Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc.. Duje Lisičić
OPISIVANJE I KVANTIFICIRANJE PONAŠANJA - Promatranje ponašanja divljih patki (Anas platyrhynchos)
Uvod: Istraživanje ponašanja životinja obično obuhvaća četiri pitanja koja je još 1963. godine
postavio Niko Tinbergen. Ona obuhvaćaju uzroke, razvoj, evoluciju te adaptivnu vrijednost ponašanja. Da
bi se proučavalo tako složeno multidisciplinarno područje kao što je ponašanje životinja, potrebno je dobro
poznavanje genetike, fiziologije, ekologije, evolucije i psihologije. Potrebno je i određeno poznavanje -
matematike (molim, ne vrištati od užasa!). Istraživač koji proučava ponašanje životinja, mora uočiti i opisati
detalje i jedinice ponašanja. To je posebno važno ako se želi opisati moguće sličnosti ili razlike u ponašanju
vezane na ekološke ili društvene čimbenike koje mogu biti posljedica spola, starosti ili društvenog položaja
jedinke. Da bi se to moglo, potrebno je naizgled kontinuirani slijed događaja “razbiti” u podjedinice koje se
točno mogu definirati i opisati. Drugim riječima, potrebno je ponašanje kvantificirati.
Ono što sam tijekom godina držanja vježbi i predavanja studentima biologije primjetio, jest da studij
biologije ne nauči studente najvažnijoj stvari u biologiji - kvantitativnom načinu razmišljanja . Iako će to
možda zvučati preoštro, bez kvantitativnog načina razmišljanja ne možete raditi važna područja genetike (na
pr. populacijsku genetiku) , ekologiju i evoluciju. A kvantitativnom načinu razmišljanja najbolje vas uči
matematika, iako se kvantitativno razmišljanje može naučiti i kroz modernu ekologiju, evoluciju i - ponašanje
životinja. Poznati ekolog Eric Pianka u svojem udžbeniku “Evolutionary Ecology” tvrdi da znanstvenik koji
se želi baviti ekologijom mora znati 50% ekologije i 50% matematike.
Kako ponašanje kvantificirati? Da bi se ponašanje moglo opisati, svaki dio ponašanja koji mjerimo
moramo točno definirati. A da bi se to moglo, moramo poznavati životinju koju proučavamo. Zato je prije
svakog svakog proučavanja ponašanja neke životinje odn. definiranja nekog problema u ponašanju potrebno
provesti neko vrijeme promatrajući tu životinju. Američki i engleski bi znanstvenici bi rekli: “Get to know
your animal!” Ne mogu se proučavati na pr. gušteri ako se prethodno ne nauči dovoljno o biologiji guštera.
I ako se ne provede neko vrijeme sjedeći sa “svojim” gušterom i promatrajući njegovo ponašanje. Tako
stječemo temeljna znanja o životinji te možemo odlučiti koje oblike njenog ponašanja se isplati proučavati
odn. koji su oblici njenog ponašanja najzanimljiviji. Zbog toga je početno promatranje najvažniji dio
proučavanja ponašanja životinja. Mi ćemo u ovoj početnoj vježbi naučiti kako promatrati i kvantificirati
ponašanje. Tijekom vježbe dobiti ćete dovoljno iskustva i znanja da kvantificirate ponašanje, da sami
zaključite koje bi se oblike ponašanja isplatilo proučavati i da sami kvantitativno riješite postavljene
probleme.
2
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
Opisivanjem ponašanja neke životinje bavi se grana koju zovemo etologija. Čistom se etologijom
danas malo tko bavi, ali je pedesetih i šezdesetih godina 20 - og stoljeća ona bila dominirajuća grana u
proučavanju ponašanja životinja. Cilj je mnogih ondašnjih proučavanja bio napraviti etogram tj. opis i popis
svih ponašanja koje neka životinja izvodi. Klasični etogram, osim točnih opisa, sadrži i mnoge crteže koje
prikazuju položaje tijela životinje tijekom izvođenja nekog oblika ponašanja. Danas se etogrami, osim ako
nisu dijelovi nekog većeg i složenijeg istraživanja, gotovo i ne mogu publicirati - proučavanje ponašanja
životinja ipak je odmaklo puno dalje od čistog opisa ponašanja. Ali, etogrami još uvijek imaju svoju
vrijednost. Najčešće ih koriste zoološki vrtovi kako bi mogli definirati normalno ponašanje neke životinje
odn. razlučiti ponašanje zdrave i normalne životinje. Zoološki ih vrtovi također mogu primjeniti ako žele
ponašanje neke životinje u zatočeništvu uskladiti sa ponašanjem te životinje u prirodi, prilagođavajući
nastambe i čineći ih što sličnijima prirodnim staništima.
U ovoj ćemo vježbi, kao objekte proučavanja koristiti divlje patke (Anas platyrhynchos). Proučavajući
njihovo ponašanje, naučiti ćete ga kvantificirati i jednostavno objasniti, a to je prva i najvažnija faza u
početku proučavanja ponašanja. Kako budete razvijali kvantitativno razmišljanje, razvijati će se i vaša
sposobnost zapažanja specifičnih oblika ponašanja i zamjetiti ćete da na kraju ove vježbe uspjevate vidjeti
više detalja u specifičnom ponašanju nego što ste to uspjeli na početku. U kasnijoj ćete fazi lakše opažati i
povezivati pojedine oblike ponašanja sa specifičnim ekološkim kontekstom u kojem se to ponašanje odvija.
Uglavnom, što dulje budete radili, biti ćete sve bolji opažači i bolje ćete kvantificirati ponašanje. U kasnijoj
fazi, moći ćete primjeniti svoje znanje na životinji koju sami odaberete i kvantificirati njeno ponašanje, te
testirati neku hipotezu o njenom ponašanju u odnosu na neku drugu vrstu ili u odnosu na ekološku situaciju
u kojoj se nalazi. Zapamtite: Temelj proučavanja ponašanja životinja je kvantitativno razmišljanje! Bez
kvantitativnog načina razmišljanja, nema kvalitetnog proučavanja ponašanja životinja.
Materijali: Ova se vježba radi u parovima. Svaki par treba imati štopericu. Korisno je, ali ne i
neophodno, imati dalekozor. Svaki student treba imati bilježnicu u koju će bilježiti podatke. Dobro je imati
običnu i kemijsku olovku. Potrebne su nam i divlje patke koje na pr. možemo naći na nekom od zagrebačkih
jezera.
Metode rada: U ovoj ćete vježbi naizmjenično promatrati patke i prodiskutirati vaša opažanja sa
kolegama te odgovarati na pitanja koja se nalaze na kraju ovog predloška. Tijekom promatranja životinja,
bilježiti ćete svoja opažanja da bi mogli popuniti podatke koje se nalaze na radnim listovima. Prije nego što
počnete prikupljati podatke, trebate na pravilan način organizirati svoju radnu bilježnicu.
3
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
A kako organizirati radnu bilježnicu? Vjerujte, to je vrlo važno, jer ćete kasnije lakše pronalaziti
podatke za obradu. Loše vođene bilježnice pravi su pritajeni pakao, jer nakon nekog vremena više se ne
sjećate što koji podatak predstavlja. Bilježnica se može urediti na slijedeći način:
! Nije loše ostaviti nekoliko praznih listova na početku bilježnice. Njih se kasnije može koristiti za
pisanje sadržaja pomoću kojeg ćete lakše pronalaziti podatke. Ako to napravite, onda je potrebno
numerirati sve listove.
! Na UNUTRAŠNJOJ strani korica treba napisati ime i prezime, adresu i, po mogućnosti, još neke
podatke kao na pr. E-mail. To je potrebno zato da vam se bilježnica vrati, ako je (ne daj Bože)
izgubite.
! Može se i nekoliko zadnjih stranica bilježnice ostaviti praznim. Ja to redovito radim, jer. . .na
stražnjoj strani možete na pr. pisati svoje nove ideje, novi pristup pokusima, itd.
Ovo su samo opće upute kako organizirati bilježnicu. Ako netko smatra da će mu to lakše biti izvesti
na neki drugi način, neka to svakako napravi. Bilježnice služe vama, da bi lakše mogli pronalaziti podatke
i snalaziti se među njima kada ih budete obrađivali. .
Opažanja i podaci se u bilježnicu pišu jedna iza drugih, ako je ikako moguće. Opažanje po danima
treba razdvojiti; najbolje je svaki novi dan započeti na novoj stranici. Ne zaboravite na početku svakog dana
napisati datum! Dobro je prije početka sakupljanja podataka zapisati nekoliko općih podataka o vremenu (na
pr. temperaturu i sl.) i opće podatke koji vam se učine važni (na pr. prisustvo predatora, ljudi, promjene u
okolišu koje nisu bile prisutne tijekom prošlog promatranja i sl.). Ako se tijekom promatranja promjene neki
parametri (vrijeme, nepredviđene promjene u okolišu i sl.) to također treba zabilježiti, jer takve promjene
mogu imati učinak na ponašanje životinja.
Kad ste na terenu i promatrate životinje, imati ćete razdoblja kada ćete aktivno promatrati životinje
(to su tzv. opservacijski periodi) i perioda kada ćete raditi nešto drugo (jesti, odmarati se, raspravljati sa
kolegama o rezultatima, promatrati pripadnike suprotnog spola iz raznih razloga, itd.). Tijekom
opservacijskog perioda trebate što češće mjeriti vrijeme tako da znate kada se koji događaj zbio. Međutim
dok gledate u štopericu, ne možete gledati životinje, tako da svatko mora sam prilagoditi mjerenje vremena
i gledanje životinja - teško je dati točne upute za to, treba malo probati i vidjeti kako je to najbolje izvesti.
Vrijeme treba zabilježiti na početku i na kraju promatranja. Vrijeme se bilježi notacijom od 0 - 24 sata.
Kada opisujete ponašanje, budite objektivni! Opisujte ono što vidite, ne vlastito objašnjenje onog što
vidite! Ako nešto zapišete, a kasnije zaključite da ste pogriješili nemojte zapisano brisati. Prekrižite to jednom
vodoravnom crtom i kraj toga zapišite ono što mislite da je točno kao i to zašto mislite da je prethodni zapis
4
1 Mačke, primjerice, mogu čeonim režnjem mozga osjetiti ionizacijsko zračenje, a
većina sisavaca ne razlikuje boje.
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
netočan. Stari zapis mora ostati čitljiv, jer se kasnije može pokazati da je ono što ste prvo zabilježili zapravo
točno. Ovako treba raditi uvijek, jer se ovako iz podataka mogu izbaciti periodi tijekom kojih ste radili mnogo
pogrešaka. Njih ćete najviše raditi u početku, kada počnete promatrati neku životinju i tijekom posljednjih
opservacijskih perioda kada ste najumorniji. Nemojte misliti da ćete iz prve uspjeti sve odrediti!!! U početku
će vam biti užasno teško, ali s vremenom prilagoditi ćete se životinji i njenom ponašanju.
Vaše zabilješke moraju biti deskriptivne i što je moguće detaljnije. Izbjegavajte opće opise kao “patka
je otplivala lijevo”, jer ovakvi su opisi beskorisni (lijevo, kao i desno, jako su relativni pojmovi - lijevo u
odnosu na što?). Umjesto zapisa “patke se tuku” trebalo bi zapisati nešto kao “patka A udarila je patku B po
stražnjem dijelu vrata i pri tome je dotaknula po perju (ili ju je potpuno promašila)”. Ovako zapisujete koje
dvije životinje su u interakciji i koja je napadač te kakva je reakcija napadnute životinje.
Dok promatrate životinje, morate biti što neupadljiviji. Vi promatrate prirodno ponašanje životinje,
a ne reakcije životinje na vas. Divlje životinje mogu biti toliko osjetljive na ljudsko prisustvo da se u nekim
slučajevima treba dobro sakriti. Čak i domaće životinje ili životinje u zoološkom vrtu mogu promjeniti svoje
ponašanje zbog vaše prisutnosti.
Antropomorfizam: Ovo je najgora pogreška koju možete napraviti. Vrlo se često mogu vidjeti opisi
ponašanja životinja u kojima se neke radnje ili stanja opisuju kao da to izvode ljudi tj. kao da životinje imaju
ljudske osobine, razmišljanja ili emocije. Ovakve opise zovemo antropomorfizam i on je čak danas vrlo
raširen. Životinje nisu ljudi i ne razmišljaju kao ljudi (bez obzira koliko vam se činilo da se vaš mačak ili pas
“ljudski” ponaša)! Mnoge životinje imaju osjetila koja osjećaju fizikalne promjene koje mi ne možemo
osjetiti1, ponašaju se drugačije od nas, a i sami procesi stjecanja novog znanja u njih su vrlo različiti od
procesa učenja u ljudi. Da bi razumjeli zašto ljudi razmišljaju o životinjama kao o “malim ljudima u krznenim
bundicama”, porazgovarajte sa svojim kolegama o tome prije početka rada na patkama i pokušajte odgovoriti
na prva dva pitanja iz “Pitanja za raspravu”. Uvijek imajte na umu Brehm-ov opis ponašanja nosoroga:
“Nosorozi su mrzovoljne životinje koje danju spavaju, a noću bdiju.” I još se ljudi čude da su mrzovoljni?!?!
Što bi tek bilo da tijekom noći i piju?
Klasifikacija ponašanja: Vi i vaš kolega promatrajte skupinu pataka 15 minuta. To je opservacijski
period i tijekom njega ne možete raditi ništa drugo. Ne zaboravite zapisati vrijeme kada ste počeli i kada ste
5
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
završili promatranje. Tijekom promatranja klasificirajte ponašanje u što je više moguće kategorija. Da bi to
uspjeli, zapišite što je više moguće oblika ponašanja u što je više moguće životinja. Ovo se naziva tzv.
slobodno uzorkovanje (engl. ad libitum sampling).
Neka ponašanja koja uočite biti će događaji. To su jasno uočljive jedinice ponašanja različitog trajanja
(najčešće vrlo kratke) koje se lako mogu vidjeti i koje se mogu kvantificirati brojanjem (na pr. broj nečega
po minuti). Primjerice, jedno glasanje je jedan događaj, a može se kvantificirati kao broj glasanja po minuti.
Drugi oblici ponašanja biti će stanja. To su događaji koji traju relativno dugo i koja se mogu
kvantificirati mjerenjem duljine trajanja. Primjerice, stajanje na jednoj nozi je stanje koje se može
kvantificirati mjerenjem duljine trajanja. Tijekom ovog opservacijskog perioda morate biti sposobni uočiti
barem tri stanja i što je više moguće različitih događaja.
Nakon ovog opservacijskog perioda nađite se s ostalim kolegama i voditeljima vježbi te
prodiskutirajte ono što ste zabilježili tijekom prvog opservacijskog perioda. Odgovorite i na treće, četvrto,
peto i šesto pitanje iz “Pitanja za raspravu”.
Kvantifikacija mahanja repom: Nakon odgovora na pitanja i diskusije o stanjima i događajima
u ponašanju divlje patke, ponovno ćete se razdvojiti u parove i kvantificirati mahanje repom. To je jedan od
najčešćih događaja u ponašanju divljih pataka. Kada prvi put budete gledatli maghanje repom ono će vam
izgledati vrlo dosadno. Ne dajte se zavarati!!!! Promatrate li oprezno, vidjet ćete veliku varijabilnost. Visoka
frekvencija mahanja repom ukazuje da to ponašanje ima neku važnu zadaću. Različiti autori dali su različita
objašnjenja mahanja repom. Evo nekih od njih:
1. Uklanjanje vode iz repa
2. Namještanje repnih pera u normalan položaj
3. Ubrzanje reinverzije kloake nakon ispuštanja izmeta
4. Pomaganje u izlučivanju ulja iz uljne žlijezde
5. Retrakcija hemipenisa nakon kopulacije
Promatrajte patke 15 minuta da bi izmjerili slijedeće odrednice:
1. Ukupni broj događaja (primjerice, patka je u 15 minuta 6 puta mahala repom)
2. Trajanje pojedinog događaja
3. Fekvenciju mahanja repom (broj mahanja/minuta)
6
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
Ova ćete mjerenja najlakše izvesti tako da jedan od vas promatra patke i govori relevantne informacije
svom kolegi koji mjeri vrijeme i zapisuje podatke u bilježnicu. Patke treba stalno promatrati tijekom 15
minuta i bilježiti svaku značajku mahanja repom za svaku jedinku (neke stvari tu neće biti lagane, ali . . .).
Ovakvo se praćenje ponašanja zove stalno bilježenje (engl. continuous recording).
Mahanje repom sastoji se od nekoliko bočnih pomaka repa koji je pri tom stalno raširen. Ali, ovakav
vam opis uopće ne daje nikakve značajnije informacije o tome kako mahanje kvantificirati. Ako svaka grupa
ima svoj način kvantifikacije, na kraju ćemo dobiti vrlo različite rezultate, što nije prihvatljivo. Mahanje
repom može započeti od središnje osi tijela i završiti vraćenjem repa u ravninu središnje osi nakon što se
bočno pomakne u a) jednom smjeru b) lijevo i desno od središnje osi te prođe kroz ravninu središnje osi i c)
dosegne točku najudaljeniju od početnog položaja.
Prije nego što počenemo mjeriti, moramo odrediti temeljnu jedinicu mahanja repom te način na koji
ćemo ga mjeriti. Najlakši način brojenja mahanja repom je brojati svaki bočni pokret repa (lijevo ili desno).
Znači, ako se rep miče na slijedeći način: lijevo - centar - desno - centar - lijevo - centar - desno - centar, vi
bilježite četiri bočna pokreta repa i taj broj dijelite s dva da bi dobili ukupni broj mahanja koje započinju od
središnje osi tijela, a završavaju vraćanjem u istu tu os nakon bočnog pomicanja na lijevo i na desno. Ovo
je naša operativna definicija mahanja repom. Zapravo, mogli smo mahanje repom definirati kao bilo koji
pomak repa na jednu starnu. Važno je da svi koristimo istu operativnu definiciju mahanja repom kako bi
dobili ujednačene rezultate.
Nakon drugog opservacijskog perioda od 15 minuta, slijedi sastanak sa ostalima i voditeljem vježbi
da bi se prokomentiralo rezultate i odgovorilo na sedmo i osmo pitanje. Ako ima vremena, odgovori na pitanja
mogu se zapisati u radni list (dio A).
Definiranje kategorija ponašanja: Radeći slijedećih 15 minuta, sakupite podatke za opis pet
različitih ponašanja usmjerenih na održavanje vlastitog tijela. Tu spadaju kupanje, uređivanje perja, češanje,
trešnja tijelom i rastezanje pojedinih dijelova tijela. To su tzv. kategorije ponašanja (engl. behavioural
categories). Ako se spretni, vjerojatno ćete svaku od opisanih kategorija moći razdvojiti i na manje
podjedinice. Svaka se od tih kategorija sastoji od različitih, jednostavnijih oblika ponašanja (engl. behavioural
patterns). U dodatku se nalaze prikazani jednostavni oblici ponašanja koje životinje koriste pri uređivanju
vlastitog tijela na vodi i kopnu.
7
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
Dok skupljate podatke, promatrajte sve patke koje možetete i pri tom crtajte i bilježite podatke o pojavi
svake kategorije ponašanja te o tome da li se javlja u jedne ili u nekoliko životinja. Ovo zovemo
uzorkovanjem ponašanja (engl. behavioural sampling) na pet različitih kategorija.
Pošto se ova ponašanja odvijaju brzo i različito dugo traju, tijekom uzorkovanja je potrebno raditi skice i
zapisivati višestruke podatke o jednoj kategoriji. Stvar si možete olakšati ako svoju pažnju usmjerite na dio
tijela životinje. Prema tome, jednostavni oblik ponašanja unutar kategorije ponašanja može u vašoj bilježnici
biti opisan i sa više različitih skica koje prikazuju različite dijelove tijela u različitim fazama izvođenja
ponašanja.. Nakon što ste ovako “rastavili” životinje, sve morate i sastaviti - dobar opis ponašanja mora
sadržavati ponašanje čitave životinje, a ne samo nekih njenih dijelova. Sada treba iz skica sastaviti ponašanje
čitave životinje.
Da bi složili slijed ponašanja, strelicama označite slijed pojedinih događanja na skicama tijekom
ponašanja. Dok promatrate životinje i skicirate, morate biti brzi i zato ne možete crtati složene slike. Slika
u dodatku pokazuje vam kako se najlakše mogu skicirati neka ponašanja. Međutim, ako vam se taj način ne
sviđa, upotrijebite neki drugi. Važno je da se vi u njemu snalazite i da vam bude jasan i čitljiv. U početku ćete
možda i griješiti i možda ćete promjeniti nekoliko načina bilježenja, ali na kraju ćete ipak doći do
najprihvatljivijeg rješenja.
Izuzetno je važno crtati skice tijekom samog promatranja, a ne nekoliko minuta poslije!!!! Nemojte
promatrati neko ponašanje i kasnije ga crtati iz sjećanja! Sjećanja nisu pouzdana što je dobro dokazano u
kriminalističkim slučajevima: Različiti su očevici davali vrlo različite iskaze o tome što su vidjeli. Prema tome
- crtajte odmah i sada, u trenutku događanja!!! To je najbolje raditi tako da se na papir gleda samo letimice
ili, što je još bolje, uopće se ne gleda na papir nego se po njemu (tj. po bilježnici) crta dok se gleda neko
ponašanje. Stvar je neuredna, ali točnija od kasnijeg skiciranja.
U trenutku kada vaša životinja prestane izvoditi neko ponašanje koje pratite, prestanite ju promatrati
na nekoliko sekundi i brzo zapišite nekoliko značajki viđenog ponašanja. Možete dodati i nekoliko zabilješki
o skicama, kojim ste ih redom crtali, što pojedini dijelovi sckice znače i sl. Uglavnom, u tim kratkim pauzama
brzo zapišite informacije koje smatrate da su vam važne. Ako ste nešto propustili ili niste vidjeli, zapišite što
niste vidjeli. Možda ste se, pri kvantifikaciji mahanja repom usredotočili na rep, a niste vidjeli što pri tom radi
glava. Skice koje ste napravili koristiti ćete u sastvaljanju neke od kategorija ponašanja u dijelu B radnih
listova.
Cenzus ponašanja: Uzimanje cenzusa ponašanja traje 6 minuta i raditi ćete ga u parovima. Da bi
uzimanje cenzusa uspjelo, potrebno je odrediti četiri patke koje možete po nekim značajkama izdvojiti od
8
2 Vrijeme skeniranja odredite sami. Najbolje je između 2 - 5 sekundi, ali može i nešto
dulje.
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
drugih, a i međusobno. To se može po obojenju perja na glavi i/ili tijelu te po boji kljuna. U bilježnici treba
skicirati sve značajke po kojima pojedinu patku možemo razlikovati od druge. Treba izbjegavati davanje
ljudskih i sličnih imena jer to potiče antropomorfizam.
Da bi proveli cenzus, vrlo kratko promatrajte2 (tj. skenirajte) patke svake dvije minute kroz šest
minuta. Početak promatranja je u trenutku t = 0. Za svako skeniranje zabilježite što je životinja radila u tom
trenutku. Ovakvo se uzimanje uzoraka zove uzorkovanje skeniranjem (engl. scan sampling) Zabilježite
ponašanja svake jedinke u tabeli 1. i C dijelu radnih listova. U tabelu treba upisati skraćenice za pojedina
ponašanja koje ste definirali dok ste određivali kategorije ponašanja. Ako životinja izvodi neko ponašanje koje
prije niste primjetili ili nije definirano u prilogu, brzo ga skicirajte u bilježnicu nakon što prekinete skeniranje
i kratko ga opišite, dodjelite mu skraćenicu i upišite u tabelu 1.
Vjerojatno ste primjetili da, kada uzorkujete ponašanje skeniranjem, stanja bilježite kao događaje. To
se ponekad može i kada primjenjujemo druge metode uzorkovanja, što ovisi o pitanju koje želimo riješiti.
Primjerice, želimo znati da li se učestalost čišćenja perja mijenja u ovisnosti o meteorološkim uvjetima (kiša
vs. sunce). Da bi dobili odgovor na to pitanje, umjesto mjerenja duljine trajanja pojedinih čišćenja perja
mjerimo broj pojedinih čišćenja u jednom satu.
Nakon izvršenog skeniranja, svi se ponovno sastaju da prokomentiraju rezultate.
Sekvenciranje ponašanja: Ovaj dio radi svako za sebe, ali možete ostati u parovima. Promatrajte
jednu životinju 5 minuta. To je tzv. fokalno uzorkovanje (engl. focal sampling). Dok patka održava svoje
tijelo odn. izvodi neko od ponašanja usmjereno na održavanje tijela, zabilježite svako ponašanje koje izvodi.
Zabilježite početak i završetak svakog od tih ponašanja.
Da bi to mogli najlakše izvesti, za svako ponašanje treba pisati skraćenice. Tijekom fokalnog
uzorkovanja, bilježite samo one skraćenice koje ste prije definirali odn. koje se nalaze na slikama u dodatku
1. Ako slučajno primjetite neko drugo ponašanje, obilježite ga znakom DR. Ako patka ponovi neko ponašanje
više puta za redom, onda to ponašanje bilježimo više puta za redom. Vaše sekvenciranje ponašanja trebalo
bi izgldati otprilike ovako: UK - UK - LK - OTV - UK - OT - CN - OT. Nakon što ste dobili ove podatke,
ispunite dio D u radnim listovima.
U vašem ste pokusu promatrali samo jednu životinju. To je dovoljno za izvođenje ove vježbe, ali
želimo li dobiti jasniju sliku o slijedu događaja tijekom nekog ponašanja, sekvenciranje jedne životinje nije
9
3 Vrijeme trajanja ovog tzv. pilot promatranja ne može se unaprijed odrediti. Nekima
će biti potrebno više vremena, nekima manje, a to, osim o promatraču, ovisi i o vrsti
životinja.
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
dovoljno. Da bi dobili bolju sliku, morali bi promatrati više životinja, jednu po jednu, odeđeno vrijeme sve
dok ne bi dobili dovoljno podataka na kojima bi mogli izvesti statističku analizu.
Usporedba ponašanja: Ovaj se dio radi u grupama od 3 - 4 studenta. Odaberite mjesto gdje ćete
moći promatrati skupinu od najmanje osam životinja koje neće biti patke. To se može izvesti u zoološkom vrtu
ili negdje gdje ima dovoljno domaćih životinja. U gradu, lako se mogu promatrati golubovi i vrapci. Nakon
što odaberete životinje, promatrajte ih neko vrijeme3 i zabilježite njihove temeljne oblike ponašanja. Tada se
trebate, u jednoj živahnoj raspravi, odlučiti što u te životinje želite proučiti. Ovo je jako zgodno raditi ako se
skupe dvije ili više skupina i rasprave o svojim istraživačkim namjerama i problemima. Ovo potiče
demokratičnost i, što je odlično, nove ideje. Engleski se to zove brainstorming. Najzgodnije je to što se
brainstorming može raditi i u kafiću, pivnici i sl.
Vaš problem koji ćete definirati mora biti na neki način povezan sa usporedbom ponašanja životinja
odn. usporedbom ponašanja dvije vrste životinja. Tada odredite pokusne skupine koje ćete promatrati (to su
neovisne varijable) i to prema nekim značajkama tih životinja (na pr. mužjaci i ženke, juvenile i adultne
životinje, dominantne i subordinatne, itd.). Skupine možete odrediti i prema nekim značajkama koje su
posljedica interakcije tih životinja sa okolišem (na pr. životinje koje su bliže ili dalje od ljudi u zoološkom
vrtu, životinje u središtu skupine i one koje su na rubovima, životinje koje su u skupini i one koje su same,
itd.). Postavite radne definicije za svaku svoju skupinu koje će vam na neki način pomoći da uvijek uočite
svoje životinje.
Zatim, odredite koje ćete varijable mjeriti da bi vidjeli moguće razlike između skupina. Vaše mjerene
varijable mogu biti brzina (broj ugriza/min), vrijeme trajanja (vrijeme provedeno na oko 1 metar od ljudi),
latencija (vrijeme koje prođe od trenutka kada eksperimentator aplicira neki podražaj pa do određene reakcije
životinje na taj podražaj) ili jačina (djelomično širenje krila u odnosu na jako širenje krila).
Ako pri ovim pokusima morate mjeriti neke udaljenosti, onda je najlakše uzeti duljinu životinje kao
mjernu jedinicu. Ovo vrijedi samo ako su sve životinje u promatranoj skupini jednake veličine odn. duljine.
Ako niste sigurni u udaljenosti (što je najčešći slučaj) treba pisati: “Životinje su udaljene oko dvije tjelesne
dužine.” Još je bolje napisati: “Životinje su međusobno udaljene između jedne do dvije tjelesne duljine.” Ako
možete procjeniti duljinu u metrima, možete koristiti i metrički sistem.
10
4 Čini mi se da će mnogima ovo biti najteži dio vježbe, ali bez pravilnog uzorkovanja
i dobre statističke obrade rezultata ne možete svoje rezultate objaviti niti u jednom časopisu.
Nepravilno uzorkovanje uzrokuje nemogućnost statističke obrade rezultata. Drugim riječima,
bez dobrog uzorkovanja (ovdje mislim na metodu uzorkovanja, ne na točnost!) nema
kvalitetne statističke obrade i vaši rezultati postaju obično smeće. Shvatite ovo vrlo
ozbiljno, jer mnogi su na svojoj koži stekli gorka iskustva i potrošili mnogo novca i nekoliko
godina istraživanja na ništa!
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
U početku treba odlučiti koji ćete sustav uzorkovanja koristiti (uzorkovanje ponašanja, uzorkovanje
skeniranjem, fokalno skeniranje) i kako ćete bilježiti podatke (kontinuirano i trenutno). Raspravite ove
odrednice sa svim članovima grupe kako bi od početka bilo svima jasno kako će se uzimati podaci. Tada
počnite mjeriti zadane veličine (ovisne varijable) sve dok ne skupite podatke za najmanje četiri životinje u
svakoj pokusnoj skupini (neovisna varijabla). Sve podake zapisujte u bilježnicu jednog člana skupine te
poslije, nakon mjerenja, popunite dio E u radnim listovima.
Hipoteze i predviđanja: Koja ste pitanja pokušali istražiti usporedbom dvije vrste životinja? Koje
ste razlike u ponašanju predvidjeli između te dvije vrste životinja?
Analiza i obrada podataka: Rezultati se mogu prezentirati usmeno i pismeno. Puno je bolje, u
početku, rezultate prezentirati pismeno (jer riječi odlaze u zrak, a pisane ostaju!). Osim toga, svi rezultati
nekog znanstvenog istraživanja moraju se objaviti. Objavljivanje rezultata dio je znanstvenog istraživanja i
ono nije dovršeno sve dok se rezultati ne objave u nekom časopisu. Mi naše rezultate nećemo objavljivati, ali
ih je porebno trajno dokumentirati i znanstveno obraditi - da b nešto i naučili!!! Zato već tijekom pokusa
morate definirati nul i alternativnu hipotezu. Također trebate odlučiti kako ćete najbolje grafički prikazati
svoje rezultate. Da bi to pravilno napravili, posavjetujte se sa svojim asistentima4 i obavezno prije izvođenja
ovih pokusa pročitajte uvod u statistiku koji ćete dobiti od asistenata. Još je bolje ako pročitate ovu knjižicu:
Boris Petz: “Osnovne statističke metode za nematematičare”, 4. izdanje, Naklada “Slap”, Jastrebarsko, 2002
(http://www.nakladaslap.com)
11
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
Literatura:
Altmann J. (1974) Observational study of behavior: sampling methods. Behaviour 49: 227 - 267.
Hailman J. P., Baylis J. R. (1991) Post-flight tail-wagging in mallard. Journal of Field Ornithology 62: 226 -
229.
Hailman J. P., Dzelzkalns J. J. I. (1974) Mallard tail wagging: punctuation for animal communication?
American Naturalist 108: 236 - 238.
Lehner P. N. (1987) Design and execution of animal behavior research: an overview. Journal of Animal
Science 65: 1213 - 1219.
Martin P., Bateson P.: Measuring Behaviour: An Introductory Guide, 2nd ed., Cambridge University Press,
Cambridge, UK, 1993
McKinney F. (1965) The comfort movements of Anatidae. Behaviour 25: 120 - 220.
12
Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić
Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić
Pitanja za raspravu
1. Navedite neke primjere antropomorfizma!
2. Zašto se antropomorfizam mora izbjegavati? Kako antropomorfizam može utjecati na rezultate vašeg
istraživanja? Kako antropomorfizam može dovesti do pograšnog držanja životinja u zatočeništvu i do
pogrešnog liječenja?
3. Koje oblike ponašanja koje ste vidjeli u pataka možemo definirati kao stanja, a koje kao događaje?
4. Odaberite dvije slične kategorije događaja i crtanjem i usmeno objasnite kako ih međusobno možemo
razlikovati!
5. Ponašanje se često odvija na mahove, u diskretnim jedinicama: Jedna se vrsta ponašanja odvija
sporadično, najčešće u nepravilnim vremenskim razmacima, a u međuvremenu se odvijaju drugi oblici
ponašanja. Jedna se jedinica ponašanja može odvijati kontinuirano (na pr. spavanje), ali jedinica se
može sastojati i od skupine kraćih dijelova koji se brzo ponavljaju (na pr. glasanje patke). Koje se od
vaših oblika ponašanja koje ste definirali kao stanja odvija u jedinicama tj. na mahove Koji se
događaji koje ste definirali odvijaju na mahove? Kako biste mogli kvantificirali događaje koji se
odvijaju na mahove tj. u diskretnim jedinicama?
6. Koliki je srednja vrijednost mahanja repom koju ste vi i vaš kolega zabilježili? Kako se to slaže sa
ostalima? Kakvu ste varijabilnost frekvencije mahanja repom uočili tijekom mjerenja? Što bi moglo
biti izvor te varijabilnosti? Mijenja li se mahanje repa na koji drugi način (na pr. tijekom mijenjanja
položaja tijela)?
7. Pošto se događaji kao što je mahanje repom odvijaju brzo većina vas neće moći točno izmjeriti
frekvenciju mahanja repom. Međutim, ako mahanje repom ili bilo koje drugo ponašanje snimimo
video kamerom stvari se mijenjaju, jer tada možemo mahanje repom vrlo točno kvantificirati. Koje
su sve prednosti i nedostaci snimanja životinja video kemarom u odnosu na promatranje u realnom
vremenu?
8. Kakve ste nazive dali određenim kategorijama ponašanja koje je usmjereno na održavanje tijela? Da
li su ona na neki način povezana sa funkcijom tog ponašanja. Jesu li takva imena dobra ili loša?
Objasnite svoj odgovor!
9. Diskutirajte prednosti i nedostatke uzorkovanja ponašanja!
mužjak ženka
Design by dr. Zoran Tadić
Mahanjerepom(MR)
Mahanjeglavom(MG)
Tresenjeglavom
(TG)
Podizanje krila iširenje repa
(PKSR)
Trešnja noge(TN)
Čišćenje noge(CN)
A
B
C
Rastezanje krila i noge
(RKN)
Otresanjekrila(OK)
Otresanjetijela(OT)
Neka ponašanja usmjerena naodržavanje tijela na kopnu
Design by dr. Zoran Tadić
Uranjanjekljuna (UK)
Lupanje krilom (LK)
Uranjanje glave (UG)
Otresanje tijela u vodi (OTV)
Design by dr. Zoran Tadić
Neka ponašanja usmjerena naodržavanje tijela na vodi
Mahanjeglavom(MG)
Design by dr. Zoran Tadić
Brze skice nekih ponašanja patke
Uranjanjeglave
Mahanjerepom
Udaranjekrilom
Tresenjeglavom
1
VJEŽBA 1 - RADNI LISTOVIA. Kvantifikacija mahanja repom
1. Izračunajte srednji broj (aritmetičku sredinu) mahaja repom po jednom izvođenju ovog
ponašanja ± standardna devijacija. Napišite i koliki je uzorak na kojem ste izvršili mjerenje.
2. Izračunajte srednje vrijeme trajanja jednog izvođenja ovog ponašanja ± standardna
devijacija. Koliki je uzorak na kojem ste izvršili mjerenje?
3. Izračunajte frekvenciju mahanja repom po jednoj minuti (broj izvođenja mahanja /
min).
B. Definiranje kategorija ponašanja
Priložiti radim listovima skice ponašanja koje ste napravili kada ste određivali kategorije
ponašanja usmjerene na održavanje tijela. To moraju biti skice slične onima koje se koje se
nalaze u vašoj bilježnici, a koje ste napravili tijekom mjerenja. Strelicama označite sve
relevantne pokrete. Svaka skica mora imati svoj redni broj i ime koje kratko opisuje to ponašanje
(vidi prilog o ponašanju patki na vodi i kopnu). Ispod skice mora još biti i skraćenica za to
ponašanje (po vašem izboru) i veličina uzorka na kojem ste uočili to ponašanje. Skice moraju
biti dovoljno detaljne da bi i osoba koja se ne razumije u područje mogla lako razlikovati
pojedina ponašanja. Ne crtajte umjetnička djela!
C. Određivanje cenzusa ponašanja pomoću uzorkovanja skeniranjem
1. Popuniti tabelu 1 rezultatima cenzusa.
2. Priložite popis imena koje ste dali patkama te fizičkih značajki po kojima se one mogu
razlikovati.
2
3. Ispod tabele 1 ili na posebnom listu papira kratko opišite svaki oblik ponašanja koji
ste upisali u tabelu, a koji nije već opisan u dijelu B ovih radnih listova ili u dodatku. Opise
radite prema uputama iz dijela B.
Tabela 1
Oznaka patke
Vrijeme (min) #1 #2 #3 #4
0
2
4
6
3
D. Sekvenciranje ponašanja
1. Priložite fotokopiju sekvence ponašanja koju ste odredili promatrajući ponašanje
usmjereno na održavanje tijela. Ako ste u vašem istraživanju odredili nekoliko sekvenci, priložite
samo najdulju.
2. Napišite ukupno vrijeme koje je bilo potrebno da se ta sekvenca izvrši.
E. Usporedbe ponašanja
Ovaj dio vježbe radite u grupama od četiri člana. Rezultate i odgovore na dolje
postavljena pitanja prilažete na posebnom papiru.
1. Koji je hrvatski i znanstveni naziv životinje koju se odabrali za svoje istraživanje?
2. Kolika je skupina životinja koju proučavate?
3. Mogu li se jasno razlikovati spolovi? Ako mogu, objasnite kako!
4. Mogu li se razlikovati dobne skupine? Ako mogu, objasnite kako!
5. Mogu li se pojedine životinje međusobno razlikovati? Objasnite kako!
6. Kako ste podjelili svoje operativne skupine (neovisne varijable)? Svaka se skupina
mora moći po nečemu razlikovati od druge skupine.
7. Koje su vaše mjerene veličine (ovisne varijable) i kako ste ih mjerili? Ako ste mjerili
neke oblike ponašanja (na pr. koliko se puta neki oblik ponašanja dogodio) tada treba priložiti
skicu tog ponašanja sa svim relevantnim podacima (vidi gore).
8. Koju ste metodu uzorkovanja koristili (ad libitum, fokalno ili skeniranje) i koju ste
metodu bilježenja koristili (kontinuiranu ili trenutnu)? Opišite kako ste koristili ove metode da
bi dobili vlastite rezultate.
9. Priložite fotokopiju rezultata koje ste dobili. Rezultati moraju sadržavati vrijednosti
ovisnih varijabli dobivenih na najmanje četiri životinje iz svake skupine (neovisne varijable), a
po mogućnosti broj životinja može biti i veći.
10. Pokušajte rezultate prikazati grafički na vama najprikladniji i najjasniji način. Zašto
ste primjenili baš te načine prikazivanja?