Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Ordinata = postotak odgovora
Apcisa = odgovori na pojedina pitanja
1.1. Opći ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 6 40,0
Ukupno 15 100,0
1.2. Općim ciljevima definirana je kljuĉna ideja („misija”) ovoga predmeta.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 2 13,3
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 5 33,3
Ukupno 15 100,0
1.3. Slažemo se s ovako odreĊenim općim oĉekivanjima o tome što uĉenik mora
ostvariti u podruĉju predmeta.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
DA 10 66,7
NE 4 26,7
Ukupno 15 100,0
Predmet: FILOZOFIJA
2. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)
Neki od ciljeva su nejasno i nerazumljivo napisani. (I. gimnazija, Zagreb)
Predlaţemo da se opći ciljevi nastave Filozofije utvrde na razini svrhe predmeta
Filozofije. Na kraju gimnazijskog a obrazovanja nastavnoga predmeta Filozofije učenik
je:
– sposoban da kroz analizu i racionalnu argumentaciju zauzme kritičko i autonomno
stajalište u razumijevanju sebe i svijeta
– sposoban argumentirati vlastita stajališta
– prihvatio dvojbu kao pozitivan stav i poticaj u traţenju istine
– razvio refleksiju o smislu ţivota kao temeljnu potrebu.
(MeĊužupanijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i
Liĉko-senjska županija)
Treba izbaciti 4., 6., 7. i 8. pitanje (Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)
Čini mi se da je formulacija prema kojoj „na kraju gimnazijskoga obrazovanja iz
nastavnoga predmeta Filozofije učenik ... [je sposoban] pokazati stvaralačke sposobnosti”
malo preambiciozna. (Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)
Opći ciljevi su nejasni, nerealni i neostvarivi.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Ciljevi su preširoki i preopćeniti s obzirom na program i broj sati predviĎen za
ostvarivanje toga programa. ( Srednja škola Novska)
Predmet : LOGIKA
3. Komentar općih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)
Pitanja i zadatci su preopširni. Potrebno je smanjiti sadrţaj i uskladiti ga s programom.
(Srednja škola Novska)
S obzirom na fond sati, nije moguće ostvariti opisani sadrţaj. (VII. gimnazija, Zagreb)
Ciljevi su nejasni. (IV. gimnazija, Zagreb)
Ovako formulirani opći ciljevi su nedovoljno razumljivi i nastavnicima, posebno
učenicima. ( I. gimnazija, Zagreb)
Predlaţemo da se opći ciljevi nastave Filozofije utvrde na razini svrhe predmeta
Filozofije.
Na kraju gimnazijskoga obrazovanja nastavnoga predmeta Filozofije učenik je:
– sposoban da kroz analizu i racionalnu argumentaciju zauzme kritičko i autonomno
stajalište u razumijevanju sebe i svijeta
– sposoban argumentirati vlastita stajališta
– prihvatio dvojbu kao pozitivan stav i poticaj u traţenju istine
– razvio refleksiju o smislu ţivota kao temeljnu potrebu.
(Županijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i Liĉko-
senjska županija)
Opći ciljevi su nejasni, nerealni i neostvarivi.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska županija)
3.1. Specifiĉni ciljevi ispita jasno su i razumljivo napisani.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slaţemo 2 13,3
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 6 40,0
Ukupno 15 100,0
3.2. Specifiĉni ciljevi realni su i ostvarivi (s obzirom na satnicu predmeta, uvjete
rada u školama i sl.).
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slaţemo 4 26,7
Uglavnom se ne slaţemo 4 26,7
Uglavnom se slaţemo 4 26,7
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
3.3. Znanja, vještine i sposobnosti uĉenika odreĊene specifiĉnim ciljevima moguće je
ispitivati standardiziranim testom.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slaţemo 8 53,3
Uglavnom se ne slaţemo 4 26,7
Uglavnom se slaţemo 2 13,3
U potpunosti se slaţemo 1 6,7
Ukupno 15 100,0
3.4. Slažemo se s ovako odreĊenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje
uĉenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.
Frekvencija Postotak
U potpunosti se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 7 46,7
Uglavnom se slaţemo 5 33,3
U potpunosti se slaţemo 2 13,3
Ukupno 15 100,0
3.5. Slažemo se s ovako odreĊenim znanjima, vještinama i sposobnostima koje
uĉenik mora razvijati na kraju gimnazijskoga obrazovanja.
Frekvencija Postotak
DA 6 40,0
NE 8 53,3
Ukupno 15 100,0
FILOZOFIJA
4. Komentar specifiĉnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)
Mnogi ciljevi izlaze iz okvira propisanoga plana i programa (sve tri inačice) i propisanih
udţbenika te ih je nemoguće ostvariti u predviĎenoj satnici predmeta Filozofije (64 sata).
(I. gimnazija, Zagreb)
Primjedba
Posebni ciljevi se u potpunosti preklapaju s nastavnim planom.
S obzirom da se Filozofija izvodi u okviru satnice od samo 64 sata u četvrtome razredu
gimnazije, s više od 30 učenika u razredu, smatramo da posebni ciljevi nisu realni i
ostvarivi. Jednogodišnje gimnazijsko obrazovanje i broj sati neprimjereni su postavljenim
zahtjevima. Sve navedene teme nije moguće dublje i kompleksnije obraditi u razredu. U
nekim europskim zemljama, primjerice Italiji, filozofija se sa slično postavljenim
ciljevima i istim programskim sadrţajima izvodi s 200 i više nastavnih sati tijekom
gimnazijskoga školovanja.
Predlaţemo da se u posebne ciljeve ne navode sve teme i sadrţaji iz programa nastave
Filozofije.
Prijedlog posebnih ciljeva
Učenik:
– treba znati koristiti i produbiti pojmove koji čine osnovu filozofske
terminologije
– treba poznavati osnovne filozofske probleme i razumjeti ih unutar povijesnih i
– teorijskoga okvira
– mora pokazati da poznaje misli najznačajnijih filozofa
– je sposoban interpretirati filozofske probleme iskazujući vlastite prosudbe
– je sposoban izraziti kritičku i osobnu refleksiju u okviru rasprave o problemu
– je u mogućnosti povezati linije filozofskoga mišljenja s ostalim znanjima.
(MeĊužupanijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko-goranska i Liĉko-
senjska županija)
Krivo polazište – umjesto od učenika polazi se od udţbenika – izbaciti 50%.
(Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)
1. Posebni ciljevi u bitnome odudaraju od nastavnoga programa. Naime, propisani
program omogućuje 3 inačice, a posebni se ciljevi u katalogu ne poklapaju u potpunosti
niti s jednom od tih inačica. Posebni ciljevi su najvećim dijelom izvedeni iz sadrţaja 1.
inačice, a manjim iz sadrţaja 2. inačice programa. To konkretno znači da ni učenici koji
su učili po 1., a pogotovo oni koji su radili po 2. inačici programa, nisu „prošli gradivo”
koje bi se trebalo ispitivati prema ovome prijedlogu kataloga. Zbog toga je ovaj ispitni
katalog posve nelegitiman.
2. Mislim da navedeni posebni ciljevi nisu realno ostvarivi, kao što, uostalom, nisu
ostvarivi ni sadrţaji propisanoga programa. Primjerice, samo onaj dio posebnih ciljeva
koji se odnosi na filozofsku terminologiju sadrţi preko 270 pojmova ili pojmovnih
parova, dok onaj koji se odnosi na povijest filozofije sadrţi preko 50 filozofa. Ima li se na
umu da je godišnja satnica nastave Filozofije oko 60 sati te da od toga broja najmanje
7 – 8 sati otpada na ocjenjivanje i zaključivanje ocjena, proizlazi da bi se učenici i
učenice svaki sat trebali baviti jednim filozofom i apsolvirati 5 – 6 pojmova.
(Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)
Mnogi ciljevi nisu predviĎeni u redovnome planu i programu. (IV. gimnazija, Zagreb)
Posebni ciljevi su preopširni te ih nije u cijelosti moguće ispitivati standardiziranim
testom. (Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska
županija)
Ţelim istaknuti da je satnica predmeta premala u odnosu na sadrţaj te da kao predavač
dosta gradiva zadajem za domaću zadaću ili istraţivanje.
(Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)
Treba izbaciti filozofiju jezika i filozofiju matematike jer ovi sadrţaji nisu u cjelini
pokriveni udţbenikom. (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)
LOGIKA
4. Komentar specifiĉnih ciljeva (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati)
Ţelim istaknuti da je satnica predmeta premala u odnosu na sadrţaj te da kao predavač
dosta gradiva zadajem za domaću zadaću ili istraţivanje.
(Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)
Ima gradiva iz 4. razreda koje učenici 3. razreda još nisu obradili te ih to moţe zbuniti
kada budu gledali ogledni primjerak. (Srednja škola Bartola Kašića, Grubišno Polje)
Zadani ciljevi su preopširni. Potrebno je smanjiti sadrţaj i uskladiti ga s programom.
(Srednja škola Novska)
Nijedan udţbenik ne pokriva sve sadrţaje opisane u katalogu, kombinacija udţbenika nije
moguća. (VII. gimnazija, Zagreb)
Nemoguće je na redovnoj nastavi obraditi gradivo koje uključuje sva tri predloţena
udţbenika iz Logike. (IV. gimnazija, Zagreb)
S obzirom na predviĎenu satnicu Logike te različitost odobrenih udţbenika
(Kovač, Petrović, Jakić), nije realno da učenici uspješno riješe ovakvu drţavnu maturu.
(I. gimnazija, Zagreb)
Primjedba
Posebni ciljevi se u potpunosti preklapaju s nastavnim planom.
S obzirom da se Filozofija izvodi u okviru satnice od samo 64 sata u četvrtome razredu
gimnazije, s više od 30 učenika u razredu, smatramo da posebni ciljevi nisu realni i
ostvarivi. Jednogodišnje gimnazijsko obrazovanje i broj sati neprimjereni su postavljenim
zahtjevima. Sve navedene teme nije moguće dublje i kompleksnije obraditi u razredu. U
nekim europskim zemljama, primjerice Italiji, Filozofija se sa slično postavljenim
ciljevima i istim programskim sadrţajima izvodi s 200 i više nastavnih sati tijekom
gimnazijskoga školovanja.
Predlaţemo da se u posebne ciljeve ne navode sve teme i sadrţaji iz programa nastave
Filozofije.
Prijedlog posebnih ciljeva
Učenik:
– treba znati koristiti i produbiti pojmove koji čine osnovu filozofske terminologije
– treba poznavati osnovne filozofske probleme i razumjeti ih unutar povijesnih i
teorijskoga okvira
– mora pokazati da poznaje misli najznačajnijih filozofa
– je sposoban interpretirati filozofske probleme iskazujući vlastite prosudbe
– je sposoban izraziti kritičku i osobnu refleksiju u okviru rasprave o problemu
– je u mogućnosti povezati linije filozofskoga mišljenja s ostalim znanjima.
(Županijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i
Liĉko-senjska županija)
Posebni ciljevi su preopširni te ih nije u cijelosti moguće ispitivati standardiziranim
testom.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Mislim da je s obzirom na Okvirni plan i program Logike za sve gimnazije u funkciji
rasterećenja učenika pretjerano očekivati obradbu – teorija suda, tj. ulaziti u analizu
vaţenja predikacijske teorije suda – polisilogizma Millovih induktivnih metoda
prirodne dedukcije unutar predikatne logike. (III. gimnazija, Zagreb)
4.1 Struktura ispita jasno je i razumljivo odreĊena.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 6 40,0
Ukupno 15 100,0
4.2. Iz odreĊene strukture ispita nam je posve jasno koji će se sadržaji ispitivati.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 4 26,7
Uglavnom se slaţemo 3 20,0
U potpunosti se slaţemo 7 46,7
Ukupno 15 100,0
4.3. Iz odreĊene strukture ispita nam je posve jasno na koji će se naĉin pojedini
obrazovni ishodi ispitivati.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 4 26,7
Uglavnom se slaţemo 6 40,0
U potpunosti se slaţemo 4 26,7
Ukupno 15 100,0
4.4. Iz odreĊene strukture ispita nam je posve jasno koliko će zahtjevna biti razina
na kojoj će se pojedini obrazovni ishodi ispitivati.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 5 33,3
Uglavnom se slaţemo 5 33,3
U potpunosti se slaţemo 4 26,7
Ukupno 15 100,0
4.5 Slažemo se s odreĊenim trajanjem cjelokupnoga ispita.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
DA 14 93,3
Ukupno 15 100,0
4.6. Slažemo se s trajanjem pojedinih dijelova ispita.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
DA 12 80,0
NE 2 13,3
Ukupno 15 100,0
4.7. Slažemo se s udjelima pojedinih dijelova ispita u cjelokupnome ispitu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
DA 8 53,3
NE 6 40,0
Ukupno 15 100,0
FILOZOFIJA
5. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,
treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)
Primjedbe
Nisu dovoljno jasno utvrĎeni kriteriji ocjenjivanja, a naročito nije utvrĎena evaluacijska
razina sloţenosti znanja. Predlaţemo da se kod pisanja eseja uz smjernice koje se daju
kandidatu utvrdi razina poznavanja i način izraţavanja sadrţaja.
Primjer:
a) poznavanje gradiva i sadrţaja te vladanje temom – od 1 do 3 boda
b) korektnost i organiziranje izlaganja (argumentacija, odsustvo ponavljanja i
proturječnosti, logički slijed) – od 1 do 3 boda
c) leksička korektnost, ispravno korištenje terminologije i jezika – od 1 do 3 boda
Kod odreĎivanja duljine eseja predlaţemo da se umjesto broja riječi utvrdi broj redaka –
maksimum 10, maksimum 30 itd.
Kod provjere znanja treba usmjeriti paţnju na interpretaciju i razumijevanje teksta i
odabranu argumentaciju, a manje na detaljno poznavanje gradiva. Na taj način sačuvali
bismo smisao nastave Filozofije jer se ne radi o tome da učenike naučimo što su rekli
filozofi, već im moramo pomoći filozofski promišljati i voditi dijalog
(MeĊužupanijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko-goranska i Liĉko-
senjska županija)
1. Nisu definirani standardi ni kriteriji za II. dio ispita.
2. Odjeljci o općoj svrsi i općim ciljevima nastave predmeta navodi niz ciljeva koji se na
Bloomovoj taksonomijskoj skali nalaze vrlo visoko (primjena, analiza, evaluiranje,
kreiranje). Jednako tako, na 17. stranici navedeno je da se I. dijelom ispita procjenjuje
činjenično, konceptualno i proceduralno znanje na svih 6 Bloomovih razina kognitivnih
procesa. MeĎutim, taj dio ispita sadrţi isključivo zadatke zatvorenoga (objektivnoga) tipa
koji su prikladni samo za procjenjivanje činjeničnoga znanja i dviju najniţih kognitivnih
razina (pamćenje i razumijevanje). Iz toga je jasno da se tim dijelom ispita procjenjuju
isključivo najniţe razine znanja, pri čemu on donosi 50% svih bodova. To u stvari znači
da od učenika i učenica de facto ne očekujemo da znaju analizirati, primijeniti i kritički
prosuditi, već da budu u stanju reproducirati. (Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)
Prvi dio ispita je prihvatljiv, a drugi dio ispita nije prihvatljiv. Ispit bi trebalo strukturirati
na način da ga moţe prosječan učenik riješiti.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Potrebno je skratiti opseg znanja i uskladiti s programom i satnicom.
(Srednja škola Novska)
Treba izbaciti tematsku cjelinu filozofske terminologije, a esej pisati 45 minuta.
(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)
LOGIKA
6. Komentar strukture ispita (primjedbe, prijedlozi, treba li što izbaciti ili dodati,
treba li dodatno razraditi tablicu strukture testa)
Većina je sadrţaja preduboka i previše detaljna učenicima srednje škole.
(VII. gimnazija, Zagreb)
S obzirom na sloţenost zadataka ispit traje prekratko. ( I. gimnazija, Zagreb)
Primjedbe
Nisu dovoljno jasno utvrĎeni kriteriji ocjenjivanja, a naročito nije utvrĎena evaluacijska
razina sloţenosti znanja. Predlaţemo da se kod pisanja eseja, uz smjernice koje se daju
kandidatu, utvrdi razina poznavanja i način izraţavanja sadrţaja.
Primjer
a) poznavanje gradiva i sadrţaja te vladanje temom – od 1 do 3 boda
b) korektnost i organiziranje izlaganja (argumentacija, odsustvo ponavljanja i
proturječnosti, logički slijed) – od 1 do 3 boda
c) leksička korektnost, ispravno korištenje terminologije i jezika – od 1 do 3 boda
Kod odreĎivanja duljine eseja predlaţemo da se umjesto broja riječi utvrdi broj redaka –
maksimum 10, maksimum 30 itd.
Kod provjere znanja treba više usmjeriti paţnju na interpretaciju i razumijevanje teksta i
odabranu argumentaciju, a manje na detaljno poznavanje gradiva. Na taj način sačuvali
bismo smisao nastave Filozofije jer se ne radi o tome da učenike naučimo što su rekli
filozofi, već im moramo pomoći filozofski promišljati i voditi dijalog.
(Županijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i Liĉko-
senjska županija)
Trebalo bi ga dovesti u realne okvire. (Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i
Logike, Splitsko-dalmatinska županija)
S obzirom na komentar specifičnih ciljeva, trebalo bi promijeniti i udjele pojedinih
dijelova ispita. (III. gimnazija, Zagreb).
6.1 Bodovanje je jasno i razumljivo odreĊeno.
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slaţemo 4 26,7
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 4 26,7
Ukupno 15 100,0
6.2. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja bodova svakomu zadatku (vrsti zadataka).
Frekvencija Postotak
Uglavnom se ne slaţemo 4 26,7
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 4 26,7
Ukupno 15 100,0
6.3. Naĉin ocjenjivanja jasno je i razumljivo odreĊen.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 5 33,3
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 2 13,3
Ukupno 15 100,0
6.4. Jasan nam je kriterij dodjeljivanja ocjene odreĊenomu rezultatu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 6 40,0
Uglavnom se slaţemo 6 40,0
U potpunosti se slaţemo 2 13,3
Ukupno 15 100,0
6.5. Slažemo se s odreĊenim kriterijem bodovanja uĉenikovih odgovora.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
DA 9 60,0
NE 5 33,3
Ukupno 15 100,0
6.6. Slažemo se s odreĊenim kriterijem ocjenjivanja rezultata.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
DA 9 60,0
NE 5 33,3
Ukupno 15 100,0
FILOZOFIJA
7. Komentar bodovanja i naĉina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)
Eseji? (Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin)
* Sustav i kriteriji ocjenjivanja su jasni samo za I. dio ispita. No, kada je riječ o II. dijelu
ispita (esej) u kojem je ishode puno teţe procijeniti i ocijeniti, stvar je posve nejasna.
Prvo, nedostaju ishodi/standardi, tj. što se od učenika i učenica očekuje da pokaţu na tom
dijelu ispita. Dakako, budući da nema standarda, nema ni kriterija.
(Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)
Prihvaćamo bodovanje prvoga dijela ispita, ali kao što je navedeno problem ispravljanja
predstavljat će esej. Iskustvo s natjecanja daje nam pravo na takav stav.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Kako izbjeći subjektivnost u ocjenjivanju eseja?
(Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)
LOGIKA
8. Komentar bodovanja i naĉina ocjenjivanja (primjedbe, prijedlozi)
Ne slaţem se s načinom bodovanja u kojem izostanak odgovora donosi više bodova nego
netočan odgovor. (IV. gimnazija, Zagreb)
Bodovanje po kojem točan odgovor donosi 3. boda, netočan 0 bodova, a izostanak
rješenja 1 bod je neuobičajen i neprihvatljiv pa iz toga proizlaze i druge teškoće kod
bodovanja i ocjenjivanja. Ovakav način bodovanja provodi se na natjecanju iz Logike i
uvijek je izvor nerazumijevanja i nezadovoljstva učenika, bez obzira što su s tim
unaprijed upoznati. Ovakav način bodovanja nepotrebno komplicira ispit. Ovakvim
načinom bodovanja potpuno prazan test donosi oko 113 bodova, tj 1/3 svih mogućih
bodova. Nije didaktički ni odgojno potpuno neznanje nagraditi s 1/3 bodova.
(I. gimnazija, Zagreb)
8.1. Struktura oglednoga primjerka ispita odgovara strukturi ispita naznaĉenoj u
ispitnome katalogu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 8 53,3
U potpunosti se slaţemo 5 33,3
Ukupno 15 100,0
8.2. Zadatci su pisani jasnim i razumljivim jezikom, primjerenim uĉenikovoj dobi.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 2 13,3
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 5 33,3
Ukupno 15 100,0
8.3. Upute za rješavanje zadataka su jasne (kako, gdje i na koji naĉin uĉenik upisuje
ili oznaĉava toĉan odgovor).
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 6 40,0
Ukupno 15 100,0
8.4. U svakome je zadatku jasno što se od uĉenika oĉekuje (kriterij iznalaženja
toĉnoga odgovora).
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
U potpunosti se ne slaţemo 2 13,3
Uglavnom se ne slaţemo 3 20,0
Uglavnom se slaţemo 5 33,3
U potpunosti se slaţemo 4 26,7
Ukupno 15 100,0
8.5. Razina zahtjevnosti zadataka primjerena je uĉenikovoj dobi i stupnju
obrazovanja.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
Uglavnom se ne slaţemo 5 33,3
Uglavnom se slaţemo 4 26,7
U potpunosti se slaţemo 5 33,3
Ukupno 15 100,0
8.6. Grafiĉko je oblikovanje testa odgovarajuće.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 2 13,3
Uglavnom se slaţemo 7 46,7
U potpunosti se slaţemo 6 40,0
Ukupno 15 100,0
8.7. Slažemo se s primjenom ispita istovrijednoga ovomu na državnoj maturi.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 2 13,3
DA 6 40,0
NE 7 46,7
Ukupno 15 100,0
FILOZOFIJA
9. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)
Smatramo da je razina zahtjevnosti prevelika. (I. gimnazija, Zagreb)
Kod eseja je posve nejasno što se od učenika i učenica očekuje.
(Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)
Treba prepoloviti broj traţenih pojmova. ( IV. gimnazija, Zagreb)
Smatramo da esej nije prihvatljiva forma za drţavnu maturu.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Učenici nisu imali prilike rješavati nacionalni ispit iz Filozofije. (Srednja škola Novska)
LOGIKA
10. Komentar oglednoga primjerka ispita (primjedbe, prijedlozi)
– vrlo različita mišljenja (ovisno o izboru autora udţbenika: klasična logika, matematička
logika...) (VII. gimnazija, Zagreb)
Zadatci su preteški s obzirom na satnicu Logike. ( IV. gimnazija, Zagreb)
Osnovni je problem prezahtjevnost, tj. preteški zadatci da bi ih učenici mogli uspješno
riješiti nakon redovne nastave Logike. ( I. gimnazija, Zagreb)
Smatramo da je ovakav test samo preslika testa s natjecanja.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Moţda je nelogičan odgovor NE na kraju, ali on proizlazi iz komentara za specifične
ciljeve i strukturu ispita. Treba paziti i na ponuĎene odgovore u rješenjima ili bi zadatak
trebalo postaviti tako da ne dopušta više mogućnosti, tj. trebalo bi isključiti mogućnost da
učenik bude oštećen samo zato jer nije upisao odgovor koji je sastavljač imao u vidu, a
koji nije jedini mogući. Tako, primjerice u 2. zadatku na na str. 20 pojam koji bi bio
nadreĎen svim navedenim pojmovima moţe biti i nešto, stvar, res…, a u rješenju stoji
samo oblik misli. (III. gimnazija, Zagreb)
10.1. Navedena literatura dovoljna je za pripremu uĉenika za državnu maturu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 1 6,7
U potpunosti se ne slaţemo 3 20,0
Uglavnom se ne slaţemo 5 33,3
Uglavnom se slaţemo 4 26,7
U potpunosti se slaţemo 2 13,3
Ukupno 15 100,0
10.2. Slažemo se s predloženim popisom literature.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 2 13,3
DA 6 40,0
NE 7 46,7
Ukupno 15 100,0
FILOZOFIJA
11. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)
- Slaţemo se da su primjerena literatura za drţavnu maturu odobreni udţbenici iz toga
predmeta. Ne slaţemo se da je (zasad jedino) odobreni udţbenik iz Filozofije dovoljan za
ovako zamišljenu drţavnu maturu. U ishodima i u oglednome testu značajan je broj
područja koja se ne mogu riješiti ako se učenik koristi samo ovom literaturom.
(I. gimnazija, Zagreb)
Sluţeći se jedinim postojećim udţbenikom učenici i učenice se ne će moći pripremiti za
ovako zamišljen ispit. Na temelju toga udţbenika oni ne će biti u stanju odgovoriti na
pitanja o, primjerice, filozofiji jezika, filozofiji matematike, metaetici, suvremenoj
umjetnosti, feminističkom i ekološkom promišljanju odreĎenih političkih problema itd.
(Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)
Udţbenik iz Filozofije nije dovoljan, potrebna je dodatna literatura.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Literatura je preopširna. (Srednja škola Novska)
Mislim da bismo bili učinkovitiji kada bi nam literatura bila ograničena na jednoga
autora ili grupu autora, ali u jedinstvenome udţbeniku. Poznavajući navedenu literaturu,
treba istaknuti razinu likovnoga govora – jezika, rad na primjerima (razlikujemo pristup
R. Ivančića i J. Damjanova). Ovaj dio treba imati na umu.
(Srednja škola Ivana Trnskoga, Hrvatska Kostajnica)
Udţbenik Borisa Kalina „Povijest Filozofije” nije dovoljan izvor znanja za sve tematske
cjeline. (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb)
LOGIKA
12. Komentar predloženoga popisa literature (primjedbe, prijedlozi)
Ispit na drţavnoj maturi moţe se uspješno riješiti samo ako učenik usvoji gradivo iz svih
3 odobrenih udţbenika. Ispit na drţavnoj maturi ne moţe se uspješno riješiti ako se koristi
samo jedan od odobrenih udţbenika. S obzirom da je duţnost nastavnika da u nastavi
koristi jedan udţbenik, niko ne moţe u sklopu redovne nastave i uspješno pripremiti
učenike za drţavnu maturu. ( I. gimnazija, Zagreb)
Ovakav ispit traţi da se u nastavnom e radu koriste svi postojeći udţbenici Logike.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Jasno je da niti jedan od dopuštenih udţbenika sam po sebi nedostaje za ovladavanje
svim navedenim znanjima. No, hoće li to stvoriti odreĎenu zbrku i s obzirom na
terminologiju? Jesu li sastavljači u izboru sadrţaja voĎeni kompromisom izmeĎu
ponuĎenih udţbenika? Jesu li u vidu imali okvirni plan…? Je li napokon drţavna matura
bila dobra prilika da se revidira program Logike i da se napokon jasno odredi koja znanja
i vještine treba steći da se izradi novi udţbenik? (III. gimnazija, Zagreb)
12.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 6 40,0
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 5 33,3
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
12.2. PonuĊeni dodatni sadržaji korisni su predmetnim nastavnicima.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 6 40,0
Uglavnom se ne slaţemo 2 13,3
Uglavnom se slaţemo 4 26,7
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
12.3. PonuĊeni dodatni sadržaji korisni su uĉenicima koji se pripremaju za državnu
maturu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 6 40,0
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 5 33,3
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
LOGIKA
13. Komentar navedenih tekstova (primjedbe, prijedlozi)
Uvod je svakako potreban, ali bi morao biti sustavniji. Ne bi smio biti opterećen
različitim filozofijskim teorijama, nego bi trebao ponuditi objašnjenja pojedinih pojmova
i pruţiti opravdanje pojedinih dijelova sadrţaja u cjelini predmeta.
(III. gimnazija, Zagreb)
13.1. Navedena poglavlja napisana su jasnim i razumljivim jezikom.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 7 46,7
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 4 26,7
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
13.2. Navedena poglavlja pomogla su nam u razumijevanju ostalih dijelova
kataloga.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 7 46,7
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 4 26,7
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
13.3. Navedena poglavlja korisna su predmetnim nastavnicima.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 7 46,7
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 4 26,7
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
13.4. Navedena poglavlja korisna su uĉenicima koji se pripremaju za državnu
maturu.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 7 46,7
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 4 26,7
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
13.5. Svaki predmetni katalog trebao bi sadržavati takve sadržaje.
Frekvencija Postotak
Nema odgovora 8 53,3
Uglavnom se ne slaţemo 1 6,7
Uglavnom se slaţemo 3 20,0
U potpunosti se slaţemo 3 20,0
Ukupno 15 100,0
14. Komentari
Prijedlog ispita i kataloga je prezahtjevan. Ovoliku količinu gradiva (posebno
faktografiju) nemoguće je obraditi na nastavi za koju je predviĎeno 64 sata. Ako se
nastavnici pri izvoĎenju nastave usmjere na pripremu učenika za drţavnu maturu, nastava
će postati „galopiranje” po gradivu, a funkcionalni i odgojni ciljevi nastave će se morati
zanemarivati. (I. gimnazija, Zagreb)
Valjalo bi razmisliti da na drţavnoj maturi treći predmet, a naročito nastavni predmeti iz
područja društveno- humanističkih znanosti imaju multidisciplinaran karakter
(MeĊužupanijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i
Liĉko-senjska županija)
Poštujući znanje i trud kolegica i kolega koji su sastavili ovaj katalog, ne mogu da ne
upozorim da je on, po mojem sudu, u ovomE obliku neprihvatljiv. Najvaţniji razlog je to
što se katalog ne podudara sa sadrţajima niti jedne inačice nastavnoga programa, a
posebice hendikepira učenice i učenike koji su učili po II. i III. inačici programa. Uz to,
tip zadataka koji se koriste u I. dijelu ispita procjenjuje samo niţe razine znanja, što je u
potpunoj suprotnosti općom svrhom i općim ciljevima predmeta koji su navedeni u
ovome katalogu. Naposljetku, specifični ciljevi navedeni u katalogu su neostvarivi: oni
podrazumijevaju preveliku količinu informacija koja ne ostavlja vremena za ništa drugo
osim pukoga memoriranja.
U isto vrijeme, na prvi pogled paradoksalno, drţim da je ovaj katalog po cijelome nizu
sugestija i rješenja u stvari bolji od postojećega nastavnoga programa. To se posebice
odnosi na II. dio ispita (esej). No, na ţalost, posve je nelegitimno ispitivati na
maturalnome ispitu ono što propisani program ne zahtijeva da se nauči i da se zna. Ja
doista mislim da maturanti moraju biti u stanju napisati mali esej, ali gdje u programu
stoji da je jedan od ciljeva nastave Filozofije naučiti učenike i učenice pisanju
filozofskoga eseja? I koliko kolegica i kolega uči svoje Ďake pisanju filozofskoga eseja?
Ta činjenica samo još jednom upozorava da je prvo trebalo revidirati nastavne programe,
a potom napraviti ispitne kataloge. Ukoliko se to ne učini, tada u našoj situaciji postoje
samo dvije mogućnosti: ili je ispitni katalog u potpunosti sukladan nastavnomu programu
pa je stoga legitiman, ali u isto vrijeme i loš, ili je bolji od programa, ali zato nelegitiman,
poput ovoga ispitnoga kataloga (Privatna klasiĉna gimnazija, Zagreb)
Nemoguće je u redovnoj nastavi usvojiti toliki broj pojmova. (IV. gimnazija, Zagreb)
Ispit bi trebao biti objektivnoga tipa, sastavljen na način da ga većina prosječnih učenika
moţe pozitivno riješiti. Njegova struktura i teţina ne bi smjela preslikavati natjecanje iz
Filozofije. Opći ciljevi su nejasni, a specifični preopširni i nisu ostvarivi u postojećoj
nastavnoj satnici. Ispit traţi dodatan rad nastavnika i učenika, što je u njihovoj postojećoj
satnici teško izvedivo.
(Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i logike, Splitsko-dalmatinska županija)
Nastavni plan Filozofije sadrţi obvezni i neobvezni dio sadrţaja. Neobvezni dio
programa nije planiran da se predaje i stoga ne moţe da uĎe kao sadrţaj za ispitivanje.
MeĎutim, u oglednim primjerima ispita na maturi neobvezni dio je isto u programu
ispitivanja, što smatram da nije u redu. Moja zamjerka je i ta da pisanje eseja nije dobar
način provjere znanja jer moţe rezultirati subjektivnim pristupom u ocjenjivanju
(iskustvo s natjecanja iz Filozofije daje mi za pravo da mogu naslutiti da to moţe biti
problem) (Gimnazija Daruvar)
Potrebno je smanjiti sadrţaj drţavne mature i uskladiti ga s programom.
(Srednja škola Novska)
Struktura ispita iz Filozofije na drţavnoj maturi prepisana je struktura ţupanijskoga i
drţavnoga natjecanja iz Filozofije. Mislim da ova struktura nije primjerena drţavnoj
maturi. (Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zageb)
Mladen Živković
Predmet: Državna matura iz Filozofije
Poslao sam svoj prijedlog, ali nikakvoga odgovora nisam od vas dobio. Trebali ste nas
izvijestiti barem koliko ste prijedloga dobili, ako ne i zašto ste se odlučili za ovaj
prijedlog.
Osvrt
Drţavna matura iz Filozofije, ispitni katalog za nastavnike, rujan 2007.
Ovim ispitnim katalogom navedeni su, izmeĎu ostaloga, specifični ciljevi predmeta od 5.
do 17. stranice koji se sastoje:
4.1. od filozofske terminologije koja obuhvaća 268 pojmova
4.2. od filozofske discipline (metafizike, spoznajne teorije, etike, estetike, filozofijske
antropologije, filozofije znanosti i prirode, filozofije politike, filozofije jezika i filozofije
matematike)
4.3. od povijesti filozofije.
Učenici imaju Filozofiju samo dva sata tjedno u četvrtome razredu gimnazije ili ukupno
64 sata godišnje. Ovim katalogom postavljeni su preveliki zahtjevi u svakome od ovdje
navedenih specifičnih ciljeva. Maksimalno se moţe na satu obraditi dva do tri pojma ili
ukupno oko 150 pojmova tijekom školske godine. Pri tome neke pojmove ne treba
obraĎivati jer su iznimno sloţeni kao: analogije iskustva, apercepcija, istina kod različitih
filozofa (Hegel), ništa (Heidegger) itd.
Koliko bi sati trebalo da se obradi devet filozofijskih disciplina? Trebalo bi bar dva sata
za svaku ili ukupno 18 sati godišnje. Što reći o ovoj skupini specifičnih ciljeva koja bi
trebala učenika osposobiti da objasni problem znanstvene istine, opiše odnos izmeĎu
čovjeka i prirode, prirode i tehnike te prirode i duha, definira apriorne, aposteriorne,
analitičke i sintetičke sudove, prikaţe u kratkim crtama, primjerice, problem geometrije
prostora itd.? Predlaţem do pet filozofskih disciplina, a ne devet.
Učenici bi trebali steći solidno znanje o čitavoj povijesti filozofije. To je nemoguće u
sadašnjim uvjetima. Filozofiji antičke grčke trebalo je posvetiti više pozornosti, a
suvremenoj manje. Čemu onakva pitanja o marksizmu i neomarksizmu?
Ukratko, ove sadrţaje moglo bi se obraditi uz pretpostavku dvostruko veće satnice pri
čemu bi trebalo koristiti problemski i povijesni pristup s odgovarajućim udţbenicima.
Predlaţem izradbu kataloga znanja koji bi obuhvatio gradivo ovoga predmeta. Na
njemačkome jeziku postoje predlošci kako se to radi.
Predlaţem odustajanje od pisanja eseja kao dijela ispita. Umjesto toga učenicima treba
dati izvorni lakši filozofski tekst. Treba učenicima postaviti desetak pitanja o tekstu koja
bi trebala biti takva da učenici na njih moraju jednoznačno odgovoriti i dokazati da mogu
s razumijevanjem pročitati lakši filozofski tekst.
Ispit ne bi trebao trajati duţe od dva školska sata ili 90 minuta.
(XV. gimnazija, Zagreb)
Struĉni aktiv nastavnika Filozofije, Logike i Etike
PRIMJEDBE na ispitni katalog iz Filozofije na drţavnoj maturi
Ispitni katalog sadrţi uvodni dio, svrhu predmeta i opće ciljeve predmeta s
podpoglavljima: filozofijska terminologija, filozofijske discipline i povijest filozofije.
Povijest filozofije ima podpoglavlja: grčku filozofiju, srednjovjekovnu filozofiju i
suvremenu filozofiju.
Dalje, ispitni katalog sadrţi strukturu ispita, način vrjednovanja ispitnih dijelova, trajanje
ispita, tehnički opis ispita i literaturu.
Osnovna primjedba u vezi svrhe predmeta jest zapaţanje da je svrha odreĎena
preopćenito. Nigdje nije spomenuto na što bi se navedena svrha morala odnositi.
Opći ciljevi, takoĎer, bi morali biti konkretizirani tako da ako učenik koji bude polagao
Filozofiju na drţavnoj maturi, mora navedene ciljeve predmeta prepoznati u okviru
tematike i problematike ostalih predmeta koje bude polagao. Na taj će način učenik
pokazati konkretizaciju spomenutih ciljeva i što je najvaţnije sintetičku moć i kritičnost
filozofije.
Što se tiče filozofijske terminologije od učenika se traţi da zna, razumije i moţe učiniti.
Vrlo zanimljivi zahtjevi. MeĎutim, termini (pojmovi) koji su samo nabacani tako da ih se
moţe shvatiti pukim memoriranjem izvan svakoga konteksta teško da će potaknuti gore
spomenuti zahtjev. Filozofijska terminologija ima smisla samo ako se javlja unutar
nekoga konteksta pitanja i problema, a nikako ako su samo nabacani kao u filozofijskome
rječniku.
Kod poznavanja filozofijskih disciplina od učenika se traţi gomila podataka. Nisam
siguran hoće li učenik u toj gomili podataka ispuniti zahtjev znati, razumjeti i moći
učiniti.
Dalje se spominju filozofija znanosti i prirode i filozofija matematike kao posebne
filozofijske discipline.
Predloţio bih da filozofija matematike bude u okvirima filozofije znanosti i prirode jer tu
bi se mogle uklapati ostale prirodoznanstvene discipline pa bismo mogli govoriti o
filozofiji fizike, biologije itd. pa ne vidim razlog zašto bi filozofija matematike bila
zasebna filozofijska disciplina.
Što se tiče znanja iz povijesti filozofije od učenika se takoĎer traţi da zna, razumije i
moţe učiniti. MeĎutim, od učenika se, takoĎer, traţi gomila podataka i zato se bojim da
će se pojaviti isti problem koji se moţe pojaviti kod poznavanja filozofijskih disciplina.
Naime, moţe se dogoditi da u toj gomili podataka prevlada historicizam i da tako
povijest filozofije izgubi svoje pravo odreĎenje, što moţe biti vidljivo kod učenika
ukoliko na ispitu ne bude znao pojedini pojam dovesti u vezu s pojedinim filozofemom.
Gomila podataka iz povijesti filozofije često, bez njihovoga promišljanja, izgleda kao
jedna beţivotna literatura koja ne djeluje poticajno u istraţivanju istine i punine ţivota.
U ovome katalogu filozofijska hermeneutika je istaknuta kao filozofska teorija (učenje), a
ne kao metoda istraţivanja razumijevanja pojedinih filozofema. Naime, ova metoda moţe
učeniku, ako se bude znao njome koristiti, omogućiti razumijevanje pojmova, olakšati
znanje i omogućiti uspješno tumačenje zadanih pojmova i tako pokazati put rješavanja
odreĎenoga problema. Zato bih predloţio da učenici pokaţu poznavanje ove metode i
njezinu primjenu.
Za stručni aktiv nastavnika Filozofije, Logike i Etike XV. gimnazije: Ante Vlastelic
FILOZOFIJA – test, prvo polugodište
Četvrti (4. razred)
Ime i prezime_______________________________________________
Grupa – A
1. Što Demokrit naziva mnijenjem i što u takav tip spoznaje ne moţe pripadati?
____________________________________________________________________
2. Koje značenje ima Sunce u metafori spilje prema Platonu ?
____________________________________________________________________
3. Za kakav se proces obrazovanja u drţavi zalaţe Platon?
_____________________________________________________________________
4. Kakav je Platonov stav prema funkciji osjetila i kako Platon vrjednuje iskustveno
znanje?
_______________________________________________________________________
5. Što je zajedničko ţivotinjama i čovjeku prema Aristotelu?
________________________________________________________________________
6. Što znači da je svaki osjet individualan i akcidentalan prema Aristotelu?
________________________________________________________________________
7. Odredite kako nastaju stečene ideje prema Lockeu.
________________________________________________________________________
8. Kako se zove zaključivanje kada je neka pojava posljedica dogaĎanja prethodne
pojave? Je li takvo zaključivanje ispravno?
________________________________________________________________________
9. Koje su vrste spoznaje od jednake vaţnosti za Lockea i Spinozu?
________________________________________________________________________
10. U čemu se sastoji pravilno suĎenje prema Descartesu?
________________________________________________________________________
FILOZOFIJA – test, prvo polugodište
Četvrti (4. razred)
Ime i prezime____________________________________________________
Grupa – B
1. Tko je Sokratov sugovornik u razgovoru o obrazovanju u priči o ljudima iz spilje?
______________________________________________________________________
2. U čemu je istinska spoznaja svake pojedine stvari prema Platonu?
______________________________________________________________________
3. Koju vrstu spoznaje, prema Aristotelu, posjeduju ljudi i ţivotinje?
______________________________________________________________________
4. Navedite doţivljaje koji ne odgovaraju pojedinomu osjetilu prema Aristotelu?
______________________________________________________________________
5. Zašto John Locke ne prihvaća uvjerenje da postoje uroĎene ideje?
_______________________________________________________________________
6. Sve pojave, prema Davidu Humeu, moţemo podijeliti na uzroke i posljedice. Koje
pojave Hume tumači pojmom običaja?
_______________________________________________________________________
7. Što najčešće nije protumačivo u iskustvu prema pojmu običaja? Što nam taj podatak
govori o iskustvenoj spoznaji?
________________________________________________________________________
8. Ako je veza uzroka i posljedice, prema Spinozi, nuţna, objasnite zašto.
________________________________________________________________________
9. Navedite osnovna pravila metode prema Descartesu i napomenite čemu sluţe?
________________________________________________________________________
10. Što znači, prema Leibnizu, da je spoznaja odgovarajuća?
______________________________________________________________________
KOMENTARI ISPITNIH KATALOGA IZ FILOZOFIJE, LOGIKE I ETIKE ZA
DRŽAVNU MATURU
Hrvatsko filozofsko društvo je krovna strukovna udruga za nastavnike Filozofije i
filozofske grupe predmeta te je od samih početaka suorganizator natjecanja učenika iz
Filozofije i Logike.
Budući da će uvoĎenje drţavne mature uvelike odrediti nastavu svih predmeta pa
tako i Filozofije, Logike i Etike, javljamo se na javnu raspravu s nadom da ćemo vam
svojim sugestijama pomoći pri konačnome definiranju ispitnih kataloga.
S poštovanjem
Odbor za srednjoškolsku nastavu Filozofije,
Logike i Etike Hrvatskoga filozofskoga
društva
LOGIKA
Nedosljednost pri naĉelu presjeka
– na početku navoĎenja obrazovnih ishoda autori navode da su se rukovodili
načelom presjeka, tj. da su u obzir došli samo oni sadrţaji koji se javljaju u
trenutno vaţećem programu i u svim odobrenim udţbenicima
– to je načelo zanemareno već u istome poglavlju s obrazovnim ishodima, kao i u
oglednome testu, tako da je za očekivati da se ista stvar ponovi i na samoj maturi
– primjeri:
o od učenika se traţi da odredi vrstu suda po modalnosti i po relaciji
(Kantova podjela). Naţalost, ova je podjela izbačena iz udţbenika S.
Kovača u zadnjih nekoliko izdanja. U cijelome se udţbeniku nigdje ne
navodi Kantova podjela u cijelosti, o podjeli po modalnosti nema ni riječi,
a o podjeli po relaciji imamo šture podatke u nekoliko različitih lekcija
(navodi se da postoje kategorički, hipotetički i disjunktivni sudovi, ali se
ne navodi da je to podjela baš po relaciji)
– u udţbeniku S. Kovača nema ni riječi o Millovim induktivnim metodama koje bi
učenici na maturi trebali prepoznavati i znati te čak navoditi njihove slabosti
– ovo su samo neki primjeri da već u obrazovnim ishodima sastavljena pitanja ne
slijede načelo presjeka.
Pridavanje prevelikoga znaĉaja simboliĉkoj logici
– autori pitanja kao smjernicu navode riječi M. Kennedy, M. Fisher i R. Ennis o
vještinama koje čovjek stječe sluţeći se logikom o prepoznavanju pretpostavki,
razjašnjavanju teme, usredotočivanju na temu i očuvanju relevantnosti,
razumijevanju logike u smislu zaključivanja, dedukcije i indukcije te
procjenjivanju izvora i njihove pouzdanosti i provjerljivosti
– kao glavna svrha nastave navodi se ... „usavršavanje sposobnosti razloţnoga i
osviještenoga mišljenja usredotočenoga na oblikovanje uvjerenja i odluka te u
usavršavanju sposobnosti za kooperativno komuniciranje”
– i na drugim mjestima autori navode ciljeve koje bi Logika kao predmet morala
postizati, a s kojima bi trebala biti usklaĎena i drţavna matura
– postavlja se opravdano pitanje koliko je favoriziranje simboličke logike u skladu s
ciljevima koje navode sami autori
– premda autori navode da će simbolička logika u strukturi cijeloga ispita zauzimati
oko 30% (a u oglednome primjeru ispita zastupljena je oko 35%), teţina
predviĎenih zadataka, tj. vještina koja je potrebna da bi se oni riješili, sugerira da
će se nastava Logike u školama morati usmjeriti na simboličku logiku ako se ţeli
učenicima dati mogućnost da uspješno riješe zadatke na drţavnoj maturi
– simbolička logika (formalna, matematička logika) jest trend u svijetu, meĎutim, to
ne znači da treba biti primarna i u srednjoškolskoj nastavi
– simbolička logika se uvelike udaljava od onoga što nam je potrebno u
svakodnevnome ţivotu i od svih drugih područja (osim matematike) na kojima bi
učenici mogli primijeniti znanja i vještine stečene na nastavi Logike
– favoriziranje simboličke logike dovodi to toga da će nastava (ukoliko se usmjeri
na pripremu učenika za drţavnu maturu) postati „produţena ruka” Matematike
koju učenici ionako imaju u puno većoj satnici
– kao dokaz ove tvrdnje moţemo navesti da se u natjecanju iz Logike (takoĎer
usmjerenomu na simboličku logiku) u pravilu puno bolje snalaze učenici iz
prirodoslovno-matematičkih gimnazija
– pretjerano inzistiranje na simboličkoj logici dovelo je i do toga da je Pravni
fakultet u Zagrebu iz svojega prijamnoga ispita potpuno izbacio poznavanje
formalne logike jer smatraju da poznavanje takve vrste logike nimalo ne pokazuje
vještinu logičkoga razmišljanja kakvo je potrebno u njihovoj profesionalnoj praksi
– budući da je jedan od glavnih ciljeva drţavne mature u svim područjima priprema
učenika za prijamne ispite (a u budućnosti drţavna matura teţi k tomu da zamijeni
prijamne ispite) te stavljanje naglaska na simboličku logiku, to nastavni predmet
Logiku udaljava od ovoga vrlo vaţnoga cilja
Preteški zadatci
– svakomu je praktičaru i metodičaru jasno da se za svako gradivo mogu postaviti i
lakši i teţi zadatci kojima se moţe provjeravati usvojenost gradiva
– premda se u uputama navodi da zadatci variraju prema sloţenosti na temelju
oglednoga testa koji je priloţen ispitnomu katalogu, jasno je da su i oni zadatci za
koje je predviĎena niţa razina sloţenosti u stvarnosti vrlo zahtjevni
– ovako koncipiran ogledni test daleko više sliči natjecanju iz Logike, nego provjeri
znanja nakon savladavanja redovnoga programa
– kao dokaz tomu svjedoči i činjenica da zadataka s tom razinom sloţenosti nema
niti u svim propisanim udţbenicima, čim se nastavnike dovodi u situaciju da,
premda rade po postojećem planu i programu te prema propisanim udţbenicima,
ne mogu pripremiti učenike za uspješno polaganje drţavne mature
– ovakvim pristupom je prekršena sama bit drţavne mature kao ispita koji
provjerava koliko je učenik uspješno savladao propisano gradivo
– premda autori ispitnoga kataloga navode da su u obzir uzeli nastavnu satnicu
Logike (35 sati) ovakva razina sloţenosti zadataka govori upravo suprotno
Zaključno, još se jednom valja osvrnuti na vaţnost ispitnih kataloga i drţavne mature.
Njihovim uvoĎenjem uvelike se determinira nastava odreĎenoga predmeta, u ovome
slučaju Logike. Smatramo da se će ovakvim pristupom Logici doći do unazaĎivanja
nastave. Premda je katalog osmišljen s dobrom namjerom , on bi svojom primjenom u
ovome obliku doveo do kontraefekta, tj. demotivirao bi učenike i, u konačnici, odbio ih
od toga da uzimaju Logiku kao predmet na drţavnoj maturi.
FILOZOFIJA
NeusklaĊenost specifiĉnih ciljeva predmeta sa satnicom Filozofije i s planom
rasterećenja uĉenika
– satnica nastave Filozofije (sveukupno 64 sata) ne dopušta detaljnu obradbu svih
sadrţaja koji su propisani nastavnim planom i programom i koji se nalaze u
jedinome udţbeniku koji je odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa. (B. Kalin: Školska knjiga, Zagreb)
– spomenuti je udţbenik jedan od najopseţnijih udţbenika s kojim se gimnazijalci
susreću za vrijeme svojega školovanja (oko 450 stranica)
– udţbenik je prvenstveno pisan iz perspektive povijesnoga pristupa, a naknadno je
obogaćen pregledom filozofskih disciplina kao i novim sadrţajima u vezi s
kršćanstvom te sa suvremenom filozofijom čime je ukupna nastavna graĎa
povećana za pribliţno 30%, a satnica Filozofije je ostala ista
– premda ogledni ispit nije toliko zahtjevan, analizom specifičnih ciljeva otkriva se
da će se za uspješno rješavanje drţavne mature morati znati puno više i detaljnije,
nego što je moguće obraditi u redovnoj nastavi
– prvi dio ispita, predviĎenoga za provjeravanje na drţavnoj maturi, zahtijeva
iznimno opseţno i detaljno poznavanje faktografije (čime se prešutno daje
prednost povijesnomu načinu obradbe gradiva) i stavlja naglasak na činjenično
znanje, tj. na obrazovne, a ne na funkcionalne ciljeve nastave
– detaljna obradba svih predviĎenih sadrţaja moguća je samo uz ozbiljno
narušavanje kvalitete nastavnoga procesa.
– specifičnost predmeta Filozofije, razvijanje navike dubljega promišljanja zbilje i
kritički odnos prema suvremenoj stvarnosti, nespojiva je s pridavanjem prvenstva
kvantiteti nad kvalitetom u obradbi nastavnih sadrţaja.
– u didaktičkim uputama uz nastavni plan i program Filozofije stoji: Nastava
filozofije mora biti utemeljena na biti same filozofije. U svojoj biti, filozofije je
traženje, istraživanje, traganje za smislom... ... Zato nastava filozofije, hoće li da
ostane vjernom biti filozofije, mora kao filozofija sama biti traganje i dijalog, a
nikako monolog. Težište nastave filozofije treba biti u otkrivanju i propitivanju
problema, u otvaranju pitanja, traženju i obrazlaganju odgovora, a ne u
odgovorima samim. Važno je razumijevanje pitanja, obrazloženost odgovora i
upitnost toga odgovora.
– ukoliko se nastavi inzistirati na tako zahtjevnim specifičnim ciljevima predmeta,
jasno je da će nastava Filozofije postati „utrka s vremenom i gradivom”, a da će
ove didaktičke upute morati biti zanemarene
– uz navedeno, postoji i problem s planom rasterećenja učenika koji predviĎa
kvantitativnu redukciju nastavnih sadrţaja za pribliţno 30% nastavnih sadrţaja, a
specifični ciljevi ignoriraju ovaj propis te tako dovode nastavnika u situaciju da
krši dokument Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
– NeusklaĊenost specifiĉnih ciljeva s jednim planom i programom
– nastavni predmet Filozofija je jedan od rijetkih za koji postoje čak 3 ravnopravne
inačice plana i programa
– u velikome postotku te se inačice preklapaju, a razlikuju se samo po načinu i
redoslijedu obradbe (povijesni pristup, problemski pristup, kombinirani pristup)
– ispitni katalog trebao bi se orijentirati na ono što je zajedničko u svim 3 inačicama
plana i programa jer jedino na taj način stavlja u ravnopravan poloţaj sve
nastavnike i učenike
– ipak, ovo načelo presjeka nije poštovano u nekim slučajevima, npr. filozofija
jezika i filozofija matematike detaljno se obraĎuje samo ako nastavnik koristi
drugu inačicu plana i programa
– ovakvim je pristupom u specifičnim ciljevima došlo do djelomičnoga
kompiliranja više planova i programa, što uvelike oteţava pripremu učenika za
polaganje drţavne mature jer je vrlo teško u redovnoj nastavi detaljno realizirati
ijedan plan i program (kao što je i navedeno u prvoj točki), a kamoli više njih
– NeusklaĊenost specifiĉnih ciljeva ispitnoga kataloga s navedenom literaturom
– u popisu literature Ispitnoga kataloga iz Filozofije navedeno je da se ispit moţe u
potpunosti pripremiti uz pomoć udţbenika odobrenih od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa (zasada je riječ samo o udţbeniku „Povijest filozofije” Borisa
Kalina)
– detaljnijom analizom specifičnih ciljeva i spomenutoga udţbenika dolazi se do
zaključka da se oni u nekim slučajevima ipak ne preklapaju, tj. da se u specifičnim
ciljevima nalaze i podatci kojih nema u udţbeniku ili su drugačije prezentirani
– neki primjeri:
– u udţbeniku je navedeno da se metafizika dijeli na ontologiju, kozmologiju,
antropologiju i teologiju, a u specifičnim se ciljevima navodi podjela na
racionalnu kozmologiju, racionalnu psihologiju i racionalnu teologiju
– sluţeći se udţbenikom u velikoj je mjeri nemoguće ostvariti specifične ciljeve
vezane za filozofiju znanosti, filozofiju jezika i filozofiju matematike
– neki se pojmovi, poput pojma Occamova britva, ne spominju u udţbeniku
– sluţeći se udţbenikom nemoguće je kvalitetno objasniti Fichteov odnos spram
društva i drţave, a to je navedeno kao jedan od specifičnih ciljeva.
Zaključno, imajući u vidu prvenstvenu zadaću Filozofije kao nastavnoga predmeta u
razvijanju i poticanju kritičkoga promišljanja ili filozofskoga, dakle dubljega i
argumentiranoga odnosa prema cjelini postojanja, čovjekove biti i njegovoj ţivotnoj
orijentaciji, a shvaćajući činjenice iz povijesti filozofije kao povijesne primjere i
paradigme ovakvoga odnosa prema svijetu, smatramo da se teţište nastavnoga procesa,
kojega u velikoj mjeri definira upravo drţavna matura, ne smije usmjeriti prema
reproduktivnome, činjeničnome znanju. Naţalost, da bi učenici uspješno riješili prvi dio
ispita, način obradbe gradiva s naglaskom na faktografiji je nuţan.
Svi gore navedeni razlozi dovode do zaključka da će drţavna matura iz Filozofije biti
prezahtjevna, što će dovesti do loših rezultata učenika na maturi te do smanjivanja
kvalitete nastave.
Odbor za srednjoškolsku nastavu Filozofije, Logike
i Etike Hrvatskoga filozofskoga društva
LOGIKA
Nastavni plan predmeta Logike sadrţi obvezni i neobvezni dio sadrţaja. Neobavezni dio
programa nije planiran da se predaje i stoga ne moţe ući kao sadrţaj za ispitivanje.
MeĎutim, u oglednim primjerima za ispite na maturi taj obvezni dio je isto u programu
ispitivanja, što smatram da nije u redu. Isto tako neki sadrţaji koji bi se ispitivali na
maturi po ovim oglednim primjerima, nisu uopće u programu, kao npr. sadrţaji o
metodama spoznaje i predikatne logike. (Gimnazija Daruvar)
Ispit je prezahtjevan s obzirom na satnicu. ( IV. gimnazija, Zagreb)
Obrazovni ishodi i ogledni test su prezahtjevni. Osobito je zahtjevan dio koji se odnosi na
simboličku logiku. U različitim udţbenicima je simbolička logika različito zastupljena.
Ovakvu razinu znanja i vještina je nemoguće postići u predmetu za kojega je predviĎena
satnica od sveukupno 35 nastavnih sati. Ovakav katalog znanja i ogledni ispit ima pristup
koji je sličniji natjecanju iz Logike, nego provjeri usvojenosti gradiva. Drţavna matura ne
bi trebala biti slična natjecanju jer ima posve drugačije ciljeve od natjecanja.
(I. gimnazija, Zagreb)
Valjalo bi razmisliti da na drţavnoj maturi treći predmet, a naročito nastavni predmeti iz
područja društveno- humanističkih znanosti imaju multidisciplinaran karakter.
(Županijsko struĉno vijeće za Filozofiju i Logiku, Primorsko- goranska i
Liĉko-senjska županija)
Struktura i teţina ispita ne bi smjela preslikavati natjecanje iz Logike. Ispit treba
koncipirati na način da ga većina prosječnih učenika moţe pozitivno riješiti. Opći ciljevi
su nejasni, a specifični preopširni i nisu ostvarivi u postojećoj nastavnoj satnici. Ovako
postavljen ispit traţi dodatan rad nastavnika i učenika. Dodatno opterećivati učenika ne
vodi ničemu. (Županijsko vijeće nastavnika Filozofije i Logike, Splitsko-dalmatinska
županija)
ANTE VLASTELICA, voditelj Ţupanijskoga vijeća nastavnika Logike
ŽUPANIJSKO VIJEĆE NASTAVNIKA LOGIKE u Zagrebu 10. studenoga 2007.
godine održalo je seminar na kojem se raspravljalo o Ispitnome katalogu iz Logike
na državnoj maturi. Osnovne primjedbe i stavove sa seminara Županijskoga
vijeća nastavnika Logike formulirao je Ante Vlastelica, voditelj Županijskoga vijeća
nastavnika Logike.
Primjedbe na Ispitni katalog za Logiku – prijedlog ispita iz Logike na državnoj
maturi
Ispitni katalog za Logiku sadrţi uvodni dio, tri podpoglavlja uvoda, ciljeve i očekivane
obrazovne ishode gimnazijske nastave Logike, takoĎer, s tri podpoglavlja, strukturu
ispita s četiri podpoglavlja, ogledni ispit, rješenja i način bodovanja.
A. primjedba na uvodni dio
Ne mogu se sloţiti s tvrdnjom da je logika znanje o znanju (stari Hegelov stav). Logika
ne otkriva nikakve nove činjenice niti proširuje znanje, ona za postojeće znanje utvrĎuje
njegovu valjanost (ispravnost). Dakle, utvrĎuje što je u njemu bitno, a što nebitno, ima li
u njemu mogućih proturječja i zaključuje li se ispravno? To su osnovna pitanja logike za
dotično znanje. Ona znanje koje često, figurativno rečeno, izgleda kao neureĎena soba,
ureĎuje tako da se u toj sobi moţe ugodno boraviti. Tek takvo znanje, ureĎeno prema
logičkim pravilima, formalizirano znanje, koje je upravo implicitno navedeno kroz
spomenuta pitanja, jest valjano i daje osnovu spoznaji za nova otkrića i traţenje rješenja
novih problema.
B. primjedba na očekivane obrazovne ishode
Očekivani obrazovni ishodi u ispitnome katalogu sačinjeni su prema trima vaţećim
udţbenicima Logike za gimnazije: Gajo Petrović, Logika; Mirko Jakić, Logika; Srećko
Kovač, Logika.
Načela izbora sadrţaja izvedena su prema redoslijedu sadrţaja koji se nalaze u
udţbenicima.
1. Primjedba koja se odnosi na pojam
Kao osnovnu primjedbu koja se odnosi na pojam istakao bih činjenicu da kod
definicije i divizije pojma stalno dolazi do izraţaja odreĎeno područje znanja
kojim se bave pojedini ljudi i takve definicije i divizije koje logičar bude isticao
mogle bi s takvim ljudima izazvati nesporazume. Zato bi trebalo na takvim
interdisciplinarnim ispitima naglašavati formalnu i sadrţajnu stranu znanja.
2. Primjedbe koje se odnose na sudove
Ja bih predloţena načela koja se odnose na sudove nešto modificirao tako da bih
istakao neka područja logike koja se u poglavlju o obrazovnim ishodima ne spominju.
Tako nije spomenut pojam istinitosne funkcije za 2n podiskaza. Ne spominje se
zahtjev da učenik mora znati razlikovati naravni jezik nekoga iskaza i njegov iskazni i
predikatni simbolički jezik. To razlikovanje mora se pokazati na konkretnim
primjerima. Učenik treba objasniti slučajeve kada je rečenica samo iskaz i slučajeve
kada je rečenica i iskaz i sud. Učenici, takoĎer, moraju znati za osnovna načela
suĎenja i moraju ih znati obrazloţiti. Moraju znati obrazloţiti zašto neki odnosi
izmeĎu sudova na logičkome kvadratu funkcioniraju, a neki ne, osim kontradikcije.
Učenici moraju prepoznati modalne operatore u iskazima i moraju uočiti koliko oni
mijenjaju istinitosnu vrijednost iskaza. Učenici moraju znati odrediti ekvivalenciju
iskaza pomoću metoda tablica, reductio ad absurdum i istinitosnim stablom. TakoĎer,
moraju znati izvoditi dokaz valjanosti (tautologiju) iskaza pomoću istinitosnoga
stabla. Moraju savladati prijevode kvantificiranih rečenica na predikatne formule i
ispitivanje njihove valjanosti pomoću istinitosnoga stabla.
3. Primjedbe koje se odnose na neposredni i posredni zakljuĉak
Kod neposrednih zaključaka prema konverziji, ekvipolenciji i kontrapoziciji,
učenici moraju prepoznati ekvivalentne iskaze. Kod zaključivanja prema
logičkome kvadratu vaţno je uočiti istinito, neistinito i neodreĎeno vrjednovanje.
U iskaznoj i predikatnoj logici neodreĎenost više ne vrijedi, nego vrijedi samo
kontradikcija kod koje se iskazi vrednuju ili kao istiniti ili kao neistiniti. Posebno
je vaţno obratiti pozornost na nemogućnost konverzije partikularno negativnoga
suda. Kod neposrednih zaključaka treba imati na umu mogućnost velikoga broja
ekvivalentnih iskaza prema zadanoj premisi.
Divizija posrednih zaključaka trebala bi se provesti po načelu vrste iskaza koja je
u premisama. Dakle, posredni zaključci (silogizmi) jesu: kategorički, hipotetički i
disjunktivni i njihove kombinacije.
TakoĎer, u kategoričkome silogizmu treba imati na umu činjenicu kako neki
modusi kategoričkoga silogizma prema istinitosnome stablu i Vennovom
dijagramu nisu valjani. Vaţno bi bilo da učenik obrazloţi takvu situaciju. Treba
na konkretnim primjerima traţiti od učenika uviĎanje pogrješaka „quternio
terminorum” , „neraspodijeljenosti srednjaka” i „proširenja manjega i većega
pojma”. U zaključivanju prema modusu ponens i modusu tollens treba uočavati
moguće pogrješke „afirmaciju konsekvenca“ i „negaciju antecedensa”.
U takvome zaključivanju trebalo bi traţiti od učenika da odrede veći, manji i
srednji pojam.
U vezi induktivnoga zaključka učenik treba znati sloţiti induktivni zaključak tako
da zna izbjeći pogrješku jednostavnoga nabrajanja. Posebno treba znati sloţiti
induktivni zaključak prema Millovim induktivnim metodama. TakoĎer, treba znati
objasniti zašto je induktivni zaključak vjerojatan zaključak.
U vezi analogijskoga zaključka učenik treba navesti slučajeve kada se takvi
zaključci javljaju i objasniti pogrješku „figurae dictionis” – pogrješka izričajnoga
lika koja se u takvome zaključivanju najčešće javlja.
4. Primjedba koja se odnosi na dokaz
U vezi dokaza najvaţnije je da učenik zna izvoditi dokaz na temelju zadanih
pretpostavki pravilima naravnoga izvoda. U proceduri izvoda učenik moţe
pokazati svoje cjelokupno znanje iz Logike i razumijevanje njezinih pravila u
odnosu na ekvivalencije, zaključivanje i načela suĎenja.
ZAKLJUĈAK
Ovim primjedbama na obrazovne ishode htio sam naglasiti potrebu da Logika na
drţavnoj maturi bude zastupljena kao obvezatan predmet. Pored profesora
Hrvatskoga jezika koji upozoravaju na pravilni govor, profesori Logike bi takoĎer
morali biti prisutni kako bi upozoravali na pravilno mišljenje. Logičar se ne bi
smio upetljavati u sadrţaje pojedinih znanstvenih područja, ali s obzirom na
formalnu strukturu znanja koja je logičaru poznata, imao bi pravo upozoravati
da pojedine sfere znanja moraju zadovoljavati osnovna logička (pravilna) načela
mišljenja. Mislim da će na taj način drţavna matura kao izraz zrelosti i sinteze
znanja biti potpunija i svečanija.
STRUKTURA ISPITA – OGLEDNI ISPIT
1. zadatak
Predlaţe se rješenje 1.1.
Rješenje koje se predlaţe u 1. zadatku moţe kod učenika izazvati zabunu,
primjerice, sadrţaj.
– pojam čovjek obuhvaćen je i opsegom pojma sisavac, a u opsegu pojma
sisavac nalazi se i sadrţaj pojma slon pa tako moţe doći do brkanja sadrţaja
pojma čovjek i sadrţaja pojma slon
2. zadatak
U 2. zadatku predlaţe se za nedostajući pojam oblik misli. Što ako učenik
napiše nešto drugo što takoĎer moţe biti točno, primjerice, da napiše logičku
misao, logički oblik, logičko oblikovani predmet misli itd.?
3. zadatak
U 3. zadatku moţe doći do zabune. Zadan je SaP, univerzalno afirmativni sud,
i traţi se njegova kontradikcija. Prema dijagonali logičkoga kvadrata učenik će
za taj sud kao njegovu kontradikciju navesti sud SoP. MeĎutim, za rješenje se
predlaţe 3.3., tj. kombinacija iskazne i predikatne forme rečenice tako da
imamo sloţeni sud u formi konjunkcije tako da je kontradikcija zadanog asuda
prema rješenju 3.3. upitna.
4. zadatak
Kao odgovor na postavljeno pitanje predlaţe se kontradikcija rečenica a i b. U
b rečenici navodi se trostruka isključiva disjunkcija u kojoj su navedeni
negativni predikati za a rečenicu, meĎutim, ostaje treći predikat „jedno i
drugo”, što je nejasno gdje pripada.
6. zadatak
Traţi se konkluzija za kategorički silogizam 3. figure. Kao rješenje ponuĎene
su rečenice 6.1. i 6.5. koje se nalaze u jednostavnome obratu „conversio
simplex”. Jedna od premisa je negativna, a znamo da svi udţbenici Logike
navode jedno od pravila za kategorički silogizam da se konkluzija povodi za
lošijom premisom, a to je SoP rečenica. MeĎutim, rečenice ponuĎene kao
konkluzije u 6.1. i 6.5. su afirmativne.
7. zadatak
Zadan je kategorički silogizam i zaključivanje prema 4. figuri. Ovaj zadatak
takoĎer moţe izazvati zabunu ako imamo u vidu definiciju silogizma prema
udţbeniku Gaje Petrovića, Logika.
Silogizam (grč. silogizmos) je u hrvatskome jeziku tuĎica, a zapravo znači
posredni zaključak koji moţe biti deduktivan, induktivan i analogijski. Ako bi
netko ovaj zaključak izvodio prema modusu Bamalip, ispravno bi zaključivao na
SiP, zato bi trebalo i takvu mogućnost u rješenjima ostaviti otvorenom.
9. zadatak
S obzirom da u našim udţbenicima Logike odreĎenje tautologije i valjanosti
suda nije ujednačeno, u ovome zadatku moţe doći do zabune.
10. zadatak
Antecedens pogodbe je takoĎer konjunkcija i podvrgnuta je komutaciji, a
disjunkcija je konsekvens pogodbe koja je takoĎer podvrgnuta komutaciji.
14. zadatak
Niti u 13. zadatku, niti u 14. zadatku nije uzeto u obzir načelo divizije prema
kojem se vrši divizija nekoga pojma tako da u jednome i drugome slučaju divizija
(razdioba) „visi u zraku”, dakle preopćenita priča o diviziji.
15. zadatak
Da bi se razumio 15. zadatak , pretpostavlja se učenje i poznavanje metoda
istraţivanja u sociologiji i psihologiji. Ne znam na temelju čega učenik moţe
zaključiti da je to induktivna metoda zaključivanja. Priča, citat, koji je naveden
kao primjer induktivnoga zaključka prije upućuje na sorit ili skraćeni
polisilogizam.
16. zadatak
Potpuno nerazumljiv zadatak.
18. zadatak
U zadatku je uzeto da je predmetno područje „svi školski predmeti” i „sve osobe”,
a nije navedeno da je u zadanoj rečenici „voli” dvomjesni predikat „ Vxy” i zato
su predmetna područja x, y. Prijevod zadane rečenice u rješenju na predikatnu
formulu je neprecizan. Budući da je logika konkretno ime, dvomjesni će predikat
prijeći u jednomjesni „Vxl”. Zato bih predloţio rješenje: x((UxNx)Vxl).
19. zadatak
Nije navedeno što je predmet izvoda. Što se hoće ovim izvodom? Pravila izvoda
trebalo bi navoditi paralelno s procedurom izvoda.
20. zadatak
Ovaj zadatak nema nikakvoga smisla. Ima smisla samo ako je u sklopu
prethodnoga 19. zadatka
22. zadatak
Jasnoća ovoga zadatka bila bi moţda veća ako bi se rečenice slagale jedna ispod
druge, a ne jedna do druge. Rješenje ovoga zadatka pretpostavlja razumijevanje
pojmova iz sociologije „tranzitivnost preferencija” i „individualni i kolektivni
subjekt”.
Ako se ovi pojmovi ne razumiju dovoljno, teško je očekivati valjano zaključivanje
na ovome slučaju.
Ante Vlastelica,
prof. savjetnik