OPĆINA BISTRA 2020.bistra.hr/docs/infoaccess/TMC_Strategija razvoja Općine 2014_2020_finalna verzija...Cestovna infrastruktura Da Telefon Da Povezanost s autocestom Da Udaljenost

OPĆINA BISTRA 2020.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ZA RAZDOBLJE 2014-2020.

˝OD OPĆINE DO GRADA˝

OPĆINA BISTRA, PROSINAC 2014

KATALOG RAZVOJNIH

Strategija razvoja Općine Bistra 2014 - 2020

T&MC Group - Feringastrasse 6, D – 85774 Munchen

Dokument je dovršen u prosincu 2014.g.

Dokument je izradio konzultantski tim T&MC Group u sastavu: � Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner � Dipl. ing. Edin Hodžić, Partner � MA Krunoslav Loina, Managing Consultant � Mag.oec. Petra Kale, Junior Consultant Svoj poseban doprinos u izradi ovog dokumenta su dali i aktivno sudjelovali u njegovoj izradi općinski dužnosnici i općinski vijećnici Općine Bistra.



SADRŽAJ

Strategija razvoja Općine Bistra za razdoblje 2014 - 2020

1. RAZVOJ STRATEGIJE I STRATEŠKO PLANIRANJE 2

Slika 1-1: Metodologija strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave 2

2. ANALIZA STANJA I POTENCIJALA 4

2.1. Osnovne informacije o Općini 4

Slika 2-1. Položaj Općine 4

2.2. Gospodarsko okruženje 5

Tablica 2.1. Gospodarska zona Bistra 5

2.3. Energetska infrastruktura 6

2.3.1. Elektroopskrba 6

2.3.2. Plinoopskrba 6

2.4. Prometni sustav 6

Tablica 2.2. Ceste na području Općine 7

2.5. Groblje 7

2.6. Vodni resursi 8

2.6.1. Vodoopskrba 8

2.6.2. Odvodnja 8

2.7. Analiza obrazovnih, kulturnih i prirodnih potencijala 8

2.7.1. Obrazovni potencijali 8

Tablica 2-3: Pregled postojeće obrazovne infrastrukture 9

Tablica 2-4: Ljudski potencijali – obrazovna struktura – 2011. 9

2.7.2. Prirodni potencijali 10

2.7.3. Kulturno povijesna baština 10

2.8. Analiza ljudskih potencijala i demografskih trendova 11

2.8.1. Demografska analiza stanovništva na području Općine 11

Tablica 2- 5: Demografska kretanja stanovništva 2001. – 2011. godine 12

2.8.2. Dobna struktura stanovništva na području Općine 12



Tablica 2- 6: Dobna struktura stanovništva 12

2.9. Razvijenost Općine 13

Tablica 2-7: Indeks razvijenosti 13

2.9.1. Kvaliteta stanovanja u Općini Bistra 13

2.10. Pregled prirodnih resursa i imovine u vlasništvu Općine 15

Tablica 2-8: Imovina u vlasništvu Općine 15

2.11. Poduzeća u vlasništvu Općine 16

2.12. Analiza javnih financija Općine 17

Tablica 2-9: Proračun Općine 17

Slika 2-2: Struktura prihoda Općine 18

3 SWOT ANALIZA 18

Tablica 3-1: Swot analiza 19

4. USPOREDNA ANALIZA 21

Tablica 4-1. Pregled usporednih ekonomskih pokazatelja 21

4.1. Strategija i politike regionalnog razvoja EU 22

Slika 4-1.: Hijerarhija strateškog planiranja 22

Slika 4-2: Strategija Europa 2020 26

4.2. Primjer projekta regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD 27

4.2.1. Pokrajina Koruška (Austrija) 27

Tablica 4-2: Temeljni podaci – pokrajina Koruška 27

Tablica 4-3: Najvažniji gospodarski sektori prema učešću BDP-a 27

Tablica 4-4: Model i instrumenti poticanja regionalnog razvoja Savezne pokrajine Koruške 27

Slika 4-3: Lakeside Science & Technology Park 27

4.2.2. Pokrajina Nitra (Slovačka) 28

Tablica 4-5: Temeljni podaci – pokrajina Nitra 28Slika 4-4: Projekt ulaganja u medicinski turizam u Slovačkoj – Spa centar Bojnice u pokrajini Nitra 29

4.2.3. Općina Sveti Jurij ob Ščavnici (Slovenija) 29

4.3. Primjeri uspješnog ruralnog razvoja u EU 30

3.3.1. Općina Loipersdorf (Austrija) 30

Tablica 4-6: Temeljni podaci – Općina Loipersdofr 30

5. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE 2014 - 2020 31



Slika 5-1: Vizija razvoja: ˝Od Općine do modernog maloga Grada˝ 32

5.1. Ekonomsko – politički kontekst 33

5.2. Prioriteti razvoja Općine 34

5.3. Glavni ciljevi razvoja 36

Slika 5-2: Razvoj Općine 36

Slika 5-3: Vizija razvoja: ˝ Ciljani ekonomski pokazatelji Općine 2020.˝ 38

4.4. Razvojne politike 38

6. REALIZACIJA STRATEGIJE 39

Tablica 6-1: Pregled glavnih razvojnih projekta 39

6.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekata 41

Slika 6-1: Proces realizacije razvojnih projekata 41

6.2. Budući ustroj Općine 42

Slika 6-2: Budući ustroj Općine 42

6.3. Projekcije visine Općinskog proračuna 43

Slika 6-3: Projekcije visine Općinskog proračuna 43

7. KOMUNICIRANJE STRATEGIJE 43

8. ZAKLJUČAK 45

IZVORI 46

PRILOG: Katalog razvojnih projekata 47




Strategija razvoja Općine 2014. – 2020.

UVOD

Općina Bistra (dalje u tekstu: Općina ) je jedinica lokalne samouprave sa 6.880 stanovnika koja se nalazi u Zagrebačkoj županiji. Zbog svojih prirodnih resursa i geografskog položaja Općina može ostvariti razmjerno dinamičan gospodarski razvoj i rast u narednim godinama, u kontekstu ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU i dostupnosti europskih fondova za poticanje regionalnog razvoja. Postojanje Strategije razvoja jedan je od preduvjeta je za osmišljeno upravljanje promjenama i ostvarivanje glavnih razvojnih ciljeva.

Iako je Općina smještena u ekonomski relativno razvijenom prstenu oko Grada Zagreba, usporedna analiza sličnih općina u zemljama srednje i istočne Europe ukazuje značajan zaostatak u ekonomskom razvoju koji se mora nadoknaditi u strateškom horizontu 2014-2020. Ubrzani ekonomski razvoj, koji će omogućiti rast općinskog proračuna te proširiti mogućnosti financiranja drugih javnih potreba koje su u djelokrugu ovlasti jedinica lokalne samouprave, najvažniji je dio ove Strategije razvoja općine Bistra za razdoblje 2014-2020. (dalje u tekstu: Strategija).

Iznimno važan, iako ne i najvažniji, vanjski poticaj ekonomskom i ukupnom razvoju Općine omogućiti će integracija (kohezija) Republike Hrvatske u ekonomski prostor Europske unije kao i približavanje (konvergencija) razvojnim politikama unije koje su definirane novom razvojnom strategijom Europa 2020, koja zamjenjuje Lisabonsku Agendu.

U okviru strategije Europa 2020 planirani su instrumenti fisklanog poticanja regionalnog i ruralnog razvoja koji će se financirati iz proračuna Europske unije, a koji će biti dostupni i Općini za su-financiranje razvojnih projekata. Osim poticaja iz strukturnih i investicijskih fondova EU, Općina će za financiranje svoga razvoja koristiti svoje proračunske prihode, financijske izvore HBOR i komercijalnih banaka te financijske potencijale privatnog sektora kroz modele javno-privatnog partnerstva (dalje u tekstu: JPP).

STRATEGIJA RAZVOJA I PLANIRANJE PROJEKATA

Ovom se strategijom definiraju glavni ciljevi razvoja Općine u razdoblju 2014-2020. Glavni pokretač razvoja biti će javni projekti – projekti koje će pokrenuti Općina i kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU, kao i projekti koje će Općina razvijati zajedno s privatnim sektorom (JPP projekti).


T&MC Group - Feringastrasse 6, D – 85774 Munchen 2

1. RAZVOJ STRATEGIJE I STRATEŠKO PLANIRANJE

Programiranje strategije razvoja jedinica lokalne samouprave predstavlja iznimno kompleksan proces. Zbog složenosti ovog procesa, u koji su uključeni brojni pojedinci i zainteresirane strane, bilo je potrebno primijeniti odgovarajuću metodologiju. U izradi strategije ekonomskog razvoja Općine primijenjena je standardna i provjerena metodologija strateškog planiranja, kako je to prikazano u Slici 1-1.

Slika 1-1: Metodologija strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave

Komparativna analiza

Analiza trendova

Kohezijska analiza

Definiranje kritiččččnih faktora

uspjeha

Analiza lokalneekonomije

Analiza resursa

Eksterna

analiza

Interna

analiza

Strateški koncept

Razvojne opcije

Strateški projekti

Financijski instrumenti

Planiranje

Financiranje

Strategija ekonomskog razvoja

Katalog projekata

SWOT analizaVizija razvoja

Portfolio analiza

ANALIZA TRENUTNOG STANJA I RAZVOJNIH POTENCIJALA

DEFINIRANJE RAZVOJNE STRATEGIJE IMPLEMENTACIJA

Projektni kontroling

Financijska analiza

Analizainfrastrukture

Plan implementacije (Roadmap)

Strateški ciljevi

Miks politika

Izvor: T&MC Group

Definicija razvoja je početna pretpostavka Strategije razvoja Općine za razdoblje 2014-2020. Sukladno strategiji Europa 2020, u strategije razvoja Općine se ekonomski rast definira kao glavni razvojni cilj. Ekonomki rast općine će biti pametan, dugoročno održiv i uključiv.

Metodologija izrade Strategije predviđa analizu postojećeg stanja i konzultacije unutar Općine i s drugim JLS, koja je obuhvatila:

• analizu sadašnjeg stanja i ekonomskih potencijala i ifrastrukture Općine, • komparativnu analizu s usporedivim općinama u EU okruenju te njihovim strategijama, • analizu razvojne strategije Europa 2020 te dostupnih strateških dokumenata niže razine,

U drugoj fazi je bilo prije svega potrebno definirati misiju i glavnu razvojnu viziju Općine, kao osnovne razvojne deklaracije. Programiranje same razvojne strategije obuhvatilo je:



• definiranje osnovnog strateškog koncepta, • utvrđivanje razvojnih opcija, • definiranje glavnih razvojnih ciljeva i ekonomskih pokazatelja, • utvrđivanje strategije ekonomskog razvoja, • definiranje glavnih strateških projekata kao pokretača ekonomskog razvoja Općine • definiranje procesa i organizacijskih pretpostavki za realizaciju Strategije

Treća faza programiranja razvojne strategije Općine obuhvatila je:

• katalogiziranje razvojnih projekata s prethodnim studijama izvodljivosti • izradu Plana implementacije (Implementation Roadmap)

Katalog strateških projekata s planom implementacije tih projekata u razdoblju 2014-2020, sastavni su dio ovog dokumenta.



2. ANALIZA STANJA I POTENCIJALA

U analizi sadašnjeg stanja, osim temeljnih informacija o Općini i njenom gospodarstvu, utvrđeni su i dokumentirani ekonomski potencijal kao i općinska imovina, odnosno općinski kapital.

2.1. Osnovne informacije o Općini

Općina Bistra nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Istočna granica područja Općine proteže se od Činovničke livade na Medvednici, preko Markovog travnika uz potok Markovčak. Zapadnu granicu čini rijeka Krapina, dok jugozapadna prolazi između naselja Novaki i Jablanovec te se spušta južno prema Golom Vrhu te zajedno predstavljaju granicu sa Gradom Zaprešićem. U okviru Općine nalazi se šest naselja – Bukovje Bistransko, Donja Bistra, Gornja Bistra, Novaki Bistranski, Oborovo Bistransko i Poljanica Bistranska. Općina se ubraja među veće općine u Zagrebačkoj županiji. Glavno središte Općine je naselje Poljanica Bistranska. Na području Općine prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011.g. živi 6880 stanovnika.

Slika 2-1. Položaj Općine (Prostorni plan Općine)

Bistra



2.2. Gospodarsko okruženje

Na području Općine posluje poduzetnička zona Bistra koja pridonosi razvoju gospodarstva na području Općine. U okviru Općine djeluje 107 trgovačkih društava, 96 obrta, te 39 OPG-a. Prostornim planom Općine područje u zapadnom dijelu Općine (1.700.00 m2) uz prometnicu Donja Bistra – Pojatno određeno je za razvoj poduzetničke zone. Položaj Općine u brdsko – planinskom području te činjenica da dio Općine pripada području Parka prirode ˝Medvednica˝ pogodno je za razvoj ˝čistih˝ gospodarskih grana.

Tablica 2.1. Gospodarska zona Bistra

Poduzetnička zona: Gospodarska zona Bistra Geografska dužina 447069,4 Geografska širina 5085145,6 Namjena zone Mješovita Klasifikacija zone prema veličini Velikan zona Ukupna površina zone 120,30 Površina privatnog vlasništva 102 Površina državnog vlasništva 18,30 Površina slobodnog zemljišta 113,82 Urbanistički plan 6,46 Prostorni plan Da Detaljni plan Da Strateški položaj zone Ne Električna energija 8 km od Zagreba Plin Da Voda Da Kanalizacija Da Postupanje s otpadom Da Cestovna infrastruktura Da Telefon Da Povezanost s autocestom Da Udaljenost autoceste u km 1 km Udaljenost željezničke postaje 2,5 km Udaljenost zračne luka 35 km Udaljenost pomorske luke 170 km

Izvor: Općina Bistra



2.3. Energetska infrastruktura

2.3.1. Elektroopskrba

Područje općine Bistra električnom energijom napaja poduzeće HEP. Do 2005. godine postavljeno je gotovo deset km podzemnih visokonaponskih kablova, rekonstruirano je nekoliko kilometara niskonaponske mreže, izgrađeno nekoliko trafostanica te je izgrađena ili rekonstruirana javna rasvjeta. Godine 2006. u Novakima Bistranskim izvršena je rekonstrukcija električne mreže i postavljena nova javna rasvjeta. Godine 2007. provedena je elektrifikacija Općine, postavljeni su novi kablovi, izgrađeno je nekoliko trafostanica te je u potpunosti izgrađena ili rekonstruirana javna rasvjeta. Godine 2008. u Donjoj Bistri proširena je postojeća mreža javne rasvjete, dok je u Novakima Bistranskim postavljena nova električna mreža i nova rasvjeta.

2.3.2. Plinoopskrba

Područje Općine plinom opskrbljuje poduzeće Zagorski metalac iz Zaboka. U razdoblju od 1997. do 2008. godine radilo se na izgradnji plinske mreže. Godine 1997. započelo se s potpisivanjem ugovora s domaćinstvima oko uvođenja plina, te je 1998. godine započela plinofikacija Općine pri čemu je izgrađeno 55 km plinske mreže. Iste godine plin je bio pušten u pogon.

2.4. Prometni sustav

Prednost Općine očituje se u njenom položaju u blizini grada Zagreba kao najvažnijeg prometnog čvorišta u zemlji. Općinom prolazi jedna državna cesta i autocesta te više županijskih i lokalnih cesta. Državne ceste omogućuju povezivanje Općine s drugim dijelovima države, kao i susjednim zemljama i Europom. Uloga županijskih cesta je u povezivanju gradova, središta općina i većih naselja na području županije, dok lokalne ceste povezuju naselja na području Općine. Područjem Općine prolazi autocesta Zagreb – Macelj čije je čvorište izvedeno u Zaprešiću. Predviđena je i izgradnja čvorišta u susjednoj Općini Jakovlje. Moguća je izvedba čvorišta i na području Općine Bistra na mjestu postojećeg nadvožnjaka na cesti Ž-3036. Sa sjevernim i južnim područjima Općina je povezana županijskom cestom 3007 koja se odvaja od županijske ceste 2220 kod Novaka Bistranskih i prolazi Donjom Bistrom do granice općine Jakovlje. Cesta 2220 dolazi s područja općine Zaprešić. Prethodno opisane dvije ceste predstavljaju dva dominantna prometna pravca na području Općine iz razloga što je uz njih smještena većina naselja.



Tablica 2.2. Ceste na području Općine

BROJ

CESTE OPIS CESTE

DUŽINA CESTE (u km)

DRŽAVNE CESTE A 2 Autocesta Zagreb - Macelj - D-1 Granica Grada Zaprešića- granica općine Jakovlje 5,1

ŽUPANIJSKE CESTE

Ž-2220 Granica Grada Zaprešića (Jablanovec) – Novaki Bistranski – Poljanica Bistranska – Oborovo Bistransko – Gornja Bistra – granica općine Jakovlje

7,7

Ž-3007 Ž-220 Novaki Bistranski – Donja Bistra-granica Općine Jakovlje (Masni Jarek) 4,8 Ž-3036 Granica grada Zaprešića (Pojatno)- Donja Bistra (Ž-3007) 3,2 Ž-3037 Donja Bistra (Ž-3007) – Oborovo Bistransko (Ž-2220) 2,9

LOKALNE CESTE L-31026 Ž 3037 Poljanica Bistranska Ž 2220 1,4 L-31027 Ž 3037 Oborovo Bistransko Ž 2220 2,5

UKUPNO 33,3 Izvor: Općina Bistra

2.5. Groblje

Na području Općine uređeno je groblje u Poljanici Bistranskoj. Sa površinom od 2,60 ha ovo se groblje svrstava u mala groblja (površine do 5 ha). Uz postojeće groblje osigurana je površina za njegovo širenje.

2.6. Vodni resursi

2.6.1. Vodoopskrba

Potrebe Općine za pitkom vodom iznose 1071m3 /dan. Prostornim planom općine Bistra planira se povećanje potrošnje na 1476 m3/dan. Većinu vodoopskrbe Općine provodi poduzeće Vodovod i odvodnja Bistra d.o.o., dok poduzeće Zaprešić d.o.o. opskrbljuje vodom samo 10% stanovništva Općine. Dio pitke vode osigurava se i pomoću lokalnih vodovoda. Glavni cjevovod vodoopskrbnog sustava ˝Zaprešić˝ položen je glavnom prometnicom, Stubičkom cestom i na južnom dijelu se veže na vodoopskrbni sistem grada Zaprešića i vodocrpilište ˝Šibice˝. Na sjevernom djelu je povezan sa rezervoarskim prostorom na Velikom Vrhu kroz naselje Pojatno. Ovim vodovodom se opskrbljuju naselja Novaki, Bukovje i Donja Bistra. Lokalni vodoopskrbni sistemi koji funkcioniraju kao zatvorene cjeline su lokalni: ˝Novaki˝, ˝Oborovo˝, ˝Bistra˝. Osim navedenih u funkciji je i vodovod ˝Gornja Bistra˝ - bolnica koji je vezan isključivo na vlastita podsljemenska izvorišta.



2.6.2. Odvodnja

Na području Općine oblikovan je sustav oborinske i fekalne odvodnje sa odvodnjom na mehaničko biološki pročistač otpadnih voda (centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) u Zaprešiću. Izgrađeno je preko 20 km odvodne gravitacijske kanalizacije, te 5 km tlačne kanalizacije.

2.7. Analiza obrazovnih, kulturnih i prirodnih potencijala

2.7.1. Obrazovni potencijali

RH je stupanjem u članstvo Europske Unije dobila mogućnost korištenja Strukturnih i Kohezijskog fonda, namijenjenih postizanju ujednačenog razvoja svih država, odnosno regija Europske unije te financiranju provedbe aktivnosti koje proizlaze iz zajedničkih europskih politika. Korištenje sredstava provodi se na osnovu strateških ciljeva i prioriteta koji se definiraju putem Operativnih programa za pojedine sektore te pojedinačnih projekata koji proizlaze iz određenog prioriteta. To su programsko planski dokumenti kojima se predviđaju načini i uvjeti korištenja EU fondova, u ovom slučaju Europskog fonda za regionalni razvoj. U razdoblju 2014. – 2020. i novoj financijskoj perspektivi, ciljevi će se pokušati postići ulaganjem u:

1. Razvoj znanstvene izvrsnosti i inovacija: a) poboljšanjem uvjeta za transfer tehnologije i znanja koji će biti podrška na znanju utemeljenom gospodarstvu, b) pružanjem podrške javnom i privatnom istraživačkom sektoru podržavajući suradnju gospodarstva i javnih istraživačkih ustanova, 2. Razvojem znanstveno-istraživačke i tehnološke infrastrukture, 3. Razvoj obrazovne infrastrukture.

Postojeća obrazovna infrastruktura na području Općine ne odgovara obrazovnim standardima u EU, posebno ne standardima naprednog srednjeg i visokog obrazovanja za zanimanja budućnosti. Prema analizi provedenoj u nastavku, obrazovna infrastruktura Općine je skromnih kapaciteta, međutim upravo u tom smjeru mora biti definiran jedan ili više budućih projekata a nastavno na prethodno spomenute razvojne politike EU.



Tablica 2-3: Pregled postojeće obrazovne infrastrukture

Osnovna škola Bistra

Na području Općine djeluje Osnovna škola Bistra sa sjedištem u Poljanici Bistranskoj koja broji 24 razredna odjela i cca 550 učenika. Isto tako na području Općine djeluju dvije područne škole:

• Područna škola Gornja Bistra sa 5 razrednih odjela i cca 100 učenika

• Područna škola Jablanovec sa 4 razredna odjela i cca 50 učenika

Dječji vrtić Kapljica

Predškolska dob koristi dječji vrtić ˝Kapljica˝ koji samostalno djeluje pod upravom osnivača Općine Bistra od 1. rujna 2007. godine. Vrtić pohađa oko 160 djece o kojima se brine 16 odgojitelja. Stručni tim vrtića čine ravnatelj, pedagog, defektolog i zdravstveni voditelj. Ukupan broj zaposlenih u Dječjem vrtiću Kapljica je 28.


Daljnji razvoj obrazovne infrastrukture, posebno strukovnog, srednjeg i specijalističkog visokog obrazovanja će biti potrebno kao temeljna pretpostavka ekonomskog razvoja Općine u budućnosti. Analiza obrazovne strukture ukazuje da je veliki dio stanovnika niže razine formalnog obrazovanja (do SSS). Udio stanovništva u ukupnom stanovništvu Općine staro 15 i više godina sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem iznosi 8,21%, dok je udio stanovništva bez školske spreme 3.17 %. Unapređivanje obrazovne strukture stanovnika trebao bi biti jedan od prioriteta Općine.

Tablica 2-2: Ljudski potencijali – obrazovna struktura – 2011.

SPOL UKUPNO Bez škole Nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

Srednja škola

Stručni studij

Sveučilišni studij

Ukupno 5513 175 453 1133 3226 220 279

Muško 2631 58 117 441 1795 94 122

Žensko 2882 117 355 692 1431 126 157




2.7.2. Prirodni potencijali

U okviru ukupnog krajobraza značajno i osobito vrijedno prirodno područje predstavlja Park prirode Medvednica. Park prirode Medvednica prostrano je prirodno područje s naglašenim ekološkim vrijednostima: brojnim potocima, dolinama, krškim pojavama spilje, ponorima, stijenama, ponikvama i škrapama, autohtonim šumskim zajednicama, bogatom prizemnom florom, rijetkim planinskim biljkama, raznolikom životinjskim svijetom te kulturno-povijesnim spomenicima. Središnji dio Općine zauzima dolina u kojoj se nalaze naselja okružena šumom. S južne i jugoistočne strane nalazi se šuma Medvednica , dok je na sjeveru šuma Drviščak

Poljoprivredna zemljišta predstavljaju jedan od najvrjednijih prirodnih resursa Općine. Najvrjednije obradive površine nalaze se na uskom pojasu uz tok rijeke Krapine na zapadu Općine te na prostoru u južnom dijelu doline ispod obronaka Medvednice, sjeverozapadno od Podgorske ulice a obuhvaćaju ga površine uz naselja Novaki, Bukovje, Poljanica i južni dio Donje Bistre. Uz rijeku Krapinu danas se nalaze oranice. Zbog vrlo dubokog i dobro dreniranog tla na spomenutom području preporučeni način korištenja uz agromelioracije manjeg intenziteta su ratarska i povrtlarska proizvodnja. Zemljišta na prostoru sjeverozapadno od Podgorske ulice koriste se za oranice i voćnjake zbog vrlo duboke, ilovaste teksture, dobrih pedokemijskih svojstva, dobre dreniranosti te visoke plodnosti tla. Na spomenutom zemljištu mogu se postići gotovo idealni uvjeti za proizvodnju svih ratarskih i povrtlarskih proizvoda kao i voćarske kulture (jabuka, kruška, šljiva) te bavljenje stočarstvom.

2.7.3. Kulturno povijesna baština

Kulturnu i etnološku baštinu bistranskog kraja čine bogatstvo bistranskog narječja, glazbe i narodne nošnje, tradicionalna bistranska hiža i dvorac u Gornjoj Bistri kojega je od 1770. – 1773. izgradio umirovljeni general Krsto II Oršić Slavetnički. Najstariji primjerak povijesne baštine Općine je kameni čekić datiran na prijelazu iz mlađeg kamenog u brončano doba, dok se prvi puta sela na području Bistre spominju u ispravi kralja Andrije iz 1209.godine. Uz Bistru, spominje se imanje Poljanica te župa Svetog Nikole.

Upisane građevine u registru zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske koje se nalaze na području Općine Bistra su kako slijedi:

• Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri • Zgrada općine, Donja Bistra • Kompleks crkva sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj, starog (1631.godine) i novog



(početkom 20. stoljeća) župnog dvora i gospodarskim zgradama i vinogradarskom klijeti ( 1928. godine) • Kapela sv. Roka, Novaki Bistranski • Kapela sv. Vendelina, Donja Bistra • Zgrada stare škole u Poljanici Bistranskoj • Oltarna slika sv. Vendelina u kapeli sv. Vendelina u Donjoj Bistri • Orgulje (pozitiv) u kapeli sv. Josipa u dvorcu Oršić u Gornjoj Bistri • Orgulje u Crkvi sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj • Umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica

2.8. Analiza ljudskih potencijala i demografskih trendova

2.8.1. Demografska analiza stanovništva na području Općine

Prema posljednjim službenim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011.g., demografski potencijali Općine iskazani su s 6.880 stanovnika. Analizom broja stanovnika Općine i Zagrebačke županije može se konstatirati da Općina u ukupnom stanovništvu Županije učestvuje sa 1,97% prema popisu 2011. godine te se ubraja među veće općine na području Županije. Na području Općine nalazi se 6 naselja: Gornja Bistra, Donja Bistra, Poljanica Bistranska, Oborovo Bistransko, Novaki Bistranski i Bukovlje Bistransko. Prosječan broj stanovnika po naselju iznosi više od 1000. U ukupnoj površini Zagrebačke županije, Općina učestvuje sa 1,73% površine u okviru koje Gornja i Donja Bistra zauzimaju više od polovine površine Općine. Prosječna gustoća naseljenosti na području Općine iznosi 114,99 st./km , što je više od pokazatelja za područje Županije (99,47 st/km2).

Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, na bistranskom području je živjelo 6880 stanovnika, što je za oko 900 stanovnika više u odnosu na 1991. godinu. Općinsko središte predstavlja naselje Poljanica Bistranska u kojemu je uz naselje Gornja Bistra i Donja Bistra, smješten najveći broj stanovnika.



Tablica 2- 5: Demografska kretanja stanovništva 2001. – 2011. godine

1991. 2006. 2011.

Broj % Broj % Broj %

Gornja Bistra 1621 27,10 1760 25,62 1836 26,69

Donja Bistra 1224 20,46 1549 22,55 1438 20,90

Poljanica Bistranska 1085 18,14 1334 19,42 1261 18,33

Oborovo Bistransko 908 15,18 938 13,65 939 13,65

Novaki Bistranski 766 12,81 882 121,83 763 11,1

Bukovlje Bistransko 377 6,30 407 5,92 395 5,74

UKUPNO 5981 100,00 6870 100,00 6880 100,00


2.8.2. Dobna struktura stanovništva na području Općine

Prema popisu 2011. godine podaci o dobnoj strukturi pokazuju udjel mladog stanovništva od 22.58 %, dok je udjel starog stanovništva 20.97% na području Općine. U usporedbi s navedenim podacima, na razini Zagrebačke županije udjel mladog stanovništva iznosi 22.26% dok taj udio na razini države iznosi 20.92%. Udio starog stanovništva na razini Zagrebačke županije iznosi 22.07% te na razini države 24.07%. Na temelju demografskih kretanja na području Bistre u posljednjih dvadeset godina zaključuje se kako je općina Bistra postala imigracijsko područje. Dobna struktura stanovništva statički prikazuje dobru sliku, no da bi se imigracijski trend održao, u narednom periodu potrebno je pokrenuti značajniji gospodarski rast a time i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

Tablica 2- 6: Dobna struktura stanovništva

Spol Ukupno 0-19 % 20-59 % 60+ %

Ukupno 6632 1498 22,59% 3743 56,44 1391 20,97

Muško 3237 803 12,1% 1891 28,51 543 8,19

Žensko 3.395 695 10,47% 1852 27,92 848 12,78




2.9. Razvijenost Općine Na temelju Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

• I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske

• II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske

• III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske

• IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske

• V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka Republike Hrvatske

Općina Bistra ubraja se u III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske. (2010. i 2013 godina).

Tablica 2-7: Indeks razvijenosti

Vrijednost osnovnih pokazatelja Prosj. izvorni

prihodi proračuna per capita

Prosječna stopa nezaposlenosti

Udio obrazovanog st. u stanovništvu 16-65 godina

Indeks razvijenosti

2010. – 2012. 2010. – 2012. 2011.

Općina Bistra 1.704 13.2% 76,67% 97.62% Zagrebačka županija 2.826 11.2% 76.82% 123.23%

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

2.9.1. Kvaliteta stanovanja u Općini Bistra

Kreativna transformacija i ubrzani proces sub-urbanizacije obilježavaju razvoj gradskih središta u razvijenim zemljama EU. Istraživanja pokazuju da su okolice velikih gradova, zbog ugodnog okoliša i sve bolje prometne povezanosti, postale zanimljive za stanovanje, smještaj poslovnih djelatnosti, turističke i suvremene agrarne djelatnosti koje ne zahtijevaju velike poljoprivredne



površine. Općina je jedan od najboljih primjera sub-urbanizacije, koja se od izrazito ruralne sredine u 1970-tim i 1980-tim godinanama prošlog stoljeća postao dio šire urbane cjeline Grada Zagreba. Hrvatski geografski glasnik je u broju 67/2 iz 2005.g. objavio odličan originalni znastveno- istraživački rad autora A.Lukića, V. Prelogovića i D. Pejnovića pod nazivom ”Suburbanizacija i kvaliteta življenja u zagrebačkom zelenom prstenu – primjer općine Bistra” koji ukazuje na ubrzani demografski rast Općine u razdoblju 1991-2001, zbog intenzivnijeg doseljavanja iz Zagreba te Bosne i Hercegovine. Grade se nove obiteljske kuće, prenamjenjuje se zemljište, razvija se poduzetništvo a dio općinskog prostora ulazi u Park prirode Medvednica. Na temelju provedenog istraživanja i prikupljenih empirijskih dokaza te znanstvene analize, autori ovog rada zaključili slijedeće:

• unatoč blizini Zagreba, općina Bistra dugo je zadržala ruralna obilježja; do početka 1960-ih godina još je bila izrazito, a 1970-ih prevladavajuće ruralno područje.

• od početka 1970-ih počelo je postupno sve jače doseljavanje stanovništva u općinsko središte, uključivanje u dnevni urbani sustav Zagreba i socioekonomska preobrazba pod utjecajem funkcije rada razvijenog gradskog središta;

• širenjem Zagrebačke socioekonomske regije, od početka 1980-ih godina došlo je do jačanje procesa suburbanizacije, pri čemu su izdvojeni prometnogeografski položaj i smještaj u ambijentalno vrijednom podgorju Medvednice utjecali da je taj proces imao izrazit karakter stambene suburbanizacije;

• do najvećeg doseljavanja došlo je u posljednjem međupopisnom razdoblju (1991.-2001.), kao rezultat decentralizacije stambene funkcije Zagreba i doseljavanja iz Bosne i Hercegovine, što je utjecalo na porast broja stanovnika u općinskom središtu za više od 50%;

• naglašena prevlast stambene funkcije ima za posljedicu visoku ovisnost o funkciji rada i uslužnim djelatnostima matičnog grada (Zagreba), što se odražava i u razmjerno velikom broju dnevnih migranata;

• izložene značajke prostora istraživanja reflektiraju se i u kvaliteti življenja, kako je ocjenjuju stanovnici općine Bistra; kao najveću prednost življenja na tom području ističu ambijentalnu vrijednost i očuvan okoliš, te blizinu i dostupnost velikog grada, a kao najveći nedostatak nezavršenu i nedovoljno razvijenu infrastrukturu, te nedostatak društvenih, obrazovnih, kulturnih i sportskih sadržaja.

Rezultati citiranog empirijskog istraživanja su autore ovog dokumenta usmjerile na definiranje strategije razvoja Općine kao strategije dovršavanja (sub) urbanizacije i ubrazavanje endogenog (autonomnog) ekonomskog razvoja kojim bi se dugoročno unaprijedila kvaliteta življenja u Općini. U tom smislu su definirani i glavni razvojni prioriteti te razvojni projekti.



2.10. Pregled prirodnih resursa i imovine u vlasništvu Općine

Na području Općine postoje brojni prirodni resursi a najznačajnija su poljoprivredna zemljišta i šume. Prema raspoloživim podacima Ureda za katastarsko geodetske poslove Općina raspolaže ukupno sa 1333,52 ha poljoprivrednih površina, što predstavlja 35,46 % ukupne površine Općine. Sve spomenute površine su u privatnom vlasništvu. Od toga je ukupno obrađeno 833,61 ha poljoprivrednih površina, dok je neplodnih ukupno 499,91 ha. Na temelju popisa poljoprivrede iz 2003. godine Općina broji 207 poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju goveda što u odnosu na Zagrebačku županiju iznosi 1.91%, dok poljoprivrednih kućanstva prema broju svinja iznosi 2.33% u odnosu na Zagrebačku županiju. Ukupna površina vinograda na području općine iznosi 51,59 ha što iznosi 2,58% u odnosu na Zagrebačku županiju. Šume zauzimaju 893 ha što čini malo manje od polovice ukupne površine Općine. Šume na području Općine su u nadležnosti Uprave šuma Zagreb u sastavu javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u RH ˝Hrvatske šume˝. U tablici 2-8 prikazan je popis imovine u vlasništvu Općine.

Tablica 2-8: Imovina u vlasništvu Općine

NAZIV NEKRETNINE TLOCRTNA POVRŠINA [m2]

Društveni dom Novaki 170 m2 objekt + 94 m2 dvorište Društveni dom Bukovje 139,70 m2 + dvorište 325,3 m2 Sportski centar Bistra 481,50 m2

Kulturni centar + Skladište KGB 821,63 m2 objekt + 269,89 m2 objekt + dvorište 4141,48 m2

Dječji vrtić 874 m2 objekt + 6737 m2 dvorište Društveni dom Oborovo 144,54 m2 objekt + dvorište 420,46 m2 Društveni dom Gornja Bistra 257,80 m2 Društveni dom ''Kamenolom'' 148,88 m2 Zgrada mrtvačnice 155 m2 Sportski tereni + parkiralište NK Bistra 28291,5 m2 Sportski tereni + parkiralište MNK Gorbi 9075,2 m2 VIP Parkiralište – Skijaški savez 2600 m2 Parkiralište Groblje 3863 m2 Dječje igralište Lešnjaki 295 m2 Dječje igralište Sljemenska ulica 200 m2 Dječje igralište Štreki 140 m2 Dječje igralište Šantići 80 m2 Dječje igralište Brezinska ulica 2088 m2 Malonogometno igralište Brezine 1370 m2 Dječje igralište Piculki 956 m2 Dječje igralište Podgorska-Potočna 663 m2 Dječje igralište Novaki kod potoka 400 m2 Malonogometno igralište Sv. Rok 984 m2 Malonogometno + dječje igralište Kranjčići 990 m2



Dječje igralište Donja Bistra 2634 m2 Građevinsko zemljište Šimeki 1854 m2 Groblje (staro + srednje + novo) 3352 m2 + 3980 m2 + 23981 m2 Nerazvrstane ceste duljina u metrima 60173 m' Poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH 82815 m2


2.11. Poduzeća u vlasništvu Općine

Grad je osnivač ili suosnivač nekoliko poduzeća u području komunalne djelatnosti. Deregulacija i liberalizacija komunalnih usluga te tržišta energije i telekomunikacija u EU, omogućila je otvaranje tog tržišta za jedinice lokalne samouprave. Budući općinski razvojni projekti će se razvijati kroz postojeća i novo-osnovana općinska poduzeća.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO BISTRA d.o.o.

Zaposleni 11

Prihodi n/a

Općina Bistra je 100 %-tni vlasnik trgovačkog društva Komunalno gospodarstvo Bistra d.o.o. Jedini član Društva je Općina Bistra. Jedinog člana društva zastupa općinski načelnik. Sve odluke u ime člana društva donosi općinski načelnik Općine Bistra.

Rezultat n/a

VODOVOD I ODVODNJA BISTRA d.o.o.

Zaposleni 8

Prihodi n/a

Općina Bistra je 100 %-tni vlasnik trgovačkog društva Vodovod i odvodnja Bistra d.o.o Jedini član društva je Općina Bistra. Jedinog člana društva zastupa općinski načelnik. Sve odluke u ime člana društva donosi općinski načelnik. Predmet poslovanja društva sastoji se od slijedećih djelatnosti: Opskrba pitkom vodom te odvodnja i pročišćavanja otpadnih voda. Rezultat n/a

ZAPREŠIĆ d.o.o.

Zaposleni 214

Prihodi n/a

Općina Bistra ima 0,5 % udjela u vlasništvu komunalnog poduzeća Zaprešić d.o.o. iz Zaprešića. „Zaprešić“ d.o.o. osnovano je 1963. godine kao Općinska komunalna ustanova, a od 2002. godine na osnovu Zakona o komunalnom gospodarstvu prelazi u vlasništvo jedinica lokalne samouprave, od kojih je jedna i Općina Bistra. Rezultat n/a



2.12. Analiza javnih financija Općine

U planu Proračuna Općine za 2014. godinu planira se rast sa ostvarenih 23,5 milijuna kuna u 2013. godini na 26,6 milijuna kuna u 2014. godini što predstavlja stopu rasta od 13,3 %. Proračun osim za redovno financiranje poslova, funkcija i programa Općine, je vrlo bitan i kao instrument ekonomske politike kojim se utječe na ekonomsko stanje Općine, odnosno na ekonomski rast i zaposlenost.

Tablica 2-9: Proračun Općine

Račun prihoda i rashoda 2012. 2013. 2014.

Prihodi 27.611.000 23.537.600 26.664.801

Prihodi od poreza 16.156.000 16.676.000 16.261.000 Potpore iz proračuna 4.846.000 2.870.000 3.357.550 Prihodi od nefinancijske imovine 30.000 110.000 65.000 Ostali prihodi od iznajmljivanja i zakupa imovine 130.000 110.000 100.000 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 35.000 35.000 35.000 Prihodi od upravnih pristojbi 5.230.000 3.383.000 2.308.000 Prihod od obavljanja osnovnih poslova vl. djelatnosti 80.000 30.000 50.000 Prihodi od pruženih usluga 553.500 553.500 563.000 Primljeni krediti od banaka – kratkoročni 1.000.000 - 1.000.000 Primljeni zajmovi od trgovačkih društava 0.00 0.00 1.000.000 Primljeni zajmovi od trgovačkih društava 50.000 0.00 500.000 Višak prihoda - - 1.425.251 Rashodi 28.103.620 23.586.622 26.664.801

Općinsko vijeće 215.500 237.050 224.000 Program rada predstavničkog tijela 215.500 237.050 224.000 Općinski načelnik 778.340 858.500 825.356 Jedinstveni upravni odjel 27.109.780 22.491.072 25.615.445 Krediti i zajmovi 141.000 1.129.000 1.129.000 Redovni rad mjesnih odbora 480.409 389.856 306.836 Predškolski odgoj i obrazovanje 46.000 35.000 30.000 Osnovnoškolsko obrazovanje 225.000 183.000 213.000 Kultura, znanost i religijska kultura 262.000 237.500 205.000 Sport, rekreacija i tehnička kultura 692.000 666.000 545.000 Socijalna skrb i zdravstvo 2.513.200 2.154.800 2.055.500 Komunalno gospodarstvo 16.476.725 18.392.000 10.667.000 Izgradnja Općine i upravljanje imovinom 597.500 593.000 705.000 Gospodarstvo i poduzetništvo 53.000 57.500 155.000 Protupožarna i civilna zaštita 234.000 269.200 415.000 Vrtić 2.094.728 2.033.687 29.900



U tom smislu Proračun je instrument kojim se može usmjeravati strateški smjer gospodarskog razvoja Općine i zapravo upravljati svim potencijalnim resursima. Na temelju analize strukture prihoda vidljivo je da najveći udio u ukupnim prihodima zauzimaju porezni prihodi te potpore iz proračuna. Prema prosječnoj godišnjoj stopi rasta, u vremenskom periodu 2012. – 2014. godine ukupni prihodi Općine pali su za 1.83 %. Porezni prihodi bilježe rast za 0,31 %, dok se iznos potpora iz proračuna smanjio za 15,84%.

Slika 2-2: Struktura prihoda Općine

2012 2013 2014

CAGR

- 1,83 %- 1,83 %

0,31 %Porezni prihodi

Potpore iz proraččččuna

Ostali prihodi

Primljeni krediti i zajmovi

27,627,6 23,523,5 26,626,6 u ml HRK

Višak prihoda

16,2

4,8

6,1

1,5

16,7

2,9

4,2

16,3

3,4

4,2

1,4

2,5

-15,84 %

-17,02 %

19,10 %

Izvor: T&MC Group

3. SWOT ANALIZA

U okviru ovog poglavlja na temelju analize sadašnjeg stanja Općine, SWOT analizom su sažeto prikazane najbitnije vlastite snage i slabosti i najbitnije vanjske prilike i prijetnje za ostvarivanje vizije i misije Općine. Izraz SWOT dolazi od engleske rijeci za snagu (strenght), slabosti (weaknesses), što su pozitivni i negativni unutarnji čimbenici, mogućnosti (opportunities) i prijetnje (threats), što su pozitivni i negativni vanjski čimbenici. SWOT analiza procjenjuje kolika je vjerojatnost da ti čimbenici utječu na viziju Općine prema željenoj budućnosti.



Tablica 4-1: SWOT analiza

SNAGE

SLABOSTI

• Kompentna i iskusna općinska uprava i

općinska administracija • Uravnotežen proračun i niska razina

zaduženosti Općine kao JLS • Kapital u vlasništvu Općine • Relativna razvijenost komunalne

infrastrukture • Raznolikost prirodnih resursa –

prirodna baština • Povijesna i kulturna baština • Povoljni klimatski uvjeti – blaga

kontinentalna klima • Odlična prometna povezanost s

gradom Zagrebom te Krapinsko-zagorskom županijom

• Mogućnosti razvoja turizma • Postojanje poduzetničke zone

• Nepovoljna gospodarska struktura –

nedovljno kvalitetnih radnih mjesta • Nepostojanje općinskog središta s

razvijenim glavnim upravnim, javnim i komercijalnim sadržajima

• Nerazvijenost suvremenih oblika poljoprivredne proizvodnje i agro-turističke ponude

• Nedovoljna razvijenost turističke i kulturne infrastrukture

• Nedostatak uslužnih djelatnosti

• Ubrazana i nedovršena sub-urbanizacija • Veliki udio stanovništva niže razine

formalnog obrazovanja • Niska razina kapaciteta poduzetnika i

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za korištenje strukturnih fondova EU

Analiza snaga upućuje na prilike koje se u ekonomskom razvoju mogu ostvariti u okviru ove razvojne strategije. Glavna prednost (snaga) Općine je zapravo njena blizina velikog Grada i prometnih čvorišta, što će omogućiti dinamičan ekonomski rast u budućnosti. Analiza slabosti ukazuje na postojeću nepovoljnu gospodarsku strukturu i njenu nerazvijenost koja potiče dnevnu migraciju stanovnika Općine prema gradu Zagrebu. Ubrzana neplanska i nedovršena suburbanizacija vidljivi je nedostatak (slaba strana) dosadašnjeg općinskog razvoja. Nekvalitetna izgradnja obiteljskih kuća, brojne nedovršene kuće te neuređenost okoliša je u velikoj mjeri negativno utcejala na ambijent i kvalitetu prostora.

S W



PRILIKE

PRIJETNJE

• Usuglašene politike regionalnog

razvoja EU i RH te dostupnost fisklanih poticaja i financijskih instrumenata iz strukturnih i investicijskih fondova EU

• Mogućnosti povezivanja s autocestom Zagreb-Macelj te mogućnosti povezivanja s jednim od glavnih europskih željezničkih koridora (spoj s željezničkim čvorištem Zaprešić)

• Daljnji razvoj poduzetničke zone i zapošljavanja

• Trendovi ubrzanog razvoja sub-urbanih sredina te atraktivnosi sub-urbanog prostora

• Trend razvoja agro-turističke djelatnosti

• Trendovi razvoja kulturnih,kreativnih i obrazovnih djelatnosti u sub-urbanim područjima

• Dostupnost vanjskog su-financiranja razvojni projekata iz HBOR

• Problemi u javnim financijama središnje

države • Niska razina fiskalne decentralizacije i

fiskalne autonomije (karakteristične za sve JLS u RH)

• Odljev stanovništva i talenata u urbane centre – fluktuacija radne snage

• Siva ekonomija i rad na crno • Usporena i neučinkovita birokracija i

administracija • Neusklađenost obrazovnih programa s

potrebama tržišta rada • Nerazvijena svijest o potrebi

cjeloživotnog učenja • Elementarne nepogode • Nekontrolirano korištenje prirodnih

resursa

Najvažnija prilika za razvoj je svakako članstvo RH u EU te konvergencija prema glavnim europskim financijskim, turističkim i realnim tržištima, odnosno dostupnost fiskalnih poticaja za realizaciju razvojnih projekata Općine iz strukturnih i financijskih fondova EU. Trendovi razvoja u sub-urbanim cjelinama u EU ukazuju na priliku razvoja kulturnih i kreativnih djelatnost, obrazovanja te ”pametne” poljoprivredne divresifikacije i ruralnog razvoja. Glavna prijetnja ostvarivosti ove Strategije mogu biti dugogodišnji problemi u javnim financijama središnje i konsolidirane Države, koji mogu inicirati jačanje centralizacije umjesto nužne fiskalne decentralizacije .

O T



4. USPOREDNA ANALIZA

U prvoj fazi rada na izradi Strategije razvoja Općine za razdoblje 2014-2020. izvršena je usporedna analiza sličnih jedinica lokalne samouprave u neposrednom europskom okruženju te interna analiza potencijala s kojima Općina raspolaže a koji će se aktivirati u narednim godinama uz podršku EU politika regionalnog razvoja. Ovo poglavlje ima za cilj predstaviti pozicioniranje Općine u kontekstu kohezijskih politika i politika regionalnog razvoja EU, te početno razumijevanje konteksta u kojem se proces strateškog planiranja odvija.

Tablica 4-1. Pregled usporednih ekonomskih pokazatelja

Bistra (HR)

Gornja Radgona (SLO)

Luhačovice (CZ)

Leibnitz (A)

Broj stanovnika 6.880 (2011) 8.693 (2012) 5.500 (2011) 7.862 (2011)

BDP/ stanovniku EUR 7.786 * EUR 15.446 EUR 12.629 EUR 28.059

Index EU 28= 100 37% 68% 56% 124%

Index HR= 100 76% 73% 81% 75%

Broj zaposlenih 2583 4.014 (2013) 2.788 (2013) 4.103 (2013)

Broj nezaposlenih 389 403 (2/2014) 870 (2013) 306 (12/2013)

Proračun € 3,2 mil. (2014) € 12,8 mil (2014) € 6,2 mil. (2014) € 16,5 mil. (2014)

Izvor: T&MC Group * Procjena

Gornja tablica predstavlja skraćeni pregled empirijskih nalaza usporedne analize pokazatelja ekonomske razvijenosti Općine i usporedivih općina u Sloveniji, Češkoj i Austriji. Radi se o izvatku iz opsežne analize koju je provela T&MC Group na stratificiranom uzorku jedinica lokalne samouprave u državama-članicama u neposrednom europskom okruženju. Gornja tablica je ilustrativna i pokazuje razvojne potencijale Općine. Glavni pokazatelji razine ekonomske razvijenosti JLS su BDP/po stanovniku, stopa zaposlenosti/nezaposlenosti radno-aktivnog stanovništva te razina proračunskih prihoda. Svi usporedni pokazatelji ekonomske razvijenosti ukazuju, unatoč blizine velike gradske aglomeracije kakva je grad Zagreb, da Općina ima značajne razvojne zaostatke. To je posljedica neplanirane sub-urbanizacije i nedostatka endogenog ekokonomskog razvoja. Ovi bi se nedostatci morali otkloniti primjenom ove Strategije.



4.1. Strategija i politike regionalnog razvoja EU

Visoka razina fiskalne centralizacije i vođenja ekonomskih politika na razini središnje ekonomske vlasti, jedan je od glavnih uzorka neravnomjernog regionalnog razvoja u Hrvatskoj ali i EU. Hrvatska vlada nije do sada vodila sustavnu politiku regionalnog razvoja. U tom smislu jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine, nisu uživale snažniju podršku svome razvoju od strane središnje države. Ulaskom u punopravno članstvo EU, položaj i odgovornost za vlastiti razvoj jedinica lokalne samouprave se radikalno mijenja. Pored zajedničke poljoprivredne politike (CAP), politike regionalnog i ruralnog razvoja su najvažnije zajedničke ekonomske politike u EU. Strukturni fondovi, kao glavni financijski instrumenti za poticanje regionalnog razvoja u koje se izdvaja oko 33% proračuna EU, po prvi put postaju dostupni i jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj.

U svojoj strategiji EU 2020, koja obuhvaća razdoblje od 2014-2020.g, EU definira jasno određenje nastavka pro-aktivne politike regionalnog razvoja s ciljem poticanja razvoja europskih regija s razinom razvijenosti nižom od europskog prosjeka.

EU

Makro-regionalna

razina

Razina zemalja članica

Razina regija unutar zemalja-članica / razina lokalne

samouprave

EU

Makro-regionalna

razina

Razina zemalja članica

Razina regija unutar zemalja-članica / razina lokalne

samouprave

• Definira se u strategijama u regijama unutar zemlje i strategijama JLS

• Nacionalne strategije – ugrađuje se u Sporazum o partnerstvu s EK

• Makro-regionalne strategije – nadgranična suradnja i povezivanje zemalja članica u pojedinoj regiji (Strategija za Baltik, Jadransko – jonska strategija, Dunavska strategija i sl.)

• Strategija 2020, strategija EU za održivi rast i kohezijsku politiku

Slika 4-1: Hijerarhija strateškog planiranja

Izvor: Europska Komisija, prilagodba T&MC Group



Strategija EU 2020

Europska unija je u Strategiji 2020 definirala slijedeće glavne razvojne sastavnice:

• Pametan rast (Smart growth): razvoj ekonomije bazirane na znanju i inovacijama (nove tehnologije, informatičko-komunikacijske tehnlogije, kreativna ekonomija, kulturna ekonomija);

• Održivi rast (Sustainable growth): promicanje efikasnije, zelenije i konkurentnije ekonomije;

• Uključivi rast (Inclusive growth): jačanje ekonomije koja stvara nova radna mjesta, zapošljava te koja jača socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Projekti u gornjim područjima imati će prednost u financiranju iz strukturnih fondova EU. U strateškom razdoblju 2014. – 2020. Europska komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU:

• 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno ( RH 62.9%) • 3 % BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj (RH 1.4%) • Ispunjenje klimatsko-energetskih ciljeva „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30 %

smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju). • postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 % (RH 4 %), a

najmanje 40 % (RH 35%) mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja.

• 20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva (RH 150 tisuća)

Pored glavnih ciljeva, u nastavku su opisani tematski ciljevi EU 2020. Sve ono što ne podliježe tim ciljevima neće biti u fokusu EU razvoja. Spomenuto ne znači da se projekti koji nisu u domeni EU politike neće moći financirati, no takvim ulaganjima pronalaženje financijskih sredstava će biti otežano, a realizacija takvih projekata zahtijevati će puno više „opravdavanja“ takve investicije. U okviru Strategije Europa 2020 navodi se 11 tematskih ciljeva za razdoblje 2014 – 2020:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Proširenje pristupa i korištenje informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija

3. Podizanje konkuretnosti MSP, poljoprivrednih prozivođača, ribara i akva-kulture

4. Poticanje pomaka prema nisko-karbonskim tehnologijama u svim industrijama

5. Poticanje prilagođavanja klimatskim promjenama i upravljanja rizicma

6. Zaštita okoliša i unapređivanje efikasnosti i korištenja energije



7. Izgradnja energetski učinkovitog i održivog transporta

8. Poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage

9. Poticanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje

11. Unapređivanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti uprave

Makro-regionalna strategija EU

Makro-regionalna strategija predstavlja integrirani strateški okvir za određena geografska područja unutar EU. Ovim se strategijama potiče suradnja te ubrzavanje ekonomskog i socijalnog razvoja određenih makro-regija. Europsko vijeće je do sada prihvatilo tri makro-regionalne strategije:

• Strategija EU za Baltik • Strategija EU za Podunavsku regiju • Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju.

U pripremi je strategija za Alpsku regiju, koja bi trebala biti prihvaćena početkom 2015.g. Prioritetna područja koja se financiraju u okviru makro-regionalnih strategija su:

• Mobilnost (izgradnja prometnica, turizma ,kulture i komunikacija unutar makro-regija); • Zaštita okoliša i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora; • Promicanje ekonomskog prosperiteta (istraživanje i razvoj, obrazovanje, ICT,

konkurentnost poduzeća); • Jačanje regija i regionalna kohezija (integracija).

Projekti u okviru ovih regija se financiraju od strane strukturnih i investicijskih fondova EU.

Nacionalna strategija i strategije JLS

Hrvatska nacionalna strategija se definirana Sporazumom o partnerstvu s Europskom Komisijom (EK), u kojem su utvrđena slijedeća strateška područja prema kojima će se alocirati sredstva iz strukturnih i investicijskih fondova:



• Gospodarska konkurentnost - razvoj konkurentnih i inovativnih poduzeća, • Zaštita okoliša te učinkovitost resursa - promicanje energetske učinkovitosti, obnovljivih

izvora energije i zaštite prirodnih resursa, • Razvoj održive i suvremene prometne i mrežne infrastrukture • Sudjelovanje na tržištu rada te kvaliteta obrazovanja • Siromaštvo, nejednakost i diskriminacija - smanjenje siromaštva i jačanje socijalne

uključenosti • Učinkovitost javne uprave i pravosuđa

Nakon nacionalne strategije, sukladno hijerarhiji makro-regionalnih strategija ekonomskog razvoja EU, bilo bi potrebno razviti strategije razvoja regija unutar nacionalnih država te strategija ekonomskog razvoja jedinica lokalne samouprave (gradova i općina). U okviru Strategije EU 2020 jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) preuzimaju odgovornost za programiranje i poticanje ekonomskog razvoja na svom području kroz vlastite strategije i provedbene mjere – strateške projekte. Iz toga razloga iznimno je važno u ovome trenutku za Općinu da raspolaže pravim informacijama u pravo vrijeme. Ulaskom Hrvatske u EU, Zagreb i resorna Ministarstva će sve više imati ulogu posrednika, a sve manje izvršnih tijela koja potpuno samostalno definiraju razvojnu politiku zemlje. I dalje će postojati neovisnost pri definiranju razvojne politike države, ali uvijek temeljem okvira i „pravila igre“ koje uspostavlja Bruxelles, a upravo ovim dokumentom se programira ekonomski razvoj Općine u skladu sa strategijom EU 2020.

U razdoblju 2014-2020.g. će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju iz strukturnih i investicijskih fondova EU 10,423 milijardi eura, od čega će za poticanje regionalnog razvoja biti namijenjeno 8,397 milijardi eura te za ruralni razvoj 2,026 milijardi. Dodatno će biti na raspolaganju 802 milijuna eura iz ribarskog i pomorskog fonda, fonda za zapošljavanje mladih te instrumenata za europsko povezivanje (koheziju). U okviru strukturnih fondova Europske Unije, Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima. Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja. Program



kohezijske politike EU 2014. – 2020 predviđa godišnje izdvajanje za poticanje regionalnog razvoja u visini od €336 mlrd ili 33 % proračuna EU.

Slika 4-2: Strategija Europa 2020

Strategija Europa 2020

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

(EFRD)

EUROPSKI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

(EFRRD) SPORAZUM O PARTNERSTVU IZMEĐU VLADE RH I EUROPSKE KOMISIJE

OPERATIVNI PROGRAM ˝Konkurentnost i kohezija˝ usmjerava korištenje EUR 6,8 milijardi iz strukturnih i investicijskih fondova EU u razdoblju 2014-2020 prema slijedećim prioritetima: � Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i

inovacija � Korištenje ICT � Poboljšanje konkuretnost SME ,

poljoprivrednog sektora i sektora za ribarstvo i akvakulturu

� Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

� Klimatske promjene i upravljanje rizicima � Zaštita okoliša i održivost resusra � Promicanje održivog transport i eliminacije

uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama � Socijalno uključivanje, borba protiv siromaštva

i svih oblika diskriminacije � Obrazovanje i cjeloživotno učenje

� Tehnička pomoć

OPERATIVNI PROGRAM ruralnog razvoja usmjerava korištenje EUR 3,8 milijardi iz Europskog fonda za ruralni razvoj EU u razdoblju 2014-2020 prema slijedećih 6 glavnih prioriteta: � Jačanje transfera znanja i inovacija u

ruralnim područjima � Povećavanje konkuretnosti svih tipova

poljoprivrede i jačanje vitalnosti farmi � Unapređivanje organizacije u

prehrambenom lancu i organizaciji proizvodnje

� Održavanje eko-sustava i zaštita okoliša � Unapređivanje iskorištavanja

poljoprivrednih resusra i smanjivanja emisije CO2

� Unapređivanje ekonomskog razvoja,zapošljavanje, socijalno uključivanje i smanijivanje siromaštva u ruralnim područjima

Izvor: T&MC Group

Europski fond za ruralni razvoj ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. U skladu sa strategijom Europa 2020. mogu se navesti tri dugoročna strateška cilja politike ruralnog razvoja EU-a u razdoblju od 2014. do 2020.:

• poticanje konkurentnosti poljoprivrede • osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcija protiv klimatskih

promjena i • postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica,

uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.



Općina Bistra će se sa svojim razvojnim projektima kandidirati za sufinanciranje strateških projekata iz Europskog fonda ruralnog razvoja i Europskog fonda regionalnog razvoja.

4.2. Primjeri projekta regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD

4.2.1. Pokrajina Koruška (Austrija)

Koruška (Austrija) je jedna od EU regija koja je ostvarila strukturnu prilagodbu i ostvaruje ubrzani ekonomski rast i razvoj.

Tablica 4-2: Temeljni podaci – pokrajina Koruška

Površina 9.533 Km2

Stanovništvo 561.094 BDP/ stanovnik €24.353 (2012) – 113,2% prosjeka EU(28) Stopa nezaposlenosti 7,3% (2008) Obrazovanje 20 visokoškolskih ustanova (2008) – 20% visoko-obrazovanih

Izvor: T&MC Group

Tablica 4-3: Najvažniji gospodarski sektori prema učešću BDP-a

Primarni sektor 1,6% Sekundarni sektor (industrija) 29,8% Tercijarni sektor 68,9%

Izvor: T&MC Group

Tablica 4-4: Model i instrumenti poticanja regionalnog razvoja Savezne pokrajine Koruške

EFRR

Fondovi i instrumenti regionalnog razvoja Republike Austrije

Proračunske politike Pokrajine Koruške

Koruška Razvojna Kompanija d.o.o. Koruški državni holding d.d. – KLH Grupa Koruška Razvojna Kompanija d.o.o. Udjeli u preko 20 strateških poduzeća Lakeside - tehnološki park Koruška razvojna agencija d.o.o. Pokrajinski investicijski fondovi Koruški fond za poticanje gosp. rasta Društvo za upravljanje zemljištem i imovinom Koruško društvo za saniranje poduzeća d.o.o.

Izvor: T&MC Group



Lakeside Science & Technology Park pored Klagenfurta (Austrija) ima 26.000m2 prostora namijenjenih istraživačkim i tehnološkim kompanijama te znanstveno-obrazovnim institucijama. Par predstavlja platformu suradnje između tehnoloških i ICT kompanija s znanstveno-istraživačkim institucijama. U okviru ovog tehnološkog parka djeluje preko 60 tehnoloških poduzeća i poli-tehničko sveučilište Alpen-Adria. Park je u vlasništvu Grada Klagenfurta te se samofinancira iznajmljivanjem prostora – iskorištenost prostora 90%. Park također predstavlja međunarodni kampus za znanost i tehnologiju.

Slika 4-3: Lakeside Science & Technology Park

4.2.2. Pokrajina Nitra (Slovačka)

Pokrajina Nitra (Slovačka) jedna je od europskih regija koja je doživjela snažan val direktnih stranih ulaganja (egzogena razvojna strategija). U Slovačkoj također možemo naći uspješne primjere tehnoloških parkova kao što je CEPIT – Central European Park for Inovative Technologies te razvijen medicinski i agro-turizam.

Tablica 4-5: Temeljni podaci – pokrajina Nitra

Površina 6.342 km2 Stanovništvo 708.498 BDP/ stanovnik € 12.042 (2011) – 48,6% prosjeka EU(27) Stopa nezaposlenosti 13% (2011) Broj gospodarskih subjekata 49.392 (2011)

Izvor: T&MC Group



Slika 4-4: Projekt ulaganja u medicinski turizam u Slovačkoj – Spa centar Bojnice u pokrajini Nitra

U strukturi BDP pokrajine Nitra dominira prerađivačka industrija s 35%. Pokrajina Nitra je ostvarila značajne poticaje iz ERFD za sufinanciranje regionalnog i ruralnog razvoja. Uz poticaje iz strukturnih fondova EU, slovačka vlada je razvila instrumente poticanja regionalnog razvoja koji su financirani iz lokalnih izvora – državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave.

4.2.3. Općina Sveti Jurij ob Ščavnici (Slovenija)

Općina Sveti Jurij ob Ščavnici je općina u sjeveroistočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Pomurje. Središte općine je naselje Sveti Jurij ob Ščavnici sa 206 stanovnika. Kulturno-promocijski Centar u općini Sv. Jurij ob Ščavnici je primjer projekta su-financiranog iz EU fondova. Vrijednost projekta je iznosila EUR 1.992.435, dok su bespovratna sredstva iz Europskog fonda regionalnog razvoja iznosila EUR 996.973. Projekt je započet 2010. a dovršen 2011. godine. Općina je uspješno realizirala nekoliko drugih projekata rekonstrukcija lokalnih prometnica i komunalne infrastrukture u vrijednosti od preko EUR 3,0 milijuna i ostvarila povrat iz EU fodnova između 60-70%.



4.3. Primjeri uspješnog ruralnog razvoja u EU

4.3.1. Općina Loipersdorf (Austrija)

Općina Loipersdorf se nalazi u pokrajini Štajerska, Austrija. Na području Općine posluje 32 mikro i mala poduzeća. Općinsko gospodarstvo se počelo snažno razvijati izgradnjom kupališta Loipersdorfer Therme koje je počelo s radom 1981.g. Uz Loipersdorfer Therme izgrađeno je u međuvremenu 15 hotela s 4 i 5 zvjezdica. Na području općine posluje 20-tak restorana. Ukupan broj zaposlenih iznosi 742, broj nezaposlenih 45 te je stopa nezaposlenosti svega 3,5%.

Tablica 4-6: Temeljni podaci – Općina Loipersdofr

Površina 17 Km2

Stanovništvo 1389 Proračun € 3.991.300 (2014)

Izvor: T&MC Group

Komparativna analiza usporedivih jedinica lokalne samouprave (općina) u zemljama srednje i istočne Europe koje su 2004.godine pristupile u punopravno članstvo EU pokazuje ubrzani ekonomski razvoj. Ulazak u punopravno članstvo EU 2004.g. je bio glavni pokretač ekonomskog razvoja. Jedinice lokalne samouprave su pokrenule razvojne projekte koji su sufinancirani od Europskog fonda regionalnog razvoja i Europskog fonda ruralnog razvoja.

Kulturni centar i upravno središte općine Sv. Jurij ob Ščavnici Objekti agro-turizma – etno selo



U korištenju strukturnih fondova EU vrlo uspješne su bile jedinice lokalne samouprave u Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj te baltičkim zemljama. Jedinice lokalne samouprave u Mađarskoj su tek u novije vrijeme pokretale projekte. Mađarska vlada je 2004.g. strukturne fondove EU usmjeravala više prema regijama (županijama) a manje prema gradovima i općinama. Mađarske županije su za su-financiranje iz strukturnih fondova EU kvalificirale projekte infrastrukture, industrijskih parkova i urbanizacije gradova. Usporedna analiza pokazuje da Općina Bistra može i mora pokrenuti novi ciklus ekonomskog razvoja kroz kvalificiranje vlastitih projekata za su-financiranje iz strukturnih fondova EU, kao i projekata lokalnih poduzetnika i OPG-ova.

5. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE 2014 - 2020

Strategija razvoja Općine za razdoblje 2014-2020. predstavlja dugoročni plan mobilizacije svih potencijala - općinskog kapitala prema ostvarivanju svoje misije, dugoročne vizije i dugoročnih ciljeva.

MISIJA

”Stvoriti pretpostavke za dugoročno održiv i dinamičan razvoj koji će omogućiti suvremene uvjete za sve današnje i buduće stanovnike Bistre, uz zaštitu

kulturnih, prirodnih, civilizacijskih i ambijentalnih vrijednosti koje utječu na kvalitetu življenja”

VIZIJA

” Vizija za slijedećih 10 godina je osiguravanje ubrzanog ekonomskog rasta temeljenog na paradigmi pametnog, održivog i uključivog rasta te ukupnog (pametnog) razvoja koji će omogućiti transformaciju u suvremeni sub-urbani

prostor sa svim obilježjima malog grada.



Općina će na svom području sustavno razvijati uvjete za privlačenje privatnih poduzeća u sektorima novih tehnologija, suvremenih usluga, turizma, zdravstvenih usluga, kulturnih i kreativnih djelatnosti i obrazovanja.

Slika 5-1: Vizija razvoja: ˝Od Općine do modernog maloga Grada˝

Izvor: T&MC Group

Infrastruktura

Gusto izgrađena naselja Bio raznolikost i povratak

prirodi

Zelena

˝Grad 21. stoljeća˝

Tip grada

Mobilnost

Energetika

Ekonomija

Vrijednosti

Digitalni grad Komunalno zelenilo

Pješaci Spora vozila

Mikro poduzeća Moderna poduzeća



Pri utvrđivanju vizije i misije razvoja Općine važno je razumjeti kako će biti potrebno mobilizirati, ne samo lokalnu samoupravu i njezine institucije već sve stanovnike Općine. Sudjelovanje svih stanovnika, dakako primjereno njihovim mogućnostima, jedan je od ključnih faktora uspješnosti, kako za zajednicu u cjelini, tako i za svakog stanovnika koji u njoj živi i radi.

Vizija Općine Bistra u strateškom razdoblju do 2020.godine:

• Urbanistička vizija: gusta naselja ( engl.: ”high densitiy neighborhoods”) s integriranim bio-raznolikim javnim zelenim površinama

• Infrastruktura: suvremena ”kanalizacijska” infrastruktura, digitalna infrastruktura, komunalno zelenilo (”Zeleni grad”), integracija sa parkom prirode Medvednica

• Promet i mobilnost:: pretežito pješačke površine, bicikli, električna vozila, pristup sporim vozilima, povezivanje prigradskom željeznicom s gradom Zagrebom;

• Energetika: postupni razvoj energetske nezavisnosti, ”zelena” energija (”Zeleni grad”)

• Gospodarstvo: ”pametna specijalizacija” – poduzeća u suvremenim sektorima (nove tehnologije, suvremen usluge, kreativna ekonomija), obrazovanju, zdravstvenim uslugama, turizmu, agro-turizmu

• Vrijednosti: ”Grad 21.stoljeća”

5.1. Ekonomsko – politički kontekst

Analiza sadašnjeg stanja je pokazala da je slabo gospodarstvo i izostanak gospodarskog rasta u proteklom desetljeću utjecala na izostanak općeg razvoja Općine. Zbog toga je Strategija razvoja za razdoblje 2014-2020.g. prije svega strategija ekonomskog razvoja. Problemi u financijama središnje države i nemogućnosti financiranja regionalnog razvoja usmjerava aktivnosti i politike lokalne samouprave na samostalno programiranje svoga razvoja te usmjeravanje na financijske instrumente poticanja regionalnog razvoja u EU. Za ostvarivanje dugoročne razvojne vizije potrebno je prihvaćanje slijedećih strateških određenja od strane svih najvažnijih nositelja procesa odlučivanja u Općini te svih zainteresiranih strana:

• Općina će svojim politikama poticati kreativne i inovativne gospodarske subjekte

• Ekonomski razvoj Općina će poticati uključivanjem u ekonomske procese i kreiranjem unutrašnje potražnje za proizvodima i uslugama poduzeća s općinskog područja



• Općina će podržavati rast produktivnosti ekonomskih subjekata s razvojem općinskih produktivnih kapaciteta (razvoj obrazovanja, ljudskih potencijala, osiguravanja poslovne infrastrukture

Za ostvarivanje ove strategije, donositelji odluka će morati također izvršiti sljedeće strateške izbore:

• razvoj strategije Općine je primarno strategija ekonomskog razvoja, što znači da će u općinskoj upravi biti potrebno osigurati snažniji utjecaj organizacijskih i funkcionalnih područja koja su vitalna za ekonomski razvoj

• razvojna strategija Općine će se usko povezivati s razvojnim strategijama susjednih jedinica lokalne samouprave

• ekonomska struktura Općine će se morati značajno osuvremeniti, što znači da će Općina poticati ekonomsku diverzifikaciju usmjerenu prema inovativnim i kreativnim poduzećima koja stvaraju višu dodanu vrijednost i koja mogu biti konkurentna na međunarodnom tržištu (izvozno orijentirano gospodarstvo)

• razvoj obrazovne i kulturne infrastrukture, posebno infrastrukture za razvoj visokog i specijaliziranog obrazovanja će biti presudan za ekonomski razvoj Općine

• Općina će se internacionalno pozicionirati, što znači da će se povezivati s gospodarskim, obrazovnim i jedinicama lokalne samouprave u susjednim zemljama – članicama EU

Općina prihvaća vođenje razvoja u razdoblju 2014-2020. koji će se odvijati kroz strateške korake promjena (Step Change Growth) i strateške razvojne projekte.

5.2. Prioriteti razvoja Općine

Razvoj Općine u kontekstu Strategije regionalnog razvoja EU 2020, ovisi o uspješnosti stvaranja uvjeta za razvoj poduzetništva koji će privlačiti ne samo poduzeća iz neposrednog ekonomskog okruženja, već i poduzeća iz šireg okruženja EU – razvijenih zemalja-članica poput Austrije, Njemačke i Italije. Glavne poluge privlačenja inozemnih ulagača biti će:

• iznimno povoljni uvjeti za ulaganja koja omogućuje Općina kao jedinica lokalne samouprave;

• raspoloživost ljudskog kapitala – blizina Zagreba kao sveučilišnog centra te stvaranja uvjeta za izgradnju Bistre kao satelitskog centra visokog obrazovanja (uzor austrijska pokrajina Niska Austrija – prsten oko grada Beča);



• poduzetnička klima i otvorenost prema mladim poduzetnicima – Općina će razvijati poduzetničko okruženje koje će privlačiti mala i srednja poduzeća te posebno mlade poduzetnike;

• internacionalizacija i otvorenost prema međunarodnim investitorima – Općina će ofenzivno privlačiti internacionalne ulagače koji će stvarati posebno internacionalno okruženje.

U tu svrhu, u okviru strateškog horizonta u okviru ove Strategije su predviđena tri glavna prioriteta razvoja Općine:

Prioritet 1 : Urbanizacija

Projekt urbanizacije biti će u planiranom strateškom horizontu jedan od glavnih pokretača ekonomskog razvoja s ciljem pretvaranja Općine u moderan mali grad. U tom smislu privlačiti će se investitori u nekretninske projekte u okviru vizije ”od općine prema gradu”. Konkretno poticati će se ulaganja u komercijalne, poslovne i stambene projekte .

Prioritet 2: Dinamično gospodarstvo

U okviru ciljane strategije ”pametne specijalizacije” poticati će se preseljenje poduzeća iz Zagreba u Bistru te ulaganja u mikro i mala poduzeća u dinamičnim suvremenim gospodarskim sektorima. Ovom se strategijom posebno naglašava razvoj mikro i malih poduzeća iz područja novih tehnologija te razvoj mikro-poduzeća u sektorima kreativnih djelatnosti, turizma i tradicionalnih obrta. Razvoj ruralnih naselja i razvoj OPG-a u području ”pametne” poljoprivredne proizvodnje, te agro-turizma također se predviđa kao jedan od pokretača ekonomskog razvoja Općine. Općina će također poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača s ciljem stvaranja konkurentnih i tržišno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava, usmjerenih na međunarodno tržište. Isto tako razvijati će se ponuda zdravstvenih usluga i zdravstvenog turizma. Općina će poticati ulaganja privatnih poduzetnika u manja lječilišta (klinike) i rehabilitacijske centre. Uz zdravstvene i lječilišne kapacitete, ovom se strategijom predviđa razvoj hotelsko-turističke ponude, odnosno ulaganja u manje hotelske, smještajne i ugostiteljske kapacitete.

Prioritet 3: Razvoj kulturnih i obrazovnih djelatnosti

U okviru razvoja kulturnih djelatnosti i obrazovanja planira se razvoj i javno-privatna ulaganja (Općina i privatni poduzetnici) u sektoru kulturnih djelatnosti. Također planira se izgradnja infrastrukture (obrazovni campus) za privlačenje obrazovnih ustanova iz Zagreba sa područja visokog obrazovanja na područje Općine. Osim obrazovne infrastrukture, ova strategija predviđa razvoj infrastrukture za kulturne i kreativne te sportske djelatnosti, kao pokretača ekonomskog razvoja i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta.



Slika 5-2: Razvoj Općine

Prioritet 1: ˝Urbanizacija˝- komunalni razvoj -


Prioritet 2: ˝Dinamično gospodarstvo˝- ekonomski razvoj -


Prioritet 3:

Razvoj kulturnih djelatnosti i obrazovanja

- kulturni razvoj -

Prioritet 3:

Razvoj kulturnih djelatnosti i

obrazovanja

- kulturni razvoj -

Glavne strateške temeGlavne strateške teme

Ekonomski rast i razvoj kroz pametnu specijalizaciju.

Razvoj povoljnog okruženja za

osnivanje poduzeća koja će svoj

rast temeljiti na visokoj produktivnosti, inovacijama i

kreativnosti.

Ekonomski rast i razvoj kroz

pametnu specijalizaciju.



rast temeljiti na visokoj

produktivnosti, inovacijama i kreativnosti.

Transformacija Općine u mali

moderan grad.

Suvremena prometna, komunalna i informacijska infrastrukturu te

moderno oblikovan okoliš.


moderan grad.



Općina kao najbolji izbor za

mlade ljude.

Sportska i kulturna infrastruktura.

Kulturne i kreativne djelatnosti.


mlade ljude.



Vizija: dinamiččččan razvoj OpćineVizija: dinamiččččan razvoj Općine

� urbanizacija Općine i stvaranje ˝mjesta poželjnog za život˝� unapređivanje poduzetničkog okruženja – kultura poduzetništva

� razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti � međunarodno pozicioniranje Općine



5.3. Glavni ciljevi razvoja

Glavni strateški ciljevi dinamičnog razvoja Općine u razdoblju 2014. - 2020. godine su sljedeći:

Cilj 1 Postati moderan sub-urbani mali grad s visokom kvalitetom življenja (˝place-to-live˝).

Cilj 2 Osigurati pretpostavke za dugoročno održiv gospodarski rast utemeljen na razvoju ekonomije znanja, obrazovnim, kulturnim i kreativnima djelatnostima.

Cilj 3 Uspostaviti suvremenu, diverzificiranu, uspješnu i konkurentnu gospodarsku strukturu.

Cilj 4 Izgraditi infrastrukturu na temelju modela pametnog grada (˝smart city˝) i internetskog grada (˝e-city˝).

Cilj 5 Izgraditi infrastrukturu za razvoj kulturnih, sportskih i obrazovnih djelatnosti.

Izvor: T&MC Group



Transformacija Općine u mali moderan grad jedna je od pretpostavki ukupnog ekonomskog razvoja. U tom smislu Općina će u narednim godina ulagati u suvremenu komunalnu, prometnu i informacijsku .infrastrukturu � javne zelene površine, pješačke zone, električna vozila, digitalna infrastruktura, komunalno zelenilo � zeleni grad.

Općina se nalazi u blizini grada Zagreba kao metropole i velikog ekonomskog središta koje predstavlja oko 50% svih domaćih ekonomskih aktivnosti i broja radnih mjesta. Ta činjenica omogućava Općini stvaranje konkurentske prednosti, odnosno omogućava stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja i konkurentne ekonomske strukture. Temeljna pretpostavka je potreba za tzv. ”pametnom specijalizacijom”.

Općinske politike će biti usmjerene prema poticanju ulaganja poduzeća koja otvaraju kvalitetna radna mjesta u područjima kreativnih i kulturnih djelatnosti, inovativnih poduzeća u području novih tehnologija te agrarnoj i artizanskoj proizvodnji hrane. U okviru kulturnog razvoja predviđa se razvoj infrastrukture za kulturne i kreativne te sportske djelatnosti. Isto tako razvijati će se sustav obrazovanja te privlačenje visokih učilišta sa područja Zagreba da na području Općine izvode nastavu.

Strategija definira dinamičan razvoj kao osnovni strateški cilj. U tom smislu se i definiraju ciljani ekonomski pokazatelji za 2020.g. kako je to prikazano u Slici 5-3. Očekuje se useljavanje stanovništva na područje Općine kao rezultat kreiranja novih radnih mjesta. Kao rezultat otvaranja novih radnih mjesta očekuje se povećanje zaposlenosti, rast općinskog proračuna na 50 milijuna kuna do 2020.godine. Isto tako kao rezultat navedenih promjena porasti će i BDP-a po glavi stanovnika po stopama od 4% te na taj način dosegnuti 50% razvijenosti EU 28. Općina planira značajne napretke u svim ostalim pokazateljima koji označavaju ekonomski prosperitet i kvalitetu života. Proces praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva će biti uspostavljen u okviru Općinske uprave. Također proces praćenja napretka će biti podržan sveobuhvatnom analizom ekonomije Općine i općinskog tržišta rada. Analiza će se provoditi svake godine.



Slika 5-3: Vizija razvoja: ˝ Ciljani ekonomski pokazatelji Općine 2020.˝

EKONOMSKI POKAZATELJI

2014.G.-POČČČČETNO STANJE-

Broj stanovnika:8.000

Broj stanovnika:8.000

BDP/ stanovniku:EUR 10.000

BDP/ stanovniku:EUR 10.000

Index EU 28= 10050%

Index EU 28= 10050%

Index HR= 100110%

Index HR= 100110%

Broj zaposlenih:3.850


Broj nezaposlenih:300

Broj nezaposlenih:

300

Proračun:

€ 7,0 mil.

Proračun:

€ 7,0 mil.

EKONOMSKI POKAZATELJI

2020.G.-CILJANO STANJE-

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINEPRETPOSTAVLJA DINAMIČČČČAN

EKONOMSKI RAST

�Rast populacije – očekivano useljavanje na

područje Općine kao rezultat otvaranja novih

radnih mjesta �Rast BDP-a po glavi stanovnika po prosječnim

stopama od 4% - dostizanje 50% razvijenosti EU

28�Povećavanje broja zaposlenih (novih radnih

mjesta)�Rast općinskog proračuna s današnjih KN 26,0

milijuna na KN 50,0 milijuna u 2020.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINEPRETPOSTAVLJA DINAMIČČČČAN

EKONOMSKI RAST

�Rast populacije – očekivano useljavanje na

područje Općine kao rezultat otvaranja novih

radnih mjesta �Rast BDP-a po glavi stanovnika po prosječnim

stopama od 4% - dostizanje 50% razvijenosti EU

28�Povećavanje broja zaposlenih (novih radnih

mjesta)�Rast općinskog proračuna s današnjih KN 26,0

milijuna na KN 50,0 milijuna u 2020.

rast BDP-a:

4% godišnje

rast BDP-a:

4% godišnje Broj stanovnika:

6.880 (2011)

Broj stanovnika:6.880 (2011)

BDP/ stanovniku:EUR 7.786 (2012)

BDP/ stanovniku:EUR 7.786 (2012)

Index EU 28= 10037%

Index EU 28= 10037%

Index HR= 10075%

Index HR= 10075%



Broj nezaposlenih:389

Broj nezaposlenih:

389

Proračun:

€ 3,6 mil.(2014)

Proračun:

€ 3,6 mil.(2014)

Izvor: T&MC Group

5.4. Razvojne politike

Ostvarivanje dugoročne vizije ekonomskog razvoja Općine i ostvarivanje strateških prioriteta povezano je s:

• fokusiranjem razvojnih politika koje će Općina voditi u okvirima svojih zakonskih

nadležnosti, kao i • pripremom i realizacijom razvojnih projekata u kojima će Općina biti investitor ili partner

privatnim investitorima.



Razvojne politike Općine će se fokusirati na slijedeća područja:

• unapređivanje poslovnog okruženja, poduzetništva i poduzetničke kulture; • razvoj turističkih djelatnosti i djelatnosti medicinskog turizma • poticanje razvoja mikro-poduzetništva i samozapošljavanja • poticanje razvoja OPG-a i agro-turističkih djelatnosti

Razvojne politike će se ugraditi u proračunske politike, odnosno su-financiranje razvojnih projekata će se biti integralni dio općinskog proračuna.

6. REALIZACIJA STRATEGIJE

Razvojni projekti su glavna poluga za implementaciju ove Strategije. Za razdoblje 2014. – 2020. planira se realizacija pet strateških projekata. Strateški projekti će se kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU. Katalog razvojnih projekata je poseban dokument koji je sastavni dio ove Strategije.

Tablica 6-1: Pregled glavnih razvojnih projekta

Prioritet 1 : Urbanizacija

Urbanizacija i stvaranje općinskog središta Nositelj Procijenjena

vrijednost

• Projekt urbanizacije Općine i pretvaranja u (sub) urbano središte – satelit grada Zagreba

• Izgradnja potpuno novog Općinskog (gradskog) središta s kombinacijom javnih i komercijalnih prostora, poslovnih zgrada i stanovanja

• Privlačenje privatnih investitora • Centar suvremenog življenja i boravka na javnom prostoru • Modernizacija općinskih prometnica, nogostupa i biciklističkih

staza • Modernizacija javne rasvjete tj. uvođenje ˝LED˝ rasvjete • Uređenje zelenih površina i izgradnja šetnica

• Gradsko komunalno poduzeće

• SPV Razvojno društvo Bistra (d.o.o. u vlasništvu Općine)

ca. € 4-6,0 milijuna

Razvoj područja modernog sub-urbanog stanovanja

• Projekt uređenja infrastrukture za individualno stanovanje • Izgradnja komunalne infrastrukture za razvoj suvremenih

stambenih naselja za izgradnju individualnih stambenih zgrada • Zemljište u vlasništvu općine uređeno za izgradnju stambenih

naselja ujednačene moderne arhitekture � široke ulice, svijetle fasade, drvoredi, zelene površine, žive ograde, dječja igrališta, biciklističke staze.

• SPV Nekretnine (d.o.o. u vlasništvu Općine)

ca. € 10,0 milijuna



Prioritet 2: Dinamično gospodarstvo

Razvoj prometne i turističke infrastrukture

• Izgradnja žičare na Medvednici � projekt povezivanja Zagreba i Općine Bistre žičarom � tramvajski prijevoz iz Zagreba vodio bi do podnožja žičare koja bi putnike preko Sljemena prevozila na područje općine Bistra.

• Izgradnja City Camp-a na području uz ˝Staru zagorsku˝ magistralu s modernom infrastrukturom sa stacionarnim kamp kućicama, prostorom za šatore i autodomove (potrebno otkupljivanje zemljišta)

• Stvaranje prostorno-planskih pretpostavki za privatne investicije za nekoliko manjih design-hotela

• Izgradnja biciklističkih i pješačkih staza i odmorišta

• Osnivanje turističke zajednice i općinskog turističkog ureda

• Pokretanje internetske stranice za promociju turizma na području Općine

• SPV Turistička zajednica (d.o.o. u vlasništvu Općine)


Poticanje ruralnog razvoja

• Projekt formiranja središnjeg sajma za područje Zagorja � izlaganje i prodaja manje mehanizacije, povrća, voća, cvijeća

• Modernizacija prometne i komunalne infrastrukture u ruralnim područjima Općine (modernizacija nerazvrstanih cesta)

• Projekt izgradnje klastera (grozda) ruralnog turizma

• Projekt udruživanja OPG-a u saveze

• Izgradnja skladišnih kapaciteta za proizvode OPG-a

• Uspostava e-learning portala za obrazovanje poljoprivrednika

• Razvoj lokalne internetske trgovine artizanskih proizvoda

• Općina

• Obiteljska poljoprivredna gospodarstva


Prioritet 3: Razvoj kulturnih djelatnosti i obrazovanja

Razvoj obrazovne i kulturne infrastrukture

• Razvoj prostorno-planske pretpostavke za izgradnju visoko-učilišnih kampusa

• Izgradnja sveučilišnog kampusa u partnerstvu s izabranim visokoškolskim ustanovama � održavanje visokoškolske nastave na području Općine

• Uspostava Ekomuzeja Bistra

• Izgradnja multifunkcionalne dvorane za potrebe javnih priredbi i odvijanja kulturnih aktivnosti i poduzetništva u području kulture

• SPV Veleučilišni kampus (d.o.o. u vlasništvu Općine)

• SPV Kulturni centar i mediji (d.o.o. u vlasništvu Općine)


Izvor: T&MC Group



6.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekata

Proces implementacije razvojnih projekata sastoji se od nekoliko pod procesa u koji se uključuju različiti sudionici i zainteresirane strane. Nakon dovršavanja Strategije razvoja za razdoblje 2014-2020.g, dokument prolazi kroz proces političkog usuglašavanja i odlučivanja u okviru Općinskog vijeća. Iz Strategije proizlaze glavni razvojni projekti koji se uvrštavaju u Katalog projekata i za koje se izrađuju odgovarajuće prethodne studije izvodljivosti te prezentacije komercijalnim i razvojnim bankama.

Slika 6-1: Proces realizacije razvojnih projekata

Strategija

ekonomskog razvoja

Strategija

ekonomskog razvoja

Katalog

razvojnih

projekata

Katalog

razvojnih

projekata

Političčččko odluččččivanjePolitiččččko odluččččivanje

Opććććinsko vijeććććeOpććććinsko vijećććće BankeBanke

ProstornoplaniranjeProstornoplaniranje

Priprema

projekata

Priprema

projekata

Prethodne studijePrethodne studije

RealizacijaRealizacija

Arhitektonsko igrađevinskoprojektiranje


BankeBanke

Studije izvodljivostiStudije izvodljivosti

IzvođenjeIzvođenje

Strategija

ekonomskog razvoja

Strategija

ekonomskog razvoja

Katalog

razvojnih

projekata

Katalog

razvojnih

projekata




Priprema

projekata

Priprema

projekata





BankeBanke



Strategija

ekonomskog razvoja

Strategija

ekonomskog razvoja

Katalog

razvojnih

projekata

Katalog

razvojnih

projekata




Priprema

projekata

Priprema

projekata





BankeBanke



Strategija

ekonomskog razvoja

Strategija

ekonomskog razvoja

Katalog

razvojnih

projekata

Katalog

razvojnih

projekata




Priprema

projekata

Priprema

projekata





BankeBanke


IzvođenjeIzvođenjeStrategija razvoja Općine 2014 –2020.

Izvor: T&MC Group



6.2. Budući ustroj Općine

Provođenje Strategije razvoja za razdoblje 2014-2020.g. pretpostavlja uspostavljanje novog organizacijskog ustroja. Novi ustroj se sastoji od dvije glavne organizacijske cjeline: I. Upravne organizacijske jedinice, te II. Gospodarske organizacijske jedinice. Upravne organizacijske jedinice objedinjavaju upravne funkcije Općine , dok su gospodarske djelatnosti Općine objedinjene u općinskom poduzeću Razvojno društvo Bistra d.o.o. u 100%-tnom vlasništvu Općine. Za pojedine projekte poduzeće Razvojno društvo Bistra d.o.o. može osnivati projektna poduzeća (SPV – ove), odnosno poduzeća s posebnom namjenom i određenim rokom trajanja.Općina će upravljati Razvojnim društvom Bistra koristeći se uobičajenim trgovačko-pravnim instrumentima upravljanja: putem Skupštine, Nadzornog odbora i Uprave. Osnivačke akte i Statut ovog poduzeća donosi Općinsko vijeće. Novi organizacijski ustroj Općine prikazan je u Slici 6-2.

Slika 6-2: Budući ustroj Općine

UPRAVNE FUNKCIJE

UPRAVNA TIJELA

PODUZEĆA

OPĆINSKO VIJEĆE

(GRADO) NAČELNIK / ZAMJENIK

PROČELNIK(CA) KOMUNALNO GOSPODARSTVO BISTRA d.o.o.

RAZVOJNO DRUŠTVO BISTRA d.o.o.

VELEUČČČČILIŠNI KAMPUS d.o.o.

MREŽŽŽŽE d.o.o.

NEKRETNINE d.o.o.

SPORTSKI CENTAR d.o.o.

VODOVOD I ODVODNJA d.o.o.

TURISTIČČČČKA ZAJEDNICA

KULTURNI CENTAR I MEDIJI Izvor: T&MC Group



6.3. Projekcije visine Općinskog proračuna

Na temelju ekonomskih učinaka provedbe strateških ciljeva i projekata predloženih u okviru Strategije, Općinski proračun će u strateškom razdoblju narasti za 110%, s KN 24,0 milijuna na KN 50,0 ( 6,6 milijuna eura) u 2020.g.

Slika 6-3: Projekcije visine Općinskog proračuna

24,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

55,0

mil. HRK

26,0

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

28,0

30,0

33,0

35,0

45,0

50,0

110 %

Izvor: T&MC Group

7. KOMUNICIRANJE STRATEGIJE

Razvoj Općine ovisi o tri osnovna čimbenika: postojećim mogućnostima, postojećim ograničenjima te razvojnim mjerama, djelatnostima i strateškim projektima. Strategija razvoja Općine predlaže glavne smjerove razvoja s ciljem ostvarenja vizije i misije Općine. U svrhu prosljeđivanja aktivnosti predloženih Strategijom do krajnjih korisnika, Općina mora učinkovito upravljati procesima informiranja i komuniciranja strategije.



Plan komuniciranja provodi se između onih strana koji izrađuju i provode Strategiju razvoja i onih strana za koje se Strategija izrađuje (građani, društvene i kulturne ustanove i udruge, poslovni sektor). Na taj način omogućuje se dvosmjerni protok informacija te se stvara okruženje za postizanje zajedničkog dogovora, povjerenja i slaganja u stavovima. Glavni cilj Općine je uspostaviti, održavati i unaprijediti različite načine komuniciranja Općinske uprave sa zainteresiranom javnošću te javnim i privatnim sektorom. U tu svrhu Općina će provoditi sljedeće aktivnosti:

• Informiranje javnosti o ulozi Strategije razvoja (misiji, viziji, strateškim ciljevima i projektima) u okviru organiziranja, vođenja i ažuriranja internetskih stranica kao središnjeg izvora informacija i komunikacije te proaktivnog komuniciranja s medijima (konferencije, izjave, priopćenja za novinare)

• Aktivno uključivanje svih zainteresiranih strana u svrhu postizanju konsenzusa �

održavanje otvorenih sjednica Općinskog vijeća u kojima će sudjelovati i predstavnici zainteresiranih strana

• Kontinuirano izvještavanje javnosti o fazama provođenja strateških razvojnih projekata • Povezivanje i umrežavanja svih zainteresiranih strana u produktivne međusobne odnose • Poticanje svijesti javnosti o njenoj značajnoj ulozi u realizaciji Strategije razvoja • Pridonošenje boljem shvaćanju ciljeva, mjera i strateških razvojnih projekata predloženih

Strategijom.

Informacije moraju biti prezentirane na jasan i razumljiv način te prilagođene ciljanim skupinama prema kojima su usmjerene. Također informacije moraju biti prezentirane na način da potiču na dijalog. Općinska uprava uzimati će u obzir vrijeme koje ciljane skupine imaju na raspolaganju za prihvat informacija te sam način zaprimanja informacija, primjerice pristup internetu.

Aktivnosti promidžbe i informiranja će se u skladu s potrebama nadopunjavati te će se provoditi sistem praćenja i ažuriranja informacija (ankete, intervjui i drugi oblici istraživanja). Osiguravanje što potpunije informiranosti svih sudionika uključenih u provođenje Strategije doprinijeti će bržem i učinkovitijem razvoju i unapređivanju odnosa među sudionicima.



8. ZAKLJUČAK

Izrada dokumenta Strategije razvoja Općine za razdoblje 2014. -2020.g. obuhvaća analizu sadašnjeg stanja resursa Općine kao podloge za razvoj pretpostavki i pripremu projekata usklađenih sa razvojnim politikama u EU, definiranje vizije dugoročnog razvoja te prijedloge strateških projekata koji će biti kandidirani za sufinanciranje iz EU fondova. Na temelju usporedne analize sličnih jedinica lokalne samouprave u neposrednom europskom okruženju te interne analize potencijala s kojima Općina raspolaže predloženi su razvojni pravci i strateški ciljevi te glavni pokretači razvoja.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvorile su se mogućnosti pristupanju europskim fondovima za poticanje regionalnog i ruralnog razvoja. Iskustvo drugih zemalja središnje i istočne Europe, danas punopravnih članica, pokazuje da je ulazak u EU pružio posebno velike šanse manjim lokalnim zajednicama i nedovoljno razvijenim regijama da u kratkom roku uz pomoć europskih fondova ostvare ekonomski razvoj za koji bi trebala desetljeća. Na temelju sveobuhvatne usporedne analize, te analize razvojnih potencijala, odnosno mogućnosti sufinanciranja razvojnih projekata iz strukturni fondova EU, pred Općinom je veliki izazov pokretanja novog razvojnog ciklusa i ostvarivanja vizije iz ove strategije.

Strateški projekti koje će u Općina pokretati u razdoblju 2014-2020.g. na temelju svog (općinskog) kapitala, odnosno u partnerstvu s privatnim sektorom i koji će se kandidirati za su-financiranje iz kohezijskih fondova EU opisani su u posebnom dokumentu - Katalogu razvojnih projekata koji je sastavni dio Strategije.

Krajnja svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije je osigurati višu kvalitetu života za sve stanovnike Općine, a to znači unaprijediti prostor i infrastrukturu, podići razinu gospodarske konkurentnosti, unaprijediti društveni život i čuvati okoliš. Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje će rezultirati poboljšanjem kvalitete okruženja za život i stvaranjem pozitivne razvojne perspektive Općine.

Strategija razvoja Općine za razdoblje 2014-2020.g. je usklađena sa Strategijom EU 2020.



IZVORI 1. Državni zavod za statistiku

2. Europska komisija: EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, 2010.

3. Europska komisija: ˝Investing in our regions – 150 examples of projects co-funded by European regional policy˝, 2010.

4. Europska komisija: ˝Smart cities – Stakeholder platform - Using EU funding mechanism for Smart Cities˝, 2013

5. FINA

6. Gulić,K., Sever – Šeni D., Raženj Ž. : ˝Strateški plan Općine Bistra 2014 – 2016 godine˝

7. Lukić, A;Prelogović,V, Pejnović,D. (2005), ”Suburbanizacija i kvaliteta življenja u zagrebačkom zelenom prstenu – primjer općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik br. 67/2.

8. Institute for Sustainable Futures, UTS and Elton consulting: Community indicators project - ˝ Community Strategic Planning Indicators Resource˝, 2011

9. Internetske stranice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU; http://www.mrrfeu.hr

10. Internetske stranice Općine Bistra; www.bistra.hr

11. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.

12. Paliaga, M : ˝Branding i konkurentnost gradova ˝˝; samostalna naklada Rovinj 2007.

13. Prostorni plan uređenja Općine Bistra

14. Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.

15. The Committee of Digital and Knowledge based Cities of UCLG, Bilbao: ˝Smart cities study – International study on the situation of ICT, innovation and knowledge in cities˝; 2012.

16. Tsenkova, S. ˝Strategic Planning in Post – sociales cities˝; Faculty of environmental design, University of Calgary.

17. Varbova, V. ˝Feasibility Study Preparation˝; Regional Enviromental Center




Prilog:

KATALOG RAZVOJNIH PROJEKATA

˝OD OPĆINE DO GRADA˝



Dokument je izrađen u prosincu 2014.g.

Dokument je izradio konzultantski tim T&MC Group u sastavu:

Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner Dipl. ing. Edin Hodžić, Partner

MA Krunoslav Loina, Managing Consultant Mag.oecc Petra Kale, Junior Consultant

Na izradi dokumenta su sudjelovali:

Općina Bistra



SADRŽAJ

Općina Bistra 2020.

Strategija razvoja Općine za razdoblje 2014 – 2020

1. STRATEGIJA RAZVOJA................................................................................................................ 51

1.1. Razvojni projekti i strateški prioriteti.......................................................................................... 52

Slika 1-1: Strateški razvojni prioriteti...................................................................................... 52

Tablica 1-1: Pregled razvojnih projekata................................................................................. 53

2. KATALOG RAZVOJNIH PROJEKATA....................................................................................... 54

Strateški projekt br. 1 Urbanizacija i stvaranje općinskog središta........................................................... 55

Strateški projekt br. 2 Razvoj područja modernog sub-urbanog stanovanja............................................. 56

Strateški projekt br. 3 Razvoj prometne i turističke infrastrukture........................................................... 57

Strateški projekt br. 4 Poticanje ruralnog razvoja.................................................................................... 58

Strateški projekt br. 5 Razvoj obrazovne infrastrukture............................................................................ 59



1. STRATEGIJA RAZVOJA Općina Bistra (dalje u tekstu Općina ) je jedinica lokalne samouprave sa 6.880 stanovnika koja se nalazi u Zagrebačkoj županiji. Zbog svojih prirodnih resursa i geografskog položaja Općina može ostvariti razmjerno dinamičan gospodarski razvoj i rast u narednim godinama, u kontekstu ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU i dostupnosti europskih fondova za poticanje regionalnog razvoja. Općinska uprava je odlučila iskoristiti mogućnosti koje pruža punopravno članstvo Republike Hrvatske u EU i pristup strukturnim fondovima za pokretanje novog ciklusa ekonomskog i društvenog razvoja Općine. Strategija razvoja Općine obuhvaća razdoblje 2014-2020, dakle strateški horizont u kojem će se odvijati nova razvojna strategija Europske unije (Strategija EU 2020). Strategija razvoja predviđa pokretanje dinamičnog razvoja Općine kroz pokretanje razvojnih projekata. Glavni razvojni pravac koji se u okviru Strategije predlaže političkom vodstvu i upravi Općine je transformacija Općine u Grad.

Dinamika ekonomskog rasta se definira kroz sljedeće ekonomske pokazatelje u 2020.g.:

• rast gradske populacije – očekivano useljavanje u Općinu kao rezultat otvaranja novih radnih mjesta i blizine Zagreba

• rast BDP-a po glavi stanovnika po prosječnim stopama od 4% - dostizanje 50% razvijenosti EU 28

• pad stope nezaposlenosti za 50% • rast gradskog proračuna s današnjih KN 26,6 milijuna na KN 50,0 milijuna u 2020.

1.1. Razvojni projekti i strateški prioriteti

Kapitalni razvojni projekti koje pokreće Općina predviđeni su kao glavni instrument dinamiziranja razvoja i ostvarivanje strateških ciljeva. Razvojni projekti su projekti koje će Općina pokretati na temelju svog kapitala (dalje u tekstu: Općinski kapital) samostalno i u suradnji s privatnim ulagačima te koji imaju za cilj ubrzavanje ekonomskih aktivnosti na području Općine odnosno stvaranja povoljnog okruženja za ulaganja privatnog sektora i stvaranja povoljne ukupne poduzetničke klime. Razvojni projekti koji se planiraju u razdoblju 2014-2020. i koje će Općina kandidirati za su-financiranje iż Europskog fonda regionalnog razvoja i Europskog fonda ruralnog razvoja, razvrstani su kroz nekoliko glavnih prioriteta.



Slika 1-1: Strateški razvojni prioriteti





Prioritet 3:

Razvoj kulturnih djelatnosti i obrazovanja

- kulturni razvoj -

Prioritet 3:

Razvoj kulturnih djelatnosti i

obrazovanja

- kulturni razvoj -

Glavne strateške temeGlavne strateške teme

Ekonomski rast i razvoj kroz pametnu specijalizaciju.



rast temeljiti na visokoj produktivnosti, inovacijama i

kreativnosti.

Ekonomski rast i razvoj kroz

pametnu specijalizaciju.



rast temeljiti na visokoj

produktivnosti, inovacijama i kreativnosti.


moderan grad.




moderan grad.




mlade ljude.




mlade ljude.



Vizija: dinamiččččan razvoj OpćineVizija: dinamiččččan razvoj Općine





Temeljem navedenih prioriteta i pokretača razvoja, a u cilju njihove realizacije u nastavku su navedeni projekti koje bi trebalo realizirati kako bi se ostvarile predložene smjernice te razvilo i unaprijedilo postojeće gospodarstvo i društveni aspekt Općine. Projekti usmjereni na poboljšanje i ubrzanje razvoja predstavljaju pretpostavku ukupnog daljnjeg razvoja Općine. Strategijom razvoja Općine za razdoblje 2014-2020 planira se pokretanje pet grupa kapitalnih razvojnih projekata (Tablica 1-1).

Izvor: T&MC Group



Tablica 1-1: Pregled razvojnih projekata

Opis elemenata projekta: 1. Cilj projekta - definiraju se glavni ciljevi projekta. 2. Opis aktivnosti - opis aktivnosti u svrhu provođenja projekta. 3. Nositelj projekta – definiranje odgovornih strana za realizaciju projekta. 4. Procijenjena vrijednost ukupnog ulaganja – okvirna procjena ukupnog ulaganja u projekt.

Grupa projekata

Procijenjena vrijednost

ukupnog ulaganja Nositelj projekta

1.

Urbanizacija i stvaranje općinskog središta

ca. € 4-6,0 milijuna • Gradsko komunalno poduzeće

• SPV Razvojno društvo Bistra (d.o.o. u vlasništvu Općine)

2.

Razvoj područja modernog sub-urbanog stanovanja

ca. € 10,0 milijuna • SPV Nekretnine (d.o.o. u vlasništvu Općine)

3. Razvoj prometne i turističke infrastrukture

ca. € 5-8,0 milijuna • SPV Turistička zajednica (d.o.o. u vlasništvu Općine)

4. Poticanje ruralnog razvoja ca. € 2-5,0 milijuna • Općina

• Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

5. Razvoj obrazovne i kulturne infrastrukture


• SPV Veleučilišni kampus (d.o.o. u vlasništvu Općine)

• SPV Kulturni centar i mediji (d.o.o. u vlasništvu Općine)



2. KATALOG RAZVOJNIH PROJEKATA Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju jedinice lokalne samouprave dobile su priliku postati motorima gospodarskog i kulturnog razvoja te stvaraocima inovacija koji će stimulirati i poticati državu na rast i razvoj. U svrhu postizanja konkurentske prednosti, općine, gradovi i regije moraju biti sposobni snažno privući i zadržati najbolje organizacije, profesionalce, stručnjake i investitore.

Na temelju utvrđenih prednosti i nedostataka, analiziranih sadašnjih potencijala te željene vizije pametnog razvoja Općine u okviru Kataloga projekata definirano je 5 grupa strateških projekata kako bi se stvorile pretpostavke za intenzivan ekonomski razvoj Općine. U katalogu razvojnih projekata, svaka grupa projekata zasebno je opisana i razrađena. U okviru realizacije projekata, važno je uključiti sve stanovnike, te ljude koji žive i rade na području Općine.



Procijenjena vrijed. ukupnog ulaganja

Grupa strateških projekata broj 1:

URBANIZACIJA I STVARANJE OPĆINSKOG SREDIŠTA

Cilj projekta

Opis aktivnosti

Izgradnja potpuno novog središta kao zaokružene funkcionalne i moderne sredine u svrhu integriranja Općine u koncept sub-urbanog naselja.

Gradovi danas tvore jedinstveni miks promjena i ekonomskog rasta, modernizma, inovacija, moderne infrastrukture, nove tehnologije, privlačnosti i kvalitete. Središte grada simbolizira dio identiteta grada, ono po čemu je jedinstven i neponovljiv. U okviru transformacije Općine u sub-urbano naselje prvi korak je izgradnja općinskog središta s kombinacijom javnih i komercijalnih prostora, poslovnih zgrada i stanovanja te privlačenje privatnih investitora. Središnji prostor predodređen je za glavni trg okružen drvoredima, šetnicama i zelenim površinama temeljem ˝green city˝ koncepta. U svrhu oblikovanja koncepta suvremenog življenja, oko glavnoga trga biti će smješteni sljedeći komercijalno – javni sadržaji:

– kombinacija tržnice lokalnih namirnica i ˝fast casual˝ restorana koji će se temeljiti na zdravoj hrani, modernoj arhitekturi i ugodnom ambijentu.

– javni i poslovni prostori – trgovine, tradicionalni obrti, banke, cvjećarne, ljekarne, stomatološke ordinacije, ugostiteljski objekti (restoran ˝Bistranska hiža˝), dječji vrtići.

Ovim projektom planira se i modernizacija općinskih prometnica, nogostupa, biciklističkih staza i javne rasvjete tj. uvođenje ˝LED˝ rasvjete te opremanje središta cjelokupnom urbanom opremom kao što su klupe za trgove, ograde i stupići, javni satovi , info stupovi, stalci za bicikle, automati, eko sabirnici otpada te autobusne nadstrešnice. Potrebno je prilagoditi i razvoj gradskog/općinskog prometa tj. osigurati inteligentne, održive i integrirane sustave javnog prijevoza te ograničenje brzine vožnje u središtu ispod 30 km/h.




Opis aktivnosti



RAZVOJ PODRUČJA MODERNOG SUB-URBANOG STANOVANJA

Cilj projekta Stvaranjem područja modernog sub-urbanog stanovanja privući mlade bračne parove i kreativne mlade ljude da se nastane na području Općine.

U svrhu ostvarivanja cilja projekta da bi se mladi poslovni i kreativni ljudi nastanili na području Općine, potrebno im je ponuditi odgovarajući prostor. U tu svrhu stambene objekte potrebno je realizirati na temelju tri kriterija:

Pristupačnost – projekt izgradnje stambenog naselja nadovezivao bi se na projekt izgradnje općinskog središta te bi na taj način predstavljao dio zaokružene sub-urbane cjeline Općine.

Kvaliteta – u okviru projekta planira se uređenje moderne infrastrukture za individualno stanovanje te izgradnja komunalne infrastrukture za razvoj suvremenih stambenih naselja za izgradnju individualnih stambenih zgrada.

Priuštivost - s obzirom na financijsku nestabilnost mladih te čestu situaciju nemogućnosti uzimanja stambenog kredita, prijedlog je ponuda stambenih objekata mladima pod povoljnijim uvjetima u najam.

U svrhu integriranja stambenog naselja u koncept modernog sub-urbanog naselja važno je realizirati projekt na temelju ujednačene i moderne arhitekture što podrazumijeva sljedeće:

– moderne tipizirane niskoenergetske stambene kuće minimalističkog dizajna do 150m2 (svijetle fasade, maksimalno jedan kat)

– široke ulice, drvoredi, žive ograde, dizajnirana dvorišta i vrtovi, uređene zelene površine

– moderni dječji parkovi, sportsko igralište, biciklističke staze, park za pse

Kombinacijom niskoenergetskih kuća, moderne infrastrukture i ujednačene arhitekture ovim projektom realizirati će se funkcionalan životni prostor i kvalitetno življenje.

ca. € 10,0 milijuna



Opis aktivnosti



RAZVOJ PROMETNE I TURISTIČKE INFRASTRUKTURE

Cilj projekta Razvojem prometne i turističke infrastrukture razviti prepoznatljivi turistički proizvod Općine te na taj način privlačiti turiste tijekom cijele godine.

U okviru projekta razvoja prometne i turističke infrastrukture planiraju se sljedeći podprojekti:

1. Izgradnja City Camp-a na području uz ˝Staru zagorsku˝ magistralu. Moderni kampovi zahtijevaju potpunu opremljenost kako bi zadovoljile sve potrebe dinamičnog i profinjenog turista te održavao korak s europskim standardima. U tu svrhu potrebno je projektirati kamp s modernom infrastrukturom sa stacionarnim kamp kućicama, prostorom za šatore i bungalove. Također u okviru samoga kampa potrebno je integrirati i dodatne sadržaje kao što su animacijski programi prilagođeni djeci, mladima i odraslima, sportsko-rekreacijski sadržaji (odbojka na pijesku, teniski teren, mini golf, stolni tenis, najam bicikala), dječji park, trgovine i ugostiteljski objekti.

2. Stvaranje prostorno-planskih pretpostavki za privatne investicije za nekoliko manjih design-hotela.

3. Izgradnja biciklističkih i pješačkih staza te odmorišta u svrhu promocije Općine kao turističke destinacije okrenute aktivnim oblicima turizma koji su neškodljivi za prirodu i okoliš.

4. Osnivanje turističke zajednice i općinskog turističkog ureda. U okviru ovog projekta pokrenule bi se i internetske stranice za promociju turizma na području Općine. Stranice bi posjetiteljima nudile detaljne informacije o zanimljivostima i događanjima na području Općine s popisom ključnih prirodnih, kulturnih i turističkih atrakcija i područja, kao i pregled ugostiteljskih usluga i smještaja.

5. Izgradnja žičare na Medvednici predstavljao bi projekt povezivanja Zagreba i Općine Bistre žičarom. Tramvajski prijevoz iz Zagreba vodio bi do podnožja žičare koja bi putnike preko Sljemena prevozila na područje Općine.




Opis aktivnosti



POTICANJE RURALNOG RAZVOJA

Cilj projekta Zaustaviti razvojno zaostajanje ruralnih područja učinkovitim korištenjem svih njihovih resursa.

Razlike u opremljenosti osnovnom infrastrukturom i uslugama između urbanih i ruralnih prostora postaju sve veće te se nastavljaju nepovoljni trendovi zamiranja ruralnih naselja, iseljavanje stanovnika i gospodarskog nazadovanja. Projektom se nastoji zadržati stanovništvo u ruralnim područjima, izjednačiti kvaliteta života u ruralnim i urbanim područjima, omogućiti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna područja te povećati konkurentnost proizvodnje i time stvoriti veći dohodak poljoprivrednih proizvođača. U okviru projekta poticanja razvoja ruralnih područja predlažu se sljedeći podprojekti:

1. Projekt formiranja središnjeg sajma za područje Zagorja - izlaganje i prodaja manje mehanizacije, povrća, voća, cvijeća.

2. Modernizacija prometne, komunalne i informatičke infrastrukture u ruralnim područjima Općine. Cilj je u suradnji s Općinom unaprijediti ruralnu, komunalnu i prometnu infrastrukturu dok je u okviru informatizacije ruralnih područja svrha digitalno umrežiti ruralna područja. Ovim projektom planira se i modernizacija nerazvrstanih cesta.

3. Projekt izgradnje klastera (grozda) ruralnog turizma.

4. Projekt udruživanja OPG-a u saveze čime bi se podigla ekonomska aktivnost i tržišni kapaciteti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Od strane Općine osnovat će se poduzeće čije će glavni zadatak biti organizacija poljoprivredne proizvodnje.

5. Izgradnja skladišnih kapaciteta za proizvode OPG-a.

6. Uspostava e-learning portala za obrazovanje poljoprivrednika putem kojeg bi se poljoprivrednicima omogućila dodatna edukacija, učenje na temelju dobre prakse te lakši pristup potrebnim informacijama.

7. Razvoj lokalne internetske trgovine artizanskih proizvoda bistranskog kraja čime se potiče razvoj malih i srednjih proizvođača hrane.




Opis aktivnosti



RAZVOJ OBRAZOVNE I KULTURNE INFRASTRUKTURE

Cilj projekta Izgradnja visoko-učilišnog kampusa kojim bi se na područje Općine privukli strani investitori, studenti, nastavnici i znanstvenici te potaknula međunarodna suradnja s inozemnim veleučilištima i razvoj kulturne infrastrukture na području Općine.

Europska Unija posvećuje izrazitu pažnju obrazovanju i usavršavanju, istraživanju i mladima kao resursu budućnosti. Izgradnja visoko - učilišnog kampusa predstavlja projekt visokog prioriteta s velikim multiplikacijskim učinkom. Razvoj visokog obrazovanja predstavlja jednu od najvažnijih pretpostavki za privlačenje međunarodnih investitora na područje Općine.

Prvi korak u razvoju obrazovne infrastrukture na području Općine je razrada prostorno-planske pretpostavke za izgradnju visoko-učilišnog kampusa. Visoko-učilišni kampus djelovao bi u partnerstvu s izabranim hrvatskim i inozemnim visokoškolskim ustanovama. U okviru kampusa održavala bi visokoškolska nastava temeljena na novim tehnologijama i novim profesijama (kreativne i kulturne djelatnosti, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost). Inicijator projekta bila bi Općina. Kampus će objediniti objekte kao što su knjižnica, studentski restorani, sportski tereni i dvorana, studentski smještaj te društveno - kulturni centar. Veleučilište će razvijati studije, oblike cjeloživotnog obrazovanja te znanstvena i stručna istraživanja kroz kontinuiranu i sustavnu programsku suradnju s domaćim i inozemnim visokim učilištima, posebice u području razmjene nastavnog i nenastavnog osoblja i studenata. Preporuka je uključiti se u program Erasmus koji potiče razvoj mobilnosti u visokom školstvu. Cilj mu je potaknuti jedinstveni europski pristup visokoškolskom obrazovanju. Studentima omogućuje upoznavanje drugih zemalja i kultura čime ne obogaćuje samo njihovo iskustvo studiranja nego pomaže i u stvaranju fleksibilne i mobilne radne snage.

U okviru razvoja kulturne infrastrukture predlažu se sljedeći podprojekti:

– multifunkcionalna audio-vizualna dvorana za potrebe javnih priredbi i odvijanja kulturnih aktivnosti i poduzetništva u području kulture i kreativnih djelatnosti

– Ekomuzej Bistra koji bi upravljao lokalnim baštinskim resursima u suradnji s turističkim sektorom


Documents

OPĆINA BISTRA 2020.bistra.hr/docs/infoaccess/TMC_Strategija razvoja Općine 2014_2020_finalna verzija...Cestovna infrastruktura Da Telefon Da Povezanost s autocestom Da Udaljenost