Općina Klanadokumenti.azo.hr/Dokumenti/PGO_opcine_Klana.pdfPLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013,

DLS d.o.o.

Odjel zaštite okoliša M. Baraĉa 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka

Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013

e-mail: [email protected]

web: www.dls.hr

Općina Klana

Plan gospodarenja otpadom za

razdoblje od

2011. do 2018. godine

Listopad, 2011

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE

51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Stranica 2 od 62

Naruĉitelj: OPĆINA KLANA

PREDMET: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE

Oznaka dokumenta: 108-11-DS

IzraĊivaĉ: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.

Suradnici: Marko Karašić dipl.ing.stro.

Adela Grgić dipl.ing.kem.tehn.

Ivana Orlić Kapović dipl.ing.pom.prom.

Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn.

Branko Markota dipl.ing.brodogr.

Goran Breulj dipl.ing.graĊ.

Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol.

Goranka Alićajić dipl.ing.graĊ.

Ivana Duboveĉak dipl.ing.biol.-ekol.

Datum izrade:

Listopad, 2011.

M.P.

Ovaj dokument u cijelom svom sadrţaju predstavlja vlasništvo Općine Klana, te je zabranjeno kopiranje, umnoţavanje ili pak

objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Općine

Klana.

Zabranjeno je umnoţavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i

na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.



Stranica 3 od 62

S A D R Ţ A J

1. UVOD ...................................................................................................................................... 8

1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom ........................................................................ 9

1.2. Pravni i zakonodavni okvir .................................................................................................... 9

2. ULOGA LOKALNIH SAMOUPRAVA ...................................................................................... 11

2.1. Smisao i svrha Plana gospodarenja otpadom na lokalnom nivou ....................................... 12

3. INSTITUCIONALNI OKVIR .................................................................................................... 16

4. OSNOVNI PODACI – OPĆINA KLANA .................................................................................. 18

4.1. Makrolokacija ..................................................................................................................... 18

4.2. Mikrolokacija ....................................................................................................................... 19

5. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA ...................................................................................... 24

5.1. Postupanje s otpadom ........................................................................................................ 24

5.2. Postojeći kapaciteti za skupljanje otpada ............................................................................ 24

5.3. UtvrĊivanje svojstava generiranog komunalnog otpada ...................................................... 27

5.4. UtvrĊivanje kvantitete generiranog komunalnog otpada ..................................................... 29

5.5. Proizvodni otpad ................................................................................................................. 32

5.6. Posebne kategorije otpada ................................................................................................. 32

5.7. Postojeći kapaciteti za odlaganje komunalnog otpada – odlagalište Viševac ...................... 35

6. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM ................................................................................ 36

6.1. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom ............................................................................... 36

6.2. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom u PGŢ .................................................................... 39

7. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA ....................................................................................... 42

7.1. Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje koliĉina otpada .............................................. 42

7.2. Mjere odvojenog skupljanja i oporabe otpada ..................................................................... 44

7.3. Informiranje javnosti ........................................................................................................... 46

7.4. Postojeći kapaciteti u sustavu cjelovitog gospodarenja otpadom ........................................ 47

7.5. Potrebni kapaciteti za cjelovit sustav gospodarenja otpadom ............................................. 47

8. POPIS OTPADOM ONEĈIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA ................. 51

8.2. Redoslijed aktivnosti sanacije neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog okoliša ....... 54

9. ZAKLJUĈAK .......................................................................................................................... 55

9.1. Saţetak predviĊenih mjera, izvori i visina sredstava za provedbu ....................................... 57

9.2. Terminski plan provedbe mjera ........................................................................................... 58

9.3. Oĉekivani rezultati .............................................................................................................. 59

10. LITERATURA ..................................................................................................................... 60

11. Ovlaštenje .......................................................................................................................... 61



Stranica 4 od 62

Kratice – pojašnjenje

AZO Agencija za zaštitu okoliša

CZGO Centar za gospodarenje otpadom (ţupanijski)

DHMZ Drţavni hidrometeorološki zavod

EE otpad Elektriĉna i elektroniĉka oprema

EU Europska unija

IPA Instrument for Pre-Accession Assistance

JLS Jedinica lokalne samouprave

KD Komunalno društvo

MBO Postrojenje za mehaniĉko-biološku obradu

NN Narodne novine

PET polietilen tereftalat

PGO plan gospodarenja otpadom

PGŢ Primorsko goranska ţupanija

PPU Prostorni plan ureĊenja

RD Reciklaţno dvorište

RH Republika Hrvatska

SN PGŢ Sluţbene novine Primorsko – goranske ţupanije

ZO Zaštita okoliša



Stranica 5 od 62

Kljuĉni pojmovi – pojašnjenje

Ambalaţni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalaţu i

ambalaţni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaţe, iskljuĉujući

proizvodne ostatke,

Centar za gospodarenje otpadom je sustav graĊevina i ureĊaja za obradu, oporabu i/ili

zbrinjavanje otpada,

Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina

domaćinstva unutar neke općine ili grada odlaţu svoj otpad na nekontroliran naĉin,

GraĊevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i ţupanijski centri za gospodarenje otpadom,

odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i graĊevine namijenjene za spaljivanje otpada –

spalionice otpada,

GraĊevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje graĊevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

odrţavanja postojećih graĊevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne moţe bez

prethodne oporabe koristiti za graĊenje graĊevine zbog kojeg graĊenja je nastao,

Inertni otpad jest otpad koji ne podlijeţe znaĉajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim

promjenama,

Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraţeno fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim

pokazateljima,

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili usluţne djelatnosti ako je po

svojstvima i sastavu sliĉan otpadu iz kućanstava,

Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i

drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,

Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaniĉkom, fizikalnom, termiĉkom, kemijskom ili

biološkom procesu, ukljuĉujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja

koliĉine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada,

ObraĊivaĉ otpada je pravna ili fiziĉka osoba koja skladišti, obraĊuje ili odlaţe otpad,

Odlagalište je mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Otpad se odlaţe na

pripremljeni teren, zbija se buldoţerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana prekriva se

slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnuto oneĉišćenje

površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od graĊevinske zone te je dobro

povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja biorazgradivi otpad se razgraĊuje. Skupljeni

plinovi ispuštaju se kroz odzraĉne kanale. Odlagalište mora biti ĉuvano i ograĊeno te mora imati

izraĊene prateće sadrţaje i opremu,

Okoliš je prirodno okruţenje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i ţivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog

djelovanja i kulturna baština kao dio okruţenja kojeg je stvorio ĉovjek,

Oneĉišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili

izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i

utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,



Stranica 6 od 62

Oneĉišćivaĉ je svaka pravna ili fiziĉka osoba ĉije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje

oneĉišćavanje okoliša,

Opasni otpad je svaki otpad koji moţe ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su otrovnost,

korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog,

Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u materijalne i

energetske svrhe,

Otpadnim tvarima podrazumijevaju se sve tvari ili predmeti odreĊene kategorijama otpada

propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti,

Postupanje s otpadom po gospodarskim naĉelima i naĉelima zaštite okoliša podrazumijeva:

skupljanje, skladištenje, obraĊivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje

graĊevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom oneĉišćenih površina,

Pretovarna stanica (transfer stanica) je graĊevina za privremeno skladištenje, pripremu i

pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom,

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim

procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se

ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog

proizvoĊaĉa,

ProizvoĊaĉ otpada jest svaka pravna ili fiziĉka osoba ĉijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni

proizvoĊaĉ) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili

svojstva otpada,

Reciklaţno dvorište jest graĊevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju

posebnih vrsta otpada,

Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u

energetske svrhe,

Sanacija oneĉišćenog tla je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica oneĉišćenja tla

otpadom kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za novu

namjenu,

Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u svrhu

prijevoza,

Skupljaĉ otpada je pravna ili fiziĉka osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad,

Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzroĉena

gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka

nastalog zbog ljudskog djelovanja,

Štetna tvar je tvar ĉija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i

kroniĉnim toksiĉnim uĉincima, vrlo nadraţujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i

eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreĊenoj koliĉini i/ili koncentraciji ima takva svojstva,



Stranica 7 od 62

Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo

jedinica podruĉne (regionalne) samouprave – ţupanije i Grada Zagreba, nadleţno za poslove

zaštite okoliša,

Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje ĉovjeka koje moţe narušiti ekološku

stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi naĉin moţe nepovoljno utjecati na okoliš,

Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan

propisima ZO.



Stranica 8 od 62

1. UVOD

Gospodarenje otpadom predstavlja jedno od prioritetnih pitanja zaštite okoliša na raznim

institucionalnim razinama. Zakonodavstvo o otpadu meĊu prvim je pravnim aktima Europske unije

(EU), povezane s okolišem, koji su definirali zajedniĉka naĉela kako bi se okoliš zaštitio od

neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada.

Prema europskoj statistici u vezi s gospodarenjem otpadom, jedan drţavljanin Unije generira

prosjeĉno 524 kilograma komunalnog otpada. To znaĉi da se u 27 drţava ĉlanica EU stvara više

od 260 milijuna tona komunalnog otpada. Štoviše, povrh komunalnog otpada, industrijski i opasni

otpad predstavljaju dodatni pritisak na okoliš.

ProvoĊenje kvalitetnog i odrţivog sustava gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno

je pitanje glede zaštite svih sastavnica okoliša ali i ljudskog zdravlja. Ovo pitanje je takoĊer jedno

od najproblematiĉnijih podruĉja, koje treba uskladiti s dosegnutim standardima u razvijenom dijelu

Europske Unije. Dosegnuti suvremeni princip gospodarenja otpadom na svim razinama znaĉi

uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na

spreĉavanje nastanka otpada, smanjivanje koliĉina otpada, organizirano skupljanje otpada,

adekvatan prijevoz otpada, oporabu otpada, kao i skrb za odlagališta otpada koja moraju biti

opremljena tako da prihvaćaju otpad na zakonski ispravan i ekološki prihvatljiv naĉin. Navedeno je

ujedno i osnovni razlog namjene ''Plana gospodarenja otpadom'' koji se izraĊuje obzirom na

podruĉja primjene (Drţava, Ţupanija, Grad/Općina) te isti moraju biti hijerarhijski usklaĊeni.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom regulira se zasebno kao cjelina

u pojedinim jedinicama lokalne samouprave ili u više lokalnih jedinica koje mogu imati zajedniĉki

Plan gospodarenja otpadom. Temeljem Izmjena i dopunama zakona o otpadu (NN 111/06) gradovi

i općine su obvezne donijeti svoje Planove gospodarenja komunalnim otpadom za odreĊeni period

primjene (8 godina). Gradski odnosno općinski plan gospodarenja komunalnim otpadom je planski

dokument gospodarenja otpadom, koji mora biti usklaĊen sa ţupanijskim Planom, Strategijom i

Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao i sa Strategijom zaštite okoliša Republike

Hrvatske i programima zaštite okoliša. Vlada Republike Hrvatske je usvojila u kolovozu 2007.g.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za osmogodišnji period (2007. – 2015.g.).

Podruĉje primjene ovog Plana gospodarenja otpada je Općina Klana svojim administrativnim

granicama. Plan gospodarenja otpadom Općine Klana (u nastavku PGO) imat će odgovarajuću

ulogu u uspostavi odrţivog sustava gospodarenja otpadom na razini Općine, a u skladu sa

obvezama i smjernicama iz postojeće zakonske regulative, europskih direktiva, te donesenih

drţavnih i lokalnih planskih dokumenata. PGO Općine Klana primjenjiv je u narednih 8 godina u

razdoblju od 2011. do 2018. godine.



Stranica 9 od 62

1.1. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

Svrha donošenja PGO je, temeljeno na naĉelima EU-a, definirati okvir za odrţivo gospodarenje

otpadom koje obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprjeĉavanje nastanka

otpada, smanjivanje koliĉine otpada provedbu skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih

djelatnosti vezano za otpad, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti kao i briga za odlagališta koja

su zatvorena. Ĉlankom 4. Zakona o otpadu (NN 178/04) utvrĊen je skup aktivnosti, odluka i mjera

usmjerenih na naĉine gospodarenja otpadom. Ĉlankom 11. Zakona utvrĊen je sadrţaj Plana, a

obuhvaća:

mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada,

mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

popis otpadom oneĉišćenog okoliša i neureĊenih odlagališta,

redoslijed aktivnosti sanacije neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog okoliša,

izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Sadrţaj se odnosi na plan gospodarenja komunalnim otpadom budući da su sukladno ĉlanku 15.

Zakona o otpadu (NN 178/04, 60/08) gradovi i općine odgovorni za gospodarenje s komunalnim

otpadom na svom podruĉju.

1.2. PRAVNI I ZAKONODAVNI OKVIR

Primarni zakonodavni okvir za gospodarenje otpadom je Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06,

60/08 i 87/09) i usvojeni meĊunarodni Ugovori. Isti je usklaĊen s odredbama Direktive EU o otpadu

(EU Waste Framework Directive) 75/442/EC i predstavlja veliki korak u pravcu potpunog

usklaĊenja sa zakonodavstvom EU o gospodarenju otpadom.

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrţani su unutar:

1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07),

2. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09),

3. Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio

Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02),

4. Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015. godine (NN

85/07, 126/10 i 31/11).

Nacionalna strategija zaštite okoliša te Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) jasno

definiraju neodgovarajuće postupanje s otpadom kao najveći problem zaštite okoliša, te prioritet u

rješavanju problema zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.

Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za Općinu Klana proizlazi iz Zakona o otpadu (NN

178/04) i njegovih izmjena i dopuna (NN 111/06, 60/08 i 87/09) podzakonskih propisa, te drugih

dokumenata zaštite okoliša drţavnog i ţupanijskog nivoa.



Stranica 10 od 62

U skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) a prema ĉlanku 7., Općina

Klana donijela je Plan gospodarenja otpadom1.

Plan gospodarenja otpadom, na razini ţupanija i općina, pruţa jasan uvid u postojeću situaciju na

planu gospodarenja otpadom, razlaţe i pruţa analizu dobrih i loših praksa te predlaţe rješenja koja

trajno, a ne samo akutno, uklanjaju i rješavaju problem otpada na odreĊenom podruĉju.

Temeljem zakonskih akata, Plan gospodarenja otpadom JLS usklaĊen je sa sljedećim

dokumentima, koji su ujedno i polazišta za izradu plana:

- Planom gospodarenja otpadom PGŢ (SN PGŢ 17/07)

- Strategijom zaštite okoliša PGŢ (SN PGŢ 31/05)

- Prostornim planom PGŢ (SN PGŢ 14/00 i 12/05)

- Prostornim planom ureĎenja Općine Klana (SN PGŢ 34/07)

Postoji još niz propisa koji direktno ili indirektno, utjeĉu ili reguliraju obaveze postupanja s otpadom

po gospodarskim naĉelima i naĉelima zaštite okoliša, a moraju biti uzeti u obzir prilikom izrade

Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Obveze Općine Klana, koje proizlaze iz navedenih zakonskih akata biti će razraĊene u poglavlju

„2. – Uloga lokalnih samouprava“ dok će izvršenje istih biti će razraĊeno u poglavlju „9. –

Zaključak“.

1 Plan donosi općinsko vijeće za razdoblje od 8 godina. Objavljuje se u sluţbenom glasilu Općine. Naĉelnik

Općine jednom godišnje (do 30. travnja) podnosi općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrĊenih obveza i uĉinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva, te Agenciji za zaštitu okoliša.



Stranica 11 od 62

2. ULOGA LOKALNIH SAMOUPRAVA

Premda politika i zakonodavstvo EU ne navodi posebne zadatke za tijela lokalne samouprave,

iskustvo pokazuje da su lokalna i regionalna nadleţna tijela suoĉena s odreĊenim posebno

izazovnim pitanjima. Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) definiraju se obaveze

jedinica lokalne samouprave:

potrebno je definirati i provesti koherentnu strategiju gospodarenja otpadom

potrebno je uspostaviti odvojene sustave prikupljanja i razvrstavanja za niz raznih tokova

otpada;

potrebno je uspostaviti nova, odgovarajuća postrojenja za obradu otpada i odlagališta;

potrebno je uspostaviti uĉinkovitu horizontalnu suradnju izmeĊu lokalnih samouprava i

vertikalnu suradnju izmeĊu razliĉitih razina nadleţnih tijela (izmeĊu lokalne i regionalne

razine, a takoĊer i nacionalne razine gdje je to korisno);

nuţno je osigurati financiranje uspostave/poboljšavanja skupe infrastrukture za odrţivo

gospodarenje otpadom;

potrebno je nadvladati problem manjka podataka te ispuniti široke zahtjeve nadzora;

potrebna je uĉinkovita provedba i kontrola;

potrebno je prevladati manjak administrativnih kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini

(manjak financija, informacija i tehniĉke struĉnosti) te

poboljšati transparentnost i sudjelovanje javnosti.

Prema propisima i planskim dokumentima s podruĉja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj obveze

jedinica lokalne samouprave - gradova i općina - su sljedeće:

UtvrĊivanje lokacija za graĊevine i postrojenja za gospodarenje otpadom u prostornim

planovima.2

Donošenje planova gospodarenja otpadom općina i gradova za osmogodišnje razdoblje.

Praćenje provedbe planova gospodarenja otpadom općina, odnosno gradova.

Gospodarenje komunalnim otpadom.

Općina i grad duţni su meĊusobno suraĊivati i uz koordinaciju ţupanije osigurati provedbu

propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Gradovi i općine bili su duţni na svojem

podruĉju postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklaţnog dvorišta za

odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom .

Gradovi i općine duţni su osigurati uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporabu otpada koji je

nepoznata osoba odloţila izvan odlagališta otpada na njihovom podruĉju.

2 Rok za odreĊivanje lokacija graĊevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada bio je

31.12.2008.



Stranica 12 od 62

Gradovi i općine duţni su osigurati sredstva za financiranje gradnje graĊevina za

gospodarenje komunalnim otpadom.

Gradovi i općine duţni su isplatiti naknade vlasnicima legalnih nekretnina u blizini (500 m)

graĊevina namijenjenih zbrinjavanju otpada koje koriste općine, odnosno gradovi.

Donošenje odluka o dodjeli koncesije za djelatnosti i graĊevine vezane uz komunalni otpad

ako se djelatnost obavlja za podruĉje grada ili općine

UtvrĊivanje naĉina i osiguravanje provoĊenja obraĉuna troškova gospodarenja komunalnim

otpadom iz kućanstva do 31.12.2009.

Dostava podataka o otpadu u skladu s propisima.

Sudjelovanje u programima educiranja i informiranja javnosti.

Najveći izazovi i problemi općina i gradova oĉekuju se u pronalaţenju financijskih sredstava za

sanaciju postojećih neureĊenih odlagališta i otpadom oneĉišćenog okoliša. Iako ove projekte

sufinancira FZOEU znatna sredstva moraju se osigurati i iz proraĉuna JLS, a pri tome treba uzeti u

obzir i nuţnost financiranja drugih projekata u podruĉju gospodarenja otpadom - studijski i

konkretni radovi na realizaciji istih - u vremenskim okvirima odreĊenima u propisima i planovima

gospodarenja otpadom višeg reda.

Tu je i postupak utvrĊivanja lokacija za graĊevine namijenjene skladištenju, oporabi i zbrinjavanju

otpada u dokumentima prostornog ureĊenja općina i gradova, što je i u redovnom postupku

vremenski zahtjevan proces, a s obzirom na prirodu graĊevina moguće je oĉekivati otpor javnosti

(eng. “Not in my backyard” - NIMBY efekt) što za posljedicu moţe imati neispunjavanje odreĊenih

planskih okvira za uspostavu sustava gospodarenja otpadom.

2.1. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU

U okvirima uloge lokalne samouprave, Planovi gospodarenja otpadom imaju kljuĉnu ulogu u

uspostavi, po pravilima, odrţivog gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati pregled

tokova otpada i mogućnosti postupanja s njim. Podrobnije, njihov je cilj pruţiti okvir za planiranje te

osigurati:

UsklaĎivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom - planovi gospodarenja

otpadom, nacionalni kao i lokalni/regionalni, vaţni su instrumenti koji doprinose primjeni i

ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te na razini

Europske unije

Pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom - planovi

gospodarenja otpadom pruţaju pregled tokova otpada i količina kojima je potrebno

gospodariti. Nadalje, osiguravaju usklaĎivanje kapaciteta, načina skupljanja te postupanje s

otpadom kojim se mora gospodariti.

Kontrolu tehnoloških mjera - karakteristike otpada odreĎuju koje tehnološke mjere treba

koristiti za eliminiranje ili smanjenje odreĎenih vrsta otpada



Stranica 13 od 62

pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima - planovi gospodarenja otpadom

omogućavaju navoĎenje financijskih zahtjeva za skupljanje, obradu otpada, itd. Na temelju

tih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim ulaganjima

Budući da rješavanje mnogih problema gospodarenja otpadom zahtijeva ukljuĉenje više

sudionika/nadleţnih uprava, dosljedno planiranje pomaţe da se izbjegne nepotrebno dupliciranje

napora te na taj naĉin doprinosi svim sudionicima prilikom njihovog zajedniĉkog rada.

Sve sloţenija problematika gospodarenja otpadom i sve viši standardi odreĊeni EU direktivama

nameću sve veće zahtjeve vezano uz prikladnost postrojenja za obradu otpada. U mnogim

sluĉajevima, to znaĉi veća i sloţenija postrojenja za postupanje s otpadom što ukljuĉuje suradnju

nekoliko regionalnih jedinica prilikom uspostave i rada postrojenja. Kako bi se osigurala korist od

rada postrojenja na višoj razini, pokrivajući veće podruĉje, usluge mogu pruţati meĊuopćinske

jedinice ili privatne tvrtke.

Proces planiranja na podruĉju gospodarenja otpadom odvija se u ciklusima koji osiguravaju

kontinuirano unapreĊenje. U principu, to je kontinuirani proces u kojem se Plan revidira u

regularnim intervalima. Proces se moţe podijeliti u 6 faza koje ukljuĉuju: opća razmatranja i

polazišta, pregled postojećeg stanja, planiranje, savjetovanje, provedbu i reviziju plana (kako je

prikazano shemom na slici 1).

Slika 1:Postupak donošenja Plana gospodarenja otpadom



Stranica 14 od 62

STRUKTURA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Plan gospodarenja otpadom na razini općina jedan je od naĉina kojim Republika Hrvatska

pokušava postupati sa ovim problemom. Plan gospodarenja otpadom pruţa jasan uvid u postojeću

situaciju na planu gospodarenja otpadom, analizira i razlaţe dobre od loših praksa te predlaţe

rješenja koja trajno uklanjaju i rješavaju problem otpada na odreĊenom podruĉju.

1. Opća razmatranja i polazište

Poĉetnu toĉku predstavlja pokretanje inicijative za izradu Plana gospodarenja otpadom i donošenje

svih pretpostavki. U ovoj se fazi utvrĊuje razdoblje planiranja i pojašnjavaju se ograniĉenja u

planiranju. Vaţno je pitanje sudjelovanja javnosti: tko bi trebao biti ukljuĉen u proces planiranja i na

koji naĉin? Definiraju se vremenski okviri i radni planovi. TakoĊer, uzima se u razmatranje odnos

prema ostalim planovima, poput prostornih i energetskih planova3.

2. Pregled postojećeg stanja

U ovoj se fazi skupljaju i analiziraju svi podaci i informacije vezane uz trenutnu situaciju na

podruĉju gospodarenja otpadom. Potom se ocjenjuje postojeći sustav gospodarenja otpadom, tj.

identificiraju se problemi kao i moguća rješenja. Pitanje koje zahtijeva odgovor u ovoj fazi glasi: da

li je postojeći sustav u skladu s postavljenim ciljevima ili onima koji bi se mogli oĉekivati u

budućnosti? Ukoliko je odgovor negativan: na koji se naĉin sustav moţe poboljšati?

3. Planiranje

Dio koji se odnosi na planiranje priprema se na temelju zahtjeva postavljenih od strane

nacionalnog zakonodavstva, postojećeg stanja i relevantnih pretpostavki za predviĊanje budućeg

razvoja. Središnji je element utvrĊivanje ciljeva, npr. za prioritetne tokove otpada ili naĉine

postupanja s otpadom, te odreĊivanje pokazatelja u svrhu praćenja da li su ciljevi ostvareni. Drugi

je vaţan element ocijeniti kako se ti ciljevi mogu najuĉinkovitije postići. U tu je svrhu vaţan izbor

mjera i instrumenata za provedbu plana.

4. Provedba Plana

Nakon usvajanja plana gospodarenja otpadom njegove se odrednice provode u praksi putem

propisa, pregovora s industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom i informiranja javnosti.

5. Savjetovanje

Za razliku od savjetovanja s javnosti prilikom izrade nacionalnog plana gospodarenja otpadom a

koje se u praksi ĉesto svode na ograniĉena savjetovanja sa odabranim dionicima (politiĉarima,

industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom, udrugama potrošaĉa i udrugama koje se bave

zaštitom okoliša, itd.), kojima se šalje prva radna verzija kako bi dostavili pisane komentare, izrada

regionalnog/lokalnog plana gospodarenja otpadom ĉesto podrazumijeva intenzivniju fazu

savjetovanja. Ona moţe ukljuĉivati javne sastanke, distribuciju informativnih letaka, objavljivanje

informacija vezanih uz plan na Internetu i sl.

3 Prilikom odreĊivanja polazišnih osnova Plana gospodarenja otpadom potrebno je u obzir uzeti i zakonodavni okvir i naĉela gospodarenja otpadom.



Stranica 15 od 62

6. Revizija

Znatno prije završetka predviĊenog razdoblja poduzimaju se inicijative za reviziju plana. Najprije se

sagledavaju sve pretpostavke te se prilikom izrade novog pregleda postojećeg stanja detaljno

analiziraju rezultati prethodnog plana. Posebno vaţna pitanja glase: Koji su ciljevi ispunjeni? Koje

aktivnosti nisu provedene ili nisu poluĉile ţeljene rezultate? Je li neka od inicijativa imala

neoĉekivani utjecaj na druge sektore?

Temeljem novog pregleda postojećeg stanja i eventualno novih ciljeva ili drugih zahtjeva, npr. od

strane drţave, priprema se nova generacija plana gospodarenja otpadom.

Na osnovu gore prikazanog jasno je kako je Plan gospodarenja otpadom jedan “ţivi“ dokument,

koji tijekom svoga „ţivota“ prolazi kroz mnoge promjene i dorade, putem zakonom reguliranim

revizijama, te ujedno sluţi i kao osnova za provoĊenje cijelog niza odgovarajućih aktivnosti u svezi

unaprjeĊenja gospodarenja otpadom na odreĊenom podruĉju što je prikazano shemom na slici 2.

Slika 2: "Ţivotni" vijek Plana gospodarenja otpadom



Stranica 16 od 62

3. INSTITUCIONALNI OKVIR

Sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvaţnije zadaće koje proizlaze iz zakonskih

propisa vidljivi su iz sljedećeg prikaza:



Stranica 17 od 62

Zakonskim propisima na snazi, gospodarenje otpadom ukljuĉeno je u sve razine uprave

(nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva podruĉja gospodarstva – od proizvodnje,

potrošnje i svakodnevnog ţivota, te ukljuĉuje velik broj raznovrsnih sudionika.



Stranica 18 od 62

4. OSNOVNI PODACI – OPĆINA KLANA

Ovom toĉkom biti će dati osnovni podaci o Općini Klana, njezinom makro i mikro smještaju,

zemljopisne znaĉajke, demografske karakteristike i gospodarska obiljeţja, te ostali podaci

relevantni za problematiku gospodarenja otpadom na podruĉju Općine.

4.1. MAKROLOKACIJA

Općina Klana smještena je na sjeverozapadnom dijelu Primorsko-goranske ţupanije. Nalazi se u

blizini regionalnog centra Rijeke i graniĉi sa susjednom Republikom Slovenijom. Graniĉi s

gradovima Kastvom i Ĉabrom te općinama Matulji, Viškovo i Jelenje. Njezin se administrativni

obuhvat prostire izmeĊu Gorskog kotara i obalnog podruĉja mora na prosjeĉnoj nadmorskoj visini

od oko 750 m.

Slika 3: Smještaj Općine Klana u PGŢ

Izvor: Javna ustanova - Zavod za prostorno ureĊenje PGŢ



Stranica 19 od 62

4.2. MIKROLOKACIJA

Općina Klana smještena je na sjeverozapadnom dijelu Primorsko-goranske ţupanije. Nalazi se u

blizini regionalnog centra Rijeke i graniĉi sa susjednom Republikom Slovenijom. Graniĉi s

gradovima Kastvom i Ĉabrom te općinama Matulji, Viškovo i Jelenje. Njezin se administrativni

obuhvat prostire izmeĊu Gorskog kotara i obalnog podruĉja mora na prosjeĉnoj nadmorskoj visini

od oko 750 m.

Temeljem Zakona o lokalnoj samoupravi (NN 90/92 i 58/93), Zakona o podruĉjima ţupanija,

gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92), izmjena i dopuna te konaĉnog prijedloga istog

Zakona iz sijeĉnja 1997. godine (NN 10/97) formirana je od dijela bivše Općine Rijeke nova

jedinica lokalne samouprave - Općina Klana s pet administrativnih naselja: Breza, Klana, Lisac,

Studena i Škalnica, te zaseocima Laze i Pilana.

Sjeverozapadni dio općinske granice predstavlja segment drţavne granice Republike Hrvatske s

Republikom Slovenijom. Ukupna duljina granice Općine Klana iznosi 60,95 km. Prema zadnjim

podacima dobivenim od Ureda za katastarske i geodetske poslove Primorsko - goranske ţupanije

površina Općine Klana iznosi 9.349,13 hektara, odnosno 93,491 km2. U ukupnoj površini

kopnenog i morskog dijela Primorsko - goranske ţupanije površina Općina Klana sudjeluje s 1,18

% ili s 2,63 % u površini samo kopnenog dijela Ţupanije. Na podruĉju Općine postoji sporno

podruĉje Ĉabranske i Klanjske police za koje se katastar vodi dvojno u Ĉabru i Rijeci što je

potrebno razriješiti dogovorom izmeĊu Općine Klana i Grada Ĉabra.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Općina Klana broji 1931 stanovnika, te prema gustoći

naseljenosti od 20,54 st/km2, spada u manje naseljene jedinice lokalne samouprave Primorsko-

goranske ţupanije. Najveće naselje prema broju stanovnika je Klana, ujedno i sjedište Općine, a

najmanje Breza. Prema prvim rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova u 2011.

godini, Općina Klana broji 1978 stanovnika. U sljedećoj tabeli (1.) prikazan je ukupan broj

stanovnika po naseljima, te broj kućanstava na podruĉju Općine:

Tabela 1: Prvi rezultati popisa stanovništva i kućanstva 2011. godine

Naselje Broj stanovnika Kućanstva

Breza 60 23

Klana 1199 427

Lisac 112 37

Studena 383 137

Škalnica 223 78

UKUPNO 1978 703

Izvor: Drţavni zavod za statistiku (DZS)



Stranica 20 od 62

Općina Klana jedna je od općina i gradova tzv. riječkog prstena - priobalnog područja Primorsko -

goranske ţupanije. Prema razgraniĉenju ţupanijskog prostora izvršenom prema Prostornom planu

Primorsko - goranske ţupanije, veći dio Općine Klana pripada mikroregiji Priobalja - prostornoj

cjelini P3 Rupa, dok sjeverozapadni dio pripada mikroregiji Gorskog kotara - prostornoj cjelini G4

Risnjak. Mikroregije i prostorne cjeline ţupanijskog prostora razlikuju se prema svojim prirodnim i

resursnim znaĉajkama.

Upravo ta dualnost prostorne pripadnosti dvjema razliĉitim prostornim cjelinama rezultira mnogim

pogodnostima i potencijalnim razvojnim mogućnostima Općine Klana i daje joj mnoge prednosti

pred ostalim jedinicama lokalne samouprave u njenom okruţenju.

Obzirom na geografski poloţaj u zaleĊu litoralnog prostora liburnijske obale, prostor Općine Klana

karakterizira mediteransko podneblje, uz izraţene oznake kontinentalne varijante.

Općina ima vrlo malo prostora pod oranicama, voćnjacima i vinogradima, svega oko 110 ha

(odnosno 1,1% površine). Znatno više prostora (23%) ĉine livade i pašnjaci. To ukazuje na puno

veće mogućnosti razvoja stoĉarstva u odnosu na ratarsku i voćarsku proizvodnju. Konaĉno,

glavnina - gotovo ¾ ili 75% - općinskog prostora pokriveno je šumama koje su ujedno osnovni

prirodni razvojni resurs. Neplodno zemljište ĉine ceste i putovi (91 ha), vode (12 ha), dvorišta (12

ha), zemljište pod zgradama (3 ha) i ostala zemljišta (74 ha).

Podruĉje Općine Klane ima klimu klase Cfsbx" po Köpenovoj klasifikaciji. Glavna obiljeţja Cfsbx"

klime su da je najsuši dio godine u toplom godišnjem dobu, a maksimumu oborine u poĉetku

toplog dijela godine pridruţuje se maksimum u kasnoj jeseni, koji je veći od prvoga. Budući da se

dio planinskih vrhova u zaleĊu Klane izdiţe iznad 1200 m, u ovoj Općini nailazimo i na Dfsbx"

klimu, iako na vrlo malom prostornom obuhvatu, tj. samo u pretplaninskim, najsjevernijim

dijelovima općinskog prostora.

Glavne karakteristike D tipova klime su da je mjeseĉna temperatura najhladnijeg mjeseca niţa od

–30C, temperatura najtoplijeg mjeseca iznad 100C i niţa od 220C, a ĉetiri mjeseca u godini imaju

temperaturu višu od 100C. Oborinske karakteristike jednake su kao i kod Cfsbx" tipa.

Prema studiji «Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja Općine Rijeka» (DHMZ,

1992), procijenjena srednja godišnja temperatura za Klanu iznosi 100C, a za Marĉelje 120C. Na

temelju tih procjena proizlazi da se za većinu naseljenih mjesta u Općini Klana mogu oĉekivati

srednje godišnje temperature izmeĊu 11 i 100C. Karakteristiĉni toponimi ukazuju i na

mikroklimatske odnosno mezoklimatske specifiĉnosti pojedinih uţih podruĉja - primjerice Mrzlo

polje kod Lisca.

U Klani, prosjeĉna godišnja koliĉina oborine, (za razdoblje mjerenja 1961 - 1990) iznosi 2228 mm,

a godišnje koliĉine oborine kretale su se od 1625 do 3006 mm. Najveće mjeseĉne koliĉine oborine

su u hladnom dijelu godine što je znaĉajka maritimnog tipa godišnjeg hoda oborine.

Pored velike godišnje koliĉine oborine, ovo je podruĉje znaĉajno i po jakom intenzitetu oborine, tj.

velikim dnevnim koliĉinama oborine. U jednom danu moţe pasti i koliĉina oborine koja u prosjeku

padne u mjesec dana.

U Klani je prosjeĉno 122 dana godišnje s oborinom (dani u kojima je zabiljeţeno više od 0,1 mm

oborine), a jaĉe oborine (≥ 20 mm dnevno) ima 35 dana godišnje, dok je desetak dana godišnje s

oborinom većom od 50 mm.



Stranica 21 od 62

Snjeţna zima u Klani, u prosjeku traje 91 dan, a poĉinje u prosincu (12. XII.). Srednji svršetak

snjeţne zime je u Klani sredinom oţujka (12. III.).

Podruĉje Općine Klana seizmiĉki je vrlo aktivno. Najveća seizmotektonska aktivnost na ovom

podruĉju proteţe se od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistoĉni dio otoka Krka,

prosjeĉne širine 30 km.

Cjelokupni teritorij Općine Klana nalazi se unutar opisane seizmotektonski aktivne zone. Osnovna

znaĉajka seizmiĉnosti u ovom podruĉju je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmiĉki

aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno ţarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km,

što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obiĉno ne zahvaćaju šire podruĉje. Epicentralna

podruĉja su Ilirska Bistrica-Klana, Rijeka, Omišalj-Dobrinj i Bribir-Griţane. U pojedinim sluĉajevima

jakom potresu prethode slabi potresi, a ĉešće iza jakog potresa slijedi serija slabijih naknadnih

potresa. Na temelju dosadašnjih podataka podruĉje Općine Klana ima slijedeće maksimalne

oĉekivane intenzitete seizmiĉnosti:

Io = 80 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);

Io = 80 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);

Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za povratni period 50 g.);



Io = 80 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za povratni period 500 g.).

Cijelo administrativno podruĉje Općine Klana nalazi se unutar zona sanitarne zaštite izvorišta vode

za piće na rijeĉkom podruĉju. Veliki dio Općine Klana na sjeveroistoku - neizgraĊeni i nenaseljeni

dio prostora - zahvaća vodoopskrbni rezervat Rjeĉina - Potkilavac. Dio prostora Općine pripada

trećoj zoni zaštite izvorišta vode za piće u gradu Rijeci, te dio zoni djelomiĉnog ograniĉenja u slivu

izvora u priobalju - na zapadnom dijelu grada Rijeke. Vodoopskrbni rezervat predstavlja glavno

podruĉje prihranjivanja i podruĉje podzemnih retencija svih rijeĉkih izvora. Zbog strateškog znaĉaja

za sadašnje i buduće zahvate voda za piće daje mu se najviši nivo zaštite.4

4 Preuzeto iz PPUO Klana (SN PGŢ 34/07)



Stranica 22 od 62

Slika 4: Karta zaštitnih zona izvorišta pitke vode Rijeĉkog vodovoda M 1:20000



Stranica 23 od 62

PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Poljoprivreda

Poljoprivreda je u Općini Klana u prijašnjim razdobljima bila djelatnost koja je omogućavala

opstanak stanovništva, ali je poslije drugog svjetskog rata sve više nazadovala, a stanovništvo je

sve više napuštalo seoska domaćinstva odlazeći u gradska naselja. Prirodni uvjeti su relativno

povoljni za proizvodnju, ali je nedovoljna poljoprivredna površina i usitnjenost parcela najveća

smetnja razvoja poljoprivrede.

Šumarstvo

Na podruĉju Općine ima visokih i krških gospodarskih šuma. Prema podacima katastra pod

šumama je 6.951 ha zemljišta, a podaci Hrvatskih šuma ukazuju da je u njihovom vlasništvu 7.104

ha gospodarskih šuma kojima upravlja Šumarija Klana i to gospodarskim jedinicama „Suho“ i

„Dletvo“. Razvoj šumarstva odreĊuju Osnove gospodarenja drţavnim šumama, a Programom

gospodarenja šumama propisane su smjernice gospodarenja, šumsko uzgojni radovi, potrebna

ulaganja u drţavne šume s ciljem odrţavanja šumskog fonda, podizanja kvalitete i racionalne

eksploatacije šuma.

PreraĎivačka industrija i poslovne djelatnosti

PreraĊivaĉka industrija je bila znaĉajan razvojni faktor i djelatnost u kojoj se zapošljavao veći broj

domicilnog stanovništva. Ova će djelatnost uz stroge mjere zaštite prostora, i nadalje biti vaţna

djelatnost na podruĉju Općine. Okosnica preraĊivaĉke industrije je Drvna industrija d.d. Klana i

„Modern line“ d.o.o. Škalnica, te nekoliko manjih tvrtki i obrtnika.

Prerada kamena i graĎevinarstvo

Na podruĉju Marišćine (koja je dio prostora Općine Klana) graĊevinsko poduzeće GP „Rijeka“ d.d.

ima proizvodni pogon na prostoru od 38.000 m2. Na njemu ima asfaltu bazu kapaciteta 130 t/h,

betonaru kapaciteta 25 m3/h, skladišne prostore (kamenih frakcija, graĊevnog materijala i goriva),

upravnu zgradu te otvorene radne prostore. U 2003. godini proizvedeno je 75.000 m3 raznih

kamenih agregata s 15 zaposlenih osoba. Pogon ima zatvoreni sustav za odstranjivanje kamenih

ĉestica pa nema oneĉišćenja okoliša.

Trgovina i turizam

Trgovina podmiruje uglavnom potrebe stanovništva i dijelom gospodarstva Općine Klana. Djeluju

prehrambene i mješovite trgovine. U ugostiteljstvu je zaposleno oko 25 osoba.

Općina nema turistiĉkog ureda, no u sklopu Jedinstvenog upravnog odjela Općine obavlja se

djelatnost koordinacije turistiĉke djelatnosti. Okosnicu turistiĉke ponude Općine Klana ĉine šetnice,

biciklistiĉke i planinarske staze, te je broj klasiĉnih turistiĉkih dolazaka, u odnosu na jednodnevne

izletnike zanemariv.

Prijevoz, skladištenje i veze

Prijevozom se bave 4 tvrtke i 8 obrtnika. Ova djelatnost zapošljava oko 56 osoba i vrlo je znaĉajna

gospodarska aktivnost.



Stranica 24 od 62

5. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA

Kako bi se mogli odrediti ciljevi Plana gospodarenja otpadom, potrebno je napraviti pregled

postojećeg stanja. On sluţi kao polazište te identificira potrebu za daljnjim razvojem sustava.

Nadalje, pregled postojećeg stanja nuţan je za daljnju procjenu postignuća u usporedbi s

definiranim ciljevima.

5.1. POSTUPANJE S OTPADOM

Postojeće stanje u postupanju s otpadom u Općini Klana prikazano je po osnovnim grupama

otpada definiranima Zakonom o otpadu, relevantnima i specifiĉnima za jedinice lokalne

samouprave. Tako se u daljnjim poglavljima obraĊuju sljedeće kategorije otpada:

- prema svojstvima: neopasni otpad

- prema mjestu nastanka: komunalni i proizvodni5 otpad

5.2. POSTOJEĆI KAPACITETI ZA SKUPLJANJE OTPADA

Postojeći kapaciteti za postupanje s otpadom na podruĉju Općine Klana, u ovom trenutku, u

potpunosti su ovisni o tehniĉkim kapacitetima i mogućnostima komunalnog društva koje se bavi

prikupljanjem, odvozom i zbrinjavanjem otpada na podruĉju Općine, te o kapacitetima graĊevine

za zbrinjavanje otpada - odlagališta komunalnog otpada Viševac, na koje se odlaţe otpad iz

Općine Klana, kao i iz ostalih jedinica lokalne samouprave - Grada Rijeke i „Riječkog prstena“.

Komunalno društvo KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka upravlja sustavom gospodarenja otpadom te

deponijem otpada Viševac – smještenom u administrativnom podruĉju Općine Viškovo. U ovom

trenutku tvrtka KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka raspolaţe adekvatnim sustavom transportnih jedinica za

skupljanje i prijevoz otpada do odlagališta Viševac, a koji je prilagoĊen uspostavljenom sustavu

prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Isti omogućava da se skupljeni otpad

transportira na siguran naĉin do lokacije za trajno deponiranje.

5 Iako postupanje s proizvodnim otpadom NIJE u ingerenciji JLS-a, postoje izvjesni problemi koji se javljaju

na podruĉju Općine Klana u okvirima gospodarenja komunalnim otpadom. O ovom problemu biti će više rijeĉi u poglavlju „5.5 - Proizvodni otpad“



Stranica 25 od 62

KOMUNALNI OTPAD

Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje ĉišćenjem javnih i prometnih površina te

otpad sliĉan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i usluţnim

djelatnostima.

Gospodarenje komunalnim otpadom u nadleţnosti je gradova i općina koji organiziraju i obavljaju

djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada, odvojenog prikupljanja otpada, prikupljanja i odvoza

glomaznog otpada, ĉišćenja divljih odlagališta te odlaganja komunalnog otpada na odlagališta.

Komunalni otpad iz kućanstava prikuplja se u 117 (sto i sedamnaest) plastiĉnih posuda (kontejneri)

zapremine 1100 l, a koje su konstruirane tako da onemoguće rasipanje otpada te širenje prašine i

neugodnih mirisa.

Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se specijalnim vozilima (auto smećari) zatvorenog

tipa, konstruiranima tako da se onemogući rasipanje otpada, te širenje mirisa.

Prikupljanje komunalnog otpada na podruĉju Općine Klana provodi se dva puta tjedno.

Glomazni otpad prikuplja se kontejnerima zapremine 5 m3. Prikupljanje glomaznog otpada vrši se

u skladu s Programom odvoza glomaznog otpada po gradovima i općinama (2011. godine

predviĊeno je postavljanje ukupno 36 kontejnera na podruĉju naselja Klana i Škalnica).

Odvoz se obavlja sljedećeg radnog dana, od dana postavljanja.

Osim prema Programu odvoza glomaznog otpada po gradovima i općinama, na podruĉju Općine

Klana glomazni se otpad sakuplja na prostoru bivšeg kompleksa vojarne (petkom i subotom te

prema pozivu).

KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka djelatnost sakupljanja komunalnog i glomaznog otpada obavlja pomoću

sljedećih vozila:

- Specijalno vozilo – sanduĉar s povišenim stranicama uz nadogradnju mobilne dizalice

(Grajfer) zapremine od 7 m3 do 16 m3

- Specijalno vozilo namijenjeno za rolokontejnere (i veće preskontejnere) zapremine 16 m3 ili

20 m3

- Specijalno vozilo - podizaĉ za odvoz posuda zapremine od 5 m3 do 7 m3 (baja)

STANJE POSTOJEĆEG SUSTAVA SKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA

KD ĈISTOĆA d.o.o. obavlja djelatnost odvoza komunalnog i glomaznog otpada na podruĉju

gradova Rijeke, Kastva, Kraljevice i Bakra te općina Kostrena, Ĉavle, Jelenje, Viškovo i Klana.

Odvoz otpada se obavlja pomoću cca 120 raznih, preteţno specijalnih vozila.

Okosnicu voznog parka za prikupljanje i prijevoz otpada ĉine „auto -smećari“ i specijalna vozila za

rolokontejnere. Za ĉišćenje gradskih ulica koriste se tzv. ĉistilice, a za odvoz glomaznog otpada

vozila „Grajferi“. Opća ocjena je da su vozila u dobrom stanju i dobro odrţavana. Prema dinamici

odvoza sva vozila imaju odgovarajuće frekvencije i rute, te je za postojeće stanje broj istih

dostatan.



Stranica 26 od 62

KAPACITETI ZA POSTUPANJE S KORISNIM OTPADOM NA PODRUĈJU OPĆINE KLANA

- Za prikupljanje papirnatog otpada koristi se 16 posuda zapremine 1100 l, u sklopu ustrojenih

zelenih otoka (euromodul, kova), te se odvoze i prazne prema popunjenosti.

- Za prikupljanje tzv. teterapak ambalaţe koristi se 8 posuda zapremine 1100 l, u sklopu ustrojenih

zelenih otoka (euromodul, kova), te se odvoze i prazne prema popunjenosti.

- Zeleni otoci postavljeni su na 8 (osam) lokacija, rasporeĊenih u naseljima Općine Klana,

pristupaĉni svim stanovnicima Općine.

Zeleni se otoci prazne se po potrebi specijalnim vozilom – sanduĉarom s povišenim stranicama uz

nadogradnju mobilne dizalice (Grajfer) zapremine od 7 m3 do 16 m3



Stranica 27 od 62

5.3. UTVRĐIVANJE SVOJSTAVA GENERIRANOG KOMUNALNOG OTPADA

Kvalitativne karakteristike otpada utvrĊuju se iz slijedećih razloga:

OdreĎivanje osnovne i specifične strukture gdje se utvrĎuje standardni maseni sastav,

kontroliranje promjene standardnog masenog sastava obzirom na porijeklo otpada,

promjene odnosa mase i volumena otpada što predstavlja sve prisutniji kriterij za

definiranje efikasnosti provedbe primarne selekcije

Sastav komunalnog otpada varira ovisno o sredini u kojoj nastaje i zavisi o mnogim faktorima, kao

što su standard stanovništva, tip naselja, dostignut nivo komunalne higijene i sliĉno. Otpad koji se

na razmatranom podruĉju stvara, u pravilu je razliĉit od onog koji bi se dobio sortiranjem otpada na

odlagalištu prije odlaganja, budući da se dio otpada u seoskim domaćinstvima koristi ili spaljuje.

Za otpad koji se odlaţe na odlagalištu Viševac postoje podaci dobiveni direktnim analizama

sastava morfoloških, strukturnih te drugih fizikalnih i kemijskih karakteristika komunalnog otpada

koje je provela ovlaštena tvrtka ECOINA d.o.o. iz Zagreba6 2003. godine.

Od 2003. godine, kada je provedena navedena analiza otpada od strane tvrtke ECOINA d.o.o., pa

do dana donošenja ovog Plana na podruĉju Općine nije došlo do znaĉajnog porasta broja

stanovnika kao i gospodarskih subjekata. Uslijed navedenoga, kao relevantan izvor podataka o

sastavu otpada i dalje se navodi spomenuta analiza ĉiji su saţeti rezultati prikazani sljedećim

grafom (1.) i pripadajućom tabelom (2.).

6 Podaci ustupljeni od strane tvrtke KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka



Stranica 28 od 62

Graf 1: Postotni udjeli pojedinih skupina otpada

Tabela 2: Sastav komunalnog otpada odloţenog na odlagalištu Viševac

VRSTA OTPADA SPECIFIĈNA

GUSTOĆA

(kg/m3)

VOLUMNI UDIO - % - ANALIZA PO PERIODIMA

VOLUMNI

UDIO % 10/11

2002. 01/02 2003.

04/05 2003.

07/08 2003

PAPIR 70 37,13 35,81 32,41 34,98 35,08

PLASTIKA 60 42,29 36,20 27,92 30,38 34,20

ORGANSKI OTPAD 240 7,22 9,52 13,20 11,20 10,29

TEKSTIL 65 4,96 5,83 11,74 9,48 8,00

METALI 200 2,04 3,15 5,53 3,40 3,53

STAKLO 195 2,69 3,63 3,81 3,47 3,40

ANORGANSKI OTPAD 480 1,78 3,73 2,73 2,59 2,71

DRVO 240 0,70 0,69 1,30 2,62 1,33

GUMA 130 0,63 0,73 0,82 1,24 0,86

KOŢA 160 0,36 0,40 0,54 0,63 0,48

OSTALO - 0,20 0,31 0 0 0,13



Stranica 29 od 62

5.4. UTVRĐIVANJE KVANTITETE GENERIRANOG KOMUNALNOG OTPADA

Ukupne koliĉine prikupljenog i odloţenog komunalnog otpada sa podruĉju Općine Klana u

navedenom periodu prikazane su tabelom 3. odnosno 4., dok je trend rasta/smanjenja koliĉina

prikazan grafom 2.

Tabela 3: Evidentirane koliĉine prikupljenog komunalnog otpada na podruĉju Općine Klana (2006. – 2010.)

GODINA

KOLIĈINA PRIKUPLJENOG OTPADA

VOLUMEN

m3

MASA

t

2006. 2 461,91 427,95

2007. 3 127,66 499,75

2008. 1 809,00 317,31

2009. 3 136,00 436,24

2010. 3 149,00 411,74

Tabela 4: Evidentirane koliĉine odloţenog komunalnog otpada na podruĉju Općine Klana (2006. – 2010.)

GODINA

KOLIĈINA PRIKUPLJENOG OTPADA

VOLUMEN

m3

MASA

t

2006. 2 401,13 423,72

2007. 3 104,66 496,10

2008. 3 745,00 511,03

2009. 5 104,00 809,80

2010. 5 699,00 837,26



Stranica 30 od 62

Graf 2: Trend rasta/smanjenja koliĉina generiranog komunalnog otpada

u periodu 2006. – 2010.

Sljedećom tabelom (5.) dat je pregled koliĉine odvojeno prikupljenog otpada u Općini Klana za

period od 2006. – 2010. godine.

Tabela 5: Koliĉine odvojeno prikupljenog otpada za period 2006. – 2010. godine

OPĆINA KLANA

PAPIR I KARTON STAKLO SITNA PLASTIKA

UKUPNO KBO: 20 01 01 KBO: 20 01 02 KBO: 20 01 39

V / m3 M / t V / m

3 M / t V / m

3 M / t V / m

3 M / t

2006. 59,36 4,15 3,00 2,10 1,42 0,08 9.78 6,33

2007. 15,00 1,05 3,00 2,10 0,00 0,00 18,00 3,01

2008. 4,00 0,28 0,00 0,00 0,00 0,00 4,00 0,28

2009. 10,00 0,70 0,00 0,00 0,00 0,00 10,00 0,70

2010. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Za potrebe procjene koliĉina generiranog komunalnog otpada za naredni period od 8 godina

obuhvaćen ovim Planom, kao polazišne osnove uzete su slijedeće pretpostavke:



Stranica 31 od 62

- da je broj stanovnika na razmatranom podruĉju rastao po prosjeĉnoj godišnjoj stopi od 0,81% te

će se takav trend nastaviti do 2015. godine,

- u daljnjem razdoblju po niţoj stopi od 0,5% (IZVOR: Prostorni plan PGŢ),

- da je u 2010. godini organiziranim odvozom na razmatranom podruĉju obuhvaćeno 100%

domaćinstava,

- da će stopa rasta specifiĉne koliĉine komunalnog otpada biti 1.03 godišnje (Izvor: Statistiĉki

ljetopis Republike Hrvatske 2005.) i

- da će se postupno povećavati koliĉina odvojeno skupljenog komunalnog otpada koji ide na

oporabu i ponovnu uporabu, a sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske –

kvantitativni ciljevi.

Na osnovu navedenog dat je grafiĉki prikaz oĉekivanog porasta koliĉine komunalnog otpada7.

Graf 3: PredviĊen rast koliĉina otpada izraţen u tonama

7 Kao referentna godina uzeta je 2010. godina.



Stranica 32 od 62

5.5. PROIZVODNI OTPAD

Prema definiciji iz Zakona o otpadu, proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu

u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom

procesu istog proizvoĊaĉa.

Tijek proizvodnog otpada je slijedeći:

ProizvoĊaĉ otpada -› Skupljaĉ -› ObraĊivaĉ.

Proizvodni otpad moţe se podijeliti na opasni i neopasni, pri ĉem se opasnim otpadom smatra

otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga ĉine opasnim, npr.: eksplozivnost, oksidativnost,

zapaljivost, nadraţljivost, otrovnost, štetnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost itd.

Naţalost, sustav gospodarenja, upravljanja i kontrole tokova proizvodnog otpada nije u potpunosti

usuglašen sa mjerodavnim propisima. Kako na podruĉju Općine Klana, tako i na podruĉju drugih

JLS-a, javlja se problem odlaganja proizvodnog otpada u kontejnere namijenjene komunalnom

otpadu graĊana. Ovaj problem javlja se ĉešće van podruĉja gospodarske namjene, od strane

manjih pravnih subjekata (obrta i sl.)

Gospodarenje proizvodnim otpadom nije u nadleţnosti jedinica lokalne samouprave, te stoga

navedena problematika ovim Planom neće niti biti detaljnije razmatrana.

5.6. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA

Od posebnih kategorija otpada, na podruĉju Općine Klana generiraju su slijedeće kategorije8:

1. Ambalaţa i ambalaţni otpad

2. PET ambalaţa

3. Otpadna vozila

4. Otpadne gume

5. Otpadne baterije i akumulatori

6. Elektriĉni i elektronski otpad

7. Otpadna ulja

8. GraĊevni otpad i otpad koji sadrţi azbest

8 Popis tvrtki ovlaštenih za postupanje sa pojedinom od navedenih kategorija otpada nalazi se na stranicama

Agencije za zaštitu okoliša ( www.azo.hr )

http://www.azo.hr/



Stranica 33 od 62

AMBALAŢA I AMBALAŢNI OTPAD

Ambalaţa i ambalaţni otpad se na podruĉju Općine Klana organizirano skuplja putem zelenih

otoka te je preuzima KD Ĉistoća d.o.o. Rijeka. Otpadna PET ambalaţa prikuplja se uz povratnu

naknadu na, za to, predviĊenim objektima.

OTPADNA VOZILA

Na podruĉju Općine Klana otpadna vozila se skupljaju od strane ovlaštenih skupljaĉa (Metis d.o.o.,

CE-ZA-R. d.o.o.) na poziv ili pak osobnom dopremom otpadnog vozila na lokaciju jedne od

navedenih tvrtki.

OTPADNE GUME

Kako na podruĉju Općine ne postoje vulkanizeri, ne postoji organizirano prikupljanje otpadnih

guma.

OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI

Otpadne baterije graĊani Općine Klana mogu odloţiti u poslovnom prostoru prodavatelja i

posjednika.

ELEKTRIĈKI I ELEKTRONIĈKI OTPAD (EE OTPAD)

Na podruĉju Općine ne postoji organizirano prikupljanje EE otpada. Stanovnici Općine Klana EE

otpad mogu propisno odloţiti putem ovlaštenih sakupljaĉa ove vrste otpada, na poziv.

OTPADNA ULJA I DRUGI ZAULJENI OTPAD

Bilo da se radi o ulju iz friteza, ulju od kuhanja, ili pak motornom ulju i antifrizu, u Općini Klana ova

se kategorija otpada skuplja organizirano putem ovlaštenih skupljaĉa (na poziv).



Stranica 34 od 62

GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD KOJI SADRŢI AZBEST

Podaci o koliĉinama graĊevnog otpada, pribavljeni od tvrtke KD Ĉistoća, govore kako je na

odlagalištu Viševac kojim isto komunalno društvo upravlja, tijekom 2007. godine odloţeno 2.219 t

graĊevnog otpada dok je u 2008. god. na istom odlagalištu odloţeno 3.696 t graĊevnog otpada.

U ovom trenutku Općina Klana ne raspolaţe s adekvatnim sustavom gospodarenja graĊevinskim

otpadom.

Obveze Ţupanije i JLS su navedene u slijedećim zakonskim odredbama:

- Pravilnik o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08), ĉl. 11 “Ţupanije su duţne u roku od

šest mjeseci od dana stupanja na snagu navedenog Pravilnika odrediti lokacije za gospodarenje

graĊevnim otpadom na svojem podruĉju.” (op. pravilnik je stupio na snagu 05.04.2008. godine).

- Pravilnik o gospodarenju graĊevnim otpadom (NN 38/08) ĉl. 11. „Jedinice lokalne samouprave

duţni su putem reciklaţnih dvorišta osigurati preuzimanje graĊevnog otpada sa svojeg podruĉja.“

U Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske ţupanije za razdoblje 2007. – 2015. godine

navedeno je kako će gospodarenje graĊevnim otpadom u PGŢ prilagoditi odredbama pravilnika o

gospodarenju graĊevnim otpadom kada isti bude donesen, obzirom da u trenutku donošenja Plana

gospodarenja otpadom PGŢ isti nije bio donesen. U navedeni dokument nisu unesene odredbe

trenutno vaţeće zakonske regulative o gospodarenju graĊevnim otpadom, kao i o gospodarenju

graĊevnim otpadom koji sadrţi ĉvrsto vezani azbest.

Za potrebe iznalaţenja lokacija za zbrinjavanje graĊevnog otpada i graĊevnog otpada koji sadrţi

azbest u Primorsko-goranskoj ţupaniji pokrenut je postupak izrade struĉne podloge9 za III. Izmjenu

i dopunu Prostornog plana PGŢ.

Uvidom u hidrogeološke i seizmološke specifiĉnosti podruĉja, te nakon provoĊenja višekriterijalne

analize prijedlog lokacija -

za odlagališta graĎevnog otpada:

- područje Rijeke: Marišćina

za odlagališta graĎevnog otpada koji sadrţi azbest:

- područje Rijeke: Marišćina

Do uspostave odlagališta na lokaciji Marišćina, a u sklopu planiranog CZGO, Općina Klana u

mogućnosti je provoditi dosadašnje preventivne mjere (organizirano sakupljanje glomaznog) te

prokurativne mjere (sanacija postojećih divljih odlagališta/ sprjeĉavanje nastajanja novih).

9 Zbrinjavanje graĊevnog otpada i graĊevnog otpada koji sadrţi azbest u Primorsko – goranskoj ţupaniji,

Ductor d.d.,Svibanj, 2010.



Stranica 35 od 62

5.7. POSTOJEĆI KAPACITETI ZA ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA – ODLAGALIŠTE VIŠEVAC

Odlagalište Viševac je namijenjeno odlaganju otpada s podruĉja gradova Rijeke i Bakra i općina

Ĉavle, Jelenje, Kastva, Klane, Kostrene, Kraljevice i Viškova. Nalazi se na podruĉju Općine

Viškovo, u naselju Marinići. Udaljeno je oko 10 km od grada Rijeke. Godišnje se na podruĉju

Primorsko goranske ţupanije prikupi oko 513.000 m³ komunalnog otpada, odnosno 1,679 m³ po

stanovniku. Najveći dio (40%) ukupne koliĉine otpada (200.000 m³) odloţi se na odlagalištu

Viševac. Odlagalište Viševac sadrţi danas oko 1.600.000 m3 deponiranog (sabijenog) komunalnog

otpada. Odlagalištem Viševac gospodari KD „Ĉistoća“, Rijeka.

U skladu sa "Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske" koja nalaţe da se u roku od

pet godina ustroje regionalni sustavi, saniraju i zatvore sva postojeća legalna odlagališta, u rad se

planira pustiti Ţupanijski centar za gospodarenje otpadom "Marišćina", koji je središnji i ujedno

završni dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj ţupaniji, a definiran

je sukladno propisima Republike Hrvatske i propisima EU ukljuĉujući i njihove projekcije do 2015.

godine.

Prvobitnom definiranom dinamikom otvaranja CZGO Marišćina planiralo se paralelno zatvaranje

Odlagališta Viševac i poĉetak rada CZGO-a. MeĊutim, trend porasta koliĉine otpada diktira

prijelazno rješenje za otpad namijenjen deponiranju na Viševcu.



Stranica 36 od 62

6. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

Rast koliĉina otpada uzrokovan je porastom ţivotnog standarda i potrošaĉkih navika, velikim

industrijskim rastom koji sa sobom nosi i povećanu proizvodnju otpada ukljuĉujući i opasan otpad.

Nastojanja da se koliĉina otpada za odlaganje smanji te da se isti zbrine na ekološki prihvatljiv

naĉin pokrenuta su još sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su u EU donesene i prve

konkretne zakonske odredbe. Danas se navedene odredbe provode i u RH kroz koncept

„Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“.

6.1. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Koncept „Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom“ pri tome podrazumijeva provoĊenje cijelog niza

mjera koje se odnose na praćenje i postupanje s otpadom od mjesta nastanka pa do mjesta

konaĉnog zbrinjavanja. Mjere se odnose na prihvat, reciklaţu, obradu i zbrinjavanje, i moraju se

voditi kriterijima zaštite okoliša, ekonomskim naĉelima i društvenom prihvatljivošću.

Cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom imaju za opći cilj ostvariti pozitivni uĉinak na kakvoću

okoliša kako se generiranjem otpada ne bi narušile postojeće ekološke bilance i ravnoteţa.

Navedeno se moţe postići samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom

ĉime se jedino moţe jamĉiti društveni razvitak u skladu s prirodom, što je terminološki definirano

pojmom odrţivog razvoja.

U tom smislu osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od naĉela

potpunog nazora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konaĉne obrade i zbrinjavanja.

IzmeĊu ove poĉetne i krajnje toĉke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provoĊenja

hijerarhijski podreĊena jedna drugoj. Sukladno zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja

otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehniĉkih i organizacijskih normi koje sukladno tehniĉkim i

ekonomskim polazištima ukljuĉuju slijedeće hijerarhijske postavke:

Izbjegavanje nastanka otpada,

Smanjenje koliĉina i vrsta otpada,

Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu,

Recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu,

Obrada otpada,

Odlaganje otpada

Postavke utjelovljuju smisao IVO (Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba) koncepta koja je

općeprihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje s svim vrstama otpada.

IVO koncept u potpunosti je koncipiran na razini tehniĉkih propisa gospodarenja otpadom te se u

Hrvatskoj postojeći sustav gospodarenja „prikupi i odloţi“ postepeno prilagoĊava navedenom

konceptu.

Sustav objedinjuje uporabu velikog broja specifiĉnih mjera i metoda koje su vezane uz prethodno

navedene aktivnosti od izbjegavanja i smanjenja koliĉina otpada, separatnog prikupljanja otpada,



Stranica 37 od 62

uporabe i reciklaţe tako prikupljenog otpada, prijevoza i privremenog skladištenja otpada, obrade i

konaĉnog zbrinjavanja.

Osnovni čimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Svaka mjera „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“ ima specifiĉnu ulogu u planiranom

sustavu gospodarenja otpadom.

Za provoĊenje prethodno navedenih postavki i mjera koje ĉine teoretsku osnovu cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom potrebno je u praksi definirati ĉimbenike za njegovo provoĊenje. Shema s

glavnim ĉimbenicima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po IVO konceptu prikazana je

donjom slikom.

Slika 5: Ĉimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Radi se zapravo o principu reduciranja koliĉina proizvedenog otpada na mjestu njegovog

nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne i/ili energetske svrhe, te trajnom

odlaganju uz strogu primjenu vaţećih propisa.



Stranica 38 od 62

S osnovnom svrhom da se cjelokupno gospodarenje otpadom ustroji prema suvremenim

europskim standardima i zahtjevima te uskladi s naĉelima odrţivog razvoja na razine Republike

Hrvatske, da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji na najmanju

moguću mjeru nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, Strategija gospodarenja

otpadom RH utvrĊuje navedene strateške i kvantitativne ciljeve.

IVO koncept, dakle, utjelovljuje put ka definiranim ciljevima zadanim Strategijom gospodarenja

otpadom RH.



Stranica 39 od 62

6.2. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U PGŢ

Koncepcija odrţivog razvitka kljuĉna je odrednica razvoja Primorsko-goranske ţupanije, u ĉijoj je

provedbi podruĉju postupanja s otpadom posvećena posebna paţnja. U periodu od 1994. - 1996.

godine izraĊena je „Studija gospodarenja otpadom na podruĉju Istre i Kvarnera“. Studiju je

financirala Europska banka za obnovu i razvoj u sklopu Programa tehniĉke pomoći za okoliš u

Sredozemlju - METAP10. Koordinator Studije bila je Drţavna uprava za zaštitu okoliša RH (danas:

MZOPUG) uz aktivno uĉešće nacionalnih tvrtki dok je kao supervizor odabrana tvrtka RAMBØLL iz

Danske.

Studija predstavlja prvi dokument kojim je evidentirano postojeće stanje postupanja s otpadom na

podruĉju Istre i Kvarnera te predloţilo najuĉinkovitije rješenje po ekološkim, ekonomskim i

administrativnim pokazateljima uzimajući u obzir IVO metodologiju i integralni pristup gospodarenju

otpadom. Projekt je obuhvatio sljedeće navedene kategorije:

izvršena je analiza koliĉina i tokova pojedinih vrsta otpada za 1993. godinu;

projekt je objedinio sve relevantne subjekte gospodarenja otpadom;

utvrĊena je neodrţivost postojećeg sustava po ekološkim i ekonomskim pokazateljima;

analizirana su varijantna rješenja za optimalnu lokaciju CZGO;

izraĊena je projekcija koliĉina i tokova zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada do 2005. godine;

predloţeno je optimalno rješenje i terminski plan realizacije.

Iz navedenih razmatranih kategorija, za PGŢ optimalna inaĉica integralnog sustava gospodarenja

otpadom principijelno će ĉiniti tri osnovne cjeline:

prikupljanje i primarna selekcija otpada iz domaćinstava,

pretovarne stanice i reciklaţna dvorišta kao objekti za privremeno skladištenje otpada,

prihvat, obrada i trajno odlaganje otpada u okviru CZGO "Marišćina".

Temelji novog sustava, pored METAP-studije, uspostavljeni su još i:

usvajanjem "Prethodne studije o utjecaju na okoliš graĊevine za skladištenje, obradu i

odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada s podruĉja PGŢ" (lipanj, 1999.

godine),

usvajanjem Prostornog plana PGŢ (srpanj, 2000. godine),

osnivanjem TD EKOPLUS d.o.o. (veljaĉa, 2001. godine),

usvajanjem "Konaĉne studije o utjecaju na okoliš graĊevine za skladištenje, obradu i

odlaganje komunalnoga i neopasnog tehnološkog otpada s podruĉja PGŢ" (oţujak,

2001.godine),

10

Mediterranean Environmental Technical Assistance Program



Stranica 40 od 62

Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva RH o

prihvatljivosti GraĊevine za okoliš uz primjenu propisanih mjera (lipanj, 2001. godine).

Strateški ciljevi gospodarenja otpadom u PGŢ prema iznesenom jesu:

ProvoĊenje IVO - koncepta u okviru integralnog sustava kroz:

primarno prikupljanje komunalnog otpada sustavom posuda, eko-otoka, reciklaţnih

dvorišta i pretovarnih stanica te njegov prijevoz do CZGO "Marišćina",

prihvat, obrada i trajno odlaganje nesortiranog komunalnog otpada u okviru CZGO

"Marišćina" kao jedinog regionalnog centra,

prihvat i odlaganje obraĊenog industrijskog neopasnog otpada u posebnim dijelovima

odlagališnog prostora.

CZGO "Marišćina"

Temeljem odluke Skupštine PGŢ 1999. godine, Ekoplus d.o.o trgovaĉko društvo za gospodarenje

otpadom, osnovali su 2001. godine Primorsko - goranska ţupanija, Grad Rijeka i KD Ĉistoća d.o.o.

Rijeka, a s osnovnim zadatkom koncipiranja, pripreme i izgradnje te upravljanja novim, integralnim

sustavom gospodarenja otpadom na podruĉju cijele Ţupanije. U vlasniĉku strukturu 2006. godine

ulazi i Općina Viškovo, na ĉijem će se podruĉju izgraditi CZGO "Marišćina".

Lokacija Marišćina nalazi se desetak kilometara sjeverno od Rijeke u Općini Viškovo, uz

administrativnu granicu Općine Klana, na visini izmeĊu 463 i 515 metara nad morem, uz

prometnicu Marĉelji-Rupa. Na temelju iscrpno izraĊenih analiza posebno orijentiranih na hidrološka

ispitivanja izabrana je kao lokacija za prihvat, obradu i trajno odlaganje nesortiranog komunalnog i

neopasnog proizvodnog otpada s cijelog podruĉja PGŢ.

Slika 6: Shematski prikaz budućeg CZGO Marišćina



Stranica 41 od 62

Uspostava cjelovitog sustava postupanja s komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom

podrazumijeva izgradnju sljedećih triju osnovnih elemenata:

- radne zone i odlagališnog prostora na lokalitetu Marišćina,

- postrojenja za mehaniĉko-biološku obradu nesortiranog komunalnog otpada,

- pet pretovarnih stanica na podruĉju PGŢ koje se istovremeno moraju staviti u funkciju

Obzirom da je rijeĉ o vrlo sloţenom infrastrukturnom objektu, na samom je poĉetku ishoĊena

Naĉelna dozvola koja je prema tada vaţećem Zakonu o graĊenju omogućila faznu izgradnju.



Stranica 42 od 62

7. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA

PGŢ je definirala svoju strategiju uspostavljanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kojem

izgradnja CZGO-a Marišćina predstavlja glavni cilj. Cjelovito gospodarenje otpadom ostvaruje se,

osim tehnološkim rješenjima konaĉnog postupanja s otpadom, provedbom niza mjera navedenih

sljedećim poglavljima.

7.1. MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIĈINA OTPADA

Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada, definira

kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili

uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja koliĉina otpada moţe se definirati kao zbroj svih mjera

kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiţe smanjenje i/ili

potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiţe proizvodnja otpada koji se moţe obraditi i/ili

ponovno upotrijebiti.

Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada naĉelno su prisutne u postojećem sustavu

gospodarenja otpadom Općine Klana. Iste meĊutim, nisu razvijene u punom opsegu, ne postoji

dovoljno komunalne infrastrukture (vezano za gospodarenje otpadom) za njihovu primjenu, te je

još uvijek prisutna relativno niska svijest graĊana o otpadu kao problemu. Za znaĉajnije smanjenje

koliĉina otpada trebati će dulje vrijeme i disciplinirano pridrţavanje svih predviĊenih mjera za

izbjegavanje nastanka otpada i u cijelosti mjera gospodarenja otpadom. TakoĊer, uspješnost

implementiranih mjera uvelike ovisi i o uspostavi sustava gospodarenja otpadom na Ţupanijskom

nivou.

Navedeno znaĉi da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu

gospodarenja kako je to predviĊeno i Strategijom gospodarenja otpadom RH.

Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje koliĉina generiranog otpada mogu se podijeliti na opće

i posebne mjere. Pri tom su opće mjere ustvari univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo

kojem podruĉju i za bilo koje vrste otpada, dok se pod posebnim mjerama podrazumijevaju mjere

motiviranja i edukacije, kako potrošaĉa, tako i proizvoĊaĉa materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod

svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka

otpada nametnuti kao dugoroĉnu i djelotvornu mjeru zaštite kakvoće okoliša.

OPĆE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIĈINA GENERIRANOG OTPADA:

Prilikom razmatranja općih mjera za izbjegavanje nastanka i smanjenje koliĉina generiranog

otpada razlikujemo mjere primjenjive u proizvodnji te mjere primjenjive u potrošnji:

Opće mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada u potrošnji:

- Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, izbjegavati robu u jednokratnoj ambalaţi,

odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalaţu, smanjiti korištenje plastiĉnih vrećica i

sliĉne ambalaţe i dr.,

- Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoĊaĉa i potrošaĉa o mogućim

naĉinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja,



Stranica 43 od 62

- Stimulirati kupovinu ekološki povoljnih proizvoda.

Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje koliĉine otpada su univerzalne mjere koje se mogu

primijeniti na bilo kojem podruĉju i za bilo koje vrste otpada.

POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIĈINA GENERIRANOG OTPADA:

Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potrošaĉa, tako i proizvoĊaĉa materijalnih

dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je

izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoroĉnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša.

Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje koliĉine otpada iz Strategije primjenjive na Općinu

Klana obzirom na pravnu odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijedeće:

1. Edukacija i informiranje:

- Edukacija javnosti, struĉnjaka i upravnih struktura Općine za rješavanje problema

gospodarenja otpadom,

- Poticati aktivnu suradnju s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fiziĉkim

osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera za izbjegavanje i smanjenje

koliĉine otpada,

- Osnovne informacije o mogućnostima izbjegavanja i smanjenja otpada pruţiti u svim

komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u

reciklaţnim dvorištima, „zelenim otocima“, itd.,

- Uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s graĊanima i izraditi informativne web stranice i/ili

korištenje institucije Zelenog telefona i njegove postojeće infrastrukture,

- Kreirati informacije, ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije graĊana (ciljnih skupina) te

poticati na pravilno gospodarenje otpadom,

- Izraditi edukacijski i promidţbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad,

ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.),

- Istraţivati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša

općenito,

- Oglašavati postojanje, lokaciju i uporabu eko-otoka te ostalih objekata za prihvat otpada na

podruĉju Općine.

2. UnapreĎivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada:

- Uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata

komunalnog otpada (staklo, papir, plastika, metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova itd.),

- Uvoditi sustave odvojenog skupljanja komunalnog otpada.



Stranica 44 od 62

3. Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske regulative:

- Razviti i izgraditi potrebnu infrastrukturu za praktiĉnu provedbu cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom poštujući IVO koncept,

- Za potrebnu infrastrukturu, graĊevine i postrojenja predvidjeti mjesta i osigurati njihovo

unošenje u prostorne planove, urbanistiĉke planove i detaljne planove ureĊenja,

- Prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture i objekata u funkciji cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom voditi raĉuna o tome da su isti usklaĊeni s novom

zakonskom regulativom.

Korištenjem pogodnih naĉina proizvodnje i obrade, uvoĊenjem na trţište „povoljnih“ vrsta

proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošaĉa, smanjiti će se koliĉine i štetnost

otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odloţiti. Uĉinkovita primjena mjera za izbjegavanje i smanjenje

nastanka otpada na podruĉju Općine znaĉi ujedno i osjetno smanjenje priliva otpada na postojeće

odlagalište odnosno u budući ţupanijski centar za gospodarenje otpadom.

7.2. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA

Glavnu ulogu u ureĊenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima odvojeno

prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj naĉin se izravno

utjeĉe na izbjegavanje i smanjenje koliĉina komunalnog otpada. Sukladno Zakonu o otpadu (NN

178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) recikliranje se definira kao postupak ponovne uporabe otpada u

proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Oporaba otpada je definirana kao

svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe.

1. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka

Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama

komunalnog otpada naziva se primarna reciklaţa. In situ reciklaţa je izdvajanje iskoristivih dijelova

otpada na samom mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili

vrećama, ili donose na posebne platoe kao što su eko – otoci, sabirna mjesta, transfer stanice ili

pak reciklaţna dvorišta. Ovaj naĉin odvojenog skupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz

prednosti jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija ţivotnog

prostora, sirovine su kvalitetnije jer imaju manje neĉistoća, reduciraju se troškovi transporta i

odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklaţu.

Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su slijedeći:

- osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte,

- mora postojati osposobljeno i kvalificirano osoblje za voĊenje sustava,



Stranica 45 od 62

- redovito odraţavanje opreme (i po potrebi zamjena),

- osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala,

- vršiti kontrolu kakvoće izdvojenih reciklibilnih materijala.

Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, te javne i usluţne djelatnosti u

kojima nastaju znatne koliĉine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaţa zauzima posebno

mjestu u IVO konceptu, jer osim izdvajanje korisnih podrazumijeva i izdvajanje nekih štetnih

komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konaĉnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela

komunalnog otpada koji se obraĊuje i odlaţe.

U suštini se moţe reći da se primarna reciklaţa provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada, tj.

zbog zaštite okoliša, ekonomske raĉunice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative. Kao što je

navedeno, primarnom reciklaţom se smanjuje koliĉina ostatnog otpada za odlaganje a time i

mogućnost oneĉišćenja okoliša.

Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaţe vezani su uz uštede na sirovinama i energiji

na obradi polaznih sirovina. Ekonomski razlozi takoĊer se mogu sagledati u ĉinjenici da manja

koliĉina otpada znaĉi i manji troška za njegovu obradu/odlaganje.

Zakonska regulativa insistira na što većoj primarnoj reciklaţi, time i na recikliranju i oporabi otpada

kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i

poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiĉe primarna reciklaţa i vraćanje otpada u novi

proizvodni ciklus. Na taj naĉin zakonska regulativa postaje najvaţniji faktor bez kojeg ne bi bilo

moguće reciklirati i one materijale koje nemaju „dobru“ trţišnu vrijednost.

Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštovanja pravila koja vaţe za odreĊene

vrste i kategorije otpada. Kada govorimo o komunalnom otpadu tada se iskoristivim tj. korisnim

frakcijama smatraju papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali, glomazni otpad preteţno

metalnog sastava, biorazgradivi otpad i zeleni otpad.

Uz korisne frakcije u komunalnom otpadu se javlja i odgovarajući udio štetnih (opasnih) frakcija

kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja, ţarulje itd. Za svaku vrstu

otpada potrebno je toĉno odrediti veliĉinu, vrstu, boju i broj spremnika ili posuda.

2. Odvojeno skupljanje otpada u domaćinstvima

Odvojeno skupljanje komunalnog otpada najvećim se dijelom realizira u domaćinstvima. Odvojeno

prikupljeni papir, plastika, metal i staklo mora se zbrinjavati putem zelenih otoka odnosno

reciklaţnog dvorišta (transfer stanica). Izdvojeni biootpad se moţe prikupljati u manje bioposude, a

kada se iste napune, prazne se u veće bioposude koje se nalaze uz posudu za miješani komunalni

otpad. Opasne komponente (npr. baterije i lijekovi) uruĉuju se u poslovnom prostoru prodavatelja i

posjednika a isti ih predaje ovlaštenom sakupljaĉu.



Stranica 46 od 62

3. Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada

Potrebno je omogućiti da se glomazni kućni otpad prikuplja u za to postavljenim kontejnerima ili na

unaprijed odreĊenim lokacijama, te da se odvoz istog obavlja u odgovarajućim vremenskim

intervalima ovisno o mikrosredini.

7.3. INFORMIRANJE JAVNOSTI

Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva glede reciklaţe otpada znaĉajno ovisi o informiranosti i

kontinuiranom obrazovanju svih uĉesnika u procesu stvaranja i gospodarenja otpadom. Stoga je

nuţno kontinuirano informiranje i obrazovanje svih sudionika u procesu odvojenog prikupljanja

komunalnog otpada. Sustavno informiranje javnosti o aktivnostima o naĉinima i vaţnosti primarne

reciklaţe potrebno je obavljati putem pisanih medija, radija i televizije.

Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utemeljen je na slijedećim elementima:

izbjegavanje i smanjivanje koliĉina otpada, odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaţa),

skupljanje i prijevoz otpada, skladištenje otpada, obrada otpada i odlaganje otpada. Navedeni

princip djelovanja sustava s procesnim tokovima je prikazan na donjoj shemi.

Slika 7: Tokovi otpada u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

U svrhu implementacije sustava prikazanog gornjom shemom i provedbe navedenih mjera

potrebno je osigurati odreĊene kapacitete za postupanje sa otpadom na podruĉju Općine, a koji

ujedno ĉine i osnovu za uspješno funkcioniranje predstavljenog sustava gospodarenja otpadom.



Stranica 47 od 62

7.4. POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM

Općina Klana postepeno implementira mjere cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Programi

implementacije mjera iziskuju znatna materijalna sredstva, te se u okvirima mogućnosti razvija

mreţni sustav. Već postavljeni dijelovi sustava na podruĉju Općine su:

Zeleni otoci (8),

Posude za prikupljanje komunalnog otpada (117).

7.5. POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Navedeni sustav cjelovitog gospodarenja otpadom osigurati će se uspostavom slijedećih

objekata/kapaciteta za postupanje sa otpadom:

Nadogradnjom sustava posuda za odvojeno prikupljanje otpada iz kućanstava,

Organizacijom relevantnih sudionika u svrhu sanacije i sprjeĉavanja ponovnog nastajanja

divljih odlagališta otpada

Nadogradnjom sustava transporta.

1. POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTVA

Nadopunjavanje postojećeg sustava zelenih otoka posudama za odvojeno prikupljanje frakcija

otpada koje bi se postavilo za potrebe kućanstava i bilo više na dohvat ruke, znatno bi unaprijedilo

mogućnosti za adekvatno tretiranje otpada na podruĉju Općine. Navedeni sistem omogućuje

olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom mjestu nastanka, tj kućanstvima, i

pogodan je za primjenu prvenstveno sredinama manje gustoće naseljenosti.

Slika 8: Posude za odvojeno prikupljanje otpada na mjestu nastanka (kućanstva)



Stranica 48 od 62

2. ORGANIZACIJA RELEVANTNIH SUDIONIKA U SVRHU SANACIJE I SPRJEĈAVANJA PONOVNOG

NASTAJANJA DIVLJIH ODLAGALIŠTA OTPADA

Poglavljem 8.1. – „Popis otpadom onečišćenog okoliša i neureĎenih odlagališta“ popisane su sve

veće evidentirane lokacije otpadom oneĉišćenog zemljišta na podruĉju Općine Klana. Osim

navedenih lokacija, nuţno je navesti kontinuirano pojavljivanje manjih frakcija otpada na svim

šumskim odvojcima s glavnih prometnica Općine. Zbog svog poloţaja (u neposrednoj blizini općina

s velikim demografskim rastom) te ĉinjenice da je 75% - općinskog prostora pokriveno šumama,

Općina Klana, kao i druge općine PGŢ srodnih karakteristika, predstavlja uvrijeţeno i lako

dostupno divlje odlagalište, ponajprije graĊevinskog otpada. Do otvaranja CZGO Marišćina, te u

sklopu centra i odlagališta graĊevinskog otpada i otpada koji sadrţi azbest11 nuţno je provesti

inter-institucionalne mjere kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri umanjilo neţeljeno odlaganje

otpada na podruĉju Općine.

Temeljem Zakona o šumama (proĉišćeni tekst zakona; NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10),

ĉlanka 49, Općina Klana obratit će se Hrvatskim Šumama u svrhu zajedniĉkog djelovanja kod

zatvaranja šumskih putova uz prometnice na podruĉju Općine.

3. SUSTAV TRANSPORTA

Potrebno je utvrditi da li tvrtka Ĉistoća d.o.o., koja u ovom trenutku ugovorno obavlja skupljanje i

prijevoz otpada na podruĉju Općine, raspolaţe sa odgovarajućim kapacitetima da podrţi jedan

sustav poput navedenog. U tom smislu dinamiku odvoza otpada nuţno je prilagoditi navedenom

sustavu i to prilagodbom frekvencije odvoza otpada na podruĉju Općine, kao i opremom (voznim

parkom) koji treba prilagoditi pretpostavljenom sustavu odvojenog prikupljanja otpada.

Uspostavom gore opisanog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, zajedno sa navedenim

kapacitetima za postupanje sa otpadom omogućiti će adekvatno postupanje sa svim vrstama

otpada koje se na podruĉju Općine generiraju.

Saţetak navedenih mjera, potrebna sredstva i izvori financiranja, kao i okvirni terminski plan dati

su preglednim tabelama u toĉki „9 – Zaključak“.

Donjom tabelom (6.) dat je prikaz naĉina skupljanja te smjernice za postupanje sa pojedinim

vrstama otpada, a što će biti omogućeno implementacijom navedenog sustava.

11

Zbrinjavanje graĊevnog otpada i graĊevnog otpada koji sadrţi azbest u Primorsko – goranskoj ţupaniji, Ductor d.d.,Svibanj, 2010.



Stranica 49 od 62

Tabela 6: Pretpostavljeni naĉini skupljanja i obrade, kapaciteti za prihvat i obradu te smjernice za postupanje sa pojedinom vrstom otpada

VRSTA OTPADA MJESTO/NAĈIN SKUPLJANJA MJESTO/NAĈIN

OBRADE VREDNOVANJE

KOMUNALNI OTPAD CZGO Odvajanje

MATERIJALNO

BIOLOŠKO

ENERGETSKO

Odlaganje

GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD OD

RUŠENJA RD graĊ. otpada

Odvajanje i obrada na RD

PONOVNA

UPOTREBA

OPASNI OTPAD

- GOSPODARSTVO Ovlašteni skupljaĉ Skl. ovlaš. skupljaĉa

ENERGETSKO

-DOMAĆINSTVA RECIKLIRANJE

AMBALAŢNI OTPAD

-PAPIRNI I KARTONSKI

Zeleni otoci

Tvornica papira i kartona

RECIKLIRANJE

RD

Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu

Gospod. subjekti

-STAKLENI

Zeleni otoci

Tvornica staklene ambalaţe

RECIKLIRANJE

RD


Trgovina

Gospodarski subjekti

-METALNI

Zeleni otoci

Tvornica za obradu metala

RECIKLIRANJE RD

Gospod. subjekti

-PLASTIĈNI

Zeleni otoci

Pogoni za obradu RECIKLIRANJE

ENERGETSKO

RD


Gospodarski subjekti

Trgovina

- BIOOTPAD

Bio kante

Kompostiranje UPOTREBA

KOMPOSTA Kompostana

RD

OTPADNA VOZILA CZGO Pogoni za reciklaţu KORIŠTENJE



Stranica 50 od 62

VRSTA OTPADA MJESTO/NAĈIN SKUPLJANJA MJESTO/NAĈIN

OBRADE VREDNOVANJE

RD SEKUNDARNE

SIROVINE

OTPADNE GUME VOZILA

RD

Skl. ovlaš. skupljaĉa MATERIJALNO

ENERGETSKO Ovlašteni skupljaĉ

Trgovina

OTPADNA ELEKTRIĈNA I

ELEKTRONIĈKA OPREMA

RD Predobrada

MATERIJALNO

IZVOZ Ovlašteni skupljaĉ

KOMUNALNI MULJ UreĊaj za proĉišćavanje Predobrada KOMPOSTIRANJE

ENERGETSKO

OTPAD ŢIVOTINJSKOG

PORIJEKLA Rashladni kontejner Toplinska obrada

POSTUPANJE

PREMA PROPISU

OTPADNA ULJA

-MINERALNA ULJA

RD

Skl. ovlaš. skupljaĉa ENERGETSKO Ovlašteni skupljaĉ

Benzin. postaje

-JESTIVA ULJA RD Pogon za

predobradu PROIZVODNJA

GORIVA Ovlašteni skupljaĉ

OTPADNE BATERIJE I

AKUMULATORI

Zeleni otoci

Skl. ovlaš. skupljaĉa RECIKLIRANJE RD

Trgovina



Stranica 51 od 62

8. POPIS OTPADOM ONEĈIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH

ODLAGALIŠTA

Planom sanacije otpadom oneĉišćenog tla i neureĊenih odlagališta na podruĉju Primorsko-

goranske ţupanije (SN PGŢ 34/04) na podruĉju Općine Klana divlja odlagališta predviĊena za

sanaciju putem bodovanja sanirana su u prethodnim razdobljima. No kako je već napomenuto,

kontinuirano se pojavljuju manje frakcije otpada na svim šumskim odvojcima s glavnih prometnica

Općine Klana kao i na pristupaĉnim šumskim putovima. U sljedećoj tabeli (7.) iznijet je popis

otpadom oneĉišćenog zemljišta na podruĉju Općine Klana, s indikativnim popisom odloţenog

otpada, dok su slikom (9.) prikazane neke od evidentiranih lokacija.

Tabela 7: Popis otpadom oneĉišćenog okoliša

ŠUMSKI PUT –

STUDENA 1

Na šumskom putu, 20 metara od prometnice odloţeno je oko 2 m3 miješanog komunalnog

i graĊevnog otpada (šuta, otpadne gume, plastika). Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim izvlaĉenjem.

ŠUMSKI PUT –

STUDENA 2

Na šumskom putu, 200 metara od prometnice odloţeno je oko 4 m3 miješanog

komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvo, beton, plastika). Otpad je odloţen na nekoliko lokacija u nizu s lijeve i desne strane šumskog puta. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.

ŠUMSKI PUT –

MARIŠĆINA

Na šumskom putu, nedaleko prometnice prema naselju Klana odloţeno je oko 5 m3

miješanog komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvo, staklo, plastika, otpadne gume te miješani komunalni otpad). Otpad je odloţen na nekoliko lokacija u nizu s lijeve i desne strane šumskog puta u duţini od 200 m. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim izvlaĉenjem.

ŠUMSKI PUT –

KUNFIN

Na šumskom putu odloţeno je oko 7 m3 miješanog komunalnog i graĊevnog otpada (šuta,

drvo, staklo, plastika, glomazni otpad, jedno derutno vozilo te miješani komunalni otpad). Otpad je odloţen na tri lokacije u nizu, u duljini od oko 40 metara. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.

ŠUMSKI PUT –

RASKRIŢJE BREZA

Na šumskom putu, 40 metara od prometnice („Petrolejske ceste“) odloţeno je oko 8 m3

miješanog komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvena graĎa, plastika, EE otpad te miješani komunalni otpad). Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim izvlaĉenjem.

BRGUĈIĆI – UZ

CESTU

Uz prometnicu, na lokaciji nekadašnjeg saniranog odlagališta otpada, odloţeno je oko 3 m

3 miješanog komunalnog, graĊevnog otpada i bio otpada (šuta, ambalaţa, granje).

Navedena lokacija u proteklom je razdoblju bila ograĊena (nemoguć pristup s prometnice) no postavljena ograda, u trenutku evidencije neureĊenog odlagališta, bila je uništena. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.

BRGUĈIĆI 2 – UZ

CESTU

Na lokaciji udaljenoj oko 70 metara od prometnice prema naselju Klana odloţeno je oko 1 m

3 miješanog graĊevnog otpada i plastike (šuta i otpadna plastika). Vizualnim uvidom u

sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim izvlaĉenjem.

ŠKALNICA

U naselju Škalnica, nasuprot tvrtke Modern Line, na udaljenosti od 70 metara od prometnice odloţen je graĊevnog, glomazni otpad i otpadne gume. Koliĉina odloţenog otpada procjenjuje se 3 m

3. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene

opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je



Stranica 52 od 62

izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.

IZLAZ ŠKALNICA

S desne strane prometnice prema naselju Klana odloţeno je oko 150 m3 miješanog

komunalnog i graĊevnog otpada (šuta, drvo, staklo, plastika te miješani komunalni otpad). Otpad je odloţen na rubu i u vrtaĉi. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nije bilo moguće utvrditi opasne komponente otpada. Otpad je odloţen je na privatnom posjedu, te JLS nije u mogućnosti provesti sanaciju .

DONJI PUT

ŠKALNICA – BREZA

Na šumskom putu izmeĊu naselja Škalnica i Breza, na dvije lokacije odloţeno je oko 90 m

3 miješanog komunalnog, graĎevnog i glomaznog otpada.

Lokacija 1) S desne strane šumskog puta na oštroj padini cca. 15 metara dubine, odloţeno je oko 50 m

3 graĊevnog, komunalnog i glomaznog otpada te plastiĉne

ambalaţe. Izvlaĉenje deponiranog otpada iz šumskog predjela oteţano je zbog i konfiguracije terena. Lokacija 2) S lijeve strane šumskog puta, na udaljenosti od oko 200 metara od lokacije 1, oko 40 m

3 graĊevnog, komunalnog i glomaznog otpada te otpadne gume. Vizualnim

uvidom u sastav odloţenog otpada nije bilo moguće utvrditi opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem – oteţano.

RUŢIĆI 1

Na šumskom putu s desne strane prometnice Breza-Ruţići, na nekoliko lokacija u duljini od 100 metara odloţeno je oko 13 m

3 miješanog komunalnog, graĎevnog, glomaznog i EE

otpada, te otpadne gume. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.

RUŢIĆI 2

Na šumskom putu s lijeve strane prometnice Breza-Ruţići, u vrtaĉi dubine cca. 30 metara odloţeno je oko 100 m

3 graĊevnog otpada (betonski blokovi drvena graĎa, šuta). Otpad

je odloţen na naĉin da su veće frakcije u samoj vrtaĉi dok su manje frakcije odloţene uz rub. Lokacija je sanirana, no uz inertne ostatke sanacije odloţene su i nove koliĉine otpada. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada uoĉene su opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.

BREZA

S obje strane makadamskog puta koji povezuje naselja Breza i Škalnica, na udaljenosti od oko 100 metara od prometnice odloţeno je oko 25 m

3 graĎevnog otpada i drvene graĎe.

Ova lokacija sanirana je u više navrata. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.

LOKA

Uz prometnicu Klana – Pilana, s desne strane odloţeno je oko 60 m3 graĎevnog otpada.

Ova lokacija sanirana je u više navrata. Vizualnim uvidom u sastav odloţenog otpada nisu uoĉene opasne komponente otpada. Sanaciju ovog neureĊenog odlagališta otpada moguće je izvesti ruĉnim i strojnim izvlaĉenjem.



Stranica 53 od 62

Slika 9: Evidentirane lokacije ilegalno deponiranog otpada

RUŢIĆI 2 RUŢIĆI 2

ŠUMSKI PUT – KUNFIN ŠUMSKI PUT – STUDENA 2

BRGUĈIĆI – UZ CESTU RUŢIĆI 1



Stranica 54 od 62

8.2. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEĈIŠĆENOG

OKOLIŠA

Provedbom godišnje sanacije otpadom oneĉišćenog zemljišta (godišnja ukupna koliĉina otpadom

oneĉišćenog zemljišta ne prelazi volumen od 350 m3). Većina evidentiranih lokacija pristupna je

kako ljudstvu, tako i mašineriji. Iz tog razloga ne definiraju se strogi prioriteti sanacije pojedinaĉnih

lokaliteta. Predloţeni redoslijed rezultat je analize pristupaĉnosti terena, koliĉina odloţenog otpada,

te sukladno tome i ukupna cijena sanacije pojedine lokacije. U sljedećoj tabeli (8.) prikazan je

redoslijed sanacije otpadom oneĉišćenog zemljišta na podruĉju Općine Klana s naznaĉenim

kriterijima odabira te ukupnom cijenom sanacije.

Tabela 8: Redoslijed sanacije otpadom oneĉišćenog zemljišta

REDOSLIJED EVIDENTIRANO

NEUREĐENO ODLAGALIŠTE

KOLIĈINA

ODLOŢENOG

OTPADA

METODA

SANACIJE PROCJENA

TROŠKOVA

1 Donji put Škalnica – Breza 90 m

3 RUĈNO/STROJNO 10 000 HRK

2 Ruţići 2 100 m3 RUĈNO/STROJNO 5 000 HRK

3 Loka 60 m3 RUĈNO/STROJNO 2 000 HRK

4 Breza 25 m3 RUĈNO/STROJNO

20 000 HRK

5 Ruţići 1 13 m3 RUĈNO/STROJNO

6 Šumski put – Kunfin 7 m3 RUĈNO/STROJNO

7 Šumski put – STUDENA 2 4 m3 RUĈNO/STROJNO

8 Brguĉići – uz cestu 3 m3 RUĈNO/STROJNO

9 Škalnica 3 m3 RUĈNO/STROJNO

10 Šumski put – raskriţje Breza 8 m3 RUĈNO

5 000 HRK

11 Šumski put – Marišćina 5 m3 RUĈNO

12 Šumski put – STUDENA 1 2 m3 RUĈNO

13 Brguĉići 2 – uz cestu 1 m3 RUĈNO

UKUPNO 321 m3 42 000 HRK



Stranica 55 od 62

9. ZAKLJUĈAK

Kao i u drugim podruĉjima upravljanja sastavnicama okoliša, gospodarenje otpadom zapoĉinje s

planiranjem te glavnim ciljevima politike gospodarenja otpadom. Politika gospodarenja otpadom

EU-a zahtijeva sprjeĉavanje nastajanja te oporabu otpada. Konaĉno odlaganje najmanje je

preferirana opcija u gospodarenju otpadom.

Mnoge zemlje EU-a imaju nacionalne, regionalne te lokalne (gradske odnosno općinske) planove i

pravilnike gospodarenja otpadom. Uspješno gospodarenje poĉiva na aktivnom ukljuĉivanju

razliĉitih dionika: generatora/proizvoĊaĉa otpada, onih koji otpadom gospodare (prikupljaju,

prevoze, obraĊuju i sl.) te nadleţnih tijela.

Isti pristup primjenjuje se u Hrvatskoj. Provedbom Plana gospodarenja otpadom sustav

gospodarenja otpadom u Hrvatskoj organizira se kao integralna cjelina svih dionika u sustavu na

nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Sustav gospodarenja otpadom temelji se na sljedećem:

• PREVENCIJA NASTAJANJA OTPADA,

• PONOVNA UPORABA,

• MATERIJALNA OPORABA,

• ENERGETSKA OPORABA ILI DRUGE VRSTE OBRADE TE

• KONAČNO ODLAGANJE OSTATNOG OTPADA.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sastoji se od niza podsustava koji

mogu na specifiĉan naĉin obraditi ili stabilizirati odreĊenu vrstu otpada, pa je potrebno prije

donošenja odluka imati cjelovitu sliku o naĉinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada, kao i

strateškim opredjeljenjima kako drţavne tako i lokalne uprave u vezi s gospodarenjem otpadom na

odreĊenom podruĉju.

Provedbom aktivnosti definiranih Planom sustav se uspostavlja u svakoj ţupaniji po

regionalnom/ţupanijskom konceptu i uspostavlja se jedan centar za gospodarenje opasnim

otpadom. Teţi se povećanju udjela odvojenog prikupljanja otpada, recikliranju i ponovnoj oporabi

otpada, prethodnoj obradi otpada prije konaĉnog odlaganja, smanjenju udjela biorazgradivog

otpada u komunalnom otpadu, izdvajanju goriva iz otpada, smanjenju koliĉine otpada koje se

odlaţu na odlagalištima, smanjenju štetnih utjecaja otpada na okoliš i samoodrţivom financiranju

sustava gospodarenje komunalnim otpadom.

Mnogi vaţni tokovi otpada poput ambalaţnog, otpadnih vozila, elektriĉnog i elektroniĉkog otpada

imaju posebne zahtjeve. Kljuĉno jest da je proizvoĊaĉ ili uvoznik pojedinog dobra/opreme takoĊer

odgovoran za zbrinjavanje otpada. MeĊutim, postavljene ciljne vrijednosti za recikliranje i oporabu

takvog otpada neće biti dostignute ako se na lokalnoj razini ne razjasne i koordiniraju s lokalnom

razinom.

TakoĊer, sudjelovanje javnosti, ukljuĉujući redovito informiranje stanovnika, suradnja općina,

gradova i ţupanija te komunalnih poduzeća s nevladinim sektorom te odgoj i obrazovanje djece te

šire javnosti, postavlja se kao izuzetno bitna sastavnica uĉinkovitog sustava gospodarenja

otpadom.



Stranica 56 od 62

Kako je navedeno u uvodnom dijelu Plana, jedinice lokalne samouprave Planom gospodarenja

otpadom za svoje podruĉje moraju zadovoljiti neke temeljne zahtjeve iznesene u Strategiji i

Zakonu. Zahtjevi su sljedeći:

ZAHTJEV OBRAĐENO PLANOM

2011. – 2018. G PREDMETOM

REVIZIJE PLANA

Donošenje planova gospodarenja otpadom i odreĊivanje lokacija u prostornim planovima

UsklaĊivanje planova gospodarenja otpadom sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša

Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom

Gospodarenje komunalnim otpadom

Osiguranje uvjeta i provedba propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom

Provedba propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada

Uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporaba otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš na njihovom podruĉju



Stranica 57 od 62

9.1. SAŢETAK PREDVIĐENIH MJERA, IZVORI I VISINA SREDSTAVA ZA PROVEDBU

Tabela 9: Mjere, nositelji, potrebna sredstva i rokovi za provedbu predviĊenih mjera

1

MJERA Nadopuna sustava zelenih otoka

NOSITELJI Općina Klana

SREDSTVA 5.000,00 kn

IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana

ROK PROVEDBE po potrebi

2

MJERA Postavljanje setova posuda za odvojeno prikupljanje otpada po

kućnim brojevima

NOSITELJI Općina Klana, KD Ĉistoća Rijeka


IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana, KD Ĉistoća d.o.o.

ROK PROVEDBE 2015. godine

3

MJERA Sustavna sanacija postojećih neureĊenih odlagališta otpada sa

izradom potrebne prateće dokumentacije



IZVORI SREDSTAVA Proraĉun Općine Klana, FZOEU

ROK PROVEDBE 2012. godine / trajno

4

MJERA U suradnji s HŠ provesti plansko ograĊivanje šumskih putova

NOSITELJI HŠ


IZVORI SREDSTAVA HŠ

ROK PROVEDBE Prioritetno/2013.

5

MJERA Edukacija javnosti po pitanju provedenih unaprjeĊenja sustava

odvojenog prikupljanja otpada




ROK PROVEDBE Trajno

6

MJERA

Kontinuirana edukacija javnosti, struĉnjaka i upravnih struktura

Općine kako o problematici otpada i gospodarenja otpadom, tako i o

mogućnostima za sprjeĉavanje oneĉišćenja okoliša u općenitom

smislu (putem organiziranja i odrţavanja seminara, interneta,

oglašavanja, i sl)




ROK PROVEDBE Trajno



Stranica 58 od 62

7

MJERA Revizija plana gospodarenja otpadom sa izvješćem naĉelnika

ţupanijskom uredu, MZOPU, AZO




ROK PROVEDBE Trajno

9.2. TERMINSKI PLAN PROVEDBE MJERA

MJERA GODINA

'11 '12 '13 '14 '15 '16 '17 '18

IZRADA ELABORATA O BROJU I IZBORU LOKACIJA ZA IZGRADNJU,

USPOSTAVU I NADOPUNU SUSTAVA ZELENIH OTOKA PO POTREBI

POSTAVLJANJE SETOVA POSUDA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA X

SUSTAVNA SANACIJA POSTOJEĆIH NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA OTPADA SA

IZRADOM POTREBNE PRATEĆE DOKUMENTACIJE X

PROVESTI PLANSKO OGRAĐIVANJE ŠUMSKIH PUTOVA X

EDUKACIJA JAVNOSTI PO PITANJU PROVEDENIH UNAPRJEĐENJA SUSTAVA

ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA

TRAJNO

KONTINUIRANA EDUKACIJA JAVNOSTI, STRUĈNJAKA I UPRAVNIH

STRUKTURA OPĆINE KAKO O PROBLEMATICI OTPADA I GOSPODARENJA

OTPADOM, TAKO I O MOGUĆNOSTIMA ZA SPRJEĈAVANJE ONEĈIŠĆENJA

OKOLIŠA U OPĆENITOM SMISLU (PUTEM ORGANIZIRANJA I ODRŢAVANJA

SEMINARA, INTERNETA, OGLAŠAVANJA, I SL)

REVIZIJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM SA IZVJEŠĆEM NAĈELNIKA

ŢUPANIJSKOM UREDU, MZOPU, AZO



Stranica 59 od 62

9.3. OĈEKIVANI REZULTATI

Kao rezultat uspostave gore opisanog sustava gospodarenja otpadom sa svim navedenim

elementima, moţe se oĉekivati ispunjavanje strateških ciljeva predstavljenih Strategijom

gospodarenja otpadom RH (NN 130/05):

Znatno smanjenje količina otpada koje treba zbrinuti odlaganjem na odlagalištu12,

Smanjenje štetnog potencijala otpada na osnovu izdvajanja korisnih i štetnih komponenti

otpada,

Uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada – „divljih deponija“ te sprječavanje recidiva,

Sveobuhvatno unaprjeĎenje kakvoće ţivota na području Općine.

Iako u ovom trenutku ne postoje egzaktni pokazatelji niti pak precizni podaci, svrsishodnost

ovakvog sustava gospodarenja otpadom ipak se u odreĊenoj mjeri moţe išĉitati iz slijedećih

ĉinjenica i iskustvenih spoznaja:

U kućnom otpadu prosjeĉno je oko 30% papirnatog otpada koji je moguće u potpunosti

reciklirati,

U ukupnom komunalnom otpadu nalazi se preko 50% (volumni udio) ambalaţnog otpada koji

je takoĊer moguće reciklirati u najvećoj mjeri.

Iz gore navedenog jasno je kako je pravilnim postupanjem – odvajanjem na mjestu nastanka

moguće u znatnoj mjeri utjecati na ukupnu koliĉinu otpada koji se odlaţe na odlagalište, te ujedno i

znatno smanjiti potrošnju prirodnih resursa. Naravno, uspješnost ovakvog sustava uvelike ovisi o

popratnim aktivnostima vezano uz promidţbu i edukaciju, te spremnosti lokalne uprave da usmjeri

nastojanja u tom smislu i omogući stanovnicima sve neophodne informacije kao i adekvatnu razinu

znanja o problematici vezanoj uz gospodarenje otpadom.

12

Preciznije predviĊanje nije moguće provesti u ovom trenutku pošto je ovisno o mnogo razliĉitih ĉimbenika a koji u trenutku izrade ovog Plana nisu poznati (npr. razina promidţbe predviĊenog sustava, aţurnost i kvaliteta edukacije svih struktura na podruĉju Općine po pitanju gospodarenja otpadom i problematike zaštite okoliša općenito, restriktivnim i poticajnim mjerama vezano uz pravilno postupanje s otpadom i sl.)



Stranica 60 od 62

10. LITERATURA

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07),

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09),

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio

Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02),

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015. godine (NN

85/07, 126/10 i 31/11).

Plan gospodarenja otpadom PGŢ (SN PGŢ 17/07)

Strategija zaštite okoliša PGŢ (SN PGŢ 31/05)

Prostorni plan PGŢ (SN PGŢ 14/00 i 12/05)

Prostorni plan ureĊenja Općine Klana (SN PGŢ 34/07)

Zbrinjavanje graĊevnog otpada i graĊevnog otpada koji sadrţi azbest u Primorsko –

goranskoj ţupaniji, Ductor d.d.,Svibanj, 2010.

Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na rijeĉkom podruĉju (SN PGŢ 6/94, 12/94,

12/95, 24/96, 4/01)



Stranica 61 od 62

11. OVLAŠTENJE

Prilog 1) Ovlaštenje tvrtke DLS d.o.o. za obavljanje struĉnih poslova sa podruĉja zaštite okoliša



Stranica 62 od 62

Documents

Općina Klanadokumenti.azo.hr/Dokumenti/PGO_opcine_Klana.pdfPLAN GOSPODARENJA OTPADOM ZA RAZDOBLJE OD 2011. DO 2018. GODINE 51 000 Rijeka, M. Baraĉa 19, tel. 051/633-400, fax 633-013,