/£ AUTOCOMMERCE d.o.o.

EKSKWZIVNI ZASTUPNIK

Poslovnico Rijeko

Prodojo V02ilo. Ri,o 16. tel. 213-533, 213-374. fax 211-577 Prodojo vozilo. Radnitka bb, tel. 436-064

Servis. Radnitka bb: tel. 437-112 • fax 437-072 RueTVni dijelovi . Radnitka bb: tel. 436-095

OISkONT PIC

l. VElEPROOAJA

r 3d •

-

Rijeka, 05. svibnja 2004. broj 1

v

Zmlga~ac 2

mlgavac. P r¢ ""rna je proi broj Zmigavca, zajednickog projekta Autokluba Rijeka i

Zupanijskog savjeta za sigumost prometa na cestama Primorsko-goranske iu­panije, koji ce se pozabaviti kulturom i sigumosCu promela.

Da, odmah U startu nametu se logiena pitanja. Zanima Ii koga uopce sigumost, a posebice kultura u promelLL Postoji Ii uopee prometna kultura u zemlji u kojo} se poteiu fake, pa u posljednje w:ijeme i piStolj~ jer je netko vozio sparije, no flO ko­njskim snagama nabildani senJi skriveni iza zatamnjenog stakla misle da je tTebalo vazid. Kolika je uopce sigunwst prometa na hruatskim cestama na kojima je od pocetka godine iivote izgubilo 150 ljudi. Koliko uopte driava stiti iivot kod suludi vozaC, 13 pUla evidentiran zbog prekoracenja brzine, posalje U smrt dvije djevojke. POTUJ"vno zbog brzine. Citava kampanja protiv alkohola za upravljai'em ani se besmislenom kada paHaja u potpuno pijallom stanju zatile starog poznanika koji je vet 16 puta zaustavljen pijan. Kakvi su to zakoni koji takvom covjeku, poten­ajalnom ubojici, uopte ostavljaju moguinost da sfedne u auto? Postoji Ii uopCe strah kod covjeka /wjeg paHcija u petak navecer zaustavi mrtvog pijanog i sutra­dan ga u istom stanju zaustavi nekoliko stotina metara daije? Pijani potellcijalni uhojica nema straha. Naialost, naSi zakoni, sankcije iii barem ona sto u praksi

Ku ltura i sigurnost prometa

proizLzzi iz njih, tanka su prepreka za moderne teroriste ispred retrovizora. Takvi sbvacaju samo rigorozne kame, a njih nema u ime laine humanosti koju valjda vi­se zasluiuje ubojiea nego Zrtva.

No, smrt na eestama nije hrvatsko. posebnost. Tone tinte, milijarde dolara i ba­zeni fuei proliveni su u staiMj bOM s terorizmom, SIIjetskim neprijateljem braj je­dan. Pamtimo 11. rujan, nedmmo madridsko stradanje i erne brojke bombaSkih na­pada. No, terorizam 0 kojem se tOliJ1O diskutira tek je perifemi problem usporedi­rrw Ii ga sa krvlju prolivenom na cestama Siram svijeta. U Hrvatskoj je prasle go­dine poginulo 703 ljudi. GodiSnje s liea zemlja nestane oko 1,2 milijuna ljudi u prometnim nesreeama. Cijela jedna Estonija. U godinu i pol nestane cijela Slove­nija. OCito, syaka civilizacija traii irt:ue.

Moida je Zntigavac jos jedan vapaj u prazno, vapaj uputen potencijalnim ubo­jicama, onima kojima njihov iivot, ali i iivot drugih !judi ne vrijedi prakticno nit­ta. No, uspijemo Ii harem nekog uvjeriti da ruski rulet za upravljaeem ne moze hili stU iivota, da iivot vrijedi puna viSe od pet minuta kaSnjenja, da shine nagu s gasa, uspjeli smo.

Anto RavJi"

,fzma donosi samo S Gotovo u pravilu Zivoti se gube zbog brzine. lza osam nesreCa, od deset sa smrtno strada lim osobama, skriva se brzina

su jos tri covjeka. Do sredine travnja na pro­metnicama Primorsko-goranske zupanije u deset prometnih nesreea zivot je izgubilo 12 ljudi.

»)PO izlasku iz zavoja, uslijed neprilagode­ne brzine .. .izgubio kontrolu nad vozilom», uobicajene su formulacije policijskih zapisni­ka, koje svjedoce da je brzina u kombinaciji s losorn procjenorn vlastitih vozackih sposob­nosti, opaki ubojica. Indikativno je da su osim jedne zene (suvozacice), svi poginuli­muskarci!

S arnO u tjednu nakon okruglog stoia »Sigurnost na cesti- nije slucajnost« odrianog 6. travnja u gradskoj vijecnici povodom Svjetskog dana zdravlja, unatoc stravicnim statis­

tikama po kojima svaki drugi Rijecanin strada u prometu, te alarmatnim upozorenjima da su upravo brzine glavni uzroci prometnih nesreea sa smrtno stradalim osobama, poginula

Javnost je jos krajem siiecnja sokirala tra­gedija obitelji Milardovic-Stirnac koja §e do­godila u noenim satima u Ulici Ivana Zoria. U sudaru koji je izazvao pijani 21-godisnjak, putnica u rnalorn Fiat Unu je izgubila supru­ga i dva brata. Nesreei nije kumovao sarno alkohol, vee i neprilagodena brzina mladog vozaca zbog koje je u blagom zavoju presao na lijevu stranu kolnika. Brzina i nevezivanje sigurnosnom pojasom uzrokovali su i pogibi­ju Rabljanina, suvozaea u Golfu TDI pocet­korn veljace na Jadranskoj rnagistrali u Paye­kima, a takoder se dogodila nakon izlaska iz ostrog zavoja i udarca u zid obiteljske kuCe. Dva tjedna kasnije su na snijegom prekrive­noj autocesti po izlasku iz tunela Tuhobie na-

•

• najcrnja nesreca: troje poginulih na Drenovi

• petoro /judi poginulo je u nesreeama koje nisu skrivili niti oni niti njihovi vozafi

• petoro ljudi pogin.u/o je u sudaru s drugim vozilima, troje pri udarcu u tid

• najneobicnija smrt: te­gljae se prevrnuo nakon udara bure i zgnjecio Ford

• ad 12 poginulih 11 je muSkaraca

• cetiri Evota izgub/jerul su u gradu1 tri na brzim cestama

• cetvorica poginulih nisu iitelji Primorsko-goranske i u­panl]e

Dvojica poginulih motociklista Prvi suncaniji dani u ozujku izmamili su mo­

tocikliste na cestu. Odmah je plaeen danak u krvi. U Ulici 1. maja poginuo je suvozac na Kawasakiju. Nazalost, ni za1ititna kaciga koju je nosio nije ga mogla zastititi u padu pri uda­ru automobila koji je motorkotacu oduzeo prednost. Dolazak prvih turista obiljeZen je stradavanjem njemackog driavljanina na ja­dranskoj magistrali izmedu Senja i Klenovice gdje je rnotociklorn u nepreglednom zavoju pretjecao vozila i pri vel ikoj brzini se sudario s automobilom koji mu je naisao iz suprotnog smjera. Ni njega nije spasilo nosenje kacige, jer je pri padu glavorn udario u karneni kolo­bran .

leti orkanskog vjelra prevrnuli sieper koji se obrusio na Ford Escort bosanskohercegovac­kih tablica i ubio vozaca. Nakon mjesec dana je na otoku Cresu nesavladavsi zavoj pogi­nuo rnladic eiji je Fiat uno zbog brzine sletio s ceste i udario u kameni zid. U slijetanju s ceste prema tunelu Ucki je odlazeCi na po­sao zbog neprilagodene brzine smrtno stra­dao i vozae Golfa iz Veprinca. Potom je u frontal nom sudaru s teretnjakom u Gorskom kotaru kod Stare Susice jureeim izlaskom iz zavoja na autocesti poginuo vozac BMW us­Jijed preJaska na Iijevu stranu kolnika. Na cesti su vladali snjezni uvjeti zbog koje je vi­dljivost bila oslabljena. [stog krvavog travanj­skog tjedna, na Krku je zivot izgubila i 24-go­disnja djevojka, koja je suvozacici sjedila u krilu, buduei se u malom Daewoo matizu ta­da nalazilo sedmoro mladih koji su isH na nocni provod. Mladi je vozac lakoder zbog neprilagodene brzine sletio s ceste i udario u kameni suhozid sto je izazvalo visestruko prevrtanje Matiza. I posljednja zrtva je mladi vozac kamiona s prikolicom koji je na otoku Krku iz neobjasnjivih razloga na nizbrdici iz­nenada sletio 5 ceste.

Andrea VUKELIC

v

3 ---------- --_._---_._---------------_. __ .. _-- ----Kultura i s igurnost prometa

Zmlgavac

Razgovarao Anto Ravlic

:2: ::::> if.) LU a: a... :2:

,..... ~

Jl Ir...!- , ;' . :-. ~;:::!---:..r. ; - PROF. DR. sc. HRVOJE BARlCMC, PREDSIEDNIK ZuPANUSKOG SAVJRA ZA SlGURNOST

PROMETA NA CESTAMA PGZ I PRODEKAN POMORSKOG FAKULTETA U RUECI

Sigurnost na cestama Primorsko-goranske zupanije je

iznad hrvatskog prosjeka U prosloj godini je na 305.000 stanovnika Zupanije bilo 46 poginulih. Navedena statistika je povoljnija u odnosu na drZavni prosjek UZ oteiavajuCe okolnosti sto prednjacimo stupnjem

motorizacije, te 510 smo izrazito tranzitna regija s velikim udjelom stranih vozaea

S prof. dr .• HIVojem Baricevicem, predsje­dnikom Zupanijskog savjeta za sigurnost

prometa na cestarna PGZ i prodekanom Po­morskog fakulteta u Rijeci razgovarali sma 0 kulturi i sigurnosti prometa na cestama Pri­morsko-goranske ",fupanije. Postavili sma mu j pitanje: Zasto »Zmigavac«?

- Mediji u pravilu korektno prate i izvjes­tavaju 0 svim aktivnost ima u svezi sigurnosti prometa na cestama. Medutim, nekad se to cini neprimjerenim zbog izrazitog preferira­nja senzacionalizma. Dakle, vrlo cesto se u plVi plan stavlja bombasticna informacija po mogucnosti u kombinaciji s afe rom. re na margini osraju krucijalni Cimbenici koji bl 6-tareljsryu trebali odaslati snainu poruku 0 re levantnim parametrirna incidentnog doga­daja. Smatrali smo kako bi se u kontekstu te problematike trebalo obracati siroj publici od one ko]o] je pro met profesionalno opred­jeljenje. Tu je porrebito naCi ravnoreiu izme­du znanstvenostrucnog i popularnog aspek­ta, sto je uostalom zadaca svih specijalizira­nih casopisa. Pojednostavljeno receno, osim sirokoj Citateljskoj publici ovo izdanje je na­rnijenjeno i vel ikom krugu strucnjaka, znan­stvenika. istrazivaca, prometnih planera i projektanata, inzenjerskom kadru svih struka na interdisciplinarnim temeljima, kao i siro­kom spektru svih onih profila Ijudi Cije je po­drucje rada iIi interesa makar i sarno jednim manjim dijelom u suglasju sa bogatim spek­trom tema iz podrucje prometne sigurnosti. Isto tako, njegov bi sadriaj trebao privuCi paznju obicnih gradana, la ika pa i mlade po­pulacije koja tek ulazi u svijet prometa. Sud­bina ove edicije bit ce velikim dijelom u ru­kama njenih inicijatora, ali i na tragu odgo­vora javnosti.

Hrvatske ceste opasnije od europskih Sve je vise kampanja posvecenih sigurnos­

ti prometa, sve se vise govori 0 potr~bi zasti­ti zivota na eestama, no erne statistike nisu ohrabrujuce. Koliko uopce svi apeli utjecu na svijest sudionika u prometu?

- Stupanj cestovnoprometne sigurnosti odredeni je pokazatelj prometne kulture, ali i odraz slozenosti svekolikih odnosa u drus­tvenoj zajednici. Europa, ciji se cestovni pro­metni sustav moze nazva ti uredenim, uklju­cuje 375 milijuna korisnika, 200 rnilijuna vo­zata, 200 milijuna vozila, 4 milijuna kilome­tara cesta na kojima godisnje u 1,3 milijuna prometnih nezgoda smrtno strada 40.000, a ozlijedi se 1,7 milijuna Ijudi . Uz godisnju ma­terijalnu stetu od 160 milijardi eura i ostale indirektne stete nije potrebito posebno argu­mentirati ozbiljnost tog problema. U nasoj zemlji je u prosloj godini smrtno stradala 701

osoba, sto iznosi 15,8 poginulih na 100.000 stanovnika i znatno nadilazi europski pros­jek. Stoga se sustavu prometne sigumosti po­svecuje sve veca pozomost provodenjem brojnih permanentnih i sporadicnih aktivno­sti. lake utvrdeni trendovi ukazuju na reala­tivno poboljsanje stanja sigurnosti, to je vise posljedica povecanja aktivne i pasivne sigur­nosti novoproizvedenih vozila, nego izrazitij­ih pozitivnih promjena ponasanja sudionika u prometu. Kako se poboljsanje sigurnosti prometa ne moze ocekivati bez znatnijeg ulaganja u sustavni, planski rad svih rei evan­(nih subjeka(a koji na nju izravno iii neizrav­no djeluju. nuino je donositi realne j prim­jenjive planove j programe 0 povecanju stup­nja sigurnosti na svim razinama od driavne razine, do zupanijske i razine jedinica lokal­ne samouprave. Prvi od koraka u [om smjeru s\"akako mora biti or\"aranje poda(aka i in­formacija iz navedenog podrucja javnosti i struenim krugovima, koji se profesionalno bave prometom u svim njegovim izvedenica­rna, te na multidisciplinarnim i interdiscipli­narnim principima.

Iz projekta u projeld Konkretno, kako funkcionira i kakve re­

zuitate ima kampanja u nasoj lokalnoj sre­dini?

- Djelovanje Zupanijskog savjeta za sigur­nost prometa od njegovog osnutka 1998. go­dine odredilo je, u suglasju s programom dr­zavnog Savjeta, a uz postivanje nasih regio­nalnih posebnosti, instrumentarije za provo­denje sustavno koncipiranih aktivnosti u dva segmenta: 1zvjestavanje i analiziranje proble­ma sigurnosti u prometu, te Preventivne ak­tivnosti u koje je ukljuceno inforrniranje i prornidzba 0 prometnim rizicima i opasnosti­rna, te edukacija i osposobljavanje djece i mladih vozaca i drugih sudionika u prometu. Osim brojnih aktivnosti u suradnji s HlVat­skim savjetom i Nacionalnim programom si­gurnosti prometa na cestama RH, zupanijski Savjet je temeljem zakljucaka iz elaborata »Poyecanje stupnja sigurnosti na cestama PGZ« inicirao izrade i realizaciju mnogih projekata (sanacije tzv. crnih toeaka, infor­rnacijski sustav evidencije i obrade podataka o prometnim nezgodarna primjenorn GIS tehnologije, projekt opravdanosti postavlja­nja uredaja za upravljanje prometom, ispiti­vanje intenziteta osvjetljenosti pjesackih pri­jelaza, utvrdivanje limita brzina na odabra­nim prometnicama, ... ). Savjet podriava pro­midzbene aktivnosti prikazivanjern video spotova i radio poruka, sudjeluje u nizu akci· ja, pot ice izgradnju prvog prometnog vjezba­lista u regiji, podIiava nastavak proslogodis-

Izdavac: AuJoklub »Rijeka«, Dolae 11 • Suizdavac: Zupanijski savjet za sigurnost prometa na eestama PGZ

nje uspjesne policijske akcije kontrole teh­nickih blokada mopeda i motocikala i opee­nita sudjeluje u manifestacijama vezanih za tehnieku ispravnost vozila. U suradnji s MUP-om iniciramo analizu strukture inci­dentnih vozaca, izradu projekata prometnih rjesenja "Smirivanja prometa" u blizini skola, koristenja inteligentne prometne signalizaci­je .. .

Od 46 poginulih u Zupaniji, 19 u Rijeci Rezultati se ocituju relativnim smanjenjem

broja poginulih i ozlijedenih gradana unatoc povecanju broja vozila i vozaca; U prosloj godini je na 305.000 sranovnika Zupanije bi-10 ~6 poginulih (od toga 19 na podrucju Gra­da Rijeke) i 1.79~ ozlijedene osobe. ~avede­na statistika je povoljnija u odnosu na dr:tav­ni prosjek uz oreiavajuce okolnosti sto pred­njaCimo stupnjem motorizacije (tri osobe na jedno motorno vozilo), te sto smo izrazito tranzitna regija s velikim udjelom stranih vo­zaca.

Kako dalje, kako zastititi zivote? - Pouzdano i sigumo odvijanje cestovnog

prometa u Hrvatskoj, imajuCi na umu trenu­tacno stanje infrastrukture i suprastrukture u . velikoj mjeri ovisi 0 stupnju uskladenosti i harmonizacije nacionalnog prometnog susta­va, odnosno 0 ukljucivanju u jedinstveni eu­ropski prometni sustav. Pri tome treba na­glasiti da uz viSu razinu prometne usluznosti, koja u segmentima sve kvalitetnije cestovne mreze i savrSenijih performansi novoproizve­denih vozila pokazuje pozitivne trendove, treba uloziti i ogromne napore u ozivotvo­renju svih oblika preventivnog djelovanja na aktivne sud ion ike u prometu. IzuCavanje svih aspekata prometne sigurnosti izrazito je ho­Iisticko, neprihvatljiv je njezin izolirani tret­man kao jednodrmenzionalne kategorije, tj. opcenito je usvojen sud 0 prometnoj nezgodi kao posljedici uzajamnog djelovanja vise ra­zlicitih cinitelja. Prema tome i moguca pobo­Jjsanja uglavnom su izvediva u timskom okruzenju, sto je u svijetu vee odavno afirmi­rani oblik rada. Glede nase lokalne sredine, vjerujem da ee realnost sagledavanja proble­ma uz angaziranje svih raspolozivih resursa, imati za posljedicu uspjesniji i dugorocno prepoznatljivi utjecaj Savjeta za sigurnost prometa, eiji clanovi kao i mnoge druge sluz­be i djelatne osobe (koje su vrlo cesto gotovo anonimne) na svojim svakodnevnim profe­sionalnim duznostima imaju direktan utjecaj na pojedine segmente sigurnosti prometa na cestama u Primorsko-goranskoj zupaniji.

Izdavaoki savjet: Prof. dr. Hrvoje Baricevi': (predsjednik), Nikola Tomae, Zdravko Lisae, Ankiea Tomae, Robert Misan, Miroslav Krpan Glavni urednik: Anto Ravli': Graficki urednik: Mara Nezirovic v

Fotografije: Silvano Jezina, Livio Cernjul, Sergej Drechsler, Marko Gracin, Vedran Karuza, Arhiva Autokluba »)Rijeka« Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka« Dolae 11 Telefon: 051 /212-442 E-mail: zmigavae@ak-rijeka.hr Tisak: Novi IIst. d.d., Zvonimirova 20/A Rijeka Slijede':i broj Zmigavae izlazi 7. srpnja u Novom listu

v

Zmlgavac -_._----------_.-.--_._----_._--_. __ ._.--------

SEKUNDA KOJA JE PROMIJENILA ZIVOT

PRISIECAtuE mAYA PROMETNE NESRECE NA MARS PUANOG YOZACA

Sarno sarn vidio emu •

sJenUj U trel'U Q.sjetio strasnu DO Kolona je gmizala, sporo smo vozili. Odjednom sam krajickom oka vidio emu sjenu. Slijedio je udarae u bok i u trenu sam osjetio strahovitu bol u glavi i bubregu. Zavriili smo na krow. Nas Renault .18 zaustavio se na stupu rasvjete. Pogledao sam Tenu, samo sam vidio njene oei. Cinile su se ogromnim, kao u erticu, priea Igor

Y rebala je to biti jedna uobicajena subota za Igora i Tenu. Sve je i teklo u ritmu lezerne subote, sve do povratka iz »Bille«.

Vee su bili u Candekovoj ulici, kad Hitne pomoCi, nekoliko sto­tina metara od svog dama, kada je mir obiteljske subote mogao prerasti u obiteljsku tragediju.

- Kolona je gmizala, sporo sma vozili. Odjednom sam krajie­korn aka vidio emu sjenu. Slijedio je udarac u bok i u trenu sam osjetio strahovitu bol u glavi i bubregu. Auto koji je stizao iz suprotnog smjera udario nas je strahovitom brzinom. Gurao nas je do bankine od koje smo se odbili i zavrSili na krovu. Nas Renault 18 zaustavio se na stupu rasvjete. PogJedao sam Tenu, sarno sam vidio njene oei. Ciniie su se ogromnim, kao u crticu. Kad sam je pitao kako je rekla mi je: ))Dobro«. Odjednom me netko poceo vuCi kao Iud iz prevnutog automobila. Vikao sam nekoliko puta da me pusti, no on je vukao i vukao. Kao da sam znao da je to on i iz sve snage sam povikao: )Pusti me«. Da sam imao nesto siomljeno, ubio bi me. Povezao sam stvari, sje­tio. se ,sjene i njegovog vijuganja po cesti. Osjetio sam strasan gnJev./

, .... USI'ed dana 2,09 promila u knri

Tena je prosla gore jer je pri prevrtanju auta njena strana udariia u stup rasvjete. U bolnici je ostala pet dana. Nesrece se gotovo niti ne sjeca. Igor prica kako ga je u Hitnoj svakih 20 se­kundi pitaia sto se dogodilo. On bi joj odgovorio, a nakon dvije minute slijedilo bi isto pitanje. I tako nekoliko puta. Tek nakon dva-tri dana Tena je pomalo shvatila sto se dogodilo.

- Ja sam u Hitnoj pomoci pitala sto se dogodilo. Bila sam skroz u soku. Pitala sam Igora da Ii smo nekoga pogazili. Rebra su me strasno boljeIa, glava mi je pueala, nisam mogla disati.

Vozac koji je »mercedesom« udario Igora i Tenu imao je 2,09 promila alkohola u krvi. U subotu popodne, izmeau 14 i 15 sa­ti.

- Koliko je bio pijan svjedoCi i njegova tvrdnja policija da je iz auta izvlaCio curieu. Dosao je drugi dan, sa tenom i djete­tom. Dosao se opravdati. Da je rekao: Popio sam, kriv sam, bio sam budala, bilo bi mi lakse, no pricao je 0 rodendanu svog dje­teta, kako je popio sarno jednu casu, kako nije niti mislio voziti,

• Nikad manje mrlvih na njemaCkim cestama

U Njemackoj je prosle godine zabiljeien najmanji broj pogi­nU/ih u prometu u posljednjih 50 godilUl. Premo podacima nje­mackog Saveznog ureda za statistiku broj poginulih u promet­nim nesreeama u prosloj je godini pao za 3,4 posto. Poginulo je 6.606 osoba. Broj ozlijedenih se smanjio za 2,9 posto i iznosi oko 463 tisuce. [nace, u Njemaeko je zabiljeieno 2,25 milijuna nesreea.

Podaci 0 automobilskim nesreeama u Njemaekoj poceli su se sustavno pratiti prije pola stoljeca. Najcrnja je bila 1970. godi­na kada je iivote izgubilo 21.332.

• Rijeeki rekorder sa 16 kaznenih bodova

Od ukupnog broja od 165.000 vozoea (100.000 mu.fkaraca i 65.000 ielUl) na podrueju PU primorsko-goranske oko 10.300 vozaea sakupilo je kllZJl£ne bodove. Ntulomak predavanja 0 po­sljedicama prometnih nezgoda koje se posjecuje sa 5 kaZllenih bodova je 390 vozaca koji vee in/aju 4 boda. ViSe od sedam bo­dova, sto a"utomatski povlali sankciju oduzimanja vozacke doz­vole na tri mjeseca i ponovno polaganje ispita, imaju 72 vozaca. Rekorder ima 16 bodova, a slijede ga 33-godiSnji vozae s 14 i 24-godisnjak s 13 bodova koji je uspio poCinit; 30 prekrSaja.

A.R.

no kako ga je prijatelj zvao, pa je sarno morao tu negdje skociti po nesto. Plakali su on, zena. Obecavao je sve, no sve je ostalo na obecanjima, prisjeca se Igor.

Od nesrece je proslo gotovo osarn mjeseci. Igor je zavrsio te­rapiju prije mjesee dana, Ostecen mu je zivae u vratu i jos uvi­jek mu tme ruka.

- Dosta sjedim i to nepovoljno utjece na oporavak. Ipak, ti­jecnici se eude, misle da je sve trebalo proCi, prica Igor.

Progone me erne sjene Tena jos uvijek ide na terapiju zbog ozljeda, no kate da je od

bolova vise muCi strah s kojim svaki put sjeda u auto iii izlazi na eestu.

- Kad sjednem u auto sarno vicem vozaCima: »Pazite!« Ne mogu se vise opustiti. Trznem se na svaki zvuk na cesti, na sva­ku nagiu kretnju. Posebno se bojim emih auta, podsjecaju me na sjenu, prica Tena.

Sa slicnim strahovima bori se i Igor. - Nekada mi je voznja bila gust. Danas mi je prijeka potreba,

vozim jer moram. Pogotovo ne volim ceste gdje se brzo vozi. Nezamislivo mi je i gledati fotografije prometnih nesreca, svaka slika djeluje puno intenzivnije. Kao da osjecam bol covjeka koji je stradao. Izbjegavam fotografije nesreca u novinama, kaze Igor.

Sedam mjeseci nakon nesrece u Igoru i Teni ostao je veliki revolt.

- Strasno sarno revoltiran, posebno prema vozacima koji pi­jani sjedaju u auto. To su za mene ubojice s predumisljajem. Zanima me kako se budi taj covjek? Da Ii taj covjek razmislja !ito je mogao napraviti, da Ii razmislja da moze ubiti nekog, mozda i svoje dijete? Smeta mi lieemjerje drustva. Zeljeli bi imati kaznu koja takve ubojice s predumisljajem neee povrijedi­ti. Gdje je tu humanost prema ljudima koji su stradati? Da Ii ti koji pijani ulaze u auto imaju imalo humanosti? Kad bi kazna bila deser godina vjerojatno bi mnogi dobro razmislili prije no sto bi sjeli pijani u auto. Nece se nista pomaknuti bez rigoroz­nih kazni, zakljucuje Igor.

Autokuee bi mogle okrenuti broj

AntORAVUC:

Vatrogasci su dobro educirani, raspola­iu s najmodemijom tehnikom i skarama za ovakve vrste intervencija. no problem predstavlja manjak injormacija od strane autokuia 0 vrstama promjena na auto­mobilima. Nairne. automobili dana§njice sve su brii i evrsti, pa tehnika koju koris­te neminovno mora pratiti taj trend.. Ras­polaiu i sa sturim informacijama, iii ih uopce ne dobivaju, 0 stanju i uvjetima na cestama, radovima sto se na njima oba­vljaju, kao i 0 kvaliteti pojedinih promet­nka.

4 Kultura i sigurnost prometa

PREMDA SE NAKON U

Vatrogasce Gradani obieno nagonski

S pornenemo Ii rijec vatrogasac kod vecine ijudi ce se najvje­rojatnije probuditi asocijacije vezane uz pour, plamen iii

varru. No, vatrogasei su puno vise od gasiteIja. Oni su prven­stveno spaioei, a tek potom gasiteiji. Posebice ako se, osim niza pOZara, prisjetimo velikog broja prometnih nesreca u kojima je njihova prisutnost i pomoc hila od presudne va.znosti za spas mnogih zivota. Vatrogasei su prisutni kod svih teSkih nesreea u kojima su unesreceni ostali zarobijeni u stravieno smrskanim, zgnjecenirn vozilima, ali i nesreca u kojima imaju nezahvalan zadatak izvlacenja poginulih osoba.

Rijecki profesionaini vatrogasci intervenirali su na brojnim prometnim nesrecama, no zajednicki nazivnik svih proslih i bu­duCih intervencija jest u sto kracem vremenu osloboditi unes­recenog. Pritom treba u iznimno kratkom vremenu sagledati niz faktora, te je neophodna kvalitetna priprema za spasavanje i iznad svega dobra procjena situacije. Cilj je na sto jednostav­niji nacin, sto je moguCe bde izvuCi ozlijedenog, a da se mo­gucnost da ga se ozlijedi svede na minimum.

Najt..ze je vacliti vozaCa Intervencija je slozenija ukoliko se radi 0 vozaeu jer ga u ve­

Cini slucajeva pritisnu papuCice gasa iii volan, a problemi se mogu pojaviti i ukoliko je prikljesten suvozac nakon zestokog udarca u bok vozila. Delikatnija su i spasavanja kada su u pi­tanju djeea. Obicno su u veCini slueajeva Iakseg tipa interven­cije na oslobadanju unesreeenih koji sjede straga, te ih pri­kljesti sjedalo.

Vatrogasei tijekom oslobadanja ozlijedenih usko suraduju s Hitnorn pomoci jer 0 tezini i vrsti ozljede takoder ovisi spasa­vanje. Primjerice, ako se sumnja na ozljedu kraljezniee spasa­vanje Ce biti drugacije. U svakorn siucaju, dvije sluzbe koordi­nirano rade na terenu, te se uvijek konzultiraju. Prilikom inter­vencije treba paziti i na zracne jastuke jer ukoliko se nisu ak­tivirali postoji opasnost da se aktiviraju upravo u trenutku iz­vlacenja i da dodatno ozlijede unesrecenog. Najteze su situaci­je kada nakon sudara doae i do zapaljenja vozila. Tada je fak­tor blizine i brzine dojave presudan jer bi vatrogasei trebali na mjesto nesrece stici u sarno nekoliko minuta kako ne bi bilo

5 Kul t ura i s igurnost prometa

-

v

Zmlgavac • Sku," ulaz u »zaeepljenacc

rijecka raskr'SCa Zagrebacka policijaje s prvim danom travnja naja­

vila ostrije mjere prema vozaCima koji ulaze u »zace­pljena« raskrSca iaka su svjesni da iz njega nete lzaei za trajanja zelenog svjetla. Time se zell rijesiti stvara­nje prometnih guivi na najoptereeenijim gradskim raskriijima koja su u vrijeme tzv. prometnih spica testa neprohodna upravo wog vozaca koji ulaze u »zalepljena« kriianja. Ulazak u neprohodna krif.anja pokuJavao se rijesiti vet dulje vrijeme, no oCigledna da niSta ne ide bez kazni.

l aka rijecka prometna policija nije sluibeno naja­vila ostrije mjere, u Rijeci se ad pocetka godine rigo­romije pokuSava iskorijeniti navika ulaska u nakrca­na raskrsca. Profie godine je radi spomenutog prekr­saja kainjeno 25 vQzaca, a do 15. travnja ave goeline kaznu je wog nedozvoljenog ulaska u raskrSce platio 91 vowe.

Za ulazak u raskriije iz kojega je oeito da se neee mod izad za trajanja zelenog svjetia predvidena je kazna ad 200 kuna i jedan kazneni bod.

A.R.

~~u 1Bl~!lu

C Dvije treeine poginulih nije ~~ bilo velC\no pojasom

i ViSe ad 67 posta vowca i putnika koji su lani poginuli

u prometu nije koristilo sigumosni pojas, podaci su Mi­nistarstva unutarnjih poslova. Policija podsjeea da bi po­jas trebali imati i putnici u vozilu, a ne samo vozaC i su­vozac. U nekjm zemljama, primjerice u Madarskoj, pojas je vee niz godina obvezan i na strain jim sjedalima.

Podaci govore da 72 posta poginulih na motociklimo mle nosilo zaStitnu kacigu. Zbog sve ceSeih smrti biciklis­ta. policija preporuca uporabu kacige i biciklistima.

)E5A MA ma uiuRBAMO POZlVAAI HIlMA POMOC I POUCUA PRESUDNU ULOGU VRLO CESTO ODIGRA METKO TRKI

treba zvati odmah nakon teske nesreCe )rvo zovu policiju koja obavjeStava Hitnu, a tek se onda, ukoliko unesreeene nije moguee izvaditi, zovu vatrogasci.

Tako se gube dragocjene minute, pa ponekad i pola sata

kasno po prikljestene osobe. I u takvim situacijama opet treba paziti na opasnost gusenja vodenom parom jer se takvi poiari gase vodorn. Valja rnedutirn napornenuti da su ovakvi primjeri rijetki jer se nakon sudara automatski iskljucuje purnpa za do­vod goriva. U motom moida ostane koj i deci litar goriva koji vrlo teSko iscuri, a vatrogasci raspolaiu sa sofisticiranom tehni­korn za gaSenje.

Goruci problem je i cjelokupna organizacija pomoCi nakon prornetne nesreee jer gradani obicno nakon nesrece nagonski prvo zovu policiju koja obavjeStava Hitnu, a tek se onda, uko­liko unesreeene nije moguce izvaditi, zovu vatrogasci. Svima je jasno da se tako gube dragocjene minute, pa ponekad i pola sata.

Izvlacenja kamiondiija traju satima Vrijeme trajanja intervencije varira, ovisno 0 tezini promet­

ne nesrete, 0 vrsti vozila i drugim faktorima koji mogu zakom­piicirati situaciju. Kompliciranoscu se isticu sudari kamiona kada vozaci ostaju zarobljeni, pa izvlacenje moze potrajati sa­tima. Problematicni su slueajevi kada vozila slete s ceste i pa­dnu u provaliju, te unesreeene treba prvo osloboditi iz smrska­nog lima, a potom i izvuCi iz provaJija. Ponekad i po liticama. Posebno je slozena intervencija kod prevrtanja cisterni s opas­nim tva rima gdje vrlo cesto prijeti i velika opasnost od eksplo­zije. Situacija se dodatno komplicira ukoliko takve cisteme, »)potencijaine bombe«, prolaze kroz grad.

U pameenju vatrogasaca ostala je intervencija prije nekoliko godina kada je kod Vrbovskog s ceste izletjela cisterna sa 32.000 propan-butan pima ciji je vozac poginuo. Kabinu cister­ne je dvadesetak metara ispod ceste zadrialo stablo, dok je os­tatak pao u sezdesetmetarsku provaliju. Cisterna je pukla i plin paCeo istjecati spustivsi se jos tristotinjak do petstotinjak meta­ra nize. Tada je morala biti zatvorena pruga Zagreb - Rijeka do promjene smjera vjetra, a cjelokupna intervencija potrajala je Cak sedam dana do kompletnog istjecanja glina. ¥ ,

SaI10ta BRNCIC

v

Zmlgavac -_._-_. __ ._------_. __ . __ . __ ._----_. __ . __ . __ ._--_._--_.-_.-.- .. -.----_._--_. __ . __ . __ . __ ._-_. __ . __ . __ . __ . __ .-.. __ . __ ._-"---_. __ . __ . __ ._--_. __ . __ . __ ._- 6 Kultura i sigurnost prometa

ELABORAT 0 SlGURNOm NA »UBRAMAcc NAJFREKYENTNUIH GRADSKlH PROMETNICA

U Rijeci je 21 pjeSacki prijelaz opasan za pjesake

Prometni strucnjaci najviSe primjedbi imaju na rjesenja u Kresimirovoj, na Rivi te u Zametskoj gdje minimalne sigumosne kriterije ne zadovoljava devet prijelaza

K aliko su rijecki pjesacki prijelazi uopce sigurni za pjesake? Odgovor na to pita­

nje ponudio je elaborat »Stanje sigurnosti na pjesackim prijelazima na javnim cestama­driavne ceste u Gradu Rijeci« ciju je izradu naruCio Upravni odjel za pomorstvo, promet i ve~e Primorsko-goranske zupanije odnos­no Zupanijski savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske zupanije. Elaborat se pozabavio s pjesackim prijelazi­ma na drzavnim cestama koje prolaze Rije­ku. Pod povecalo su prakticno stavljene naj­frekventnije ceste, a zakljucak je da niz pri­jelaza nije sigurno za pjesake.

Prometni strucnjaci crvenim su podvukli 21 prijelaz koji bi pod hitno trebalo urediti kako bi se poboljsala sigurnost za pjesake. Zadovoljavajucu ocjenu nije dobilo jos 59 prijelaza koje bi trebalo urediti odmah u drugoj fazi . Dakle, ukupno 79 prijelaza na drz.avnim cestama u Rijeci lose je oznaceno. Radi se uglavnom 0 tesko uocJjivoj, nepos­tojeeoj vertikalnoj iii horizontalnoj signali­zaciji, nedovoljno osvijetljenim prijelazima iIi 0 barijerama koje utjecu na vidljivost pri­jelaza. Uz sve to, uoceno je i sarenilo u obi­ljezavanju pjesackih prijelaza, pIVenstveno u bIizini osnovnih skola.

Evidentirano je da najveCi brej prijeJaza nema odgovarajuCi znak iii je uz njih posta­vljen znak jedva Citljiv zbog starosti. Minus veliko~broja prijelaza, posebno izvan centra grado, je nepostordnje rzakosenog rubnjaka koji omoguCava lakSe kretanje s kolicima. Na velikom broju je horizontalna signaliza­cija izblijedila jer se obnavlja sarno jednom godisnje. Preporuka je da se na manje frek-

Riva bez »zebrecc

ventnim prijelazima signalizacija obnavlja dva puta godisnje, a na frekventnijim tri do cetiri puta. Pojedini prijelazi trebali bi se semaforizirati, a pojedina raskrsca trebalo bi potpuno rekonstruirati.

S druge strane, prepoznatljivi su odrede­ni dijelovi cesta na kojima je sistematski i strucno postavljena prometna signalizacija (Setaliste XIII divizije, dio Zametske i Os­jecke ulice).

Prema elaboratu najkriticni pjesacki pri­jelazi na drzavnim cestama y. Rijeci su pri­jelaz na raskrscu Humare i Zrtava fasizma, prijelazi na Delti kod ulaza u parkiraliste, te na krizanju Adamiceva-Trg Republike Htvatske. Gotovo svi prijelazi na Rivi ne zadovoljavaju minimum standarda. Na »cr­noj« listi su pdjelazi na raskrsCima sa Za­darskom, Splitskom, Trgom Republike Hr­vatske-Rivom Boduli-Henckeovom-Zajce­Yom. Daleko od prolazne ocjene su prijeJa­zi Kresimirove na raskrseu sa sa Manzoni­jevema, Teslinom, te sa ulazom u zgradu Zavoda za javno zdravstvo. U Zametskoj su problematicni prijelazi kod Kokola, kod Erste banke te na krizanju sa Ulicom Petra Jurciea. Elaborat je izrazito negativnu ocje­nu dao prijelazima na raskrScu Utica Vikto­ra Cara Emina, Manzonijeve i Ptvomajske. U Teslinoj su lasa oba prijelaza kod parka.

U skupinu prijelaza koje treba rijesiti od­mah nakon navedenih spadaju, primjerice, prijelazi ko<! Kauflanda u Zametskoj ulici, prijelazi na Setalistu XIII divizije kod hote­la Jadran, prijelaz na raskrScu Jadranskog trga i Zadarske ulice.

Anto RAVLlC

AUTO KLUB RUEKA KONTINUIRAHO ODGAIA NAJMLADE SUDIONIICE U PROMETU

Prema Zakonu 0 sigurnosti prometa na cestama pje­sacld prijelaz mora biti obi/jeien vertika/nom i horizon­ta/nom signalizacijom odnosno uz »zebru« no kolniku, prijelaz mora bit; oznoeen i prometnim znakom. Znak je nuian zbog upozorellja vozaea jer je moguee do vozac zbog k%ne i i ne primijeti )zebru« liD ko/niku. Zakon­ski gledano, ukoliko prije/az nema znaka, taj prije/az ne posloji i pjesoci koji sigurno preiau preko »zebre« u bitt ne pre/aze preko pjeSackog prijelaza.

Sto se moie tere/ski dogoditi? VolOl moie pregaziti pjesaka koji je prelazio preko »zebre(( i no sudu doko­lOti do ga nije zgazio no pjesockom prije/azu. Primjer takvih jantomski" prije/aza su SlID •.. prije/oza no Rivi.

Od bicikla i rola do fIlmova i kompjuterskih igrica

S imbolicna osamnaesta godina zivota u zivotu svakog mladog covjeka otvara vrata odraslog svijeta, medu ko­

jima je i pravo na upravljanje motornim vozilorn. Zasto bas ta godina, a ne neka druga? Upravo zato jer se temelji na pretpostavci da je tek tada spreman svjesno preuzeti visoku odgovornost kako za vlastitu sigurnost, tako i drugih sudioni­ka u prometu. Isto taka se smatra da je od najranijeg djeti­njstva usvajao temelje prometne kulture kroz roditeljski od­goj i dana provedenih u skoli. No, alarmantne godiSnje broj­ke poginulih na hrvatskim cestama ipak kazuju suprotno.

Sekcija prometne preventive Autokluba »Rijeka« svojim prometnim aktivnostirna vee godinama pokusava obuhvatiti sve uzraste, sto veCi broj djece, mladih i odraslih kako bi ih educirala, ali i ukazala na brojne opasnosti koje sa sohom nosi sudjelovanje u prometu. Svake godine na Korzu se odr­zava djecje natjecanje u upravljanju biciklima, triciklima, ro­mobilima i rolama pod nazivom )Spretno i oprezno u prome­tu«. U akciji sudjeluju malisani od druge do osme godine zi­vota. U suradnji s osnovnim skolama, za ucenike 5. i 6. razre­da Autoklub organizira natjecanje iz poznavanja prometnih pravila, sigurnosnih mjera i upravljanja biciklom pod nazi­Yom »Sigumo u prometu(. Najboljim natjecateljima pruza se mogucnost sudjelovanja u drZavnom natjecanju, a moguce i europskom. Tako je prosle godine htvatsku reprezentaciju u Portugalu predstavljao i David Stepic iz O. S. »Dr. Branimi­ra Markovica« iz Ravne Gore, sto je vee sarno po sebi prima­mljiva nagrada.

Gradsko i zupanijsko natjecanje ucenika osnovnih skola ce se ave godine, tocnije 14. svibnja, odrZati u sportskoj dvorani »3. Maj« u Rijeci gdje ce kao i prethodnih godina usvojena znanja moti i prakticno demonstrirati. J avnosti je predsta­vljen projekt >~Sekunda koja mijenja iivot« namijenjen sred­njoskolcima i mladirn vozacima, a sastoji se od potresnog do­kurnentarnog filma a stradanjima u prometu, te eetiri inte­raktivne radionice pod vodstvom psihologa. Autoklub »Rije­ka« je zbog velikog uspjeha projekta uputio ponudu za nje­govu provedbu svim srednjim skolama Prirnorsko-goranske i Licko-senjske zupanije, a do sada je interes pokazalo sedam skola.

Autoklub Rijeka bio je i jedan ad sudionika u obiljezava­nju Svjetskog dana zdravlja koji je ave godine posvecenom sigurnosti u cestovnom prometu pod sloganom »Sigumost na cesti - nije siueajnost(. Aktivnosti su se provodile tijekom pr­vog travanjskog tjedna u organizaciji Zavoda za javno zdrav­stvo Primorsko-goranske zupanije.

VodeCi racuna 0 tome kako se kroz igru i zabavu, te atrak­tivne nagrade bolje i lakse usvajaju znanja, za ucenike osnov­nih skola pokrenut je kompjutorski k:viz znanja iz premetne kulture »Semojor({, avec drugu godinu za redom se na klup­skoj web-stranici moze igrati nagradna igra »Memory-promet­ni znaci«.

Sve ove akcije i trud ulozen u prevenciju stradavanja u ces­tovnom prometu sarno je mali dio aktivnosti a kojima cemo podrobnije izvjestivati u sljedecim izdanjima. ,

Andrea VUKELIC

v

7 --_._-----------_._-----------_._---._-_ .. _--_._._-----------,----------_._------------_._- Zmlgavac Ku ltura i sigurnost prometa

U NEKOUKO GODINA KLIMA U AUTOMOBIUMA JE PRERASI A IZ WKSUZA U NEIZOSTAVNI DIO OPREME -• znatno utjeee na sigurnost u voznji

Preporuclj ivo je da temperatura u autu bude maksimalno pet stupnjeva niia od vanj·

ske. Pet do deset minuta prije zavrietka voinje klimu bi trebalo iskljuciti

v

Skoda poklanja klimu za stan Danas se klima moie dobit; za 500 do 800 eura, no akcije

smaniujucljenu i do 300 eura. Pojedine akcije. na primjer kod Skode Octavie, praktocno poklanjaju klimu. Klima se formalno plati, no uz klimu se besplatno dobiva bogata do­datna oprema. Auto kula »Cerini« priprema i jednu wni­mljivu akciju. Kupci Skode s klima uredajem dabit ce na po­klan »5amswlg« klimu za stan. Akcija vrijedi do isteka za­liha Sigurnq je do Ce klimu .wain domu odnijeti prakticno svi­kupci Skode jer se i Fabia« i Octavia gotovo i ne prodaju bel. klime. Ovogodisnji podaci govore da se za klimu odlutilo 86 posto kupaca Fabie i cak 98,5 posto kupaca Octavie

•

Cerini, S. Tomasica bb, Rijeka, tel.: 0511633333

www.cennLhr

; .rq

klimu je odabralo 96%

kupaca Fabie I 98,5%

kupaca Octavie

Nekada je klima u automobilima spadala pod luksuz. Prije nekoliko godina kl ima je postala sastavni dio ponude pri

kupnji nesto opremljenij ih automobila. Danas je klima pos­tala oesta sasvim uobicajeno u svim segmentima te i mali au­tomobili tesko prolaze na tdistu bez klime.

Klima uredaji u autornobilima u vrijeme Ijetnih vrucina ne sarno da znatno ublazavaju posljedice pregrijavanja vee i dje­luju na povecanu sigurnost u voznji. Unatoe uvrijezenom misljenju kako je klima u automobilu tek dodatak luksuzu u voznji, u iijecnickim ordinacijama tvrde kako klima preveni­fa ozbiljne probleme poput ukocenosti vrata, upale uha, ko­njuktivitisa i drugih zdra,vstvenih problema koji zahtijevaju dugotrajno lijecenje. Rijetka visa fizioterapeutkinja, Tatjana Mrakovcic. veliki je zagovornik uporabe klima uredaja u vo­zilima, jer je iz iskustva spoznala prednosti klime U odnosu na otvorene prozore i propuh.

- Pravilnim rukovanjem klima uredajima u automobilu omogueava se izbalansirana temperatura i vlaga unutar vozi­la i time dugotrajnija voznja bez problema. Takoder, voznja bez klima uredaja s otvorenim prozorima cest je uzrok Ijetne

ukocenosti vratne kraljeznice te upale zivca glave i vrata. Bez adekvatnog hladenja, a pri tipicno Ijetno visokim temperatu­rama, smanjuje se koncentracija i poveeava umor vozaca te takva voznja nosi povecani faktor rizika u prometu, govori Tatjana Mrakovcie i dodaje kako je vrlo vaino znati da razli­ka izmedu vanjske i unutarnje temperature ne smije biti pre­velika, inace se postize suprotan efekat, negativan po zdra­vlje.

- Uvijek treba podesiti klima uredaj tek na nekoliko stup­njeva manje no sto je to vanjska temperatura, a najbolje je da unutar vozila bude za 3 do 5 stupnjeva manje nego sto je vani. Najbolje bi bilo klima uredaj koristiti u automobilu koji je i do tada bio u sjeni iii hladovini , pa aka je vanjska tempe­ratura 35, kada se ukljuCi namjestiti ga na 30 stupnjeva. Oko 5 do 10 minuta prije zavrSetka voz.nje, klima uredaj treba obavezno iskljuCiti. To se preporucuje kao prevencija od po­sljedica koje moze izazvati nagla promjena temperature kada se izade iz vozila. ledna od posljedica moze biti i infarkt.

Jelena SEDLAK

VlelNA VOZACA NE ZNA KAKO POS1UpPI ~ON L.AK5E NEZGODE DA NE BI OSTAU OS'IKENI

Ako se ne zna krivac, najbolje je zvati policiju

Bez obzira da Ii se radi 0 is­kusnom vozacu iii pocet­

niku, vozaCi u pravilu nisu si­gurni kako reagirati nakon prometne nesreee. Suprotno logici, nesnalazenje je izrafe­nije kod lakSih prornetnih ne­zgoda. Nairne, kod nesreca sa poginulima, ozlijedenima i vecom materijalnom stetom svima je jasno da ne smiju na­pustati mjesto nesrece, ukoli-ko im nije potrebna hitna pomoc, i premjestati vozila. No, Sito u slucaju lakse prometne nesrece, bez ozlijedenih, kada je bitno osigurati placanje stete?

Najprije se moraju ukloniti vozila kako se ne bi ometao promet, a potom je dobro nazvati policiju. Ukoliko se radi 0 manjoj steti i ukoliko su vozaci medusobno razjasnili tko je krivac, dolazak policije nije nuZan. Osiguravatelji sugeriraju da se policija ipak nazove, a posebno je njihov dolazak do­brodosao ukol iko se vozaci ne mogu dogovoriti tko je krivac za sudar. Nairne, dogada se da krivci za sudar mole da se ne pozovep olicija, obecaju da ce nadoknaditi stetu, a sutra se ponasaju kao da se nista nije dogodilo.

Dokurnente od vozila vozac je duzan dati na uvid drugom sudioniku prometne nezgode (obaveza davanja podataka 0

identitetu je propisana Zako­nom 0 sigumosti prometa na cestama). Zatim treba ispuni­ti lzvjesee 0 prometnoj nez­godi koje trebaju potpisati su­dionici nezgode.

IzvjeSce sluZi za utvrdiva­nje cinjenicnog stanja i ne znaci da je medu vozacima postignut dogovor 0 krivnji, niti se potpisom priznaje kriv­nja. Zapisati se mogu i opisi

tijeka nezgode koji se ne podudaraju, po potrebi na dodat­nom papiru. Mjesto nezgode pozeljno je fotografirati iz razli­Citih kuteva i eventualno izmjeriti.

IzvjeSce se moze koristiti i ako u nezgodi nije sudjelovalo neko drugo vozilo. Na primjer kod kasko osiguranja u sluCa­ju materijaine stete koju vozac sam prouzroei, krade, pota­ra ... Policijski zapisnik nije nUZan, no sigurno je procedura jednostavnija ukoliko postoji zapisnik.

Nakon toga potrebno je nazvati nadlezno osiguranje. Ako je krivac za nezgodu osiguranik Allianz Zagreb d.o.o. osigu­ranja tada se ostecenik treba javiti u Allianz. Ako u nezgodi nije sudjelovalo drogo vozilo, tada se nezgoda prijavljuje osi­guranju kod kojeg vlasnik vozila ima policu 0 automobil­skom kasku.

DO UTORKA JE O1VOREN NATJECAI ZA SREDNJOSKOLCE KOJI 51 iELE OKUSAn KAO PROMDNI POUCAJCI

Rijeeka Prometna jedinica mladezi osvjezava redove U skladu s tradicijom dugom 32 godine i ovog ce Ijeta pro­

met na rijeekirn ulicama regulirati Prometna jedinica mlade­zi. Do 11. svibnja rijecki srednjoskolci, ucenici 2. i 3. razreda, mogu se prijaviti u svojim skolama u Prometnu jedinicu mla­dei\i. Kandidate oeekuje predavanje od sest sati i ispit, a tko zadovolji postaje clan Prometne jedinice mladeii. Srednjos­kolci koji su prosle godine bili clanovi Jedin ice ne moraju polayiti predavanja i ispite, no moraju se ponovno prijaviti u ledinicu u svojim skolama.

Dvadesetak pripadn ika Iedinice dezurat ce na rijeckim ulicama, po cetiri sata tjedno. a dvadesetak odmorenih kole­ga preuzet Ce njihove duznosti u kolovozu.

Prornetnu jedinicu mladezi financira Grad Rijeka, a poli­cija provodi obuku. Uz samostalno upravljanje prornetom i kontrolu parkiranja vozila, mladi policajci pomaiu i turisti­rna pri snalazenju u Rijeci. Pripadnici P1M mogu kontroli rati vozHa i vozace, no sarno uz prisustvo policajca.

ad ove godine pripadnici Jedinice rnogu dvomjesecnim angazmanorn )zaraditi« besplatan vozacki ispit. Nairne, na­kon dvije godine u redovirna Jedinice, srednjoskolci u surad­nji s Autoklubom »Rijeka« dobivaju besplatan vozacki ispit. Ukoliko ne zele iskoristiti tu beneficiju, mladi policajci ee

dobiti plaeu za svoj trod. MladiCi i djevojke koji su prosle go­dine odradili dio Ijeta u bijelim uniformama i dobili plaeu za to, mogu ovogodisnjim sudjelovanjem pokriti 50 posto cijene vozackog ispita. Naravno, ukoliko ove godine ne budu oda­brali plaeu umjesto popusta na ispit.

Pripadnici Prometne jedinice mladezi posebna su atrakcija za strance koji ih iznimno postuju, kaze pomocnik nacelnika Postaje prometne policije Rijeka za prornetnu preventivu Ivan Jelic.

Nerijetko se stranci, koji u svojim zemljama ne susreeu ovakve mlade jedinice, fotografiraju sa mladim cuvarima re­da na ulicama. No, za razliku od stranaca, i veCine Rijecana, postoje neki koji sa srednjoskolcima u uniformama komuni­ciraju na savim drugi nacin, Prosle godine na raskrscu Rive i Rive Boduli 43-godisnji Rijecanin napao je djevojku koja ga je upozoravala da ne moze prijeci cestu za crvenog svjetla. Nakon udarca sakom gradani su zadrzali nasilnika do dolas­ka policije. Napadac je zaradio kaznenu prijavu zbog napada na sluibenu osobu. Inace, sankcije za napad na pripadnike P1M identicne su sankcijama u slucaju napada na policajca.

AntoRAVUC:

v

Zmlgavac ---------._------_._-- ----------_. __ . __ ._------.-_ .. _ .. _._---_. __ ._._.-.-_._---_. __ . __ ._------_._----_. __ ._--_._- 8

SKOLA SlOURNE VOm. nHOMIRA RUPOVICA

·Vozacima nedostaje iskustva U kriticnim situacijama P rvo i osnovno pitanje je

zasto i Cemu skola sigur· ne vafnje? Zasto netko s to­liko sportskog iskustva (rally, kruine i brdske utrke, Prven­stvo Svijeta i Europe, rally Pariz·Dakar i mnogo toga) osniva i vodi skolu sigurne voinje. Koji je cilj ovog pro· grama - skole? J os mnogo slienih pitanja .. Skola je po· krenuta sada, iako sam je trebao i pianirao pokrenuti u slienom obliku jos prije 15 godina.

Na nasim cestama u nor­malnom prornetu, gradu i na autoputevirna danas irna pu­no, rekao bih 90 posto vozacica i vozaea, mladih i starih, koji nemaju iskustva i kulturu voinje, kao oi iskustva u kriticnim situacija­rna. Veeina misli da je spora voinja i sigurna. Da je znanje koje imaju (iskustvo) dovoljno, Hi sto je najgore, nevo\jko priznaju da oesto ne znaju i da bi trebali (htjeli) priznati i nau· titi. Iskustva sa puno kilometara i puno kri­ticnih situacija, iz kojih se izlazilo, nadam se sretno bez posljedica, je rijetko pozitivno, ukoliko se nije razumjelo zasto.

Cilj ove skole je isprobavanje i prolazenje kriticnip uvjeta i situacija na poligonu, sa spoznaJom sto treba napraviti i sto je isprav­no. Na poligonu .... si\mll irlimo voznju po kliza­Yom kolniku, snijegu, ledu, kisi, suhom asfal · tu ...

Koeenje je jedan od najvainijih, ako ne i najvaioiji, element zoanja vozaea za sigurno­st odnosno izbjegavanja opasnih situacija. Zbog toga posveCujemo najvecu pozomost i vrijeme koeeoju u razlicitim uvjetima i brzi­nama (od 4D sve do 80 km/h). Tehnika ko· Cenja (sa ABS·om iI i bez) uz obilai enje pre· preka, u raznim uvjetima (podlogama) jedan je od najvainijih i prioritetnih ispita koje po­laznici moraju proCi.

Dakie, cilj je smanjiti broj nesreca na na-

81m cestama. Srnanjiti broj poginulih ili ozli­jedenih. Provesti naSe polaznike kroz opasne situacije na sigurnorn poligonu, a ne u pro­metu, kako bi znali i naucili sto i kako im se moze dogoditi, a sto mogu i trebaju uciniti (ispravno) da bi izbjegli nesreeu. Cilj je is· pravno koristiti mogucnosti automobiia-teh­nike, procijeniti situaciju u prometu, spozna­ti sto sami mogu kao vozaci, a sto se ne moze oiti da su Schumacher iIi Montoya iIi Sol­berg, jer svi mi na svoj naCin imamo, kao i tehnike, neke limite i granice.

Dakle, moja potreba i ielja je da sa par· tnerima u projektu »Auto Zubakom« - Seat i Vw. te »Zagrebackim ve\esajrnom« prene­sem iskustvo sa sportskih nastupa i milijuna kilometara, koje sam presao u normal nom prometu, svirna koji dodu u skolu sigurne voinje Tihamira Filipoviea. Ovakve skale postoje svugdje u Europi i Svijetu i daju ucinka u smanjenju nesreca i povrijedenih, pa je za acekivati da ce i kod nas, sto se vee pokazaio. Kultura voznje i sigumost u pro­metu, osnovni je cilj ove skole, a zelja sma­njenje zrtava na nasim cestarna.

U nekom od sljedeeih tekstova vise 0 kon· kretnim situacijama i potrebnirn reakcijarna.

Tihomir FilipoviC

:4AK www.ak-riieka.hr --

inion"",,+,

Ku ltura i sigurnost prometa

v

Clan Autokluba »Rijeka« - zadovoljan clan HAK·a

Biti brojem clanova i djelatnoscu vodeci klub na ladranu i drugi u sustavu Hr­varskog autokluba znaci ponosno nositi ime Autoklub »Rijeka« i imati u evi­

denciti 14.500 elanova. Klub za kojeg ste vee spoznaIi dobro znanu da je •• Klub iz Vasih snova« djeluje od davne 1946. godine i iz dana u dan rnisli na clanove. brine o brojnim pravima sto ih stjeeete ucianjenjem bilo kao fizicka iii pravna osoba.

Uclanjenjem u Autoklub »Rijeka« uplatom godisnje clanarine od svega 49 kuna posrajete i clan HAK-a. Uz clansku iskaznicu stjecete pravo na redovno dobivanje postorn 12 brojeva Revije HAK. pravo na popuste u sustavu »HAK preporucuje«, te Sllstavu »Show yourd card«, pravni savjet, noveaDU pornoc u slucaju srnrti iii in­validiteta prigodorn prometne nesreee, tehnicki savjet za vaS automobil, te ono najvainije, pravo da kupite knjizice »Auto touring pornoei« u Hrvatskoj iIi u ino­zemstvu.

Svaka od navedenih knjizica za fizicke osobe kosta 150 kuna. a za pravne po 200 kuna. Sitne je znati da pogodnosti iz ATP knjizica moze ostvariti svatko s va­zecom clanskom iskaznicom HAK-a, odnosno AuJokluba »Rijeka«.

Gotovo tisucu clanova Autokluba »Rijeka« do sada je iskoristilo jos jednu od rnogucnosti, a to je zajednicka kartica HAK-a i Diners cluba. Clanarinom od 225 kuna ostvarujete dvostruke pogodnosti, i kreditne kartice DC-a i prava po ATP za Hrvatsku.

Besplatni prijevozi osobnog vozila osteeenog u prornetnoj nezgodi iii besplatan popravak kvara, popusti pri prijevozu vozila u kvaru iii osteeeDog u prornetnoj nezgodi, popust na prerniju kaska i osiguranja osoba u vozilu, besplatne kontrole, garancijska pisrna za inozernstvo sarno su dio prava sto ih stjecete uclanjenjem u Vas Auioklub »Riieka«(.

Vi ste na potezu - provjerite - ispiati se biti clanom!

Od upisa u autoikolu do vozacke dozvole

Ovih je dana u Rijeci na visegodisnjim Svi kandidati Au/()skok »Autoklub« bit Ce tradicijama zaiivjela nova autoskola pozna- sudionici projekta »Sekunda koja mijenja tog imena »Auioklub«. Upravo ime i tradi- zivot« sto ga provodi Au.toklub "Rijeka" u cija kazuju da ce od pIVih dana, pIVih kan- okviru programa preventive u prometu. didata koj i ce steci osnove obrazovanja za Svakog kandidata polaznika Autoskole »Au­buduce vozaee, nastojati biti k:val itetna i · tokJub« koji uspjesno polozi ispit za vozaca, bolja od drugih. Ako nista drugo, onda dru- Autoklub »Rijeka« gaeija. Osposobljavati ce vozace za B, A i H nagradit Ce clanstvom HAK·a. Od upisa kategoriju u ugodnom prostoru dobre do vozaeke dozvole - mota je koji Vas uvo­gradske lokacije i sa kvalitetnim uCiteljima di u svijet prometa! voznje.

AUTOSKOLA AUTOICI.U8

Skola s • .",.j_ InIfIIcIl_ ........ svamal

, \

Kompl"tna usluga; ." .p"" ..... ..are • ..,.,., \ ,

@!- AUTOSKOLAAfIrOGU·C ® A. Mottron< I, Ri~ .:::::~ (t. " "'/U2-7'.

(,oI/fox) NI/_717

Do!elajte ." po svoju ..... Irv "-Iv i odvezite se kao ~Ian Autoklubo ",.,..,

-1I4a.. -