjetnica. Tako se stvara zaštita, stočna hrana i stanište za veliki broj malih životinja koje mogu tamo obitavati, jesti i razmnožavati se i kao dio integriranog pristupa suzbijanju štetočina pružati vrijedne usluge poljop-rivrednoj proizvodnji.

Zaključak Koncept efikasnosti, zamjene i promjene pruža okvirne uvjete za konverziju poljoprivrednih sistema k zdravijem zemljištu i održivim agroekosistemima. Povećavanje efikasnosti vanjske upotrebe resursa ili čak zamjena ekološkijim rješenjima su važni koraci koji mogu donijeti mnoge pozitivne ekonomske i ekološki prihvatljive rezultate. Međutim, promjena poljo-privredne prakse k višem nivou ekološke integracije je od osnovnog značaja ako želimo postići održivu ravnotežu iz-među proizvodnje hrane i životne sredine. Uvođenje strategija zasnovanih na biodiverzitetu započinje na terenu – mjerama kao što su međuusjevi, pokrovni usjevi, pašnjaci sa različitim vrstama bilja, agrošumarstvo i integracija stočarstva. Neo-phodne su i mjere za zaštitu, proširenje i stvaranje prirodnih površina sa posebno formiranim živicama, cvjetnim trakama i površinama pod visokom travom. Na putu od jednoobraznosti do različitosti i da bi se postigla efikasna ekološka integracija, promjena načina rada je važan korak koji se ne može izostaviti. Jer samo ova promjena donosi obnovu.

Izvori:1. Agricultural diversification promotes biodiversity and multiple

ecosystem services without compromising yield. (2019). doi: 10.1126/sciadv.aba1715

2. Agroecology: The science of natural resource management for poor farmers in marginal environments. (2002). doi: 10.1016/S0167-8809(02)00085-3

3. Plant Diversity, Soil Microbial Communities, and Ecosystem Function: Are There Any Links? (2003). doi: 10.1890/02-0433

4. Meta-analysis shows positive effects of plant diversity on microbial biomass and respiration.(2019). doi: 10.1038/s41467-019-09258-y

5. Root biomass and exudates link plant diversity with soil bacterial and fungal biomass. (2017). doi: 10.1038/srep44641

6. Glomalin Production and Infectivity of Arbuscular-Mycorrhizal Fungi in Response to Grassland Plant Diversity. (2014). doi: 10.4236/ajps.2014.51013

7. Arbuscular mycorrhizal fungi respond to increasing plant diversity. (2002). doi: 10.1139/b01-138

8. Plant diversity and root traits benefit physical properties key to soil function in grasslands. (2016). doi: 10.1111/ele.12652

9. Crop diversity facilitates soil aggregation in relation to soil microbial community composition driven by intercropping. doi:10.1007/s11104-018-03924-8.

10. Yield of binary- and multi-species swards relative to single-species swards in intensive silage systems. (2020). doi: 10.2478/ijafr-2020-0002

11. Species interactions enhance root allocation, microbial diversity and P acquisition in intercropped wheat and soybean under P deficiency. (2017). doi: 10.1016/j.apsoil.2017.08.011

12. Intercropping enhances soil carbon and nitrogen. (2015). doi: 10.1111/gcb.12738

13. Mixed Cropping and Suppression of Soilborne Diseases. (2010). doi:10.1007/978-90-481-8741-6_5.

14. Designing intercrops for high yield, yield stability and efficient use of resources: Are there principles? (2020). doi: 10.1016/bs.agron.2019.10.002

15. Higher plant diversity promotes higher diversity of fungal pathogens, while it decreases pathogen infection per plant. (2014). doi: 10.1890/13-2317.1

16. Can legume companion plants control weeds without decreasing crop yield? A meta-analysis. (2017). doi: 10.1016/J.FCR.2017.01.010

17. Effects of plant diversity on soil carbon in diverse ecosystems: a global meta-analysis. (2020). doi: 10.1111/brv.12554

18. Soil carbon sequestration accelerated by restoration of grassland biodiversity. (2019). doi: 10.1038/s41467-019-08636-w

19. Integration of Crop and Livestock Production in Temperate Regions to Improve Agroecosystem Functioning, Ecosystem Services, and Human Nutrition and Health. (2019). doi:10.1016/b978-0-12-811050-8.00015-7.

20. Organic amendments increase crop yields by improving microbe-mediated soil functioning of agroecosystems: A meta-analysis. (2018). doi: 10.1016/j.soilbio.2018.06.002

21. Temperate agroforestry systems provide greater pollination service than monoculture. (2020). doi: 10.1016/j.agee.2020.107031

22. Wildlife-friendly farming increases crop yield: Evidence for ecological intensification. (2015). doi: 10.1098/rspb.2015.1740

Slika 3: Primjer silvoarabilne površine sa zobi i stablima jabuke. Izvor: Steven Briggs

Ovdje možete pročitati drugi članak Joela Williamsa na temu „Mikrobiološka aktivnost i više organske materije u zemljištu“.


Reportaža o f irmi

Održiva poljoprivreda uz Pronto NT

Stuart McAlpine, poljoprivrednik iz Zapadne Australije, je uvjeren u to da se uz pravu strategiju, pravi intenzitet i pravu tehnologiju bilo koje konvencionalno gospodarstvo može uspješno prebaciti na regenerativni sistem. Izvješta-va australska novinarka Andrea Mayes.

Potražnja za zdravom i ekološki prihvatljivom hranom raste širom svijeta. Mnogi potrošači žele znati gdje i kako se uzgaja njihova hrana. I spremni su platiti više za održivi uzgoj i bolju kvalitetu hrane.

Poslije mnogo godina i mnogo ispitivanja, regenerativna poljoprivreda doslovno dobiva na snazi u Zapadnoj Australiji. Ova poljoprivredna metoda popunjava veliku prazninu između čisto organskog uzgoja i konvencionalnog uzgoja. A potrošači su sve više zainteresirani za to. Sve više poljoprivrednika otkri-va prednosti sistema organske poljoprivrede koje pospješuju zdravlje zemljišta i vezivanje ugljika.

Takozvani „Pšenični pojas“ je srce poljoprivrede Zapadne Australije. Otprilike polovica poljoprivredne proizvodnje ove države potiče iz ovog područja koje se prostire na gotovo 155.000 km2 na jugozapadu zemlje, uglavnom istočno od Pertha, protežući se približno 350 km na istok i 425 km od sjevera k jugu. Tu živi oko 73.000 ljudi, od kojih je otprilike četvrtina uključena u neki oblik poljoprivrede.

Klimatske promjene čine polusušne uvjete Pšeničnog pojasa još većim izazovom nego inače. Padaline izuzetno variraju i u dobroj godini daju samo 330 mm padalina. Zapadna Australija je imala najtopliju zimu do sada. Prosječna temperatura u Perthu je bila skoro 20° C, a pada-line u cijeloj zemlji su bile 46% ispod sezonskog prosjeka.

2018. godine poljoprivrednici koji su uzgajali žitarice su profitirali više nego ikad, međutim 2019. je donijela veće gubitke nego ikad. Poljoprivred-nici pod hitno moraju povećati efika-snost i prinose i nadoknaditi ograniče-nja proizvodnje na manje plodnom zemljištu u ovom podučju sa malo padalina. Pošto degradacija zemljišta i rezistentnost na pesticide uzimaju sve više maha, neki poljoprivrednici su počeli posezati za strojevima za regenerativnu poljoprivredu – sa posebnim fokusom na biologiju zemljišta, zdravlje biljaka i ekološki integriranu obradu.

ŠAMPION ZEMLJIŠTAStuart McAlpine je četvrta generacija poljoprivrednika. Već skoro 40 godina vodi farmu od 5.000 ha u mjestu Buntine,

blizu Dalwallinu u sjevernom dijelu Pšeničnog pojasa. On i njegova žena Le-anne imaju dva stal-no zaposlena radnika i po potrebi angaži-raju još dva sezonska radnika.

Stuartovi preci su radili prema uobičajenoj poljoprivrednoj praksi svog vremena. Njegov otac Ian je bio napredniji i eksperimen-tirao je sa metodama gnojenja i novim vrstama žitarica. Stuart McAlpine je od njega naslijedio svoju strast prema prirodi i prirodnoj vegetaciji, kao i veliko intere-siranje za kvaliteut dobrih životnih namirnica.

Njegovo imanje je suho i uglavnom ravno sa nekoliko blagih brežuljaka. Zemljište je uglavnom pjeskovita ilovača,

pomiješana sa nešto težim tipovima zemljišta i slaborodnom kamenitom ilovačom. Zime mogu biti hladne, ali mraz rijetko kad predstavlja problem. Ljeti temperature preko dana porastu i preko 40° C.

Stuart je 1996. bio je među prvi-ma koji su započeli poljoprivredu bez pluga, a 1999. je dobio nagradu za svoj rad „Western Australia No-Till Farmer of the Year”. 2007. godine, nakon jako sušnog perioda i sa siste-mom upravljanja koje je zahtijevao sve više ulaganja za održavanje prino-

sa, počeo je prelaziti na malo više organski pristup.Pad produktivnosti i variranje padalina su usmjerili Stu-

artov fokus na zdravlje zemljišta i značaj biološke aktivnosti u zemljištu.

„Mislim da većina poljoprivrednika želi raditi ono što je ispravno za životnu sredinu“, kaže on. „Mnogi od njih nisu uspjeli iskoristiti prednosti prirodnih sistema, jer je dugo bilo vrlo isplativo da ih zamijene. Pošto prirodni procesi nisu mogli funkcionirati, mnogo više pažnje je posvećeno fizičkim i kemij-skim komponentama u zemljištu. Međutim, ono što je zaista

Buntine

Wheat-belt

WESTERNAUSTRALIA

NORTHERNTERRITORY

QUEENSLAND

NEW SOUTH WALES

SOUTH AUSTRALIA

VICTORIA

„Ako napravite probnu obradu u trakama bez do-davanja gnojiva, rezultati neće biti baš sjajni – sve

dok ne promijenite biolo-giju zemljišta.“


bilo potrebno je razumijevanje kako stimulirati i promovirati biologiju zemljišta. Neefikasni sistemi dovode do oslabljenog zemljišta loše strukture. Prinosi stagniraju ili opadaju, potreb-no vam je sve više resursa. To povećava troškove, a smanjuje zdravlje biljaka i zemljišta, kao i profit.

Glavni cilj regenerativne poljoprivrede nije povećanje pri-nosa, već povećanje efikasnosti i produktivnosti smanjenjem upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida, stvaranje boljeg zemlji-šta, povećanje otpornosti biljaka i hranljivih sastojaka na pri-rodan način. Naši prinosi se nisu primjetno smanjili prelaskom na regenerativnu poljoprivredu. Ali zato dobivamo izuzetno pozitivne povratne informacije u pogledu kvaliteta. Pokazalo se da konvencionalni poljoprivredni sistemi propadaju, jer zanemaruju prirodni kontekst i potiskuju prirodnu sposobnost biljaka da popravljaju zemljište.

Moramo još mnogo toga naučiti o prednostima prirodne biologije zemljišta, ali i sa ono malo što već znamo možemo smanjiti troškove, popraviti štetu, ali zadržati prinose. Ako sve ovo znamo, zašto nastavljamo raditi na uobičajeni način?“

Danas Stuart na oko 3.200 hektara u plodoredu uzgaja ječam, zob, lupinu, uljanu repicu i stočni grašak. Ciljano koristi biljke koje pomažu u cirkulaciji hranljivih materija i suzbijanju

Buntine

Wheat-belt

WESTERNAUSTRALIA

NORTHERNTERRITORY

QUEENSLAND

NEW SOUTH WALES

SOUTH AUSTRALIA

VICTORIA

01 Stuart McAlpine i njegova supruga Leanne.

02 Stuart McAlpine na Danima polja pokazuje kako je njegovo zemlji-šte napredovalo zbog regenerativne poljoprivrede.

02

01


Reportaža o f irmi

korova. Trenutno ima 100 angus goveda, nekad i više zavisno od sezone i bavi se ispašom.

Bio je suosnivač „Liebe Group“, jednog od prvih austral-skih udruženja uzgajivača. Također je član nadzornog odbora „Wide Open Agriculture“, vodeće kompanije za regenerativnu hranu i poljoprivredu u Zapadnoj Australiji.

Godine 2015. koja je bila proglašena za Međunarodnu godinu zemljišta, Stuart je dobio nagradu „Soil Champion of the Year“ za sjevernu regiju Pšeničnog pojasa.

CILJANI UNOS I PRAVI STROJEVIPronto NT je kompaktna univerzalna sijačica koja kombinira obradu, sjetvu i pritisak kod malčiranja i direktne sjetve. Ovaj stroj obrađuje samo dio zemljišta u koji se ulaže sjeme, tako što stvara finu strukturu. Radna tijela TurboDisc se optimalno prilagođavaju neravnom terenu i garantiraju veliki pritisak na radna tijela i precizno ulaganje sjemena. Potonje utječe na ravnomjeran razvoj usjeva što poboljšava mikroklimu kulture i ujedno daje zdravije, jače biljke sa bolje razvijenim korijenom i povećanom otpornošću na bolesti. Radna tijela na prednjem dijelu Pronta dobro sitne zemljište što je neophodno za op-timalni razvoj korijena i apsorpciju vlage i hranljivih materija.

Prema Stuartu, njegov HORSCH Pronto NT od 12 metara je važan dio njegovog sistema regenerativne poljoprivrede. „Ovdje u Zapadnoj Australiji prinosi sa konvencionalnih i regenerativnih farmi su prilično niski i variraju – između 0,6 t / ha i nešto više od 3 t / ha. Ovdje farme često zauzimaju ogromne površine kako bi imale ekonomski isplative prinose, što znači da dijeljenje strojeva nije opcija, a postotak kapitala u poljoprivrednoj mehanizaciji može biti izuzetno visok. Teško je pronaći stroj koja će zadovoljiti sve zahtjeve u mnogo različitih uvjeta, a od vitalnog je značaja imati odgo-varajuću opremu. Želio sam odličan dizajn, modernu preciznu tehnolo-giju, fleksibilni koncept i stroj koja je jednostavan za upotrebu i održa-vanje. Sve ovo mi je pružio HORSCH Pronto“, kaže on.

Za Stuarta, glavne prednosti Pronta NT su izuzetno precizno ulaganje i pokrivanje sjemena za ravnomjerno nicanje. Tu je i velika radna brzina, koja je važna kako bi se optimalno iskoristili vremenski rokovi. Važnu ulogu igra i dobra prilagodljivost različitim uvjetima sjetvene posteljice, minimalni poremećaj bioloških procesa i mikroorganizama u zemljištu, kao i mali zahtjevi za održavanje.

Stuartov Pronto je u potpunosti prilagođen njegovim po-trebama. Ima sjetvena kola zapremine 6.000 litara i rezervoar za tekuće gnojivo i biostimulatore od 4.000 + 2.000 litara. Ugrađen je još jedan dodatni rezervoar od 2.000 litara za tekućinu. Osam godina je eksperimentirao sa tekućim gno-jivima i biostimulatorima kako bi smanjio sintetička gnojiva. Biostimulator TM Agricultural, koji je stvoren i proizveden u Novom Južnom Wales-u, stimulira rast mikroorganizama u svim tipovima zemljišta i tako doprinosi povećanju udjela

ugljika i organskih materija, većoj gustoći hranljivih sastojaka u biljkama i boljem zdravlju životinja.

Stuart je značajno smanjio upotrebu mineralnih gnojiva, herbicida i insekticida. Između 2007. i 2016. samo je tri puta koristio fungicide. „Pored biostimulatora koristimo tekuće ekstrakte komposta koje proizvodimo ovdje na farmi i druge hranljive sastojke na bazi ugljika“, objašnjava on. „Tekućinu nanosimo kroz isti otvor kao i sjeme da biljci pružimo najbolji mogući početak“, dodaje on. „Od obje tekućine trošimo oko 50 l /ha. Kasnije primjenjujemo i folijarni tretman. Sijemo br-zinom od 14 do 15 km/h sa najvećom preciznošću. Ulaganje sjemena je savršeno duž cijele sjetvene šine. Toliko je precizna da mogu obaviti suzbijanje korova i prije nego što usjev nikne. To mi naravno daje više vremena za borbu protiv korova. Troši-mo mnogo manje dizela, možemo sijati preciznije i minimalno utječemo na zemljište. Pronto ostavlja više žetvenih ostataka na površini i vrlo lako sije u njih. Ako želite napraviti pašnjak, možete jednostavno sijati u postojeći biljni pokrivač, bez do-datnog prskanja. Jako smo uspješni u ovome. Sva proklijala sjemena niču i rastu.

Naši zaposleni i posjetioci se stalno čude kako biljke bujaju iz zemlje. To je nevjerojatno. Zahvaljujući proizvodima koje koristimo tokom čitavog mog „regenerativnog putovanja“ i naravno, zahvaljujući Prontu, sve naše kulture napreduju nevjerojatno dobro“, kaže Stuart. „Na nekim ovdašnjim ze-mljištima je bilo kao da pokušavamo prekopati beton. Ili, ako je padalo 25 mm kiše, zemlja je bila toliko ljepljiva da se za đonove ljepilo 3 cm blata. Sada su čak i teži tipovi zemljišta rastresita kada su suha kao barut. Mogu kopati 15 cm u dubinu, a zemljište je i dalje rastresito – i ljeti i zimi. Više nije

ljepljivo poslije kiše. Jedva zaprlja ruke. Zadovoljstvo je vidjeti to. Ova poboljšanja su rezultat povećane biološke aktivnosti u većeg udjela humusa. Nekada je korjenov sistem išao u dubinu do 10 cm, a sada se proteže do 20-25 cm.

VIŠE NIJE UVIJEK BOLJEPored lijepog dizajna i odlične teh-nologije, kod Pronta je je dobitna kombinacija: ne previše, ne prema-lo, već baš koliko treba. Po Stuar-tovom mišljenju, ovo se savršeno uklapa u filozofiju regenerativne po-ljoprivrede. Način na koji se sistem

prirodnih organizama u zemljištu razvija tako je nevjerojatno složen, ali rezultat je nevjerojatno jednostavan.

„Više nije uvijek bolje – bilo da je u pitanju kiša, sjeme, gnojivo, sredstvo za zaštitu bilja, tehnička inovacija ili čak pri-nos. Taj višak može biti destruktivan. I može učiniti lijenima i nas i biljke. Biljke treba stimulirati da sudjeluju u ovim divnim procesima simbioze u zemljištu.

Poljoprivrednici su u jedinstvenoj poziciji da promatraju prirodne procese. Naš mozak može opaziti toliko stvari i da ih intuitivno prepozna. Mislim da smo izgubili neke važne vještine prelaskom na poljoprivredu po receptu. Oslonili smo se na ono što nam je rečeno da radimo. Umjesto da koristimo

„Želio sam odličan dizajn, modernu preciznu tehno-logiju, fleksibilni koncept i stroj koji je jednostavan za upotrebu i održavanje. Sve ovo mi je pružio HORSCH

Pronto.“


sve više resursa za borbu protiv problema, moramo ponovo aktivirati sva svoja čula: kopaj, gledaj, pomiriši, dodirni, probaj – i razmišljati o svim faktorima koji igraju neku ulogu. Šta se zapravo događa?

„Ako napravite probnu obradu u trakama bez dodavanja gnojiva, rezultati neće biti baš sjajni – sve dok ne promijenite biologiju zemljišta. I mislim da tako rade i ljudi u HORSCH-u“, uvjeren je on. „Pogledajte sve faktore i izmislite najpametnije načine kako da nešto postignete. Ne bojte se pitati, ne bojte se naučiti, ne bojte se promeniti nešto.

Nama je Pronto neophodan, ne samo zbog preciznog ulaganja sjemena, već i zbog fleksibilnosti kojom se stroj može prilagoditi različitim zahtjevima, poput tekućih biostimulatora. Pronto je dio ovog regenerativnog sistema baš kao i ja. Jedno-

stavan je za upotrebu – taman za ono što želimo postići Nije previše pe-projektiran. Ostavlja prostor za intuitivnu upotre-bu“, kaže ovaj poljoprivrednik. „Većina poljoprivrednih sistema bi imala koristi od Pronta. On je savršen za početak za nekoga tko razmišlja o prelasku na regenerativnu poljoprivredu.“

01 HORSCH Pronto NT od 12 m je važan dio Stuartovog sistema regenerativne poljoprivrede.

02 Uprkos teškim uvjetima, sva sjemena klijaju i rastu.

01

02


FOKUSIRANJE NA BUDUĆNOST

Na gospodarstvu Jean-Luca Didiera sve se vrti oko jednog cilja: radikalnog sma-njenja troškova proizvodnje. HORSCH Sprinter ST je ključan stroj u njegovom načinu rada od 2005. godine. „U početku nisam bio svjestan toga. Bio sam prilično skeptičan“, kaže ovaj poljoprivrednik. Za terraHORSCH objašnjava svoj pristup.

Jean-Luc Didier vodi gospodarstvo u Francuskoj, u području Haute-Marne. Poljoprivredom se bavi vrlo pragmatično. Koristi metode koje smatra najboljim za svoje gospodarstvo – bez dogmatskog insistiranja

na tome koja je jedina ispravna. Njegov individualni sistem je zasnovan na vlastitim eksperimentima i nije uvijek primjenjiv u drugim slučajevima – pogotovo ne na zemljište velikog potencijala.

Gospodarstvo se sastoji od dvije ekonomije, koje su me-đusobno udaljene 50 km. Klimatski uvjeti su slični. Posjeduje silose za žitarice i bunker skladišta na obje lokacije. Parcele su međusobno prilično udaljene. Tipovi zemljišta na obje ekono-

mije se drastično razlikuju. 65% parcela se nalazi na visoravni Barrois sa manje ili više kamenja. Dubina zemljišta varira od 10 cm do 30 cm, a udio kamenja može nekad biti i preko 50%. 25% čini drenirano, hidromorfno glinovito zemljište, a preostalih 10% čini plodno glinovito zemljište. Negdje se zemljište sastoji od 60% gline, čak i ono jako kamenito. Što se padalina tiče, razlike između ove dvije lokacije su ponekad i 200 mm. Prosječna količina padalina iznosi 950 mm godišnje i uglavnom pada u jesen i zimu. Jean-Luc Didier nije samo poljoprivrednik, već i aktivan poduzetnik.

„Moji uvjeti su daleko od idealnih“, kaže Jean-Luc Didier. „Naročito zato što su neke parcele jako strme – i do 100 m

01


Reportaža o f irmi

razlike u nadmorskoj visini – i zato što su proteklih godina klimatski uvjeti jako nepredvidivi i imaju ogroman utjecaj na prinose i kvalitetu proizvoda.Na primjer, 2019. je u Francuskoj vladala tromjesečna suša, da bi jesen bila izuzetno vlažna sa 392 mm za tri mjeseca!“

KonverzijaJean-Luc Didier je preuzeo gospodarstvo 1995. godine. Zbog kamenito glinovitog zemljišta i efikasnosti u radu, plug se na njemu nije koristio već 49 godina. Dakle od 1971. se primjenjuje isključivo direktna sjetva. 2005. je povećao svoju površinu za 75%. Da bi gospodarstvo bilo profitabilno, morao je reorganizirati svoju mehanizaciju. „Tada sam od mnogih strojeva imao po dva komada npr. rotacionu drljaču od 4 i 6 metara, sijačicu od 6 i 8 metara – dakle ukupno 4 sijačice. Bilo mi je jasno da tu mogu uštedjeti. Prodao sam 34 stroja, a kupio 17 što rabljenih što novih strojeva.“

U to vrijeme se upravnik gospodarstva još uvijek fokusirao na intenzivnu poljoprivredu i uzgoj usjeva koji su bili tipični za ovu regiju: uljanu repicu, ozimi ječam, ozimu pšenicu. Troškovi mehanizacije su se morali točno izračunati, bez nepotrebnih investicija – ali i bez gubitka kvaliteta sjetve.

„Tražio sam sijčicu od 6 metara koja će dobro obaviti posao na različitim tipovima zemljišta – brzo i bez stalnog podešava-nja. U stvari, morala je napraviti posao četiri stroja – u pogledu kvalitete i svestranosti – i da pritom garantira istu kvalitetu ulaganja sjemena u hidromorfno zemljište kao kod rotacione

drljače. Naravno da su smanjeni prinosi bili neprihvatljivi. I na kraju, troškovi održavanja bi trebal biti slični našoj staroj sijačici Nodet. Međutim, u to vrijeme na tržištu nije postojala sijačica koja bi mogla zadovoljiti sve moje zahtjeve.

Te 2005. godine još nisam bio HORSCH-ov kupac. Freza me nije interesirala. Bila mi je previše komplicirana. U mojim očima je trošila previše energije, a pružala je premalo rezultata. A nisam bio ni klasičan kupac Airseeder CO, taj koncept mi tada nije izgledao obećavajuće. Smatrao sam da je sistem sa grabljicama dobar, ali na Airseederu su bili montirani na dvo-struku oprugu sa mnogo pokretnih dijelova. Kada je Sprinter ST izašao na tržište, mogao je ispuniti najmanje jedan od mojih zahtjeva: troškovi nabave i održavanja su bili minimalni zahvaljujući Flexgrip sistemu. Ipak nisam bio potpuno uvjeren. Kada mi je Michael Horsch objasnio da je mnogo strojeva Airseeder CO prodano u Velikoj Britaniji i da tamo kupci imaju prinose pšenice od 100 dt, odluka je pala. Moj sistem rada se u potpunosti promijenio. Sa mojim novim strojevima potrebno mi je samo 1,9 KS / ha (uključujući zaštitu usjeva) – usprkos međusobnoj udaljenosti između parcela i strmim padinama.“

Sumnja u SprinterPromjena načina rada i mehanizacije je u početku bila korak u nepoznato. „Bio sam skeptičan, jer sam morao zamijeniti sijačicu roto drljačom, što je uvijek bilo rješenje kada ništa drugo nije preostajalo. Tako se moglo sijati i u izuzetno teškim uvjetima. Iz opreza sam još godinu dana zadržao svoj drugi četvorometarski stroj – za svaki slučaj.“ On rado priča slijedeću anegdotu: „Jednom sam početkom studenog sijao pšenicu po-slije suncokreta i to u vrlo vlažnim uvjetima. Vremenski prozor u kojem nije padala kiša je bio izuzetno uzak. Da bih mogao sijati traktorom sa duplim gumama, podigao sam prednji dio sijačice tako da se na strminama traktor ne prevrne. Držao sam se radne brzine od 15 km/h. Ipak sam u jednom danu morao posijati 60 hektara! Kada su usjevi nikli i tokom žetve sam primjetio da su rezultati identični onima koje sam imao kada sam koristio kombinaciju roto drljače i sijačice.

Utvrdio sam da ako održavam veliku radnu brzinu tokom rada sa Sprinterom i konstantno razbijam zemlju, ne dolazi do sabijanja brazde i potiče se propusnost zemljišta i biljke bolje apsorbuju vlagu. Tako da sam i prodao i posljednju roto drljaču.“

Ekonomična sijačica„Sprinter ST je ekonomičan iz više razloga. Najprije, to je sijačica sa grabljicama. Mislim da se takvi radni organi sporije troše od diskova. Grabljice su krute i stoga manje sklone tro-šenju. A gume kod novih modela su dovoljno velike da nose podvoz, tako da ih ne morate mijenjati u nevrijeme.

Na prvom modelu sam zamijenio samo kliznu ploču kod Duett radnih tijela nakon 6.000 ha. A kod novih modela je trebalo samo promijeniti ugao grabljica, ne i same grabljice.

Sada imam već trećeg Sprintera. Prvog sam prodao zato što sam želio dupli rezervoar i da bih ispoštovao prometne propise, a drugog kako bih zadovoljio propise o sistemu ko-čenja i zbog jedine mane te sijačice: potrebne vučne snage. Sprinter kojeg trenutno posjedujem ima dvije grabljice manje, što značajno smanjuje potrebnu vučnu snagu. Danas u pro-

01 Jean-Luc Didier je 1995. preuzeo gospodarstvo na kojem se već 49 godina radi bez pluga – zbog kamenja, glinovitog zemljišta i efikasnosti.

02 Pšenica, kasna sorta, je zbog obilnih padalina u jesen 2019. kasno posijana uz pomoć Sprintera. Usjev je bolje iskoristio padaline krajem travnja 2020, posebno u pogledu unosa azo-ta. Ova sorta dala je prinos od 8,1 tone na 84 hektara, dok je ranija sorta na preostalim njivama dostigla „samo“ 6,9 tona.

02


Reportaža o f irmi

sjeku trošim 7 l dizela po hektaru, kada koristim Duett radna tijela“, objašnjava Jean-Luc Didier.

Da bi zadovoljio nove zahtjeve u pogledu sjetve, Duett radna tijela je zamijenio užim vrhovima koji pomiču manje zemlje i zato ih je lakše vući.

Pored čisto tehničkog aspekta, koji stroj čini tako ekono-mičnom u pogledu održavanja i potrošnje goriva, Sprinter ima i prednosti u pogledu potrebnog radnog vremena i logistike. „stroj se lako podešava i robustan je i čak se i sezonski radnik brzo navikne na nju. Treba samo podesiti nagib stroj i dubinu sjetve.“ Poštujući propisane dimenzije za cestovni transport, štedi vrijeme na velikim udaljenostima. Nije mu potrebno do-datno vozilo za transport niti dodatni radnik. Rezervoar velike zapremine od 5.000 l smanjuje broj vožnji do i od ekonomije. „Zato smo morali reorganizirati radno vrijeme, jer smo mogli posijati veću površinu – sa manje strojeva i manje radnika. Isto tako jako cijenim i velike gume na našem Sprinteru,“ objašnjava ovaj poljoprivrednik.

Nova pitanjaTada je glavni razlog za upotrebu Sprintera bio jednostavan: ravna, konsolidirana sjetvena posteljica. Danas postoje pot-puno novi problemi: stroj mora raditi i sa žetvenim ostacima i međuusjevima.

„Već pet godina sam svestan da se menja stav društva prema našoj profesiji. Pod velikim smo pritiskom, stalno se donose novi ekološki propisi i imamo druge probleme poput zagađenja tla, štetnih insekata i gubitka određenih aktivnih supstanci, a ne postoje alternative. Tu spada i primer glifosata. Do pre godinu-dve sam bio ubeđen da će se i dalje tolerisati u konzervacijskoj poljoprivredi. Barem dok se ne pronađe neka nova aktivna supstanca. Dakle, mnogo je faktora uticalo na moje odluke u vezi sa novim načinima proizvodnje i koji su bili presudni u mojoj odluci da krenem u novom smeru. Na našem području, sa našim klimatskim uslovima i sa izuzetno suvim zemljištem, verujem da idemo ka ekstenzivnoj poljoprivredi i to je model za koji sam se na kraju odlučio.“

Jean-Luc Didier smatra da ovo zahtijeva i uzgoj „egzo-tičnih“ kultura: „Možda one nužno ne odgovaraju našim klimatskim uvjetima i zemljištu, ali su neophodne za opsežniji koncept. Grašak nije prilagođen kamenitom zemljištu. Zob, lan i suncokret su preosjetljivi na sušu. Kukuruz ne voli kame-nje ili previše vlage u proljeće i jesen. Soji škodi ljetnja suša i može se požnjeti tek u kasnu jesen. Ali svaka biljka igra ulogu u „higijeni“ njive i ravnoteži zemljišta. Uljanu repicu možete uzgajati iako je to zapravo intenzivna kultura, ali mora biti dio bogatog plodoreda koji uključuje proljetne usjeve. Trenutno sijem repicu, soju, jari grašak, uljani lan, suncokret, ozimu i jaru pšenicu, ozimi i jari ječam. U budućnosti morate biti spremni da izgubite nešto novca sa jedinim kulturama – posebno sa pri-nosima – koji će se pak vratiti kroz druge kulture u plodoredu.“

Ekstenzivni sistem rada je stoga logična posljedica za ovog poljoprivrednika, čiji je poljoprivredni koncept u potpunosti usmjeren na drastično smanjenje troškova. Pošto je postignut maksimum prinosa i on više nije glavni faktor profitabilnosti gospodarstva – osim organskog sektora u ovom trenutku – je-dina stvar koja može utjecati na poslovni rezultat jesu troškovi proizvodnje. „Sa ekstremnim vremenskim uvjetima postaje sve teže nadati se velikim prinosima. Kada nekoliko puta prođete kroz teške godine, jednostavno morate preispitati stvari. Mi smo u slijepoj ulici i kada je u pitanju upotreba pesticida. Smanjivanje će nam biti nametnuto. Zbog toga želim očistiti svoje njive bez zavisnosti od herbicida. Po mom mišljenju, sistem obrade koji uključuje širok plodored i konvencionalnu sjetvu ili direktnu sjetvu je najbolje rješenje za naše glinovito zemljište malog potencijala.“

Sprinter ST u ekstenzivnom sistemuJean-Luc Didier puno radi sa međuusjevima i biljkama za zele-no gnojenje. Puno polaže na biljke bogate proteinima, dlakavu graoricu, etiopsku slačicu, faceliju i – ako postoje problemi sa strukturom zemljišta – bob.

„Poslije vršidbe, usjevi se siju Sprinterom ST direktno u strnište. Naročito na vrlo kamenitom zemljištu. Zato sam uložio u nova uska radna tijela sa dva otvora jedan iznad drugog. Malo sjeme se ulaže na manju dubinu od velikog sjemena. Sijem na razmaku od 28 cm. 2018. i 2019. godine smo imali neobične uvjete za sjetvu: ekstremnu sušu ljeti i vrlo vlažnu jesen. Više nije bilo bitno šta je ekonomično, a šta nije. Bilo nam je samo važno da uopće možemo sijati.“

„Sa mojom konfiguracijom Sprintera mogu sijati biljke za zeleno gnojivo koje će vratiti ravnotežu mom zemljištu. Zemlji-

01 Jean Luc Didier trenutno ima svog trećeg Sprintera. Prvog je zamijenio, zato što je želio dupli rezervoar i da zadovolji prometne propise. Drugog je zamijenio zbog novih propisa o kočionim sistemima i da bi smanjio vučnu snagu. Model koji trenutno koristi ima dve grabljice manje, što je veliki plus.

02 U svom ekstenzivnom sistemu svaka biljka ima svoju ulogu u higijeni njive i ravnoteži zemljišta. Jean-Luc Didier je spreman na to da će ubuduće sa nekim usjevima biti na gubitku, ali da će u cjelini moći dobro zaraditi.

01


šte na mojim parcelama je zapravo prebogato humusom. To povećava korisne rezerve, ali ograničava djelovanje pojedinih herbicida. Ako je sadržaj ugljika previsok, neće biti dovoljno azota. Tada ga morate dodati. Taj posao obavljaju biljke za zeleno gnojenje. One omogućuju šećer, predstavljaju hranu bakterijama i poboljšavaju mineralizaciju humusa i odgovara-juću apsorpciju od strane proljetnih usjeva.“

Jean-Luc Didie koristi vrhove i za sjetvu repice i tako ima veću vučnu snagu. Međutim, za sjetvu pšenice mijenja radna tijela. „U ovom slučaju koristim radna tijela sa otvorima jedan pored drugog i jednim centralnim za gnojivo. Princip je isti kao kod Duetta, ali sa tanjim i plićim vrhom. Potrebno je manje vučne snage, jer podiže manje vlažne zemlje. Za koju god tehnologiju da se opredijelite, svaka ima prednosti i mane. U potonjem slučaju je glavni problem što se gnojivo ulaže na manjoj dubini i što se oba otvora za sjeme nalaze veoma blizu jedno drugom. Cilj je sijati što približnije direktnoj sjetvi kako bi se što preciznije prodrlo u tlo, bez suvišnog okretanja zemlje da bi se zadržala vlaga u zemljištu i ograničilo nicanje korova.“

Svestrana sijačicaUnatoč nekim problemima na početku koji su riješeni uz pomoć HORSCH-ovih servisera, Jean-Luc Didier je zadovoljan svojom kupovinom. „Ovo mi je već treći Sprinter ST“. U bu-dućnosti će ovo biti jedina sijačica na gospodarstvu – kako na glinovitom tako i na kamenitom zemljištu, u sušnim uvjetima sa uskim vrhovima i u vlažnim uvjetima sa odgovarajućim paker valjkom. Sprinter odlično radi na zemljištu sa pripremljenom površinom uz ulagače gnojiva i sa uskim vrhovima, kako se zemljište ne bi bespotrebno razgrtalo. Uz pomoć uskih vrhova, Sprinter može sijati direktno u nisko strnište bez pritiskanja

slame u dno brazde i bez velikog utroška goriva. Jean-Luc Didier dodaje: „Volio bih da slijedeća verzija Sprintera može sijati dobro razvijeno zeleno gnojivo. Tokom svog radnog vijeka sam uvijek pokušavao postepeno prilagođavati stvari, ne dovodeći u pitanje poljoprivredni sistem koji se dobro po-kazao u prošlosti. S obzirom na velike promjene sa kojima se suočavamo i koje tek predstoje, ne tražim radikalni prekid sa mojom tehnologijom, već konstantni razvoj. I to po moguć-nosti sa strojevima koje su već na gospodarstvu.“

02


HORSCH interno

Mreža za budućnost

Za HORSCH je poboljšavanje mrežne strukture mnogo više od puke primje-ne trenda. Cornelia i Philipp Horsch govore o tome što ih je navelo na ovaj korak.

terraHORSCH: Promijeniti nešto u strukturi firme je obično ogroman projekat. Što Vas je kao obitelj i ruko-voditelje navelo da poduzmete ovaj korak?Philipp Horsch: Mi smo firma koja je usmjerena na proizvod i kupca. Već nekoliko godina razmišljamo o tome kako da u firmu još bolje implementiramo našu vlastitu DNK unatoč rastu. Prije dvije godine smo imali zamisao formirati grupe proizvoda u Business Units i da odatle vodimo firmu dalje. To nije ništa novo za nas – tako smo oduvijek funkcionirali. Međutim, došlo je vrijeme da idemo dalje. Za nas je najbolji mogući fokus na kupca i dalje na prvom mjestu. U listopadu 2019. godine naša obitelj se okupila jednog vikenda kako bismo razgovarali o ovoj ideji. Razmatrali smo početke firme, porijeklo i ono što nas je učinilo jakim. I na osnovu toga smo odlučili otići u mrežnu strukturu.Cornelia Horsch: Inače, naše posljednje veliko restrukturira-nje je bilo prije deset godina. Tada smo bili potpuno drugačija firma. Razlozi za to su, na primjer, naš rast, internacionaliza-cija ili novi izazovi na koje nailazimo na različitim tržištima. Stoga smo jednostavno vidjeli potrebu za restrukturiranjem: da ponovo stvorimo sebe, preispitamo stvari i napravimo nešto novo. A sa tim imamo dugogodišnje iskustvo. U našim korijenima je da neprestano preispitujemo, a ne samo da nešto razvijamo.

Kako su izgledali prvi konkretni koraci i gdje je danas HORSCH u ovom procesu?Philipp Horsch: Došli smo do točke gdje smo proširili svoj tim za operativno upravljanje koji je ranije brojao sedam rukovoditelja. Zadatke smo raspodijelili sa sedam na dva-naest ljudi. Istovremeno u ovaj novi tim integriramo grupe proizvoda kao ProductUnits. Operativno rukovodstvo firme danas predstavlja 17 ljudi koji su međusobno povezani u jednu mrežu. Tu naravno spadamo nas dvoje, moj brat Michael i Theo Leeb. Dakle, udaljavamo se od klasične organizacijske sheme i hijerarhijskog razmišljanja k mrežnoj organizaciji. Ovo će se postepeno primjenjivati u svim sektorima firme. Prije svega korak, da naših pet grupa proizvoda predstavimo i u menadžmentu, jasno pokazuje da prelazimo iz čisto funkcio-nalne organizacijske strukture u mrežnu strukturu u kojoj se opet potvrđuje naš fokus na proizvod i kupca.Cornelia Horsch: Trenutno smo usred procesa promjena koji će trajati nekoliko godina. Takve stvari se ne rješavaju preko noći. Pretpostavljamo da će proces kulture transfor-

macije posebno potrajati, jer će zaista svi rukovoditelji i menadžeri projekata učiti novi način vođenja. Ovdje imamo i vanjsku podršku, koja nas podržava i prolazi sa nama kroz ove promjene sve dok sami ne uzmemo stvar u svoje ruke. Na kraju krajeva, osjećamo i da se mijenjaju društvo i zahtjevi zaposlenih. Želimo se modernizirati i u tom pogledu. Nove ge-neracije žele nove forme organizacije, a prije svega modernu organizacionu kulturu. Naši zaposleni trebaju uživati u svom poslu, što mogu da osjetiti i naši kupci. Želimo biti jedan od najatraktivnijih poslodavaca za radnu snagu u našoj branši i u mjestima u kojima imamo proizvodne pogone. Sada poči-njemo u Njemačkoj, a kasnije ćemo uspostaviti ovaj sistem u našim međunarodnim podružnicama.

Kupci i poslovni partneri firme HORSCH sigurno misle: „Sve to zvuči sjajno, ali što će se promijeniti za mene?”Cornelia Horsch (uz smijeh): Zapravo izvana se ništa ne mi-jenja. To je jedna mjera uz koju direktni, bliski i pojedinačni kontakti sa kupcima i poslovnim partnerima mogu ostati na visokom nivou – usprkos rastu firme. Philipp Horsch: Trenutno doživljavamo vrijeme velikih pro-mjena, tzv. disrupcija, koje se ne javljaju samo u poljoprivredi, već u svim segmentima života. Mi se tome radujemo i u svemu tome vidimo nevjerojatne mogućnosti, pogotovo za našu branšu! Ali smo također svjesni činjenice da moramo preusmjeriti firmu. Da budemo iskreni: u mnogim stvarima (struktura, način razmišljanja, stav itd.) smo još uvijek u proš-lom stoljeću – a to više neće biti dovoljno za budućnost! Još ima prostora za za poboljšanje – također u korist naših kupaca i dilera! Kao firma želimo biti spremni za nove izazove, želimo sudjelovati u oblikovanju, a ne samo da reagiramo itd. A za to su potrebne duboke promjene, pogotovo u našim glavama. Mi k tome težimo. To će onda imati vidljive efekte i za naše kupce i za naše dilere.Cornelia Horsch: Kupci, zaposleni i društvo – to su tri važna aspekta. Ukratko: želimo se dobro pripremiti za budućnost u desetljećima koja slijede. Želimo u njih ući sa lakoćom i sa puno novih ideja i inovacija i da nikada ne moramo biti pod pritiskom. Philipp Horsch: Kao što je već rečeno: radimo ono što je u našim korijenima i što odgovara našem porijeklu. Ali i dalje je revolucionarno, kada sagledate cjelinu. Mreža je doduše sveprisutan pojam, ali činjenica je da je malo organizacija koje funkcioniraju kao mreža. Ne želimo kliziti u sve više hijerarhija,


sve više struktura, sve više pravila itd. Držimo se svog agilnog razmišljanja i djelovanja i želimo se dalje razvijati.

Šta zaposleni misle o ovom procesu? Sigurno ima puno pitanja? Cornelia Horsch: Dobra stvar je što je to proces. Još ljetos na jednom virtualnom sastanku smo sve zaposlene obavijestili da ćemo započeti proces prelaska u mrežu. Sada svi menadžeri imaju zadatak informirati zaposlene u svim odjelima i voditi ih kroz promjene. Dobra stvar je što smo uvijek imali dobru suradnju između različitih odjela. Kod nas su se zaposleni uvijek više identificirali sa onim što rade nego sa svojim položajem. To je najvažnije. Tako svi uživaju u svom poslu. Mi direktno informiramo naše zaposlene preko intraneta ili preko video poruka.Philipp Horsch: Inače, nova struktura se može odlično ilustri-rati. Organigrami naše firme se ne sastoje od linija i kolona, nema ni vrha ni dna! Našu organizaciju prikazujemo kao mrežu – sa kupcem točno u sredini – koja se može jako brzo promijeniti zavisno od zadataka i zahtjeva. Da, to je izazov za sve nas, ali u ovaj proces promjene ulazimo uz samopo-uzdanje i jedva čekamo da vidimo na kakav održiv način će nas promijeniti.

CUSTOMER

Management

Product Unit Tillage

Product Unit Planting

Product Unit Seeding

Product Unit Hybrid Farming

Product Unit Crop Care

Customer Service

Corporate Culture

Sales

Finance & Controlling

Sales Support

Brand & Design

Digitalization

Electronics

Production

Purchasing

R & D Services

Training


Kupac na prvom mjestu

Dobra usluga, pouzdanost i motiviran tim – to su tri osnovna faktora zbog ko-jih je Agrotron-M postao jedan od vodećih dilera poljoprivrednih strojeva u Bugarskoj.

Agrotron-M je na bugarskom tržištu aktivan već 18 godina. Za to vrijeme ova kompanija se razvila od prodavatelja rabljenih strojeva u uspješnog uvoznika inovativne i kvalitetne poljoprivredne mehanizacije.

Prema godišnjem izvještaju bugarskog tjednika „Capital Wee-kly“ objavljenom u rujnu 2019. godine, kompanija je zauzela drugo mjesto na rang listi najvećih distributera poljoprivrednih strojeva u Bugarskoj u 2018. godini. Agrotron-M je trenutno ekskluzivni zastupnik za marke HORSCH, Olimac, Strautmann i Tehnos.

OBITELJSKI POSAO KOJI RASTEAgrotron-M je 2002. osnovao bračni par Meliha Ayertlik i Mehmed Yumerov sa namjerom da uvozi i distribuira rabljenu poljoprivrednu mehanizaciju iz Njemačke. U međuvremenu je i Melihin brat Metin postao dio menadžmenta. „Nakon ulaska Bugarske u EU i uz dostupnost europskih modela

financiranja u sektoru poljoprivrede, povećala se i potražnja za novim i kvalitetnim strojevima. Odmah smo reagirali na to i uključili odgovarajuće strojeve u naš asortiman“, prisjeća se Meliha Ayertlik. 2009. godine je otvorena kancelarija u Staroj Zagori. Kompanija je nastavila rasti. Samo dvije godine kasnije, otvorena je velika filijala u Targovištu – sa izložbenim salonom, skladištem rezervnih dijelova i radionicom. Njena površina iznosi preko 10.200 m2, zgrada zauzima 3.500 m2. U 2015. godini otvorena je još jedna filijala u Montani – usred jedne od ključih poljoprivrednih područja u Bugarskoj. Glavni brend koji Agrotron-M zastupa u bugarskoj poljoprivredi je HORSCH.

UDVOSTRUČEN OBRTSuradnja između kompanija Agrotron-M i HORSCH je počela 2012. HORSCH-ova menadžerka prodaje za Bugarsku, Pe-tja Dainova, se dobro sjeća početaka: „Moj prvi kontakt sa Agrotron-M se dogodio u kasnu jesen 2011. godine. Trebalo

01


Servis i prodaja

je pronaći potencijalne dilere za suradnju. Naš prvi sastanak je bio vrlo neformalan i bila sam impresionirana koliko smo toplo i srdačno primljeni. Pored pozitivne atmosfere i visokog stupnja organizacije, najvažnija točka kojom nas je oduševio Agrotron-M je bila izuzetno dobro opremljena radionica. Posli-je sastanka na sajmu Agritechnica i na osnovu preporuka mno-gih poljoprivrednika, koji su pozitivno ocijenili Agrotron-M, naše rukovodstvo je brzo donijelo odluku da kompaniju učini službenim uvoznikom HORSCH strojeva u Bugarskoj. Narav-no, na početku je bilo i zabrinutosti: da li diler zna dovoljno o našim strojevima? Može li se poistovjetiti sa našim načinom razmišljanja? Međutim, te sumnje su brzo nestale. Prošlo je izuzetno dobro i za godinu dana Agrotron-M je udvostručio prodaju HORSCH-a u Bugarskoj.“

Petja Dainova dodaje: „Struktura, mentalitet, organiza-cija i način upravljanja kompanijom su potpuno drugačiji u Agrotron-M-u u odnosu na većinu dilera. Ključna riječ je timski duh – svaki zaposleni je dio cjeline, svatko doprinosi zajednič-kom cilju. Ovdje nećete čuti da neko kaže: „To nije moj posao! Upravo takav stav čini ovu kompaniju tako uspješnom!“

TIM – KLJUČ ZA USPIJEHAgrotron-M ima oko 100 zaposlenih. Kompaniji je jako važno da radi samo sa kvalificiranim i dobro osposobljenim stručnja-cima. Prodajni tim čine obučeni i iskusni prodavci koji putuju širom Bugarske. „Naši prodavači se intenzivno bave željama kupaca i fokusiraju se na njihove specifične zahtjeve kako bi ih mogli ispuniti. Ne radi se samo o tome da ponudite strojeve, već i kompletna rješenja za moderno poljoprivredno poslova-nje“, naglašava Meliha Ayertlik.

Tim u servisu čine stručnjaci koji svake godine pohađaju obuke. Cilj je brzo rješavanje problema. Također, postoje jasni uvjeti garancije.

HORSCH svake godine organizira obuku za prodavače i servisere. „Ranije se obuka u prodaji obavljala kod nas u Bugarskoj i vodili su je treneri iz Njemačke. Međutim, već nekoliko godina zaposleni u Agrotron-M-u idu u Njemačku, gdje mogu optimalno kombinirati teoriju i praksu. I kolege iz servisa se uglavnom obučavaju u Njemačkoj. U HORSCH-u je nivo uspjeha dilera u različitim zemljama razmjer. Agrotron-M se uvijek nalazi među najboljim dilerima“, kaže ponosno Petja Dainova.

Agrotron-M ima na lageru rezervne dijelove različitih proizvođača. Ima širok asortiman guma, kotača, ulja, maziva itd. „Čak i ako željeni rezervni dio nije odmah dostupan, maksimalno vrijeme isporuke je samo dva do tri dana. Da bismo tokom sezone bili na raspolaganju našim kupcima, u skladištu i u radionici postoji 24-satno dežurstvo“, objašnjava Meliha Ajertlik.

Ni HORSCH ni Agrotron-M ne vjeruju u strategiju „prodaj po svaku cijenu“. „Kada kod nas dođe kupac i zanima ga neki stroj, nama je najvažnije da pronađemo stroj koja najviše odgovara njegovom poslu. Događa se da kupac želi kupiti neki konkretni stoj, ali se nakon razgovora i savjetovanja predomisli i ipak kupi neki drugi koji ipak više odgovara njegovim uvjetima i načinu rada“, zaključuje Petja Dainova.

KORISNIČKA PODRŠKA – NAJVIŠI PRIORITETAgrotron-M svoje odnose sa kupcima zasniva prije svega na povjerenju. Serviseri su tu da daju savjet od samog početka. „Naši serviseri prate svaku prodani stroj od prvog puštanja

01 Agrotron-M poslovnica u Tragovištu.

02 Oni vode obiteljku kompaniju: Meliha Ayertlik (sredina), njen suprug Mehmed Yumerov (lijevo) i njen brat Metin Ayertlik.

02


Servis i prodaja

u rad. Za mnoge dilere je tu kraj priče. Mi imamo drugačiji pristup – mi pružamo podršku sve dok poljoprivrednik u potpunosti ne upozna stroj. A ako se treba trenirati novi ruko-vatelj, mi smo opet tu na usluzi“, objašnjava Meliha Ayertlik.

Korisnička podrška je i kompaniji HORSCH na prvom mjestu. Petja Dainova kaže: „I drugi proizvođači u svom asortimanu imaju dobre strojeve, ali mi osim dobrih strojeva nudimo korisničku podršku na najvišem nivou. Osim uobičaje-ne garancije, idemo i korak dalje. Na primjer: ako postoje bilo kakvi problemi sa novim serijama ili strojevima, mi ćemo se pobrinuti za potrebne popravke i naknadne ugradnje bez do-datnih troškova na teret kupca. Cilj je pomoći kupcu. HORSCH ima širok asortiman strojeva. Međutim, nije svaki stroj za svako tržište. Mi zajedno biramo strojeve koji su savršeni za uvjete u Bugarskoj. Paleta proizvoda raste iz godine u godinu. Prije če-tiri do pet godina, na primer, nije bilo nikakvih prskalica. Sada imamo puno toga za ponuditi bugarskim poljoprivrednicima“, izjavljuje Petja Dainova.

Prije nego što se odluče za investiciju, poljoprivrednicima je važno da vide kako stroj radi na njivi. Zbog toga se Agrotron-M i HORSCH oslanjaju na demonstracije direktno na gospodar-stvima. Osim toga, HORSCH gotovo svake godine organizira praktične dane u Njemačkoj. Agrotron-M je uvijek prisutan sa velikom grupom poljoprivrednika. Pored demonstracija i obilaska tvornice, gosti se informiraju i o inovacijama koje se isprobavaju na HORSCH-ovim oglednim poljima: ovaj prakti-čan aspekt je jako popularan kod bugarskih poljoprivrednika.

AKTIVNO PRISUSTVO NA INTERNETU Prava marketinška strategija je danas izuzetno važna za us-pijeh nekog poduzeća. Agrotron-M nije izuzetak. „Slijedimo integrirani komunikacijski pristup tako što promoviramo naše proizvode i usluge kroz razne aktivnosti koje se međusobno dopunjuju. Aktivni smo u konvencionalnim medijima poput poljoprivrednih časopisa, ali i on-line i na društvenim mrežama poput Facebook-a i Instagrama: tako dopiremo i do starih i do potencijalnih novih kupaca“, kaže Meliha Ayertlik i dodaje: „imamo modernu i funkcionalnu internet stranicu sa puno slika i tekstova i naravno kanal na Youtube. Nova ge-neracija poljoprivrednika je on-line. Mi moramo biti u trendu. Da bismo zadržali veliko interesiranje, na društvenim mre-žama, svakodnevno objavljujemo sadržaj zaštićen autorskim pravima, uključujući video snimke demonstracija na njivama kupaca.“

„Za HORSCH i mene je uvijek ugod-na suradnja sa Agrotronom koja nas je vremenom dovela do mjesta na kojem smo danas. Kada dođem u poslovnicu u Targovištu, uvijek se nešto događa. Stro-jevi se istovaruju, utovaruju, sklapaju, kupci se primaju itd. Za razliku od ostalih dilera, gdje je prilično tiho. Zajedništvo, timski duh, motivacija i pažnja prema kupcu – svaki zaposleni djeluje u skladu

sa ovim principima. To je veliki plus za ovu kompaniju. Kada dođe poljoprivrednik i traži podršku, niko ne ide kući dok ku-pac ne bude zadovoljan – bez obzira na radno vrijeme. Zato ne iznenađuje što sa mnogim kupcima održavaju dobre odnose više od 15 godina“, zaključuje Petja Dainova.

Ali kako je voditi tako uspješan obiteljski posao? Meliha Ayertlik odgovara uz osmijeh: „To je izazov! Ali što se tiče budućnosti Agrotrona, interes kompanije je na prvom mjestu! Koliko god se međusobno razlikovali, svaki član menadžerskog tima ima svoja posebna znanja i vještine i na taj način doprinosi uspješnom razvoju kompanije. Nadam se i vjerujem da će tako ostati i u budućnosti!“

Dobro obučen tim servisera je na raspolaganju kupcima – tokom sezone postoji 24-satno dežurstvo.

Petja Dainova, HORSCH-ov menadžer prodaje za Bugarsku o najprodavanijim proizvodima na tamošnjem tržištu: „U području sijačica, Pronto 4-9 DC, Avatar SD i Maestro CV/SW su u prvom planu, a kod strojeva za obradu zemljišta su to Joker RT Classic, Joker HD, Tiger MT i Terrano FX. Već četiri godine u Bugarskoj nudimo prskalice HORSCH Leeb. Leeb PT i Leeb AX su izazvale velik interes.“


FITZentrum

SUZBIJANJE SAMONIKLE ULJANE REPICE KAO IZAZOV

Samonikla uljana repica je problem u cijelom svijetu. HORSCH je želio usta-noviti kako se ovaj problem najbolje rješava provedbom dva opsežna pokusa. Isprobao je između ostalog kakav utjecaj na ovaj usjev ima obrada međurednim kultivatorom.

Prvi korak u pokusu je bila sjetva uljane repice uz pomoć sijačice Maestro 12.50 CX sa među-rednim razmakom od 50 cm

umjesto uobičajenih 15 cm ili 30 cm, i to na dvije različite parcele. Prva parcela se nalazi u blizini sjedišta firme HORSCH, Sitzenhofa. Tamo je problem sa travom jako izražen, a zemljište je djelomično

jako teško. Druga parcela se nalazi na području Regensburga i zemljište ima sličan udio gline, ali sadrži više organ-ske materije. Pošto je dugo godina bila sastavni dio plodoreda, na obje parcele stara uljana repica predstavlja veliki problem.

Razlozi i ideje za ove pokuse su bili različiti. Sve je počelo poboljšanim ula-

01 Prvi prohod sa kultivatorom je bio planiran za fazu četiri lista. Međutim, to nije bilo mogu-će zbog vremenskih uvjeta.

02 Uljana repica u fazi šest do osam listova posijana Maestrom u međurednom razmaku od 50 cm.

03 Unatoč međurednom razmaku od 50 cm, repica zatvara redove u fazi deset listova. Doduše i u ovoj fazi se može obaviti prohod sa međurednim kultivatorom.

01 02

03


ganjem sjemena uz pomoć sjetvene jed-inice Maestro upravo na teškim zemljišti-ma. U ovom slučaju su zvjezdasti diskovi dodatna prednost. Oni čiste redove od organskih ostataka i gruda. Zvjezdasti diskovi odlično rade pri radnoj brzini od 12 do 13 km/h i omogućuju dobru sjetvenu posteljicu.

Odlučili smo se za međuredni razmak od 50 cm zato što je planirano da se repica obradi međurednim kultivatorom. Osim toga željeli smo isprobati i prskanje u trake i vidjeti da li ono ima smisla sa agronomske i ekonomske točke gledišta. Što se tiče prinosa, zapažanja i iskustva iz prethodnih godina pokazali su da veći međuredni razmak nema negativne efe-kte. Neki od HORSCH-ovih klijenata već duže vrijeme prakticiraju ovakav razmak.

Pokazalo se da je repica u stanju optimal-no popuniti prostor između redova. U fazi od deset do dvanaest listova redovi su gotovo zatvoreni.

Zbog većeg međurednog razmaka, smanjili smo gustinu sjetve na 25 do 30 zrna po m2 kako bi razmak između bil-jaka u redu bio optimalan. Osnovni prob-lem je bio samonikla uljana repica. Ona se stalno pojavljuje i nakon više godina i predstavlja konkurentsku biljku hibridnoj uljanoj repici. Obrada međurednim kulti-vatorom predstavlja mogućnost suzbijan-ja svih neželjenih biljaka između redova. To znači da se potencijal prinosa novih hibridnih sorti može optimalno iskoristiti. Ovim pristupom se obradi oko 80% pov-ršine parcele, budući da je neobrađena traka široka oko 10 cm.

U našim pokusima ove godine izazov je predstavljala velika količina padalina tako da ranija obrada nije bila moguća. Obično je obrada bila moguća već u fazi četiri do šest listova – bez posebne zaštite usjeva. Tako smo bili u mogućnosti obav-iti samo jedan prohod u fazi deset listova. Da je vrijeme bilo optimalno, u toj fazi bismo obavljali već drugi prohod kultiva-torom. Na ovogodišnjim pokusima ova mjera je do sada dovela do vrlo dobrog rezultata. Međutim, na drugim parcela-ma biste uništili samo 80% samonikle repice u jednom prohodu. U nekim po-dručjima dodatni problem predstavljaju bolesti koje prenosi samonikla repica koja nije tretirana, a koji bi se mogao spriječiti ranom obradom međurednim kultivatorom.

Također zbog Zelenog dogovora EU čiji je cilj da se značajno smanji upotreba pesticida, prskanje u trakama nudi dobar način uštede na klasičnim kulturama kao što su kukuruz, šećerna repa i krumpir. Trenutno se ne nazire način redukcije u

usjevima uljane repice, ali to ćemo detal-jnije ispitati u daljim pokusima.

Pokusi su se odvijali pod nadzo-rom Michaela Brauna i Josefa Stangla. U ovom tekstu možete saznati što to motivira HORSCH-ove eksperte i što ih osobno interesira.

Maestro 12.50 CX tokom obavljanja

sjetve..

Josef Stangl već devet godina radi u firmi HORSCH i fokusira se na nove koncepte uzgoja u ratarstvu. Prije toga je radio kao savjetnik za uzgoj biljaka i još uvijek honorarno savjetuje brojna gospodarstva. Od kad je počeo raditi u HORSCH-u, stalno doprino-si odjelu za zaštitu bilja svojim širok-im znanjem i iskustvom u području praktične zaštite bilja. Interesiranje za strategije u ratarstvu i sveukupne kon-cepte poljoprivrede ga motivira da ot-kriva, razumije i razvija nove metode. U tom pogledu, njegov fokus je na sigurnosti prinosa u najrazličitijim re-gionalnim ili proizvodnim uvjetima u području ratarstva.

Pokreće ga privlačnost isprobavan-ja novih stvari koje dovode do vidl-jivog poboljšanja i njihova primjena sa poljoprivrednicima. Josef Stangl je također naš savjetnik za sva pitanja iz područja ratarske proizvodnje.

Michael Braun već 12 godina radi u firmi HORSCH. On i Kurt Glück rade u odjelu prodaje. U slobodno vrijeme vodi svoje gospodarstvo nedaleko od Schwandorfa, na kojem radi ekspe-rimente, jer izuzetno dobro poznaje strukturu zemljišta. Svoje njive obilazi gotovo svaki dan i pošto zna povijest njihove obrade može tumačiti promje-ne koje primjećuje. Generalno je zain-teresiran za dalji razvoj poljoprivrede i u ovom posebnom slučaju za buduć-nost uzgoja uljane repice.


FITZentrum

U otežanim uvjetima

Ove godine je korona veoma utjecala na Dane hibridne poljoprivrede i digitalne Dane polja. Untoč tome, oba događaja su bila veoma uspješna.

Kada smo krajem 2019. počeli planirati Dane polja za ljeto i je-sen 2020, nitko nije naslućivao da će se dogoditi pandemija.

Tako je nastala ideja da se ovog puta različiti proizvodi predstave na nekoliko događaja – prvi put u različitim zemlja-ma. U planu su konkretno bile Francuska i Austrija.

Ali pandemija je poremetila sve plan-ove. Zatim smo počeli razmišljati o alter-nativi. Tada se rodila ideja o digitalnim Danima polja i Danima hibridne poljo-privrede. Ali, suprotno onome što samo ime govori, važnu ulogu su odigrale i odgovarajuće sijačice.

Tokom rujna i listopada grupe od 10 do 15 poljoprivrednika su stalno pos-jećivale sjedište firme u Schwandorfu kako bi se informirale o strojevima iz područja hibridne i ekološke poljop-rivrede. U tu svrhu je stvoren higijenski koncept i u velikoj izložbenoj hali smo

napravili prostor za predavanja – naravno sa potrebnom fizičkom distancom. U normalnim uvjetima u ovoj hali je tokom HORSCH-ovih seminara sjedilo i do 800 ljudi. Domaćini su bili Andreas Bogner i Johannes Schmidt, koji su zaduženi za prodajnu podršku u oblasti hibridne poljoprivrede.

Ovi događaji su započinjali kratkim predstavljanjem firme i pozadine stvaran-ja novih proizvoda poput međurednog kultivatora Transformer VF i sitnilice bil-jnih ostataka Cura ST. Za HORSCH je bilo presudno da ne preuzme postojećeg proizvođača ovakvih strojeva, već da sv-jesno konstruira u potpunosti originalne strojeve kako bi primjenio nove ideje i inovacije u ovom području.

Michael Horsch je potom sa prisut-nim poljoprivrednicima razgovarao o njihovom viđenju aktualnih izazova u poljoprivredi, ali i politici – konkretno o Zelenom dogovoru u EU (Green Deal).

Preporučujemo Vam da pročitate intervju Michaela Horscha o ovoj temi na stranici 26 ovog broja časopisa terraHORSCH.

Nakon detaljnog tehničkog upozna-vanja sa pojedinačnim strojevima sudi-onici su izašli na ogledno polje. O Curi je postavljeno mnogo pitanja koja su se odnosila na direktno podešavanje prema različitim zahtjevima za postizanje op-timalnog rezultata. „Kako da podesim moju sitnilicu na najbolji način ako imam veoma kamenito i teško zemljište?“ bilo je jedno od pitanja na koje su Andre-as Bogner i Johannes Schmidt odmah odgovorili.

Novi proizvodi su probudili veliko interesiranje čak i kod poljoprivrednika koji se veoma dugo bave organskom poljoprivredom – posebno u kombinaciji sa prilagođenom tehnologijom sjetve.

Zbog ovih događaja su posijana dodatna ogledna polja. Tu je u akciji prikazan novi Taro SL, uz pomoć kojeg

Pšenica odmah nakon obrade sitnilicom biljnih ostataka (lijevo) i pšenica jedan dan nakon obrade sitnilicom biljnih ostataka (desno).


je posijan ozimi ječam najprije sa razma-kom od 12,5 cm, a onda i sa razmakom od 25 cm.

Ozimi ječam posijan sa razmakom od 12,5 cm je zatim obrađen sitnilicom biljnih ostataka. S jedne strane se poka-zalo koliko je efikasna sitnilica Cura, a sa druge strane koliko je stroj nježan prema žitaricama i kako se žitarice uspravljaju samo jedan dan nakon prohoda sitnili-com. Biljke se vrlo brzo oporavljaju.

Ozimi ječam posijan sa razmakom od 25 cm je zatim obrađen međurednim kultivatorom. Ovo je posebno važno za organska gospodarstva koja ne koriste mineralna gnojiva. Ako upotrijebite međuredni kultivator u pravo vrijeme, možete usjevu dati pravi poticaj i na min-eralizaciju i obezbijediti neophodni dušik koji se nalazi u zemljištu.

Sitnilice i međuredni kultivatori su rame uz rame sa ostalim strojevima i inovacijama bili u centru prvih HORSCH-ovih digitalnih Dana polja 23. listopada. Glavni razlog ovog jednosatnog događa-ja je bio visok sadržaj informacija u krat-kom vremenu. Više od 500 gledatelja je prisustvovalo događaju preko društvenih mreža Youtube i Facebook. Do početka

studenog je bilo ukupno 25.000 pre-gleda.

Trud i pripreme za ovaj događaj nisu zanemarivi. Na terenu su uvijek bila dva snimatelja i pored toga, uživo su emitirani snimci dronova. Profesionalni montažer je sjedio u specijalnom vozilu i brinuo se za to da se najbolje slike uvijek emitiraju uživo. Konačno, prijenos na mrežu se odvijao preko satelita kako bi se onemogućio svaki gubitak prijenosa ili variranje kvaliteta.

Najveći izazov su bile vremenske pri-like. U noći između četvrtka i petka je palo toliko kiše, da strojevi nisu mogli raditi. Ovaj događaj je na neki način bio hibrid: svi razgovori su se emitirali uživo, dok je prikaz rada svih strojeva je snim-

Cura ST

Osim optimalne težine spomenute u tekstu članka, maksimalna visina rama od 450 mm omogućava rad u visokim kulturama. Zato su opruge montirane iznad rama. Dvostru-ka opruga osigurava radni opseg od 500 g do 5000 g i omogućava sve od finog sitn-jenja do agresivne obrade. Pritisak se može podešavati hidraulički. Gotovo konstan-tan pritisak na radna tijela u svim položaji-ma omogućava obradu kontura npr. poput kućica krompira. Dio koji je izložen haban-ju je dug 130 mm, a 8 mm širok i moguće je naručiti model sa ojačanim metalom (HM) za dodatnu izdržljivost stroja. Kod okopavi-na je moguće podešavati položaj potpornih kotača (do 11 komada) na ramu prema međurednim razmacima.

01 Na Danima hibridne poljoprivrede posjeti-teljii su mogli steći jasan uvid u performanse svakog stroja.

02 Međuredna kultivacija ozimog ječma sa međurednim razmakom od 25 cm.

01 02


FITZentrum

ljen dan ranije, tokom generalne probe i po sunčanom vremenu. Ti snimci su iskorišteni u petak.

Michael Braun je bio voditelj digi-talnih Dana polja, a Michael Horsch je otvorio događaj kratkim predavanjem, tokom kojeg je istakao da se u skorijoj prošlosti HORSCH previše pozivao na pojam regenerativne poljoprivrede. To je mnogim poljoprivrednicima zvučalo kao da se „nešto mora popraviti“, što je jed-nostavno pogrešno i zato HORSCH sada koristi izraz koji je već dugo u upotrebi: hibridna poljoprivreda.

Zatim se prešlo na prezentaciju stro-ja Transformer VF. Mnogo sudionika je postavljalo pitanja putem chat-a. Zanimala su ih različita radna tijela na kojima HORSCH trenutno radi, a koja će biti dostupna kao dodatna oprema. Također je vladalo interesiranje za pods-jetvu direktno u posljednjem prohodu kultivatora. Za obavljanje podsjetve može se kombinirati prednji rezervoar sa Transformerom na koji je montiran distributivni toranj.

Taro SL je „odgovarajuća“ sijačica za Transformer i sjetvu žitarica sa razmakom od 12,5 cm ili 25 cm za kasniju obradu kultivatorom.

Najčešće postavljano pitanje se ticalo prelaska sa jednog razmaka na drugi. „Koliko brzo to ide?“ Odgovor glasi: pritiskom na dugme. Tko naruči Taro sa selektivnim crijevima i dvostrukim distrib-utivnim tornjem, može gotovo odmah aktivirati prednji rezervoar preko termi-nala. Što se tiče mehaničke verzije, vozač

mora izaći iz traktora i pomaknuti jednu ručicu na prednjem rezervoaru.

Nakon toga je od strojeva za obradu zemljišta predstavljen i Finer SL, kod ko-

jeg je, pored varijante sa šiljcima i teškom sitnilicom, najavljena varijanta sa paker valjkom za pripremu sjetvene posteljice. Isto tako će u budućnosti biti dostupna ojačana pačje stopalo čime bi se osigurao dug vijek trajanja i konstantno visoka kvaliteta rada. Finer je nova linija raz-rivača firme HORSCH, koja bi se mogla koristiti tokom cijele godine za crni ugar i ciljanu pripremu sjetvene posteljice. U sezoni 2020/21 Finer će biti dostu-pan u radnim širinama od 6 i 7 m. Tko već posjeduje razrivač Terrano može ga opremiti radnim tijelima TerraCut kako bi mogao postignuti isti učinak. Radna tijela pokazuju svoje prednosti posebno kod obrade višegodišnje djeteline – 500 kg udarne snage na vrhovima, 40 cm širine i 30 cm razmaka između tijela govore sami za sebe. Terrano FX je prikazan u radu sa nožastim valjkom Cultro. Mala radna dubina sa TerraCut radnim tijelima omogućava brzine rada od preko 12 km/h. To je brzina pri kojoj kombinacija

Radna tijela TerraCut

Najnoviji proizvod HORSCH TerraCut

se koristi za plitku obradu zemljišta do

maksimalno 8 cm. Krilca širine 40 cm su

kombinirana sa dobro poznatim vrhovi-

ma LD ili LD+ i mogu se koristiti sa svim

HORSCH TerraGrip nosačima. Ugao

podešavanja radnih tijela TerraCut pruža

siguran rad i odgovarajući efekat mi-

ješanja, što osigurava efikasno isušivanje

korova ili međuusjeva. Sa agroekonom-

ske točke gledišta, TerraCut se može

opisati kao specijalista za lomljenje –

što se odnosi na međuusjeve kao i na

korov. Velika prednost je što se mogu

efikasno montirati na sve postojeće raz-

rivače HORSCH Terrano. Tako je Terra-

Cut specijalista za plitku obrade bez mi-

ješanja.

Taro SL

Liniju Taro čine strojevi radne širine 6 m, koje se mogu koristiti u kombinaciji sa HORSCH Partnerom sa kopčanjem u 3 točke. Taro 6 SL je opremljen paker valjkom RollFlex i radnim tijelima TurboDisc. RollFlex paker valjak ravna zemljište i osigurava jednake uvjete za svako radno tijelo. Treća generacija TurboDisc radnih tijela garantira optimalno vođenje u dubinu i optimalno ulaganje sjemena u svim uvjetima. Velika okretnost na malim parcelama nepravilnog oblika osigurava veliku efikasnost nove obitelji sijačica Taro. Sa zapreminom od 1600 litara odnosno 2200 litara, distributer mineralnog gnojiva HORSCH Partner garantira optimalnu raspodjelu težine. Obavljanje obrade i sjetve u odvojenim

prohodima omogućava novi vremenski

period za sjetvu, pogotovo u godinama sa

obilnim padalinama. Stroj odlikuje mala

težina od oko 3000 kg (ovisno od opreme)

sa radnom širinom od 6 m i varijabilnost u

pogledu razmaka između redova: mogući

su razmaci od 12,5 cm, 15 cm i 30 cm.

Zahvaljujući opcionalnom povezivanju dva

distributivna tornja i HORSCH Partnera

sa električnim zatvaranjem na pola širine,

razmak između redova se pritiskom na

dugme može promijeniti sa 12,5 cm

(15 cm) na 25 cm (30 cm). Taro 6 SL

predstavlja optimalni dodatak mehanizaciji

poljoprivrednog gospodarstva koje

mehanički suzbija korov.


FITZentrum

sa nožastim valjkom ima smisla sa ratar-ske točke gledišta.

Gledatelji su postavljali mnogo pitan-ja o sitnilici Cura ST, o izdržljivosti radnih tijela, konkretno o vrhovima. Zavisno od tipa zemljišta, vrhovi mogu biti od ojačanog metala. Tako se produžava nji-hov radni vijek, na primjer na pjeskovi-tom zemljištu i nadoknađuje veća cijena prilikom kupovine.

Slijedeće najčešće pitanje je bilo: „Kolika je težina?“ Zahvaljujući težini od 2.300 kg pri radnoj širini od 12 m, ova sitnilica vrlo dobro leži na teškom i glinovitom zemljištu i izvrsno razbija pokoricu u proljeće. Ova težina pred-stavlja prednost i kada se Cura koristi na zelenim površinama. Pored ove, bit će dostupna i vučena varijanta radne širine 24 m.

Na kraju je na red došla tema prskan-ja u trake. Umjesto da se dizne montiraju na međuredni kultivator, HORSCH te dvije radnje obavlja u zasebnim prohod-ima uz pomoć međurednog kultivatora Transformer i prskalice HORSCH Leeb. Prednost ovakvog načina rada je u tome što se obje radnje mogu obaviti u opti-malnom terminu uz najveću efikasnost. Optimalni termin upotrebe herbicida kod repe je u ranoj fazi nicanja korova. Sa druge strane, za uspješan prohod sa međurednim kultivatorom korov može biti i veći, pošto se konkurencija u redu kontrolira prskanjem u trake. Tri stvari igraju ulogu kod prskanja u trake prskali-com velikog radnog zahvata: precizno obavljena sjetva je preduvjet za prim-jenu ovakvog načina rada. Standardna, precizna kontrola krila HORSCH Boom-Control omogućava precizan razmak od ciljne površine i tako pruža ujednačenu širinu trake iznad svakog reda usjeva. Visina krila i ugao mlaza dizne određu-ju širinu trake. Pored toga, upravljačka osovina omogućava vođenje dizni točno iznad reda koji se tretira. Trenutno se testira Claasov sistem kamera kako bi se automatiziralo upravljanje kotačima i vođenje dizni iznad okopavina. Isti sistem kamera već koristimo kod naših međur-ednih kultivatora za detekciju redova i kontrolu varijabilnog rama.

Prskanje u trake značajno smanju-je količinu pesticida i smanjuje njihovo taloženje u životnoj sredini, pošto se ne prska čitava površina, već samo određe-na traka. Ovaj način rada nije ograničen

samo na okopavine. I prostor između redova bi se mogao tretirati herbicidom u zasebnom prohodu. Na digitalnim Danima polja je ovo demonstrirano na kukuruzu. Ovaj postupak je pogodan i za druge okopavine. Zahvaljujući raz-maku između dizni od 25 cm koji je in-ače ustaljen na tržištu, naše HORSCH Leeb prskalice su pogodne i za kulture sa međurednim razmakom od 50 cm odn. 75 cm. Posebna pažnja mora biti posvećena diznama. Za naše digitalne Dane polja smo koristili diznu od 80° koju smo ograničili za 60° i tako dostigli širinu mlaza od oko 25 cm. Nove dizne sa uglom mlaza od 40° su posebno po-godne za prskanje u trake.

Jedno od prvih pitanja u razgovoru uživo je bila dostupnost: razmak između dizni od 25 cm je već dostupan, a teh-nologija sa kamerama je još u procesu te-

stiranja. Neki su željeli znati kolika ušteda na pesticidima je moguća. Konkretno na primjeru kukuruza sa međurednim razmakom od 75 cm, ušteda postignuta prskanjem trake širine samo 25 cm iznosi oko 2/3 ukupnih troškova.

Transformer VFMeđuredni kultivator Transformer VF je na posljednjem sajmu Agritechnica osvojio nagradu „Stroj godine“. On je osnova za novu liniju kultivatora firme HORSCH. VF je skraćenica za VariableFrame, jer je dostupan u radnim širinama od 6, 9 i 12 m. Ram sa opsegom podešavanja od 450 mm je integriran u osnovni stroj i ne radi preko uobičajenih srednjih okvira za spajanje. Tako se smanjuje težina, omogućava manja ukupna dubina i maksimalna preciznost. Klirens ispod rama iznosi 660 mm, pa je stoga moguć i rad sa visokim kulturama. Razmaci između redova se kreću od 25 do 90 cm. Stabilna paralelogramska konstrukcija sa 3 reda radnih organa je idealna za teška zemljišta i različite međuredne razmake – 75 cm, 50

cm, pa i 25 cm. Radna dubina se podešava jednostavno i brzo, bez upotrebe alata. Vrhovi širine 18 cm su pogodni za razne primjene i mogu prosjecati zemljište vrlo plitko. Što se tiče sistema kamera, HORSCH se oslanja na provjerenu tehnologiju sa širokim spektrom primjena zahvaljujući 3-D detekciji redova nezavisnoj od boja. Izbor boja u 2-D modu garantira još više mogućnosti. Mogu se detektirati i biljčice od 2 cm. Funkcija ISOBUS SectionControl omogućava automatsko podizanje pojedinačnih segmenata. Trenutni položaj se određuje pomoću GPS-a. To znači da se paralelogrami automatski podižu pojedinačno na granicama parcele, uvratinama ili određenim područjima.

Transformer VFROBUSNI KULTIVATOR ZA MEHANICKO SUZBIJANJE KOROVA

Robusna i kompaktna konstrukcija omogucava kultivatoruHORSCH Transformer VF preciznost, efi kasnost i stabilnost.

Automatsko prepoznavanje redova za efi kasno suzbijanje korova

Stabilni paralelogram za međuredne razmake od 25 do 75 cm

Robusni ram za maksimalnu varijabilnost

RowLift - precizno podizanje pojedinacnih redova kod velike radne brzine

HORSCH Maschinen GmbH

Zoltan KurunciTel: 00 381 21 64 22 025Mobil: 00 381 60 587 98 88E-Mail: [email protected]

JERKOVIĆ D.O.O.

J. KOZARCA 5131224 KOŠKAISTOČNA HRVATSKATel: 00385 31 681 712E-Mail: [email protected]

GRAPAK D.O.O.

KNEGINEC GORNJIMAVRA SCHLENGERA 542204 TURČINZAPADNA HRVATSKATel: 00385 42 209 201Tomislav PetricE-Mail: [email protected]

Maestro CV / CXPRECIZNE SIJAČICE ŠIROKE PRIMJENE ZA SJETVU POJEDINACNOG SJEMENA

HORSCH Maestro CV/CX pruža savršeno precizno ulaganjesjemena pri velikim radnim brzinama i maksimalnu efi kasnostu segmentu stroja od 6 m.

CX sa sistemom za doziranje AirSpeed za maksimalnu efi kasnost

CV sa sistemom za doziranje AirVac za maksimalnufl eksibilnost i optimalno pokrivanje sjemena

AutoForce za točno vođenje u dubinu bez kompromisa kod promjenljivih uvjeta u zemljištu

Centralni sistem za sjeme MTS za veliki domet i minimalno vrijeme punjenja

HORSCH Maschinen GmbH

Zoltan KurunciTel: 00 381 21 64 22 025Mobil: 00 381 60 587 98 88E-Mail: [email protected]

JERKOVIĆ D.O.O.

J. KOZARCA 5131224 KOŠKAISTOČNA HRVATSKATel: 00385 31 681 712E-Mail: [email protected]

GRAPAK D.O.O.

KNEGINEC GORNJIMAVRA SCHLENGERA 542204 TURČINZAPADNA HRVATSKATel: 00385 42 209 201Tomislav PetricE-Mail: [email protected]

Documents

Održivi - terra.horsch.com