Primjeri ornamentike u naem okruenju

Vjeba I, Ornament I dekorUNIVERZITET CRNE GOREArhitektonski fakultet

[Primjeri ornamentike u naem okruenju] Predmetni nastavnik: Dr Slavica Stamatovi d.i.a. Student: Biljana Janjuevi 25/14

Ornament I dekor / vjeba 1/ Primjeri ornamentike u naem okruenjuPitanje ornamenta i dekora nije svojstveno samo arhitekturi kao umjetnikoj djelatnosti. Kroz itavu istoriju civilizacije, raznim tehnikama prikazivali su ljudi svoje misli, strahove, namjere i vjerovanja. Ornamet je bio sredstvo izraavanja, po mom miljenju, kao dokaz o poretku i pravilnosti koju u svijet unosi ovjek. ivotinja ne moe precipiranjem prikazati, nacrtati sebe ili svijet oko sebe, ali ovjek moe. Izvorno znaenje ornamenta kao ukrasa, razvija se kroz istoriju umjetnosti i promjenu razliitih scenografija vremena i dostignua, u nain ispoljavanja moi-intelektualne, materijalne ili karakterne- jednostavno izraz ljudske gordosti.Meutim, neke druge injenice se naizbjeno nameu kao uzroci koji su pogodovali razvoju ovjekove ljubavi za ukrasom i simbolom. U prvom redu to su tehnoloka dostignua svake pojedinane epohe, vrste materijala i nain njihove upotrebe. Drugo, tendencija da svaka zatvorena drutvena zajednica obiljei svoju teritoriju i postojanje uopte, nekim znakom, originalnim simbolom, to dalje rezultira nastankom folklora. Tree, zavisno od medijuma u kom se radi, ukrasom se pojedina djela samo unapreuju, to govori o nadarenosti autora, kao pojedinca i grupe iji je pripadnik. Ipak , u poslednjih stotinjak godina, ornament gubi svoje znaenje, postaje izraz pretjerivanja, prikrivanja mana ili eklektinosti. Kulminacija se dogaa nastankom djela Ornament je zloin, Adolfa Losa. Ipak, uprkos osudi koju mu je priredila moderna, ornament nije zamro. Naprotiv, izuzetno je prisutan i u savremenom dobu. Ono to sam ja, kao posmatra, uspjela da zakljuim, jeste da se u naem okruenju ornamentika javlja u dva tipa: kao dio tradicionalne gradnje i novonastalih objekata koji tee da imitiraju prolost; i kao ravnopravna komponenta kreiranja arhitekture koja je plod savremenice, drutva potroako-komercijalnih sklonosti, koja nema ambijentalno-arhitektonsku vrijednost. Direktan primjer takvog koncepta jeste i objekat Republikog zavoda za geoloka istraivanja, koji se nalazi pored I faze Studentskog doma, koja je usput reeno takoe slikovit primjer nedostatka mjere u ukraavanju. Ali vratimo se na objekat Zavoda. Pouzdano znam da su i osobe, ija sfera interesovanja nije u arhitekturi, imali gotovo istovjetno miljenje kao autor ovog teksta. Objekat je u svakom smislu neobian, ali ne u pozitivnoj konotaciji. Rjeenja nadstrenica-horizontalnih brisoleja, okapnica, ili ta god ti elementi bili, koji bi nekako prirodno, naroito vizuelno trebali biti okrenuti ka visini, pokazuju na dolje. Kako su formirani u vidu traka koje okruuju objekat sa svake strane, ine zasebnu linearnu formu koja remeti osnovnu volumetriju objekta. Sve bi se to moglo i tolerisati da postoji adekvatno funkcionalno opravdanje za njihovu primjenu, ali svojim dimenzijama sigurno ne obezbjeuju zatitu od prekomjernog osunanja. Dokaz za to jeste postojanje unutranjih zastora u objektu. Osim toga, potpuno je apsurdno postavljati zatitu od Sunca na sjeveru. Ovdje je i to sluaj.Dalje, u frontalnom izgledu objekta neizostavno se nameu dva detalja- veliki kruni balkoni koji se javljaju samo na poslednjoj etei. Kontriraju svojom formom kompletnoj koncepciji objekta, a prilino iritantno su naglaeni i sa dva stuba koja ih pridravaju. Ti stubovi se prostiru itavim visinom objekta, kao tapovi visoki desetak metara samo da bi bili potporni elementi balkonima-neopravdano, ekonomski neisplativo i bez konkretne vizuelne svrhe, ne dodaju kvalitet estetici objekta, ak rade na utrb iste. Trei detalj koji upada u oi jeste fasadna plastika, koja se javlja na dijelu fasade koja nema otvora. Kvadrati liveni u betonu, kao mrea aplicirani na istu povrinu fasade, u pravilnoj postavci, nezavisno djeluju smisleno, kao skulptoralni detalj. Ali u arhitekturi, bez konkretne potrebe, svaki viak moe samo da teti ukupnom utisku. To se deavalo i velikom Mies van der Rohe-u. Pogotovo u pomenutoj kompoziciji, punoj pretjerivanja, djeluju vrlo neracionalno i prije svega izlino. Ukupni utisak je da-objekat jednostavno nije itljiv. Ne komunicira sa okolinom, ne prepoznaju se ni konkretni obrisi nekog pojedinanog stila, obzirom da nije sagraen u skorije vrijeme. U postmoderni je ornament imao svoje opravdanje i korien kao izraz manifesta doba. U ovom sluaju, po skromnom miljenju autora teksta, prikazan je u svojoj najnepogodnijoj formi, kao viak i doslovno skrnavljenje arhitekture kao plemenite djelatnosti, reprezenta ljudskog znanja i dostignua.Ali da ne sudimo prerano. Ili neopravdano. Objekat je svojim eksterijerom prilicno odbojan entitet, koji pak moze imati racionalnu funkcionalnu raspodjelu i samim tim opravdati svoje postojanje-eksploatisanje. Ornament apliciran na njemu izraz je promjenljivih vrijednosti drustva, estetike, moda i socijalnog stanja. Arhitektura koja pokuava na neki sporedni nain da prikae ili nadomjesti svoju vrijednost, ustvari je prozaina tvorevina. Prave vrijednosti arhitektonskog djela ogledaju se u njegovom porijeklu kao ovjeijeg proizvoda, koja izraava njegove potrebe i kao takva jeste estetski vrijedno i prosto lijepo, prijatno djelo. U prolosti se ornament koristio da prikrije mane materijala, greke u izvoenju, neukost graditelja ili slino. Danas razvijena industrija svake vrste, kao i nauka o otpornosti materijala, omoguavaju da se svaki od njih iskoristi u svom najboljem, maksimalno svrsishodnom stanju. Samim tim u pravoj ljepoti svoje pojavnosti. Grijeh je takve mogunosti savremenice ne koristiti ili ih upotrebiti u pogrene svrhe. Jer objekti onda ne nose peat vremena u kom nastaju-zeitgeist, ne vrednuju se kao ambijantalne cjeline posebnih vrijednosti i prosto ne prave kontinuitet u gradnji na ispravan nain. Svako podraavanje prolosti je pogreno, jer se svako proteklo doba u svojim najboljim djelima, sluilo samo vrhuncem onovremene tehnologije. Samim tim, zakljuujemo da se pojava ornamenta u naem vremenu generalno posmatra kao viak, to uzimajui u obzir ve reeno, i jeste opravdano.

Republiki zavod za geoloka istraivanja