Slide 1

Univerzitet za poslovne studijeTema: Odrivi razvoj i preokret u drutvu

Davno se poelo se uviati kako je nemogue imati zdravo drutvo i kvalitetnu privredu u svijetu u kojem postoji naruavanja okolia. Privredni razvoj se ne moe zaustaviti, ali mu se moe promijeniti ti smjer, kako bi postao manje poguban po okoli i drutveni razvoj. Pretvaranje tih spoznaja u djelo i prijelaz na odrive oblike razvoja i naina ivota izazov je dananjem dobu.Danas ljudi nemaju toliko razvijenu ekoloku svijest ali su svijesni dananjih problema po pitanju ivotne sredine, i gdje nas ovo sadanje, neodgovorno, neetino ponaanje vodi. Govori se o odrivom razvoju, ali se u tom pravcu veoma sporo napreduje.

Koncept odrivog razvoja podrazumijeva proces prema postizanju ravnotee izmeu privrednih, socijalnih i ekolokih zahtjeva kako bi se osiguralo zadovoljavanje potreba sadanje generacije bez ugroavanja mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe. Od 1987. godine kada je na ovaj nain definiran u Izvjetaju Svjetske komisije za okoli i razvoj pa do dananjeg dana, odrivi razvoj je postao jedan od kljunih elemenata u formuliranju i provoenju razvojnih politika u svijetu.Moemo rei da je tada ve poetna faza preokreta u drutvu i openito razvojnih politika.kljuni dogaaji i pokretaka snaga bili su Svjetski skupovi na vrhu u Riju i Johanesburgu te usvajanje Milenijske deklaracije UN u sepembru 2000. Od Komisije UN za odrivi razvoj i brojnih multilateralnih i meunarodnih institucija i organizacija, preko vlada pojedinih zemalja i EU pa sve do civilnog sektora i lokalne samouprave, provoenje koncepta odrivog razvoja je pitanje na kome rade milijuni ljudi irom svijeta.

5Osnovni je cilj osigurati odrivo koritenje prirodnih izvora na nacionalnoj i meunarodnoj razini.S tako postavljenim ciljem, zatita okolia postaje znatno ira od tradicionalnog gledanja, prema kojem se dominantno bavila zatitom ljudskog zdravlja i ouvanjem cjelovitosti ekolokih sistema. U konceptu odrivog razvoja danas nalaze ishodite svi moderni privredni i drutveni trendovi jer tete okoliu tete sveukupnom drutvu, i obrnuto, djelovanje u zatiti okolia donosi korist u obliku privrednog rasta, zapoljavanja i konkurentnosti.

Globalna privreda mora odgovarati ljudskim potrebama i opravdanim eljama, ali razvoj treba smjestiti u ekoloke granice planeta.UN-ov Skup o Zemlji, odran 1992. u Rio de Janeiru, koji je do tada okupio najvei broj elnika vlada, usmjerio je svjetsku panju na najkritinija pitanja pred kojima se svi nalazimo i usvojio Agendu 21, globalni plan djelovanja na njihovom rjeavanju. Konferencija je jasno pokazala kako o okoliu, privrednom i drutvenom razvoju vie ne moemo razmiljati kao posebnim kategorijama. Definicije odrivog razvoja Razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice bez ugroavanja sposobnosti budu ih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba.Odrivi razvoj je proces promjena u kojem su iskori tavanje resursa, smjer ulaganja, orijentacija tehnikog razvoja i institucionalne promjene2 u meusobnom skladu i omoguavaju ispunjavanje potreba i oekivanja sadanjih i buduih narataja. Brundtland, Svjetska komisija o okoliu i razvoju 1 987. Izvjetaj "Naa zajednika budunost".Razvoj u okvirima prihvatnog kapaciteta ekosustava Zemlje. IUCN - Meunarodna unija za ouvanje prirodePoboljanje kvalitete ivota, ali u okvirima prihva tnog kapaciteta ekosistema. Claude Martin, WWFOdravanje ravnotee izmeu ljudske potrebe za poboljanjem kvalitete ivljenja i blagostanja s jedne strane te ouvanja prirodnih izvora i ekosustava, o kojima ovise budue generacije. The Global Development Research Center

Veoma vani datumi bitni za odrivi razvoj su:1972. - tokholmska konferencija o ovjekovu okoliu1983. Komisija UN za okoli i razvoj (Brundtlandina komisija) 1992. Konferencija UN o okoliu i razvoju u Riju de Janeiru2002. Svjetski summit o odrivom razvoju - Rio + 10 - JohannesburgDokumenti koji su doprinijeli odrivom razvoju su :1987. Brundtlandina komisija1992. Konferencija UN o okoliu i razvoju u Riju de Janeiru Agenda 21, Deklaracija iz Rija, Okvirna konvencija o promjeni klime, Konvencija o biolokoj raznolikosti 2002. Svjetski summit u Johannesburgu

Moemo rei da je odrivi razvoj prvenstveno obaveza drava odnosno vlada , koje su nadlene za izradu dravnih strategija, planova i programa. Veoma je vTreba voditi rauna o ouvanju i zatiti prirodnih izvora u siromanim zemljama te da na taj nain ima korist domae stanovnitvo. Sve veeg broja gradova postaju problem tj. zagaenost zraka, nedostatak iste vode i loih sanitarnih uvjeta.Vana uloga drugih drutvenih skupina. Ekoloka odgovornost ili odrivost je primarni cilj zelene politike. Odrivo drutvo ima sposobnost trajanja zato to ekoloki nosei kapaciteti planeta nisu iscrpljeni. ele li ljudi preivjeti, tada razvoj mora biti usmjeren osnovnim potrebama. Razvoj mora biti voen naelom budunosti tako da uticaj ekonomskih aktivnosti na prirodne resurse danas ne prijei budue narataje ljudi u zadovoljavanju njihovih potreba i omogui neljudskoj prirodi da napreduje.

ZakljuakDanas se veoma malo govori o ekolokoj svjesti, etici u ekologoji, ekolokoj filozofiji. Ljudi su svjesni dananjih problema po pitanju ivotne sredine, i gdje nas ovo sadanje, neodgovorno, neetino ponaanje vodi. Nairoko se govori o odrivom razvoju, ali se u tom pravcu veoma sporo napreduje. Odrivi razvoj treba se promovirati kroz formalno, neformalno i informalno uenje, a edukatori moraju imati kompetencije za ukljuivanje tema odrivog razvoja u proces uenja. Pri tome je vano voditi ra una o osiguranju kanala za pravodoban pristup relevantnim informacijama. Pored ekonomskih i zakonskih instrumenata, obrazovanje i informiranje su vani instrumenti u nacionalnim strategijama za postizanje odrivosti.Drave bi trebale donijeti strategije odrivog razvoja kako bi integrirale drutvene programe s programima zatite okolia i privrednog razvoja u svim ministarstvima i na svim nivoima. Naalost, odrivi razvoj se esto poistovjeuje sa segmentom zatite okolia, emu pridonosi i injenica da su za odrivi razvoj najee zaduena ministarstva zatite okolia.Globalizacija, tehnike inovacije, starenje stanovnitva su neki od faktora koji utjeu na stanje ekonomije i drutvenog okruenja. Prilagoavanje takvoj realnosti je jedan od glavnih izazova pred dravama.

Literaturaukanovi, M. (1996) ivotna sredina i odrivi razvoj, Beograd, Elit.Dubravka Baun, Mirjana Matei, Mislav Ante Omazi, (2002) Leksikon odrivog razvoja, ZagrebNedovi, B., Ekologija ivotne radne sredine, Banja Luka, Univerzitet za poslovne studije, 2008.http://bib.irb.hr/datoteka/576961.odgovornost_inenjera_za_odrivi_razvitak.PDF

Mentor: Student:Prof. dr. Milan Grujii Elma Rami, Index: IV-532

I.Sarajevo, april 2014.god

Hvala na panji! : )