OPISI KOLEGIJA - Sveučilište u Zadru kolegija.pdf · 2008-12-04 · Georg Holzer 16 Višezičnost kulturne sredine ... Nastavne metode: 14 sati predavanja i 6 sati seminara Opis

14

DRUGI DIO

15

DRUGI DIO

OPISI KOLEGIJA

PRVA GODINA

Semestar Predavač Satnica Naslov predmeta

I. Lada Badurina 12 Uvod u znanstveni rad na polju humanističkih znanosti

USMJERENJE 1: JEZIKOSLOVLJE


I. Ranko Matasović 20 Jezična povijest Europe

II. Peter Nelde /Vesna Muhvić--Dimanovski 20 Contact Linguistics / Kontaktna lingvistika

I. Radoslav KatičićGeorg Holzer 16 Višezičnost kulturne sredine

I. Sture Ureland 18 Eurolinguistics

II. Petar Šimunović / Vladimir Skračić / Dunja Brozović 16 Onomastika

II. Danica Škara / Max Reichard 12 Language in Society

USMJERENJE 2: KULTURA


I. Josip Vrandečić / Ivo Banac 20 Europska povijest dvadesetog stoljeća

II. Damir Magaš 20 Kulturna geografija Europe

I. Jef Verschueren 12 Intercultural Communication

II. Marina Kovačević 12 Književnost i jezik

II. Jelka Vince-Pallua 12 Kulture Sredozemlja

I. Stefan Pugh 12 European Culture and Identity

USMJERENJE 3: EUROPSKE INTEGRACIJE


I. Siniša Rodin 20 Pravni sustav i institucije EU

II. Nenad Zakošek 20 Komparativna europska politika

I. Mia Mikić 12 Ekonomika Europske unije

II. Višnja Samardžija 16 Hrvatska i europske integracije – ekonomski aspekti

II. Maja Bratanić 12 Europske integracije – jezični aspekti

14

DRUGI DIO

15

DRUGI DIO

DRUGA GODINA



I. Anita SujoldžićMaja Bratanić 18 Antropološka lingvistika

I. Dalibor Brozović 12 Standardizacija europskih jezika

I. August Kovačec Goran Filipi 16 Jezične enklave u Europi

II. Dunja Brozović 12 Europa u kontekstu imena

II. Dunja Jutronić 12 Konvergencija i divergencija jezika i narječja u Europi

II. Lelija Sočanac i dr. 16 Hrvatski u dodiru s europskim jezicima



IV. Vitomir Belaj 12 Kulturna antropologija

III. Zoran Kravar 16 Hrvatska književnost u europskome kontekstu

IV. Stipe Grgas 12 Proučavanje kulture: paradigme i kontekst

III. Nikola Jakšić 12 Istočnojadranska umjetnička baština u Europskome i Mediteranskom kontekstu

IV. Emil Hilje 12 Umjetničke veze Dalmacije, Veneta i Marche

III. Slobodan Čače 12Gradovi istočnog Jadrana između Sredozemlja i kontinenta: kontinuitet i promjene do praga

modernoga doba



I. Siniša Rodin i Tamara Ćapeta 16 Jamstva i mehanizmi zaštite temeljnih prava u EU

I. Vojmir Franičević 12 Transformacijski procesi u Središnjoj i istočnoj Europi

I. Darko Polšek 16 Sociološki aspekti europskih društava u kontekstu globalizacije

II. Vesna Tomljenović 12 Temeljne gospodarske slobode

II. Željka Šiljković 12 Ecološka i ekonomska geografija Europe

16

DRUGI DIO

17

DRUGI DIO

1. Uvod u znanstveni rad

Predavaè: dr. sc. Lada Badurina, izv. prof. Za pojedina se programska područja planiraju angažirati renomirani stručnjaci, što će ovi-siti o interesima i potrebama polaznika.

Jezik: hrvatski

Broj sati: 12

Nastavne metode: predavanja, seminari, konzultacije (upućivanje studenata na samostalan rad)

Opis i cilj kolegija: Cilj je kolegija studente uvesti u metodologiju znanstvenoga rada na polju humanističkih znanosti te ih osposobiti za pronalaženje odgovarajuće znanstvene/stručne literature i služenje njome. Posebna se pozornost posvećuje osposobljavanju studenata za oblikovanje znanstvenih tekstova (artikulacija teze, argumentacija, dokumentiranje itd.).

Raspored nastavnih jedinica: – Metodologija znanstvenoga rada na polju humanističkih znanosti: metode znanstvenogа istraživa-

nja (kvantitativne i kvalitativne).– Prikupljanje podataka (pretraživanje bibliotečnih kataloga, arhivske građe, online baza podataka) te

njihova selekcija, obrada i primjena u znanstvenom istraživanju; interpretiranje i problematiziranje.– Vrste bibliografija i njihova izrada; anotirana bibliografija.– Pojam i vrste znanstvenih djela: znanstveni rad (izvorni, pregledni, prethodno priopćenje), kritički pri-

kaz, seminarski rad, doktorska disertacija itd. Polemički oblici znanstvenoga diskursa. Stručni radovi.– Značajke znanstvenoga iskaza (govorenog i pisanog). Oblici akademskoga diskursa i uporabne sfere.– Struktura i kompozicija znanstvenoga djela. Pisanje teksta i tehnička obrada znanstvenoga djela

(različiti uzusi navođenja literature, formatiranja, interpunkcijski uzusi itd.).

Oèekivani rezultati: Očekuje se da će studenti (dijelom) samostalno riješiti zadatak koji proistječe iz njihovih stručnih/znanstvenih interesa, odnosno konkretnih potreba poslijediplomskoga studiranja.

Provjera znanja: Vrednuje se samostalan seminarski rad studenata te znanje pokazano na usmenom ispitu.

Popis temeljne literature:Alley, M. (1996), The Craft of Scientific Writing, Springer, New York, Berlin, Heidelberg.Berry, R. (1996), The Research Project: How to write it, Routledge, London, New York.Bourdieu, P., Passeron, J.-C., de Saint Martin, M. (1994), Academic Discourse, Stanford University

Press, Stanford, California.Clandinin, D. J., Connelly, F. M. (1999), Narrative Inquiry: Experience and Story in Qualitative Research,

Jossey-Bass.Denzin, N. K., Lincoln, Y. S. (ur.) (2000), Handbook of Qualitative Research, Sage Publications.

16

DRUGI DIO

17

DRUGI DIO

Gačić, M. (2001), Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, Ministarstvo unutarnjih poslo-va RH, Zagreb.

George, J., Cowan, J. (1999), A Handbook of Techniques for Formative Evaluation, London: Kogan Page.

Gray, A. (2003), Research Practice for Cultural Studies: Ethnographic Methods and Lived Cultures, Sage Publications.

Halmi, A. (1999), Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima, Zagreb.Kovačević, M., Badurina, L. (2001), Raslojavanje jezične stvarnosti, Izdavački centar Rijeka, Biblioteka

Dometi, nova serija, knjiga 138, Rijeka.Kovačević, M., Badurina, L. (2002), Akademski diskurs, Riječki filološki dani, zbornik radova 4, Rijeka,

str. 189–206.Silić, J. (1996), Polifunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, časopis Matice hrvatske, br. 1,

str. 244–247, Zagreb.Silić, J. (1997), Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, časopis Matice hrvatske, br. 2, str.

397–415, Zagreb.Silobrčić, V. (1997), Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, Medicinska naklada, Zagreb.

18

DRUGI DIO

19

DRUGI DIO


PRVA GODINA


I. Ranko Matasović 20 Jezična povijest Europe

II. Peter Nelde / Vesna Muhvić--Dimanovski 20 Contact linguistics / Kontaktna lingvistika

I. Radoslav KatičićGeorg Holzer 16 Višezičnost kulturne sredine

I. Sture Ureland 18 Eurolinguistics

II. Petar Šimunović / Vladimir Skračić / Dunja Brozović 16 Onomastika

II. Danica Škara / Max Reichard 12 Language in Society

DRUGA GODINA


III. Anita SujoldžićMaja Bratanić 18 Antropološka lingvistika

III. Dalibor Brozović 12 Standardizacija europskih jezika

III. August Kovačec Goran Filipi 16 Jezične enklave u Europi

IV. Dunja Brozović 12 Europa u kontekstu imena

IV. Dunja Jutronić 12 Konvergencija i divergencija jezika i narječja u Europi

IV. Lelija Sočanac i dr. 16 Hrvatski u dodiru s europskim jezicima

18

DRUGI DIO

19

DRUGI DIO

2. Jezièna povijest Europe

Predavaè: prof. dr. Ranko Matasović

Jezik: hrvatski (po potrebi engleski)

Broj sati: 20

Nastavne metode: 14 sati predavanja i 6 sati seminara

Opis i cilj kolegija:Cilj je kolegija upoznati studente s poredbenim pristupom lingvističkoj povijesti Europe, s osnovnim pojmovima i metodama povijesno-poredbene lingvistike, te s teorijom jezične raznolikosti i njezinim primjenama na povijest europskih jezika. Također, kolegij će ukazati na relevantnost povijesti europ-skih jezika za razumijevanje nacionalnih i kulturnih identitetā u suvremenoj Europi.

Raspored nastavnih jedinica:– Osnovni pojmovi povijesne lingvistike; glasovne promjene, dokaz genetske srodnosti jezika; jezič-

ne porodice; pojam dijasistema; kriteriji identiteta jezikā.– Najstariji jezici Europe; modeli zamjene jezika; ekspanzija indoeuropskih jezika; korelacije genet-

ske analize mitohondrijalne DNA u europskim populacijama s jezičnom raznolikošću Europe.– Jezici staroga Sredozemlja; razvitak i ekspanzija grčkoga, etruščanskoga, feničanskoga i latinskoga.– Ekspanzija keltskih jezika; romanizacija i njezine posljedice; ekspanzija germanskih jezika.– Problem praslavenskoga jezika i pradomovine Slavena; širenje slavenskih jezika; najstarija slaven-

ska pismenost.– Europski jezici u srednjem vijeku; odnos latinske pismenosti i pismenosti na vernakularnim jezicima.– Početci standardizacije europskih jezika; uloga državne centralizacije i stvaranja znanstvenih institutci-

ja u ranoj standardizaciji europskih jezika. Utjecaj reformacije i protureformacije na europske jezike.

Provjera znanja: Studenti su dužni prisustvovati nastavi te, u dogovoru s nastavnikom, napisati kratak esej na temu koju sami odaberu (do 6 kartica). Iz kolegija se polaže pismeni ispit.

Popis temeljne literature za kolegij:J. Bechert i dr. ed., Toward a Typology of European Languages, Berlin. 1990.R. Matasović, Uvod u poredbenu lingvistiku, Zagreb 2001.J. Nichols, Linguistic Diversity in Space and Time, Chicago 1992.Pluricentric Languages. Differing Norms in Differing Nations. Michael Clyne (ur.), Berlin – New York:

Mouton de Gruyter, 1992.G. Price (ur.), Encyclopedia of the Languages of Europe, Oxford 1998. N. Reiter, ed., Eurolinguistik. Ein Schritt in die Zukunft, Wiesbaden 1999.B. Sykes, The Seven Daughters of Eve, London 2001.Timesov atlas svjetske povijesti, Zagreb 1990.

20

DRUGI DIO

21

DRUGI DIO

3. Contact Linguistics / Kontaktna linvistika

Lecturers: Prof. Dr. Peter Nelde i dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski

Language: English, Croatian

Number of hours: 20

Teaching methods: lectures, seminar

Course description/Aims: Throughout history, and ever since the Tower of Babel was left unfinished, contacts between different languages have inevitably resulted in conflict between speakers of those languages. These contacts between languages make up the domain of “contact linguistics”. Conflict is the most intriguing aspect of contact linguistics.Without any doubt, the European Union (EU) has accepted the multidisciplinary symbolic function of language and culture as a basis for European political unification. Accordingly, EU policy makers have had to analyse conflicts caused by mono-, bi-, and multilingualism, all aspects of contact linguistics. Can these conflicts be solved, avoided, or neutralized by strategies of language planning and/or language politics? Initial results permit at least a cautious measure of optimism and open broad perspectives for the future of a “New Multilingualism” taking into account a fast changing world with a non-defensive, emancipated attitude of ethnocultural langauge communities in a modern nation-state.

Course Schedule:Lectures:1. Forty years of contact linguistics2. Multilingualism 2.1 in urban and rural settings 2.2 in political institutions (EU) 2.3 models and methods3. Contact and Conflict 3.1 conflict categories 3.2 minority conflicts 3.3 conflict neutralisation4. Analysis of “New Multilingualism” 4.1 Internationalisation 4.2 Neoliberalism 4.3 Telematics 4.4 Globalisation 4.5 Education 4.6 Reduction of nation-state power 4.7 Subsidiarity5. Prospects and future strategies on the management of linguistic diversity

20

DRUGI DIO

21

DRUGI DIO

Seminar:1. Application of theory and methods in actual contact situations 2. Field work focusing on minority issues such as historical and cultural background, today’s status,

education, the media, institutions, 3. Relations to the respective countries of origin etc.4. Language contacts/conflicts within Croatia and (possibly) in other countries 5. Influence of standard Croatian on minority languages and vice versa6. Croatian language in diaspora7. Sociolinguistic and contact linguistic aspects of dialects and attitudes towards them in urban and/

or rural settings8. Effects of globalisation processes on the socio-economic and socio-cultural conditions in the region

and linguistic consequences

Intended Learning Outcomes: Students will be expected to gain theoretical knowledge about different aspects of contact and conflict linguistics and to be able to apply it in individual research within the field.

Assessment: written/oral exam; essays and/or presentations of projects for the seminar

Indicative basic reading list:Ammon, U., Mattheier, K.J., Nelde P.H. (eds.) (1994) English only? In Europa, in Europe, en Europe,

(Sociolingustica 8), Niemeyer, TübingenBochmann, K., Nelde P.H., Wölk W. (eds.) (2003) Methodology of Conflict Linguistics, (Plurilingua

XXIV), Asgard, St. Augustin Filipović, R. (1986) Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezicnih dodira, JAZU – Školska knjiga,

ZagrebGoebl, H., Nelde, P.H. et al. (eds.) (1996) Contact Linguistics I, de Gruyter, Berlin and New York Goebl, H., Nelde, P.H. et al. (eds.) (1997) Contact Linguistics II, de Gruyter, Berlin and New York Labrie, N. (ed.) (1997) Etudes recentes en linguistique de contact, (Plurilingua XX), Dümmler, Bonn Nelde, P.H. (ed.) (1989) Urban language conflict, (Plurilingua VII), Dümmler, BonnNelde, P.H. et al. (eds.) (1996) Euromosaic. The production and reproduction of the minority language

groups in the European Union. European Commission, LuxembourgNelde, P.H., Rindler Schjerve R. (eds.) (2001) Minorities and Language Policy, (Plurilingua XXII),

Asgard, St. AugustinWeber, P. (ed.) (1999) Contact + Conflict: Language Planning and Minorities, (Plurilingua XXI),

Dümmler, BonnWölk, W., de Houwer A. (eds.) (1997) Recent studies in contact linguistics, (Plurilingua XVIII),

Dümmler, Bonn

22

DRUGI DIO

23

DRUGI DIO

4. Višejeziènost kulturne sredine

Predavaè(i): akad. Radoslav Katičić, prof.dr. Georg Holzer

Jezik: hrvatski / njemački

Broj sati: 16

Nastavne metode: predavanja

Saet opis i cilj predmeta:Lingvistika, kako je izrasla u 19. i 20. stoljeću, sva je usredotočena na čovjekovu jednojezičnost. Ona polazi od pretpostavke da je jednojezičnost njegovo prirodno stanje. To se, međutim, očito oslanja na to što se u novovjeko doba i javni život i sve tercijarne djelatnosti u okviru nacionalnog prostora sve izrazitije uređuju tako da se odvijaju jednojezično. Višejezičnost je stoga u lingvističkom mišlje-nju novijega doba ostajala pastorče, premda povijest, ako se usmjeri pozornost na to, prije pokazu-je da je prirodno čovjekovo stanje zapravo višejezičnost. Kada se pak, ako ne iz drugih, a ono iz pra-gmatičkih razloga i njoj počela poklanjati pozornost, sve je bilo usmjereno gotovo isključivo na više-jezičnost u funkciji prevladavanja jezičnih barijera. Kao da se nije ni zapažalo da ima kulturnih sredi-na, i to ne malo, koje na razini svojih duhovnih i estetskih vrijednosti funkcioniraju višejezično, pa i od iskona. Ovaj kolegij imao bi uvoditi u takvo gledanje i poticati na takva rasuđivanja, pokretati na nji-ma zasnovana istraživanja.

Raspored nastavnih jedinica: I. – Intenzivno kulturno prožimanje višejezičnih cjelina.– Analiza raznolikosti pojavnih oblika višejezičnih kulturnih sredina od pojave klasičnih ili “svetih” je-

zika, pa do života manjinskih zajednica novoga doba. – Jezična lojalnost manjinskih zajednica svojoj materinskoj riječi, i njihova jezična integriranost u

kulturu svoje šire okoline.– Kulturna povijest dalmatinskih gradova kao model proučavanja višejezičnosti kulturne sredineII. – Višejezičnost u srednjovjekovnoj Austriji, osobito slavensko-njemačka dvojezičnost. – Analizira raznovrsnih tragovi ove dvojezičnosti na filološkom i onomastičkom materijalu

Oèekivani rezultati: Upućivanje na postojanje kulturnih sredina koje na razini svojih duhovnih i estetskih vrijednosti funk-cioniraju višejezično. Poticati studente na spoznavanje takve višejezičnosti i pokretati na njima zasno-vana istraživanja. Razumijevanje višejezičnih situacija u potonulim kulturnim sredinama i metodâ nji-hove rekonstrukcije.

Provjera znanja: pismeni ispit

Popis temeljne literature:I. Radoslav Katičić, Litterarum studia. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb,

1998.Radoslav Katičić, Literatur– und Geistesgeschichte des kroatischen Frühmittelalters, Wien 1999.

22

DRUGI DIO

23

DRUGI DIO

Radoslav Katičić, Na kroatističkim raskrižjima, Zagreb 1999.Radoslav Katičić, Oko temelja jezikoslovlja, Suvremena lingvistika, 9(1974), 3-12.Mario Wandruszka, Die Mehrsprachigkeit des Menschen, München 1985.Mario Wandruszka, Die europäische Sprachgemeinschaft, Stutgard 1990.Europäische Mehrsprachigkeit, Wolfgang Pöche-Mario Wandruszka, Tübingen.II. Georg Holzer, Die Slaven im Erlaftal. Eine Namenlandschaft in Niederösterreic (= Studien und

Forschungen aus dem Niederösterreichischen Institut für Landeskunde, hrsg. von Anton Eggendorfer und Willibald Rosner, Band 29 = NÖ Schriften 136 Wissenschaft), Wien 2001

Georg Holzer, Zu Lautgeschichte und Dialekten des mittelalterlichen Slavischen in Österreich, Wiener Slavistisches Jahrbuch 42 (1996) 81-110

Georg Holzer, Slavisch-deutsche Lautgeschichte im österreichischen Kontaktbereich, Onoma. Journal of the International Council of Onomastic Sciences 36 (2001) 91-109

Georg Holzer, Zur Sprache des mittelalterlichen Slaventums in Österreich. Slavisch unter bairischem Einfluss, Wiener Slavistisches Jahrbuch 48 (2002) 53-73

Georg Holzer, Zum Wortschatz des slavischen Substrats in Österreich I. Schichten und Areale, u: Studia etymologica Brunensia 2, hrsg. von Ilona Janyšková und Helena Karlíková, Praha 2003, 215-227

Georg Holzer, O leksici slavenskoga supstrata u Austriji II. Pregled o građi, Folia onomastica Croatica 11 (2002) 95-102

Otto Kronsteiner, Die alpenslawischen Personennamen, Wien 1975Herwig Wolfram, Salzburg, Bayern, Österreich. Die Conversio Bagoariorum et Carantanorum und die

Quellen ihrer Zeit, Wien – München 1995.

24

DRUGI DIO

25

DRUGI DIO

5. Eurolinguistics

Lecturer: Prof. Dr. Sture Ureland

Language: English

Number of hours: 18

Teaching methods: seminar

Course description/Aims: In the presentation of the contents of the course on Eurolinguistics, we will first deal with the rise of a new orientation in linguistics which is not so well-know to the general public. We are witnessing a new and important re-orientation of linguistics, especially in multilingual and minority studies, which is based on language contact, ethnolinguistics and history. We will deal with European languages from a Europe-wide point of view as we are convinced that such an overall perspective of the European languages will be enriching and inevitable for progress in linguistics and will liberate us from nationalistic bias and one-sided aspects of the European languages in interaction (cf. The Pushkin Manifesto 1999, Theses 5, 6 and 9).

Course Schedule: 1. Introduction. General Eurolinguistics List I

Publications on Maritime Eurolinguistics and European seasConcepts and terminology of language contact studies with reference to Handbook of Contact Lingustics (Goebl et al. eds., Vols. I and II) Language maps of the Baltic Sea Region (cf. Goebl et al. (eds.)(1997:Vol II) The Baltic Sea Region: for a general orientation see the Handbook of The BalticUniversity Programme, Uppsala: Maciejewski, Witold (ed.) (2002) (see parts of Eurolinguistics List II, not complete here)Part A: The cultural landscape: History and culturePart B: The Political Landscape

2. The Baltic Sea /Die OstseeHistory and archaeologyMaritime EurolinguisticsHistory of the Hanseatic LeagueHistory and ethnology

3. Scandinavian languagesMiddle Low German in ScandinaviaSwedenLappland/Finno-UgristicsGotlandDänemarkFinland

4. North-West RussiaOld Russian–Old Scandinavian/Old Swedish (archaeological and linguistic works)

24

DRUGI DIO

25

DRUGI DIO

Russian– Norwegian-Finnish-Sámi

Middle Low German and Dutch – RussianFinnish – East SlavicUkrainianIzhorian/ Ingermanländisch (Ingermanland)Karelian

5. The Baltic StatesBalto – SlavicGerman – EstonianSwedish – EstonianGerman – Latvian

Intended learning outcomes: Introduction to the perspectives of Eurolingistics, inner-European and global Eurolinguistics, background, historiographical aspects; concentration on Eurolinguistics, North and North East.

Assessment: Student oral presentation plus a written exam or essay

Indicative basic reading list:1) The Baltic Sea Region:For a general orientation see the handbook of The Baltic University Programme:Maciejewski, Witold (ed.) 2002: The Baltic Sea Region – Culture, Politics, Societies. Uppsala: The Baltic

University Press. 350 SKK (ca.32 Eur) (order of 5 to10 copies !)2) Dahl, Östen and Maria Koptjevskaja-Tamm (eds.) (2001): Circum-Baltic languages. Vols. I and II.

Amsterdam:Benjamins.3) Scandinavian LanguagesHaugen, Einar (1976): The Scandinavian Languages. An Introduction to their history. London: Faber and

Faber. (In deutscher Übersetzung: Die skandinavischen Sprachen, transl. By Magnnus Pétursson, Hamburg: Buske).

4) German as a roofing language in northern EuropeAkten des 7. internationalen Symposiums über Sprachkontakt in Europa. Sprachkontakt in der Hanse,

Aspekte des Sprachausgleichs im Ostsee– und Nordseeraum. Lübeck 1986, ed. by P. Sture Ureland. Tübingen: Niemeyer

5) The Baltic languagesEckert, and Elvira Bukevičiute (1995): Die baltischen Sprachen. Berlin: Langenscheidt.

26

DRUGI DIO

27

DRUGI DIO

6. Onomastika

Predavaè(i): akad. Petar Šimunović, dr. Vladimir Skračić, dr. Dunja Brozović

Jezik: hrvatski (prema potrebi francuski, njemački, engleski)

Broj sati: 16

Nastavne metode: predavanja, seminar

Saet opis i cilj predmeta: Onomastika je izrazito interdisciplinarna znanost. Iako po temeljnom predmetu svojega istraživanja pripada jezičnim disciplinama, svojim se sadržajem i metodom oslanja na izvanjezičnu stvarnost: na zemljopisni prostor i njegovu identifikaciju jezičnim sredstvima, na povijesne, antropološke, demo-grafske, gospodarske i druge okolnosti u kojima je nastajalo ime. Komunikacijska nužda da se sve što postoji na ovaj ili onaj način imenuje, određuje onomastici i njezinim disciplinama sveprisutnost u svim poljima života. S obzirom da onimi pokazuju znatno veću jezičnu otpornost od apelativa, razlož-no je uzeti u obzir da će se iz njih moći iščitavati i stariji jezični slojevi, te zaboravljeni postupci i ra-zlozi imenovanja. Cilj predmeta jest uvođenje studenata u temelje onomastike kako bi se na imenima kao jezičnim spo-menicima materijalne i duhovne kulture proniknulo u jezičnu povijest i svijest naroda koji je ta imena stvorio i naroda koji se tim imenima služe kao svojom kulturnom i jezičnom baštinom.

Raspored nastavnih jedinica: – Uvod u onomastiku– Onomastika kao jezikoslovna disciplina (individualizacija i identifikacija objekta; onomastika i eti-

mologija; pučka etimologija; onomastika i dijalektologija; onomastika i standardni jezik; onomasti-ka i leksikologija)

– Jezični znak ~ onomastički znak; lik i sadržaj onomastičkoga znaka: apelativ (opća imenica) ~ onim ili ime (individulanost imena); odnos između realnosti, objekta koji se imenuje i njegova imena.

– Motivacija i etiologija imena – Onomastička terminologija– Interdisciplinarnost onomastike (onomastika u odnosu na ostale znanosti: povijest, geografiju, kar-

tografiju, književnost, antropologiju, sociologiju, etnologiju, genealogiju itd.)– Metode onomastičkih istraživanja (tradicionalne, suvremene, interdisciplinarnost)– Povijesne potvrde: arhivska građa, topografske i katastarske karte, dokumenti i leksikografske po-

tvrde– Pristup onomastičkome istraživanju (izrada i obradba onimijskoga korpusa, terenski rad)– Jezični dodiri u onomastici– Slojevitost hrvatske onomastike (onomastička stratifikacija)– Mediteranski kontekst hrvatske onomastike– Srednjoeuropski kontekst hrvatske onomastike – Važnost onomastike za hrvatsku i slavensku etnogenezu – Indoeuropsko i slavensko nasljeđe u hrvatskoj onomastici– Etnogeneza Hrvata u svjetlu kontaktne onomastike

26

DRUGI DIO

27

DRUGI DIO

Oèekivani rezultati:Odgovoriti na pitanje zašto su onimi osobito podobni za proučavanje jezika u kontaktu i zašto upra-vo u imenima dobro čuvaju “uspomene”, kako na imenodavce iz povijesno različitih jezika, tako i na one koji dolaze iz ranijih slojeva istoga jezika. Pokazati kako se procesi odvijaju na vremenskoj osi, a kako u prostornoj distribuciji.

Provjera znanja: seminarski rad i usmeni ispit

Popis temeljne literature:Brozović Rončević, D. 2002: Language contact in Croatia as reflected in onomastics, Studies in

Eurolinguistics:Convergence and Divergence in European languages /ur. P. Sture Ureland, knj. 1, Berlin : Logos, 355–372

Brozović Rončević, D. 2003: Hrvatska hidronimija. Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (u tisku)

Frančić, A. 2002: Međimurska prezimena. Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.Jurišić, B. 1956: Toponimika zapadne Istre, Cresa i Lošinja, Anali Leksikografskog zavoda FNRJ, sv. III,

ZagrebMatasović, R. 1997: O metodologiji onomastičkih istraživanja (na primjeru keltske onomastike), Folia

onomastica Croatica, 6, Zagreb, 89-98.Name Studies. An International Handbook of Onomastics, Berlin (de Gruyter): I, 1995; II, 1996Pellegrini, G. B. 1990: Toponomastica italiana, Ulrico Hoepli, MilanoSuperanskaja, A. V. 1978: Obščaja teorija, Moskva.Šimunović, P. 1972: Toponimija otoka Brača, Brački zbornik 10, SupetarŠimunović, P. 1986: Istočnojadranska toponimija, Split : Logos.Šimunović, P. 1995: Hrvatska prezimena, Zagreb : Golden Marketing. Tekavčić, P. 1976: O kriterijima stratifikacije i regionalne diferencijacije jugoslavenskog romanstva u svi-

jetlu toponomastike, Onomastica jugoslavica, VI, Zagreb, str. 35-56Časopis: Folia onomastica Croatica, HAZU, Zagreb

28

DRUGI DIO

29

DRUGI DIO

7. Language in Society

Lecturer: prof. dr. Danica Škara; prof. dr. Max ReichardLanguage: EnglishNumber of hours: 16Teaching methods: lectures and seminar

Course description/aims: This course is designed to give postgraduate students advanced training in current theories and methods in sociolinguistics. It brings together history, politics, language and culture. European issues will be primarily treated. The following topics represent major foci of our interests:

Course schedule: – Culture as a dynamic process of social behavior– Language: the social mirror– English in Europe: socio-cultural and linguistic aspects– We will try to explore the position and significance of English in contemporary Europe by examining

the nature, function, history and status, reception of the language in its different manifestations, in different socio-cultural contests.

– An overview of the contact between Americans and Europeans. Materials are drawn from history and linguistics to highlight the nature of contacts and its effects. It is our belief that Trans-Atlantic relationship between North America, Britain and Europe will be the focus of significant debate in the future.

– Language and national identity in Europe– Language variations based on social differences– Language and Politics

Intended learning outcomes: Students will be exposed to historical overviews readings, discussions and will be expected to do original field research, the results of which are to be presented orally or in a seminar paper.

Assessment: written exam

Indicative basic reading list:Chaiku, Elaine, Language, the Social Mirror, Rowley, Mass.: Newbury House Publishers 1982.Dovring, Karin, English as Lingua Franca, Praeger, Westport, Connecticut, London, 1997.Dunn, J.A. (Ed.), Language and Society in post-communist Europe: Selected Papers from the Fifth World

Congress of Central and East European Studies, Warsaw, New York: St. Martin’s Press, 1999.Hoffman, Charolotte, Language, Culture, Communication in Contemporary Europe, Multilingual Matters

LTD, Clavedon, Philadelhia, Adelaide, 1996. Kroes, Rob, R.W.Rydell and D.F.Bosscher: Cultural Transmissions and Receptions: American Mass

Culture in Europe, Amsterdam, VU University Press, 1993. Malstrom, Jean, Language in Society, Hayden Book Co. New York, 1965.Peyton, J. Kreeft et al., Language in Action: New Studies of language in society (Essays in honor of

Roger W. Shuy) Cresskill, NJ: Hampton Press, 2000. Philipson, Robert, Linguistic Imperialism, Oxford: Oxford University Press, 1992.Schaffner, Christina, Analyzing Political Speeches, Philadelphia: Multilingual Matters, 1997.

28

DRUGI DIO

29

DRUGI DIO

8. Antropološka lingvistikaPredavaèi: prof. dr. Maja Bratanić, prof. dr. Anita Sujoldžić

Jezik: hrvatski (prema potrebi engleski)

Broj sati: 18


Saet opis i cilj predmeta: I. Kolegij predstavlja opći uvod u temeljne pojmove i područja lingvistike u kontekstu antropologije. Čovjeku kao biološkoj vrsti moć govora, kao općeljudska i samoljudska sposobnost, bitan je dio de-finicije homo sapiensa. Ova sposobnost je urođena psihofizičkim ustrojstvom čovjeka koje uključu-je funkcioniranje ljudskoga mozga i građu govornih organa. Glavne teme obuhvaćaju biološke teme-lje jezika, porijeklo i evoluciju jezika, promjene u jezicima i umiranje jezika, usvajanje jezika i jezi-čne univerzalije. Koriste se podaci i primjeri iz hrvatskoga i raznih drugih jezika koji omogućuju širo-ku perspektivu.II. Antropološka lingvistika bavi ulogom jezika, jezičnom praksom i jezičnim strukturama u društve-nom i kulturnom kontekstu. Jeziku se pristupa kao kulturnom dobru, a komunikaciji kao kulturnoj prak-si.

Raspored nastavnih jedinica: I. 1. Uvod u lingvističku antropologiju.– Međuodnos lingvistike, antropologije i srodnih disciplina. – Definicija, temeljna obilježja i funkcija jezika. 2. Komunikacija životinja i primata i ljudski jezik.– Biološki temelji jezika.– Govorni organi. – Lateralizacija mozga. Neurolingvistika.3. Jezik i evolucija. – Teorije o podrijetlu jezika.– Paralele između gena i jezika. Sinteze o evoluciji čovjeka.4. Dinamičnost jezika, njihovo rađanje i umiranje.5. Usvajanje jezika.– Biološke i sociokulturne komponente.– Faze jezičnog razvoja. Hipoteza o kritičnoj dobi.6. Jezične univerzalije.– Pojam univerzalne gramatike. Noam Chomsky. Psiholingvistika.– Tipologija jezika.– Kategorizacija boja. Kategorizacija srodstva.II.7. Teorije kulture.– Koncept kulture.– Mjesto jezika u pojedinim kulturnim modelima.

30

DRUGI DIO

31

DRUGI DIO

– Metafore (modeli i metafore, metafore kao modeli razumijevanja, kulturni modeli i metafore itd.)8. Jezični i kulturni relativizam.– Jezična raznolikost.– Relativizam i determinizam. – Boasovska antropologija. Jezični relativizam. Kulturni relativizam (Sapir, Whorf).– Relativizam nasuprot univerzalizmu (relativistički stavovi prema univerzalijama u nazivlju za boje,

konceptualizaciji prostora itd.).– Novi pristupi jezičnom relativizmu.9. Značenje (u lingvističkoj antropologiji).– Priroda značenja.– Značenje u jezičnim oblicima. – Značenje u kulturnoj praksi. – Priroda jezičnog znaka (ikoničnost, indeksno značenje).10. Etnografija komunikacije. – Jezik kao društvena akcija (Malinowski, teorija govornih činova i lingvistička antropologija, Austin,

Searle, Wittgenstein). – Konverzacijske razmjene.– Jedinice sudjelovanja (govorni događaji).– Etnografija komunikacije (Hymes).– Jezik i rod (spol).

Oèekivani rezultati: Razumijevanje podrijetla i razvoja jezika kao biološke i socijalne kategorije. Osvještavanje jezika kao temeljnoga biološkoga i kulturnoga ljudskoga svojstva i njegove uloge kao sredstva kulturne i inter-kulturne transmisije i društvene akcije. Uočavanje veze između kulturnih oblika i njihova sadržaja te dnevne jezične prakse.

Provjera znanja: usmeni ispit, kraće studentske prezentacije na izabranu temu

Popis literature:

Bickerton, D. (1990), Language and Species, Chicago:The University of Chicago Press.Blount, B. G. (1995), Language, Culture and Society (A Book of Readings), Waveland Press, Prospect

Heights.Bonvillain, N., (1993), Language, Culture, and Communication, The Meaning of Messages, Englewood

Cliffs, Prentice Hall.Comrie, B. (1981), Language universals and linguistic typology, Chicago: University of Chicago Press.Dixon, R. M. W. (1997), The Rise and Fall of Languages, Cambridge/New York: Cambridge University

Press. Lieberman, P. (1984), The biology and evolution of language, Cambridge, MA: Harvard University

Press. Dunbar, R. I. M. (1996), Grooming, Gossip and the Evolution of Language, London:Faber & Faber.Duranti, A., (1997), Linguistic Anthropology, Cambridge University Press, Cambridge.

30

DRUGI DIO

31

DRUGI DIO

Durham, W. H. (1991), Coevolution: Genes, Culture and Human Diversity, Stanford:Stanford University Press.

Eastman, C.M. (1990), Aspects of Language and Culture, Chandler & Sharp Publishers Inc., Novato, Ca.

Foley, W. A. (1997), Anthropological Linguistics, An Introduction, Blackwell, Oxford.Hajmz, D. (1980), Etnografija komunikacije (prev. M. Radovanović), BIGZ, Beograd.Hymes, D. ur. (1964), Language in Culture and Society, A Reader in Linguistics and Anthropology,

Harper & Row, Publishers, New York, Evanston, and London.Chomsky, N. (1972), Language and Mind, San Diego: Harcourt, Brace & Jovanovich.Chomsky, N. (1986), Knowledge of Language: Its Nature, Origin and Use, Praeger: New York, NY.Lenneberg, E.H. (1967), Biological foundations of language, New York: Wiley.Pinker, S. (1994), The Language Instinct, William Morrow and Company, Inc., New YorkPalmer, G. B. Premack, D. & Premack, A. J. (1983), The mind of an ape, New York: Norton. Ruhlen, Merritt (1994), The origin of language, John Wiley & Sons, inc. New York.Salzmann, Z. (21998), Language, Culture, and Society, An Introduction to Linguistic Anthropology,

Boulder, Westview Press.Savage-Rumbaugh, E. S. (1991), Language learning in the bonobo: How and why they learn, u: N. A.

Krasnegor, D. M. Rumbaugh, R. L. Schiefelbusch, R. L., & M. Studdert-Kennedy, (ur.) Biological and behavioral determinants of language development. Hillsdale, NJ: Erlbaum.

Shaul, D. L. and L. Furbee (1997), Language and Culture, Waveland Press. Prospect Heights.Sperber, Dan (1990), The evolution of the language faculty: A paradox and its solution, Behavioral and

Brain Sciences 13 (4), 756-758.Wierzbicka, A. (1991), Cross-Cultural Pragmatics, The Semantics of Human Interaction, Mouton de

Gruyter, Berlin, New York.Wierzbicka, A. (1992), Semantics, Culture, and Cognition, Universal Human Concepts in Culture–

Specific Configurations, Oxford University Press, Oxford.

32

DRUGI DIO

33

DRUGI DIO

9. Standardizacija europskih jezika

Predavaè(i): akad. Dalibor Brozović

Jezik: hrvatski (prema potrebi engleski / talijanski)

Broj sati: 12


Saet opis i cilj predmeta: Standardnim jezikom možemo smatrati samo idiom koji je funkcionalno autonoman prema svakomu drugom idiomu, uvijek normiran i funkcionalno polivalentan, elastično stabilan u vremenu i prostoru, koji nastaje pošto se jedna etnička ili nacionalna formacija, uključivši se u internacionalnu civilizaciju, počne u njoj služiti svojim idiomom, koji je do tada funkcionirao samo za potrebe etničke civilizacije. U toj definiciji nema mjesta za pitanje ima li taj idiom genetskolingvistički rang jezika, jer se standar-dni jezik može formirati i na podlozi koja prema dijalektnoj podlozi kojega drugog standardnog jezi-ka ima dijalektni rang u okviru istoga jezika dijasistema. Opstojnost standardnoga jezika uvjetovana je samo spomenutim svojstvima i u potpunosti je neovisna od genetskih odnosa dijalektne osnovice na temelju koje je formiran. Na europskom kontinentu standardni su jezici formirani na temelju dija-lektnih osnovica što pripadaju pojedinim jezicima dijasistemima raznih grana prije svega indoeurop-ske i uralske porodice. Pri tome su poznati različiti tipovi samih procesa standardizacije, koji se razli-kuju prema mogućim odnosima samih dijalektnih osnovica, prema vremenu u kojem se odvijao proces standardizacije, prema prilikama u kojima se odvijao i prema karakteru ljudskoga kolektiva za koji je formiran pojedini standardni jezik kao komunikacijski instrument više civilizacije. Svi ti momenti zaje-dno daju jedno prilično iznenađujuće ali veoma sustavno šarenilo.

Raspored nastavnih jedinica: – Definicija standardnoga jezika.– Razlikovanje pojma jezik u sociolingvističkom smislu, gdje se odnosi samo na standardni jezik, od

pojma jezik u genetskolingvističkom smislu, gdje se odnosi samo na dijasistem srodnih dijaleka-ta, koji ne obuhvaća sve inače srodne dijalekte, nego samo neke prema strogo određenim kriteriji-ma.

– Razvitak europskih standardnih jezika; odnos nacije i jezika u 19. i 20. stoljeću; odnos standardnih jezika i dijalekata.

– Standardizacija romanskih (problem sardskog i okcitanskog tj. “provansalskog” koji nemaju svoga standardnog oblika) i germanskih jezika (i problem jidiša)

– Standardizacija slavenskih jezika (i problem rusinskoga, pomoranskoga (kašupski) i polapskoga je-zika).

– Standardizacija hrvatskoga jezika.

Oèekivani rezultati:Upoznavanje studenata s pojmom standardnoga jezika i procesima standardizacije pojedinih europ-skih jezika. Uočavanje razlike između sociolingvističkih i genetskolingvističkih kriterija pri procesu standardizacije.


32

DRUGI DIO

33

DRUGI DIO

Popis temeljne literature:Dalibor Brozović, Standardni jezik. Teorija / usporedbe / geneza / povijest / suvremena zbilja, Zagreb:

Matica hrvatska, 1970.Dalibor Brozović, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, nje-

gove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, u: Hrvatska književnost u evropskom kon-tekstu, Zagreb: Liber 1978., str. 9-83.

Dalibor Brozović, Za tipologiju mogućih odnosa između ljudskih jezika i kolektiva prema genetskolingvi-stičkim, sociolingvističkim, etnološkim i sociološkim kriterijima uspoređivanja, Radovi FF u Zadru, sv. 24, 1984.-85., str. 11-27.

Pluricentric Languages. Differing Norms in Differing Nations, Michael Clyne (ur.), Berlin – New York: Mouton de Gruyter, 1992.

Radoslav Katičić, Nešto napomena o postanku složenoga suvremenog jezičnog standarda hrvatskoga ili srpskoga, u: Novi jezikoslovni ogledi, II., Zagreb: Školska knjiga, 21992., str. 75-116.

Radoslav Katičić, O početku novoštokavskoga hrvatskoga jezičnog standarda, o njegovu položaju u po-vijesti hrvatskoga književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, isto, str. 116-132.

V. A. Avrorin, Problemy izučenija funkcional’noj storony jazyka. K voprosu o predmete sociolingvistiki, Leningrad, 1975.

34

DRUGI DIO

35

DRUGI DIO

10. Jeziène enklave u Europi

Predavaè(i): akad. August Kovačec, prof. dr. Goran FilipiJezik: hrvatski (prema potrebi francuski, engleski i talijanski)Broj sati: 16Nastavne metode: predavanja

Saet opis i cilj predmeta: Jezični kontakti i interferencije ovise o mnogim strukturalnim (unutarjezičnim) i sociolingvističkim čimbenici-ma (službeni status jezikâ, uporaba u školstvu, bogoslužju, medijima, prestiž jezika u kontaktu itd.). Kada je riječ o kontaktu između jezika kojima se služi značajan broj govornika, kada se svaki od njih upotrebljava na velikom kompaktnom području, i tradicionalni je jezik različitih institucija (školstvo, uprava, vojska, bogosluž-je) pa i jezik koji odgovara svijesti o nacionalnoj, političkoj, vjerskoj ili kulturnoj posebnosti, jezične interfe-rencije, koje su posljedica jezičnoga kontakta, samo se iznimno i vrlo teško mogu u jednom od dvaju jezika nametnuti kao opće prihvaćene činjenice, a najčešće se svode na preuzimanje riječi (leksičko posuđivanje) ili su pak ograničene samo na neke (substandardne) oblike komunikacije. U kontaktu među takvim jezicima najčešće samo manji dio obiju jezičnih zajednica aktivno upotrebljava oba jezika (ili ih barem poznaje).Kada je riječ o jezičnim skupinama s malim brojem govornika koje žive na području drugoga jezika koji ra-spolaže velikim kompaktnim područjem, a poznavanje jezika “šire zajednice” vrlo je rašireno ili opće i obve-zno (uobičajena ili opća dvojezičnost), te se jezik “šire zajednice” nužno svakodnevno upotrebljava u komu-nikaciji, ne samo što su jezične interferencije mnogo češće, nego se one u jeziku malobrojnije zajednice la-kše i brže udomaćuju. Ako jezik takve enklave nije ujedno i jezik različitih institucija, kao što su škola, crkva, uprava, posebna nacionalna svijest, vlastita književna tradicija ili folklorna predaja – koje inače redovito ola-kšavaju očuvanje tradicionalnoga jezičnoga oblika – do interferencija dolazi češće i lakše i one se nesputa-nije prihvaćaju u (implicitnu) normu jezika enklave. Tipičan je primjer takve enklave istrorumunjski, koji je iz hrvatskoga, uglavnom čakavskoga (i, djelomično posredno, talijanskoga), preuzeo ne samo velik broj le-ksičkih jedinica, nego je pod hrvatskim utjecajem korjenito izmijenio svoju strukturu i tipologiju (razvio je mogućnost morfološkoga razlikovanja glagolskoga vida, rumunjski tzv. dvorod zamijenio srednjim rodom slavenskoga tipa, djelomično razvio mogućnost izražavanja ‘duala’ itd.). Količina i intenzitet takvih promje-na posljedica su dugotrajne (stoljetne) istrorumunjsko-hrvatske dvojezičnosti uslijed koje dolazi do pomanj-kanja svijesti o nacionalnoj ili kulturnoj posebnosti (tzv. Istrorumunji od reda se izjašnjavaju kao Hrvati; vi-jesti o njihovu rumunjskome podrijetlu donijeli su im dijalektolozi i etnolozi; uz neznatne ostatke vlastitoga književnoga folklora služe se hrvatskim čakavskim folklorom; škola i bogoslužje – osim razdoblja talijanske okupacije – služe se hrvatskim itd.). Time se objašnjava što su se sve bitne pojave interferencija iz velikoga broja jezika što ih je U. Weinreich prikupio u svojoj sintezi Languages in Contact (1953) mogle, početkom 1960-ih, evidentirati u istrorumunjskom, kao i to da se tijekom dviju ili triju naraštaja govornika (od poče-tka XIX. st. do 1970-ih) dogodio značajan broj promjena u istrorumunjskoj gramatici. Istroromanski (istriotski) koji se govori(o) u nekoliko enklava u zapadnoj Istri, iako je okružen hrvatskim, prihvatio je mnogo manje hrvatskih elemenata, jer se Istroromani (Bumbari, Latini) već odavna nacionalno smatraju Talijanima. Do pripajanja Istre hrvatskoj matici hrvatski nikada u Istri nije bio jezik gradova ni je-zik znatnijega prestiža, pa je standardni talijanski i istromletački bio jezik od kojega je istroromanski preu-zimao elemente. U Hrvatskoj je u sličnom položaju i jezik arbanaške zajednice (Zadar; od sredine XIX. st. s hrvatskom nacionalnom sviješću, hrvatskim školama, za talijanske okupacije talijanskima itd.). Iako done-kle “zaštićen” posebnom kulturnom i vjerskom tradicijom svojih govornika, židovskošpanjolski (Dubrovnik, Split) je preuzeo u novije doba (prije nestanka) određen broj hrvatskih elemenata, a u ranijim razdobljima grčkih, turskih, talijanskih. Na balkanskom prostoru enklave takve vrste, koje svjedoče o intenzivnom preuzimanju aloglotskih elemena-ta u rječniku, gramatici i fonetici prilično su brojne, a najkarakterističnija je meglenorumunjska u Makedoniji i Grčkoj. Iako neusporedivo jače s obzirom na broj govornika i (nerijetku) kompaktnost prostora, po rezulta-

34

DRUGI DIO

35

DRUGI DIO

tima kontakta ovomu tipu pripadaju i arumunjske (“cincarske”) enklave u Grčkoj, Albaniji, Makedoniji. Kako se Cincari, nerijetko i izvan Grčke, osjećaju dionicima grčke kulturne tradicije (pravoslavni Cincari Grčke če-sto se vezuju uz Grčku pravoslavnu crkvu), golem je grčki utjecaj u rječniku, fonetici i sintaksi, donekle i u morfologiji njihova jezika, a na manjem prostoru također i drugih balkanskih jezika (Cincari su na Balkanu i u srednjoj Europi nerijetko bili predvodnici grčkih, albanskih, makedonskih te srpskih nacionalnih, pa i nacio-nalističkih, političkih i kulturnih pokreta). Takvih jezičnih situacija nalazimo posvuda u Europi, od Italije (ka-talonski na Sardiniji, albanski u južnoj Italiji i na Siciliji, okcitanski u različitim dijelovima, autohtoni ladinski na sjeveru između njemačke i talijanske jezične većine, i dr.), preko Njemačke (frizijski; za razliku od raz-mjerno kompaktnoga maloga područja frizijskoga u Nizozemskoj) do Letonije (livske ili randalske enklave) i Rusije (ižorski ili ingrijski, vepski ili čudski, vodski ili vodijski /u izumiranju/, ludski i mnogobrojni dr.). S obzirom na intenzitet jezičnih prožimanja proučavanje jezika takvih enklava ima posebno značenje za teoriju jezika u kontaktu.

Raspored nastavnih jedinica:— Romanske jezične manjine u europskim zemljama, sažeti pregled— Jezični otoci i manjinski jezici bez vlastitih (izvanjezičnih) institucija— Jezični kontakti i interferencije— Jezična slika Istre i Kvarnera— Izumrli jezici istarsko-kvarnerskoga prostora (veljotski, mugliški, tergestinski)— Istroromanski (istriotski) i istrorumunjski— Jezične enklave na balkanskom prostoru (arumunjski, meglenorumunjski)— Židovsko-španjolski u Dubrovniku i Splitu

Oèekivani rezultati:Studenti će se upoznati s jednom vrlo kompleksnom jezičnom slikom i osnovama idioma koji takvu sli-ku tvore. Osim toga, dobit će dostatnu teorijsku podlogu za istraživanja na sličnim terenima.

Provjera znanja: usmeni ispit, seminarski rad

Popis temeljne literature:Weinreich, Uriel, Languages in Contact. Findings and Problems, New York, 1953.Haugen, Einar, The Norwegian Language in America, Philadelphia, 1953.Petrovici, Emil, Interpénétration des systèmes linguistiques, Actes du Xe Congrès international des

Linguistes, Bucarest, 1969 (str. 37–56). Marcellesi, J.-B. i B. Gardin, Introduction á la sociolinguistique, Paris, 1974. Nelde, P.-H., Sprache und Sprachkonflikt, Wiesbaden, 1982.Trudgill, P., Sociolinguistics, London, 1974 (i potonja izdanja).Filipović, Rudolf, Teorija jezika u kontaktu, Zagreb, 1986. Wardaugh, R., An Introduction to Sociolinguistics, Oxford, 1986.Kovačec, A. Istrorumunjsko-hrvatski rječnik (s gramatikom i tekstovima), Pula, 1998 (osobito kultur-

nopovijesni uvod i gramatika, str. 233–316).Price, Glanville (ur.), Encyclopedia of the Languages of Europe, Oxford, 2000. Filipi, Goran, Istrorumunjski lingvistički atlas, ZUM, Pula, 2003.Wieser Enzyklopädie des europäschen Ostens. Band X. Lexikon der Sprachen des europäischen Ostens

(ur. Miloš Okuka), Klagenfurt, 2002.

36

DRUGI DIO

37

DRUGI DIO

11. Europa u kontekstu imena

Predavaè: dr. Dunja Brozović Rončević


Broj sati: 12

Nastavne metode: predavanja + seminar (studenstske radionice)

Saet opis i cilj predmeta: Predmet je osmišljen kao uvod u onomastiku na razini etničkih, jezičnih i kulturnih prožimanja na cje-lokupnom europskom prostoru. Osobita će se pozornost posvetiti problemu etno-jezičnih dodira na srednjoeuropskom i sredozemnom prostoru na temelju imenskih podataka. Analizirat će se zajednički temelji europskoga imenskoga korpusa, ali i različiti obrasci imenovanja te struktura i funkcija imena u pojedinim europskim jezičnim, društvenim i kulurnim sredinama.Cilj je predmeta da se na temelju prikladnih onomastičkih primjera ukaže na elemente zajedništva, ali i raznolikosti na europskom prostoru te da se odredi položaj hrvatskoga imenskoga korpusa u eu-ropskom kontekstu.

Raspored nastavnih jedinica:

1. UVOD U ONOMASTIKU I RAZVOJ ONOMASTIKE U POJEDINIM EUROPSKIM DRŽAVAMA – Položaj osobnoga imena u jezičnom sustavu (ime i apelativ)– Funkcija imena (identifikacija i komunikacija)– Ime i značenje (mentalni onomastikon)– Klasifikacija imena, kategorije imena– Onomastička terminologija u pojedinim europskim jezicima– Proučavanje imena u Europi i Hrvatskoj– Stremljenja u suvremenoj europskoj onomastici, ustanove i organizacije– Onomastički projekti, rječnici, časopisi, bibliografije

2. ONOMASTIKA I JEZIČNI DODIRI NA EUROPSKOM PROSTORU

– Zajedničko europsko naslijeđe u imenima, zajedničke metafore i imenski obrasci– TOPONIMIJA (toponomastička stratifikacije na tlu Europe, “staroeuropska hidronimija”, egzonimi, stan-

dardizacija imena i UN)– ANTROPONIMIJA – osobna imena (zajednički europski imenski obrasci, biblijska, kršćanska, islamska i dr. imena u

pojedinim europskim tradicijama, utjecaj globalizacije) – prezimena (prezimenska statistika u pojedinim europskim državama, rasprostranjenost patro-

nimskih,matronimskih i etnonimskih prezimena, prezimena po zanimanju i sl.)– ETNONIMIJA (položaj etnonima u pojedinim europskim jezicima, konotativna značenja etnonima, fra-

zeološka uporaba etnonima)– OSTALA IMENA (imena tvrtki i proizvoda, imena životinja, brodova i sl.)– DEONOMASTIKA (eponimija)

36

DRUGI DIO

37

DRUGI DIO

3. ONOMASTIKA I DRUŠTVO, LITERARNA I PRIMJENJENA ONOMASTIKA

– Ime i identitet, imena u višejezičnim sredinama, imena i manjine, ime i rod– Imena i očuvanje kulturne baštine – Onomastika i mediji, imena u pravnome kontekstu – Odraz politike i ideologije na odabir i promjenu imena– Onomastika i književnost (prevođenje imena u književnome djelu, imena u književnosti kao odraz

društvene sredine)– Primjenjena onomastika (uporaba računala u suvremenoj onomastici, imena i internet, onomasti-

ka i turizam)– Popularizacija onomastičkih istraživanja

4. ONOMASTIČKA RADIONICA

– Timski rad na pojedinim odabranim temama– Prezentacija studentskih radova

Oèekivani rezultati:Svrha je kolegija da se predoči studentima zbog čega su upravo imena osobito prikladna za prouča-vanje jezičnih, etničkih i kulturnih dodira na europskom prostoru. Predmet je osmišljen s namjerom da potakne studente na samostalan israživački rad prema njihovim vlastitim interesima i poznavanju stranih jezika.


Popis temeljne literature za kolegij:Brozović Rončević, D., 2002: Language contact in Croatia as reflected in onomastics, Studies in

Eurolinguistics:Convergence and Divergence in European languages /ed. by P. Sture Ureland, vol. 1, Berlin : Logos, 355–372.

Brozović Rončević, D. i dr., 2002: Hrvatski enciklopedijski rječnik (onomastika), Novi liber, Zagreb.DUDEN, Familiennamen, Herkunft und Bedeutung von 20000 Nachnamen, Dudenverlag, Mannheim,

2000.Koß, Gerhard, 2002: Namenforschung: Eine Einführung in die Onomastik, Max Niemeyer Verlag.Name Studies. An International Handbook of Onomastics, Berlin (de Gruyter): I, 1995; II, 1996.Osnoven sistem i terminologija na slovenskata onomastika, Skopje, 1983.Pellegrini, G. B., 1990: Toponomastica italiana, Ulrico Hoepli, Milano.Skok, Petar, 1950: Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, Jadranski institut JAZU, Zagreb.Šimunović, Petar, 1986: Istočnojadranska toponimija, Split : Logos.Šimunović, Petar, 1995: Hrvatska prezimena, Zagreb : Golden Marketing. Šramek, Rudolf, 1999: Úvod do obecné onomastiky, Brno.Časopisi: Folia onomastica Croatica, HAZU, Zagreb

Onoma, ICOSRivista Italiana d’Onomastica, Roma

38

DRUGI DIO

39

DRUGI DIO

12. Konvergencija i divergencija jezika i narjeèja u Europi

(Jezici u društvenom kontekstu – doprinos urbane dijalektologije teoriji jezičnih promjena)

Predavaè: prof. dr. Dunja Jutronić

Jezik: engleski, hrvatski

Broj sati: 12


Saet opis i cilj predmeta:Još su se prije tri desetljeća Weinreich, Labov i Herzog (1968) zalagali za program koji bi utemeljio te-oriju jezičnih promjena na rezultatima i metodologiji sociolingvistike. Od tog vremena naše je pozna-vanje društvenih snaga koje motiviraju jezične promjene postalo sve složenije te se pokazalo da jezik ne treba promatrati odvojeno od društva, a da se društvo ne može konstituirati bez jezika. Težište će stoga biti na promjenama europskih jezika i narječja, a nastojat će se dati doprinos sljede-ćim područjima (počevši od deskriptivne do teorijske razine):a) Opis potpuno novih jezičnih podataka o vernakularima, osobito u velikim gradovima. Postojeći su podaci tog tipa nedovoljni, osobito kada se radi o slavenskim jezicima i narječjima.b) Na višoj teorijskoj razini, deskriptivni su podaci neophodni za bilo koji segment teorije jezičnih ili di-jalektnih promjena. Interne promjene treba nadopuniti spoznajama o zakonitostima do kojih možemo doći nakon uključivanja društvene dimenzije. Pokazalo se, i to uglavnom na engleskom korpusu, da je pokretač jezičnih promjena uglavnom potreba za ekonomičnijim izrazom, lakšim izgovorom ili drugim oblicima simplifikacije, no inovacije, promjene i njihovo širenje društveno je uvjetovano.c) Analiza prikupljene građe pridonijet će izoštravanju teorijskih uvida o jezičnim i dijalektnim promje-nama (uključujući i nestajanje jezika) te će time proširiti osnovu teorije jezičnih i dijalektnih promjena.

Raspored nastavnih jedinica:– Mehanizmi jezičnih promjena– Dijakronija i sinkronija– Evolucija jezika– Faktori koji utječu na tijek jezičnih promjena– Najnovija tumačenja jezičnih/dijaletnih promjena

Oèekivani rezultati:Studenti će se upoznati s mehanizmima jezičnih i dijalektnih promjena na svim jezičnim razinama (fo-nološka, morfološka, sintaktička i leksička). Težište je na teorijskim spoznajama sinkronijskih istraži-vanja o promjenama jezika i narječja. Interne jezične promjene dovode se u vezu s izvanjezičnim fak-torima koji utječu na jezične promjene. Velika prednost takvoga pristupa je u tome što različiti nastav-nici (iz zemlje i inozemstva) mogu birati jezike kojima će se baviti, a studenti mogu pisati seminarske radnje o nekim od europskih manjinskih jezika i narječja.

Popis temeljne literature:Aitchison, J. (32002), Language Change, Progress or Decay?, Cambridge: Cambridge University

Press.

38

DRUGI DIO

39

DRUGI DIO

Coupland, N. i A. Jaworski. (1997), Sociolinguistics, A Reader. New York: St. Martin’s Press.Croft, W. (2000), Explaining Langage Change. An Evolutionary Approach. Longman.Crystal, D. (1997), Vanishing Languages?, Civilization 4: 40–45.Crystal, D. (2000), Language Death. Cambridge: Cambridge University Press.Labov. W. (2001), Principles of Linguistic Change, Social factors. Blackwell. Nettle, D. and S. Romaine.

(2000). Vanishing Voices: the Extinction of the World’s Languages. Oxford: Oxford Univeristy Press.

Salikoko, S. M. (2001), The Ecology of Language Evolution. Cambridge: Cambridge University Press.Trudgill, P. i N. Schilling-Estes (ur.), (2002), Handbook of Language Variation and Change. Oxford:

Blackwell.Trudgill, P. i D. Britain (u tisku 2. izdanje), Dialects in Contact, Oxford: Blackwell.

40

DRUGI DIO

41

DRUGI DIO

13. Hrvatski u dodiru s europskim jezicima

Predavaè(i): dr. sc. Lelija Sočanac (i gostujući predavači za pojedine jezike: akad. Antica Menac, dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, dr. sc. Orsolya Žagar-Szentesi i dr.)

Jezik: hrvatski (prema potrebi i temama engleski, talijanski, francuski, njemački)

Broj sati: 16

Nastavne metode: predavanja, seminarski rad, studentske prezentacije, organizacija tematskih ra-dionica

Saet opis i cilj predmeta: Prikazat će se različiti aspekti dodira između hrvatskogа i šest europskih jezika: talijanskogа, njemačkogа, mađarskogа, francuskogа, ruskogа i engleskogа, uzimajući u obzir sociolingvistički, po-vijesni i kulturološki kontekst. Dodiri između hrvatskogа i navedenih jezika razlikuju se po trajanju, intenzitetu i dubini utjecaja. Hrvatsko-romanski dodiri na istočnom Jadranu trajali su od početaka hr-vatske povijesti na ovim prostorima, otvarajući puteve prema mediteranskoj kulturi kao jednoj od va-žnih sastavnica hrvatskogа kulturnog identiteta. Kada je riječ o pripadnosti srednjoeuropskom kul-turnom krugu, hrvatsko-njemački dodiri imaju važnu ulogu. Rani povijesni dodiri i povijesna situacija Hrvatske unutar Austro-Ugarske ostavili su traga i u posuđenicama iz mađarskogа. U situaciji višejezi-čnosti u istoj političkoj ili teritorijalnoj zajednici, kakva je bila Habsburška monarhija ili mletačka Istra i Dalmacija, u pravilu postoji podjela jezičnih domena i funkcija, te će se istražiti funkcije koje je hrvat-ski u određenim razdobljima imao u odnosu prema tada dominantnim stranim jezicima. Dok su dodi-ri s talijanskim, njemačkim i mađarskim uglavnom povijesni, dodiri između hrvatskogа i francuskogа, ruskogа, te osobito engleskogа, novijega su datuma. Francuski je utjecaj djelomično vezan uz interes za francusku književnost koji je naglašenije prisutan od 19. stoljeća, te uz utjecaj francuske kulture i civilizacije u određenim razdobljima. Posuđenice iz ruskogа pripadaju ponajviše sferi kulturnogа po-suđivanja, pri čemu je veliku ulogu odigrala ruska književnost 19. stoljeća. U 20. stoljeću pored lite-rarnih izvora pojavili su se i novi, pa su u hrvatski jezik počeli ulaziti ruski izrazi s područja publicisti-ke, politike, te znanosti i tehnike. Engleski se utjecaj intenzivira u drugoj polovici 20. stoljeća, što je vezano uz prestiž angloameričke civilizacije i procese globalizacije. Dodiri s talijanskim, njemačkim i mađarskim tako djelomice pripadaju intimnom posuđivanju, dok dodiri s francuskim, ruskim i engle-skim pripadaju kulturnom posuđivanju. Kod intimnogа posuđivanja, utjecaji su mnogo dublji, te uz le-ksik mogu zahvatiti sintaksu, pa i fonologiju i morfologiju, dok se aloglotski utjecaji kod kulturnogа posuđivanja zadržavaju na periferiji jezičnoga sustava. Prikazat će se također i složeni putovi kojima su posuđenice preuzimane u hrvatski jezik – talijanizmi su u primorske govore ulazili izravno, dok su u sjevernu Hrvatsku često dolazili njemačkim posredstvom; neki su galicizmi u hrvatski ulazili njema-čkim, a neki talijanskim posredništvom; katkada su iste posuđenice ulazile u hrvatski različitim putovi-ma. Nadalje, prikazat će se načini adaptacije posuđenica na osnovnim jezičnim razinama (fonološkoj, ortografskoj, morfološkoj i semantičkoj).

Raspored nastavnih jedinica: – Uvod: teorija jezika u kontaktu– Hrvatski u dodiru s talijanskim, njemačkim i mađarskim: povijesno-kulturološki kontekst, intimno

posuđivanje; međujezični utjecaji, adaptacija posuđenica– Hrvatski u dodiru s francuskim, ruskim i engleskim: kulturno posuđivanje, sociolingvistički kon-

tekst; adaptacija posuđenica– Studentska radionica

40

DRUGI DIO

41

DRUGI DIO

Oèekivani rezultati:– Vještine vezane uz predmet: Uočavanje važnosti jezičnih dodira za varijacije i promjene u jeziku,

kao i važnosti i specifičnih osobina višejezičnosti. Ukazivanje na različite rezultate do kojih dolazi uslijed različitih tipova jezičnih dodira. Proučavanje odnosa prema jezicima s kojima hrvatski dola-zi u dodir. Uočavanje osobina adaptacije posuđenica na osnovnim jezičnim razinama.

– Osnovne akademske vještine: Sposobnost povezivanja stečenogа znanja o jezičnom posuđivanju s povijesnim, sociolingvističkim i kulturološkim kontekstom. Sposobnost kritičkoga korištenja litera-ture. Sposobnost uočavanja specifičnosti aloglotskih utjecaja u pisanim tekstovima različitoga tipa (od književnoga do novinskoga diskursa), kao i u govoru. Sposobnost razumijevanja složenih pro-cesa jezičnog posuđivanja i donošenje vlastitih zaključaka. Sposobnost sustavnoga iznošenja ideja u pisanom i usmenom obliku.

– Osobne vještine: Individualno istraživanje i timski rad, prezentacija odabrane teme. Sposobnost odabira i organiziranja građe za seminarski rad.

Provjera znanja:Proučavanje literature za seminar i/ili prezentacija odabrane teme, diskusija. Ocjenjivat će se usmena prezentacija i/ili seminarski rad u pisanom obliku. Predavači će dati orijentacijski popis tema, a stu-denti mogu iznositi i svoje prijedloge.

Popis literature:Filipović, Rudolf (1986), Teorija jezika u kontaktu : uvod u lingvistiku jezičnih dodira. Zagreb, JAZU-

Školska knjiga. Filipović, Rudolf (1990), Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku. Zagreb, JAZU- Školska knjiga. Dabo-Denegri, Ljuba, Dragičević, Dragica, Menac, Antica Nikolić-Hoyt, Anja, Sočanac, Lelija;, Žagar-

-Szentesi, Orsolya (2003), Adaptacija posuđenica iz šest europskih jezika u hrvatskom, Zagrebačka slavistička škola: zbornik radova, 343–350.

Goebl, H., Nelde, P.H. i dr. (ur.) (1996), Contact Linguistics I., Berlin and New York, de Gruyter.Goebl, H., Nelde, P.H. i dr. (ur.) (1997), Contact Linguistics II, Berlin and New York, de Gruyter. Muljačić, Žarko (2000), Das Dalmatische: Studien zu einer untergegangenen Sprache. Köln, Weimar-

Wien, Böhlau Verlag, (Quellen und Beiträge zur kroatischen Kulturgeschichte, 10)Franolić, Branko (1975), L’influence de la langue francaise en Croatie d’après les mots empruntés. Paris,

Nouvelles Ėditions Latines.Franolić, Branko (1976), Les mots d’emprunt Français en Croate. Paris, Nouvelles Ėditions latines. Hadrovics, László (1985), Ungarische Elemente im Serbokroatischen. Budapest, Akadémiai Kiadó.Schneeweis, Edmund (1960), Die deutschen Lehnwörter im Serbokroatischen. Berlin, de Gruyter.Sočanac, Lelija (2003), Hrvatsko-talijanski jezični dodiri. Zagreb, Nakladni zavod Globus (u pripremi).

42

DRUGI DIO

43

DRUGI DIO


PRVA GODINA


I. Josip Vrandečić / Ivo Banac 20 Europska povijest dvadesetog stoljeća

II. Damir Magaš 20 Kulturna geografija Europe

I. Jef Verschueren 12 Intercultural Communication

II. Marina Kovačević 12 Književnost i jezik

II. Jelka Vince-Pallua 12 Kulture Sredozemlja

I. Stefan Pugh 12 European Culture and Identity

DRUGA GODINA


IV. Vitomir Belaj 12 Kulturna antropologija

III. Zoran Kravar 16 Hrvatska književnost u europskome kontekstu

IV. Stipe Grgas 12 Proučavanje kulture: paradigme i kontekst

III. Nikola Jakšić 12 Istočnojadranska umjetnička baština u Europskome i Mediteranskom kontekstu

IV. Emil Hilje 12 Umjetničke veze Dalmacije, Veneta i Marche

III. Slobodan Čače 12Gradovi istočnog Jadrana između Sredozemlja i kontinenta: kontinuitet i promjene do praga

modernog doba

42

DRUGI DIO

43

DRUGI DIO

14. Europska povijest dvadesetog stoljeæa

Predavaè(i): prof. dr. Ivo Banac; doc. dr. Josip VrandečićJezik: hrvatski (prema potrebi engleski)Broj sati: 20Nastavne metode: predavanja + istraživački seminari

Saet opis i cilj predmeta: Pregled glavnih tema i problema europske intelektualne i političke povijesti dvadesetoga stoljeća. Porijeklo i uspon glavnih europskih političkih ideologija s posebnim naglaskom na teoriju i praksu na-cionalizma, komunizma i liberalizma. Naglasak na proučavanju nacionalnih ideologija i nacionalnosti u jugoistočnoj Europi u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama. Početni satovi kolegija uključuju upoznavanje s izabranim političkim i ideološkim tekstovima toga vremena. Od studenata se očekuje izrada originalnoga istraživačkog rada uz uporabu arhivskih izvora prvog reda.

Raspored nastavnih jedinica– Glavni problemi poslijeratne Europe (1918-1939)– Problem političke strukture novih država; Nedostatak političkoga iskustva novih demokracija – Anti-liberalizam i kriza demokracije– Razočarenje mirovnim ugovorima; Unutarnje političke borbe; Uvođenje diktature – Staljinizam– Teorija “Socijalizam u jednoj državi”; Komunistička internacionala; Staljinova diktatura – Konsolidacija fašizma– Fašistička država; Musolinijev imperijalizam – Nacizam u Njemačkoj– Ideologija; Stranka; Antisemitizam i “konačno rješenje”; Slom Njemačke – Narodne demokracije – Vanjskopolitički sustav Sovjetskoga Saveza; Titov otpor; Varšavski pakt; Hladni rat – Prema Europskoj uniji– Europska zajednica za ugljen i čelik; Europska ekonomska zajednica

Oèekivani rezultati: Integracija znanja iz različitih polja historiografije, komparativni pristup u povijesnoj znanosti, isku-stvo u praktičnom istraživanju i pisanju historiografskih radova

Provjera znanja: Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad i izlaganje

Popis temeljne literature:Ivo Banac. The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics. Ithaca – London: Cornell

University Press, 1984.Eric Hobsbawm. The Age of Extremes. 1st Vintage Books ed.Benedict R. Anderson. Imagined Communities: Reflections on the Origin and Spread of Nationalism.

London, New York, 1991.

Rogers Braubaker. Citizenship and nationhood in France and Germany. London, 1992.

44

DRUGI DIO

45

DRUGI DIO

15. Kulturna geografija Europe – jadranski pristup

Predavaè(i): prof. dr. Damir Magaš


Broj sati: 20


Saet opis i cilj predmeta: Kulturna geografija Europe, kao široko područje humane geografije, bavi se načinima kako su društva koja pripadaju različitim kulturama koristila i transformirala zemljišne površine u Europi u «kulturne krajolike», različite od «prirodnih krajolika». Predmet odražava specifičan geografski pristup kultur-nom i prostornom razumijevanju europskoga kontinenta, uzimajući u obzir njegovu raznolikost i regi-onalne osobitosti. Bit će govora o temama kao što su geo-multikulturalizam, geopolitička raznolikost i snage ujedinjenja (europsko prostorno ujedinjenje), razvoj specifičnih oblika europskoga kulturnog krajolika, oblici suvremenih geo-komunikacijskih sustava, moderni smjerovi u europskoj društvenoj (humanoj) geografiji ili antropogeografiji itd. Odabrani primjeri predstavit će navedenu problematiku na europskoj razini, s posebnim težištem na mediteranskom i jadranskom prostoru. Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim elementima navedenih grana kulturne geografije Europe.

Raspored nastavnih jedinica:– Geografski pristup kulturnom i prostornom razumijevanju europskoga kontinenta:– Raznolikost i regionalne osobitosti Europe;– Geo-multikulturalizam, geopolitička raznovrsnost, elementi prostornog jedinstva– Razvoj posebnih oblika europskoga kulturnog krajolika;– Oblici suvremenih geo-komunikacijskih sustava;– Suvremena stremljenja u europskoj socijalnoj geografiji i antropogeografiji – Interpretacija humane geografije na prostoru Europe– “Kulturni krajolici” na području Europe u odnosu na “prirodne krajolike”

Očekivani rezultati: Cilj je kolegija primijeniti stečeno teorijsko znanje u praktičnom radu (seminarski radovi koji su odraz osobnih interesa, kvaliteta i vještina studenata).

Provjera znanja: seminarska radnja i usmeni ispit

Popis temeljne literature: Ratzel, F. (1904), Einige Aufgaben einer politischen Ethnographie, Zeitschrift für Sozialwissenschaft, 3.Sorre, M. (1943–1952), Les Fondements de la géographie humaine (knj. 1, Fondements biologiques,

knj. 2, Les Techniques, knj. 3, L’habitat), Paris.Brunhes, J. (1952), Human Geography, Ney York, Chicago.Vidal de la Blache, P. (1959), Principles of Human Geography, London. Geography Experience and

Imagination: Toward a Geographical Epistemology, Annals of the Association of American Geographers, 241–260.

44

DRUGI DIO

45

DRUGI DIO

Winklopi, E. i dr. (1960), Osteurope, Die Erde II, Perr.Wagner, P. L., Mikesell, W. (1962), Readings in Cultural Geography, Chicago.Gabert, P., Guichonnet, P. (1965), Les Alpes et Les Etats alpins, Paris.Schmitt, E. (1965), Deutschland, Horme Erdkunde I, Berlin.Dohrs, F. E., Sommers, L. M. (1967), Cultural Geography: Selected Readings, New York.Crone, G. R. (1969), Background to Political Geography.Pounds, N. J. C. (1969), Eastern Europe, Chicago.A Geography of Norden, skupina autora, Oslo 1970. Pavić, R. (1974), Regionalna politička geografija i geopolitika Evrope, Zagreb.Imber, W., Tievzs, W. (1978), Schweden, Bern.Planek, U., Ziche, J. (1979), Land– und Agrarsoziologie, Eugen Ulmer, Stuttgart.Reitel, F. (1980), Les Allemagnes (RFA et FDA), Paris.Andrea, B. (1981), Agrargeographie, Berlin.Wagner, C. H. (1981), Wirtschaftsgeographie, Westermann, Braunschweig.Rugg, D. S. (1985), Eastern Europe, Longman, London–New York.A World in Crisis, Geographical Perspectives, Oxford, 1986.Crkvenčić, I., Malić, A. (1988), Agrarna geografija, ŠK, Zagreb.Šegota, T. (1988), Geografija Južne Europe, Zagreb.Tietze, W., Boesler, K. A., Klink, H. J., Voppel, G. (1990), Geographie Deutsclands, Berlin–Stuttgart.Klemenčić, M. (1989), Geografska utemeljenost radne zajednice „Alpe-Jadran“, Geografski horizont, 1-

4, Zagreb.Minshull, G. N. (41990), The New Europe into the 1990s, Hodder and Stoughton, London–Sidney,

Auckland–Toronto.Pavić, R. (1992), Karakteristike nove Europe, G.H. 1, Zagreb.Atlas Europe, HLZ, Zagreb, 2000.

46

DRUGI DIO

47

DRUGI DIO

16. Intercultural Communication

Lecturer: prof. Dr. Jef Verschueren

Language: English

Number of hours: 12

Teaching methods: lectures, seminar

Course description/Aims: This course approaches the ‘problem’ of interaction between members of diverse communities (ethnically, culturally, or nationally defined) from the point of view of the pragmatics of language or the scientific study of communicative language use in general. The specific themes vary from discourse about diversity, over instances of small-scale intercultural interaction (for instance in the context of work, education, social services) to aspects of international communication (such as international news reporting, diplomacy, etc.)

Course schedule:– Introduction: language, culture and communication– The comparative paradigm– The pragmatic paradigm 1: Interactionality– The pragmatic paradigm 2: Reflexivity– Intercultural and international communication: ‘local’– Intercultural and international communication: ‘global’

Intended learning outcomes: Understanding of the role which cultural concepts have on communication in general, and on international communication in an age of globailsation in particular. Ability to relate a defined knowledge to a specific social and culturological context. Skills to handle critically the literature on the subject. Ability to develop comprehensive understanding of processes and make sound judgements and conclusions. The ability to articulate complex ideas both orally and in writing.

Assessment: Written examination. A separately marked essay (optional) with 2 extra credit points is possible. Suggested topics will be supplied, but students may give alternatives, subject to approval by lecturer.

Indicative basic reading list:Bauman, Zygmunt (1999) Culture as Praxis [new edition; first edition 1973]. London: Sage.Blommaert, Jan (2001) Investigating narrative inequality: African asylum seekers’ stories in Belgium,

Discourse & Society 12(4): 413–449.Blommaert, Jan & Jef Verschueren (1998) Debating Diversity: Analysing the Discourse of Tolerance.

London: RoutledgeBorofsky, Robert et al. (2001) WHEN: A conversation about culture, American Anthropologist 103(2):

432–446.

46

DRUGI DIO

47

DRUGI DIO

Chun, Elaine W. (2001) The construction of white, black, and Korean American identities through African American Vernacular English, Journal of Linguistic Anthropology 11(1): 52–64.

Cohen, Anthony (1994) Self Consciousness: An Alernative Anthropology of Identity. London: Routledge.

Doupona Horvat, Marjeta, Jef Verschueren & Igor Žagar (1998) The Rhetoric of Refugee Policies in Slovenia: The Pragmatics of Legitimation. Ljubljana: Peace Institute.

Grillo, Ralph D. (2000) Plural cities in comparative perspective, Ethnic and Racial Studies 23(6): 957–981.

Gumperz, John J. (1982) Discourse strategies. Cambridge: Cambridge University Press, 1982.Hinnenkamp, Volker (1995) Intercultural communication, in J. Verschueren и др. (ur.), Handbook of

Pragmatics. Amsterdam: Benjamins.Meeuwis, Michael (1993) Nationalist ideology in news reporting on the Yugoslav crisis: A pragmatic ana-

lysis, Journal of Pragmatics 20: 217–237.Meeuwis, Michael (1994) Leniency and testiness in intercultural communication: Remarks on ideology

and context in interactional sociolinguistics, Pragmatics 4(3): 391–408.Rampton, Ben (1995) Crossing: Language and ethnicity among adolescents. London: Longman.Sherzer, Joel (1987) A discourse-centered approach to language and culture, American Anthropologist

89: 295–309.Tomasello, Michael (1999) The Cultural Origins of Human Cognition. Cambridge, Mass.: Harvard

University PressVerschueren, Jef (1989) English as object and medium of (mis)understanding, in Ofelia García &

Ricardo Otheguy (ur.), English across cultures, cultures across English. Berlin: Mouton de Gruyter, str. 31–53.

Verschueren, Jef (1999) Understanding Pragmatics. London: Edward Arnold.

48

DRUGI DIO

49

DRUGI DIO

17. Knjievnost i jezik

Predavaè: prof. dr. Marina Kovačević


Broj sati: 12


Saet opis i cilj predmeta:Cilj je predmeta upoznati studente sa složenim funkcijama jezika u različitim oblicima komunikacije s osobitim težištem na specifičnostima uporabe jezika u književnom tekstu.

Raspored nastavnih jedinica:– Ljudski um i načini oblikovanja smisla.– Smisao i struktura. Elementi strukture, usložnjavanje, prijenosi. Dinamička priroda smislenih struk-

tura. Doslovno i figurativno u jeziku. Razumijevanje figurativnoga. Idiomatika. Metonimija. Ironija. Pretapanje smislenih struktura. Literarnost ljudskoga promišljanja prema Turneru (The Literary Mind) i Gibbsu (The Poetics of Mind). Jezična sredstva. Invencija: individualna i socijalna umjetnost (LeFevre).

– Govor, interakcija, književno djelo.– Smisao, referencija i kontekst. Oblikovanje diskursa. Komunikacijski aspekti. Subjektivni, inter-

subjektivni i socijalni aspekti. Austinova teorija govornih činova (lokucija, ilokucija, perlokuci-ja). Tipologija govornih činova po Searlu. Načelo suradnje (Grice). Recepcijski aspekti (Iser i dr.). Literarno oblikovanje govora s obzirom na estetsku funkciju i komunikacijske čimbenike. Analiza odabranih primjera.

– Pisanje i stvaralačko pisanje.– Oblikovanje govora i oblikovanje pisanoga teksta. Jezična kompetencija; pisanje; stvaralački ispis.

Metonimijski i metaforički plan oblikovanja diskursa; narušavanje ravnoteže. Materijalna svojstva pisanoga iskaza i njihova semantizacija. Literarno kodiranje. Genološki aspekti (kodiranje lirskoga i kodiranje narativnoga). Intertekstualni aspekt. Intermedijalni aspekt. Intertekstualne i intermedi-jalne analize odabranih predložaka.

– Transponiranje stvarnosti i njezina jezika u zamišljenu stvarnost i u jezik djela– Pojam semantičkog centra. Sredstva posredovanja značenja (jezična i izvanjezična referencija).

Pitanje kongruentnosti literarnoga teksta (realistički princip; modernistički princip). Jezična kohe-rencija i semantička koherencija. Artificijelna stvarnost i artificijelni jezik. Proces recepcije i smisle-noga preustrojavanja jezično predočene stvarnosti. Interpretacija, jezično preuređivanje.

Provjera znanja: seminarski rad + usmeni ispit

Popis temeljne literature:Austin, J. L. (1962), How To Do Things with Words. Oxford University Press.Biti, V. (1997), Pojmovnik suvremene književne teorije. Matica hrvatska. Zagreb.Burke LeFevre, K. (1987), Invention as a Social Art. Southern Illinois University Press. Carbondale –

Edwardsville.

48

DRUGI DIO

49

DRUGI DIO

Cassirer, E. (1955; reprint 1980), The Philosophy of Symbolic Forms, I, Language. Prev. na eng. Ralph Menheim. Yale University Press. New Haven – London.

Eco, U. (1979), The Role of the Reader: Exploration in the Semiotics of Texts. Hutchinson.Fowler, R. (1996), Studying Literature as Language. U: The Stylistic Reader. Ur. J. J. Weber. Arnold.

London, New York, Sydney, Auckland.Gibbs, W. R., Jr. (1994), The Poetics of Mind, Cambridge University Press.Grice, H. P. (1975), Logic and Conversation. U: Syntax and Semantics 3: Speech Acts. Ur. P. Cole i J.

L. Morgan. Academic Press. New York.Iser, W. (1978), The Act of Reading: A Theory of Aesthetic Response. John Hopkins University Press.

Baltimore.Jakobson, R., Halle, M. Fundamentals of Language. Mouton. The Hague.Katičić, R. (1886), Novi jezikoslovni ogledi. Školska knjiga, Zagreb.Kovačević, M. (2000), Stvaralačko pisanje , Filozofski fakultet, Rijeka.Labov, W. (1972), Language in the Inner City. University of Pennsylvania Press. Philadelphia.Piaget, J. (1974), The Language and Thought of the Child. Prev. na eng. Marjorie Gabain. New American

Library. New York.Searle, J. R. (1975), Indirect Speech Acts. U: Syntax and Semantics 3: Speech Acts. Ur. P. Cole i J. L.

Morgan. Academic Press. New York.Searle, J. R. (1976), A Classification of Illocutionary Acts. Language and Society 5: 1–23Searle, J. R. (1999), Mind, Language and Society. Phoenix. London.Silić, J. (1996), Polifunkcionalnost hrvatskoga standardnog jezika, Kolo 1, str. 244–247.Simeon, R. (1969), Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, Matica hrvatska. Zagreb.Thomas, J. (1995), Meaning in Interaction. Longman. London, New York.Turner, M. (1998), The Literary Mind. Oxford University Press. Oxford, New York.van Dijk, T. A. (1977), Text and Context: Explorations Into Semantics and Pragmatics of Discourse.

Longman. London, New York.van Dijk, T. A. (1981), Studies in the Pragmatics of Discourse. Mouton. The Hague.Vuletić, B. (1980), Gramatika govora. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.

50

DRUGI DIO

51

DRUGI DIO

18. Kulture Sredozemlja

Predavaè: doc. dr. Jelka Vince-Pallua

Jezik: hrvatski (prema potrebi engleski/talijanski)

Broj sati: 12

Nastavne metode: predavanja i seminari

Saet opis i cilj predmeta: Sredozemništvo hrvatske kulture važan je odsječak ne samo mediteranske, nego i hrvatske kulture od njezinih najranijih početaka. Cilj je ovoga kolegija pokušati uvesti studente u braudelovsku povijest dugog trajanja ovoga prostora di bi se shvatila etnološka šarolikost sadašnjosti i da bi se iščitao ina-če nečitak prezent. To se čini polazeći od etno-kulturne slike širega sredozemnog prostora preko oda-branog užeg, istočnojadranskog susjednog sredozemnog prostora - Apeninskoga poluotoka - da bi se došlo do hrvatskoga Sredozemlja.

Raspored nastavnih jedinica:1. Širi sredozemni prostor– Kulturno-povijesni okvir, prikaz dinamičnih etničkih pomicanja, migracija, kulturnih ciklusa koji su se

odvijali po čitavom sredozemnom prostoru i bili temeljem zasadama europske kulture.– Osnovne crte sredozemnog načina života – od tipova privređivanja, gradnje kuće i naselja, prehra-

ne, načina odijevanja do društvenoga života – Osnovne karakteristike i obilježja sredozemnih društava, osnovni teorijski pojmovi vezani uz njih2. Uži sredozemni prostor – Apeninski poluotok– Prvi narodi i kulture Apeninskoga poluotoka, naseljavanje Apeninskoga poluotoka i obližnjih otoka,

Talijani u Italiji, Hrvati na tlu južne Italije

3. Hrvatsko Sredozemlje

Oèekivani rezultati:Na konkretnim primjerima kulture i, posebno, tradicijske kulture, pokazati što je hrvatska kultura ba-štinila od odrednica mediteranske kulture te kakav je njezin doprinos prebogatoj mediteranskoj kul-turi i kulturnoj baštini.

Provjera znanja: pismeni ispit uz mogućnost dopunskoga usmenog ispita

Raspored nastavnih jedinica:– Širi sredozemni prostor – kulturno-povijesni okvirPrikaz migracija, etničkih pomicanja, kulturnih ciklusa koji su se odvijali po čitavom sredozemnom prostoru i bili temeljem i zasadama europskoj kulturi. Nakon uvodnoga dijela govori se o: a) osno-vnim tipovima privređivanja, b) mediteranskoj klimi koja je određivala te različite načine gospodar-stva, c) načinu gradnje naselja i kuća, d) načinu odijevanja, e) načinu prehrane, f) društvenom živo-tu Mediteranaca itd.– Odabrani uži sredozemni prostor – Apeninski poluotokNa primjeru kultura na Apeninskom poluotoku od prethistorije do današnje slike stanovništva Italije,

50

DRUGI DIO

51

DRUGI DIO

te izrazito mediteranske zemlje, želi se pokazati točke naznačene u prvoj tematskoj cjelini. Posebna je pažnja posvećena hrvatskoj manjini u južnotalijanskoj pokrajini Molise koja se, došavši koncem 15. i početkom 16. stoljeća preko Jadrana, utisnula u romansko etničko tkivo i uspjela sačuvati sve do da-nas.– Hrvatsko Sredozemlje Sredozemništvo Hrvatske važan je odsječak ne samo mediteranske, nego i hrvatske kulture od nje-zinih najranijih početaka. Kada i čime se hrvatska nit upliće u gusto i prebogato tkanje mediteranske kulture i kulturne baštine? Kakav je njezin doprinos tom mediteranskom spletu i što je hrvatska kultu-ra baštinila od odrednica mediteranske kulture? Na temelju mogućnosti koje pružaju arheološke, po-vijesne i lingvističke (onomastičke, toponomastičke itd.) rekonstrukcije različitih utjecaja i prožimanja s hrvatskim etničkim i jezičnim korpusom, te na temelju tradicijske kulture, pokušat će se odgovoriti na čitav niz takvih i sličnih pitanja.

Provjera znanja: pismeni/usmeni ispit

Popis temeljne literature:Braudel, Fernand: La Méditerranée et le monde méditerranéen á l´ époque de Philippe II. Tome premi-

er, Armand Colin, Paris, 1966. Prevedena i na hrvatski: Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, Biblioteka povijest, Antibarbarus, Zagreb, sv. I (1997.), sv. II (1998.).

Bošković-Stulli, Maja: O usmenoj tradiciji i o životu. Mediteranski aspekt usmene hrvatske književnosti (str. 83–117), serija Suvremenici, Izdavač Konzor, Zagreb, 1999.

Burckhardt, Jakob: Kultura renesanse u Italiji. Prosvjeta, Zagreb, 1997. Davis, John: People of the Mediterranean (An essay in comparative social anthropology), Library of Man,

London, Henley and Boston, first published in 1977.Gilmore David D.: Honor and Shame and the Unity of the Mediterranean. A special publication of the

American Anthropological Association, br. 22, Washington, 1987.Giordano, Christian: Pravna država i kulturne norme. Antropološka interpretacija političkih fenomena u

sredozemnim društvima (str. 43–61). Etnološka tribina 19, Zagreb, 1996.Goitein, Dob Fritz Solomon, Sanders, Paula: A Mediterranean Society: Daily Life. University of California

Press, 1983. Skok, Petar: Dolazak Slavena na Mediteran, Pomorska biblioteka Jadranske straže, kolo II, svezak I,

Split, 1934.Šimunović, Petar: Istočnojadranska toponimija, Poglavlje Slojevitost istočnojadranske toponimije (str.

37–48). Izdavač Logos, Logosova sveučilišna naklada 10, Split, 1986. (fakultativno – za uvid u izvore i iskon sredozemne Hrvatske u prostoru i vremenu)

Katičić, Radoslav: Litterarum Studia, književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, pogla-vlja (str. 11–319) – Uvod; Temelji; Kršćanska kasna antika; Sklavinije, Hrvati u Dalmaciji; Dva ta-mna stoljeća. Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Časopis Dubrovnik (Časopis za književnost i znanost), Hrvatska kultura u ozračju Sredozemlja/Mediterana. Izdavač Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik, Nova serija, godište VI., broj 6, 1995.

Časopis Narodna umjetnost (Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku), broj u potpunosti posvećen Sredozemlju – knj. 36, br. 1, Zagreb, 1999.

52

DRUGI DIO

53

DRUGI DIO

19. European Culture and Identity

Lecturer: Prof. Dr. Stefan M. Pugh

Language: English

Number of hours: 12

Teaching methods: Lectures and 4 seminar hours, with students making presentations for discussion.

Course description/Aims: This course is intended to heighten the linguistic awareness of students in an ever-changing European environment. The course begins with a consideration of ‘identity’ in general, moving then to ‘language and identity’ in the widest sense, followed by specific case studies with which the students may or may not be familiar.

Course schedule:– Theory of identity: what contributes to the notion of ‘identity’? – (sociology, psychology, historical/political aspects, nationalism)– Language and identity I: the individual– Language and identity II: the community– European nation-states (where L1 is the majority language): a survey– The struggle for identity: where L1 is a minority language– The challenge for education: the case of minority languages (educational policies)– Linguistic identity and politics; making identity a political issue, and the enactment of laws: a survey– Case studies:ScandinaviaGermany (especially immigrant worker communities)The Soviet Union in general: nationalities policies vis-a-vis the idea of Soviet ‘one-ness’.Ukraine-BelarusThe minority Finno-Ugric peoples of Russia

Assessment: A final essay (word length 2-3000 words) based on the student’s presentation topic.

Indicative basic reading list:Joshua Fishman, Handbook of Language and Ethnic Identity, Oxford University Press, 1999.

52

DRUGI DIO

53

DRUGI DIO

20. Kulturna antropologija

Predavaè: prof. dr. Vitomir BelajJezik: hrvatski / njemačkiBroj sati: 12Nastavne metode: predavanja

Saet opis i cilj kolegija:U najkraćim crtama uvesti studente u opću problematiku kulturnoantropoloških /etnoloških studija i prikazati osnovne crte povijesti “bazične” (pučke, narodne) kulture u Dalmaciji, kao i povijesti istra-živanja te kulture.

Raspored nastavnih jedinica:– pristup kulturnoj antropologiji i metodama etnoloških istraživanja– pučka kultura u Dalmaciji – problemi migracija stanovništva, posebice s motrišta rezultata suvremenih genetskih istraživanja– opis dijakronijskih (stratigrafijskih) slojeva i njihovih sadržaja– kulturnopovijesni procesi u pučkoj kulturi Dalmacije– dvije kulturne zone u današnjoj Dalmaciji i njihova interakcija– problemi planinskog stočarstva (transhumantnoga i alpskoga)– geneza kulture malih naselja gradskoga tipa

Oèekivani rezultati :U najkraćim crtama uvesti studente u opću problematiku kulturnoantropoloških /etnoloških studija

Provjera znanja: pismeni (eventualno usmeni) ispit

Popis temeljne literature:Belaj Vitomir, Čapo Žmegač Jasna, Grbić Jadranka, Muraj Aleksandra, Vitez Zorica: Hrvatska etnogra-

fija, Zagreb, 1998.Belaj, Vitomir: Die kroatische Ethnologie im europäischen Kontex. U: Jasna Čapo Žmegač, Reinhard

Johler, Sanja Kalapoš, Herbert Nikitsch (ur.): Kroatische Volkskunde/Ethnologie in den Neunzigern, Wien, Institut für Europäische Ethnologie, 2001, 51–68.

Belaj, Vitomir: The Croats and their Folk Culture. U: Croatian folk Culture at the crossroads of worlds areas. Zagreb, 2000, 25–35.

Belaj, Vitomir: Auf den Spuren einer «liburnischen» Alpwirtschaft. U. Hänsel, Volker, M. Kundergraber, Oskar Moser (Hgg.): Tradition und Entfaltung. Volkskundliche Studien in memoriam Hanns Koren. Trautenfels 1986, 133–140

Belaj, Vitomir: Plod neplodne smokve. U: Bogoslovska smotra 1994/LXIV, 1–4, 336–345.Gavazzi, Milovan: Baština hrvatskog sela. Zagreb : Otvoreno sveučilište, 1991.Gavazzi, Milovan: Vrela i sudbine narodnih tradicija. Zagreb : Sveučilišna naklada Liber, 1978.Gavazzi, Milovan: Oko megalitskih tragova uz istočni Jadran. U: Adriatica praeistorica et antiqua.

Miscellenea Gregorio Novak dedicata. Zagreb, 1970, 453–458.Gavazzi, Milovan: Zum Megalithentum Südosteuropas. U: Paideuma. Mitteilungen zur Kulturkunde,

1964–X/2, 125–132.

54

DRUGI DIO

55

DRUGI DIO

21. Hrvatska knjievnost u europskom kontekstu

Predavaè: prof. dr. Zoran Kravar

Jezik: hrvatski (po potrebi njemački)

Broj sati: 16

Nastavne metode: predavanja + seminar

Saet opis i cilj predmeta: Svrha je predmeta da na prikladnim primjerima odredi položaj hrvatske književnosti među europ-skim književnim strujanjima. Težište je na tendencijama koje se u povijesti hrvatske književnosti isti-ču estetičkim rezultatima i vezama s europskim književnim događanjima (petrarkizam, renesansna komedija, barokna lirika i epika, barokno kazalište, prosvjetiteljske tendencije, nacionalna romanti-ka, realistički roman, esteticistički stilovi oko g. 1900, ekspresionizam i avangarda, kasni moderni-zam, postmodernizam).

Raspored nastavnih jedinica:– renesansa (2+2)predavanje: Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća u okviru europske renesanseseminar: Petrarksitički i nepetrarkistički sloj u Zborniku Nikše Ranjine– barok (2+2)predavanje: Hrvatski književni barok: europska obilježja i loklane osobitostiseminar: Ivan Gundulić, Osman – romantizam (2+2)predavanje: Hrvatski romantizam: peotike i ideologije seminar: Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića– moderna (2+2)predavanje: progresivne i regresivne tendencije u hrvatskoj književnosti 1890-1918.seminar: Ivo Vojnović, Na Taraci; Miroslav Krleža, Pan

Oèekivani rezultati:Polaznike će se upoznati s aktualnim stanjem kroatističko-komparatističkih studija i naznačiti područ-ja na kojima zainteresirani mogu dalje samostalno istraživati.

Provjera znanja:Provjera znanja može se, ovisno o vrsti predznanjima, interesima i ambicijama polaznika, obaviti pi-smeno i usmeno. Osim u nastavi, polaznici će se s temama upoznavati i čitanjem stručne literature, u koju će biti uvrštena noviji znanstveni radovi o predmetu.

Popis temeljne literature:Barac, Antun, Hrvatska književnost I. Zagreb 1954.Barac, Antun, Hrvatska književnost II. Zagreb 1960.

54

DRUGI DIO

55

DRUGI DIO

Batušić, Nikola, Kravar, Zoran, Žmegač, Viktor, Književni protusvjetovi. Poglavlja iz hrvatske moder-ne, Zagreb 2001.

Batušić, Nikola, Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb 1978.Hrvatska književnost 18. stoljeća, tematski i žanrovski aspekti, Dani Hvarskoga kazališta XXI. Split 1995.Hrvatska književnost u doba preporoda, Dani hvarskog kazališta XXIV. Split 1998.Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba, Dani hvarskog kazališta XXV. Split 1999.Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, Dani hvarskog kazališta XXVI. Split 2000.Književnost i kazalište hrvatske moderne I, Dani hvarskog kazališta XXVII. Split 2001.Književnost i kazalište hrvatske moderne II,Dani hvarskog kazališta XXVIII. Split 2002.Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća, Dani hvarskoga kazališta XXIX. Split 2003.Fališevac, Dunja, Kaliopin vrt. Studije o hrvatskoj epici, Split 1998.Frangeš, Ivo, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb 1987.Franičević, Marin, Povijest hrvatske renesansne književnosti, Zagreb 1986.Hercigonja, Eduard, Povijest hrvatske književnosti II. Srednjovjekovna književnost, Zagreb 1975.Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. Flaker, Aleksandar i Pranjić, Krunoslav, Zagreb 1978.Hrvatski književni barok, ur. D. Fališevac, Zagreb 1991.Kravar, Zoran, Das Barock in der kroatischen Literatur, Köln – Weimar – Wien 1991.Krležijana, ur. Velimir Visković, Zagreb 1993/1999.Leksikon hrvatskih pisaca, ur. Fališevac, Dunja, Nemec, Krešimir, Novaković, Darko, Zagreb 2000.Milanja, Cvjetko, Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb 2000.Nemec, Povijest hrvatskoga romana, 1–3, Zagreb 1995–2003.Novak, Slobodan P., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb 2003.Šicel, Miroslav, Povijest hrvatske književnosti III. Književnost moderne, Zagreb 1978.Živančević, Milorad; Frangeš, Ivo, Povijest hrvatske književnosti. (Ilirizam. realizam.), Zagreb 1975.

56

DRUGI DIO

57

DRUGI DIO

22. Prouèavanje kulture: paradigme i kontekst

Predavaè: prof. dr. Stipe Grgas

Jezik: engleski, hrvatski

Broj sati: 12


Saet opis i cilj predmeta:U okviru kolegija raspravljat će se o promjenama u razumijevanju kulture unutar različitih teorijskih orijentacija u društvenim i humanističkim znanostima. U početku će težište biti na problematici kulture i različitim načinima kako je ona bila povijesno koncipirana. Neke od teorijskih paradigmi pri tome su sljedeće: kultura u društvenoj teoriji, kultura kao ideologija, kultura kao djelovanje, kultura kao utje-lovljenje vrijednosti, semiotička analiza kulture, kulturne studije itd. Takve preliminarne rasprave tre-bale bi problematizirati osnovnu temu i pokazati kako je restriktivna/elitistička koncepcija kulture po-stepeno zamijenjena širim/popularnim shvaćanjem prema kojemu je kultura način života u cjelini.Sljedeći je korak istraživanje onoga što čini kulturu. Drugim riječima, poslije prikaza različitih konce-ptualizacija kulture, ukazat ću na potrebu prihvaćanja koncepcije poznate pod nazivom «kulturni pre-okret», da bi zatim bilo riječi o pojedinačnim sastavnicama kulture. Teme o kojima će biti riječi u tom kontekstu su sljedeće: konstrukcija identiteta: nacionalnost, rod, klasa, dob; prikaz identiteta, pred-stavljanje vlastitosti i interkulturalno predočavanje; diskurzivne formacije i ideologije; vrijeme, nara-cija i povijest; kulturno određenje i evaluacija prostora; tehnologija i kultura; rast moći medija i popu-larne kulture; elitna i popularna kultura; postmodernizam, postkolonijalizam, postkomunizam.U pristupu svim temama naglašavat će se da uvijek treba imati na umu poziciju iz koje se o tim te-mama progovara. Tri kulturne matrice kojima će biti posvećena osobita pozornost su Britanija, Irska i Hrvatska. Te će nam matrice omogućiti da kontekstualiziramo iščitavanje kulture unutar triju druš-tveno-političkih konfiguracija: kasnog kapitalizma (Britanija), postkolonijalizma (Irska) i postkomuni-zma (Hrvatska). Budući da će polaznici biti različitih obrazovnih profila, moći ćemo proširivati referent-no polje i otvarati pitanja interkulturalne interakcije.

Raspored nastavnih jedinica/tema:– Pojam kulture – povijesno-teorijske odrednice– Sastavnice kulture– Kontekstualizacija– Kasni kaptializam (Britanija)– Postkolonijalizam (Irska)– Postkomunizam (Hrvatska)

Oèekivani rezultati:Osnovni je cilj kolegija pružiti sudionicima metodološke i teorijske instrumente i okvir pristupa kulturi i njezinim različitim očitovanjima. Takav pristup može dopuniti vještine koje su sudionici stekli u dosa-dašnjem akademskom obrazovanju. Nadalje, cilj je kolegija osposobiti studente da iščitavaju kulturu i njezina očitovanja, te da se otvoreno i kritički uključe u interkulturalni dijalog.

Provjera znanja: usmeni ispit, seminarska radnja

56

DRUGI DIO

57

DRUGI DIO

Popis temeljne literature:Barker, Chris (2000). Cultural Studies: Theory and Practice. London: SageBrantlinger, P. (1990). Crusoe’s Footsteps: Cultural Studies in Britain and America. New York: Routledge.Clifford, J. i Dhareshwar, V., (1989). Traveling Theories: Traveling theorists. Santa Cruz: Centre for

Cultural Studies.Connor, S., (1989). Postmodern Culture: An Introduction to the Theories of the Contemporary. Oxford:

Blackwell.Davies, I. (1995). Cultural Studies and Beyond: Fragments of Empire. London: Routledge.Du Gay, P., Hall, S., Janes, L. And Mackay, H. (ur.) (1996). Doing Cultural Studies: The Story of the

Sony Walkman. London: Sage.Friedman, J. (994). Cultural Identity and Global Process. London: Sage.Garber, M., Walkowitz, R., i Franklin, P. (ur.) (1996). Fieldwork: Sites in Literary and Cultural Studies.

New York: Routledge.Morley, D., and K.H. Chen (ur.) (1996). Stuart Hall: Critical Dialogues in Cultural Studies. London:

Routledge.Lloyd, D. And Thomas, P., (ur.) (1998). Culture and the State. New York: Routledge.McGuigan, J., (ur.) (1997). Cultural Methodologies. London: Sage.Nelson, C. And Gaonkar, D. P. (ur.) (1996). Disciplinarity and Dissent in Cultural Studies. New York:

Routledge.Palumbo-Liu, D. And Gumbrecht, H. U. (ur.) (1997). Streams of Cultural Capital: Transnational Cultural

Studies. Stanford: Stanford UP.Pickering, M. (1997). History, Experience and Cultural Studies. Houndmills:Macmillan Press.

58

DRUGI DIO

59

DRUGI DIO

23. Istoènojadranska umjetnièka baština u europskome i mediteranskom kontekstu

Predavaè: prof. dr. Nikola Jakšić

Jezik: hrvatski

Broj sati: 12


Saet opis i cilj predmeta: Razdoblje od pojave kršćanstva (4. st.) pa do velikih osmanlijskih osvajanja (16. st) svakako je naj-zanimljiviji povijesni period na istočnoj obali Jadrana (s izuzetkom poganske antičke civilizacije). U tom razdoblju Jadran igra važnu ulogu kao spona koja povezuje dva dijela Rimskoga Carstva, Istočno i Zapadno. Već od ranoga 5. stoljeća Ravena je nova zapadna prijestolnica, promet uz istočnu obalu Jadrana najvažnija je kopča nove prijestolnice s Konstantinopolom. Zato u kasnoj antici mnogi jadran-ski gradovi dobivaju na važnosti, Ravena, Aquileia, Grado, Salona, a osobito se intenzivira život na ar-hipelagu posebice nakon što je Justinijan izgradio glomazni obrambeni sustav za sigurnu plovidbu isto-čnim Jadranom. Početkom 7. stoljeća rađa se Venecija koja će u stoljećima razvijenoga srednjeg vijeka zagospodariti ne samo Jadranom već i dijelom istočnoga Sredozemlja. Od 9. stoljeća sve se više osje-ća jak utjecaj hrvatske kneževine, a kasnije ugarsko-hrvatskoga kraljevstva koje nastoji zagospodariti obalom. Veza obalnih gradova sa zaleđem uvjetuje njihov razvitak, osobito izvozom robe s dinarskoga prostora u prekomorske zemlje. U takvom se okruženju razvijaju Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar, Rab i drugi manji obalni i otočki gradovi. U njima je sačuvana bogata graditeljska i uopće umjetnička bašti-na koja pokazuje raznolike istočne i zapadne utjecaje. Dovoljno je prisjetiti se Dioklecijanove palače, salonitanske i porečke katedrale, zadarske rotunde Sv. Trojstva (Sv. Donat), zadarske, rapske togir-ske i splitske romanike (Radovan, Buvina), izvanrednih zlatarskih proizvoda (raka Sv. Šimuna) i velikih ostvarenja renesansnih gratitelja (šibenska katedrala, kapela blaženog Ivana u Trogiru) pa da se do-nese zaključak o sukladnosti umjetničkih zbivanja na istočnoj obali Jadrana s onima u razvijenim sre-dištima Europe. Tek su osmanlijska osvajanja u 16. stoljeću zaustavila ovaj razvoj i gradove pretvorila u utvrde (utvrde Dubrovnika, Zadra, Šibenika i Splita reprezentativna su ostvarenja fortifikacijske ar-hitekture)

Raspored nastavnih jedinica:– Prostor Sredozemlja od pojave kršćanstva do osmanlijskih osvajanja– Jadran kao poveznica Istočnoga i Zapadnoga Rimskoga Carstva– Uspon i uloga Venezije na Jadranu i na Sredozemlju– Razvoj gradova na istočnojadranskoj obali i njihova graditeljska baština– Hrvatska romanika, gotika i renesansa u europskome kontekstu– Osmanlijska osvajanja u 16. st. i razvoj fortifikacijske arhitekture


Popis temeljne literature:Broudell, Sredozemlje i sredozemni svijet doba Filipa II., Zagreb 1997/98.Cambi, N., Antika, Zagreb 2002.Domijan, M., Rab – Grad umjetnosti, Zagreb 2001.

58

DRUGI DIO

59

DRUGI DIO

Dyggve, E., History of Salonitan Chrystianity, Oslo 1951.Dyggve, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, Split, 1996.Fisković, I., Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb 1987.Fučić, B., Istarske freske, Zagreb, 1963.Katalog: Zlatno doba Dubrovnika – XV. i XVI. stoljeće, Zagreb 1987.Katalog: I Croati – cristianesimo, cultura, arte, Cittá del Vaticano 1999.Katalog: Hrvati i Karolinzi, Split 2000.Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split, 1994.Petricioli, I., Od Donata do Radovana, Split 1990.Rapanić, Ž., Predromaničko doba u Dalmaciji, Split 1987.Ivančević, R., Šibenbska katedrala, Zagreb 1998.Ivančević, R., Rana renesansa trogira, Split 1997.Zbornik: Juraj Matejev Dalmatinac, Zagreb 1984.Zbornik: Majstor Radovan i njegovo doba, Trogir 1994.Zbornik: Ivan Duknović i njegovo doba, Trogir 1996.Zbornik: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, Zagreb 1997.Zbornik: Hrvatska i Europa– srednji vijek, I, Zagreb 1997.Zbornik: Hrvatska i Europa– srednji vijek i renesansa, II, Zagreb 2000..

Dopunska literatura:Ekl, V., Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb 1982.Fisković, C., Radovan, Zagreb 1989.Fisković, I., Reljef renesansnog Dubrovnika, Dubrovnik 1993.Fučić, B., Vincent iz Kastva, Zagreb, 1992.Grgić, M., Zlato i srebro Zadra i Nina, Zagreb 1972.Karaman, LJ., Andrija Buvina, Zagreb 1960.Petricioli, I., Škrinja sv. Šimuna u Zadru, Zagreb 1983.Peković, Ž., Dubrovnik – Nastanak i razvoj srednjovjekovnog grada, Split 1998.Prelog, M., Eufrazijeva bazilika Poreču, Zagreb 1986.Vežić, P., Sveti Donat – Rotunda Sv. Trojstva u Zadru, Split 2002.

60

DRUGI DIO

61

DRUGI DIO

24. Umjetnièke veze pokrajina Veneto, Dalmacija i Marche u doba gotike i rane renesanse

Predavaè: prof. dr. Emil Hilje

Jezik: hrvatski

Broj sati: 12

Nastavne metode: predavanja i vježbe

Saet opis i cilj predmeta: Predmet se bavi umjetničkim vezama između najznačajnijih regija prijadranskoga prostora u doba transformacije likovne kulture iz tradicionalnog adribizantskog okvira u svježija usmjerenja, bliža za-padnjačkom ukusu. Analizira se uloga istaknutih pojedinaca u recepciji i pronošenju modernih likovnih oblika, te kretanje umjetnika i djela iz Venecije, kao najistaknutijeg umjetničkog centra, u Dalmaciju i Marche, ali i neki povratni utjecaji. Očekuje se da polaznici steknu temeljne spoznaje o razvojnom putu jadranskog slikarstva i skulpture od napuštanja romaničko-bizantskih obrazaca do usvajanja re-nesansnoga likovnog govora.

Raspored nastavnih jedinica:– Gotička kultura jadranskog prostora.– Slikarstvo jadranskog kruga koncem 13. i početkom 14. stoljeća.– Giotto u Riminiju i Padovi.– Slikarstvo ranog 14. st. u Markama.– Paolo Veneziano.– Paolovi učenici i sljedbenici.– Slikarstvo 14. st. u Dalmaciji.– Menegelo Ivanov da Canali.– Slikarstvo 14. st. u Padovi.– Slikarstvo zrelog 14. st. u Markama.– Francesco da Milano.– Ivan Jakovljev de Borgo Sansepolcro.– Paolo iz Sulmone, Nucio Ucinelli iz Ferme, Petar Matejev Pozdančić.– Slikarstvo prve polovine 14. st. u Venetu.– Blaž Jurjev, Nikola Vladanov.– Matej Moronzon.– Ivan Petrov iz Milana, Dujam Vučković.– Juraj Dalmatinac i njegov krug.– Squarcioneova škola u Padovi.– Andrea Mantegna.– Carlo Crivelli, Vittore Crivelli, Petar Jordanić.– Juraj Čulinović.– Nikola Firentinac.– Jacopo Bellini, Gentile Bellini, Giovanni Bellini.

60

DRUGI DIO

61

DRUGI DIO

– Slikarstvo 15. st. u Veneciji.– Slikarstvo 15. st. u Markama.– Dubrovačko slikarstvo 15. st.– Vittore Carpaccio.– Lorenzo Luzzo.– Michelozzo Michelozzi, Michele Sanmicheli, Giangirolamo Sanmicheli.

Oèekivani rezultati:Poznavanje osnovnih elemenata likovne kulture jadranskoga okružja u 14. i 15. stoljeću, najvažnijih umjetničkih ličnosti i njihovih opusa.

Provjera znanja:Usmeni ispit. Prepoznavanje stilskih odlika pojedinih slikarskih škola. Prepoznavanje osnovnih likovnih elemenata na umjetničkom djelu.

Popis temeljne literature:La pittura nel Veneto. Il Trecento (ur. M. Lucco), Milano, 1992.La pittura nel Veneto. Il Quattrocento (ur. M. Lucco), Milano, 1990.Il Trecento adriatico: Paolo Veneziano e la pittura tra Oriente e Occidente (ur. F. Flores d’Arcais e G.

Gentili), Rimini, 2002.Il Trecento Riminese: Maestri e botteghe tra Romagna e Marche (ur. D. Benati), Milano, 1995.Bellonci, Maria, L’opera completa del Mantegna, Milano, 1967.Bovero, Anna, L’opera completa di Crivelli, Milano, 1975.Cancogni, Manlio, L’opera completa di Carpaccio, Milano, 1975.Coletti, Luigi, Pittura veneta del Quattrocento, Novara, 1953.Domijan, Miljenko, Petricioli, Ivo, Vežić, Pavuša, Sjaj zadarskih riznica (katalog izložbe), Zagreb, 1990.Gentili, Augusto, Giovanni Bellini, Firenze, 1998.Hilje, Emil, Gotičko slikarstvo u Zadru, Zagreb, 1999.Molajoli, Rosemarie, L’opera completa di Cosmè Tura, Milano, 1974.Muraro, Michelangelo, Paolo da Venezia, Milano, 1969.Pallucchini, Rodolfo, La pittura veneziana del Trecento, Venezia – Roma, 1964.Petricioli, Ivo, Umjetnička obrada drveta u Zadru u doba gotike, Zagreb, 1972.Petricioli, Ivo, Tragom srednjovjekovnih umjetnika, Zagreb, 1983.Prijatelj, Kruno, Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983.Prijatelj, Kruno, Juraj Čulinović, Zagreb, 1961.Prijatelj, Kruno, Fisković, Igor, Domančić, Davor, Demori-Stančić, Zoraida, Gligo, Vedran, Blaž Jurjev

Trogiranin (katalog izložbe), Zagreb, 1986.Zampetti, Pietro, Carlo Crivelli, Firenze, 1986.Zampetti, Pietro, Pittura nelle Marche, knj. 1 (Dalle origini al primo Rinascimento), Firenze, 1988.Časopisi: Arte Veneta, Bolletiono d’arte, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Peristil, Hortus Artium

Medievalium.Enciklopedije, Zbornici, Monografije.

62

DRUGI DIO

63

DRUGI DIO

25. Gradovi istoènog Jadrana izmeðu Sredozemlja i kontinenta: kontinuitet i promjene do praga modernog doba

Predavaè: prof. dr. Slobodan Čače


Broj sati: 12Nastavne metode: predavanja + seminari

Saet opis i cilj predmeta: Predmet obrade su analize kulturno-povijesnih uloga istočnojadranskoga urbaniteta s kontinuitetom od preko 25 stoljeća. Cilj je produbiti poznavanje povijesti urbaniteta na hrvatskom povijesnom pro-storu te posebno ukazati na značaj uzastopnih kolapsa urbaniteta u neposrednom zaleđu koji su stva-rali kulturne opreke i napetosti, pogodujući političkoj fragmentaciji i konfliktima te, najopćenitije, ne-ujednačenom i nepostojanom razvoju regije u cijelosti.

Raspored nastavnih jedinica: – Kontinuitet istočnojadranskoga urbaniteta proteže se kroz 25 stoljeća;– Gradovi istočnog Jadrana kao sudionici kulturnih strujanja na Sredozemlju te između Sredozemlja

i unutrašnjosti Europe;– Gradovi istočnojadranskog pojasa u odnosu spram svojeg zaleđa, posebno prostrane dinarske oblasti; – Proučavaju se ključna pitanja po epohama: 1) protopovijest i rana antika – do konačnoga rimskog

osvajanja; 2) ranije rimsko razdoblje (1. – 3. st.); 3) kasna antika; 4) srednjovjekovni razvitak

Oèekivani rezultati:Povijesna uloga urbaniteta na istočnom Jadranu i u njegovu zaleđu općenito je slabo zastupljena di-menzija kako domaće tako i strane historiografije. Pitanje okolnosti i procesa koji su generirali kolapse urbaniteta (obuhvatne ili regionalne) u rasponu od 1. st. pr. Kr. do tragičnih zbivanja na kraju 20. sto-ljeća jedva da je i postavljeno. Ovaj predmet bi trebao nadoknaditi te nedostatke.

Provjera znanja: Usmeni ispit i seminarski rad.

Popis temeljne literature:A. Benac (ur.), Utvrđena ilirska naselja. Međunar. kolokvij, Mostar 24-26. okt. 1974. Pos. izd. ANU BiH,

knj. XXIV, Centar za balkanol. ispitivanja, knj. 6, Sarajevo 1975.R. Bartlett, The Making of Europe. Conquest, Colonization and Cultural Change 950–1350, Penguin,

London 1994.N. Budak (ed.), Etnogeneza Hrvata, Zagreb 1995.L. Ćoralić, Put, putnici, putovanja. Ceste i putovi u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama, Zagreb 1997.D. Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978.J. W. Rich (ed.), The City in Late Antiquity, Routledge, London – New York 1992.M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976.Starohrvatska spomenička baština. Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža. Zbornik radova

znanstv. skupa, 6.–8. list. 1992., Zagreb 1996.Monografije i studije posvećene pojedinim oblastima i središtima u antici i srednjem vijeku.

62

DRUGI DIO

63

DRUGI DIO


PRVA GODINA


I Siniša Rodin 20 Pravni sustav i institucije EU

II Nenad Zakošek 20 Komparativna europska politika

I Mia Mikić 12 Ekonomika Europske unije

II Višnja Samardžija 16 Hrvatska i europske integracije – ekonomski aspekti

II Maja Bratanić 12 Europske integracije – jezični aspekti

DRUGA GODINA


III Siniša Rodin i Tamara Ćapeta 16 Jamstva i mehanizmi zaštite temeljnih prava u EU

III Vojmir Franičević 12 Transformacijski procesi u Središnjoj i Istočnoj Europi

III Darko Polšek 16 Sociološki aspekti europskih društava u kontekstu globalizacije

IV Vesna Tomljenović 12 Temeljne gospodarske slobode

IV Željka Šiljković 12 Ekološka i ekonomska geografija Europe

64

DRUGI DIO

65

DRUGI DIO

26. Pravni sustav i institucije EU

Predavaè(i): prof. dr. Siniša Rodin i doc. dr. Tamara Ćapeta


Broj sati: 20


Saet opis i cilj predmeta:Kolegij obuhvaća prikaz osnovnih institucija Europske zajednice i Europske unije prema pravnom ure-đenju Ugovora iz Nice, te prema predloženom nacrtu Ugovora o ustavu Europe. Analiziraju se teme-lji gospodarskog poretka Europske unije – četiri tržišne slobode – te odnos pravnoga poretka i insti-tucija Republike Hrvatske s pravnim poretkom Unije, u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruži-vanju. Studenti se uvode u gradivo kroz analizu temeljnih primarnih i sekundarnih izvora europskoga prava, te kroz analizu sudske prakse.– Prenijeti znanje o institucijama i pravnom sustavu Europske zajednice i Europske unije, procesu konstitu-

cionalizacije, te o četiri slobode u pravu Europske zajednice i Europske unije (slobodi kretanja roba, ljudi, kapitala i usluga), izučavanjem izabranoga pravnog gradiva, političkih procesa i praktične primjene;

– Objasniti odnos Europske unije u procesu stabilizacije i pridruživanja te vezu između Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pravne stečevine Europske zajednice;

– Objasniti postupke i metode reforme Europske zajednice i Europske unije u kontekstu jačanja insti-tucionalne kohezije, te proširenja Europske unije.

Raspored nastavnih jedinica:Nastavna jedinica Broj sati Naslov

1 2 Uvod i metodologija – analiza pravnih izvora

2 2 Proces europske integracije

3 2 Budućnost EU/Nacrt Ustav

4 2 Regulatorni proces - Kočnice i ravnoteža

5 2 Izvori prava EU 1

6 2 Izvori prava EU 2

7 2 Gospodarski poredak EU – tržišne slobode općenito

8 2 Gospodarski poredak EU – sloboda kretanja dobara

9 2 Vanjska politika EU, ugovori s trećim državama i odnosi s jugoistočnom Europom

10 2 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s RH

Oèekivani rezultati:Nakon što odslušaju obvezna predavanja od studenata se očekuje da steknu sljedeće znanje i vještine: a.) Poznavanje i razumijevanje prava: pokazati razumijevanje pravnoga sustava Europske zajednice

i Europske unije, političkih procesa u Europskoj uniji te procesa konstitucionalizacije europskoga prava; primijeniti norme Ugovora o Europskoj zajednici i Ugovora o Europskoj uniji, te sekundar-noga prava u kontekstu rješavanja pravnih problema; pokazati razumijevanje materijalnoga prava u području četiri slobode, postupaka koji se vode pred Europskim sudom i Sudom prvoga stupnja, te pred ustavnim i drugim sudovima pojedinih država.

64

DRUGI DIO

65

DRUGI DIO

b.) Pravničke vještine: analizirati i rješavati pravne probleme primjenom primarnih i sekundarnih izvo-ra prava te drugoga pravnog gradiva na složeno činjenično stanje.

c.) Praktične vještine: odrediti pravna pitanja te provesti istraživanje koristeći se različitim istraživa-čkim sredstvima, uključujući biblioteku i Internet; planirati i provesti nezavisni studentski istraži-vački projekt.

d.) Komunikacijske vještine: artikulirati i iznositi ideje na prikladan i jasan način, usmeno i u pisanom obliku; čitati i razumjeti složene pravne materijale; primjenjivati komunikacijske vještine u razli-čitim situacijama.

Provjera znanja:Formalni ispit sastoji se od 30-minutnoga testa na zaokruživanje, 60-minutnoga pisanja eseja, te 90-minutne studije hipotetskoga slučaja.

Popis temeljne literature: Rodin, S. Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb 1997. Ćapeta, T. Sudovi Europske unije, IMO, Zagreb 2002.de Burca, Craig, EU Law, Text, Cases and Materials, Third Edition, Oxford 2003.de Burca, Craig, The Evolution of the EU Law, Oxford 1999.Shaw, Jo, Law of the European Union, Palgrave 2000.Hartley, T., The Foundations of Eruopean Community Law, 4. izd. Oxford 1999.de Burca, G. ,Scott J. (ur.), Constitutional Change in the EU, Hart, Oxford 2000.Hartley, T. C., Constitutional Problems of the European Union, Hart, Oxford 1999.Lenaerts, Koen i Van Nuffel, Piet Constitutional Law of the European Union, Sweet & Maxwell, London

1999.Maduro, M. P., We the Court, Hart, Oxford, 1998.Peuert, Frowein, EUROPÄISCHE MENSCHENRECHTSKONVENTION, 2. Aufl, N. P. Engel Verlag, 1996.Alston, P. (ur.), The EU and Human Rights, Oxford University Press, 1999.Janis, M., Kay R.,Bradley, A., European Human Rights Law, Clarendon Press, 1996.Rodin, S., Temeljna prava i dopuštenost ustavne tužbe (Fundamental Rights and Admissibility of

Constitutional Complaint), Zbornik PFZ, knj. 50, br. 5 (2000) 795; published also in Jadranko Crnić and Nikola Filipović (ur.) USTAVNI SUD U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA, str. 203–223.

Rodin, S., Načelo proporcionalnosti: porijeklo, ustavno utemeljenje i primjena, Zbornik Pravnog fakul-teta u Zagrebu, knj. 50, br. 1–2 (2000) 32.

Rodin, S., Sloboda Udruživanja u Hrvatskom Ustavnom pravu i članak 11 Europske konvencije za zašti-tu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zbornik PFZ, knj. 49, br. 5 (1999) 629.

Rodin, S., Osnovni parametri reforme Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, Zbornik PFZ knj. 48, br. 6 (1998) 643.

Rodin, S., Ustavni sud definira socijalnu državu, 5, Revija za socijalnu politiku 2–3 (1998) 111.Rodin, S., Ustavnopravni aspekti primjene Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slo-

boda, Zbornik PFZ knj. 48, br. 1–2 (1998) 85.

66

DRUGI DIO

67

DRUGI DIO

27. Komparativna europska politika

Predavaè: prof. dr. Nenad Zakošek

Jezik: hrvatski (prema potrebi engleski / njemački)

Broj sati: 20


Saet opis i cilj predmeta: Komparativna europska politika danas je jedna od najbrže rastućih poddisciplina političke znanosti. Intenzivne promjene koje su se u posljednjih desetljeće i pol zbivale u Europi kao posljedica sloma ko-munističkoga poretka u Srednjoj i Istočnoj Europi, raspada komunističkih federacija i nastanka niza novih europskih država te intenziviranja procesa europske integracije rezultirale su povećanim inte-resom za komparativno izučavanje različitih političkih fenomena u Europi. Taj povećani interes vidljiv je u mnogobrojnim novim studijskim programima kao i u sve većoj časopisnoj produkciji i izdanjima stručne literature. Karakterističan je izraz toga trenda i činjenica da velika anglo-američka izdavačka kuća Palgrave/MacMillan pokreće novi časopis Comparative European Politics, čiji prvi broj izlazi u ožuj-ku 2003. godine. U uvjetima tako intenzivnoga i dinamičnoga razvoja jednoga znanstvenoga podru-čja postdiplomski nastavni kolegij koji se bavi komparativnom europskom politikom nužno mora se-lekcionirati samo neke teme, koje ipak studentima mogu dati osnovni uvid u raznolike forme europ-ske politike.Svrha je ovoga kolegija da s komparativnog stajališta informira postdiplomske studente, koji ne mo-raju imati prethodno specijalističko politološko obrazovanje, o najvažnijim pojmovima i problemima europske politike. Posebna se pažnja poklanja objašnjenju geneze diferenciranja političkih struktura u različitim europskim subregijama (Rokkan, Tilly) te prikazu nastanka i razvoja najvažnijih političkih fenomena u Europi: moderne države, nacije, temeljnih političkih institucija, modernoga razumijeva-nja liberalne demokracije, političkih ideologija, političkih stranaka, izbora i izbornih sustava. Opisuju se iskustva europskih totalitarnih i autoritarnih režima 20. stoljeća, koji su prethodili tzv. 2. i 3. valu demokratizacije (Huntington). Studenti se upoznaju s temeljnim varijantama europske demokracije – majoritarnom i konsocijacijskom (Lijphart) – kao i institucionalnim modelima predstavničke vlasti, koji nakon 1945. (u Srednjoj i Istočnoj Europi nakon 1989.) obuhvaćaju parlamentarne i polupredsjednič-ke sustave. Vrlo kompleksni i ideološki utemeljeni europski stranački sustavi također se podrobno ra-zrađuju te se osobito prikazuje njihova transformacija u posljednjih desetak godina. Posebno se obra-đuje slom europskih komunističkih poredaka i demokratizacija postkomunističkih društava, koja je re-zultirala razlikama u stupnju demokratske konsolidacije u pojedinim subregijama Srednje i Istočne Europe. Na kraju se opisuje utjecaj procesa europske integracije na transformaciju europske politike te se razmatraju najvažniji problemi i izazovi njezina razvoja u budućnosti.

Raspored nastavnih jedinica: – Nastanak europske političke konfiguracije: teorije i modeli Steina Rokkana, Charlesa Tillyja i

Micheala Manna. Podrijetlo diferenciranja političkih struktura Zapadne, Srednje i Istočne Europe. – Europske nacije i nacionalizmi. Nastanak europskih nacionalnih država. – Formiranje modernih europskih političkih institucija: građanstvo (citizenship), građanska i ljudska

prava, ustav, podjela vlasti, političko predstavništvo, kompetitivni izbori.– Europske diktature: totalitarni i autoritarni poreci u 20. stoljeću.– Tipovi demokratskih poredaka u Europi: parlamentarizam i semiprezidencijalizam.– Europske političke stranke: glavne ideološke stranačke obitelji, transformacija stranaka i utjecaj

europske integracije na nastanak europskih stranačkih grupacija.– Izborni sustavi i izbori u Europi: većinski i razmjerni sustavi u Zapadnoj i Istočnoj Evropi.

66

DRUGI DIO

67

DRUGI DIO

– Formiranje europskih stranačkih sustava: utjecaj dugotrajnih društvenih sukoba i političkih institu-cija na stranačke sustave.

– Politički sustav Velike Britanije: majoritarna demokracija i tradicija parlamentarizma.– Politički sustav Francuske: poteškoće stabilizacije demokracije, nastanak i razvoj polupredsjednič-

koga sustava.– Politički sustav Njemačke: obnova i konsolidacija demokracije u federalistički organiziranoj državi;

poteškoće i izazovi ponovnogа njemačkog ujedinjenja.– Europske konsocijacijske demokracije: usporedba Nizozemske, Belgije, Švicarske i Austrije.– Slom komunizma, demokratska tranzicija i konsolidacija u Srednjoj i Istočnoj Europi: diferenciranja

i nastanak novih europskih subregija.– Razvoj političkoga sustava Europske unije i njezin utjecaj na transformaciju nacionalnih političkih

sustava.– Budućnost europske politike: između europske integracije i izazova globalizacije.


Popis temeljne literature:

Osnovna studijska literaturaHague, R., Harrop, M., Breslin, S., Komparativna vladavina i politika: Uvod, Fakultet političkih zano-

sti, Zagreb, 2001. [hrvatski prijevod 4. izdanja engleskog izvornika: Comparative Government and Politics: An Introduction, MacMillan, London, 1998.; najnovije dopunjeno 5 izd.: Palgrave/MacMillan, Basingstoke, 2001.]

Bibó, I., Huszár, T., Szűcs, J., Regije evropske povijesti, Naprijed, Zagreb, 1995.Rokkan, S., State Formation, Nation-Building and Mass Politics in Europe, ur. Peter Flora i dr., Oxford

University Press, Oxford/ New York, 1999.Tilly, C., European Revolutions, 1492–1992, Blackwell, Oxford/ Cambridge (MA), 1995.Lane, J.-E, Errson, S. O., European Politics: An Introduction, Sage, Thousand Oaks–London, 1996.Steiner, J., European Democracies, Pearson Education, Harlow, 1997.Lijphart, A., Patterns of Democracy. Government Forms and Performance in Thirty-Six Countries, Yale

University Press, Yale, 1999.von Beyme, K., Parteien in westichen Demokratien, Piper, München, 1982. [engleski prijevod: Political

Parties in Western Democracies, St. Martin’s Press, New York, 1985.]Eatwell, R. (ur.), European Political Culture, Routledge, London–New York, 1997.Schöpflin, G., Politics in Eastern Europe, 1945-1992, Blackwell, Oxford–Cambridge (MA), 1993.

Studijski priručniciCurtis, M. i dr., Western European Government and Politics, Longman (Pearson Education), Harlow, 2003.Ismayr, W., Die politischen Systeme Westeuropas, Leske+Budrich, Opladen, 22002.Ismayr, W., Die politischen Systeme Osteuropas, Leske+Budrich, Opladen, 2002.von Beyme, K., Die parlamentarische Demokratie. Entstehung und Funktionsweise 1789–1999,

Westdeutscher Verlag, Opladen, 31999. [engl. prijevod: Parliamentary Democracy: Democratization, Destabilization, Reconsolidation, 1789–1999, Palgrave/MacMillan, Basingstoke, 2000.]

Nohlen, D., Izborno pravo i stranački sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 1992. [hrv. prijevod njem. izvor-nika: Wahlrecht und Parteiensystem, Leske+Budrich, Opladen, 1990.]

Berglund, S., Hellén, T., Aarebrot, F. H., Handbook of Political Change in Eastern Europe, Edward Elgar, Cheltenham/ Northampton, 1998.

68

DRUGI DIO

69

DRUGI DIO

28. Ekonomika Europske unije

Predavaè: prof. dr. Mia MikićJezik: hrvatski (prema potrebi engleski)Broj sati: 12Nastavne metode: predavanja, seminari i forumi Saet opis i cilj predmeta:Ovo je kolegij primijenjene ekonomije koji za cilj ima pokazati kako se koriste analitički obrasci za razu-mijevanje različitih aspekata ekonomske integracije u EU-i. Stoga je i poboljšanje poznavanja tih analitič-kih obrazaca postavljeno kao jedan od primarnih ciljeva kolegija. Dakle osnovni ciljevi kolegija jesu:– Objasniti različite faze u razvoju ekonomske integracije u Europi, počevši od građenja carinske uni-

je do ekonomske unije– Ukazati na razlike između teoretskih i stvarnih oblika integracije na primjeru razvoja EU-e– Objasniti razvoj i ulogu zajedničkih politika (npr. poljoprivredne, industrijske, regionalne, trgovin-

ske itd.)– Objasniti razvoj monetarne integracije počevši od EMS do EMU i uvođenja Eura– Objasniti probleme proširenja s aspekta sadašnjih i budućih članica

Raspored nastavnih jedinica:– Povijest, institucije rezultati (preduvjet, ponavljanje)– Ekonomika diskriminacijske liberalizacije– Zajedničko jedinstveno trzište– Zajednička poljoprivredna politika– Politika konkurencije i državne potpore– Integracija i europske regije– Europska monetarna integracija (povijesni razvoj)– Monetarna unija i Europska centralna banka– Fiskalna politika i pakt stabilnosti– Sirenje EU u prošlosti i u budućnosti

Oèekivani rezultati: Nakon odslušanih obveznih predavanja od studenata se očekuje da steknu sljedeća znanja i vještine: a) znanja i vještine vezane uz disciplinu i kolegij:– potpuno razumijevanje analitičkih i institucionalnih okvira povijesnoga razvoja ekonomske integracije u

EU, uključujući poznavanje osnovnih rezultata teorijskoga i emprijskoga istraživanja na ovom području. – razumijevanje funkcioniranja trgovinske politike EU-e i njezinih učinaka na zemlje partnere – poznavanje funkcioniranja zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i njezinih učinaka na trgovinu

poljoprivrednim proizvodima kako u Europi tako i u ostatku svijeta – poznavanje teorije i prakse stvaranja jedinstvenoga tržista u EU-i, uz sve implikacije za strukturne

promjene unutar Unije i njezin položaj u globalnoj ekonomiji– poznavanje implikacija stvaranja jedinstvenoga tržišta na ekonomske politike u području industrijske

politike, politike tržišnoga natjecanja, regionalne politike, socijalne politike i politike o trzištu rada– razumijevanje pitanja i problema koji se javljaju kod proširenja EU s pozicije sadašnjih i budućih

članica– razumijevanje analitičkih i praktičnih aspekata politike koji se javljaju u sklopu razvoja europske

monetarne integracije.

68

DRUGI DIO

69

DRUGI DIO

b) Opće istraživačke vještine:– jasno definirati ekonomsko pitanje (problem) te provesti istraživanje koristeći se različitim istraži-

vačkim metodama i raspoloživim referencama u biblioteci i/ili internetu– planirati i provesti nezavisni studentski istraživački projekt (esej)c) Komunikacijske vještine:– artikulirati i iznositi ideje na prikladan i jasan način, usmeno i u pisanom obliku (npr. prikaz članka)– čitati i razumjeti složenije tekstove iz ekonomske literature

Provjera znanja:Sastoji se od sljedećih dijelova: Ispit sadrži pet pitanja na koja studenti odgovaraju samostalno ali uz korištenje literature (Take-Home Test, 60%), jedan esej (30%), te jedan prikaz objavljenoga članka (10%). Esej: Rad opsega 10–15 stranica o nekom od aspekata Europske ekonomske integracije i/ili pridruži-vanja jedne od zemalja kandidata EU. Prikaz članka: Od studenata se očekuje da prate literaturu na ovom području i u sklopu toga trebaju prikazati jedan od objavljenih radova (ako je moguće s popisa obvezne ili dopunske literature).

Popis temeljne literature: Artis, M. i N. Lee (1994) The Economics of the European Union, Oxford. Baldwin (1994) Towards an Integrated Europe, CEPR. Dyker, D. (ur.) (1992) The European Economy, London, Longman.El-Agraa, A.M. (ur.) (41994) The Economics of the European Community, New York, St Martin’s Press.Hitiris, T. (31994) European Community Economics: A Modern Introduction, Brighton, Harvester

Wheatsheaf.Jovanovic, M. (1997) European Economic Integration: Limits and Prospects, London, Routledge.McDonald, F. i Dearden, S. (21999) European Economic Integration, London, LongmanMolle, W. (21994) The Economics of European Integration: Theory, Practice, Policy, Aldershot,

Dartmouth.Nevin, E. (1990) The Economics of Europe, Basingstoke, Macmillan.Pelkmans, J. (1997) European Integration: Methods and Economic Analysis, Addison-Wesley. Siebert, H. (1991) The New Economic Landscape in Europe, Oxford, Blackwell.Tsoukalis, L. (21993) The New European Economy: The Politics and Economics of Integration, Oxford,

Oxford University Press.Nicoll, W. i T. Salmon (1994) Understanding the New European Community, Harvester-Wheatsheaf. Wallace, H. i W. Wallace (1996) Policy-making in the European Union, Oxford.

Korisne internetske stranice:Službene stranice EU: http://www.europa.eu.intStranice o EMU: http://www.econ.yale.edu/~corsetti/euro/

Neki od važnijih dokumenata: europa.eu.int/comm/dg1a/enlarge/checkpoint.htm europa.eu.int/comm/dg1a/enlarge/agenda2000_en/agenda.htmhttp://www.tufts.edu/departments/fletcher/multi/texts/rome/contents.html . http://europa.eu.int/en/record/mt/top.html http://europa.eu.int/abc/obj/amst/en/index.htm http://europa.eu.int/eur-lex/en/index.html

70

DRUGI DIO

71

DRUGI DIO

29. Hrvatska i europske integracije – ekonomski aspekti

Predavaè: dr. sc. Višnja Samardžija


Broj sati: 16


Saet opis i cilj predmeta: Cilj je predmeta upoznati studente s glavnim pitanjima integracije Hrvatske u Europsku uniju, s te-žištem na gospodarskim aspektima. Širi je cilj izgraditi nove kapaciteta za kooperaciju u europskim integracijama i organizacijama i razviti ljudske resurse potrebne da se ubrza proces priključivanja Hrvatske Europskoj uniji.

Raspored nastavnih jedinica: Proces priključivanja Hrvatske Europskoj uniji:– Institucionalni odnosi i buduće perspektive za priključenje Hrvatske Europskoj uniji – Sporazum o stabilizaciji i priključivanju – gospodarski aspekti i pitanja praktične provedbe – Gospodarsku utjecaj ujednačavanja zakonodavstva s acquis communautaire– Prema ispunjenju kriterija utvrđenih u Kopenhagenu i Maastrichtu. – Reforma javne administracije kao preduvjet za uspješnu integraciju u EU.

Oèekivani rezultati:Aktivno sudjelovanje studenata u diskusijama i predstavljanjima seminarskih radova. S obziror da se radi o poslijediplomskome studiju, od studenata se očekuje da kritički čitaju i analiziraju zadanu lite-raturu. Nakon sažetoga predstavljanja kolegija organizirat će se seminar u vidu radionica na kojima će se uz aktivno sudjelovanje studenata obrađivati pojedini praktični problemi približavanja Hrvatske Europskoj uniji.

Provjera znanja: seminarski rad + ispit

Popis temeljne literature za kolegij:Obavezna literaturaSamardžija, V., Staničić, M., Nikić, G. Hrvatska i EU: Koristi i troškovi integriranja. IMO, Zagreb, 2000.Hajoš, B., Anđelković, I., Boromisa, A., Tepšić, D. Europa na Internetu (knjiga/CD Rom). IMO, Zagreb,

2000.Baldwin, Richard. Towards and Integrated Europe. Center for Economic Policy Research, CEPR. London,

1994. (pojedini dijelovi)Dent, Christopher M. The European Economy. The Global Context. Routledge. London 1997. (pojedi-

ni dijelovi)Mileta, Vlatko. Gospodarska sinteza Europe. Školska knjiga. Zagreb, 1993.Što Hrvatskoj donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?, Ministarstvo za europske integracije.

Zagreb, 2001.

70

DRUGI DIO

71

DRUGI DIO

Prilagodbe politikama unutarnjeg tržišta EU: očekivani učinci. Ministarstvo za europske integracije. Zagreb, 2002.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EZ i njezinih zemalja članica i Republike Hrvatske (www.mei.hr; CD Rom)

Euroscope, Bilten Europskog dokumentacijskog centra, IMO/EDC

Dopunska literatura:Dangerfield, Martin. Subregional Economic Cooperation in Central and Eastern Europe. The Political

Economy of CEFTA. Edward Elgar Publishing, Inc., 2000.Državne potpore i europske integracije: iskustva za Hrvatsku. Ministarstvo za europske integracije.

Zagreb, 2002.Wallace, H., Wallace, W. Policy Making in the European Union. Oxford Univerity Press. Oxford, 1997.Wim van Meurs (ur). Beyound EU Enlargement. knj. 2. The Agenda for Stabilisation for Southeastern

Europe. Bertelsmann Foundation Publishers. Guetersloh, 2001. Ćapeta, Tamara. ECU i monetarna integracija u Europi. IMO, Zagreb, 1995.Fontaine, Pascal. Europska unija u 10 lekcija. Europska dokumentacija. Europska komisija / MEI. 2000.Gueguen, Daniel. Vodič kroz labirint EU. Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, 2001.Fontaine, Pascal. Europska unija u 10 lekcija. Europska dokumentacija. Europska komisija. OOPEC

Luxembourg 1998.Samardžija, Višnja. Implikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na hrvatski teritorij. Zbornik.

Svjetska banka, Šibenik 2001.Konjhodžić. I., Samardžija, V. Subregional Dimension of European Integration: What are the Prospects

for Croatia?. U: Dangerfield and Goryunov. Subregional Dimension of European Union Enlargement. Univerty of Wolvberhampton, May 2001.

Službeni dokumenti EU (u dogovoru s predavačem).

72

DRUGI DIO

73

DRUGI DIO

30. Europske integracije – jezièni aspekti

Predavaè: prof. dr. Maja Bratanić

(Moguæi gostujuæi predavaèi: prof. dr. Susan Šarčević, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci; Pascale Bertelot, Office for the Official EU Publications, Luxembourg)


Broj sati: 8 sati predavanja, 4 sata seminara (studentske aktivnosti)

Saet opis i cilj predmeta:Izgradnja nove Europe uključuje ideal i izazov stvaranja velikoga zajedničkog teritorija sa slobodnim kretanjem ljudi, ideja, usluga i roba. Taj ambiciozni pothvat razumijeva dva cilja koja nisu nužno pot-puno kompatibilna: prevladavanje postojećih jezičnih prepreka na području koje karakterizira velika jezična raznolikost i očuvanje specifičnih socio-kulturnih razlika i vrijednosti pojedinih država i regija. Višejezičnost je važna značajka europske različitosti, a odgovarajući pristup toj problematici ključna je obveza Europske Unije utemeljena na osnovnim demokratskim načelima prema kojima svaki građa-nin ima pravo na korištenje vlastitoga jezika u informiranju i komuniciranju s njezinim institucijama. Svi europski građani, bez obzira na materinski jezik, imaju pravo pristupa svim dokumentima i zakon-skim odredbama Europske unije. Stoga je načelo jednakosti jezika uključeno u sporazume o osnivanju Europske zajednice od samih početaka, čime se Europska unija razlikuje od ostalih međunarodnih or-ganizacija. U praktičnoj provedbi tih načela javljaju se veliki problemi vezani uz prevođenje. Stoga se javlja opasnost da unatoč proklamiranim načelima neki jezici (prvenstveno engleski kao europska lin-gua franca) budu „jednakiji od drugih“. Javlja se i tzv. „Eurogovor“, administrativni jezik koji je nepro-ziran, zbunjujući i često nerazumljiv običnom građaninu. Tijekom seminarskoga rada i predavanja ra-zmatrat će se i različita pitanja vezana uz jezičnu politiku i načine kako zemlje kandidati mogu prido-nijeti višejezičnosti i višekulturalnosti u proširenoj Europskoj uniji.

Raspored nastavnih jedinica:– Višejezičnost u Europskoj uniji– Jezična politike Europske unije– Jezične posljedice procesa europskih integracija– Prevođenje u institucijama Europske Unije (organizacija; terminološke banke podataka, prevodi-

teljska pomagala)– Engleski kao lingua franca i posljedice za:a) komunikaciju u institucijama Europske unijeb) iskrivljavanje engleskoga jezikac) prevođenje zakonodavstva Europske unije na jezika zemalja kandidata– Prevođenje Pravne stečevine Zajednice (Acquisa) i imanentni problemi (neprevedivost; prevladava-

nje kulturnih barijera; interferencija)– Terminologija; usklađivanje terminologije– Proširenje Europske unije – jezične implikacije– Nacionalna jezična politika u kontekstu proširenja Europske unije

Oèekivani rezultati:Razumijevanje prirode višejezičnosti u institucijama Europske unije i njezinih pravnih im-

72

DRUGI DIO

73

DRUGI DIO

plikacija. Upoznavanje s osnovnom terminologijom za specifične pojmove Europske unije. Uočavanje važnosti jezične politike i jezičnoga planiranja za nacionalni i kulturni identitet.

Nastavne metode: predavanja, usmene prezentacije, diskusija, seminarske radnje Zadaci: Pripreme za seminare, uspoređivanje zakonskih tekstova na različitim jezicima ze-malja članica i nečlanica Europske unije, te rasprava o jezičnoj problematici. Studentske prezentacije (studenti odabiru temu, razrađuju je, prezentiraju i odgovaraju na pitanja na seminaru).

Provjera znanja: pismeni ispit (60%), usmena prezentacija na seminaru i seminarski zada-ci (40%)

Popis temeljne literature:Barbour, Stephen i Cathie Carmichael (ur.). 2000. Language and nationalism in Europe. New York:

Oxford University Press.Cenoz, Jasone i Ulrike Jessner (ur.). 2000. English in Europe: the acquisition of a third language.

Buffalo, NY: Multilingual Matters.Coulmas, F. (ur.). 1991. A Language Policy for the European Community. Berlin; New York: Mouton de

Gruyter.Haarman, Harald. 1995. Europeanness, European identity and the role of language-giving profile to an

anthropological infrastructure. Sociolinguistica 9:1–55.Herrberg, Antje (ur.). 1998. Which identity for which Europe? Aalborg, Denmark: Centrefor Languages

and Intercultural Studies, Aalborg University: Aalborg University Press.Hoffman, Charlotte (ur.) 1996. Language, culture, and communication in contemporary Europe.

Philadelphia: Multilingual Matters.Fishman, Joshua A. (ur.) 1999. Handbook of Language & Ethnic Identity. Oxford: Oxford University

PressLabrie, Normand i Carsten Quell. 1997. Your language, my language or English? The potential langu-

age choice in communication among nationals of the European Union. World Englishes 16/1:3–26. Malden, MA: Blackwell Publishers.

Quell, Carsten. 1996. Requirements, Dynamics and Realities of Language Use in the EU: A Case Study of the European Commission. In: Douglas A. Kibbee, ed. Language Legislation and Linguistic Rights. Philadelphia: John Benjamins. str. 288–309.

Quell, Carsten. 1997. Language choice in multilingual institutions: A case study at the European Commission with particular reference to the role of English, French and German as working langua-ges.” Multilingua 16/1:57–76.

Šarčević, Susan (ur.) 2001 Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union, Rijeka: Faculty of Law, University of Rijeka

Trim, J. 1994. Some factors influencing national foreign language policymaking in Europe. U: R. Lambert, (ur.) Language Planning around the World: Contexts and Systemic Change. Washington: National Foreign Language Center. 1–15.

De Varennes, Fernand. 1996 The Protection of Linguistic Minorities in Europe and Human Rights: Possible Solutions to Ethnic Conflicts? The Columbia Journal of European Law (1995/96) 2/1:107–43.

Wagner, Emma, Svend Bech i Jesús M. Martinez. 2002. Translating for the European Institutions, Manchester & Northampton: St. Jerome Publishing.

74

DRUGI DIO

75

DRUGI DIO

31. Jamstva i mehanizmi zaštite temeljnih prava u EU

Predavaè(i): prof. dr. Siniša Rodin i doc. dr. Tamara ĆapetaJezik: hrvatski/engleskiBroj sati: 16Nastavne metode: predavanja, seminar

Saet opis i cilj predmeta: Kolegij obuhvaća prikaz materijalnih jamstava i mehanizama zaštite temeljnih prava u EU temeljem analize evolucije prakse Europskog suda, te drugih pravnih izvora za zaštitu ljudskih prava, uključuju-ći i Povelju temeljnih prava EU. Analizira se odnos prava EU s pravnim sustavom zaštite temeljnih pra-va Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te pravna zaštita temeljnih pra-va u EU prema Nacrtu Ugovora o ustavu Europe.– Prenijeti znanje o materijalnim jamstvima i postupcima zaštite temeljnih prava u pravu EZ i EU, te u

okvirima Vijeća Europe izučavanjem izabranoga pravnog gradiva i praktične primjene;– Objasniti razlikovanje različitih grana nadležnosti Europskoga suda za ljudska prava, Europskoga

suda i Suda prvoga stupnja te razumjeti razlike i izbor između različitih sudskih postupaka;– Objasniti pojam, sadržaj i opseg “područja slobode, sigurnosti i pravde” i odrediti njegove osnovne

elemente i značajke iz perspektive slobode kretanja ljudi imigracija, azila, vanjskih granica Unije, dr-žavljana trećih država i zajedničke vanjske i sigurnosne politike;

– Objasniti modus primjene temeljnih prava i prava ravnopravnosti spolova u EU i temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te utjecaj pravne stečevine EZ u tom području na hrvatski pravni poredak.

Raspored nastavnih jedinica:

Nastavna jedinica Broj sati Naslov

1 2 Uvod i metodologija – analiza pravnih izvora

2 2 Teoretsko utemeljenje temeljnih prava u pravnom poretku EU

3 2 Evolucija zaštite temeljnih prava u EU

4 2 Temeljna prava u praksi Europskog suda 1

5 2 Metodološki aspekti zaštite temeljnih prava

6 2 Povelja temeljnih prava EU, Nacrt ugovora o ustavu Europe i odnos s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

7 2 Temeljna prava i politika uvjetovanosti EU

8 2 Temeljna prava u pravnom poretku RH i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Oèekivani rezultati: a) Poznavanje i razumijevanje prava: pokazati razumijevanje materijalnoga prava u području zaštite temelj-nih prava, u području slobode, sigurnosti i pravde, te postupaka koji se vode pred Europskim sudom za ljud-ska prava, Europskim sudom i Sudom prvoga stupnja, kao i pred ustavnim i drugim sudovima pojedinih dr-žava; prepoznati i primijeniti pravila kojima se na nacionalnoj i europskoj razini jamče temeljna prava i ra-vnopravnost spolova, te omogućuje stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde; razumjeti gospodarske, političke i socijalne okolnosti koje utječu na odluke Europskoga suda za ljudska prava, Europskoga suda i Suda prvoga stupnja; kritički ocijeniti i interpretirati nacionalne i međunarodne izvore temeljnih prava.b) Pravničke vještine: analizirati i rješavati pravne probleme primjenom primarnih i sekundarnih izvo-ra te drugoga pravnog gradiva na složeno činjenično stanje; analizirati i procjenjivati suprotstavljene

74

DRUGI DIO

75

DRUGI DIO

interpretacije zakona i sudske prakse primjenom pravila interpretacije; analizirati i procjenjivati pra-vo i pravnu reformu u socijalnom, gospodarskom, političkom i moralnom kontekstu; kritički razmišljati i argumentirati pravne probleme uz svijest o postojanju različitih gledišta; prezentirati mišljenja pot-krijepljena pravnim izvorima. c) Praktične vještine: odrediti pravna pitanja i provesti istraživanje koristeći se različitim istraživačkim sredstvima, uključujući biblioteku i internet; planirati istraživanje, uključujući određivanje prioriteta prema važnosti; planirati i provesti studentski istraživački projekt.d) Komunikacijske vještine: artikulirati i iznositi ideje na prikladan i jasan način, usmeno i pismeno; razumjeti složene pravne materijale; primjenjivati komunikacijske vještine u različitim situacijama.

Provjera znanja: Formalni se ispit sastoji od testa na zaokruživanje (30 min.), pisanja eseja (60 min.), te studije hipotetskoga slučaja (90 min.).

Popis temeljne literature:Frowein, Peuert, EUROPÄISCHE MENSCHENRECHTSKONVENTION, 2. Aufl, N. P. Engel Verlag, 1996.Alston, P. (ur.) The EU and Human Rights, Oxford University Press, 1999.Janis, M., Kay R., Bradley A., European Human Rights Law, Clarendon Press, 1996.Rodin, S., Temeljna prava i dopuštenost ustavne tužbe, Zbornik PFZ, knj. 50, br. 5 (2000) 795; i u:

Crnić, J.,Filipović, N. (ur.) USTAVNI SUD U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA, str. 203–223.Rodin, S., Načelo proporcionalnosti: porijeklo, ustavno utemeljenje i primjena, Zbornik PFZ, knj. 50, br.

1–2 (2000) 32.Rodin, S., Sloboda Udruživanja u Hrvatskom Ustavnom pravu i članak 11 Europske konvencije za zašti-

tu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zbornik FPZ, knj. 49, br. 5 (1999) 629.Rodin, S., Osnovni parametri reforme Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, Zbornik PFZ knj. 48, br. 6

(1998) 643.Rodin, S., Ustavni sud definira socijalnu državu, 5, Revija za socijalnu politiku 2–3 (1998) 111.Rodin, S., Ustavnopravni aspekti primjene Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slo-

boda, Zbornik PFZ knj. 48, br. 1–2 (1998) 85.Rodin, S., Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb 1997. Ćapeta, T., Sudovi Europske unije, IMO, Zagreb 2002.Shaw, J., Law of the European Union, Palgrave 2000.de Burca, Craig, EU Law, Text, Cases and Materials, Oxford 32003.Ellis, E., EC SEX EQUALITY LAW, Oxford, 1998.MacKinnon, C. A., SEX EQUALITY, New York 2001.Nielsen, R. i Szyszczak, E., THE SOCIAL DIMENSION OF THE EUROPEAN UNION, Copenhagen University Press,

31997.Rodin, S. (ur.) RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U POLITICI I PRAVU HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE, IMO, Zagreb 2003. (u tisku)Craig i de Burca, The Evolution of the EU Law, Oxford 1999.Geddes, Immigration and European Integration: Towards Fortress Europe, Manchester University Press

2000. Guild, The Legal Framework and Social Consequences of Free Movement of Persons in the European

Union, Kluwer 1999.McCleod, Hyett i Hendry, European Community External Relations: Law and Practice, Oxford 1996.McGoldrick, International Relations Law of the European Union, Longman, 1997.O’Keeffe i Twomey, Legal Issues of the Amsterdam Treaty, Hart, Oxford 2000.Peers, Steve, EU Justice and Home Affairs, Longman 2000.

76

DRUGI DIO

77

DRUGI DIO

32. Transformacijski procesi u Središnjoj i Istoènoj Europi

Predavaè: prof. dr. Vojmir Franičević


Broj sati: 12


Saet opis i cilj predmeta: Cilj je predmeta približiti studentima temeljne ciljeve ekonomske tranzicije, te dileme u procesima ekonomske transformacije u postsocijalističkim zemljama Srednje i Istočne Europe.

Raspored nastavnih jedinica: – Temeljni ciljevi i aspekti ekonomske tranzicije; «stilizirane» činjenice i različiti pristupi. Razlike između

«postupnih» i naglih «Big Bang» pristupa. Politika reforme. Međunarodne ustanove i uvjeti pristupa. – Najvažniji vidovi ekonomskih promjena: liberalizacija i stabilizacija, privatizacija i restrukturira-

nje, međunarodna trgovina, neposredna strana ulaganja, gospodarski rast. Privatni sektor rasta. Integracija u globalnu ekonomiju. Korištenje komparativne analize i studije pojedinih slučajeva. Raspravljat će se i o različitim putevima transformacije i postignućima.

– Institucionalni vidovi transformacije – od korporativnoga upravljanja, do korupcije i ‘državne za-pljene’ (‘state capture’). Zapreke poduzetništvu. Kritički pogledi na politiku Washingtonskoga spo-razuma. Alternativna gledišta na ulogu države – između ‘minimalnih’ i ‘razvojnih’gledišta. Pitanja društvene izgradnje kapitala, djelotvornosti javne uprave i vladavine zakona.

– Društveno-ekonomski vidovi transformacije: društvena diferencijacija, nejednakost, ‘pobjednici’ i ‘gubitnici’, problem siromaštva i socijalne države.

– Specifični problemi transformacije u jugoistočnoj Europi. Razlike između transformacijskih pute-va (sjever–jug), neuspjesi u transformaciji i izazovi pred zemljama koje su zaostale. Problemi go-spodarske suradnje između zemalja jugoistočne Europe. Problemi i izazovi europskih integracija. Položaj Hrvatske.


Popis temeljne literature:Franičević, Vojmir i Kimura, Hiroshi (ur.) (2003), The South-East European Countries in Transition:

Between Globalisation, Integration and Fragmentation (u tisku), Zagreb.Gros, Daniel i Steinherr, Alfred (2003), Economic Transition in Central and Eastern Europe, Cambridge:

Cambridge University Press.Roland, Gerard (2000), Transition and Economics: Politics, Markets and Firms, Cambridge, Mass. and

London: The MIT PressČasopis Transition Reports, London: EBRD

76

DRUGI DIO

77

DRUGI DIO

33. Sociološki aspekti europskih društava u kontekstu globalizacije

Predavaè: dr. sc. Darko Polšek

Jezik: hrvatski

Broj sati: 16


Saet opis i cilj predmeta: Cilj je kolegija upoznati studente sa socijalnim razlozima nespremnosti i nevoljkosti europskih društa-va da prihvate ideološki model laissez-faire globalizacije (duga tradicija socijalne države, državne re-gulacije važnih sektora poput zdravstvene zaštite, obrazovanja, poljoprivrede i sl.). Kolegij će obraditi i pokušati predvidjeti posljedice takve nespremnosti. Kakav ima utjecaj jačanje ili objedinjavanje dr-žavne regulative EU na razvoj socijalnih područja važnih za opći razvoj i kompetitivnost Europe u glo-baliziranome svijetu?Tipičan pristup pri donošenju zaključaka i predviđanja socijalnoga razvoja zemalja EU bit će uspored-ba klasičnog laissez-faire modela globalizacije (u izabranim socijalnim područjima) sa stvarnim oblici-ma državne regulative na razini EU ili pojedinih Europskih zemalja, odnosno sa socijalnim sporovima ili sukobima koji nastaju zbog nedostatka konsenzusa o prihvatljivom modelu razvoja.

Raspored nastavnih jedinica:Na kolegiju će se obraditi 6 socijalnih problemskih područja (po dva sata za problemsko područje):– zdravstvo– obrazovanje i znanost– problemi demografske politike i regulacija socijalnih sukoba, politika prema izbjeglicama, azilanti-

ma i imigraciji – socijalna politika (socijalno osiguranje i zaštita ugroženih)– tehnologija s posebnim naglaskom na gensku tehnologiju i bioetiku– poljoprivreda i ekologija


Popis temeljne literature:Za dijagnoza stanja u EU prema područjima:prema skriptama, internetskim tekstovima (na stranicama CORDIS, EURIDICE, EBRD, OECD, EURO-BAROMETER) koji će se studentima davati na satu.

Za poznavanje klasičnog laissez-faire modela i globalizacije:Friedman, Milton, Kapitalizam i sloboda, Školska knjiga, ZagrebFriedman, Thomas, Lexus i maslina, Izvori, ZagrebHayek, Friedrich, Put u ropstvo, Kruzak, ZagrebMill, John Stuart, O slobodi, Politička misao, ZagrebPopper, Karl, Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, Kruzak, Zagreb

78

DRUGI DIO

79

DRUGI DIO

34. Temeljne gospodarske slobode

Predavaè: doc. dr. Vesna TomljenovićJezik: hrvatskiBroj sati: 12Nastavne metode: predavanja, seminar

Saet opis i cilj predmeta: Raspored nastavnih jedinica: – Uvodne napomene (2 sata):

Postanak Europskih zajednica.Jedinstveno tržište. Bijela knjiga – plan realizacije unutarnjeg tržišta. Jedinstveni europski akt.Temeljne gospodarske slobode.

– Opće značenje temeljnih gospodarskih sloboda (1 sat): Opće značenje temeljnih gospodarskih sloboda. Sustavno uvođenje temeljnih gospodarskih sloboda. Zajedničko – jedinstveno tržište – European Judicial Area. Značenje slobodnoga prometa roba i pravna regulacija prekograničnih odnosa. Značenje slobodnog protoka ljudi.

– Zajednička načela i razlike (1 sat): Jamčenje gospodarskih sloboda: zabrana diskriminacije; odnos prema općoj zabrani diskriminaci-je čl. 12 ugovora EZ. Zabrana ograničenja. Ograničenje temeljnih sloboda: Izrijekom u Ugovoru o EZ regulirana ograničenja, ograničenja proizašla iz prakse Europskoga suda; interpretacija odredbi glede ograničenja. Adresati. Obveze.

– Republika Hrvatska i Europska unija (1 sat):Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sklopljen između Republike Hrvatske i Europskih zajednica te njihovih država članica od 9. listopada 2001. Privremeni sporazum o trgovinskim i njima pove-zanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice od 2001.Zahtjev za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji dokument 6991/03.Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji od 2003.

– Sloboda kretanja robe (3 sata):Odredbe čl. 23. – 25. Ugovora o EZ. Pravne pretpostavke. Carinska unija: pojam; ukidanje carina i mjera istoga djelovanja; stvaranje zajedničkih carinskih tarifa. Pojam robe kao predmeta slobode kretanja robe. Carine i ostali nameti s istim učinkom. Odredbe čl. 90. – 93. Diskriminacijski porezi. Odnos odredbi čl. 23. – 25. spram odredbi čl. 90. – 93. Količinska ograničenja i mjere s jednakim učinkom. Odredbe čl. 28. – 31. Ugovora o EZ. Određenje pojma u sekundarnom pravu Zajednice – Uredba 70/50.Određenje u primjerima iz sudske prakse ESP-a – presuda Dassonville.Opravdanja primjene količinskih ograničenja – odredba čl. 30. Ugovora o EZ.Indistinctly applicable rules: Cassis de Dijon i Keck slučajevi. Prisilni propisi kao opravdanja nediskriminacijskih ograničenja u praksi ESP-a.Glava IV. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

– Sloboda kretanja radnika (3 sata):Fleksiblna, dobro obučena mobilna radna snaga – preduvjet formiranja zajedničkoga tržišta.Ugovor iz Amsterdama uvodi odredbe o državljanima trćih država (viza, azil, migracije) Odredba čl. 39. Ugovora o EZ:

- Isključuje se svaka diskriminacija po osnovi državljanstva u pogledu zapošljavanja, nakande i ostalih uvjeta rada (Commisssion protiv French Republic 1974)

- Odredba čl. 39. ima vertikalnu i horizontalnu primjenu -Reversible discrimination.

78

DRUGI DIO

79

DRUGI DIO

- Uredba 1612/68 -Smjernica 1251/70. - Izuzeci od primjene čl. 39. Ugovora o EZ – javni službenici; Smjernica 64/221; Royer case 48/75) - Pojam «radnik» (Hoekstra Case 75/63; Levin Case 53/81 Kempf case 139/85) - Pojam «nakanda». Uredba 68/360. Radnici i njihove obitelji i njihova socijalna prava. Sloboda kretanja i Amsterdamski

ugovor. Obrazovanje. Državljanstvo. Pravo državljana trećih država. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. – Sloboda osnivanja poslovnoga nastana (3 sata):

Sloboda prava na poslovni nastan. Pojam poslovnog nastana prema Ugovoru o EZ. Prekograničnost. Permanentnost. Pojam primarnoga i sekundarnoga poslovnog nastana. Odredba čl. 43. Ugovora o EZ u svezi odredbe čl. 48. o trgovačkim društvima.- Polje primjene odredbe čl. 48. i trgovačka društva. Pravni subjektivitet trgovačkih društva.

Izuzeci – odredba čl. 45. i 55. Ugovora o EZ. Usklađivanje i uzajamno priznavanje kvalifikacija. Opseg polja primjene odredbe čl. 43. Osnivanje trgovačkih društava – primarni i sekundarni poslovni nastan. Trgovačka društva prema čl. 48. i pravo na poslovni nastan prema čl. 43. Ugovora o EZ.Trgovačka društva i pravo na primarni i sekundarni poslovni nastanCentros Ltd. protiv Erhvervs-og SelskabsstyrelsenPravo trgovačkoga društva osnovanog u trećoj državi na osnivanje podružnica u državi članici Europske zajednicePravo inozemnoga trgovačkog društva na poslovni nastan osnivanjem podružnice na području Republike HrvatskeSloboda prava na poslovni nastan sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članicaSporazum o stabilizaciji i pridruživanju – Poglavlje II. Poslovni nastan.– Slobodno kretanje kapitala i plaćanja (2 sata):Hrvatske Europska monetarna unija i europski monetarni sustav. Ekonomska i monetarna unija – tri faze razvoja. Razumijevanje Ekonomske monetarne unije. Slobodno kretanje kapitala – osnovni principi i izuzeci. Ograničenje prometa kapitala i novčani promet s trećim zemljama.

Provjera znanja: usmeni ispit

Popis temeljne literature:Herdegen, M., Europsko pravo, Pravni fakultet Rijeka, 2002., str. 190.–227.Craig, P. i G. De Búrca, EC Law, Text, Cases and Materials, 1996., str. 548.–785.Kapteyn, P. J. G., VerLoren van Themat, P., Introduction to the Law of the European Communities, str.

575.–772. Burrows, F., Free Movement in European Community Law, 1987.Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih drža-

va članica, NN MU br. 14/01.Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji, NN, br. 30/03 (www.vlada.hr)Zahtjev za članstvom u Europskoj uniji – Application by the Republic of Croatia for Accesion to the

European Union, dokument broj 6991/03

80

DRUGI DIO

81

DRUGI DIO

35. Ekološka i ekonomska geografija Europe

Predavaè: dr. sc. Željka Šiljković


Broj sati: 12

Nastavne metode: predavanja, seminari

Saet opis i cilj predmeta: Koncept predavanja uobličen je u namjeri da pokuša razriješiti dileme između ekologije i gospodarsko-ga razvoja europskih zemalja u cjelini i u pojedinim regijama. Empirijska osnova temelji se na primje-rima iz industrijskoga i postindustrijskoga razvoja europskih zemalja, kao i iz primjera zemalja Istočne i Srednje Europe (utjecaj politike na ekološke probleme). Kroz predavanja analizirat će se sektori in-dustrije, energetike, prometa, poljoprivrede i turizma, te prostorno–geografski primjeri iz različitih eu-ropskih regija i različitog stupnja društveno – ekonomskoga razvoja. Povijesni pristup neophodan je u razumijevanju današnjega stanja odnosa ekologije i ekonomije. Istražit će se interaktivni odnos eko-logije i ekonomije i društva u Europi, te prostorno – geografska dimenzija od nacionalne preko regi-onalne do lokalne razine. Naglasak je stavljen na problematiku održivoga razvoja i očuvanja biološke raznolikosti u uvjetima globalizacije društva. Budući da je odnos poljoprivrede i ekologije u europskim zemljama još uvijek izvan prihvatljivih okvira po kvalitetu okoliša naglasak u predavanjima posebno je stavljen na ovu problematiku, te na razvoj organske (ekološke) poljoprivrede.Način održavanja predavanja temeljit će se na kombinaciji različitih metoda integiranih u cjelinu. Usmeno izlaganje predavača samo je jedna od mogućih metoda rada, no koristit će se prvenstveno studentska izlaganja, izrada postera/plakata, radionice s određenom temom. Sastavni je dio kolegija rad na zajedničkom projektu u timskom radu 4–6 studenata pod nadzorom dvaju mentora (multidisci-plinarnost). Rezultati njihova rada vrednovat će se u konačnoj ocjeni studenata, a moguće je i njiho-vo objavljivanje u znansvenom/stručnom časopisu.

Raspored nastavnih jedinica: Ekonomska geografija:– Poljoprivredna proizvodnja u europskim zemljama– Industrija i geografija proizvodnih područja– Trgovina, europske integracije i teritorijalno–geografska povezanost– Organizacija i geografija proizvodnje– Industrijske lokacije u Europi – evolucija europskoga industrijskog modelaEkologija:– Kako uskladiti ekologiju i ekonomiju u politici europskih zemalja– Nacionalni strateški planovi ekološkoga razvoja– Biološka raznolikost – uloga u gospodarstvu Europe i mogućnost zapošljavanja– Europska unija: politika zaštite okoliša i mogućnosti održivoga razvoja– Gospodarski razvoj i okoliš Zapadne Europe– Ruralni razvoj i očuvanje prirode– Promet i okoliš– Globalizacija i održivi razvoj– Okoliš i društvo Istočne Europe– Budućnost za biološku raznolikost u zemljama Srednje i Istočne Europe

80

DRUGI DIO

81

DRUGI DIO

– Uloga regija u održivom razvoju

Oèekivani rezultati: Svrha je kolegija da omogući stjecanje novih znanja i njihovu primjenu u konkretnom radu. Kolegij treba stvoriti kvalitetnoga istraživača za dalje doktorsko usavršavanje i profesionalne djelatnike koji će biti osposobljeni za primjenu stečenih znanja i vještina u konkretnim slučajevima na razini nacije – regije – lokalne zajednice. Studentima će se omogućiti da što kompleksnije razumiju odnos geograf-ske sredine, ekologije i gospodarskoga razvoja.

Provjera znanja:Znanje studenata ocjenjivat će se kroz nekoliko razina:Usmeno i pismeno ispitivanjeSamostalni istraživački rad (eseji, prezentacije postera/plakata)Rad na projektu

Popis temeljne literature:Allen, H. (2000): Mediterranean Ecogeography, Prentice Hall, 2001.Hanf, K., Jansen, A-I. (1999): Governance and Environment in Western Europe, Longman 1999.Hajer, M.A. (1995): The politcs of Environmental Discourse, Ecological Modernization and Policy Process,

Oxford University Press, 1995.Hudson, R. (2000): Production, Places and Environment, Longman 2000.Ilbery, B. (1998): The Geography of Rural Change, Longman, 1998.Kandžija, V. (2002): Zajednička agrarna politika EU, Ekonomski pregled, 53 (2002): 11/12, str. 1009–

1029.Mihalj, Pavle (1999): Agrarna politika EU na pragu trećeg tisućljeća, Politička misao 36 (1999):3, str.

60–70.McDonald, J. (1997): The European Scene, Prentice Hall, 1997.O Riordan, T. i Voisey, H. (ur.) (1997): Sustainable development in Western Europe: Coming to terms

with Agenda 21, Frank Cass, 1997.Tickle, A., Welsh, I. (1998): Environmental and Society in Eastern Europe, Longman 1998.Unwin, T. (1998): A European Geography, Longman 1998.Environment 2010: Our Future, Our Choice The Sixth Environment Action: Programme of the European

Community 2001–2010.Communication from the Commission: A Sustainable Europe for a Better World: A European Union

Strategy for Sustainable Development, Brussels, 15.5. 2001. COM (2001) 264 final

Documents

OPISI KOLEGIJA - Sveučilište u Zadru kolegija.pdf · 2008-12-04 · Georg Holzer 16 Višezičnost kulturne sredine ... Nastavne metode: 14 sati predavanja i 6 sati seminara Opis