ORGANI DDOBVEZATNI ORGANI DD SU: UPRAVA, NO i GS (ili UO+GS)

- ovlasti organa propisuje ZTD – može se odstupit samo ako ZTD dopušta (time se izbjegava sukob nadležnosti organa, pošto je između njih nema hijerarhije, svaki ima svoju zadaću)

UPRAVA (vođenje posl.društva, zastupanje, priprema i provođenje odluka GS) - sastoji se od 1 ili više osoba (direktori) – broj se određuje statutom- ako ih ima više jedan od njih se mora imenovati za predsjednika (ne moraju bit hrv.državljani, mogu svi bit strani-samo se traži potpuna posl.sposobnost)- članom uprave ne može biti osoba:

1. koja je kažnjena za KD zlouporabe stečaja, zlouporabe u postupku stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz KZ i to za vrijeme od 5 g. po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili 2. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

- u statutu se mogu odrediti posebni uvjeti za imenovanje članova uprave npr. iskustvo u obavljanju poslova, stručno obrazovanje itd.- imaju zamjenike – smatraju se pravim čl.uprave i ista prava/obeze, jedino su po hijerarhiji iza- u slučaju da nedostaje čl.upr. – NO bi mogao za određeno razdoblje, koje ne smije biti duže od 1 god. imenovati svoga člana za zamjenika čl.uprave. Za vrijeme obavljanja funkcije zamjenika tako imenovana osoba ne smije obavljati zadaće čl. NO

1. Vođenje poslova društva - vodi poslove društva na vlastitu odgovornost - na temelju vl.poslovne prosudbe u korist i interes društva + vezana je pravilima struke + članovi moraju djelovati kao uredni i savjesni gospodarstvenici/voditelji poslova. Samostalnost uprave u donošenju posl.odluka je osigurana pravilom da se njezini članovi mogu opozvati samo ako za to postoji važan razlog – time se društvo štiti od neurednih i nesavjesnih postupaka članova uprave.

- ako ima više članova uprave mogu voditi poslove samo zajedno – ALI statutom se može odredit drugačiji način vođenja poslova, s time da se ne može odredit da se u slučaju različitih mišljenja smatra da je donesena odluka za koju se odlučila manjina. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni - odlučujući je glas predsjednika uprave (ako statutom nije drugo određeno).- može donesti Poslovnik o radu uprave – jednoglasno (i za izmjene i za dopune) - ako njegovo donošenje nije po statutu u nadležnosti NO/UO ili ako ga i bez određivanja takve nadležnosti taj organ ne donese. Pitanja koja se inače uređuju poslovnikom mogu se urediti statutom. Uređuje unutrašnja pravila rada uprave:

1.vremenski razmaci u kojima se održavaju sjednice2.način vođenja sjednica3.nazočnost na sjednicama čl. i osoba koje se mogu pozvati4.pravila o zastupanju5.način obavještavanja6.stvaranje odbora i povjerenstava

Poslovnikom je vezan i svaki kasniji član uprave – poslovnik vrijedi dok se ne ukine ili ne izmijeni.

Poslovnik o radu uprave nije obvezan, a uprava ga može donijeti tek ako NO ne iskoristi to pravo koje mu inače pripada po zakonu,a može mu se dodijeliti i Statutom. Nadležnost uprave u tome tek je supsidijarna. Poslov. mora biti u pisanom obliku. Ako ga donosi NO – to se mora navesti u zapis. sjednice toga org. na kojoj je poslovnik donesen.

NO i GS nisu ovlašteni voditi poslove uprave. Oni se ne mogu miješati/utjecat na upravu, a niti uprava može svoje ovlasti glede vođenja poslova prenijeti na drugog. IZNIMNO: NO tj. GS mogu sudjelovati u vođenju poslova druš. – ako je tako predviđeno statutom odn. kada to zatraži uprava. Statutom ili odlukom NO može se propisati da je upr. za obavlj. određ.vrsta poslova potrebna prethodna suglas. NO

GS može odlučivati o pitanjima vođenja poslova druš.:1.ako upr. za spomenute poslove ne dobije suglas. NO pa odobrenje za njihovo poduzimanje zatraži od GS koja o tome odlučuje većinom od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se ne može odrediti da je za to potrebna veća većina niti se može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretp.2.ako upr. pozove GS da odluči o nekom pitanju iz domene vođenja poslova - poduzme li poslove za koje joj je trebalo odobrenje NO odn. GS, premda je ono izostalo – ti će poslovi biti valjani, no upr. će odgovarati za štetu koja je druš.počinjena. Odluke upr. mogu se donositi na sjednicama ili izvan njih

2. Priprema i provođenje odluka GS - uprava je dužna1. na zahtjev GS pripremiti odluke i opće akte čije je donošenje u nadležnosti GS, 2. pripremiti ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost GS, 3. izvršavati odluke koje GS donese u okviru svoje nadležnosti

3. Zastupanje - uprava zastupa društvo i ovlaštena je poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti – ta ovlast joj se ne može ograničiti – ali članovi uprave moraju se u odnosu na društvo u vođenju poslova držati ograničenja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama NO/UO i GS, te poslovnikom o radu uprave. U odnosu na 3-će takva interna ogranič. nemaju učinak; IZNIMNO: - u slučaju da je 3-ći znao za ta ogranič. ili da za nj. nije znao zbog grube nepažnje- ako ima više članova uprave ovlašteni su na zastupanje samo skupno – ako se statutom drugačije ne odredi (ne mora bit istodobno). Za očitovanje volje prema društvu dovoljno je da je očitovana prema 1 čl.uprave. - statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni pojedini članovi uprave sami ili zajedno s prokuristom - takvu odluku može donijeti i NO/UO ako je na to ovlašten statutom- čl. uprave potpisuju se u ime društva i tada navode tvrtku društva i svojstvo članova uprave- ako društvo ima samo 1 dioničara, ili kad uz njega dionice društva drži i društvo - pravni poslovi između njega i društva u kojima on zastupa društvo mogu se sklapati ako postoji posebna ovlast TD, pa i kada nije jedini član uprave, ali ih se mora sklopiti u pisanom obliku ili se o tome mora sastaviti isprava s tekstom onoga što je dogovoreno

4. Izvješćivanje NO/UO (savjesno i istinito, pravodobno) o:1. poslovnoj politici i o drugim načelnim pitanjima budućeg vođenja poslova te odstupanjima od ranijih predviđanja s navođenjem razloga za to – najmanje 1 godišnje

2. rentabilnosti poslovanja društva a napose rentabilnosti upotrebe vlastitoga kapitala – na sjednici NO/UO na kojoj se raspravlja o GFI3. tijeku poslova, napose prihoda i stanja društva – najmanje tromjesečno

4. poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost društva – pravodobno kako bi NO/UO mogao o njima zauzet stav

+ o drugim pitanjima koja su od značaja za poslovanje i stanje društva (ako NO/UO zatraži)+ o pitanjima koja su povezana s poslovanjem društva i koja značajnije utječu na položaj društva ili se razumno može očekivati da bi na to mogla utjecat (NO/UO to može tražit u svako doba)

5. Podnijeti 1 godišnje GS - godišnje izvješće o stanju društva (osim ako je društvo mali poduzetnik, ali se statutom može odrediti ta obveza i u tom slučaju). Ono mora biti dostupno javnosti i u njemu se mora prikazati:

- najmanje razvitak i rezultat poslovanja društva i fin. stanje uz opis glavnih rizika i nesigurnosti - svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,- podaci važni za prosudbu stanja imovine društva, očekivani razvoj društva u budućnosti,- djelovanje društva na području istraživanja i razvoja,- obavijesti o stjecanju vlastitih dionica društva,- postojanje podružnica društva,

Sastavni dio izvješća društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu vp je i izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

+ podnošenje GS konsolidiranog godišnjeg izvješća društva – ali to radi samo uprava vladajućeg društva sa sjedištem u RH, ovisna društva kojega imaju sjedište u toj zemlji ili izvan nje - ako su jedno ili više o njemu ovisnih društava društva kapitala. Mora biti dostupno javnosti i u njemu treba prikazati:

- najmanje razvitak i rezultat poslovanja te fin. stanje društava uključenih u konsolidaciju uzetih kao cjelina uz opis glavnih rizika i nesigurnosti kojima su izložena- svi važniji poslovni događaji koji su se pojavili nakon proteka poslovne godine,- očekivani razvoj tih društava u budućnosti uzetih kao cjelina i njihovo djelovanje na području istraž.i razv- broj i nom. iznos dionica/knjigovodstvena vrijednost svih dionica (bez nom.iznosa) vladajućeg društva koje drži ono samo, o njemu ovisna društva ili osoba koja djeluje u svoje ime a za račun tih društava,- za sva društva obuhvaćena konsolidacijom podatke o upotrebi fin.instrumenata te podatke važne za prosudbu stanja njihove imovine, obveza....

Kada se podnošenje konsolidiranog godišnjeg izvješća društva zahtijeva uz podnošenje godišnjeg izvješća o stanju društva, ta se dva izvješća mogu podnijeti kao 1 izvješće.

IMENOVANJE – članove uprave i predsjednika imenuje NO/UO - najviše na vrijeme od 5 god s time da ih može ponovno imenovati – ali ne ranije od 1 god prije isteka njihova mandata. Mandat im počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u SR (ako u odluci o imenovanju nije dr.rečeno). - člana uprave koji nije imenovan – imenovat će SUD - hitnom slučaju na zahtjev zainteresirane osobe i on ostaje članom uprave sve dok se u skladu sa statutom ne imenuje član na čije mjesto je on imenovan. Ima pravo na nadoknadu troškova i nagradu za rad (ako se ne može o tome sporazumijet s društvom – odlučit će sud).

OPOZIV – NO/UO može opozvati svoju odluku o imenovanju - kada za to postoji važan razlog (naročito gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u GS - osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razloga + podloga može bit ne dobivanje razrješnice od GS).

- opoziv vrijedi od trenutka donošenja odluke i nj. priopćavanja čl.upr- opozvani čl.upr. gubi mandat kada mu opoziv prispije- opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom- opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojega su oni sklopili s

društvomVisoki Trg. sud RH zauzeo je stav da odluka o opozivu čl.upr. mora biti obrazložena, u protivnom je ništava. Postojanje važnog razloga mora se utvrditi prije nego što se donese odluka o opozivu, pa naknadno iznošenje tog razloga nije opravdano. To se ne može izbjeći odredbom statuta društva ni odlukom NO.

- čl. može tužiti ako ne postoji važan razlog za opoziv - tražiti da ga se vrati na posao i nadoknadi šteta, pa tužbu podnosi protiv društva (zastupa ga NO), te ima konstitut.učinak (traži se ponovna uspostava imenov. koje je opozvano); može biti:1.TUŽBA NA UTVRĐENJE = ako se tvrdi da odluka nije valjano donesena ili da je uopće nije bilo (ali za nju više ne bi bilo osnove nakon što NO donese novu odluku)2.TUŽBA KOJOM SE TRAŽI UTVRĐENJE DA JE ODLUKA NIŠTAVA i podredno zahtijevati da se opoziv oglasi nevaljanim. Ako sud usvoji takvu tužbu – odluka suda djeluje od trenutka pravomoć.odluke.

OSTAVKA– čl.uprave i predsjednik ju u pisanom obliku daju NO/UO - neovisno o zahtjevu za naknadu štete koji društvo zbog toga može imati prema njima iz ugovora kojeg su sklopili s društvom (o tome se mora obavjestit ostale

članove uprave) - za ostavku nije potrebna odluka NO/UO, ali je potrebna odluka kojom se utvrđuje da je mandat prestao za brisanje čl. iz SR- ostavka se može povući - samo uz suglasnost NO/UO- ostavka djeluje - ako za nju postoji važan razlog - od dana kada je izjavljena društvu

- protivnom - po proteku 14 dana (ne proizlazi li iz izjave kojom je ostavka dana što drugo)

Pri davanju ostavke treba imati na umu kada se to čini, je li u nevrijeme, povrijeđuju li se time interesi društva, te postoji li za to važan razlog

PRESTANAK ČLANSTVA U UPRAVI 1.istekom mandatnog razdoblja na koji je čl.upr. bio imenovan2.smrću3.gubitkom ili ogranič. poslov. spos.

4.preoblikovanjem druš. u 2 druš.5. otvaranjem stečaja i prestankom druš. nakon likvidacije6.brisanjem iz SR

SUSPENZIJA ČLANA UPRAVE - članstvo se suspendira za određeno vrijeme ako se nad društvom provodi sanacija po Z. o sanaciji određ.poduzeća tj. od objavljivanja odluke o sanaciji do okončanja postupka sanacije. - na to bi trebao imat pravo NO - kada za to postoji važan razlog. Čl. i dalje ostaje na svojoj funkciji samo što ne smije obavljati ovlasti koje mu pripadaju – to je privremena mjera koja je blaža od opoziva imenovanja – najčešće kada još nije sigurno da postoji važan razlog za opoziv imenovanja, ali se sumnja da on postoji. Protiv mjere suspenzije, čl.druš. ima pr. na sudsku zaštitu na ukidanje iste. U ZTD-u o tome nema odredaba.

Upis promjene u upravi u SR – provodi se nakon svake promjene sastava uprave + promjene ovlasti za zastupanje. Prijavi se prilaže: - odluke NO/UO o opozivu imenovanja i imenovanju čl.uprave, ostavka čl.uprave u izvorniku ili ovj.preslici- ovjereni potpisi novih članova uprave- podaci o datumu imenovanja, ostavke ili opoziva člana uprave.

Novi članovi uprave moraju u prijavi dati izjave da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okolnosti zbog kojih ne mogu bit čl.uprave Zabrana konkurencije član uprave:- ne može bez suglasnosti NO/UO za svoj ili tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja društ.- ne može biti član uprave ni NO/UO u dr. društvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva- ne može u prostorijama društva obavljati poslove za svoj niti za tuđi račun. - ne može biti član TD koji osobno odgovara za obveze toga društva, ako se ono bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva.

Ako član uprave postupi protivno tome - društvo može od njega tražiti da mu nadoknadi time pričinjenu štetu ili da dopusti da se poslovi koje je sklopio za svoj račun smatraju poslovima sklopljenim za račun društva + prenese društvu ono što je za to primio/ustupi društvu zahtjev za naplatu onoga što bi trebao primit – ti zahtjevi zastaruju za 3 mj od kada su ostali čl. uprave i članovi NO saznali za radnju + 5 god od kada je radnja učinjena.

Sudjelovanje članova uprave u dobiti društva – ako im se daje pravo da sudjeluju u dobiti tekuće godine, njihov se udio obračunava prema dobiti tekuće god (minus) nepokriveni gubitak iz prethodnih godina (minus) iznosi koji se po zakonu i statutu unose u rezerve društva. Drugačije određenje sudjelovanja dobiti je ništetno.

Načela za primanja članova uprave- NO/UO mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja čl. uprave (plaće, sudjelovanja u dobiti, nadoknadi izdataka,

plaćanju premija osiguranja, provizija i ostalih davanja) budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja i stanja društva- NO/UO ili sud po zahtjevu NO/UO ako je čl.uprave imenovao sud - može primjereno smanjiti njihova primanja - ako se znatno pogoršaju prilike društva pa bi daljnje isplaćivanje za društvo značilo tešku nepravdu. Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora čl. uprave s društvom + on ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja, s time da je otkazni rok 6 tjedana.

Davanje kredita - odlukom NO – čl. uprave i prokuristima i čl. njihovih užih obitelji - koja se može odnositi samo na određene ugovore o kreditu ili vrste kredita - ug. o kreditu mora se sklopiti najkasnije 3 mj od donošenja odluke kojom se kredit odobrava. U odluci se moraju odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskome smislu mogu s njime izjednačiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće člana uprave. - isto vrijedi i za davanje kredita vladajućega društva takvim osobama u ovisnome društvu i čl. njihovih užih obitelji (i ovisnog osobama u vladajućem) - odluku o davanju kredita daje NO/UO vladajućega društva. - ako se kredit da suprotnom ovim odredbama - mora ga se odmah vratiti (bez obzira na odredbe ugovora), osim ako NO/UO naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.

Dužnosti uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje- ako postoji gubitak u visini ½ TK - uprava mora odmah sazvati GS i o tome je izvijestiti- ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo - uprava mora bez odgađanja, a najkasnije 3 tjedna po nastanku razloga za pokretanje stečajnog postupka zatražiti da se otvori taj postupak. Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje/prezaduženost - uprava ne smije obavljati plaćanja, osim ako se ona obavljaju s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika

ODNOS ČL.UPRAVE I DRUŠTVA/ MENAĐERSKI UGOVORI / UG. O SLUŽBI? – dvojak odnos1.utemeljen je na statusnopravnoj osnovi –temelji se na imenovanju čl.uprave od strane NO 2.ugovornopravnoj ili obveznopravnoj osnovi = odnos na temelju ugovora koji predsjednik i svaki član sklapa s društvom o obavljanju poslova u upravi. Ug. se uređuju uzajamna prava i obveze u različ. situacijama, dok traje odnos i kada dođe do prestanka odnosa između takve osobe i društva, ovisno o razlozima zbog kojih je do toga došlo npr. krivnjom ili bez krivnje predsjed. ili čl.upr. U sklapanju tog ug. društvo zastupa NO u čije će ime djelovati onaj nj.čl. kojega odbor za to ovlasti, u pravilu nj. predsjednik. Ug. koji član uprave sklapa s druš. nije u RH posebno tipiziran, iako bi bilo dobro da se to učini izmjenom ZOO uvođenjem ug. o službi koji odgovarao tim potrebama.Ug. o službi nije u nas uređen propisima pa ga treba smatrati ug. autonomnog prava.

ŠTA PROIZLAZI IZ MENAĐERSKIH UGOVORA? MENAĐERSKI UGOVOR =ug. o službi koje sklapa predsjednik NO s članom uprave u ime društva. Iz menađer. ug. proizlazi radni odnos. Ug. o službi – obveznopr. odnos uprave prema društvu.

DUŽNA POZORNOST I ODGOVORNOST ČL.UPRAVE- čl.uprave moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika i čuvati posl. tajnu društva- čl.uprave ne postupa protivno obvezi o načinu vođenja poslova društva - ako pri

donošenju poduzetničke odluke smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva

- čl.uprave koji povrijede svoje obveze - odgovaraju za štetu društvu kao solidarni dužnici - krivnja im se pretpostavlja - moraju dokazati da su primijenili pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika (i drugi bi postupili kao i on u toj struci) – a društvo dokazuje samo štetu, radnju ili propust i uzročnu vezu.

- posebni slučajevi odgovornosti čl. uprave po ZTD – ako:1. vrate dioničarima ono što su uložili u društvo ili im isplate kamate/dividendu, 3. upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili nekoga drugoga društva, 4. izdaju dionice prije nego što se za njih u cjelini uplati iznos za koji su izdane, 5. razdijele imovinu društva, 6. obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost društva za plaćanje/prezaduženost, 7. dadu naknadu članovima NO/UO,8. dadu kredit,9. kod uvjetnog povećanja TK izdaju dionice suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplate.

- obveza naknade štete ne postoji - ako se radnja čl.uprave temelji na odluci GS. Odobrenje radnje od strane NO/UO ne isključuje odgovornost. - društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu - tek po proteku 3 god. od nastanka zahtjeva, ali samo: - ako se s time suglasi GS

- i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže dionicama koje predstavljaju najmanje 1/10 TK društva i prigovor se ne unese u zapisnik sa skupštine.

- ali i ranije ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete - nesposoban za plaćanje i ako sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima (da bi otklonio otvaranje stečaja) ili se pak obveza naknade štete uredi stečajnim planom. - zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva - ako se ne mogu namiriti od društva. To vrijedi u slučajevima osim kod posebnih slučajeva odgovornosti - samo onda ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. - obveza naknade štete vjerovnicima - ne može se otkloniti - tako da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci GS. Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog postupka pravo vjerovnika protiv čl. uprave ostvaruje stečajni upravitelj. - svi ovi zahtjevi zastaruju za 5 godina

Dakle, zahtjev za naknadu štete protiv čl.uprave mogu postavit: društvo, vjerovnici (ako tražbinu ne mogu podmirit od društva), dioničari društva (ako su pored općih ispunjenje i posebne pretpostavke).

NADZORNI/UPRAVNI ODBOR (nadzire vođ. posl.društva, imenuje/opoziva čl.uprave, zastupa dr. prema čl.)- ima najmanje 3 člana (posl.sposob.fiz osobe, i strani državlj)- statutom se može odrediti i veći broj – ali mora biti neparan- maksimalan broj je: kod društva s TK do 12 mil – 9, do 80 mil - 15, preko 80 mil - 21- može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna

Članom NO/UO ne može biti: 1. član uprave društva, 2. član NO/UO u 10 društava, 3. član uprave, odnosno izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na DD, 4. član uprave, odnosno izvršni direktor drugog društva kapitala u čijem se NO/UO nalazi član uprave društva, 5. osoba koja ne ispunjava uvjete za člana uprave (KD+mj.sigurnosti)Članovi NO ne mogu imati zamjenike

Statutom se mogu odrediti (opći) uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u NO/UO. Statutom se mogu propisati posebni uvjeti za članove NO/UO koje bira GS osim za članove koje bira na temelju prijedloga sukladno posebnom zakonu.Nespojivost članstva u upravi i u NO/UO- član NO/UO ne može biti istovremeno i čl.uprave, trajni zamjenik čl. uprave, prokurist ni punomoćnik društva- NO/UO može najviše za vrijeme koje unaprijed odredi - ali ne više od 1 god - neke svoje članove imenovati za zamjenike članova uprave koji nedostaju ili koji nisu u mogućnosti obavljati svoju funkciju. Može svoje iste članove ponovno imenovati ali njihov mandat ne smije trajati ukupno više od 1 god. Za vrijeme dok obavlja posao u upravi društva član NO/UO ne može obavljati funkciju člana NO/UO. Za tako imenovane zamjenike člana uprave ne vrijedi zabrana konkurencije.

1. Nadzire vođenje poslova društva - o tome podnosi pisano izvješće GS - u izvješću treba navesti djeluje li društvo u skladu sa zakonom i aktima društva, te odlukama GS, jesu li GFI napravljena u skladu sa stanjem u posl.knjigama i pokazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje društva te stav koji ima o prijedlogu uprave glede upotrebe dobiti i pokrića gubitka u društvu. Članovi koji se ne slažu s nekim dijelom izvješća ili s izvješćem u cjelini dužni su u pisanom obliku dostaviti GS primjedbe- vođenje poslova društva ne može se prenijeti na NO/UO - ALI se statutom ili odlukom NO/UO može odrediti da se određene vrste poslova mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost NO/UO – ako on odbije dati suglasnost, uprava može zatražiti od GS da ona dade potrebnu suglasnost - GS odluku o tome donosi s većinom od najmanje 3/4 danih glasova. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki.- može sazvati GS - mora kada je to potrebno za dobrobit društva - odluku o tome donosi običnom većinom - može pregledavati i ispitivati posl.knjige i dokumentaciju društva, blagajnu, vrijednosne papire i dr. stvari + daje nalog revizoru za ispitivanje GFI društva i koncerna

2. imenuje,opoziva članove uprave3. zastupa društvo prema članovima

NAČIN RADA- iz reda svojih članova izabire predsjednika i najmanje 1 njegovog zamjenika (za upis tih osoba u SR prijavu podnosi uprava). Zamjenik predsjednika ima prava i obveze predsjednika samo ako je ovaj spriječen.- o sjednici NO/UO vodi se zapisnik kojega potpisuje predsjednik/potpredsjednik koji je vodio sjednicu. U zapisniku se moraju navesti mjesto i vrijeme održavanja sjednice, dnevni red, bitan sadržaj vođene rasprave i donesene odluke. Svakome članu NO/UO mora se na njegov zahtjev zapisnik dati na uvid. Postupanje protivno svemu tome nema za posljedicu da su na sjednici donesene odluke bez učinka.- može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja. Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadležnosti NO/UO i dužne su o svome radu redovito izvještavati NO/UO.

SAZIVANJE SJEDNICA- tko saziva – predsjednik – u pravilu 1 tromjesečno, a mora najmanje 1 polugodišnje

– ili po zahtjevu člana NO/UO/uprave kada on navede razlog i svrhu za to. Sjednica se mora održat u roku 15 dana od sazivanja – član NO/UO ili uprava – ako se ne udovolji traženju uz navođenje razloga sazivanja i dn.reda- sjednici ne mogu prisustvovat – osobe koje nisu članovi NO/UO ili članovi uprave- sjednici mogu prisustvovat - izvjestitelji i savjetnici za pojedina pitanja o kojima se odlučuje

- osoba koja nije član ako od spriječenoga člana odbora dobije za to pisanu Punomoć – ako je to propisano statutom

- članovi NO/UO mogu prisustvovati sjednicama svake komisije toga odbora, iako nisu članovi komisije, ako predsjednik komisije ne odredi drugačije

ODLUČIVANJE NO/UO- odluke se donose većinom od danih glasova (ako statutom ili ZTD nije drugo propisano)

- može donositi odluke ako su za to ispunjeni uvjeti određeni statutom (ako ZTD nije dr. određeno)- može donositi odluke ako min 1/2 propisanoga broja čl. sudjeluje u odlučivanju, ali ne manje od 3 (ako u statutu nema o tome odredbi)

- može valjano odlučivati i ako nije izabran zakonom/statutom propisani broj članova - ako ih je izabrano najmanje onoliko koliko je potrebno da bi na temelju zakona/statuta mogao valjano odlučivati- odsutni članovi mogu sudjelovati u donošenju odluka tako da svoj glas dadu pisanim putem (putem drugog člana ili osobe koja je za to dobila punomoć od spriječenog člana)

- glas u NO/UO odnosno njegovoj komisiji može se dati - pismom, telefonom, telegrafom, telefaksom i korištenjem dr tehničkih sredstava, ako se tome ne usprotivi nijedan član (ako poslovnikom o njihovu radu nije dr.određeno)IZBOR I IMENOVANJE - članovi se biraju/imenuju na max 4 god i mogu biti ponovno birani/imenovani. Mandat počinje s danom donošenja odluke o izboru/davanja izjave o imenovanju bez obzira na upis u SR (ako u odluci/izjavi nije što drugo rečeno). Upis u SR čl.upr. je deklarat.naravi. Ne mogu se izabrati zamjenici članova NO/UO.- bira ih GS - običnom većinom glasova- imenovat ih mogu – određeni dioničari – i to se statutom može predvidjeti da imenuju određeni broj članova NO/UO (ti dioničari se moraju poimence navest u statutu + moraju se pobliže odredit njihove dionice).

– ili svakodobni imatelji određenih dionica – njima se statutom može dati pravo imenovanja ako je za prijenos tih dionica potrebna suglasnost društva. Takve dionice ne čine poseban rod dionica. Dioničari mogu u NO/UO imenovati najviše 1/3 članova odbora

– zaposleni - statutom se (kad je tako propisano posebnim zakonom) određuje broj članova NO/UO koje oni imenuju

– sud - na zahtjev uprave, nekoga člana NO/UO ili dioničara ako u NO/UO nedostaje broj članova potreban za donošenje odluka . Uprava je dužna uputiti zahtjev sudu bez odgađanja, osim ako se ne očekuje da će se broj članova NO/UO na vrijeme popuniti do naredne sjednice toga odbora.

OPOZIV – izabranog čl. - GS može opozvat i pije isteka mandata – odlukom donesenom većinom od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina + ispunjenje dodatnih pretpostavki.– imenovanog čl. - onaj tko ga je imenovao može u svako doba opozvati i zamijeniti drugom osobom.

- GS - običnom većinom - ako više nisu ispunjene pretpostavke za imenovanje koje su određene statutom

- sud - na zahtjev NO/UO ili dioničara koji imaju dionice na koje otpada min 1/10 TK ili min 8.000.000,00 kuna TK ako za to postoji važan razlog. O postavljanju zahtjeva NO/UO odlučuje običnom većinom glasova (tu se valjda misli na izabranog čl)

- na zahtjev dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje 1/10 TK društva ili najmanje 8.000.000,00 kuna TK - ako se radi o članu koji je imenovan u NO/UOOpoziv se smatra valjanim u trenutku kada se priopći čl.NO/UO. Odluka o opozivu čl.NO ne mora biti obrazložena – jer se za opoziv čl.NO ne traži poseban razlog ???

OSTAVKA - izjavljuje se društvu u pisanom obliku i djeluje od dana kad je dana - nije potrebna odluka GS Ostavka izabranog člana može se povući samo uz suglasnost GS, a ostavka imenovanog člana samo uz suglasnost onog tko ga je imenovao.

Upis u sudski registar i objava promjena u NO/UO – uprava i predsjednik NO/UO moraju svaku promjenu u sastavu NO/UO bez odgađanja objaviti i u propisanom roku podnijeti reg. sudu prijavu za upis promjene u SR. Prijavi se moraju priložiti:- odluka o opozivu člana/ ostavka i odluka o izboru/imenovanju novog člana- izjava novog člana kojom prihvaća izbor/imenovanje- podaci o datumu imenovanja odnosno izbora, ostavke ili opoziva

Davanje kredita članovima NO/UO- članovima i njihovoj užoj obitelji - samo uz odobrenje NO/UO - samo za određene kreditne poslove ili za određene vrste tih poslova s time da se ugovor mora sklopiti najkasnije 3 mj od dana donošenja odluke NO/UO kojom se posao odobrava. U odobrenju se moraju odrediti kamate i otplata kredita. Kreditom se smatraju i druge pravne radnje koje se u gospodarskom smislu mogu s njime izjednačiti- ovo se primjenjuju i kada vladajuće društvo daje kredit članovima NO/UO ovisnoga društva ili čl. njihovih užih obitelji + kada ovisno društvo daje kredit članovima NO vladajućega društva ili čl. njihovih užih obitelji. U navedenim slučajevima davanje kredita odobrava NO/UO vladajućega društva. - ako se kredit da protivno ovom - mora ga se odmah vratiti (bez obzira na odredbe u ugovoru), osim ako NO/UO naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.

Ugovori sa članovima NO/UO - potrebna je suglasnost NO/UO za sve ugovore koje član NO/UO sklapa s društvom izvan obavljanja poslova člana – ako sklopi ug bez suglasnosti - dužan je društvu vratiti sve ono što je na temelju toga od njega primio, osim ako NO/UO naknadno da suglasnost.Nagrada za rad članova NO/UO- može se platiti ili odrediti sudjelovanjem člana u dobiti društva - mora biti primjerena poslovima i stanju društ.- određuje se statutom, a može ju odobriti i GS - ako je određena statutom GS može običnom većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smanjuje- članovima prvog NO/UO naknadu za rad može odobriti samo GS i to istodobno s odlučivanjem o davanju razrješnice članovima tog odbora

Dužna pozornost i odgovornost članova NO/UO u obavljanju poslova odbora- primjenjuju se odredbe o dužnoj pozornosti i odgovornosti članova uprave i odredbe o odg. za štetu i obvezi postavljanja zahtjeva + obvezni čuvati kao poslovnu tajnu sve ono što saznaju iz povjerljivih izvješća i danih savjeta u društvu + dužni su djelovati u interesu društva

UPRAVNI ODBOR

Statutom se može odrediti da društvo umjesto uprave i NO/UO ima --- upravni odbor.

SASTAV - najmanje 3 člana - statutom se može odrediti da ima više članova (uključuje i predst.radnika kada po Z mora bit)- maksimalan broj je: kod društva s TK do 12 mil – 9, do 80 mil - 15, preko 80 mil – 21 (neparan)- može biti fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna - članom UO ne može biti ???: član UO u 10 društava, izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na DD, osoba koja ne ispunjava uvjete za člana uprave

Izbor/imenovanje članova – sve isto kao kod NO/UOImenovanje od strane suda – isto, ali prijedlog sudu može stavit svaki član UO ili dioničar, a dužni su ga staviti izvršni direktori + radničko vijeće ako je u UO predst.radnika.

Ima li UO za vrijeme dulje od 3 mjeseca manje članova od broja predviđenog zakonom ili statutom, sud će na prijedlog osoba gore imenovati članove UO koji nedostaju - u hitnom slučaju i prije isteka tog roka. Članu UO kojeg je imenovao sud istječe mandat početkom trajanja mandata člana izabranog/imenovanog u skladu sa statutom društva umjesto člana koji je nedostajao. Član UO kojeg je imenovao sud ima pravo na naknadu troškova + nagradu za rad (ako ju primaju i članovi UO). Na prijedlog člana o kojemu je riječ sud će odrediti visinu naknade i nagrade (na temelju te odluke-ovrha).

Mandat – na vrijeme određeno statutom - max 6 godOpoziv i ostavka čl- istoNagrade/krediti - istoUpis u SR i objava promjena u UO i izvršnih direktora društva – isto, ali prijavu za upis podnose i promjene objavljuju svi izvršni direktori i predsjednik UO.Sazivanje sjednica, sudjelovanje na njima i odlučivanje u UO – isto + članovi UO koji su i izvršni direktori u društvu ne sudjeluju u odlučivanju o imenovanju/opozivu imenovanja izvršnih direktora, njihovoj odgov. i odnosima s društvom – niti ih se uzima u obzir pri određivanju kvoruma ni većina potrebnih za donošenje odluka u tim stvarimaDužna pozornost i odgovornost članova upravnog odbora - isto

NADLEŽNOST- vodi društvo, postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja, - nadzire vođenje poslova društva - zastupa društvo prema izvršnim direktorima društva (kada zastupa društvo prema nekome od izvršnih direktora u tome ne može sudjelovati nitko od izvršnih direktora društva)- dužan je sazvati GS kada je to potrebno radi dobrobiti društva - o tome donosi odluku običnom većinom glasova, s time da može obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i vođenjem GS povjeriti izvršnim direktorima.

- brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige društva. Dužan je poduzimati mjere prikladne za sustavni nadzor nad vođenjem poslova društva kako bi se pravodobno otkrile okolnosti koje dovode u opasnost društvo i njegovo poslovanje. Može pregledavati, ispitivati posl.knjige i ostalo.

- na obveze u vezi s gubitkom društva, nesposobnošću za plaćanje i prezaduženošću - primjenjuju se odredbe o dužnosti uprave u tim slučajevima (251)- na sastavljanje i utvrđivanje GFI primjenjuju se odredbe o utvrđenju GFI - s time da ono što je tamo predviđeno za upravu društva vrijedi za izvršne direktore, a što je predviđeno za NO/UO vrijedi za UO. Statutom se može odrediti da GFI utvrđuje GS.

Način rada UO- članovi UO biraju između sebe predsjednika i najmanje 1 zamjenika predsjednika (na način određen statutom) – tu ne može biti izabrana osoba koja je istodobno izvršni direktor u društvu.- može donijeti poslovnik o radu. Statutom se mogu urediti pojedina pitanja rada UO i to ga obvezuje.- na vođenje zapisnika sa sjednica UO i na pravo članova odbora u vezi s time - kao kod NO/UO- na imenovanje komisija UO i njihove ovlasti - kao kod NO/UO

Izvršni direktori- UO imenuje 1 ili više izvršnih direktora – na razdoblje u skladu sa statutom, ali max 6 godina. - moraju ispunjavat uvjete za članove uprave (ako nisu čl.UO) Statutom se mogu propisati i druga svojstva osoba koje se imenuje izvršnim direktorima i pobliže urediti način imenovanja od strane UO.- kada ih je više onda je jedan obavezno glavni izvršni direktor. - mandat im počinje danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u SR (ako u odluci nije dr određ) - mogu se imenovat zamjenici izvršnih direktora (za njih vrijedi isto ko za zamjenike čl.uprave)

- izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi UO - ali samo tako da većina članova UO budu neizvršni direktori. Imenovanje izvršnih direktora mora se prijaviti za upis u SR.

- VODE POSLOVE DRUŠTVA – ako ih je više onda samo zajedno (ali se statutom/poslovnikom o radu može odrediti i drukčiji način vođ. poslova). Ovlasti koje su ZTD dane UO ne mogu se prenositi na izvršne direktore. Za vođenje poslova društva i u povezanim društvima od strane izvršnih direktora, njihove ovlasti, obveze i odgovornost u vezi s time vrijedi ono što je ZTDom propisano za upravu društva, ako odredbama o izvršnim direktorima nije određeno što drugo. ZASTUPAJU DRUŠTVO – primjenuju se odredb o zastupanju kod uprave + UO zastupa društvo prema njima+ na odg. način primjenjuju se odredbe o ograničenju ovlasti za zastupanje i vođenju poslova kod uprave

- potpisuju se u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva uz dodatak »izvršni direktor«.

- obvezni su reg.sudu podnositi prijave za upis u SR i podnositi odgovarajuće isprave kako je to ZTDom propisano za članove uprave društva.- moraju bez odgađanja izvijestiti predsjednika UO - ako iz izrađenih GFI ili slobodne procjene izvršnih direktora proizlazi da društvo ima gubitak u visini ½ TK, postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo.- dužni su izvješćivati UO (kao što uprava mora izvješćivat NO/UO i pripremiti GFI i konsolidorano izvješće (ako se statutom ili poslovnikom o radu ne odredi što drugo)- mogu donijeti poslovnik o svom radu – jednoglasno - ako ih ima više i ako to statutom nije stavljeno u nadležnost UO ili ga taj organ donese. Statutom se mogu za izvršne direktore urediti neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom, što ih tada obvezuje.

- UO može odlukom u svako doba opozvati imenovanje izvršnih direktora (ako se statutom ne odredi što drugo). Time se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom.- na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o:

- ostavci člana uprave, - načela primanja čl.uprave + davanje kredita- zabrana konkurencije, - o dužnoj pozornosti i odgovornosti + odg za štetu + zahtjevu za naknadu štete

Propisi o izvršnim direktorima primjenjuju se i na njihove zamjenike.

Imenovanje izvršnih direktora od strane suda - na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o imenovanju čl.uprave od strane suda.

PRIMJENA KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanjaNO/UO društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu dužni su osigurati da uprava, odnosno izvršni direktori društva u posebnom odjeljku godišnjeg izvješća o stanju društva navedu najmanje:a) podatke o kodeksu korporativnog upravljanja koji ga obvezuje i/ili o kodeksu korporativnog upravljanja koje društvo dobrovoljno primjenjuje i/ili o praksi korporativnog upravljanja koju primjenjuje i podatke o tome gdje su objavljeni odgovarajući kodeksi korporativnog upravljanja b) odstupa li društvo od KKU navedenih pod a) i objašnjenja u kojem to dijelu čini te razloge tog odstupanja,c) opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicimad) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica u društvu, uključujući posredno držanje dionica u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, imateljima VP s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenjima prava glasa kao što su ograničenja prava glasa na određeni postotak ili broj glasova, vremenska ograničenja za ostvarenje prava glasa ili slučajevi u kojima su u suradnji s društvom financijska prava iz vrijednosnih papira odvojena od držanja tih papira, pravilima o imenovanju i opozivu imenovanja članova uprave odnosno izvršnih direktora odnosno NO/UO i izmjeni statuta, o ovlastima članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno, NO/UO posebice o ovlastima da izdaju dionice društva ili stječu vlastite dionice,e) podatke o sastavu i djelovanju uprave, odnosno izvršnih direktora i NO/UO i njihovih pomoćnih tijela.

ISKORIŠTAVANJE UTJECAJA U DRUŠTVUOdgovornost za štetu

- tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u društvu navede člana uprave odnosno izvršnog direktora ili člana NO/UO, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu društva ili njegovih dioničara - odgovara društvu za štetu koja mu time bude pričinjena. Ta osoba odgovara za štetu i dioničarima, ako im je ona nastala, neovisno o šteti koja je pričinjena društvuUz tu osobu za štetu odgovaraju kao solidarni dužnici:

- i članovi uprave, odnosno izvršni direktori i članovi NO/UO ako povrijede svoje dužnosti – oni u slučaju spora moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno. Nisu obvezni nadoknadit štetu ako su djelovali u skladu sa zakonitom odlukom GS. Odobrenje radnje od strane NO/UO ne isključuje obvezu da se nadoknadi šteta. - onaj tko je imao koristi od štetne radnje ako je s nakanom u tome sudjelovao.

Zahtjev za naknadu štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva. U odnosu na vjerovnike društva ne može se obveza da se nadoknadi šteta otkloniti time da se društvo odrekne zahtjeva ili da o zahtjevu sklopi nagodbu niti time da se radnja temeljila na odluci GS. Ako je nad društvom otvoren stečaj, za vrijeme trajanja stečajnog postupka pravo vjerovnika društva ostvaruje stečajni upravitelj.

Zahtjevi iz prethodnih stavaka ovoga članka zastaruju u roku od pet godina.

Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se ako su članovi uprave ili NO/UO, prokurist ili punomoćnik navedeni na štetnu radnju: 1. korištenjem ovlasti za vođenje društva na temelju ugovora kojim se vođenje poslova povjerava vladajućem društ.ili 2. korištenjem ovlasti društva kojemu se dioničko društvo priključilo tako da ono vodi poslove dioničkoga društva.

POSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETEObveza postavljanja zahtjeva- društvo mora postaviti samo zahtjev za naknadu štete protiv osnivača (kada su odgovorni 191), članova uprave (kada su odgovorni 252) i osoba iz čl 273 (naslov iznad) - ako tako odluči GS običnom većinom glasova ili ako to zatraže dioničari čije dionice predstavljaju najmanje 1/10 TK pod uvjetom da su dioničari društva najmanje 3 mjeseca prije zaključenja GS na kojoj to zahtijevaju. Zahtjev se može postaviti u roku od 6 mjeseci od dana

održavanja GS.

Za zastupanje društva u tome GS može imenovati posebne zastupnike društva. Ako GS odluči, odnosno spomenuta manjina dioničara zatraži postavljanje zahtjeva gore- sud može na prijedlog spomenute manjine dioničara ili dioničara koji imaju dionice koje se odnose na TK u iznosu od najmanje 8.000.000,00 kuna imenovati druge zastupnike društva ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtjeva društva. Udovolji li sud zahtjevu, troškove tog postupka snosi društvo. Društvo je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troškove koje imaju u vezi sa zastupanjem. Visinu naknade i iznos troškova koje treba nadoknaditi određuje sud.

Ako društvo ne postavi zahtjev u roku - sud će na prijedlog dioničara čije dionice predstavljaju iznos od najmanje 1/20 TK ili najmanje njegov iznos od 4.000.000,00 kuna imenovati posebne zastupnike, postoje li činjenice koje opravdavaju osnovanu sumnju da je društvu nepoštenim djelovanjem ili grubom povredom zakona ili statuta nanesena šteta. Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtjev za naknadu štete u ime društva ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.

Zahtijeva li manjina dioničara da se postavi zahtjev prema osobama gore, pa društvo ne uspije sa svojim zahtjevom ili uspije samo djelomično, dioničari koji su zahtijevali da se postavi zahtjev dužni su društvu solidarno nadoknaditi time pričinjene troškove u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu. Ako tužba društva bude odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, dioničari koji su zahtijevali postavljanje zahtjeva dužni su društvu nadoknaditi sve troškove spora, troškove suda oko imenovanja zastupnika te troškove i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.

3. GLAVNA SKUPŠTINA

Pr. sudjelovanja na GS imaju:1.svi dioničari društva, čak i2.dioničari koji su imatelji d. bez pr. glasa (premda ne mogu sudjelovati u donošenju odluka GS)3.čl.uprave i NO/UO moraju sudjelovati u radu GS – a statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi NO/UO smiju sudjelovati u radu GS putem prijenosa zvuka i slike

Ostvarivanje prava dioničaraOsnovno pravo nazočnost na GS + sudjelovanje u radu putem prijenosa slike i zvuka (to može dopustiti uprava odnosno UO ako je na to ovlaštena statutom ili poslovnikom o radu GS)Iznimka sudjelovanje elektroničkim putem – bilo da dioničari tako ostvaruju sva ili samo neka prava u cijelosti ili djelomično i kada osobno/putem punomoćnika ne mogu sudjelovat u mjestu gdje se održava (to može omogućit uprava odnosno UO ako je predviđeno statutom Statutom se može predvidjeti ili ovlastiti upravu odnosno UO da omogući dioničarima da smiju svoje glasove dati pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije kada ne sudjeluju na GS.

Upotreba elektroničke komunikacije dopuštena je samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:1. da se komuniciranje obavlja u stvarnom vremenu održavanja GS,2. da je osigurano obostrano komuniciranje kojim se omogućuje dioničarima da se u stvarno vrijeme njezina održavanja obraćaju GS s mjesta koje nije mjesto na kome se održava,3. da je dioničarima omogućeno glasovanje za vrijeme ili prije održavanja GS, a da za to nije potrebno njihovo sudjelovanje u radu GS u mjestu na kome se održava putem punomoćnika,4. da je osigurana identifikacija dioničara, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenljivost očitovanja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem, osim kad je to zakonom dopušteno.

NADLEŽNOST GSGS odlučuje o pitanjima koja su izričito određena Z. i statutom druš., a osobito o:1.izboru i razrješenju članova NO/UO, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor2.upotrebi dobiti3.davanju razrješnice čl.uprave i NO/UO4.imenovanju revizora druš.5.izmjenama statuta

6.poveć. i smanj. TK druš.7.imenov. revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osniv. druš. ili radnji vođenja poslova druš. i utvrđivanju naknade za njegov rad8. uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog uvrštenja 9.prestanku druš.

Odluke pod 2 i 6 - GS može donijeti tek nakon što joj NO/UO podnese pisano izvješće o obavljenom nadzoru vođenja poslova društva. O pitanjima vođenja poslova društva GS može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava društva - koja to može učiniti kada:1. za spomenute poslove ne dobije suglasnost NO pa odobrenje za njihovo poduzimanje zatraži od GS koja o tome odlučuje većinom od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se ne može odrediti da je za to potrebna veća većina niti se može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretp.2. pozove GS da odluči o nekom pitanju iz domene vođenja poslova(GS može odbiti donijeti odluku pa time prepušta upravi da sama odluči što valja poduzeti).Poduzme li upr.poslove za koje joj je trebalo odobrenje NO odn. GS, premda je ono izostalo – ti će poslovi biti valjani, no upr. će odgovarati za štetu koja je druš.počinjena. Odluke upr. mogu se donositi na sjednicama ili izvan njih

Razrješnica članovima uprave i NO/UO- njome GS zapravo odobrava način na koji su članovi uprave i NO/UO vodili društvo. Ako ne dobiju razrješnicu to može biti podloga za opoziv člana uprave (ali je uz to potrebna posebna odluka NO). Davanje razrješnice nema značaj odricanja od zahtjeva za nakn.štete s naslova odg. koji se može postaviti prema osobama kojima je dana razrješnica- o davanje razrješnice odlučuje GS jednom godišnje kada su joj predočena GFI - glasuje se odvojeno za svakog pojedinog člana, ako tako odluči GS ili ako to zatraže dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje 1/10 TK- rasprava o davanju razrješnice mora se voditi zajedno s raspravom o upotrebi dobiti. Uprava odnosno izvršni direktori moraju podastrijeti GS godišnja fin. izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, i izvješće NO/UO.

SAZIVANJE GS- mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom + uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. - uprava odnosno izvršni direktori dužni su sazvati GS bez odgađanja nakon što dobiju izvješće NO/UO o GFI, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o GFI koncerna te izvješću o stanju koncerna- mora se održati u prvih 8 mjeseci poslovne godine- GS se održava se u sjedištu društva (ako statutom nije drugo određeno), a ako su dionice društva uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja GS se može održati i u sjedištu burze (ako statutom nije drugo određeno)

Tko ju saziva:1. uprava – o tome odlučuje običnom većinom glasova, a za donošenje odluke su ovlaštene osobe koje su SR upisane kao članovi uprave. To se na odgovarajući način primjenjuje i na izvršne direktore kad sazivaju GS. Pri tome se ne dira u pravo ostalih osoba koje su po zakonu i statutu ovlaštene sazvati GS.2. NO - uvijek kad je to potrebno radi dobrobiti društva – običnom većinom3.likidatori društva4. u statutu bi se ovlast za sazivanje GS mogla dati i kome 2 npr. predsjedniku NO, određ. dioničarima poimence i sl.

Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati - tvrtku i sjedište društva- vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine- dnevni red.

U pozivu se mora navesti - sadržaj odluke o sazivanju GS - uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u GS, te za korištenje pravom glasa- prijedlog odluka koje na njoj treba donijeti

Od dana objave poziva za GS u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima GFI, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, izvješće NO/UO i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na GS. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava. Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva.

Trguje li se dionicama društva na uređenom tržištu, uprava/izvršni direktori odnosno NO/UO (ako on saziva GS) mora u pozivu navesti:1. pretpostavke za sudjelovanje na GS i korištenje pravom glasa + dan do kada se društvu mora podnijeti dokaz za imatelje dionica koje glase na donositelja2. postupak glasovanja putem punomoćnika s upućivanjem na formulare koje treba koristiti za davanje punomoći za glasovanje i na način kako se dokaz o imenovanju punomoćnika može elektroničkim putem dostaviti društvu i postupak glasovanja pisanim putem ili putem elektroničke komunikacije ako se statutom za to predviđa odgovarajući oblik korištenja pravom glasa,3. prava dioničara vezano za stavljenja predmeta na dnevni red, prijedloge dioničara, prijedloge dioničara za izbore i imenovanja i vezano za prava dioničara na obavještenost 4. internetsku stranicu društva na kojoj su dostupne nužne obavijesti

Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja koja nisu izdala samo dionice koje glase na ime i nisu poziv za GS poslala neposredno dioničarima (preporučenim pismom) - moraju poziv najkasnije u vrijeme njegove objave dostaviti medijima za koje se polazi od toga da mogu obavijest prenijeti na cijelo područje EU.

Ako na GS sudjeluju ili su zastupljeni svi dioničari, ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama ZTD o njezinom sazivanju - ako se nijedan dioničar ne usprotivi donošenju odluka.

Sazivanje GS na zahtjev manjine- mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini 1/20 dijela TK i navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine. Zahtjev treba uputiti upravi. Statutom se može odrediti da to pravo imaju i dioničari koji zajedno imaju udjele koji su manji od propisanih. - ovi dioničari mogu na isti način zahtijevati i da se neki predmet stavi na dnevni red GS i da to objavi. Uz svaki novi predmet na dnevnom redu mora se dati obrazloženje i prijedlog odluke. Zahtjev za stavljanje nekog predmeta na dnevni red društvo mora primiti najmanje 24 dana prije održavanja skupštine a društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja najmanje 30 dana prije održavanja skupštine. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća zahtjeva društvu. Ne udovolji li se njihovu zahtjevu, sud može ovlastiti dioničare koji su postavili zahtjev da sami sazovu GS, odnosno da objave predmet odlučivanja na toj skupštini. Sud može istovremeno imenovati predsjednika GS. U pozivu se mora naznačiti da se GS saziva po ovlasti suda uz navođenje odluke kojom se ovlast daje.Troškove sazivanja i održavanja glavne skupštine snosi društvo kao i sudske troškove ako sud udovolji zahtjevu dioničara za sazivanje glavne skupštine.

Rok za sazivanje glavne skupštine- GS se mora sazvati najmanje 1.mjesec dana prije dana njezina održavanja (u rok se uračunava dan objave poziva)

- ovaj rok se produljuje za dane određene za prijavu sudjelovanja ili za korištenje pravom glasa na GS kada je tako uvjetovano – a sudjelovanje na GS ili korištenja prava glasa se može uvjetovat:

- time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na GS (prijava mora prispjet društvu najkasnije 6 dana prije održavanja GS, ako statutom nije predviđen kraći rok npr. do 12.12., s time da se u rok ne uračunava dan prispjeća prijave društvu- rok se produljuje i za razdoblje za koje treba dokazati pravo sudjelovanja na skupštini ili pravo glasa – to se može odrediti statutom za imatelja dionica koje glase na donositelja (on mora dokazati). S tim da je kod društava čije su dionice uvrštene na uređenom tržištu radi trgovanja za to dovoljan poseban dokaz u pisanom obliku o posjedovanju udjela putem institucije koja vodi pohranu vrijednosnih papira

– taj dokaz se mora odnositi na početak 21. dana prije održavanja GS

– i mora prispjeti društvu na adresu za to navedenu u pozivu najmanje 6 dana prije dana održavanja GS, ako za

to statutom nije predviđen neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. U odnosu prema društvu za sudjelovanje na GS ili za korištenje pravom glasa vrijedi kao dioničar samo onaj tko je o tome društvu podnio potreban dokaz.

U rokove i datume koji se računaju unatrag od dana održavanja GS ne uračunava se dan kada počinje njezino održavanje. Ti se rokovi zbog nedjelje, subote ili praznika ne prebacuju na radni dan koji prethodi ili slijedi nekom takvom danu. Na računanje rokova ne primjenjuju se odredbe ZOO o računanju vremena. U društvima dionice kojih nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja statutom se može predvidjeti i drukčije računanje rokova.

Dnevni red GS mora se navesti u odluci o sazivanju GS (a sadržaj te odluke se mora navesti u pozivu koji se pak objavljuje u glasilu druš. zajedno s prijedlogom odluka što ih treba donijeti).

Dopuna dnevnog reda - ako su dioničari koji zajedno imaju udjele u visini 1/20 dijela TK zatražili dopunu dnevnoga reda, to se mora objaviti zajedno s pozivom na GS ili na drugi način bez odgode nakon što taj prijedlog prispije društvu (u glasilu). Za društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja vrijedi čl. 277/8 – ako nisu izdala samo dionice koje glase na ime i nisu prijedlog za dopunu poslali neposredno dioničarima – moraju prijedlog za dopunu objavit u medijima (277/8). Objava i dostava medijima radi prijenosa obavijesti moraju se učiniti na isti način kao i u pogledu poziva na GS.

- Ako GS treba odlučiti o izmjeni statuta ili o sklapanju ugovora koji je valjan samo ako GS na njega da suglasnost, moraju se objaviti prijedlog izmjena statuta, odnosno bitni sadržaj ugovora.

- - za svaku točku o kojoj treba odlučit GS - uprava i NO/UO moraju navesti u objavi dnevnoga reda i prijedloge odluka što ih treba donijeti (ako se radi o izboru članova NO/UO i revizora samo NO/UO). To ne vrijedi ako je predmet odlučivanja uvršten u dnevni red na zahtjev manjinskih dioničara. Prijedlog za izbor članova NO/UO i imenovanje revizora mora sadržavati njihova imena i prezimena, zanimanje i prebivalište (ako je revizor pravna osoba njenu tvrtku i sjedište). Kada se u NO/UO nalazi i predstavnik radnika, za donošenje odluke tog odbora o stavljanju prijedloga za izbor članova NO/UO potrebna je većina glasova članova koje su u NO/UO izabrali ili imenovali dioničari. (tko formulira prijedloge odluka, da li uvijek uprava?)

- na GS se ne može odlučivati o točkama dnevnoga reda koje nisu valjano objavljene.

Objave na internetskoj stranici društvaDruštva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su odmah nakon sazivanja GS poduzeti sve da na njihovim internetskim stranicama budu dostupni:1. sadržaj poziva na GS,2. objašnjenje ako GS ne treba donijeti odluku o nekoj točki dnevnog reda,3. sva dokumentacija koju treba podastrijeti GS,4. ukupan broj dionica i prava glasa u vrijeme sazivanja GS uključujući odvojene podatke u pogledu svakog roda dionica,5. prema okolnostima, formulare koji se moraju upotrijebiti u glasovanju putem punomoćnika ili glasovanjem pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, ako ih se neposredno ne dostavlja dioničarima (ako zbog tehničkih razloga ne mogu bit objavljeni, mora se navest kako ih se može pribavit + poslat ih poštom dioničaru koji to traži).- svaki zahtjev dioničara (koji zajedno imaju udjele u najmanje 1/20 TK) da se neki predmet stavi na dnevni red, a koji prispije društvu nakon što je sazvana GS mora se odmah objavit na internet.stranicama.

Priopćenja za dioničare i članove NO/UO- uprava tj. izvršni direktori moraju najmanje 21 dan prije održavanja GS priopćiti poziv na skupštinu kreditnim/financijskim institucijama i udrugama dioničara koje su se na posljednjoj GS koristili pravom glasa u ime dioničara ili su zatražili da im se poziv priopći. U taj rok ne uračunava se dan kad je dano priopćenje. - ako je izmijenjen dnevni red GS društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su priopćiti izmijenjeni dnevni red GS. - u priopćenju se mora navesti mogućnost da dioničari glasuju na GS putem punomoćnika i putem udruge dioničara.

- kod društva dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu u prijedlogu za izbor članova NO/UO moraju se navesti i podaci o njihovu članstvu u nadzornim/upravnim odborima drugih društava te drugim nadzornim tijelima u zemlji i u inozemstvu.- isto priopćenje uprava tj izvršni direktori moraju dati dioničarima koji to zatraže ili koji su početkom 14. dana prije održavanja skupštine upisani u registru dionica kao dioničari društva. Statutom se može odrediti da se način priopćavanja ograničava na priopćenje dano elektroničkom komunikacijom.- svaki član NO/UO može zatražiti da mu uprava tj.izvršni direktori pošalju priopćenje - svakom članu NO/UO i svakom dioničaru moraju se na njegov zahtjev priopćiti odluke GS.

Prijedlozi dioničara s navođenjem njihova imena i prezimena, obrazloženja i eventualnog stava uprave tj.izvršnih direktora – moraju biti dostupni dioničarima, članovima NO/UO, kreditnim fin institucijama i udrugama dioničara (pod pretpostavkama gore) – ako dioničar najmanje 14 dana prije dana održavanja GS dostavi društvu svoj protuprijedlog prijedlogu odluke koji je dala uprava tj. izvršni direktori i/ili NO/UO o nekoj određenoj točki dnevnog reda s obrazloženjem. Dan prispijeća prijedloga društvu ne uračunava se u taj rok.- kod društava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja prijedlog mora biti dostupan na web stranici - ako se dioničar ne koristi spomenutim pravom, to nema za posljedicu gubitak prava na stavljanje protuprijedloga na GS

Protuprijedlog i obrazloženje ne moraju se priopćiti: 1. ako bi se objavom počinilo kazneno djelo ili prekršaj, 2. ako bi protuprijedlog doveo do odluke GS koja bi bila protivna zakonu ili statutu, 3. ako obrazloženje protuprijedloga u bitnim pitanjima sadržava očito pogrešne podatke ili podatke koji mogu zavesti dioničare, 4. ako je protuprijedlog dioničara, utemeljen na istome činjeničnome stanju, bio već priopćen GS, 5. ako je isti protuprijedlog dioničara s bitno istim obrazloženjem u posljednjih 5 godina najmanje dva puta bio priopćen GS i za njega su se izjasnili dioničari čije dionice čine manje od 1/20 TK društva, 6. ako je vidljivo da dioničar neće sudjelovati u GS niti će ga itko na njoj zastupati, 7. ako u posljednje 2 godine na dvije glavne skupštine dioničar nije sam ni preko zastupnika stavio neki protuprijedlog kojega je priopćio. Obrazloženje ne treba učiniti dostupnima, ako sadržava ukupno više od 5.000 znakova. - postavi li više dioničara protuprijedloge o istome pitanju, uprava ih može povezati zajedno s obrazloženjima

Prijedlozi dioničara za izbore i imenovanja na stavljanje prijedloga dioničara o izboru članova NO/UO ili o imenovanju revizora društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ranije. Prijedlog ne mora biti obrazložen. Uprava odnosno izvršni direktori ne trebaju prijedlog učiniti dostupnim dioničarima ako on ne sadrži podatke koji se moraju objaviti uz prijedlog za izbor članova NO/UO i imenovanje revizora a kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja podatke o članstvima osoba predloženih za izbor u NO/UO drugih društava i drugih nadzornih tijela u zemlji i u inozemstvu.

Priopćenja putem financijskih odnosno kreditnih institucija i udruženja dioničara ima li financijska/kreditna institucija na početku 21. dana prije dana održavanja GS u pohrani dionice koje glase na donositelja ili je u pogledu dionica koje glase na ime i koje joj ne pripadaju upisana u registru dionica, dužna je priopćenja koja dobije vezano za poziv na GS bez odgađanja proslijediti dioničarima. Statutom društva može se odrediti da se to čini samo elektroničkim putem u kom se slučaju financijsku/kreditnu instituciju ne može s tim u vezi na nekoj drugoj osnovi obvezati na što drugo.Odgovornost financijske odnosno kreditne institucije za štetu pričinjenu dioničarima zbog povrede obveza ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti

TKO VODI GS?GS vodi PREDSJEDNIK – tu dužnost može stalno obavljati ista osoba – u praksi je to PREDSJEDNIK NO ili SE ONA MOŽE MIJENJATI ZA SVAKU GS ODN. IZABRATI ZA ODREĐ.VRIJEME.Način izbora predsjednika bi valjalo odrediti STATUTOM društva.

POSLOVNIK GS može većinom glasova koji predstavljaju najmanje 3/4 TK zastupljenog na GS pri odlučivanju donijeti poslovnik o svom radu i u njemu odrediti pravila za pripremu i provođenje glavne skupštine

POPIS SUDIONIKA GS mora se sastavit na GS – to je popis svih prisutnih i zastupanih dioničara te njihovih zastupnika uz navođenje imena, prezimena i prebivališta + nom iznos za svaku dionicu tj. broj zastupljenih dionica i rod (kod d bez nom iznosa)

- popis treba napraviti na temelju predočenih isprava o dionicama, potvrda o dionicama, vjerodostojne isprave koju izda ovlaštena institucija

- ako su skrbniku ili udruzi dioničara dane punomoći za glasovanje na GS i njihovi punomoćnici glasuju u ime onoga koga se to tiče, treba posebno navesti nom iznos za svaku dionicu tj. broj zastupljenih dionica i rod (kod d bez nom iznosa) glede kojih im je dano pravo da glasuju. Ne moraju se navesti imena dioničara koji su dali punomoć za glasovanje

- onaj koga dioničar ovlasti da u vlastito ime glasuje na temelju dionica koje mu ne pripadaju, mora radi unošenja u popis posebno navesti kod nom iznos za svaku dionicu tj. broj zastupljenih dionica i rod (kod d bez nom iznosa). To vrijedi i za dionice za koje je ovlaštenik dioničar koji je upisan u knjizi dionica

- popis treba ostaviti na uvid svim sudionicima GS prije prvoga glasovanja. Potpisuje ga predsjednik GS. Svakome se dioničaru mora u roku od 2 godine od održavanja GS omogućiti uvid u popis sudionika.

ZAPISNIK sastavlja ga javni bilj. i u njega se unosi svaka odluka GS- u njemu se navodi mjesto i vrijeme održavanja GS, ime i prezime javnog bilj., te način i rezultat glasovanja i utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama (ovo utvrđenje kod sruštava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište obuhvaća još za svaku odluku broj dionica na temelju kojih su dani valjani glasovi, udio TK društva koji otpada na dionice na temelju kojih su dani valjani glasovi i broj glasova danih za i protiv pojedine odluke i broj glasova koji bi otpao na suzdržane od glasovanja).- zapisniku treba priložiti popis sudionika na GS i dokaz o sazivanju GS (osim ako su navedeni u zapisniku) - zapisnik potpisuje javni bilježnik. Nije potrebno da se navedu svjedoci. Uprava odnosno izvršni direktori moraju bez odgađanja po održanoj GS dostaviti registarskome sudu javno ovjereni primjerak zapisnika s prilozima. Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju u roku od 7 dana nakon što je održana GS rezultate glasovanja objaviti na svojim internetskim stranicama.

Pravo dioničara da budu obaviješteni (upravljačko pravo, daje ga uprava na GS) - uprava odnosno izvr š ni direktori moraju na GS dati svakome dioničaru na njegov zahtjev obavještenja o poslovima društva, ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu. Obveza davanja obavještenja odnosi se i na pravne i poslovne odnose društva s povezanim društvima. Ako je društvo kroz poslovnu godinu steklo vlastite dionice, uprava odnosno izvršni direktori moraju u izvješću o stanju društva navesti:

- razloge stjecanja, - broj i nominalni iznos stečenih dionica tj. broj d bez nom iznosa i iznos TK koji na njih otpada- ono što je dalo za dionice ako ih je steklo naplatnim putem- vlastite dionice koje je otuđilo i takve dionice koje još drži.

Uprava odnosno izvršni direktori društva majke u koncernu dužna je skupštini tog društva kojoj se podnose GFI koncerna i izvješće o stanju koncerna dati obavještenja i o stanju društava koncerna.

Uprava odnosno izvr š ni direktori može uskratiti davanje obavijesti samo: 1. ako bi ono prema razumnoj gospodarskoj prosudbi moglo štetiti društvu ili s njime povezanome društvu, 2. o poreznim davanjima ili o visini pojedinih od njih, 3. o razlici između vrijednosti s kojom su pojedini predmeti navedeni u poslovnim knjigama društva i njihove više vrijednosti, osim ako GS utvrdi GFI, 4. o metodama izrade financijskih izvješća društva i procjene vrijednosti imovine, prihoda i rashoda ako je navođenje tih metoda u prilogu spomenutih izvješća dovoljno za to da se dobije prava slika imovinskog i financijskog stanja te stanja dobiti društva, 5. ako bi davanjem obavijesti uprava učinila neku kažnjivu radnju,6. ako je obavijest dostupna na internetskoj stranici društva najmanje 7 dana prije prvog dana održavanja GS i za vrijeme njezina održavanja.

Ako je nekome dioničaru zbog njegova svojstva dioničara dana obavijest izvan GS, ona se na GS mora dati svakome dioničaru društva na njegov zahtjev pa i onda kada nije potrebna za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu.

Ako je dioničaru uskraćena obavijest, on može tražiti da se njegovo pitanje i razlog zbog kojega mu je bio uskraćen odgovor navedu u zapisniku o radu GS.

U statutu društva ili u poslovniku o radu glavne skupštine može se ovlastiti predsjednika glavne skupštine da vremenski primjereno ograniči ostvarivanje prava dioničara na postavljanje pitanja i za raspravljanje i to podrobnije urediti. Tu ovlast ima predsjednik glavne skupštine i ako to nije propisano statutom, odnosno poslovnikom o radu glavne skupštine kada ograničenje smatra potrebnim za uredan rad i primjereno trajanje glavne skupštine.

Odluka suda o pravu dioničara da budu obaviješteni- trgovački sud kao isključivo nadležan odlučuje o zahtjevu dioničara o tome mora li uprava odnosno izvršni direktori dati obavještenja. O naknadi troškova postupka sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni.

Zahtjev može postaviti u roku 15 dana od dana održanja GS na kojoj je odbijeno da se dade obavještenje:- svaki dioničar kome nije dano zatraženo obavještenje- svaki dioničar koji je prisustvovao skupštini - ako je o točki dnevnoga reda na koju se obavještenje odnosi na GS donesena odluka i taj dioničar je u zapisnik izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci Udovolji li sud zahtjevu, obavijest se daje i izvan GS.

PRAVO GLASASvaka dionica daje svom imatelju pr.glasa u GS društva. ZTD ne dopušta pluralni votum – zabranjuje se da se izdaju dionice koje za isti iznos TK koji se na njih odnosi daju različito pr.glasa u GS. Tom se odredbom istodobno poštuje načelo da dionič. pod jednakim uvjetima imaju jednak položaj u društvu jer br. glasova iz d. mora odgovorati njezinom nomin.iznosu. Ako je neki dionič. uplatio veći iznos u TK druš., trebao bi imati i veće pr.glasa npr. ako imatelj d. koja glasi na iznos od 100 kn ima pravo na 1 glas u GS druš., tada bi imatelj d. koja glasi na 1000 kn morao imati pr. na 10 glasova.- pravo glasa ostvaruje se prema nominalnim iznosima dionica, a na temelju dionica bez nominalnog iznosa prema njihovom broju. - pravo glasa može se ograničiti STATUTOM tako da pojedini dioničar ne može imati više od određenoga najvećega broja glasova ili postotka od svih glasova. Statutom se može odrediti da se dionicama koje pripadaju nekome dioničaru smatraju i dionice koje netko drugi drži za njegov račun. Ako je dioničar trgovačko društvo, statutom se može odrediti da se dionicama koje mu pripadaju smatraju i dionice društva koje je o njemu ovisno, društva koje je u odnosu na njega vladajuće, društva koje je s njime povezano u obliku koncerna ili dionice koje netko treći drži za račun tih društava.

Ne mogu se postaviti ograničenja koja bi se odnosila samo na pojedine dioničare. Spomenuta ograničenja nisu dopuštena u pogledu dionica društva s kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira. Ona se ne uzimaju u obzir ni pri donošenju odluka za koje je zakonom ili statutom propisano da se donose nekom većinom koja se određuje po temeljnom kapitalu društva.

- pravo glasa stječe se potpunom uplatom uloga. Statutom se može odrediti (uvjetovati) da se pravo glasa stječe već kada se za dionicu uplati zakonom ili statutom određeni najniži iznos uloga. Za dionicu za koju se uplati spomenuti najniži iznos uloga, stječe se pravo na jedan glas (stjecanje prava glasa prije potpune uplate uloga). Kod većih uloga omjer stečenih prava glasa ravna se prema veličini onoga što je uplaćeno. Ako se statutom ne odredi da se pravo glasa stječe prije potpune uplate uloga a nijedna dionica još nije u cjelini uplaćena, omjer prava glasa određuje se prema visini uplaćenih uloga. Pri tome uplata najnižeg uloga daje pravo na jedan glas. U tim slučajevima dijelovi glasova uzimaju se u obzir samo onda, ako za dioničara koji ima pravo glasa daju pune glasove.

Statut ne može sadržavati gornje (2) odredbe koje bi se odnosile na pojedine dioničare ili na pojedine rodove dionicaZalaganjem dionice dioničar ne gubi pravo glasa.Dioničar može pravo glasa u GS ostvariti i preko punomoćnika za davanje i opoziv punomoći, te dokazivanje da je dana u odnosu na društvo potreban je pisani oblik, ako statutom za to nije predviđen drukčiji

oblik. Opunomoći li dioničar više od jedne osobe, društvo može odbiti prihvatiti 1 ili više tako danih punomoći. Kod društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja za prijenos dokaza o tome da je dana punomoć moguća je elektronička komunikacija. Punomoć treba predati društvu i ono je zadržava na čuvanju najmanje 3 godine.Način glasovanja određuje se statutom

Isključenje prava glasa (najčešći-zahtjev, nabroji slučajeve kad na GS ne postoji pr.glasa)1. nitko ne može ostvarivati pravo glasa za sebe ni za nekoga drugoga kada se odlučuje:

- o tome da li da mu se dade razrješnica, - o njegovu oslobođenju od neke obveze ili - o ostvarenju zahtjeva kojega društvo ima prema njemu.

Za dionice iz kojih dioničar na taj način ne može ostvarivati pravo glasa, to za njega ne mogu učiniti ni druge osobe.

2. ništetan je ugovor kojim se dioničar obvezuje: - da će glasovati po uputama društva, uprave ili NO/UO ili po uputama ovisnoga društva- da će glasovati za svaki prijedlog uprave ili NO/UO

Glasovanje o prijedlozima dioničara za imenovanja Ako dioničar stavi prijedlog za izbor članova NO/UO i na GS zatraži da se oni izaberu, o njegovu se prijedlogu mora odlučiti prije odlučivanja o prijedlogu NO/UO, ako to traže dioničari koji imaju dionice na koje otpada najmanje 1/10 TK zastupljenoga na GS.

ODLUČIVANJE NA GS (običnom ili kvalificiranom većinom)

1.KVORUM = je općenito propisani broj čl. nekog kolegijalnog tijela koji mora sudjelovati na sastanku tog tijela da bi ono uopće moglo raditi i donositi valjane odluke. U konkretnom slučaju = znači određen broj od ukupnog broja dioničara odnosno dioničara koji predstavljaju određ. visinu TK u odnosu prema nj. ukupnom iznosu, čija se prisutnost traži da bi se GS mogla održati i da bi se na njoj moglo valjano odlučivati.

- kvorum (određena zastupljenost dioničara na GS) nije potreban u DD-u za donošenje odluka osim ako je to propisano statutom – to znači uredno sazvana GS može djelovati i donositi odluke neovisno o tome koliko je dionič. nazočno odn. koliki dio TK oni predstavljaju.- ako je kvorum određen statutom - pri sazivanju GS mora se odrediti kada će se održati naredna GS, ako na onoj koja je sazvana ne bude kvoruma koji je određen statutom. Ako statutom nije drugačije određeno, tako održana GS može valjano odlučivati bez obzira na broj dioničara koji su na njoj zastupljeni

2.NAČELO OBIČNE VEĆINE = na GS odluke se donose većinom danih glasova (obična većina), ako se Z. ili statutom ne odredi da je za to potrebna neka veća većina ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretpostavki.Za donošenje odluke – dostatno je da je bilo više glasova ZA nego li glasova PROTIV. Pritom se suzdržani glasovi ne računaju i uzima se kao da nisu ni dani.

3. KVALIFICIRANA VEĆINA = prema zakonu je nužna za :1. većina od najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS druš. prilikom donošenja odluke potrebna pri odlučiv. o

izmjeni statuta2. pri povećanju i smanjenju TK3. isključenju ili ograničenju prava prvenstva pri upisu novih d.4. prestanku društva (većina potrebna za odluku ovdje se utvrđuje prema TK)5.većina od ¾ danih glasova traži se za donošenje odluke za opoziv čl.NO i za6.donošenje odluke kojom GS daje odobrenje da uprava poduzme poslove za koje joj je NO uskratio suglasnost koju je uprava po statutu morala zatražiti

KADA SE ODLUKA DONOSI KVALIF.VEĆINOM, STATUTOM SE MOŽE ODREDITI DA JE ZA DONOŠENJE NEKIH ODLUKA GS POTREBNA: neka druga većina ili se može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretp.U pravilu se statutom može tražiti samo da je za donošenje odluke prijeko potrebna veća većina od one koju propisuje ZTD. No, kada se radi o odluci o poveć.TK ulozima dopušta se da statut predvidi donošenje odluke i uz većinu koja je manja od one koju propisuje ZTD (3/4 TK zastupljenog na GS prilikom donoš.odluke) – ta 2 većina mora biti barem obična većina.

Posebna skupština i odvojeno glasovanje U ovome Zakonu ili u statutu propisane posebne odluke određenih dioničara donose se na posebnoj skupštini samo tih dioničara ili odvojenim glasovanjem na GS društva, ako zakon ne određuje što drugo. Na sazivanje posebne skupštine samo tih dioničara, na njihovo sudjelovanje na njoj kao i na pravo obavještavanja dioničara primjenjuju se propisi o GS društva, a na donošenje posebnih odluka na odgovarajući se način primjenjuju propisi o donošenju odluka na GS društva.- sazivanje posebne skupštine samo dioničara koji imaju pravo glasovati za posebnu odluku ili objavljivanje dnevnoga reda takve skupštine mogu zahtijevati oni dioničari koji imaju spomenuto pravo glasa čiji udjeli s kojima mogu sudjelovati u donošenju odluka zajedno čine najmanje 1/10 svih udjela na temelju kojih se može glasovati na takvoj skupštini.

Ostvarenje prava glasa putem kreditnih institucija i osoba koje djeluju na odgovarajući način (292)- kreditna/financijska institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje joj ne pripadaju i u pogledu kojih nije kao njihov imatelj upisana u registru dionica samo ako je za to opunomoćena. Punomoć se može dati samo jednoj određenoj kreditnoj/financijskoj instituciji koja je mora čuvati tako da se može ispitati. Očitovanje volje kojim se daje punomoć mora biti potpuno i smije biti povezano samo s očitovanjima volje koja se odnose na korištenje pravom glasa. Ne dade li dioničar izričite upute o glasovanju, opća punomoć može dati ovlast kreditnoj/financijskoj instituciji da koristi pravo glasa samo onako kako je to navedeno u prijedlozima te institucije kako će glasovati (stavci 2. i 3.) ili prijedlozima uprave, odnosno izvršnih direktora, NO/UO društva a ako se ti prijedlozi međusobno razlikuju, onako kako je navedeno u prijedlogu NO/UO (stavak 4). Ponudi li kreditna/financijska institucija da će glasovati za neki od navedenih prijedloga, mora istodobno ponuditi i da će podloge potrebne za glasovanje do opoziva proslijediti u mjeri u kojoj se pretpostavlja da je to potrebno udruzi dioničara ili nekom drugom tko će zastupati dioničara u korištenju pravom glasa po njegovu izboru. Kreditna/financijska institucija je dužna godišnje jasno upozoriti dioničara na mogućnost svakodobnog opoziva punomoći i promjene opunomoćenika. Dioničaru se mora putem formulara olakšati davanje uputa za glasovanje o odlukama iz pojedinih točaka dnevnog reda, davanje i opoziv opće punomoći i davanje naloga te njihovu izmjenu.(2) Kreditna/financijska institucija koja želi na temelju dobivene punomoći koristiti pravo glasa u skladu s vlastitim istaknutim prijedlozima mora dioničaru te prijedloge u pogledu odluka iz pojedinih točaka dnevnog reda pravodobno učiniti dostupnima. Kod tih prijedloga ona se mora voditi interesima dioničara i poduzeti sve organizacijske pripreme da na to ne utječu njezini interesi iz drugih poslovnih područja. Mora imenovati jednog člana poslovodstva da nadzire pridržavanje tih obveza kao i uredno korištenje pravom glasa i dokumentaciju o tome. Zajedno s prijedlozima koje postavlja kreditna/financijska institucija mora uputiti na to da će pravo glasa koristiti u skladu sa svojim istaknutim prijedlozima, ako dioničar pravodobno za to ne dade neku drugu uputu. Ako je član uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik kreditne/ financijske institucije član NO/UO društva ili član njegove uprave, odnosno izvršni direktor ili suradnik društva i obrnuto, kreditna/financijska institucija mora na to uputiti. Isto to vrijedi i ako kreditna/financijska institucija ima udio u društvu koji po zakonu mora prijaviti nadležnom nadzornom tijelu ili je s društvom u konzorciju koji je u vrijeme posljednjih 5 godina preuzeo posljednju emisiju vrijednosnih papira društva.(3) Ako dioničar nije dao upute kreditnoj/financijskoj instituciji za korištenje pravom glasa, ona ga je dužna koristiti u skladu s onim što je predložila, osim ako prema okolnostima smije zaključiti da bi dioničar kad bi znao za stanje stvari odobrio takvo glasovanje. Odstupi li kreditna/financijska institucija pri glasovanju od upute koju je dobila od dioničara ili, ako te upute nije bilo, od prijedloga što ga je sama bila objavila, mora o tome izvijestiti dioničara i navesti razloge za taj svoj postupak. Na vlastitoj glavnoj skupštini opunomoćena kreditna/financijska institucija smije koristiti pravo glasa na temelju punomoći samo ako je dioničar dao izričitu uputu za glasovanje o odlukama o svakoj točki dnevnog reda. Isto to vrijedi i za glasovanje na skupštini društva u kome kreditna/financijska institucija neposredno ili posredno sudjeluje u temeljnom kapitalu s više od 20%.(4) Kreditna/financijska institucija koja na glavnoj skupštini želi koristiti pravo glasa na temelju punomoći prema prijedlozima organa društva, mora dioničarima te prijedloge učiniti dostupnima, ako to već nije učinjeno na neki drugi način.(5) Ako to dopušta punomoć koju je dao dioničar, kreditna/financijska institucija smije u postupanju na temelju nje dati punomoć za zastupanje osobama koje nisu njezini zaposlenici. Ako se u punomoći drukčije ne određuje, kreditna/financijska institucija koristi pravo glasa u ime onoga koga se to tiče. Ako je u društvu dopušteno glasovanje pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, opunomoćena se kreditna/financijska institucija pri glasovanju smije time koristiti. Kao dokaz ovlasti za glasovanje prema društvu kod društava dionice kojih su uvrštene na tržište radi trgovanja dovoljno je podnošenje dokaza iz članka 279. stavka 3. ovoga Zakona. U ostalome moraju se ispuniti zahtjevi koji su u statutu društva propisani za korištenje pravom glasa.(6) Kreditna/financijska institucija smije ostvarivati pravo glasa na temelju dionica koje glase na ime i koje joj ne pripadaju ali su u registru dionica upisane na njezino ime samo na temelju ovlasti koju za to dobije. Na davanje te ovlasti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka.(7) Na učinak danog glasa ne utječe postupanje protivno odredbama prethodnih stavaka osim protivno odredbi st 1/reč 1. ovoga čl.(8) Odredbe stavka 1. do 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na udruge dioničara i osobe koje se na temelju posla koji obavljaju nude dioničarima da će za njih ostvarivati pravo glasa na glavnoj skupštini društva. To ne

vrijedi za one koji žele ostvarivati pravo glasa za dioničara ako su njegovi zakonski zastupnici, bračni ili izvanbračni drugovi ili su s njime u krvnom ili tazbinskom srodstvu do četvrtog stupnja srodstva.- obveza kreditne/financijske institucije da nadoknadi štetu nastalu zbog povrede ovih odredbi ne može se unaprijed isključiti ni ograničiti.

GODIŠNJA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA- sastavlja ih uprava/izvršni direktori u skladu s propisima o računovodstvu- i onda ih bez odgađanja podnosi NO/UO zajedno sa:

izvješćem o stanju društva (ako su ga dužni sastavit) To vrijedi i za društvo majku u koncernu u pogledu GFI i izvješća o stanju koncerna

i prijedlogom odluke o upotrebi dobiti koji želi predložiti GS za donošenje (podjelu dioničarima, unos u rezerve, zadržanu dobit).

- svaki član NO/UO ima pravo pregledati financijska izvješća, izvješće o stanju društva i izvješće revizora. Treba ih dostaviti svakom članu NOUO, a ako taj odbor tako odluči i članovima njegovih komisija

- sve to ispituje NO/UO (u koncernu NO/UO majke ispituje GFI i izvješće o st.dr), a ako GFI ispituje revizor dužan je sudjelovati u radu sjednice NO/UO i njegove komisije na kojoj se ona ispituju, izvijestiti o svom izvješću i dati objašnjenja koja se od njega traže- o rezultatima ispitivanja NO/UO mora obavijestiti GS u pisanom obliku – i u izvješću navesti na koji je način i u kojem opsegu u toku poslovne godine ispitao vođenje poslova društva. U društvima dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja u spomenutom se izvješću mora navesti i koje komisije ima NO/UO te koliko je sjednica tog odbora održano kao i broj održanih sjednica svake komisije.- NO/UO mora zauzeti stav i o izvješću revizora - u izvješću se mora navesti ima li NO/UO primjedaba na podnesena mu izvješća i daje li suglasnost na GFI koja mu je podnijela uprava odnosno izvršni direktori- NO/UO je dužan svoje izvješće dostaviti upravi/izvršnim direktorima u roku od 1 mjesec nakon što su mu podnesena sva izvješća koja treba ispitati (radi davanja suglasnosti). Ne postupi li tako, uprava/izvršni direktori su mu dužni dati dodatni rok za dostavljanje spomenutog izvješća koji ne može biti dulji od 1 mjesec, a ako ni u tom ne dostavi izvješće - smatra se da nije dao suglasnost na izvješća uprave/izvršnih direktora, što vrijedi i kada je riječ o GFI društva majke u koncernu

Utvrđenje GFI od strane uprave i NO/UO- ako NO, odnosno izvršni direktori i UO dadu suglasnost na GFI - time su ih utvrdili uprava i

NO/UO, ako oni ne odluče da se utvrđenje tih izvješća prepusti GS. Odluke uprave i NO, odnosno izvršnih direktora i UO o tome moraju se navesti u izvješću NO/UO glavnoj skupštini i moraju mu se priložiti

- nakon što uprava i NO, odnosno izvršni direktori i UO, odnosno UO ili GS utvrde GFI i konsolidirana fin. izvješća (kada su obvezna)- uprava/izvršni direktori društva dužni su ih, zajedno s godišnjim izvješćem o stanju društva (ako ga je društvo dužno izraditi), i konsolidiranim godišnjim izvješćem društva, te izvješćem revizora bez odgađanja predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa

Utvrđenje GFI od strane GS- GS ih utvrđuje kada joj uprava i nadzorni, odnosno izvršni direktori i UO prepuste da to

učini ili kada NO/UO ne dade suglasnost na spomenuta izvješća koja joj podnese uprava/izvršni direktori. Isto vrijedi i kada je riječ o GFI društva majke u koncernu

- pri njihovom utvrđivanju primjenjuju se propisi kojima se uređuje sastavljanje tih izvješća. GS smije pri utvrđenju rasporediti u rezerve društva samo iznose koje u njih treba unijeti po zakonu i statutu

- Izmijeni li GS godišnje financijsko izvješće koje je ispitao revizor, njena odluka o utvrđenju tog izvješća i odluka o upotrebi dobiti imaju pravni učinak tek nakon što ih ispita revizor i o tome podnese izvješće bez rezerve. Te su odluke ništetne ako revizor ne podnese izvješće bez rezerve u roku od 2 tjedna od dana njihova donošenja

TKO FORMALNIM PRAVOM UTVRĐUJE GFI? UPRAVA i NO, a može se desiti da i GS KAKO ĆE DOĆI DO TOGA?1.UPRAVA ih pripremi2.podnosi ih NO radi kontrole3.NO će pregledati

TKO MORA BITI NAZOČAN? Revizori – postavlja ih UPRAVA i NO prilikom osnivanjaTKO UTVRĐUJE GFI U FORMALNOPRAVNOM SMISLU? GS, ako to ne učini UPRAVA i NOKAD ĆE SE SMATRATI DA SU GFI UTVRĐENA?Ako je NO donio odluku to je dobro, to odobri, tada se GFI smatraju utvrđenima, onda se ona upišu u SR.