Upload
j
View
163
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
seminarski rad
Citation preview
K
Ugrožavanje okoliša bukom( seminarski rad )
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................3
1. Pojam i vrste buke...................................................................................................................4
2. Izvori buke..............................................................................................................................5
3. Uticaj saobraćaja na proizvodnju buke...................................................................................7
4. Način na koji se može smanjiti buka koja dolazi sa ulice.......................................................7
5. Uticaj buke na zdravlje ljudi...................................................................................................9
6. Procjena izloženosti prekomjernoj buci................................................................................11
7. Kako se zaštiti od buke.........................................................................................................11
8. Mjere zaštite od buke u gradu...............................................................................................13
9. Ugrožavanje okoliša bukom po zakonu o zaštiti od buke Ze – Do kantona.........................16
10. Ugrožavanje okoliša bukom prema drugim zakonodavstvima ..........................................20
11. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................24
LITERATURA..........................................................................................................................25
2
UVOD
Ovo krivično djelo spada u grupu krivičnih djela protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih
dobara. Ova grupa krivičnih djela nastala je kako bi se zaštitila čovjekova okolina u najširem
smislu riječi.
Krivično djelo čini onaj koji protivno propisima proizvede buku koja je pogodna
prouzrokovati teže oštećenje zdravlja više osoba. Za ovo krivično djelo kaznit će se učinitelj
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ko ovo krivično djelo učini iz nehata
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine,1
Bukom se smatra svaki zvuk čiji nivo prekoračuje najviše dozvoljene nivoe propisane tim
zakonom s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a to
su svi otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan njih u kojima se ljudi zadržavaju radi
boravka, odmora i rekreacije.2
Učinitelj ovog krivičnog djela može da bude svaka osoba. Radnja učinjenja je određena kao
proizvođenje buke pogodne da prouzrokuje teže oštećenje zdravlja više osoba. Da bi
proizvođenje buke prouzrokovalo radnju učinjenja ovog krivičnog djela potrebno je da je ono
učinjeno protivno propisima, dakle protupravno. Osim toga proizvedena buka treba da je
takva da je podobna da dovede do težeg oštećenja zdravlja ljudi. Posljedica ovog krivičnog
djela sastoji se u apstraktnoj opasnosti za zdravlje ljudi. Za krivičnu odgovornost potreban je
umišljaj, koji mora biti obuhvaćen sviješću o protupravnosti krivičnog djela. Predviđeno je
kažnajvanje i za nehatno učinjenje ovog krivičnog djela.
U nastavku izlaganja više će biti riječi o samom uticaju buke na zdravlje, izvorima buke,
mjerama zastite ali i o nivoima dozvoljene buke u Zeničko Dobojskom kanton, kao i o
regulisanju ovog protupravnog djela u drugim zakonodavstvima.
1 Kz FbiH čl 3062 Z. Tomić, Krvično pravo 2, Fojnica d.oo, Sarajevo 2007. str 277.
3
1. Pojam i vrste buke
Buka je svaki neželjeni zvuk. To znači da svaka zvučna pojava (zujanje, larma, šum, galama,
lupa, govor i sl.) koja ometa rad ili odmor predstavlja buku. Buka je, naročito posljednjih
decenija, jedan od osnovnih uzroka kompleksnog oštečenja zdravlja, naročito u velikim, gusto
naseljenim gradovima. Nekada se smatralo da je dejstvo buke ograničeno na organ sluha, ali
je danas na osnovu opsežnih i sistematskih ispitivanja ustanovljeno da je njeno dejstvo mnogo
složenije.3
Pod određenim uslovima i relativno tihi zvuci mogu da predstavljaju buku, tako da ona sadrži
pored fizičkih i psihološke, tj. subjektivne elemente. Ocjena da li je neki zvuk buka ili nije,
sasvim je subjektivna: ono što je jednom čovjeku buka, to nekom drugom ne mora biti, iako
se radi o istom zvuku. Njena osnovna karakteristika je ometajući faktor koji zavisi od više
veličina: jačine, raspodjele tonova, ritma ponavljanja i subjektivne sklonosti osobe. Na
primjer, muzika koja se izvodi u diskoteci preko zvučnika, iako na prisutne ne djeluje kao
neželjeni zvuk, dovodi nepobitno do oštećenja sluha u svim slučajevima kada se prekorači
određena granica zvučnog nivoa.
Najneprijatnija, a time i najvažnija karakteristika buke je intenzitet (jačina). Kada potiče od
jednog izvora proizvoljnog intenziteta i udaljenosti može se mjeriti i sa više ili manje uspjeha
ublažiti. Ako su uzročnici buke više izvora (saobraćajna buka) otežano je mjerenje intenziteta,
lokacija izvora i spektralni sadržaj. Pri ovakvim slučajevima borba je takoreći beznadežna.
Sve brži tempo života u velikim urbanim sredinama predstavlja mnogostruki izvor buke, time
ona postaje prvorazredno važan komunalni problem. Od nastanka velikih gradova i pojave
buke, pomno se prati i izučava ovaj problem i konstatovano je da buka predstavlja
nepredvidljivo opasno zlo po zdravlje stanovništva, i to u više aspekata. Najbolja akustička
sredina za čoveka je normalan razgovor od 40 do 50 decibela (dB). Totalna tišina, uprkos
uvređenom mišljenju, nije tako korisna pošto čak i osoba koja nema tako dobar sluh u takvoj
situaciji čuje kretanje krvi kroz krvne sudove i kucanje vlastitog srca. Sve što je glasnije od
normalnog razgovora - za organizam je opterećenje.
Buka se izražava u decibelima (dB).
3 M Muljković, Zaštita radne i životne sredine, zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2000, str.145.
4
Po intenzitetu razlikujemo: malu buku, normalnu buku, jaku buku, vrlo jaku buku i
zaglušujuću buku.
Mala buka je tih šum ili tih govor jačine do 50 dB i ona ne smeta organizmu.
Normalna, prirodna ili umjerena buka takođe nije štetna, a izaziva je srednja jačina govora
u granicama od 60 do 65 dB.
Jaka buka je kada se galami, glasno govori ili čuje rad motora u granicama od 70 do 80 dB.
Vrlo jaku i neprijatnu buku izazivaju: krik, vrisak, pucanj, grmljavina, prese i slične mašine
jačine od 80 do 100 dB.
Zaglušujuću buku stvaraju: avionski motori, preglasna muzika, pneumatski aparati i slično.
Ova buka prelazi po intenzitetu 100 dB, izaziva bol i oštećuje sluh.
2. Izvori buke
Buka u životnoj sredini ili kako se veoma često zove – komunalna buka, definiše se kao buka
koju stvaraju svi izvori buke koji se javljaju u čovjekovom okruženju, isključujući buku koja
nastaje na samom radnom mjestu u industrijskim pogonima. I u starom Rimu postojala su
pravila vezana za buku gvozdenih točkova dvokolica pri kratanju po kamenoj podlozi, čiji je
cilj bio sprečavanje remećenja sna i uznemiravanja Rimljana. U srednjevekovnoj Evropi bilo
je zabranjeno koristiti konjske kočije u noćnim satima da bi se obezbjedio miran san građana.
Danas je problem veoma izraženiji. Ogroman broj vozil se kreće po saobraćajnicama. Avioni
i vozovi daju svoj doprinos u povećanju ukupne buke.
U poređenju sa drugim faktorima životne sredine, za kontrolu komunalne buke veoma često
nema razumjevanja, prije svega zbog nedovoljnog poznavanja „skrivenih“ efekata koje buka
5
može da izazove kod čovjeka. Takođe se zaboravlja na kumulativni efekat koji buka ima kada
izlaganje buci traje duži vremenski period. 4
Glavni izvori komunalne buke, koji se svakodnevno sreću u čovjekovom okruženju,
uključuju: 5
Izvori buke na otvorenom prostoru
Izvori buke u zatvorenom prostoru
Izvori komunalne buke na otvorenom prostoru mogu se dalje podjeliti na slijedeće
grupe: 6
Saobraćaj ( drumski, železnički, avionski)
Građevinske mašine koje se koriste pri izvođenju javnih radova
Industrija
Mašine za kućnu upotrebu ( kossačica, motorna testera..)
Mašine i vozila za komunalno održavanje
Sportske aktivnosti, koncerti, zabavni parkovi, alarmi.
Izvori komunalne buke u zatvorenom prostoru mogu se podijeliti: 7
Kućni aparati
Ventilacioni sistemi i klima uređaju, pumpne stanice
Uređaji za muzičku reprodukciju
Zabave
4 D.Đurić, Lj.Petrović : Zagađivanje životne sredine i zdravlja čoveka, Velarta, Beograd, 1996.str.187.
5 www.ekopo.co.rs , 15.05.2011.6 Ibid.7 Ibid.
6
3. Uticaj saobraćaja na proizvodnju buke
Iako nije uvijek glavni uzrok žalbi građana, saobraćaj je dominantni izvor buke u komunalnoj
sredini, uključujući sve oblike saobraćaja ( drumski, željeznički i avionski) i sve oblike
prevoznih sredstava ( automobili, motocikli, kamioni, autobusi, avioni..) Pored buke koju
prevozna sredstva stvaraju u okruženju, za prevozna sredstva je karakteristična i buka u
unutrašnjosti vozila kojoj su izloženi vozači i putnici. Buka je promjenljiva u oblastima gde
kretanje saobraćaja uključuje promjene brzine i snage, npr. u zoni semafora, raskrsnica,
uspona ili nizbrdica. Kod vozova je zanimljiva pojava škripe ili piska. Prilikom skretanja,
zbog konstrukcije samih vagona gde su točkovi fiksirani sa paralelnim osama. Na krivinama
spoljni točkovi prelaze veći put u odnosu na unutrašnje, tako da moraju da skliznu, pri čemu
se generiše buka. Pri kretanju voza preko mostova ili nadvožnjaka buka se može povećati i
do 20dB kao posljedica emitovanja zvuka usljed vibriranja strukture mosta. Dodatna buka se
generiše na željezničkim stanicama – startovanje lokomotive, pištaljka šefa stanice, razglas.
4. Način na koji možemo smanjiti buku koja dolazi sa ulica
Sprečavanje širenja buke koje dovodi do smanjenja nivoa buke na mjestu prijemnika može se
ostvariti primjenom:
- barijera
- tunela
- prirodnih prepreka ( zemljani nasipi, zeleni zasadi..)
Barijere redukuju nivo buke sprečavanjem prostiranja zvučnih talasa. Pravilnom
konstrukcijom i izborom materijala. Dominantan uticaj na mjestu prijemnika imaju zvučni
talasi koji mijenjaju pravac prostiranja na gornjoj i bočnim ivicama barijere – efekat poznat
kao difrakcija zvučnih talasa. Da bi barijera imala efekat, mora sprečiti direktnu vidljivost
izvora buke i prijemnika, čime se buka većim dijelom ne prostire direktnim putem.
7
Nije uvijek moguće korištenje barijera,naročito u gusto naseljenim gradovima sa
višespratnicama. U takvim okolnistima mogu se koristiti zaštitini ekrani - tuneli
poluotvorenog ili zatvorenog tipa. Na ovaj način se buka može smanjiti i za više od 20dB za
slučaj zatvorenog tipa.
Prirodne prepreke u obliku zemljanih nasipa, sa ili bez zelenih zasada, mogu se koristiti za
smanjenje nivoa buke sprečavanjem širenja zvučnih talasa. Mogu se kobinovati sa barijerama.
Zemljani nasipi imaju prirodan izgled i mogu zadovoljavati većinu estetskih zahtjeva.
Smanjenje buke je za oko 3 dB veće od smanjenja buke barijerom iste visine.
Pravilnom orjentacijom stambenog objekta prema izvoru buke može se smanjiti izloženost
stanara buci. Stambena zgrada se orjentiše tako da se prostorije koje su manje osetljive na
buku ( kuhinje, kupatila, hodnici..) lociraju ka strani gde se nalazi izvor buke. Sa
suprotne strane se pozicioniraju dnevne i spavaće sobe, kao prostorije gde smanjeni akustički
komfor značajno utiče na najčešće ljudske aktivnosti pored rada – odmor i spavanje.
Problem buke na mjestu prijemnika može se riješiti udaljavanjem prijemnika i izvora
buke. Na ovaj način se buka , može znatno smanjiti, ukoliko to uslovi na terenu dozvoljavaju,
jer nivo buke opada znatno sa povećanjem rastojanja prijemnika od izvora usljed pojava koje
prate prostiranje zvučnih talasa. Ukoliko se uzme u obzir i refleksija terena i karakteristike
uobičajenih izvora buke u životnoj sredini, nivo buke se može smanjiti za otprilike 4.5 dB sa
dupliranjem rastojanja prijemnika od izvora. Na sličan način, buka se može smanjiti
udaljavanjem izvora buke od prijemnika. Tako npr. potrebno je u fazi izrade planske i
urbanističke dokumentacije, glavne saobraćajnice, naročito tranzitne, dislocirati van
stambenih naselja ili objekata koji su posebno osjetljivi na buku ili primjeniti mjeru koja
podrazumjeva trasiranje saobraćajnica ispod nivoa osjetljivih zona na buku kao što su
stambeni objekti.
Pravilnim definisanjem namjene određenog prostora može se smanjiti uticaj buke. Postupak
se naziva Zoniranje prostora 8, pri čemu se za svaku zonu definiše namjena ( zona za odmor,
zona stanovanja, poslovna zona, industrijska zona i sl.).
5. Uticaj buke na zdravlje ljudi
8 www.ecop.co.rs , 15.05.2011.
8
Buka je svakodnevni stresogeni faktor okoliša. Reakcije organizma na buku, nepovoljno se
odražavaju na ljudsko zdravlje, osjećaj sigurnosti i dobro raspoloženje.
Buka na čovjeka djeluje direktno i indirektno, oštećujući njegovo zdravlje, izazivajući umor i
smanjenje radne sposobnosti.
Institut zaštite, ekologije i informatike Republike Srpske je uz finansijsku podršku
Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske, 2009. godine realizirao naučnoistraživački
projekat "Strategija smanjenja buke kao faktor zaštite zdravlja stanovništva i unapređenja
životne sredine gradova".9
U okviru projekta buka je mjerena u centralnom dijelu grada Banja Luke, na četiri mjerna
mjesta.
Procijenjeno je, prema mapi buke na mjernim mjestima, da je svakodnevno najmanje 20%
stanovnika u centru grada izloženo buci koja dovodi do neurovegetativnih poremećaja, koji
daju promjene i na svim drugim organima koji su pod uticajem toga sistema, naročito na
kardiovaskularnom i nervnom sistemu.
Pored toga, vjerovatno je još 30% stanovnika izloženo buci koja dovodi do uznemirenosti i
glavobolje, ometa odmor, remeti san i smanjuje radnu efikasnost i normalnu komunikaciju.
Indirektno buka utiče i na nervni sistem i krvotok, te dovodi do metaboličkih i
endokrinoloških poremećaja. Negativno se odražava na umni rad i dovodi do poteškoća s
koncentracijom, zadržavanjem pažnje, usvajanjem novih spoznaja, te uzrokuje razdražljivost i
nesanicu.
Veliki broj ljudi se žali na buku. Neki kažu da je buka razlog za njihovu razdražljivost,
neurotiziranost i emotivnu labilnost. Rezultati naučnih istraživanja su, uglavnom, potvrdili
ova i slična iskustvena saznanja. Buka može dovesti do poremećaja u funkcionisanju žlijezda
sa unutrašnjim lučenjem.
Danas najveći broj ljudi zna da su i tjelesne i psihičke posljedice velike ako je došlo do
poremećaja u radu ovih žlijezda. Opća slabost organizma, jače ili slabije izražene
kardiovaskularne smetnje, osjećanje fizičkog i psihičkog umora, glavobolja, stomačni
poremećaji, zujanje u ušima, razdražljivost i nesanica su karakteristični pokazatelji štetnog
djelovanja buke na čovjeka.
Buka jeste uzrok gluhoće i nagluhosti, ali, što se manje zna, dovodi i do slabljenja vida. Buka
9 www.ezdravlje.org, 16.05.2011.
9
je jedan od mogućih uzroka stresa. Buka pogoduje nastanku stresa koji se, najčešće, očituje u
glavnim vidovima ispoljavanja: u poremećaju fizioloških funkcija, u doživljaju neugodnih
emotivnih promjena i u pogoršanju kognitivnog ponašanja. Tako, naprimjer, povećani krvni
pritisak, osjećanje straha, tjeskobe i bespomoćnosti, kao i neefikasnosti u rješavanju problema
su karakteristični indikatori tih promjena.
Različiti pojedinci ne doživljavaju buku na jednak način. U uvjetima jednake buke neki
pojedinci izjavljuju da se osjećaju vrlo neugodno, a drugi izjavljuju da ih buka ne uznemirava.
Izjava da im buka ne smeta znači da ona ne djeluje ili da neće, u određenom periodu vremena,
djelovati. Psiholozi govore i o uticaju stava i očekivanja na razlike u doživljaju buke. Ako se
negativni uticaj buke očekuje, on će se stvarno i desiti. U protivnom, uticaj buke na zdravlje i
ponašanje čovjeka bit će neznatan ili skoro nikakav.
Bolesti koje izaziva velika buka10
Dokazano je da dugotrajna ili jaka buka može biti neposredno ili posredno uzrok ne samo
oštećenja sluha nego i drugih bolesti i tegoba, a navodimo samo neke:
aritmija srca
gubitak apetita
depresija
nervoza
nesanica
podiže krvni pritisak
podiže nivo šećera u krvi
razara krvne sudove
razara nervni sistem
razdražljivost
stres
umanjenje radne sposobnosti
hronični umor
10 www.zdravlje.krstarica.com. 14.05.2011.
10
Istraživanja pokazuju da je tri četvrtine mladih koji redovno slušaju preglasnu muziku u
opasnosti od trajnog oštećenja sluha, a više od 10 posto ih ima oštećen sluh.
Na koncertima i u diskotekama, buka doseže 110 do 120 decibela, a maksimalno dopušteno
trajanje izlaganja takvoj buci je pola sata u sedmici. Stoga se preporučuje slušati muziku
putem slušalica, jedan sat dnevno na 60% glasnoće. 11
6. Procjena izloženosti prekomjernoj buci
I sami možemo procijeniti nalazimo li se u preglasnom okružju koje je opasno za naš osjet
sluha i ravnoteže: ako ne razumijemo govor osobe na udaljenosti od jednog metra, ako osoba
uz nas čuje glazbu s našega elektroakustičkog uređaja, ako ne možemo kontrolirati jačinu
glasa u buci. Možemo postati promukli zbog oštećenja glasnica, ali i umorni, razdražljivi,
željni izolacije. Jaka buka može u početku izazvati zaglušenost i zvonjavu u ušima (tinnitus),
a zatim i vrtoglavicu, mučninu, razdražljivost, umor i nedostatak koncentracije.
7. Kako se zaštiti od buke
O potrebi za zaštitom od buke se danas više govori nego ranije. Buka, posebno intenzivna i
dugotrajna, djeluje štetno i na zdravlje i rad čovjeka. Utiče loše i na međuljudske odnose.
Emocionalno, od buke iritirani pojedinci su češće u konfliktnim situacijama u odnosu na one
koji žive ili rade u tišini, odnosno u uvjetima buke vrlo niske glasnosti. Verbalna agresivnost
pojedinaca u grupama se povećava ako je drugi pojedinac izvor buke. Očekivati je da će
doživljaj buke biti najsnažniji ako je buka koju proizvode drugi pojedinci sadržajna
(razgovor) i isprekidana.
Kako se odbraniti od buke danas koja je, u odnosu na ranija vremena, glasnija i raznovrsnija.
Psiholozi tvrde da je jedna od formi zaštite adaptacija. Tačno je da se čovjek prilagođava
djelovanju buke, pogotovo kada je manjeg intenziteta, kontinuirana i "neizbježiva". Čovjek
koji živi u dijelu grada u kojem saobraćajna buka vrlo jaka postepeno se na nju privikava.
Ima pojedinaca koji tvrde da im ponekad "fali" buka i da se ne osjećaju ugodno u tišini. Za
druge je njihovo ponašanje neshvatljivo i kažu za njih da su "ogluglali", "otupjeli", da su im
"uši smolom ispunjene". Izjave da im buka ne smeta, da je, kada rade, i ne čuju, pa čak i da ih
11 www.ezdravlje.org., 15.05.2011.
11
mobiliše na veći napor i slično, nisu dokaz da buka ne djeluje štetno na njih.
Adaptacija na buku jeste psihološki mehanizam koji značajno ublažava doživljavanje
neugodnosti od njenog djelovanja. Ali to nije, niti može biti, jedini način zaštite od buke.
Problem se neće riješiti traženjem ili zahtjevima od ljudi da se mire sa stanjem u kojem se
nalaze, da prihvate, općenito rečeno, civilizacijske potrebe (naprimjer, gradski saobraćaj) kao
prirodne potrebe. Tražiti od radnika da se privikavaju na buku iznad 90 dB znači izložiti ga
štetnom djelovanju buke sa očekivanim fiziološkim i psihološkim poremećajima. To je, očito
je, zdravstveno štetno, a i nehumano. Najbolja mjera je smanjiti njen uticaj. Kako? U
prostorima u kojima je buka izrazito jaka ugrađivanje materijala koji apsorbuje buku je jedna
od dobrih mjera. Ako su strojevi izvor buke, njihova preinaka daje poželjne efekte.
Individualna zaštita se najbolje ostvaruje nošenjem antifona (zaštitni aparati). Ne treba
zaboraviti i potrebu za sticanjem znanja i navika kulturnog ponašanja, jer su građani izvor
buke. Građani su, istovremeno, i oni koji nose i fizičke i psihičke posljedice štetnog
djelovanja buke. Kultivisani građanin će nastojati da ne proizvodi buku koja uznemirava i
ometa rad ili san njegovog komšije. Kulturni građanin pomaže svojim komšijama da shvate
koliko buka koju oni proizvode (isprekidana lupa, bučna proslava, turiranje motora)
neugodno utiče na njih, na njegove komšije. Ako majci ne smeta bučna galama njene djece,
to ne znači da je ta galam ugodna i drugim majkama. Djecu od malena treba učiti, između
ostalog, da ne rade ono što drugima smeta. Pretjerana galama djece većini stanara nije
ugodna.
Rok muziku mladi vole. Vole je iako njeno često i dugo slušanje štetno djeluje na organ
sluha. Buka preko 130 dB je uzrok nagluhosti ili gluhoće mladih ljudi, koji, neosporno je,
uživaju u muzici koja proizvodi zvuk toliko decibela. Edukacijom se i ovdje može mladom
čovjeku pomoći da spriječi teže posljedice koje će doživjeti češćim i vremenski dužim
slušanjem ove muzike. On treba da zna kakve se promjene mogu desiti sa njegovim organom
sluha, šta se može dogoditi usljed dejstva jakih zvukova i šta, u tom slučaju, treba da učini.
Jedna od korisnih mjera je povremeno, u određenim vremenskim razmacima, neslušanje
preglasne muzike (rok benda). Izolacija u tišinu će, donekle, ublažiti štetno djelovanje ove
zaista preglasne buke, koliko je gradska buka koja se čuje u stanu prevelika i stalna, jedno od
rješenja je i promjena mjesta stanovanja.
U gradovima, parkovi, zeleni gusti zasadi i gusto rastinje uspješno štite od buke i prostiranja
zvuka. Beton, čelik i staklo dobro prenose i dobro reflektuju buku (zvuk) pa nas ne štite od
nje.
12
Postoji mnogo načina da se zaštitimo bar djelimično od buke ako već nismo u stanju da buku
potpuno isključimo iz svog života. Zaštitom od buke mi doprinosimo poboljšanju svog
zdravlja i zdravlja svoje dece. 12
U stanu možemo isključiti ili smanjiti izvore buke koji su pod našom kontrolom: popraviti
nesipravne uređaje, smanjiti jačinu zvuka audio-uređaja, ugraditi prozore sa duplim staklima,
poboljšati zvučnu izolaciju zidova, staviti deblje zavese na prozore, gajiti balkonsko i kućno
ukrasno bilje.
Na ulici možemo šetati kada je buka (i zagađenost) manja, kretati se manje bučnim ulicama
ili parkovima.
Na poslu treba popraviti neispravne uređaje, koristiti zaštitnu opremu i zaštitnu izolaciju,
oplemeniti prostor (u granicama mogućnosti) zelenilom.
Odmor i vikend treba koristiti što je moguće više za odmor u prirodi i tišini (park, šuma,
banje, pored reke, pored mora...)
Ishranom se može smanjiti negativan uticaj buke na naš organizam: više vitamina i minerala,
više antioksidanata, više voća i povrća, manje aditiva, manje rafinisanih
8. Mjere zastite od buke u gradu
S obzirom na znacaj fenomena buke, iskazan činjenicom da je u 2000. godini 130 miliona
ljudi u urbanim sredinama izloženo nivoima koji prekoraćuju gornje granicne dozvoljene
vrijednosti nivoa buke, 65 decibela za dnevni period i 55 za noćni period, proizilazi potreba za
kontrolom nivoa buke i planiranje mjera za zaštitu populacije od njenog negativnog dejstva.
Rezultati sistematskog mjerenja nivoa buke ce poslužiti urbanistima pri prostornom uredjenju
i rekonstrukciji postojećih naselja i područja, arhitektama pri projektovanju objekata u
neposrednoj blizini mjernih mjesta i medicinskim stručnjacima pri ocjeni smetnji od buke kao
veoma značajnog ekološkog faktora koji utiće na zdravlje stanovništva.
Mjere zaštite, koje se mogu sprovesti na lokalnom nivou, moguće je podjeliti u dvije
grupe,kratkoročne i dugoročne.
12 www.zdravlje.krstarica.com
13
Kratkoročne mjere zastite bi obuhvatile13
- ograničenje brzine kretanja vozila – ograničenje brzine kretanja vozila značajno
doprinosi smanjenju ukupnog nivoa buke. Pro ograničavanju brzine vozila treba voditi
računa da smanjenje brzine ispod 50km/h ne utiče znatno na smanjenje nivoa buke, a
može dovesti do zakrčenja saobraćaja.
- zabranom saobraćaja za pojedine kategorije i njihovim usmjeravanjem na pravce
manje osjetljive na buku - Pojedine kategorije vozila, a naročito teretna vozila iznad 3.5 t
i vozila javnog gradskog prevoza izazivaju veliku buku. Zabrana saobraćaja za određeno
vrijeme noću ili trajna zabrana saobraćaja za tu kategoriju vozila na pojedinim gradskim
saobraćajnicama za tu kategoriju vozila na pojedinim gradskim saobraćajnicama.
- boljom regulacijom saobraćaja – Obezbjediti takvu regulaciju saobraćaja na
raskrsnicama koja ne usporava kretanje vozila i ne dovodi do zastoja u saobraćaju.
Postavljanje vremenskih semafora na raskrsnicama sa semaforima i obezbeđenje
poštovanja gašenja motora za vrijeme čekanja na semaforu, takođe mogu znatno sniziti
nivo buku na raskrsnicama. Uvođenje zelenog talasa na određenim raskrsnicama
- povoljnijim izborom javnog gradskog prevoza, poboljsanjem povrsine kolovoznog
zastora, kontrolom nivoa buke vozila i sankcionisanjem ponašanja učesnika u
saobraćaju.
Dugoročne mjere zaštite od buke bi obuhvatile: 14
- pravilno planiranje namjene prostora – Zaštita od saobraćajne buke može se postići
pravovremenim sprovođenjem odgovarajućih urbanističkih zahvata u planiranju pojasa oko
saobraćajnice. Urbanističkim planom se mogu predvidjeti tipovi izgradnje koji rasporedom i
položajem zgrada, kao i udaljenošću od saobraćajnice ( buka opada sa kvadratom udaljenosti
13 www.ecop.co.rs , 13.05.2011.14 www.ecop.co.rs ,13.05.2011.
14
od saobraćanice), mogu pružiti adekvatnu zaštitu od saobraćajne buke. Tako npr. Terasasto-
kaskadna gradnja predstavlja jedan od tipova gradnje koji pruža najbolju zaštitu od
saobraćajne buke.
- uključivanjem mjera zaštite od buke u fazi projektovanja građevinskih objekata –
Adekvatna zaštita objekata od buke može se postići još u fazi projektovanja tog objekta, ako
su poznate vrijednosti mjerenja buke, kao i njene očekivane vrijednosti. Svaki arhitektonsko
građevinski projekat sa stanovišta zaštite od buke mora da sadrži proračun zvučne zaštite,
precizne zahtjeve u pogledu zvučne zaštite pojedinih elemenata ( prozora, vrata isl.)
- postavljanjem internih objekata (magacina, garaza i sl.) kojima buka ne smeta izmedju
izvora i primaoca buke
- izgradnjom vertikalnih zaštitnih zidova i hortikulturalnim uređenjem pojasa duz putne
sobraćajnice – Vertikalni zidovi predstavljaju građevinske konstrukcije od raznog materijala (
armirani beton, beton, opeka, kamen, drvo, aluminijum staklo, plastika idr.) nalaze se u
profilu saobraćajnice u vidu vertikalne prepreke i zaštitu od buke vrše refleksijom i
apsorpcijom zvučnih talasa. Njihova primjena dolazi do izražaja u uslovima ograničenog
prostora. U zavisnosti od položaja objekata koga treba zaštiti od buke u odnosi na
saobraćajnicu, razlikujemo više tipova vertikalnih zaštitnih zidova: reflektirajući, absorbujući
i visoko apsorbujućči. Kao zaštita od saobraćajne buke, najuspešniji rezultati se postižu sa
visoko apsoršcionim ogradama koje se najčešće izgrađuju kao sendvič od perforiranog metala
ili drveta. Kao punilo primjenjuje se materijal koji ima visoku apsorpciju zvuka
- Hortkularnim uređenjem pojasa duž putne saobraćajnice – estetski, ekološki i ekonomski
najpovoljnije rješenje za zaštitu od buke predstavlja ozelenjavanje pojasa duž saobraćajnice.
9. UGROŽAVANJE OKOLIŠA BUKOM PO ZAKONU O ZAŠTITI OD BUKE ZE-
DO KANTONA
15
Prema ovom zakonu buka predstavlja svaki zvuk čiji nivo prekoračuje najviše dozvoljene
nivoe propisane ovim ili drugim zakonom s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini
u kojoj ljudi rade i borave.
Izvorom buke, u smislu ovog zakona, smatra se svaki objekat sa sredstvima za rad i transport,
igru i zabavu, uređajima, instalacijama, te bučne aktivnosti ljudi i životinja i drugi objekti i
radnje od kojih se širi zvuk i narušava red i mir, a koji prelazi dopuštene nivoe.15
Mjere zaštite od buke prema ovom zakonu su 16
sprečavanjem nastajanja buke,
kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom
stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore osjetljive na buku,
smanjenjem broja izvora buke,
boljom zvučnom izolacijom,
praćenjem i kontrolom nivoa buke,
zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke,
koji izazivaju buku iznad graničnih nivoa,
otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopušteni nivo,
ograničavanjem rada izvora buke tokom noći.
Zabranjeno je obavljati radove, odnosno djelatnosti koje zbog buke, uključujući i emitovanje
muzike, ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima, u vremenu od 22 do 06 sati u
zimskom periodu i od 23 do 07 sati idućeg dana u ljetnom periodu.
Zabrana iz stava ovog člana ne odnosi se na obavljanje radova za uklanjanje posljedica
elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete, ili ugroziti
zdravlje ljudi i njihove okoline.17
15 Službene novine Ze – Do kantona, br.2/ 2008, Zakon o zastiti od buke Ze – Do kantona , čl 2.16 Ibid., čl 5.17 Ibid., čl 20.
16
Mjerenje buke obavlja pravno lice koje ovlasti Vlada Zeničko-dobojskog kantona i koje je
registrirano za obavljanje te djelatnosti,
Novčanom kaznom od 500 do 3.000 KM kaznit će se za
prekršaj odgovorno lice u organu uprave: 18
ako ne osigura kartu buke u skladu sa čl. 8. ovog zakona;
ako u urbanističkom i provedbenim planovima ne predvidi nivoe buke (član 9).
ako u okolinskoj dozvoli ne predvidi mjere zaštite od buke koje su predviđene u studiji
uticaja na okoliš (član 10.).
ako izda odobrenje za obavljanje djelatnosti protivno članu 11. ovog zakona;
ako izda odobrenje za upotrebu objekta bez ispunjenih uslova zaštite od buke
propisanih članom 11.ovog zakona.
ako u roku od 60 dana ne pokrene obnovu postupka u skladu sa članom 13.ovog
zakona
ako ne postupi u skladu sa članom 18. ovog zakona.
Novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
ne predvidi i primjeni mjere sprječavanja širenja buke sa gradilišta (član 12.)
dopušteni nivoi buke za privremene izvore budu iznad propisanih vrijednosti (član
15.)
ne primjeni mjere izolacije i zvučne zaštite (član 16.)
Vrijeme provođenja mjera zaštite od buke prema prema čl 7 ovog zakona, zaštita od buke
provodi se danonoćno.
U zimskom periodu dan traje od 06 do 22 sata, a noć od 22 do 06 sati a u ljetnom periodu
od 07 do 23 sata dan i od 23 do 07 sati noć.
Tabela 1. - Dozvoljeni nivoi buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni19
18 Ibid.19 Službene novine Ze-Do kantona br. 2/08, Zakon o zaštiti od buke Ze-Do kantona, str. 35.
17
Rbr.NAMJENA PROSTORIJE
NAJVIŠI DOZVOLJENI NIVO
15min Leq
(dBA) L1
danju Noću dBa
A Bolnice, poliklinike, domovi zdravlja - - -
A1 Bolesničke sobe 35 30 45
A2 Ordinacije 40 40 55
A3 Operacioni blok bez medicinski uređaja i
opreme
35 35 50
B Hoteli, Moteli, Domovi i sl. - - -
B1 Hotelske sobe A kategorije i viših kategorija - - -
Od izvora buke u zgradi i stacioniranih izvora
izvan zgrade
35 30 45
Od nestacionarnih izvora buke izvan
zgrade
40 35 50
B2 Hotelske sobe B kategorije i niže kategorije - - -
Od izvora buke u zgradi i stacionarnih
izvora izvan zgrade
40 35 50
Od nestacionarnih izvora buke izvan
zgrade
45 40 55
B3 Spavaonice u domovima - - -
18
Od izvora buke u zgradi i stacionarnih
izvora izvan zgrade
40 35 55
Od nestacionarnih izvora buke izvan
zgrade
45 35 55
C Škole, fakulteti, biblioteke i sl. - - -
C1 Amfiteatri i učionice
40 40 50
C2
Kabineti na fakultetima 35 35 50
C3 Kabineti u školama 40 50 50
C4 Čitaonice, biblioteke 40 40
D Pozorišta 30 30 35
E Koncertne dvorane 30 30 35
10. Ugrožavanje okolisa bukom prema drugim zakonodavstvima
KZ FBiH20
20 Službene novine FBIH br. 18/05, KZ FBiH, čl.306.
19
Ovo krivično djelo je regulisano u članu 306 i čini ga svako ko protivno propisima proizvede
buku koja je pogodna prouzrokovati teže oštećenje zdravlja više osoba, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Predviđeno je kažnjavanje i za nehatno
učinjenje ovog krivičnog djela i to novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
KZ REPUBLIKE SRPSKE
Regulisano je u članu 417. i ovo krivično sjelo čini ko protivno propisima stvara buku koja
može biti opasna za zdravlje ljudi, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Ako je ovo krivicno djelo.ucinjeno nehatno, ucinilac ce se kazniti novcanom
kaznom ili zatvorom do šest mjeseci. 21
KZ BRČKO DISTRIKTA BiH
Regulisano je u članu 300 i ovo krivično djelo čini svako ko protivno propisima proizvede
buku koja je pogodna prouzrokovati teže oštećenje zdravlja više
osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Za učinjenje ovog krivičnog djela iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.22
HRVATSKA
Ugrožavanje okoliša bukom prema Hrvatskom krivičnom zakonu regulisano je u članu 251.
Kaznit će se svako ko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzročiti teže
oštećenje zdravlja više osoba. Za ovo protupravno djelo kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
Učinitelj ovog krivičnog djela može biti svaka osoba . Predviđeno je kažnjavanje i za Nehatno
učinjenje ovog krivičnog djela i to novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.23
21 Službeni glasnik RS br 49/03, KZ RS, čl. 417.22 Službeni glasnik BD br 10/03, KZ BD BiH, čl. 300.23 www.poslovniforum.hr, 16.05.2011.
20
CRNA GORA
Ovo protupravno djelo je regulisano u zakonu o zastiti od buke u životnoj sredini Crne Gore
u članu 30. Propisano je da će se novčanom kaznom od tridesetostrukog do šezdesetostrukog
iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekršaj pravno lice, ako: 24
1) prouzrokuje buku štetnu po zdravlje,
2) ne sprovodi i ne obezbijedi sprovođenje mjera zaštite od buke,
3) stavlja u promet, odnosno upotrebu mašine, transportna sredstva, uređaje i opremu koja se
proizvodi u Crnoj Gori ili se uvozi na teritoriju Crne Gore, bez usklađivanja sa propisanim
tehničkim standardima koji se odnose na granični nivo buke pod određenim uslovima
upotrebe kao i bez podataka o zvučnoj snazi koju emituju pod tim uslovima upotrebe, u
skladu sa posebnim propisima, smjernicama i normama Evropske unije ,
4) ako izvore buke privremeno koristi ili trajno postavlja u otvorenom prostoru na nivou tla,
na zidove i krovove zgrada, nepokretne i pokretne objekte ili ih koristi na vodi ili u vazduhu
bez podataka o zvučnoj snazi,
5) koristi izvore buke bez dokaza nadležnog organa da buka od izvora neće prelaziti granične
vrijednosti nivoa buke u životnoj sredini,
6) koristi elektroakustične uređaje za izvođenje, odnosno emitovanje muzike i uređaje za
oglašavanje u izletničkim plovnim objektima,
7) ne odredi odlukom ulice, djelove ulica i naselja, trgove i druge lokacije namijenjene za
održavanje javnih skupova, zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti na otvorenom i
zatvorenom prostoru, kao i puteve za dolazak i odlazak učesnika navedenih događaja,
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom
kaznom od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od desetostrukog
do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.
Novčanom kaznom od stostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori
kaznit će se pravno lice i preduzetnik, ako stručne poslove obavlja bez odobrenja nadležnog
organa državne uprave ,
24 Službeni list RCG, br.45/2006, Zakon o zastiti od buke u životnoj sredini Crne Gore, čl.30.
21
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom
kaznom od petnaestostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.
Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom od
petnaestostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.
SRBIJA
Ovo krivično djelo je regulisano u zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini . Kaznene
odredbe su sadržane u članu 34 gdje se kažnjava za prekšaj novčanom kaznom od 500.000 do
1.000.000 dinara privredno društvo, preduzeće ili drugo pravno lice ako:25
1) ne sprovodi mjere zvučne zaštite;
2) emituje buku iznad propisanih graničnih vrednosti;
3) proizvodi, odnosno uvozi, radi stavljanja u promet odnosno upotrebu,
mašine, prevozna sredstva, uređaje i opremu protivno odredbama člana 16. stav 1.
ovog zakona;
4) izvori buke iz člana 16. stav 3. ovog zakona nemaju podatke o nivou
zvučne snage koju emituju;
5) emituje buku u akustičkoj zoni iznad propisanih graničnih vrednosti ;
6) održava javni skup i aktivnost suprotno određenim merama zaštite od
buke;
7) ne obezbjedi mjerenje buke i izradu izveštaja o merenju buke koju emituje
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu
novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se preduzetnik novčanom kaznom
od 250.000 do 500.000 dinara.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od
5.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana.
25 www.putevi-srbije.rs, 15.05.2011.
22
U članu 35. regulisane su zaštitne mjere koje se propisuju uz kaznu za prekršaj tako da se za
prekršaj iz člana 34. ovog zakona pravnom licu može se uz kaznu izreći i zaštitna mjera
zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do tri godine, a odgovornom licu u pravnom
licu da vrši određene poslove u trajanju do jedne godine.
Za prekršaj iz člana 34. ovog zakona može se uz kaznu izreći i zaštitna mjera oduzimanja
predmeta koji su upotrebljeni ili namenjeni za izvršenje prekršaja, odnosno koji su nastali
izvršenjem prekršaja.
Kaznit će se za prekršaj odgovorno lica u organu državne uprave, imaoc
javnih ovlaštenja, odnosno ovlaštenom pravno lice, što je reguliasano članom 36. ovog
zakona. Predviđeno je kažnjavanje novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ali kaznit
će se za prekršaj i odgovorno lice u organu državne uprave, imaocu javnih ovlaštenja,
odnosno ovlašteno pravno lice ako:
1) prostorni i urbanistički planovi, odnosno planovi, projekti i programi na
koje se primjenjuju zakoni kojima se uređuje postupak strateške procjene uticaja na
životnu sredinu, postupak procjene uticaja projekata na životnu sredinu, ne sadrže
odgovarajuće mjere zaštite od buke, odnosno mjere zvučne zaštite
2) održava javni skup i aktivnost suprotno određenim mjerama zaštite od buke
3) odobri održavanje javnog skupa i aktivnosti bez određenih mjera zaštite od buke
4) ne izrađuje strateške karte buke u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donjetih na
osnovu ovog zakona
5) ne obavlja monitoring buke u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donjetih na
osnovu ovog zakona
6) vrši mjerenje buke u životnoj sredini bez propisanog ovlaštenja, odnosno suprotno
propisima
7) ne vodi podatke iz monitoringa buke, ne dostavlja te podatke na propisan način, odnosno
ne dostavlja Agenciji strateške karte buke u propisanom roku
8) ne obezbjedi informisanje javnosti o buci
11. ZAKLJUČAK
Iz svega navedenog možemo zaključiti da svaka buka koja prelazi dozvoljene nivoe
predstavlja krivično djelo i ima štetan uticaj na naše zdravlje. Svijet u kojem živimo sve je
zagađeniji, svjesni smo štetnih čestica u zraku, problema , automobilskih ispušnih plinova i
drugih izvora onečišenja. Ono o ćemu rijetko tko razmišlja je zagađenje bukom. Intenzivnim
23
razvojem ljudskog društva povečava se nivo buke, tako da buka postaje važan okolišni
čimbenik od javnozdravstvenog značaja.
Buka je nažalost dio naše svakodnevnice i što smo duže izloženi buci to ona više ugrožava
naše zdravlje. Pored prirodnih izvora buke mi smo u svakodnevnom životu gotovo neprestano
izloženi buci manjeg ili većeg inteziteta ( razglas, zvučnici, motorna vozila, kuhinjski aparati,
liftovi..).
Stoga je potrebno poduzeti sve potrebne mjere kako bi se zaštitili od ovog lošeg uticaja kako
bi zaštitili sve oko nas.
LITERATURA
D.Đurić, Lj.Petrović : Zagađivanje životne sredine i zdravlja čoveka, Velarta, Beograd,
1996.
M Muljković, Zaštita radne i životne sredine, zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 2000.
24
Z. Tomić, Krvično pravo 2, Sarajevo 2007
KZ FBiH , Službene novine FBIH 18/05
Zakon o zaštiti od buke Ze –Do kantona , Službene novine Ze -Do kantona, br.2/ 2008
Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini Crne Gore, Službeni list RCG, br.45/2006
www.ezdravlje.orgwww.zdravlje.krstarica.comwww.ecop.co.rs www.putevi-srbije.rs
25