Helsinški Parlament Građana (hCa) TuzlaHelsinki Citizens' Assembly (hCa) Tuzla

Omladinski resursni centar TuzlaYouth Resource Center Tuzla

Hadži Bakirbega Tuzlića 1, 75000 Tuzla,Bosna i Hercegovina

Tel/fax: ++387 35 258 077e-mail: hcatuzla@bih.net.ba, orctuzla@bih.net.ba

www.omladina-bih.net

Ljudska sigurnost u BiH

Hronika April (II)

Tokom aprila, unutar priprema za drugu HS hroniku, ORC Tuzla je izveo on-line istraživanje, organizovao focus grupu i nastavio sa desk istraživanjem. Individualne konsultacije su zbog obaveza nekih od osoba koje smo trebali intervjuisati, pomjerene za maj

U ovom broju:

1. On-line istraživanje2. Zapisnik sa focus grupe3. Intervju sa Ulrich Heider, direktorom odjeljenja za sigurnosnu saradnju OSCE

misije u BiH

On-line istraživanjeTokom druge polovine aprila izvršili smo on-line anketu sa ciljanim grupama. Prikupili smo ukupno 50 anketa. Anketirane su osobe starosne dobi od 16 do 50 godina, oba pola, iz oba entiteta Bosne i Hercegovine. Profili anketiranih bili su različiti: aktivisti nevladinih organizacija, omladinski aktivisti, kulturni radnici, vjerski službenici, predstavnici vlasti, političari, predstavnici obrazovnih institucija, radnici, nezaposleni...

On-line upitnik sadržavao je četiri pitanja:1. Šta za tebe predstavlja termin: Ljudska sigurnost?2. Koji su to faktori koji ugrožavaju ljudsku sigurnost u BiH?3. Ko je od nadležnih vlasti / institucija nadležan za promjenu stanja ljudske

sigurnosti u BIH?4. Šta bi nevladin sektor (organizacije / udruženja civilnog društva) trebale

napraviti kako bi promijenile / popravile postojeću situaciju?

U nastavku donosimo nazanimljivije odgovore, te analizu:

1. Šta za tebe predstavlja termin: Ljudska sigurnost (Human security)

- Konzumiranje univerzalnih sloboda bez ikakvog straha i bez kalkulacija;- Ljudska sigurnost nije samo sigurnost za život, nego i sigurnost za izrečenu riječ, sigurnost za prezentaciju stava i ponašanja, sigurnost u primjeni vjere i nacionalnog identiteta u svjetskim standardima;- Dobro organizirana i stabilna država, funkcionalno demokratsko društvo, valjano sprovođenje povelje o ljudskim pravima, sekularizam, građansko ispred nacionalnog, ekonomsko ispred ideološkog, uspješna borba protiv svih oblika korupcije, funkcionalno obrazovanje, investiranje i zapošljavanje, efikasne policijske agencije itd.;

- Sigurnost u svakom pogledu, počevši od fizičke sigurnosti odnosno stanja na ulicama, te egzistencijalna sigurnost, odnosno obezbježenosti uslova za normalan život i rad;- Sloboda razmišljanja, mogućnost izjašnjavanja nacionalnosti, seksualno predjeljenja bez bojkotovanja sredine, društvo slobodno od nasilja, sloboda govora, organizovan sistem pomoći socijalno ugroženim ženama i muškarcima, pravo i uvažavanje glasa sredina koje su siromašne i ostavljene na marginama društva;- Sigurnost života i imovine, jednakost pred zakonom, sloboda kretanja, sloboda izbora, mjesta stanovanja, vjeroispovjesti, pravo na rad i prava iz rada;- Eliminacija korupcije u svim segmentima;- Ona u čijem fokusu je sigurnost pojedinca, a ne isključivo države. To je neophodno kako bi se mogli ustanoviti i viši stupnjevi sigurnosti;- Živjeti bez straha ili presije kriminalnih grupa i političkih oligarhija;- Bezbjednost, red, mir, pravna, lična, ekonomska i socijalna sigurnost svakog građanina. Normalno funkcionisanje društvenog, pravnog i sekonomskog poretka;- Sigurnost da jedemo zdravu hranu, koja nije genetski modifikovana. Sigurnost da slobodno i javno ispoljavamo svoju seksualnu orijentaciju i vjersku pripadnost, bez ugrožavanja drugih;- Sadrži sve što se ispoljava kroz sve vrste sloboda. Nema sigurnosti ako se ne može kroz bitisanje u gradu ili državi ispoljiti svoja religiozna, ateistička, seksualna, poitička i bilo koja druga vrsta slobode;- Stanje u kojem građani pored fizičke sigurnosti od nasilja u privatnom i javnom životu imaju i mogućnost da osiguraju ekonomsko, socijalno i zdravstveno blagostanje za sebe i članove svoje porodice kroz ravnopravno učešće na tržištu rada i ostvarivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, te da ove principe štiti država svojim aktivnim djelovanjem;

2. Koji su faktori koji ugrožavaju ljudsku sigurnost u BiH?

Nelegalno naoružanje 32 64%Maloljetnička delikvencija 34 68%Nasilje u porodici 29 58%Trafiking (porozne granice) 23 46%Teška socijalna ekonomska situacija 35 70%Nestabilna politička situacija 38 76%Porast ovisnika o neleglnim supstancama 19 38%Nacionalne tenzije 33 66%Neuništene mine i ubojita sredstva 29 58%Niska saobraćajna kultura 22 44%Nezaposlenost 32 64%Nešto drugo 14 28%(destrukcija države BiH, nepostojanje efikasnih sistema zaštite socijalno ugroženih, nepostojanje zakona za zaštitu i osiguranje radnika privatnih firmi, mito i korupcija, politizacija svakog segmenta društa, PTSP)

Tabelarni prikaz

3. Ko je od nadležnih vlasti/institucija po tebi nadležan za promjenu stanja ljudske sigurnosti u BiH- Sve institucije- Entitetske i državne vlasti, lokalne zajednice- Parlament BiH u kome treba izglasati promjenu ustava koja bi označila kraj terora nad građanskim principom i kraj secesionizma i separatizma. Naročito je važno osuditi u parlamentu sve one politike koje zaluđuju Bosance i hercegovce mržnjom i antipatriotizmom. Treba nastupati sa pozicija antinacionalizma i antisecesionizma dosljedno i nepokolebljivo. Nikako prihvatiti priče o dogovoru i saradnju sa postojećim vladajućim strankama i korumpiranim nacionalnim vođama- Vlada, policija, bolnice, socijalne ustanove- Predsjedništvo, Vijeće ministara, entitetske vlade- Javna uprava, vlada, vladini organi i organizacije, lokalne vlasti, ministarstva- Policija, vlada, vojska, NVO, škole- Sudska i zakonodavna vlast MUP, NVOi- Sve institucije li i građani na svoj način- Teoretski Skupština BiH, praktično lideri stranaka- Ministarstvo sigurnost BiH i entitetska i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova. - Policija. Stoga što imamo zakone koji su prilično uredu samo što je njihovo sprovođenje ometeno korupcijom policije. Smatram da je to problem na kome najviše trebamo poraditi.- MUP, ombudsmeni ljudskih prava i sve nadležne vlast kojima je zapravo cilj spriječavanje ugrožavanja ljudske sigurnosti- Ministarstvo za sigurnost, za rad i socijalnu politiku MUP, sudstvo- Zakonodavna grana vlasti bi trebala da prilagod zakon situaciji u kojoj se mi trenutno nalazimo te da korupcija u izvršnoj grani vlasti također dosta utiče na teže savladavanje ovih problema- Apsolutna odgovornost prije svega leži u zakonodavnim organima, a zatim i u izvršnim organima vlasti BiH- Teško je to navesti kada je u pitanju BiH jer postoje 4 nivoa vlast i svaki za sebe funkcionira kao država u državi

- Iskreno nije ni jedna do sad institucija za koju ja znam pa čak ni policija- Obrazovne institucije, što zahtjeva promjenu svijesti obrazovnog kadra i nadležnih institucija, promjenu kompletne strukture vlasti na svim nivoima- Opština, policija, država, mada po mom mišljenju prvo treba promjeniti svijest ljudi

4. Šta bi nevladin sektor (organizacije/udruge civilnog društva) trebale napraviti, kako bi promijenile / popravile postojeću situaciju?

- Realizovati što više multientičkih projekata, na nivou BiH u partnerstvu veće mreže;- Nevladin sektor se mora ujediniti na pozicijama nadnacionalne borbe za građansko dostojanstvo i evropsku BiH. Svako koketiranje sa nacionalističkim opcijama je demagogija i oportunizam i nedostojno opšte prihvaćenih principa civilnog društva. Samo radikalna borba protiv postojećeg provincijalnog fašizma i kriminogenih političara može donijeti valjane rezultate;- Što se tiče nacionalnih tenzija, trebalo bi napraviti par predavanja ili radionica na tu temu u opštinama gdje je to više zastupljeno, Informisati ljude o postojećem stanju, napraviti ankete, dobijene rezultate iznijeti ciljnim grupama i početi suradnju sa njima;- Kontinuirano nadgledanje svih nivoa vlasti u BiH i vođenje statistike njihovog rada. Edukacija građana o načinu ostvarivanje svojih prava;- Različitim projektima uticati na građanske vlasti, policiju da kroz zakonske regulative i promjenom svijesti dovede do sigurnijeg stanja i ljudske sigurnosti;- Pojačati uticaj na donosioce zakona i kontrolisati primjenu zakona. Tražiti povratnu odgovornost organa institucija. Uticati na izlaznost na izbore (naročito kod mladih). Jačati uticaj civilnog sektora na mlade, naročito školskog uzrasta;- NVOi bi trebali raditi zapravo ono što i rade. Edukacijama, javnim skupovima i publikacijama buditi svijest kod građana, ali i korektnim partnerskim odnosom kod predstavnika institucija;- Monitoring stanja na terenu, javna objavljivanja svojih zapažanja, monitoring vlasti i valorizacija njenog rada u odnosu na stanje na terenu. Tematske emisije u medijima na temu statističkih podataka o ugroženosti ljudske sigurnosti;- Eventualno da podstiču institucije i vlasti kojima je cilj spriječiti ugrožavanja ljudske sigurnosti, te više podučavati mlade ljude koja su njihova prava, kako bi znali kada su ona ugržena i kako mogu reagovati sami da se spriječi bilo kakvo ugrožavanje od ljudskih rpava do sigurnosti građanina;- Anketiranja građana na ovu temu i prezentovanja rezultata ankete javnosti i institucijama koje se bave ovom problematikom. Štampanjem promotivnih materijala i distribucijom istih građanima;- Preventivan rad sa mladima, pritisak na državnu korupciju, podsticati Evropske standarde u obračunu sa kriminalom, rad sa rizičnim grupama u društvu i u rizičnim zajednicama. Rad sa rizičnim porodicama;- Pružanjem besplatne pravne pomoći, informisanjem i savjetovanjem, kao i putem javnog zagovaranja i organizovanja kampanje, podizanja svijesti o opštim pojmovima ljudskih prava;

- Lobirati za donošenje i sprovođenje kvalitetnih zakona, po uzoru na razvijene demokratske zemlje koji bi u konačnici umanjili sve faktore koji ugrožavaju ljudsku sigurnost u BiH;- Informisanje javnosti putem medija, rad sa mladima po školama. Kod nas je nasilje u porodici tabu tema, probuditi svijest javnosti;- Raditi fokusirano na temama. Organizirati protestne skupove, medijske kampanje i biti istrajan i dosadan u svojim nastojanjima;- Sprovesti kampanju protiv svih oblika nasilja;- Uticati na svjest javnosti da ne dozvoljavaju sebi da krše prava drugih, uticati na institucije da se više angažuju oko sprovođenja zakona i na taj način da daju poruku ljudima da su sigurni;- Raditi na razbijanju stereotipa, približavanju mladih iz oba entiteta i stimulisati kretanje po BiH.

5. Komentari/preporuke

- Procjena sigurnosti zvaničnika u BiH koja se po meni radi površno, jer niko od stručnjaka, ne dolazi u sredinu u kojoj treba primjeniti mjere sigurnosti, nego izdaleka, iz Sarajeva vrši procjenu, što je pogrešno.

- Građani BiH i NVO su prevareni demagoškom pričom o postepenim promjenama i mogućnostima saradnje sa stranačkim politikama koje su uništile Jugoslaviju i razorile BiH. Samo radikalne promjene svijesti i političke prakse mogu donijeti promjenu na bolje. Sve dok se to ne dogodi, ljudi će biti zbunjeni pseudo idejama i manipulacijama iza kojih su pohlepa i mržnja kao oružje za upravljanje medijima i državnim budžetom.

- Samo korjenite promjene u ovoj zemlji mogu donijeti napredak na svim poljima, pa tako i na polju sigurnosti građana. NVO sektor bi trebao da bude nosilac tih promjena i glas naroda

- Pitanje sigurnosti je zaista problem u BiH. Neki dan sam čula podatak da je za 20 godina uklonjeno tek (neka smijšna cifra u procentima) mina na našem području, što nije ni mali dio onoga što je još razminirano. Poražavajuće je imati žrtve mina toliko godina nakon rata.

- Pružam punu podršku radu civilnog sektora, koji će jednog dana zasigurno promjeniti društvo u kom živimo u neki bolji svijet

- Bilo mi je zadovoljstvo učestvovati u istraživanju, te se nadam da će u konačnici doprinijeti tagiranju i mapiranju problema koji se javljaju u BiH.

- Jako zanimljiva tema koja zahtjeva uključivanje ne samo državnog sektora, nego naravno i NVOa koje u mnogome mogu da pomognu u povećanju sigurnosti.

- Volio bih da se uključim u rješavanje problema sigurnosti u BiH

- Jako težak zadatak, jako opširna tema. Kao što sam već rekao prvo treba promjeniti svijest građana

- Mirovnih aktivnosti u post konfliktnom društvu nikada dosta

Zapisnik sa fokus grupe

U prostorijama Omladinskog resursnog centra u Tuzli smo 7. Maja, sa početkom u 15:00 sati održali fokus grupu sa mladima iz Tuzle na temu: Human security. Fokus grupi bilo je prisutno šest mladih ljudi.

1. Šta za vas predstavlja termin „ljudska sigurnost“? Kakva su vaša lična iskustva?

Merita: Po meni se taj termin prije svega odnosi na ličnu bezbjednost građana. Mi u Tuzli nismo sigurni. Naša policija jako slabo radi. Dešava nam se često da se na okupljalištima mladih svašta dešava (nasilje, narkomanija i sl.). Isto tako, parkovi nam nisu bezbjedni. U osnovi mislim da nismo bezbjedni. I uvjerena sam da nam, ukoliko se nešto desi, policija ne može, niti želi pomoći.

Sigurnost je isto tako da mogu slobodno izaći u grad, da imam slobodu govora, slobodu ponašanja. Mi danas nemamo mogućnost da se izražavamo slobodno ni na fakultetu. Po priči mojih roditelja, prije je bilo bolje. Sada se u sve upliće i religija. Mislim da sve negativne pojave kod mladih imaju svoje korijene u porodici. Mladi nisu vaspitani kako treba. A što se tiče vlasti i njihove neodgovornosti, pa sami smo ih birali. Mi kao građani nismo uopšte solidarni među sobom, a među mladima vlada velika apatija.

Almedina: Policija uopšte ne reaguje na slučajeve nasilja u gradu. Ja sam iz Gradačca i sutiram u Tuzli. Živim u naselju Tušanj. Više puta sam vidjela da se preko puta moje zgrade netko tuče, ili da se obijaju automobili, a da niko od policije nije reagovao, ili su došli prekasno.

Antonio: Ja sam se isto tako susretao sa slučajevima nasilja i više puta sam kontaktirao policiju. Kada nazovete centralu, trebate ih moliti da pošalju nekoga na teren. I na kraju, dok se pojavi policijska patrola, svašta može da se desi.

Maja: Mislim ipak da su u svemu tome gori građani. Više puta sam vidjela da, kada se nešto tako desi, niko od građana ne prilazi da pomogne. Nai građani nemaju više osjećanja solidarnosti i zato ne pomažu nikome. Sa druge strane, policija nam je troma i neodgovorna.

Amela: Živim u tuzlanskom naselju Slatina. Na slatini se kreće ogroman čopor pasa lutalica koji ugrožavaju bezbjednost građana, a niko od vlasti ili bilo koga (policija, veterinarska stanica...) ne radi ništa na tome. A što se tiče komentara o pozivanju policije kada se desi nešto, mislim da više imamo problema mi koji pozovemo policiju. Što se tiče građana, svi su zabavljeni svojim problemima. Najveći problem je što se mi stalno sklanjamo i šutimo.

2. Šta možemo promijeniti i kako možemo djelovati da utičemo na promjene?

Merita: Evo ja sam naprimjer aktivirala i animirala svoju sestru da učestvuje na svim aktivnostima za mlade. Mislim da su danas straije generacije otpisane i da se najviše treba fokusirati na rad sa mladima iz srednjih škola. Seminari, radionice, treninzi su pravi izbor za animiranje i aktiviranje mladih. Smatram da je za promjenu bilo čega negativnog veoma bitna organizacija i zainteresovanost, kao i načini na koje se mladi ljudi mogu animirati i privući. Žalosno je što svi danas gledamo da učimo samo na tuđim greškama, pa zbog toga ništa i ne pokušavamo.

Maja: Moje mišljenje je drugačije. Smatram da je danas veoma teško okupiti i animirati trideset mladih ljudi da se uključe u neke aktivnosti. Imala sam takva iskustva tokom rada na projektu sa mladim eko liderima u Tuzli. Jedva sam uspjela sakupiti devedeset mladih ljudi za tri grupe aktivnosti.

Amela: Mi mladi danas veoma brzo odustajemo i rijetko pokušavamo da učinimo nešto na promjenama.

3. Koji su po vama faktori koji u BiH najviše ugrožavaju ljudsku sigurnost?

Amela: Mislim da su to prije svega religijske tenzije. Meni se dešavalo vrlo često da mi na ulici dobacuju pogrdne riječi samo zbog toga što sam obučena u muslimansku tradicionalnu nošnju. U Tuzli je očigledno problem religijska pripadnost i religijske različitosti i zbog toga mislim da nisam potpuno sigurna u ovom gradu.Mislim da problem leži u nedovoljnoj edukaciji mladih.

Merita: Ja bih prvo navela maloljetničku delikvenciju, nasilje, porast narkomanije i alkoholizma kao faktore koji ugrožavaju sigurnost. A mislim i da postoji rješenje za to. Kada bi se svi socijalni radnici uključili u rad sa djecom, moglo bi se nešto napraviti. Kod nas u Centru za socijalni rad i po školama ima dosta ljudi koji nisu adekvatno edukovani za rad sa mladima. Mislim da je potrebno staviti educirane ljude na ta mjesta. U Tuzli ima mnogo nezaposlenih socijalnih radnika i mislim da bi se oni mogli angažovati u tome. Isto tako, dom za maloljetne prestupnike u Tuzli je jako mali i neadekvatan.Isto tako, veoma je važno edukovati djecu u osnovnim školama o štetnosti droge.

Maja: Mislim da su osnovni uzroci ovakvim devijantnim ponašanjima kod mladih masovni mediji i manipulacija masovnih medija. Mediji su nam puni gangsterskih spotova, reality emisija, nasilja i seksa. Mladi to sve kopiraju, a istovremeno nemaju mogućnosti da se vežu uz nekog pozitivnog idola.

Boško: Slažem se sa tim. Evo naprimjer, djevojke u Tuzli se napadno oblače, samo da bi bile u trendu emsija koje gledaju na televiziji, ili inspirirane spotovima i pogrešnim moralnim vrijednostima.

Almedina: Nelegalno oružje je isto tako veliki problem.

Maja: Postoji problem kompleksa niske vrijednosti kod mladih ljudi danas. Svi govore da nema posla, a posla ima, ali mladi nažalost ne žele da rade, ili da ulažu u sebe. Umjesto toga se rado prepuštaju negativnim trendovima, što i dovodi do ovakvih problema u društvu. Problem je isto tako što se na sve pozitivne stvari koje se dese u društvu, svi gledaju negativno.

4. Na koji način možemo djelovati da utičemo na rješavanje tih problema?

Merita: Evo, naprimjer, što se tiče porasta narkomanije, možemo vršiti edukacije po školama. I to smatram da bi trebali raditi sa mladima iz osmih razreda osnovnih škola i prvih i drugih razreda srednjih škola. To je doba u koje se mladi i najčešće susreću sa drogom. Ne bi bilo lože angažovati studente sociologije ili nezaposlene sociolog-pedagoge koji bi po školama mogli raditi sa djecom. Pristup koji treba odabrati je prije svega da se te edukacije učine zanimljivim mladim ljudima. Isto tako, aktivnosti treba usmjeriti i prema roditeljima. I sa njima treba raditi na edukaciji, pošto vrlo često roditelji nemaju pojma sa čim se susreću.

Almedina: Mislim da je jako neophodno raditi na dugoročnoj edukaciji mladih o svjesnosti borbe protiv ovih problema u društvu.

Amela: Isto tako, potrebno je i dosta raditi na medijskoj promociji aktivnosti koje bi se provodile sa mladima. Kako bi se mladi privukli na ove aktivnosti, potrebno je najmanje 15 dana prije oglasiti aktivnosti preko svih medija.

Na fokus grupi u Tuzli, učestvovali su:

Amela Kozarević – studentAlmedina Tokić – studentBoško Vlajić – NVO aktivistaMerita Sokoli – studentAntonio Zahirović – učenikMala Vlajić – omladinski radnikMirjana Stamenković – Tursinović – ORC TuzlaMiralem Tursinović – ORC Tuzla

Intervju sa Ulrich Heider, direktorom odjeljenja za sigurnosnu saradnju OSCE misije u BIH

http://www.oscebih.org/News.aspx?newsid=45&lang=HR

Najveća prijetnja sigurnosti u BiH su političari i skupine građana koji ne žele raditi zajedno

Ulrich Heider, direktor Odjela za sigurnosnu suradnju Misije OESS-a u BiH, u intervjuu za Večernji list govori o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, najvećim opasnostima po sigurnost građana ove zemlje, te o reformama koje vojska još treba provesti. General Heider smatra kako je ponašanje političara u BiH najveća prijetnja sigurnosti ove zemlje te da njihova lažna briga za reforme usporava napredak BiH prema europskim integracijama.

Koje su, prema Vašemu mišljenju, sigurnosne prijetnje u zemlji?

Prijetnje za sigurnost BiH nisu mnogo drukčije od onih s kojima se i druge zemlje bore. Primjerice, organizirani kriminal i terorizam su prijetnje za javnu sigurnost, sigurnost javnih interesa i vladavinu zakona. Ove prijetnje, kao i razni rizici za sigurnost države se mogu rješavati koordinacijom napora vodećih dužnosnika i javnosti i naravno dobrom suradnjom među tijelima vlasti BiH i međunarodnim partnerima.

Možemo reći da je najveća prijetnja za sigurnost BiH tendencija političara, dužnosnika i skupina građana da međusobno ne surađuju. Snaga svakog sigurnosnog sustava nalazi se u nedjeljivosti njegovih komponenti.

Kakva je Vaša procjena sigurnosne situacije u BiH?

Sigurnost je rezultat sveobuhvatnih djelovanja i interakcije ljudi koji rade na različitim pitanjima. Ne oslanja se samo na vojnu moć i provođenje zakona, također zahtijeva i

poštivanje vladavine prava i osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i dobro stanje resursa okoliša i ekonomije. Imajući u vidu prisutnost međunarodne zajednice u BiH, rekao bih da je BiH poprilično sigurna. Nadam se da će BiH uskoro biti u poziciji sama održavati svoju sigurnost, pozivajući se na svoje međunarodne partnere samo pod izvanrednim okolnostima. Čini se da je dosad glavna prepreka do potpunog vlasništva konstantna politizacija sigurnosnih izazova koji bi u suprotnom bili riješeni sasvim praktično.

Primjerice, Disktrikt Brčko, Republika Srpska i Federacija primjenjuju jedanaest različitih zakona o posjedovanju i legalnoj upotrebi oružja, streljiva i eksploziva. Zabrinut sam da ne postoji nijedan zakon na razini države koji bi osigurao usklađivanje ovih zakona, da se preklapaju gdje je to potrebno te da pokrivaju sve moguće nedostatke.

Vaši čitatelji se možda sjećaju da je ovo jedan od preduvjeta za članstvo u Europskoj uniji. O predloženom zakonu se raspravljalo 2009., ali dogovor nije postignut.

Radi li što Vijeće ministara po ovom pitanju?

Vijeće ministara BiH je dalo direktivu entitetskim i županijskim vladama da usklade svoje zakone s direktivama Europske unije. Međutim, tek ćemo kasnije vidjeti znakove ponovnog prijedloga državnog zakona. Potičemo tijela vlasti da se dogovore o zakonu na državnoj razini.

Osim toga, zalihe viška vojnog naoružanja predstavljaju određeni rizik za sigurnost, ali za tisuće tona viška vojnog streljiva stručnjaci smatraju da predstavljaju vrlo velik rizik zbog starosti i stanja, atributa koji vode do korozije i kemijske nestabilnosti. Ovo streljivo bi moglo dovesti do eksplozije i/ili štete za okoliš. Dok Oružane snage BiH ne štede svoje napore da čuvaju lokacije za skladištenje oružja i streljiva, pripremaju način za uništavanje tisuća tona streljiva i izlažu se riziku sigurnosti vojnog osoblja u procesu uništavanja, političari vode debate o potencijalnom profitu od prodaje otpadnog materijala.

Šta bi tijela vlasti BiH trebala uraditi da svijet povjeruje da je BiH sigurna zemlja?

Moja službena uloga u zemlji je da razmatram i nudim savjete po pitanju državnog sektora sigurnosti i relevantnih institucija. Primijetio sam da kada autsajderi oglase svoju zabrinutost za sigurnost BiH, njihova zabrinutost je izravan rezultat nedostatka pokazane odgovornosti od bh. vlasti s najviše razine i političke elite u poštivanju njihovih uloga u službi naroda, konkretno građana. Pokazivanje odgovornosti može biti u formi racionalnih aktivnosti, kao što je uništavanje viška vojnog naoružanja i, ako se ne usvoji državni zakon za reguliranje oružja, onda usvajanje središnjega registra za agencije koje provode zakon kako bi imale uvid u oduzeto oružje, streljivo, eksploziv i slična sredstva koja se koriste u kaznenim postupcima.

Da se razumijemo, tijela vlasti u BiH su pokazala nekoliko vrlo pozitivnih znakova racionalnog razmišljanja po pitanju demokratske kontrole nad sigurnosnim sektorom. To podrazumijeva, ali se ne ograničava na strateške seminare o mirovnim operacijama, godišnje radionice za proračun sigurnosnog sektora i godišnje radionice

za pregled sigurnosne situacije BiH, neprestano promoviranje sigurnosne politike BiH kroz tečajeve obuke i seminare i državnu provedbu Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja s veoma ograničenom vanjskom pomoći.

NATO i Europska unija su postavili nekoliko dostižnih ciljeva, a OESS je definirao niz normi i principa, od kojih većina, ako ne i sve zemlje sudionice, pokušavaju provesti. Ispunjavanje navedenih ciljeva dokazalo bi da je BiH predana u tome da postane i ostane sigurna zemlja.

Tuzla, Maj 2013.

Miralem Tursinovic

Mirjana Stamenkovic - Tursinovic