os DANAS 5 web

OD SVAKOG PRODANOG PRIMJERKA DVOTJEDNIKA OSIJEK DANAS JEDNA KUNA DONIRA SE UDRUZI MOJE DIJETE

Dvotjedni magazin • Broj 5 • 25. studeni 2010. • Cijena 10 kuna

Dossier Dossier nekretninenekretnine * Tržište nekretnina dosegnulo dno* Tržište nekretnina dosegnulo dno* Kvadrat uskoro 700 eura?* Kvadrat uskoro 700 eura?

Međuljudski odnosiMeđuljudski odnosi - najveći problem stanovanja - najveći problem stanovanja

Predblagdansko ludovanje Predblagdansko ludovanje - petarde su opasna zabava- petarde su opasna zabava

PKOI Delfi nPKOI Delfi n- plivanjem nadvladali bolest- plivanjem nadvladali bolest

Gordan Matković:Gordan Matković:- vrijeme je da se NK Osijek - vrijeme je da se NK Osijek

sam fi nancirasam fi nancira

SADRŽAJ

www.osijek-danas.com 3

25. studenoga 2010.

Sljedeći brojdvotjednika izlazi9. prosinca

4.-5. Dossier: Osječko tržište nekretnina dosegnulo je dno dna

6. Psihologija kupaca: Je li Sjenjak precijen-jen?

7. Kako poboljšati tržište nekretnina: Bankama stambeni krediti nisu isplativ proizvod

8. Josipovac: Započela izgradnja kanalizacije u Jungertovoj ulici

9. OŠ Ljudevita Gaja: Obnova škole prema načelima energetske učinkovitosti

10. Predblagdansko ludovanje pirotehnikom: Petarde nisu zabava

11. Borba protiv gripe: Stariji vjeruju cjepivu, mladi čaju i limunu

12. Oglasi za posao s pozivnim brojem 060: Laka zarada na tuđoj nesreći

13. Udruženje stanara: Loši međuljudski odno-si najveći su problem stanovanja

14. Tržnica d.o.o.: Visokokvalitetni i zdravi ekološki proizvodi

15. Obrtnički knjigovod-stveni servis: Kvalitetna usluga primarna je za opstanak

16. Taxi Cammeo: Vozite se bezbrižno i jeftino!

17. Lovačko društvo Fazan iz Laslova: Ubijati divljač nije nam cilj

18. Ekovrtić mak: Vrtićarci znaju čuvati okoliš

19. PKOI Delfin: Plivan-jem nadvladali bolest i postali vrhunski sportaši

20.-21. U gostima kod poznatih Osječana: Božidar Šnajder, inten-dant HNK

22.-23. Antikvarijat Ezop: Osječani vole knjigu, ali nemaju novca

22. Druge: Jazz-verzija skladbe “Moj Osijek” gradu za rođendan

23. HKUD “Željezničar”: Koncertom obilježena 85. godišnjica

24. Osječani ipak rado čitaju: Sajmovi su pravo mjesto za kupnju knjiga

25. Rock ’n’ roll priče: Heroji gitare – domaće snage

26. Slobodna zona: Kako Hrvati pokapaju?

27. Zeleni val: Downsiz-ing – može li manje biti više?

28.-29. Gordan Matković: Vrijeme je da se NK Osijek sam financira

30. ŽOK Vukovar: Odbojkaško čudo

32. Čini li odijelo čovjeka: Odjećom možemo graditi povjerenje

33. Čestitke

34.-35. Horoskop: Zvjezdani savjeti za prvi dio prosinca

36. Kuhajmo s Vjeko-slavom Kramerom: Španjolska jela

37. Ukusno i praktično: Pretvorite stari kruh u ukusna jela

www.mojedijete.hr

PRETPLATA:3 mjeseca

50 kn (1 broj gratis)

6 mjeseci100 kn (2 broja gratis)

12 mjeseci200 kn (4 broja gratis)

Detaljnije informacije natel.: 031/320-152 ili 095/556-8989

[email protected]/880-1911

RITAM GRADA

4 www.osijek-danas.com

25. studenoga 2010.

Iduće godine cijena stana u Osijeku pada na 700 eura za kvadrat?¶ Odnedavno se na internetu pro-

daje osječka novogradnja, ali pod radikalno specifi čnim uvjetima: daj stari stan, a razliku plati u go-tovini. Ljiljana Dimitrijević iz stru-kovne skupine posrednika u prodaji nekretninama pri HGK-u kaže: - To je potez očajnika! Ali prije godinu dana govorili smo da je nemoguće da će cijena kvadrata biti 900 eura, upravo onoliko koliko je danas

DOSSIER: OSJEČKO TRŽIŠTE NEKRETNINA DOSEGNULO JE DNO DNA

Već se gotovo godinu dana u pravilnom ritmu u medijima objavljuju prilozi kako je tržište nekretnina na našem području u komatoznom stanju. Na te je pri-loge prosječni čitatelj već ogu-glao: zato što ne može ni sanjati o kupnji nekretnine ili zato što se podaci uglavnom ponavljaju. Naime, uobičajilo se pisati da na tržištu nekretnina vlada sta-gnacija, da cijene padaju, da su u Osijeku stanovi među najjefti-nijima u Hrvatskoj... Jedino što privuče pogled građanina kada se nađe pred takvim tekstom jest zapažanje eventualnog pomaka u cijeni nekretnine, uglavnom naniže, dok mu salva postotaka i statističkih stopa uglavnom ne znači ništa.

Kreću očajnički poteziMeđutim, ažurniji pratitelji (pri-vidnih) kretanja na osječkom tržištu nekretnina odnedavno su mogli zapaziti relativno ra-dikalan pomak: jedna agencija za nekretnine (i na internetu)

nudi stanove u novogradnji, pristajući na zamjenski rabljeni stan i na doplatu razlike između vrijednosti zamjenskoga rablje-nog stana i cijene novogradnje u gotovini.- Ako je to točno, onda je to potez očajnika – kaže Ljiljana Dimitrijević, predsjednica stru-kovne skupine posrednika u prometu nekretnina pri Hrvat-skoj gospodarskoj komori - Žu-panijskoj komori Osijek.- Smatram da je logičnije snizi-ti cijenu novogradnje i pristati na plaćanje u nekoliko obroka budući da u ova vremena svi moramo pristati na optimal-ne kompromise. Uostalom, na transakciju nad novogradnjom ne plaća se porez, a nad tran-sakcijom na rabljeni stan plaća se porez. Dakle, onaj tko je ta-kvu ponudu stavio na internet, em pristaje na manju zaradu, em pristaje na plaćanje poreza – konstatira Ljiljana Dimitrijević.Kako nadalje navodi, logiku ta-kva postupka vidi samo u jednoj

računici: - Možda čovjek rezo-nira da mu je bolje pod takvim uvjetima prodati četverosobni ili trosobni stan, koji se ionako teže prodaju, razmišljajući da će dobiti nešto gotovine i još uz to lakše prodati jednosobni ili dvosobni stan koji dobije u zamjenu, makar pritom morao platiti i porezne obveze. To do-nekle ima smisla.

Bilo kako do gotovine, zarade...Ivo Š., sugrađanin koji je mje-secima pokušavao povoljno prodati svoj stan i na posljetku ga bio prisiljen prodati ispod ci-jene, a potom tražio stan po pri-hvatljivoj cijeni, stekao je time iscrpno iskustvo u kupoprodaji stana. On kaže da je očaj i te kako vidljiv među agencijama i investitorima te da su spremni na znatne ustupke kada vide da klijent raspolaže gotovinom.- Nije baš da su spremni na po-litiku daj što daš, ali su spremni na prilično veliko spuštanje ci-

jena, kaže Ivo Š., napominjući da u očajničkoj potrazi za goto-vinom i u potrebi za realizaci-jom bilo kakve transakcije već u startu popuštaju: - Dođete li agentu za nekretnine i kažete li mu po kojoj biste cijeni htjeli prodati stan, on će vam reći da je to precijenjeno i onda će uz više ili manje spretnu priču o krizi, tržišnoj realnosti, zako-nima ponude i potražnje tobože stručno reći koja je prava cije-na. No oprez, ta je cijena možda ispod realne tržišne cijene koju vam je agent lukavo i uvjerljivo ponudio kako bi što prije stigao do zarade. Vama se možda i ne žuri pa mudro pričekajte, ali bu-dite uvjereni, vašem se agentu i te kako žuri što prije okrenuti neki novac!

Ispod 900 eura nipoštoLjiljana Dimitrijević kaže da se trenutačno cijene kreću od minimalno 900 eura po četvor-nome metru preko prosječnih 1.100 eura do maksimalno

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

1.150. Kada govorimo o prosječnih 1.100 eura, jasno je da je to službena cijena koja služi boljoj startnoj po-ziciji u pregovorima i cjenkanjima. Konačna cijena stvar je individualne spretnosti u poslovanju ili je pak stvar prisile da se pristane i na nemoguće.A kada je riječ o nemogućem, ta po-srednica u prometu nekretnina smatra da je nemoguće da cijene dalje pada-ju: – Istina, vladaju kriza i očaj, ali spustiti cijenu ispod 900 eura bilo bi ispod granice održivosti ekonomske isplativosti, kaže, ali i napominje: -

Prije godinu dana nitko nije očekivao da ćemo pasti na 900 eura za četvorni metar. Tada se to činilo nemoguće! Hoće li, recimo, 700 eura za četvorni metar postati ta nova nemoguća cije-na koja je na kraju, silom prilika, ipak postala realna? Nama je 1.000 eura za četvorni metar bila psihološka grani-ca, a kada su cijene pale ispod toga, znali smo da je gadno i da su zavla-dali nemogući uvjeti poslovanja. Pa smo pali na tih 900 eura. Hoće li se nastaviti?

Igor Gajin

NIKAD GORE... A KAKO NAM JE BILO?- Nikad nije bilo ovako! Nikad nije bilo gore! – konstatacija je Ljiljane Dimitrijević iz strukovne skupine posrednika u prometu nekretnina pri HGK-u. – Prošli smo sve faze i možemo zaključiti da je ovo najneiz-vjesnije razdoblje za našu branšu. Devedesetih su stanovi bili iznimno jeftini, gotovo ih se moglo kupiti za bagatelu, i mi tada nismo zarađivali na cijeni stanova, ali smo zarađivali na količini transakcija, tolika je to dinamika bila. Onda je dvije tisućitih došlo do buma novogradnje i opet se naveliko prometovalo. Znali smo tada da je sve to nerealno, da tome mora doći kraj, da se ljudi zadužuju i da je sve na kredit, ali svi su imali koristi od toga: građevinari su se zapošljavali, rasla je zaposlenost, plaćali su se porezi, punio se državni proračun, mlade su se obitelji udomljavale i započinjale život... - nostalgično glasi podsjećanje iskusne posrednice.

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Na ‘’lageru’’ je najviše obi-teljskih kuća. Obitelji su gra-dile velebna zdanja, obiteljski san da pod istim krovom žive sve generacije nije se ispunio, ostarjeli utemeljitelji loze više ne mogu iz svojih mirovina fi nancirati svoj opustjeli, pre-golemi dom... No iz sentimen-talnih razloga ne žele spuštati cijenu svojih obiteljskih kuća. Prodaja obiteljskih kuća po sentimentalno visokim cijena-ma isplati se samo onima koji su na toliko atraktivnoj lokaciji da je vrijedi platiti samo zbog parcele na kojoj će niknuti vi-šestambena novogradnja. Lji-ljana Dimitrijević smatra da su precijenjene i starogradnje, primjerice na iznimno popu-larnom Sjenjaku. Ističe kako

je nelogično da starogradnja bude skuplja od novogradnje.Budući da je poznato da su se novogradnje kompromitirale svojim fušerajem zbog kojega vlaga počinje izbijati po zi-dovima stanova i pročeljima zgrada već nakon nekoliko mjeseci, posve je razumljivo da potencijalni kupci više ci-jene starogradnju. Međutim, Dimitrijevićeva kaže kako nije stvar u tome, nego da kupci uz željeni stan gledaju i na prate-ću infrastrukturu: škole, vrtiće, parkiralište, šoping-centar... Sjenjak sve to ima.

I. Gajin

Je li Sjenjak precijenjen?PSIHOLOGIJA KUPACA

SVE JE STALO, SVE JE PALOViše se studentima ne kupuju stanovi- Ako malo pogledate po gradu, vidjet ćete da je i gradnja stala. Pogledajte malo parcele. Imate raskrčenih parcela, rezerviranih za gradnju, na kojima se već neko vrijeme ništa ne radi. Stoji zbog osjećaja da nisu vremena za investiranje u to. Pao je i najam stanova u gradu koji je sveučilišni grad, grad koji je dobrim dijelom egzistirao na najmovima. Logično je, dakle, da su pale i cijene najma. Kao što znate, do prije nek-og vremena bio je trend da se studentu koji dođe studirati u Osijek ne unajmi stan, nego mu se kupi. Bilo je to logično, razumljivo, višestruko mudro, bio je to kapital koji vam se uvijek mogao isplatiti. Umjesto da bacate novac u najam, imali ste kapital koji ste mogli oplođivati ili daljnjim iznajmljivanjem ili prodajom nakon studija vašeg potomka. Sada je i to palo na petinu od one količine stanova koje su roditelji kupovali za svoje studente u najboljim vremenima, kaže posrednica Dimitrijević.

PONUDA I POTRAŽNJALjiljana Dimitrijević kaže da na tržištu nekretni-na vlada golema disproporcija između ponude i potražnje. Prema njezinim uvidima, omjer između ponude nekretnina na prodaju i potražnje za kupnju nekretnina je 70:30, premda kaže da je to optimističniji pogled na realno stanje i da bi možda bilo bliže istini kada bi rekla da je taj omjer 80:20.

Osim iznimki koje potvrđuju pravilo, gradnja je stanova u Osijeku stala

Kupnjom stana na Sjenjaku dobiva se i prateća infrastruktura koju to naselje ima

Foto

: D. T

ijard

ović

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Što bi se trebalo dogoditi u hrvat-skoj politici i hrvatskom gospo-darstvu da bi tržištu nekretnina krenulo, koji bi to presudni klik trebao biti pa da agencije za ne-kretnine kažu: E, sad se može di-sati. Na upit bi li taj presudni klik bio primanje u EU (pa će cijena nekretnina porasti), je li to neka Vladina mjera, je li porast zapo-šljavanja, a time i bolja kreditna sposobnost građana koji stabilno privređuju..? Na sve to Ljiljana Dimitrijević odmahuje glavom i kaže: – Banke. Samo banke. S bankama je nama počelo sve ovo što se događa i s bankama će završiti. Ma, kakav EU? Što će nam to vrijediti ako ljudi nemaju čime kupiti nekretnine. A i kad su nedavno krenule one premijer-kine akcije za stimuliranje kup-nje stana kako bi se pokrenula građevina, svi mi koji smo u toj branši, čim smo čuli detalje mje-ra, znali smo da to neće funkcio-nirati. Stvar je u bankama. Da su fl eksibilnije, da daju povoljnije kredite... No i banke su shvatile da im dugoročni krediti, a među njima su i stambeni, nisu isplativ proizvod. Banke trenutačno više vole nenamjenske kredite. One se sada guše u stanovima koje su vratile ovrhama, a koje nemaju kome prodati, premda se takvi stanovi na dražbama prodaju za polovicu tržišne vrijednosti. Sto-ga su, dakako, uvjeti za stjecanje novih kredita rigorozni, a i građa-ni su, posve razumljivo, uplašeni. Kad vam otplata stambenog kre-dita traje 25-30 godina, kako mo-žete pristati nato ako ćete ostati bez posla za šest mjeseci ili već sutra? Uletite li u stambeni kredit i u međuvremenu ostanete bez posla, to je dvostruka nesreća: ostajete automatski i bez posla i bez krova nad glavom.

I. G.

Bankama stambeni krediti Bankama stambeni krediti nisu isplativ proizvodnisu isplativ proizvod

KAKO POBOLJŠATI TRŽIŠTE NEKRETNINA?

50 posto agencija već se zatvoriloLjiljana Dimitrijević otkriva da je trenutačno komatozno stanje na tržištu nekret-nina u Osijeku navelo 50 posto agencija da stave ključ u bravu, a procjenjuje da će u sljedećem razdoblju još trećina preostalih propasti. Kaže da to de-setkovanje nije izazvala nedavna obveza licenciranosti jer je riječ o uvjetima koje je svatko s malo truda mogao ispuniti, nego je riječ o djelovanju krize. – Opstaju samo oni koji imaju još neke djelatnosti osim one primarne, trgov-anja nekretninama. Oni koji su smatrali da je trgovanje nekretninama posao u kojem je dovoljno na portalu oglasiti ponudu i potražnju te posredovati i uzimati proviziju, takvi su propali. Zasad traju oni koji su zaista kvalifi cirani, koji su upućeni u posao i sve što ide uz njega, koji su upućeni i u građevinu, projektiranje... No problem je što su sve te djelatnosti vezane uz isti sektor, a kao što znamo, cijela je branša u krizi.

Foto

: D. T

ijard

ović

Banke se guše u stanovima koje su vratile ovrhama

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Započela gradnjaNo radovi na gradnji kanaliza-cijske mreže ipak su započeli, a prema najavama iz Vodovo-da, unatoč lošim vremenskim uvjetima, radit će se dokle god to bude moguće.- Budući da se približio kraj

2010. godine, mislili smo da ćemo ponovno ostati zaborav-ljeni. Godinama slušamo kako projektna dokumentacija za ka-nalizaciju postoji, no nikako da se što pokrene s mrtve točke. Iako znam da nije riječ o ne-maru gradske vlasti, nama koji

se još moramo koristiti septič-kim jamama slaba je to utjeha. Sada smo svi presretni što se napokon nešto pokrenulo. Iako se radovi neće dovršiti ove go-dine, naš će se veliki problem napokon riješiti. To za našu ulicu znači poboljšanje cje-lokupne infrastrukture, rekao je Ivica Glogač iz Jungertove ulice.

Infrastrukturni proble-miProblem Jungertove ulice go-dinama je trajao zbog neriješe-nih imovinsko-pravnih odnosa zbog kojih je zakočena reali-zacija kanalizacije, objasnio je Ivica Boduljak, predsjednik Vijeća MO Josipovac.- Svjesni kakve zbog toga pro-bleme imaju mještani, zaista smo zadovoljni konačnim po-

četkom radova. Kada je Jun-gertova ulica u pitanju, baš zbog neriješenog pitanja kana-lizacije, stanovici su zakinuti i za druge infrastrukturne potre-be poput nogostupa i rasvjete. Ne bi imalo nikakva smisla napraviti nogostup ili postaviti rasvjetne stupove, a onda zbog kanalizacije sve to uništavati. Ove su godine bila predviđena sredstva upravo za tu namjenu, no budući da kanalizacija neće biti završena do kraja godine, novac smo prenamijenili za nogostupe u drugim dvjema ulicama u Josipovcu. Iskreno se nadam da će nakon završet-ka radova i Jungertova dobiti sve što je potrebno za kvalitet-niji život njezinih stanovnika, istaknuo je Boduljak.

Vilma Baban

Gradnja kanalGradnja kanalizacije u izacije u Jungertovoj Jungertovoj ululici napokonici napokonje započelaje započela

JOSIPOVAC

¶ Ulica Franje Jungerta u Josipovcu i dio Osječke ulice nemaju riješen

sustav odvodnje. Tamošnji stanovni-ci godinama slušaju samo obećanja i izgubili su, kažu, svaku nadu da će se i ove godine riješiti problem odvodnje i smrdljivih septičkih jama.

Radovi će se dovršiti 2011. godine- Radovi na gradnji kanalizacijske mreže u Jungertovoj ulici u Josipovcu nastavak su investicijskih projekata vezanih uz odvodnju na području Osijeka. U proteklih nekoliko mjeseci riješeno je pitanje projektne doku-mentacije i krenuli smo u izvedbu radova.Projektom je obuhvaćena gradnja dviju crpnih stanica i 1.600 metara kanalizacijske mreže. Ukupna vri-jednost investicije je dva milijuna kuna. Ove ćemo godine raditi dok to vrijeme bude omogućavalo, a planiramo radove dovršiti do sredine 2011. godine, rekao je Ljubomir Novoselić, direktor Vodovoda d.o.o.

Stanovnici Jungertove ulice zadovoljni su zbog gradnje kanalizacije

Dugoočekivani radovi konačno su započeli

Foto

: K. R

ešet

ar

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Dotrajala stolarija i fasada do-njogradske Osnovne škole Lju-devita Gaja već će iduće godi-ne postati ružna uspomena, na zadovoljstvo djelatnika škole, učenika i roditelja.

Prvi takav projektNaime, u sklopu provedbe projekta pod nazivom CHEE - “Zajednička istraživanja i razvoj energetske efi kasnosti u pograničnim područjima”, odobrenog programom Europ-ske unije IPA CBC Mađarska - Hrvatska, obnovit će se dio OŠ Ljudevita Gaja i Dom umi-rovljenika u mađarskom Szige-tvaru. - Obnovom škole prema na-čelima energetske učinkovito-sti ne samo da ćemo osvježiti izgled škole već ćemo napraviti i znatne uštede na energentima. Iako je ovo tek demoprojekt i prva škola koju obnavljamo na taj način, želja je da se i ostali objekti obnove. Obnova škole započet će iduće godine, re-kao je Slaven Klobučar, vodi-

telj projekta, kojega je nositelj Grad Osijek.

Kvalitetnije školovanjeU školi će se popraviti stolarija, pročelje te ugraditi uređaji koji će pokazivati kako se može smanjiti potrošnja i uštedjeti energija. Zadovoljstvo što su prva škola u regiji koja će se obnoviti prema načelima ener-getske učinkovitosti ne krije Aleksandra Krampač Grljušić, ravnateljica škole.- Naša je škola sagrađena davne 1961. godine i drago nam je što će se napokon raditi na njezinoj obnovi. Rješavajući problem dotrajale stolarije i pročelja, smanjit ćemo povelike račune za energente te osvježiti izgled škole, a pridonijet ćemo i kva-liteti školovanja naše djece. Vjerujte, nije jednako polaziti školu u kojoj se ne može svaki prozor otvoriti ili svaka učio-nica prozračiti. Stoga se vese-limo početku radova, istaknula je ravnateljica.

Davorka Novokmet

Obnova škole prema načelima Obnova škole prema načelima energetske učinkovitostienergetske učinkovitosti

OŠ LJUDEVITA GAJA

¶ Rješavajući problem dotrajale sto-larije i pročelja, smanjit ćemo pove-

like račune za energente te osvježiti iz-gled škole, a pridonijet ćemo i kvaliteti školovanja naše djece, rekla je ravnatelji-ca Aleksandra Krampač Grljušić

Vrijednost rekonstrukcije OŠ Ljudevita Gaja iznosi 97.000 eura

Ravnateljica pored dotrajalog pročelja škole

Foto

: D. N

ovok

met

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Konfeti, bombice, žabice, pa-sje bombice, šibice sa zlatnom kišom ili fontane - iza tih sim-patičnih imena nalaze se nimalo bezazlene “igračke”. Riječ je o

petardama koje su već uveliko preplavile grad, a vježbanje za blagdansku buku sve se više čuje.Roditelji im kupuju pe-tardeNa forumima na internetu pole-mike su već započele, no malo tko se živcira zbog posljedica bacanja pirotehničkih sredsta-va. Problem je jedino koji mo-del petardi odabrati:- Meni starci kupuju petarde!- ponosan je jedan mladić. - Al-kohol i petarde ne idu, malo je falilo da postanem ljevak, pri-znaje drugi.Trinaestogodišnja Ivana Bertok potvrđuje kako se mnogi vršnja-ci ne boje roditelja zbog korište-nja petardi.- Mnogima roditelji sami na-bavljaju petarde, a ostali kupuju skrivećki. Do sada srećom nitko u mojoj školi nije ozlijeđen. Na-stavnici nam često govore o mo-gućim posljedicama, no mislim da su za to ipak najodgovorniji roditelji koji bi trebali paziti da im djeca ne dolaze u kontakt s

pirotehnikom. Ne volim buku petardi i uvijek me strah da koja ne padne blizu mene. Naravno, za sada se čuje tek pokoja, no znam da u prosincu neće biti ni-malo lijepo, kaže Ivana.

Sport umjesto petardiDijana Skorup, pedagoginja u Osnovnoj školi Ljudevita Gaja, kaže kako za sada još nema buke petardi u okolici te škole.- Čuje se tek pokoja petarda u daljini. Često razgovaramo s djecom i nismo imali većih pro-blema, a srećom ni medicinskih intervencija. Kada otkrijemo počinitelja, razgovaramo, obja-

snimo i procijenimo je li potreb-no pozvati roditelje ili je dijete izvuklo pouku, kaže pedagogi-nja.Dobar primjer daje Osnovna škola Tina Ujevića ispred koje je nekada “blagdanski”ugođaj pucanja bio vrlo izražen.- Od kada smo otvorili fi tnes-igralište, naši učenici čini se uopće nemaju potrebu za tim načinom zabave. Okrenuli su se sportu i ne haju više za piro-tehniku, a disciplina se iznimno popravila, ponosna je Marija Galić, ravnateljica te škole.

M. Plevnik Cvitanušić

Petarde nisu zabava i mogu Petarde nisu zabava i mogu dovesti do tragedijedovesti do tragedije

POČELO PREDBLAGDANSKO LUDOVANJE PIROTEHNIKOM

¶ Mnogima roditelji sami nabavljaju petarde, a ostali kupuju skrivećki.

Do sada srećom nitko u mojoj školi nije ozlijeđen. Nastavnici nam često govore o mogućim posljedicama, kaže trinae-stogodišnja Ivana Bertok

Roditelji, budite uzor svojoj djeci- Svake godine već tradicionalno policija tijekom prosinca organizira akciju Mir i dobro kako bi se povećala sigurnost građana. Na svojim stranicama MUP upozorava roditelje da ne daruju djeci nešto od čega bi mogli stradati:- Najčešće su ozljede šake, prstiju, lica i očiju, a često su nužne i amputacije. Predviđene su i kazne za pro-daju pirotehničkih sredstava na nedopuštenim mjestima, za prodaju mlađima od 16 odnosno 18 godina, ovisno o vrsti pirotehnike, bacanju petardi u zatvorenim prostorima ili na mjestima gdje se okuplja mnogo ljudi. Budite uzor svojoj djeci, poručuje policija.

Druženje klinaca na ulici često je popraćeno ispaljivanjem petardi

Ivana Bertok plaši se buke petardi

Foto

: D. T

ijard

ović

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

U Zavodima za javno zdravstvo i ordinacijama liječnika primarne zdrav-stvene zaštite od 15. stude-noga za počelo je cijeplje-nje protiv sezonske gripe. No uobičajenih gužvi pr-vih dana cijepljenja ove godine nije bilo. Odziv je slabiji nego prijašnjih go-dina i čini se da je prošlo-godišnji fi jasko cjepiva za svinjsku gripu te špekula-cije oko njegova miješanja sa sezonskim ipak zbunio građane te unatoč tvrdnja-ma liječnika da razloga za strah od cjepiva nema, kod ljudi izazvao skepsu.

Cjepivo štitiUnatoč manjem odzivu, upravo je starija popula-cija i dalje najvjernija ci-jepljenju protiv sezonske gripe. Da razlog tome nije besplatno cjepivo za stari-je od 65 godina već povje-renje u učinak koje cjepivo ima, rekla nam je umirov-

ljenica Nada Kovačević. Cijepi se redovito već de-setak godina i od tada ni-kada nije imala problema s gripom.- Manjih prehlada bude, no one su slabe, par dana cu-renja iz nosa, malo kihanja i to je sve. Uistinu vjeru-jem da to mogu zahvali-ti redovitom cijepljenju. U nekim godinama kada organizam slabi čovjek mu mora pomoći u borbi protiv bolesti i upravo to cijepljenem i činim. Zašto bih se uopće izlagala opa-snosti i mogućim kompli-kacijama koje gripa nosi kada se mogu unaprijed zaštititi? Cijepila sam se i kada sam plaćala, a i sada bih sve i da moram platiti, jer nijedna cijena nije pre-visoka kada je zdravlje u pitanju, rekla je ta umirov-ljenica. Dodala je da ju ne zabrinjava sastav cjepiva jer vjeruje kako stručnjaci znaju što rade.

Vitamin C i čajTrideset jednogodišnj i Ivan Matković u borbu protiv gripe prednost ipak daje prirodnim sredstvima. Kaže kako su mu čaj, med i limun uspješan pomagači.- Ako sam tijekom godine osjetio da mi je imunitet nešto slabiji, domaćoj ću medicini eventualno po-moći uzimanjem vitamina C. Gripu nisam imao već godinama što dokazuje da je i preventiva važna. Ključ je u zdravoj prehrani i kretanju na svježem zra-ku, a ako do gripe i dođe važno ju je preležati.. Ne plašim se ni pojave no-vih vrsta gripa, takozva-nih ptičjih i svinjskih, jer se pokazalo da nikakvog razloga za paniku nije ni bilo. Ne pripadam skupini osoba sa pojačanim rizi-kom od obolijevanja pa ću se i ubuduće držati dobre stare provjerene metode u borbi protiv gripe, kaže Ivan.

Vilma Baban

ZAPOČELA BORBA PROTIV GRIPE

¶ U nekim godinama kada organizam sla-

bi čovjek mu mora pomo-ći u borbi protiv bolesti i upravo to cijepljenem i činim. Zašto bih se uopće izlagala opasnosti i mogu-ćim komplikacijama koje gripa nosi kada se mogu unaprijed zaštititi?, pita se sugrađanka Nada Kova-čević

Nedoumice

Iako se već desetak godina redovito cijepi protiv sezon-ske gripe, kada je ovosezon-sko cjepivo u pitanju nedou-mica je bilo kod umirovljenika Ivana Peše. - Smatram cjepivo najboljim načinom borbe protiv gripe, ali mislim da bi nam prilikom cijepljenja trebali bolje pojas-niti o kakvom je cjepivu ove godine riječ. Čuo smo puno različitih informacija tako da baš nisam bio siguran. Dosadašnje cjepivo smatram uspješnim, gripu nisam već godinama imao, ali nisam siguran hoće li dodavanjem novih vrsta virusa uspješnost biti ista. Trebali bi to bolje ob-jasniti pa da možemo lakše odlučiti što smatramo najbol-jom opcijom, zaključio je Pešo.

Stariji vjeruju cjepivu, mladi Stariji vjeruju cjepivu, mladi čaju i limunučaju i limunu

RITAM GRADA25. studenoga 2010.


U vrijeme kada broj neza-poslenih osoba svaki dan vrtoglavo raste, sve se češće pojavljuju primamljivi oglasi u kojima se traže osobe za ču-vanje djece, vozači, konobari, kuhari... u Hrvatskoj i ino-zemstvu. No karakteristično je da se informacije vezane uz takve oglase mogu dobiti isključivo pozivanjem broja 060 što stoji od 6,82 do 8,21 kunu po minuti. Navlakuša- Nakon što od potrošača do-bijemo informacije, provjeri-mo o čemu je riječ tako da na-zovemo sporni broj iz oglasa. Primjerice, nazvala sam broj 060 604 6050 agencije koja nudi razne poslove. Predsta-vila sam se kao nezaposlena osoba i ne pričekavši odgovor s druge strane odmah pitala gdje se nalazi njihova tvrtka, gdje im je sjedište i mogu li dobiti neki fi ksni broj jer me razgovor preko mobitela puno stoji. Šokirao me je odgovor djelatnice koja je odgovorila da nemaju fi ksni telefon, da mi ne može reći sjedište ni na-ziv tvrtke te da ona nije ovla-štena za davanje takvih poda-taka, objašnjavajući da su oni samo posrednici koji spajaju

nezaposlene osobe s mogućim poslodavcima. Prekinuvši raz-govor odmah mi je bilo jasno da je ovdje riječ o klasičnoj navlakuši nakon koje, umjesto informacija vezanih uz zapo-šljavanje, dobijete poveći tele-fonski račun, ispričala je Tanja Popović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača.

Provjerite podatke Napomenula je da građani prije pozivanja takvog broja obvezno u imenicima teleko-munikacijskih tvrtki trebaju provjeriti ime i sjedište tvrtke koja se oglasila.- Na žalost, ne možemo niko-me zabraniti da zove, ljudi su očajni kada ostanu bezposla, no očigledno je da net-ko iskorištava trenutačnu situ-aciju i lako zarađuje na tuđoj nevolji. Ono što možemo i želimo jest upozoriti poziva-telje neka prvo provjere takve brojeve. Naime, ako tvrtka ili agencija iz oglasa posluju le-galno, uz broj će biti navedeni i ostali podaci, a ako tih po-dataka nema, treba sumnjivca prijaviti mjerodavnim institu-cijama, savjetuje Popović.

Davorka Novokmet

Laka zarada na tuđoj nesrećiOGLASI ZA POSAO S POZIVNIM BROJEM 060

¶ Na žalost, ne možemo nikome zabraniti da zove, ljudi su očajni kada ostanu bez posla, no očigledno je da netko iskorištava trenutačnu

situaciju

Tanja Popović kaže da sumnjivce treba prijaviti mjerodavnim institucijama

Foto

: D. N

ovok

met

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Udruženje stanara grada Osijeka već osamnaest godina svojim djelovanjem nastoji poboljšati kvalitetu življenja građana. Rade na povećanju svjesnosti o pravima i obvezama svakog stanara. Brojnim akcijama, redovitim obilascima gradskih četvrti, različitim projektima, ali prije svega velikim entuzijazmom, to udruženje pomaže pri (ne)zgodama zajedničkog stanovanja.

Problematično etažiranje - Problema je mnogo, no najveći je etažiranje koje ne ide očekivanim tempom. Budući da je riječ o priličnom trošku, mnogi zaziru od etažiranja, kaže Vladimir Stanić, predsjednik Udruženja stanara. Dodao je kako će već od 1. travnja sljedeće godine sve nove zgrade morati posjedovati i certifi kat o energetskoj učinkovitosti. Starije zgrade mogu pričekati

do 2012. godine, no malo je, kaže, onih koji su upoznati s novim pravilnicima što ukazuje na potrebu educiranja.- Zanimljivo je, ali i tužno da se najteža pitanja među sustanarima potežu zbog međuljudskih odnosa. Mnogi se žale da ne poznaju ni prvog susjeda, a kamoli ostale sustanare, jer se stanari stalno mijenjaju. Govore da nema elementarne pristojnosti koja uključuje, primjerice, pozdravljanje na stubištu, a čavrljanje susjeda uz kavicu ili zalijevanje cvijeća u odsutnosti samo su dio dobrih starih vremena, priča Stanić te upozorava i na katastrofalno stanje podstanarstva u Osijeku.

I podstanari su građani- Situacija s podstanarstvom doista je tragična. Ima tu svega, od ucjena do zahtjeva za plaćanje unaprijed. Često su stanovi trošni, prljavi, a podstanari se primaju na crno

ili im se prijavom povisuje stanarina. Napominjem da u skupinu podstanara ne pripadaju samo studenti već su to često mladi bračni parovi s djecom. Nije teško zamisliti kakav je život mladim obiteljima uz neprestano seljakanje po neprikladnim prostorima uza strah da svaki tren možete na ulicu, priča predsjednik Udruženja i dodaje kako su pokušali raditi na ovom problemu kroz projekt: “I podstanari su građani”. Na taj su način poticali podstanare da im se jave, no odziv je bio zanemariv, javila su se tek dva sugrađanina.- Ljude je strah izložiti se, reći da žive na crno i prijaviti svog stanodavca pa radije šute, sklapaju nevaljale ugovore i čine si štetu. Ako bi se organizirali, njihovi se problemi više ne bi mogli gurati pod tepih, savjetuje Stanić.

Maša Plevnik Cvitanušić

Loši međuljudski odnosi najveći su problem stanovanja

OSJEČKO UDRUŽENJE STANARA POMAŽE U RJEŠAVANJU STAMBENIH PROBLEMA

¶ Mnogi se žale da ne poznaju ni prvog susjeda, a kamoli ostale sustanare jer se stanari stalno mijenjaju. Govore da nema elementarne pristojnosti koja

uključuje, primjerice, pozdravljanje na stubištu, priča Stanić

Ulažu u stanove, a zgrade propadajuOsijek muku muči i s derutnim zgradama koje vapiju za obnovom, posebice u Tvrđi.- Tamo se nalaze objekti stariji od trideset godina koji zahtijevaju jače investicije. Problem održavanja jako je izražen, ne samo zbog neadekvatne visine pričuve i lošeg fi nancijskog stanja već i svijesti građana koji najčešće uređuju samo svoje stanove, a ne misle na zgradu u cjelini koja propada i gubi na vrijednosti, objašnjava Vladimir Stanić.

Vladimir Stanić, predsjednik osječkog Udruženja stanara

Foto

: D. T

ijard

ović

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Primjer dobre poslovne suradnje – projekt promocije proizvoda hrvatskog sela, pokazuje broj-ne dobrobiti za Tržnicu d.o.o. i udruge, njezine partnere, ali i za građane koji imaju priliku kupiti zdrave ekološke proizvode i na taj način poboljšati svoje zdrav-lje kao i kvalitetu života. Udru-ge i klasteri Naše povrće, Oeco poesis i Slavonka, uz veliku potporu Tržnice d.o.o., surađuju s mnogim ekoproizvođačima i obiteljskim gospodarstvima.

Kriza potiče kreativnost- Otkako surađujemo s Tržni-com, znatno nam je olakšano poslovanje. Ne moramo više improvizirati da bismo kvali-tetno predstavili svoje proizvo-de, a Tržnicu ne doživljavamo samo kao iznajmljivača prostora nego kao partnera koji nas poti-če da nastavimo uspješno raditi. Osim toga, osječka je Tržnica vrlo respektabilna u Hrvatskoj udruzi tržnica. Cilj nam je pred-staviti i druge proizvođače koji imaju nove ideje i proizvode te im otvoriti nova tržišta. Želimo

pokazati da imamo visokokva-litetne proizvode koji zaslužuju svoje mjesto i na policama pro-davaonica, rekla je Ljiljana Olu-jić, voditeljica klastera Oeco po-esis. Dodala je da joj je drago što se pretpostavka da zelene tržnice neće preživjeti nije pokazala toč-nom, nego da su kriza i recesija kod mnogih proizvođača prota-knule kreativnost. Tako mnogi proizvođači postaju i prodavači te, kaže, nastoje sami sebi stvori-ti uvjete za održivi razvoj.

Ekološki čajeviMeđu proizvodima na zajednič-kom štandu navedenih ekopar-tnera, između ostaloga, mogu se pronaći čajevi koje u svakoj fazi njihove proizvodnje obilježavaju ekološki standardi – od uzgoja preko prerade do pakiranja. U ponudi su čajevi od kamilice, metvice, koprive, melise i me-tvice.- Čaj od kamilice najbolja je vr-sta čaja za djecu, koristimo ga ne samo za piće nego i kao oblog kojim tretiramo kožu i očne kap-ke tako da je ekološki proizveden čaj od kamilice zajamčeno priro-dan i zdrav proizvod koji našem organizmu neće naštetiti bez

Visokokvalitetni i zdravi ekološki proizvodi na osječkoj tržnici

SURADNJA TRŽNICE d.o.o. TE EKOLOŠKIH UDRUGA I KLASTERA

¶ Otkako surađujemo s Tržnicom, znatno nam je olakšano poslovan-je. Ne moramo više improvizirati da bismo kvalitetno predstavili

svoje proizvode, a Tržnicu ne doživljavamo samo kao iznajmljivača prostora nego kao partnera koji nas potiče da nastavimo uspješno raditi, rekla je Ljiljana Olujić, voditeljica klastera Oeco poesis

van-avili vača ešno

Samo za najbolje- Osječko-baranjska županija ima pet lovnih ureda: Osijek, Ðakovo, Beli Manastir, Našice i Donji Miholjac te 22 lovne udruge, odnosno lovačka društva. Samo najbolja i najmarljivi-ja društva organiziraju proslavu Dana svetog Huberta što držimo veli-kom čašću i priznanjem, rekao je Juričić.

Foto

: R. F

eren

c

Bogata ponuda ekološki proizvedene hrane i pića

obzira na koji ga od navedenih načina upotrebljavali, istaknula je Ljiljana Olujić. Podsjetila je da u ponudi imaju i hladno pre-šana ulja koja sadrže visok udio omega 3 i omega 6 masnih ki-selina u omjeru preporučljivom za zdravlje. A ništa manje zdrav nije ni takozvani funkcionalni med s ljekovitim dodacima.

Melita Berečić

Ljiljana Olujić, voditeljica klastera Oeco poesis

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Mnogim osječkim obrtnicima poslovanje olakšava suradnja s Obrtničkim knjigovodstve-nim servisom koji je osnovan još 1974. godine. Obrtnički knjigovodstveni servis ima pet djelatnika s dugogodiš-njim iskustvom koji jamče kvalitetno i stručno obavljanje usluga, daju stručne savjete te pravodobno izvješćuju o svim

zakonskim izmjenama veza-nim uz pojedine djelatnosti.

Internetsko bankarstvo- Upravo kvaliteta usluga mora biti primarna kako bi se opstalo na tržištu jer je konku-rencija velika – napomenula je Helena Firi Vidaković, di-rektorica Obrtničkoga knjigo-vodstvenog servisa. Platni se

promet za većinu komitenata obavlja internetskim bankar-stvom što korisnicima štedi i vrijeme i novac. Također, od početka ove godine potpuno su prešli na vrlo rašireni knji-govodstveni program Synesis koji omogućuje detaljni pri-kaz poslovanja svakog kori-snika, automatsku izradu svih fi nancijskih izvješća, slanje

svih dokumenata e-mai-lom iz programa, a bitna je i pravodobna izmjena programa internetom u skladu sa zakonskim propisima.

Zastupljene sve strukeObrtnički knjigovod-stveni servis trenutačno vodi poslovne knjige za stotinjak privrednih subjekata. Najviše ima obrtničkih radionica, a zastupljene su sve stru-ke: trgovci, ugostitelji, frizeri, kozmetičari, gra-đevinari, autoprijevo-znici, automehaničari, zlatari, krojači, dizajne-ri, informatičari, odvjet-nici i ostale uslužne dje-latnosti.- Teška gospodarska si-tuacija odrazila se i na poslovanje komitenata

pa tako i na poslovanje servi-sa. Mnoge obrtničke radioni-ce bile su prisiljene zatvoriti obrt zbog nemogućnosti pod-mirenja obveza prema državi i dobavljačima. Unatoč tome, knjigovodstveni servis uspješ-no održava broj komitenata kojima vodi poslovne knjige, rekla je direktorica servisa.

Kvalitetna usluga primarna je za opstanak na tržištu

OBRTNIČKI KNJIGOVODSTVENI SERVIS

Detaljne obavijesti o uslugama Obrtničkoga knjigovodstvenog servisa možete dobiti na broj telefona: 031/212-813.

Foto

: R. F

eren

c

RITAM GRADA


25. studenoga 2010.

Prepoznatljiva vozila tvrtke Taxi Cammeo vrlo su brzo po-stala sastavnim dijelom osječkih ulica i jamac brzog stizanja do odredišta po vrlo povoljnim ci-jenama. Na taj su način pridoni-jeli ne samo kvalitetnijem grad-skom prijevozu, nego i kvaliteti života građana Osijeka i okolnih mjesta. Dojmljiv vozni parkNo Taxi Cammeo stalno izne-nađuje novim poslovnim po-tezima: osim promjene tarife s promotivne na realnu i pojef-tinjenjem cijene vožnje iznad pet kilometara, ta je tvrtka uvela i četiri nova vozila te sada ras-polažu voznim parkom od 17 novih Opel Zafi ra i putničkim kombijem Opel Vivaro. Prema riječima Vladimira Minovskog,

vlasnika tvrtke Taxi Cammeo, građanima su u uredu sada na raspolaganju dvoje telefonista i dispečer koji rade 24 sata dnev-no te više gotovo i nema pritužbi na kašnjenja, do kojih je ranije ponekad dolazilo baš zbog če-stih poziva. Nova akcija koja je vrlo brzo postala omiljena je 25 posto popusta za relacije unutar grada do 5 kilometara, što bi umjesto dosadašnjih 20 kuna iznosilo 15 kuna.

Bolji kontakt s putnicima - Taj popust može ostvariti svatko tko ispuni prijavnicu za izradu godišnje Taxi Cammeo kartice koja će iznositi simbolič-nih 30 kuna, koliko košta sama izrada kartice i unošenje poda-taka u server naše taksi službe. Na personaliziranoj kartici na-

laze se podaci korisnika – ime i prezime, adresa, broj telefona i email adresa. Na to smo se od-lučili kako bismo stvorili bazu podataka o našim putnicima pa ćemo ih moći na jednostavan i brz način obavještavati o budu-ćim akcijama, rekao je Minov-

ski. Naglasio je kako će novih pogodnosti i različitih akcija biti sve više, primjerice: mjesečne karte za odlazak i dolazak s po-sla, izuzetno povoljne vangrad-ske i međugradske vožnje te razne blagdanske akcije.

M. Berečić

Vozite se bezbrižno i jeftino!TAXI CAMMEO IZNENAĐUJE NOVIM POSLOVNIM POTEZIMA

Godišnje Taxi Cammeo karticeZanimljivo je da će se Taxi Cammeo karticom, koja će vrijediti godinu dana od datuma izda-vanja, uz ostale pogodnosti moći ostvarivati i 15 posto popusta na konzumaciju u novoot-vorenom pomfrit baru “Surf’n’Fries”. Pris-tupnice za izradu kartice mogu se ispuniti u vozilima Taxi Cammea, a svaki će putnik dobiti račun i serijski broj kartice. Nakon 7 do 10 dana koliko traje izrada, kartica će se moći preuzeti u zgradi tvrtke Taxi Cammeo, svakim danom od 10 do 12 te od 17 do 19 sati, u ulici Bartula Kašića 8. Sve dodatne obavijesti mogu se dobiti na broj telefona: 205-205.

OKOLICA


25. studenoga 2010.

Središnja županijska svečanost obilježavanja Dana svetog Hu-berta – sveca zaštitnika lova-ca, ove je godine održana u Laslovu. Čast organiziranja te lovačke svečanosti pripala je Lovačkom savezu osječko-ba-ranjske županije i Lovačkom društvu Fazan iz Laslova, uz nazočnost predstavnika svih lovačkih društava iz županije, lovaca iz drugih dijelova Hr-vatske, prijatelja iz Lovačkog saveza mađarske županije Ba-ranja te brojne druge uzvanike. Nemaju vlastiti prostorLaslovačko Lovačko druš-tvo Fazan osnovano je davne 1924. godine, a trenutačno ima

40 članova i gospodari područ-jem od oko 3.200 hektara. Od toga je, na žalost, 500 hektara još minirano, otkrio nam je Osječanin Miroslav Juričić, predsjednik tog lovačkog druš-tva.Naš je najveći problem nedo-statak vlastita prostora. U pla-nu je gradnja lovačkog doma u Laslovu za što je, zahvaljujući pomoći Općine Ernestinovo, već kupljeno zemljište za koje smo platili komunalne dopri-nose, no gradnja još nije za-počela zbog nedostatka novca, rekao je Juričić. Dodao je da bi budući lovački dom, izme-đu ostaloga, trebao sadržavati prostorije za veterinara, spa-

vaonice za goste, hladnjaču za meso, prostorije za učinjenje divljači i prostorije za lovačke pse. Naglasio je da se fi nanci-raju iz članarina i dijelom iz općinskog proračuna te je po-zvao sve koji su voljni i koji to mogu neka im pomognu u gradnji lovačkoga doma.

Kiše uništile legla fazana Zanimljivo je da je Osječanin predsjednik lovačkog društva u Laslovu, no to se prema Ju-ričićevim riječima dogodilo spontano. Kao dugogodišnjeg lovca prijatelji iz Laslova po-zvali su ga da se učlani u nji-hovo lovačko društvo. Zatim je postao tajnik, a poslije i predsjednik društva i na toj je dužnosti već osam godina.- Volim Laslovo u kojem imam mnogo prijatelja, a volim i lov. Moram reći da cilj lova nisu ubijanje i meso, već druženje i osvajanje trofeja, a mi lovci zapravo se jako trudimo kako bismo očuvali našu fl oru i fa-

unu. Ove nam je godine cilj uvesti novu divljač u lovište, ponajviše fazane, jer su ovo-godišnje velike kiše uništile legla sitne divljači. Zbog toga će društvo kupiti oko 150 faza-na. Visoke je divljači sve više jer na nju vremenske nepogo-de nisu utjecale. Nedostatak fazana i zečeva u lovištu bio je vidljiv i pri zajedničkom lovu u povodu početka lovne sezo-ne kada je odstrijeljeno samo deset fazana, istaknuo je Juri-čić.

Robert Ferenc

Obilježavanje Dana svetog Huberta

Ubijati divljač nije nam cilj, trudimo Ubijati divljač nije nam cilj, trudimo se očuvati floru i faunuse očuvati floru i faunu

LOVAČKO DRUŠTVO FAZAN IZ LASLOVA

¶ ¶ Ove nam je godine cilj uvesti novu divljač u lovište, ponajviše fazane, Ove nam je godine cilj uvesti novu divljač u lovište, ponajviše fazane, jer su ovogodišnje velike kiše uništile legla sitne divljači. Zbog toga će jer su ovogodišnje velike kiše uništile legla sitne divljači. Zbog toga će

društvo kupiti oko 150 fazana, rekao je Miroslav Juričićdruštvo kupiti oko 150 fazana, rekao je Miroslav Juričić

Samo za najbolje- Osječko-baranjska županija ima pet lovnih ure-da: Osijek, Ðakovo, Beli Manastir, Našice i Donji Miholjac te 22 lovne udruge, odnosno lovačka društva. Samo najbolja i najmarljivija društva orga-niziraju proslavu Dana svetog Huberta što držimo velikom čašću i priznanjem, rekao je Juričić.

Foto: R. Ferenc

KOLAŽ


25. studenoga 2010.

Nakon što su u Mjesecu knjige izradili slikovnice na reciklira-nome papiru, marljivi mališani Ekovrtića Mak nisu prekinuli aktivnosti. Započeli su intenziv-ne pripreme u radionicama za izradu čestitki i božićnih ukrasa, naravno od prirodnog materija-la.Osim papirom, na radionicama se koristimo i ostalim prirodnim materijalima poput voska, zrnja, grančica, tijesta... Primjerice, ukrase za bor izradit ćemo od tijesta te ukrasiti prirodnim bo-jama, rekla je Ljubica Farkaš, odgojiteljica savjetnica. Budući da se u Maku ekoprogra-mi provode još od 1994. godine,

za što ih je Grad promovirao u ekovrtić, dva su puta podignuli Zelenu zastavu, a u listopadu ove godine dobili su i verifi ka-ciju Ministarstva znanosti, obra-zovanja i športa te Agencije za odgoj i obrazovanje za provedbu programa razvoja ekološke svi-jesti djece predškolske dobi. - Ta je potvrda kruna našega du-gogodišnjeg rada i sada s punim pravom možemo reći da smo ekovrtić, ponosno je istaknula Ljubica Farkaš.

Davorka Novokmet

Foto: D. Novokmet

Vrtićarci znaju čuvati okolišVrtićarci znaju čuvati okolišEKOVRTIĆ MAK

Prikupljaju papir i čuvaju šume- Za izradu čestitki nećemo se koristiti novim papirom jer učimo djecu da recikliranjem čuvamo šume i brinemo o okolišu. Papir stalno prikupljamo, a održavamo i mjesečne akcije u kojima znamo prikupiti čak i do 2.000 kilograma papira zbog odlične suradnje s roditeljima, rekla je odgojiteljica Ljubica Farkaš.

KAKO ČUVAMO SVOJ OKOLIŠ?

MATIJA MARKOVIĆ, 4 godine

- Okoliš ćemo očuvati tako da stari papir ne bacamo,

nego stavimo u Papirka.

PETRA DAMJANOVIĆ, 4 godine

- Kada ne bacamo stari papir, nego ga ponovno ko-

ristimo, spasit ćemo jedno drvo.

EVA BEROŠEVIĆ, 4 godine

- Papir se pravi od drveta koje se mora rezati. Zato

moramo skupljati stari papir.

PETAR MARJANOVIĆ, 4 godine

- Moramo paziti na čistoću i ne smijemo papir i smeće

bacati po ulici.

KOLAŽ


25. studenoga 2010.

Plivački klub osoba s invalidi-tetom Delfi n Osijek tri puta u tjednu na Gradskim bazenima provodi terapijsko plivanje za djecu s teškoćama u razvoju. Program terapijskog plivanja prema Halliwickovu konceptu trenutačno polazi dvadesetak djece s različitim teškoćama u razvoju, u početnoj i naprednoj skupini.

Rehabilitacija i socijali-zacijaOsim učenja plivanja, rehabili-tacije i socijalizacije, ovaj klub djeci s invaliditetom i teškoćama u razvoju nudi mnogo više: mo-gućnost da u nečemu budu rav-nopravni ili čak bolji od zdrave djece.- Većina ove djece ovisi o po-moći drugih i o raznim ortoped-skim pomagalima. Pokušavamo ih naučiti kako svladati strah od

novoga i psihički se prilagoditi novoj situaciji. Aktivnostima u vodi znatno poboljšavaju moto-ričke sposobnosti i nauče plivati, što je nekima od njih jedini na-čin samostalnog kretanja. Djeca shvate da mogu više, lakše se nose s izazovima, a svaki im je novi uspjeh poticaj, rekao je viši fi zioterapeut Igor Josipović, tre-ner plivanja. Budući trenerUpravo je plivanje pomoglo sada petnaestogodišnjem dje-čaku Borni Ljušaninu u borbi s opakom bolešću zbog koje mu je prije četiri godine amputirana noga. Zajedno s roditeljima tra-žio je nešto čime bi se zabavio i manje razmišljao o bolesti te se počeo baviti plivanjem.- Morao sam nešto pokušati kako se uza sve probleme koje bolest nosi ne bih osjećao drukčijim

od prijatelja. Nogomet ne igram jer trčati ne mogu. Pokušao sam plivati i to je bio pun pogodak. U početku mi je plivanje pomo-glo da se lakše nosim s bolešću i gubitkom noge, a s prvim sam rezultatima shvatio da mogu mnogo više. Plivanje mi mno-go znači, osjećam da vrijedim. Znam da mogu i više, potrudit

ću se, a planiram nastaviti pliva-ti i nakon školovanja. Velika mi je želja upisati fakultet i jedno-ga dana postati trener plivanja te pomagati djeci s teškoćama lakše ići kroz život, istaknuo je Borna.

Vilma Baban

Foto: V. Baban

Plivanjem nadvladali bolest i postali vrhunski sportaši

PKOI DELFIN: TERAPIJSKIM PLIVANJEM DO IZVRSNIH REZULTATA

Vrhunski rezultatiS nedavno održanog Državnog prvenstvu osoba s invaliditetom Croatia Open u Rijeci, članovi Del-fi na vratili su se sa čak sedamnaest medalja. Prvu zlatnu medalju osvojio je slabovidni dječak Marko Kovačević koji ne krije zadovoljstvo zbog svog us-pjeha, ali ni želju da pliva još bolje i postigne više. Zbog sinova uspjeha zadovoljan je i otac Zoran, no od osvojene zlatne medalje puno mu je važniji djetetov napredak.- Činjenica da do prije godinu i pol dana, dok se nije počeo baviti plivanjem, nije mogao saviti ruku iza leđa, a sada je državni prvak - govori sve. Mo-torika mu je znatno poboljšana, on je zadovoljniji, a zajedno s njim i mi, rekao je ponosni otac.

¶ Aktivnostima u vodi djeca znatno poboljšavaju motoričke sposob-nosti i nauče plivati, što je nekima od njih jedini način samostalnog

kretanja, rekao je trener Igor Josipović

Članovi Plivačkog kluba osoba s invaliditetom Delfin

Borna Ljušanin i Marko Kovačević nastavit će se baviti plivanjem

KOLAŽ


25. studenoga 2010.

Ugodnom ozračju doma Boži-dara Šnajdera, intendanta osječ-koga HNK pridonose lijepi primjerci antiknog namještaja naslijeđeni od bake i skladno ukomponirani s nekoliko moder-nih detalja te mnoštvo slika po zi-dovima. Ipak, za topal i opušten ugođaj najviše je zaslužan vedar duh tog diplomiranog pravnika i njegove supruge Aleksandre, profesorice engleskog jezika u

Ekonomskoj i upravnoj školi, koji su kuću u Podgoračkoj ulici zajednički uredili, a zajednički je ispunjavaju smijehom, stalno se šaleći i međusobno ‘’podba-dajući’’.

Majstor za kulinarske specijalitete - Svoju sam suprugu poznavao još kao bebu, budući da smo kao

djeca živjeli u susjedstvu pa sam je i vozio u dječjim kolicima. Zato ona kaže da će mi se jednog dana odužiti te da će i ona mene voziti u kolicima kad onemo-ćam, uza smijeh priča Šnajder i dodaje kako je za skladan za-jednički život važna i dobra ras-podjela kućanskih poslova. Zato on ne radi ništa, sve je kućanske poslove velikodušno prepustio supruzi, a spremati ne voli do te mjere da, kako kaže, ‘’bježi’’ iz kuće čim primijeti da je ona počela, primjerice, usisavati. No ipak postoji kućni posao koji voli, a to je kuhanje.- Obožavam kuhati, ali ne vo-lim pripremati obična svakod-neva jela nego eksperimenti-ram, isprobavam nove recepte i rado kuham za goste. Volim pripremati divljač, pile punjeno neobičnim nadjevima, musa-ku od kiselog kupusa te razne specijalitete drugih svjetskih kuhinja. Naravno da znam sku-hati fi š, čobanac ili grah, ali ta jela nisu dovoljan izazov mojoj kreativnosti. Ne volim kuhati ni svakodnevna jela poput raznih variva, to prepuštam ženi. Ona

kuha svaki dan, a ja u posebnim prigodama, rekao je Šnajder. Na-bavka namirnica omiljena mu je razonoda i svake nedjelje odlazi na tržnicu, kupi potrepštine za cijeli tjedan, odnese ih kući i vra-ća se u Caffe Galeriju na kavicu s prijateljima. Međutim, kupnja odjeće mu je mrska i to za njega obavlja supruga koja mu je, kako kaže, i jedini stilist.

Najbolji su snahini kolačiS ponosom priča o sinovima – dvadesetsedmogodišnjem Hr-voju, diplomiranom pravniku te devetnaestogodišnjem Damiru koji pohađa Likovnu akademiju u Širokom Brijegu. A s jednakim ponosom Božidar Šnajder priča i o budućoj snahi Ani za koju kaže da peče najbolje kolače na svije-tu pa iako on ne voli jesti slatko, njezine kolače jede s guštom.Budući da je, kako kaže, vrlo uporan, tvdogav i voli sve ima-ti pod kontrolom, radni mu dan dugo traje.- Ništa ne volim prepustiti slu-čaju i svagdje volim zabiti svoj nos. Ponekad ne mogu zaspati jer razmišljam o tome jesam li

Bježim iz kuće čim začujem usisavač, ali obožavam kuhati!

U GOSTIMA KOD POZNATIH OSJEČANA: BOŽIDAR ŠNAJDER, INTENDANT HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U OSIJEKU

Musaka od kiselog kupusaIntendant Šnajder rado je podijelio s nama recept za musaku od kiselog kupusa, jedno od njegovih omiljenih jela.- Potrebno je 75 dag izrezanog kiselog kupusa, sitno sjeckani luk i slanina. Najprije ispržimo luk i slaninu pa dodamo krupno mljevenu junetinu i svinjetinu, a može i samo jedna vrsta mesa. Važno je da bude krupno mljeveno ili sitno rezano meso. Kada meso ispirjamo, slažemo u vatrostalnu posu-du red kiselog kupusa, koji ne smije biti jako kisel, zato ga je dobro malo isprati, zatim sloj mesa pa sloj nekuhane riže. Završavamo sa slojem kiselog kupusa i sve zalijemo mješavinom 2 jaja i mlijeka – da smjesa prekrije jelo. U poklopljenoj posudi pečemo oko 45 minuta na temperaturi od 200 stupnjeva i pred kraj otklopimo posudu, kako bi se jelo zapeklo. Poslužimo uz kuhani krumpir, savjetu-je Šnajder. Dodao je kako inače uz jelo voli popiti i čašicu vina, a najdraži su mu erdutski traminac i beljska graševina, dok njegova supruga preferira erdutski zweigelt.

¶ Ništa ne volim prepustiti slučaju i svagdje volim zabi-

ti svoj nos. Katkad ne mogu zas-pati jer razmišljam o tome jesam li što propustio učiniti. Zato su mi dragocjeni rijetki trenuci odmora u mome domu, kaže Božidar Šnajder

Sa suprugom Aleksandrom u dnevnom boravku

Foto

: D. T

ijard

ović

KOLAŽ


25. studenoga 2010.

U cipelama za mrtvaca- Nikada nisam bio sklon kupovini odjeće i to mi je strašno zamorno. Sam si kupujem samo cipele i trudim se da budu što kvalitetnije. Sjećam se ci-pela koje sam davno kupio u Bati u Njemačkoj, a nosio sam ih čak 17 godina! To je bila kvaliteta. Te su cipele prava ilustracija izreke: nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino. Kada su cipele konačno bile dotrajale iz znatiželje sam ih izrezao da vidim od čega se sastoje. Naišao sam na razne limove i komade željeza, koji su vjerojatno također bili zaslužni za dugovječnost tih cipela. No sjećam se i cipela koje sam kao student kupio u Trstu. Bile su vrlo lijepe i vrlo jeftine što me i privuklo, jer nisam baš imao previše novca. Odmah sam ih obuo i zaista se ugodno osjećao, jer su bile izuzetno lag-ane i udobne. Međutim, kad sam se vratio u Za-greb počela je kiša, a moje su se nove cipele pot-puno raspale! Potplat se doslovce rastopio tako da sam pokidao i čarape. Kasnije sam shvatio da sam kupio cipele za mrtvace, koje se izrađuju od kar-tona!, uza smijeh se prisjeća Božidar Šnajder.

što propustio učiniti. Zato su mi dragocjeni rijetki trenuci odmo-ra u mome domu koje posve-ćujem čitanju knjiga i zbornika o Osijeku, koje kupujem gdje god ih nađem. Trenutačno či-tam knjigu ‘’Prvih 40 godina’’, autora Dragana Mucića i zaista uživam u toj knjizi o osječkom HNK. Volim i subotom s prija-teljima kartati belu, pecati, ići na utakmice NK Osijek i živim za

trenutak kada ću imatu unuku ili unuka pa da zajedno idemo na pecanje i na utakmice, raz-nježeno kaže Šnajder.

Međususjedska idilaKada su dani topliji, njegova ih obitelj provodi u dvorištu gdje često roštiljaju i igraju se s kuć-nom ljubimicom, dobroćudnom trogodišnjom labradorkom Reom. Tijekom ljeta odlaze

desetak dana na more, svake godine na drugo odredište, ali ipak im je najdraže kupati se u Dravi. Članovi obitelji Šnaj-der vole se voziti bicikom, koje koriste kao prijevozno sredstvo umjesto automobila kada to vrijeme omogućuje.- Rado vozim bicikl, no vo-lim i automobile i mijenjam ih svakih pet godina. Baš sam ove godine kupio Peugeot 3008, prema sustavu ‘’staro za novo’’, naravno na kredit kao i svaki puta do sada, rekao je

intendant. Posebno pohvalno govori o svome susjedstvu i kaže kako se svi dobro slažu, uzajamno si pomažu i uvijek imaju prave fešte na ulici kada netko u susjedstvu nešto slavi. - Naša je ulica lijepa i mirna, kao da živimo u nekim dav-nim, idiličnim vremenima. Imamo sve blagodati malog naselja, a živimo vrlo blizu gradskog središta, zaključio je Šnajder.

Melita Berečić

Ljubimica Rea vješto će skočiti po slastan zalogajčić...

... a za nagradu dobiti pusu

Intendant se odlično snalazi u kuhinji

Omiljena poza za odmor, na bakinoj fotelji uza dobru knjigu i starinski radio koji još uvijek radi

KULTURA


25. studenoga 2010.

Kada se 2003. godine u Župa-nijskoj ulici u Osijeku otvorio antikvarijat Ezop, mnogi su za-sigurno pomislili: ‘’Eto, još je jedan entuzijast odlučio svoju

ljubav prema knjigama poku-šati pretvoriti u egzistenciju’’. Međutim, uskoro će biti 2011. godina, a prema svemu sudeći antikvarijat Ezop dočekat će je,

čak i u ovim vremenima kada znatno veći divovi iz profi tabil-nih djelatnosti padaju na kolje-na. Neki klecaju, a Ezop traje. Kako?

Spas u virtualnom tržištuKako kaže Ivica Valentić, osni-vač i vlasnik osječkog anti-kvarijata Ezop, bilo je mnogo trenutaka kada je mislio kako

Ezop: Osječani vole i žele JEDINI OSJEČKI ANTIKVARIJAT SAMOZATAJNI JE SIMBOL KULTURE GRADA

¶ Antikvarijat Ezop posluje već sedam godina, a mudro će preživjeti i recesiju. Riječ je o sadržaju kakav grad poput Osijeka mora imati. No neke činjenice iz

poslovanja Ezopa poručuju da Osijek nije srednjoeuropski grad kulture i knjige

Gdje su osječke kućne biblioteke?Antikvarijat Ezop i otkupljuje knjige pa ako ste u fi nancijskoj stisci, možete tako zara-diti koju kunu. Jeftina beletristika ne prolazi, nego stručna literatura, literatura o al-ternativoj medicini i literatura o praktičnim djelatnostima. Valentić kaže da u ovim recesijskim uvjetima još nema navale siromašnih ljudi s bogatom kućnom bibliotekom koji bi pokrpali svoj kućni proračun prodajom vrijednog naslova. No razočaranost je dvostrana.Razočarani su ponuditelji jer za knjigu koju su u knjižari platili nekoliko stotina kuna, u antikvarijatu Ezop mogu dobiti 20, 30 ili 50 kuna. – Mi smo tržišni korektiv. Knjige su precijenjene i preskupe i mi za otkup nudimo re-alnu cijenu, a ne cijenu koju su građani morali platiti u knjižarama zbog raznih rabata, poreza i drugih kalkulacija, kaže Ivica i dodaje: - Razočaran sam i ja. Sve ove godine nisam našao u Osijeku kućnu biblioteku koja bi bila vrijedna. Ili je Osječani nemaju ili je još nisu spremni pokazati radi prodaje.

Ivica Valentić, entuzijastični vlasnik Ezopa

Svome gradu za rođendan člani-ce vokalne skupine Druge daro-vat će jazz-verziju svima znane skladbe “Moj Osijek” Oduševile Slovence- Odlučile smo pjesmom svome gradu poželjeti sretan rođendan. Aranžman za jazz-verziju sklad-be Branka Mihaljevića potpisuje Zlatko Barač, a snimljena je u glazbenom studiju Nikolin. Uz tu se pjesmu na našem prvom CD-u nalazi i skladba ’’Ladova-nje” kojom želimo promicati tra-dicijsku glazbu, glazbeni smjer koji već tri godine njegujemo,

rekla je Sabina Obranić, pred-sjednica te vokalne skupine. Po-tvrdu svoje kvalitete dobivaju na čestim nastupima, a upravo su se vratile iz Semiča u Sloveniji gdje su zajedno s Tamburaškom školom Batorek cjelovečernjim koncertom oduševile slovensku publiku.

Bivše folklorašiceKako je nastala ta simpatična osmeročlana skupina čuvarica folklorne baštine podsjetila nas je Kasandra Obranić, jedna od članica.- Bile smo plesačice folklora

u HKD-u Željezničar, no zbog svakodnevnih obveza morale smo se prestati baviti plesom. Tada smo zaključile da, umjesto plesom, možemo pjesmom saču-vati dio narodne glazbene tradi-cije Slavonije i Baranje te ostalih krajeva Hrvatske. Zadovoljne

smo što nas je publika prepozna-la i što, podupirući nas, podupire i čuvanje tradicijske glazbe. Do sada smo održale više nastupa, dva samostalna koncerta i dva-put smo nastupile na Dori, rekla je Kasandra.

D. Novokmet

ŽENSKA VOKALNA SKUPINA DRUGE

Druge - šarmante i darovite čuvarice glazbene tradicije

Jazz-verzija skladbe ”Moj Osijek” Jazz-verzija skladbe ”Moj Osijek” gradu za rođendangradu za rođendan

KULTURA


25. studenoga 2010.

Izuzetan glazbeno-plesni doga-đaj priredili su članovi Hrvat-skog kulutrno umjetničko druš-tvo ‘’Željezničar’’ u nedjelju, 21.

studenog, svečanim koncertom u osječkom Hrvatskom narodnom kazališu. Ispred punog gledali-šta, trosatnim nastupom obilje-žili su 85. obljetnicu postojanja.- Želja nam je sačuvati sustav Društva kakav je sada, a s obzi-rom na trenutačnu tešku fi nan-cijsku situaciju zadovoljan sam jer imamo članove gotovo svih uzrasta. Mislim da društvo bez kulture nije cjelovito društvo, a mi nastojimo dati svoj doprinos. Uskoro planiramo održati neko-liko koncerata u inozemstvu te predblagdanski koncert u Osi-jeku, rekao je Marko Brekalo, predsjednik HKUD-a Željezni-čar.

R. Ferenc

knjigu, ali nemaju novcaje vrijeme da odustane, no sada svojevrsnim trijumfom smatra činjenicu da Osječani, kada do-govaraju sastanke ili upućuju nekoga na određenu adresu u Županijskoj ulici, kažu: ‘’To ti je kod Ezopa’’.Valentić kaže da je ključnu fi -nancijsku injekciju dobio kada se upustio u posredovanje ra-bljenim školskim udžbenicima. Drugi bitni potez bio je instali-ranje web-stranice s Ezopovom

ponudom: tada je iz skučene fi -zičke osuđenosti na potencijalne osječke kupce zakoračio na vir-tualno tržište na kojem ga ‘’trza-ju’’ i kupci i iz ostatka Hrvatske, kao i zainteresirani bibliofi li iz inozemstva.

Dvadesetogodišnja rece-sija- Da ovisim samo o Osječanima, odavno bih zatvorio antikvarijat. Doživio sam da neki ne znaju

reći antikvarijat ili da ne znaju što antikvarijat znači. Neki su došli u Ezop zbog udžbenika za svoje dijete, ali uopće nisu per-cipirali što sve nudimo, nisu ih zadržali vrijedni stari naslovi, kao ni vinilske ploče ili ostale vrijedne kulturne tvorevine. No ne zamjeram. Mislim da je pro-blem u krizi koja vlada na ovim prostorima. Kakva recesija? Ov-dje vlada recesija posljednjih 20 godina. Najviše on-line narudž-

bi imam iz Istre, a kada sam bio na sajmu u Poreču, vidio sam s kojom lakoćom Istrani vade no-vac iz novčanika kako bi kupili knjigu koju žele. Ovdje neki gledaju, interesiraju se, kažu da će doći sljedeći put i više se ni-kada ne pojave – kaže Valentić.

I. Gajin

Foto: I. Gajin

Entuzijazam pojedincaJedini osječki antikvarijat ne ovisi ni o čijoj pomoći, nego o entuzi-jazmu, sposobnosti i snalažljivosti jednog sugrađanina.Vrijednost antikvarne ljubavi prema knjigama vidi se u još jednoj ra-zlici: dok klasični knjiški nakladnik reklamom jednog naslova zapravo reklamira tisuću ili dvije tisuće primjeraka istog naslova, antikvar rekla-mom promovira samo jedan jedini naslov. - Troškovi su marketinga isti, ali ja prodam jednu knjigu, a klasični izdavač cijelu svoju tiražu, kaže Valentić, dodajući da su knjige koje nudi ipak vrijedne toga.

Antikvarijat Ezop prava je riznica vrijednih starih knjiga

HKUD ‘’ŽELJEZNIČAR’’

Koncertom obilježena 85. obljetnicaKoncertom obilježena 85. obljetnica

Raskošan talent...

...i šarolikost nošnji

KULTURA


25. studenoga 2010.

Statističari su nedavno utvrdili da se u Osijeku i u našoj regiji najmanje čita pa tako najrjeđe kupuju i knjige. Uzrok je u ni-skom standardu pa za razliku od Istre i Zagreba, čiji građani najviše kupuju knjige, naši su-građani svojim skromnim pri-manjima kupuju osnovne stvari za život. Činjenica da ne živi čovjek samo od kruha vidljiva je bila na nedavno održanom sajmu knjiga Interliber u Zagre-bu, na koji su i Osječani odlazili u prepunim autobusima. Veliki broj Osječana otišao je u Zagreb kupiti knjige pa se postavlja pi-

tanje zašto ih nisu kupili u Osi-jeku? Upravo je to pitanje po-krenulo još jedno: zašto Osijek nema svoj sajam knjiga, iako je već bilo inicijativa za njegovo pokretanje? Iz Gradske uprave u prošlosti su stizale izjave da nemamo takvu tradiciju, da je slabo zanimanje za kupnju knji-ga, a vlasnicima knjižara takav sajam uništio bi primanja pa su oni protiv bilo kakve inicijative u tom smjeru. Do tada nam pre-ostaje kupovati knjige po pristu-pačnijim cijenama na sajmovi-ma knjiga u drugim gradovima.

Z. Horvat

JASNA KONDŽA STANIČIĆ, profesorica

- Sajam knjiga našem je gradu nuždan da ne moramo ići kupo-vati knjige u Zagreb. Na Inter-liber sam dovela dva autobusa učenika jer tu su knjige puno jeftinije nego u antikvarijatu, a njima je to najvažnije. Predla-žem da se takav sajam uključi u osječke sajamske priredbe.

JASNA ŠTEFIĆ, službenica

-

- Moje je mišljenje da nam takav sajam treba, ali Osijeku prije svega treba puno više posla da bi ljudi zarađivali i imali čime kupovati knjige. Ljudi danas moraju dobro razmisliti hoće li kupiti knjigu ili kruh i mlijeko. Mislim da knjige ipak nisu pre-skupe, pogotovo kad se kupuju na sajmovima.

STANKO ANDRIĆ, književnik i povjesničar

- Dolazim na sajam knjiga jer su tu cijene radikalno snižene. Apsolutno sam za to da se po-kuša organizirati sajam knjiga i u Osijeku. Sama činjenica da je Osijek sveučilišni grad ukazuje na potrebu za takvim sajmom i taj je razlog više nego dovoljan.

MIRO GAVRAN, književnik

- Vjerujem da bi jedan mali In-terliber ili nešto slično dobrodo-šao i Osijeku jer je centar regije. Slavonija je prostor gdje ljudi rado čitaju, a sajam bi sigurno pomogao širenju kulture čita-nja. Takve priredbe služe i za promociju knjige onima kojima knjiga nije u svakodnevnoj svi-jesti.

Sajmovi su pravo mjesto za Sajmovi su pravo mjesto za kupnju knjigakupnju knjiga

Sajam bi pomogao širenju kulture čitanja

OSJEČANI IPAK RADO ČITAJU

TREBA LI OSIJEKU SAJAM KNJIGA?

SLOBODNA ZONA


25. studenoga 2010.

Piše: Berislav Crnković Bero Iz prve generacije osječkih roke-ra najpoznatiji je Antun Nikolić Tuca, prvi gitarist Dinamita. Jo-sip Boček zasigurno je jedan od najutjecajnijih gitarista uopće na prostoru bivše države. Potekao iz osječkih Eliksira i Dinamita, u Korni-grupi doživljava svoj glazbeni vrhunac.Njegov instrumental iz 1975. godine ‘’Dinamit’’ još i danas zvuči idejno svježe i svirački virtuozno. Boček – Nikolić dvo-jac je koji je inspirirao drugu ge-neraciju osječkih gitarista.

Dječje bolesti osječkoga rockaVječiti rivali druge generacije, Joško (Josip Bauernfreund, Ori-on) i Danče (Slobodan Ivanović, Tref), najpoznatiji su gitaristi našega grada u prvoj polovici 70-ih godina prošlog stoljeća.

Uz njih mnoštvo fanova imali su gitarist istančana sluha Antonio Budano i virtuoz Drago Romić. Drago Laban vršnjak je druge generacije osječkih rokera, gi-taru je počeo svirati polovinom 70-ih. Svojim radom i talentom brzo se nametnuo na glazbenoj sceni i ostvario zavidnu karijeru kao prateći gitarist Kiće Slabin-ca i Dade Topića.Osječka rock-scena, glazbeno vrlo kvalitetna, na žalost patila je od mnogih dječjih bolesti kao što su česte promjene postava bendova i nedostatak kontinui-teta, tako da se u tom razdoblju nijedan bend nije uspio namet-nuti izvan lokalnih odnosno re-gionalnih okvira.

Gerina inozemna karije-raMiroslav Gerenčer Gero bio je među prvima koji su uspjeli izvan Osijeka. Već 1967. godi-

ne imao je bend Kontrasti s ko-jim je pjevao i svirao u Osijeku do 1969. godine kada je otišao u Njemačku i postao član ben-da Four Neoplantis s kojim je snimio singl za njemačku kuću Astoria. Gero s Four Neoplan-tisom dostiže vrhunac karijere svirajući na partyjima holivud-skih zvijezda kao što je Charl-ton Heston te po američkim klubovima i top-destinacijama u Njemačkoj. Nakon s Four Neoplantisom svirao je s gru-pom The Burnings i Macedonia sextetom. Godine 1983. Gero se vratio iz Njemačke i osnovao grupu Trend s kojom je uspješno radio do polovine 90-ih godina prošlog stoljeća.Treća generacija koja dolazi krajem 70-ih defi nitivno je zlat-na i uspjela je probiti granice regije. Sve je započelo osječ-kom gitarijadom Rock maraton 1979. godine u organizaciji no-

vinara Zvonka Penovića koja je probudila autorsku rock-scenu u Osijeku.

Heroji gitare – domaće snageROCK ‘N’ ROLL PRIČE

Kongres rock-majstoraU nas su gitaristi također bili miljenici publike, a prvi pravi heroji bili su članovi najboljih grupa u tom trenutku: Josip Boček (Korni-grupa), Ve-dran Božić (Time), Bata Kostić (Yu-grupa), Goran Bregović (Bijelo dugme). ‘’Kongres rock-majstora’’ dvostruki je album spomenutih gitarista i njihovih bendova objavljen 1975. godine. Taj je album od velikog značenja za rock-kulturu uopće, a do da-nas je stekao kultni status.

Zlatna osječka generacijaDamir Vojvodić (Duge, Timšel, O.K. band, Starfi sh, Prva liga, O.K. Club), Damir Mihić (Duge, Rashbash, Orion), Miroslav Zečić (Valter) i Nino Pećar imena su gitarista koji su dominirali 80-ih godina prošlog stoljeća.

¶ Iz prve generacije osječkih rokera najpoznatiji je Antun Nikolić Tuca, prvi gi-tarist Dinamita. Josip Boček zasigurno je jedan od najutjecajnijih gitarista

uopće na prostoru bivše države. Potekao iz osječkih Eliksira i Dinamita, u Korni-grupi doživljava svoj glazbeni vrhunac

Gero je vrhunac glazbene karijere postigao s bendom Four

Neoplantis

SLOBODNA ZONA


25. studenoga 2010.

Piše: Igor Gajin Dan je mrtvih odavno za nama, ali govorenje o smrti u ovom tekstu ne znači da nismo ak-tualni, nego samo da nismo prigodničarski nastrojeni. Na kraju krajeva, i nedavni dan sjećanja na Vukovar svojevrsni je dan mrtvih; nedavna odulja južina navodila je na sumorna, samoubilačka razmišljanja, a nadasve je neosporna činjenica da je smrt svakodnevna, da-kle vječito aktualna pojava. Što bismo inače čitali u crnim kroni-kama i osmrtnicama?

Nekrološki ceremonijalUmiranje je nepopravljiva po-java, ali govorenje i pisanje o mrtvima to zacijelo ne bi trebalo biti. Spomenemo li samo dva nedavna primjera, posve jasna u svojoj simptomatičnosti, smrt dvoje velikana kao što su Ves-na Parun i Aleksandar Flaker, zaključak je očigledan: mediji su nerijetko spori u zapažanju i primjerenom vrednovanju nečijih životnih zasluga, a malo kad da to stignu ostvariti čak i na dan smrti obezvrijeđena zaslužnika.Vesna je Parun već odavno bila pokopana, pa je njezina fi zička smrt samo neugodno

obvezala da se nekrološki cer-emonijal napokon i formalno odradi. Televizijski, to se svelo na prikazivanje arhivskih sni-maka nesuvisle bakice, a one snimke u kojima je suvisla jedva su pronađene u toliko dalekoj, kvalitetnijoj televizijskoj prapo-vijesti, kada je kultura imala sas-vim drukčiji tretman.

Velike i male smrtiAko je smrt pjesnikinje ipak ganutljiv i još donekle atrak-tivan praostatak zastarjele, ali

nostalgične verzije današnjih instantnih pop-zvjezdica i sumnjivo pronađenih talenata, nekrološki ispratiti mukotrpnog znanstvenog rudara naprosto je tlaka. Osim što je rečeno da je Aleksandar Flaker bio slav-ist i kum termina ‘’proza u tra-pericama’’, ništa više o njemu i njegovu radu nismo doznali. Kopirano je nekoliko odlo-maka iz njegove autobiografi je, zamoljen je jedan njegov pri-jatelj da iz prve ruke ispripovi-

jeda kako je Flaker umirao.Ako tako umiru velikani, kako umiru anonimni ljudi? Nekidan je jedna gospođa izjavila kako je za teško oboljela muža pri-mala samo 500 kuna socijalne pomoći mjesečno. Budući da se pomoć isplaćuje za mjesec un-aprijed, a muž je jednoga takvog agoničnog mjeseca, nakon još jedne kukavne socijalne isplate preminuo poslije 20., udovici je stigla opomena da vrati 200 kuna.

Kako Hrvati pokapaju

Tko je autor tog hitaNakon što je preminula, mediji su opus Vesne Parun sveli na dvije najrazvikanije pjesme, kao da je ocvali i odavno zaboravljeni pop-star za kojega se, da nije umro, ne bismo ni sjetili da je autor tih dvaju hitova koji su vječno prisutni u primozgu naše opće kulture. Toliko toga što je još trebalo reći o djelu Vesne Parun nadoknađeno je pričama o njezinim ljubavnim vezama i životnim pehovima.

¶ Umiranje je nepopravljiva pojava, ali govorenje i pisanje o mrtvima to zacijelo ne bi trebalo biti. No mediji su nerijetko spori u zapažanju i primjerenom vred-

novanju nečijih životnih zasluga, a malo kad da to stignu ostvariti čak i na dan smrti obezvrijeđena zaslužnika.

Foto

: R. F

eren

c

ZELENI VAL


25. studenoga 2010.

Piše: Srđan Marov Downsizing, tj. smanjivanje je trend koji već nekoliko go-dina vlada automobilskom industrijom. Pomoću sve kompliciranijih tehnologija iz relativno malih zapremina izvlače se donedavno nezamis-live količine konjskih snaga i okretnog momenta, a znatno su reducirani potrošnja i emisije štetnih plinova. Barem u teoriji.

Stvarnost ili znanstvena fantastika?Znači, želite zadržati konačan rezultat, ali uz manje inve-stiranja i štetnih posljedica. U realnom je svijetu to vrlo teško izvedivo; koliko znam, jedino su žene uspjele realizi-rati tu ideju i mogu dobiti od muškaraca ono što im treba i to u puno manjem pakiranju i defi nitivno bez neželjenih nus-pojava. Jedino moraju kupo-vati baterije. Međutim, baterije, tj. struja nas za sada ne mogu spasiti od trošenja ovih zadn-jih kapi nafte, jer su električni auti još uvijek preskupi i imaju doseg od nekoliko metara, a i tu struju treba negdje proiz-

vesti. Dakle, autoindustrija je pronašla rješenje u downsizing-u. Tako danas možete kupiti VW Polo (Škodu i Seat isto) s 1,2 litrenim motorom od 105 ks ili 1,4 litrenim i čak 180 kon-jskih snaga. Da ste to izvalili u omiljenoj birtiji prije deset (ili čak i manje) godina, bili biste predmet ismijavanja i sponzor nekoliko sljedećih rundi. Fiat je sada čak predstavio svoj

model 500 s dvocilindričnim 0,9 litrenim motorčićem i 85, a uskoro čak i 105 ks. BMW na primjer ima 1,6 turbo s preko 200 ks, a ni ostali proizvođači ne zaostaju.

Uvijek ima neki ‘‘ali’’E sad, vozio sam puno takvih ultramodernih benzinaca i neke su stvari jako dobre. Iskoristivost im je odlična,

ponajviše zahvaljujući turbo punjaču. Potrošnja je stvarno u određenim uvjetima zavidno niska, a po osmjesima pješaka zaključujem i da su štetni pli-novi reducirani. Ali, naravno da mora doći neki “ali”. Kod hladnih startova, znači gradske vožnje na kratkim relacijama ili ako se malo jače pritisne gas, potrošnja je gotovo jednaka kao i kod starijih motora. Najgora stvar je što vam je bolje ne znati broj raznih senzora, ven-tila, procesora i kojekakvih naprava koje su omogućile one pozitivne strane. Kad tu nešto jednom ode, a otići će sigurno, onda će nastati i problemi. Tko će točno detektirati kvar; tko ga otkloniti (bolje rečeno zamijen-iti neki sklop, jer danas se više ništa ne popravlja), a najvažnije je: tko će to platiti? Zato pazite na duljinu jamstva i na sitna slova koja tamo pišu.

Golema snaga iz malenih motora Golema snaga iz malenih motora – prednosti i nedostaci– prednosti i nedostaci

DOWNSIZING: MOŽE LI MANJE BITI VIŠE?

SPORT


25. studenoga 2010.

Osječkim nogometašima ništa ne uspijeva: protivničke mreže kao da su začarane, kako se to popularno kaže, a napadači kao da su zaboravili postizati zgo-

ditke. Na tablici su na sve nižem mjestu. O tome zašto je to tako i može li biti bolje, razgovarali smo s direktorom kluba Gorda-nom Matkovićem.

Osječki je klub skup po-gon* Kakvo je stanje u NK Osijek?- U profesionalnom nogome-tu nikad nije bilo sjajno što se tiče fi nancija jer je to skup po-gon koji zahtijeva puno novca. NK Osijek je nositelj kvalitete i brend grada Osijeka te istočne Hrvatske, ali to košta. Ove je godine posebno teško zatvoriti fi nancijsku konstrukciju i na-baviti novac. Proračun kluba od 20 milijuna kuna na godinu nije postavljen realno, stoga su po-trebne uštede i određeni rezovi, a što je najvažnije - to sve mora pratiti i sportski uspjeh. Sadašnji položaj na prvenstvenoj tablici i naše igre pokazuju da taj skupi pogon ne opravdava uložena sredstva. Ne možemo biti za-dovoljni ni kao članovi Uprave, izravno odgovorni za klub, a ni kao navijači. NK Osijek mora biti u vrhu hrvatskog nogome-ta. On je prema statistici i pre-ma nekim drugim pokazatelji-ma treći klub u Hrvatskoj, no to mora opravdati i na terenu. Temelj našeg optimizma mora biti najbolja škola nogometa u Hrvatskoj. Osječka se škola no-gometa mnogo puta dokazala i siguran sam da je ona i sada najbolja.* Ima li klub barem novca za plaće?- Da, svi djelatnici uredno dobi-vaju primanja i dobivat će, ali u 2011. godini ići će se s mnogo

manjim proračunskim sredstvi-ma, odnosno sredstva će biti puno manja i realnija od prote-klih. Nije tajna da nam je naš generalni sponzor Croatia osi-guranje smanjio davanja sa šest na milijun i pol kuna, kao i ostali sponzori koji su znatno smanji-li davanja. Ne bi bilo realno ni očekivati da ostanemo pri istom proračunu u ovakvim uvjetima krize gospodarstva. Žao mi je što nisu postignuti veći sport-ski rezultati i plasman u Europu kada se proračun jednostavnije punio i kada je bilo na raspola-ganju više novca.

Suradnja s europskim klubovima* Mjesto na tablici nije razlog za veliki optimizam da će Osijek iduće godine napokon ugledati Europu. Može li se što napra-viti tijekom zimskog odmora i dovesti koga tko će probuditi uspavane osječke napadače?- Pozicija na tablici, ali i boljke koje pokazujemo na utakmica-ma, osobito loša realizacija, po-kazuje da ne možemo imati ve-like ambicije. Odmah se može i detektirati što treba učiniti. Treba riješiti problem golgetera i u tom smislu računamo na po-jačanja izvan kluba nakon prvog dijela sezone, no naravno sada ne mogu reći o kome je riječ. Na žalost, još ima pozicija u sastavu koje bismo trebali kvalitetnije riješiti. Svakako pri tome raču-

Matković: Vrijeme je da se NK Osijek sam financira

RAZGOVOR: GORDAN MATKOVIĆ, DIREKTOR NK OSIJEK

Putovi prema fi nanciranju- Vrijeme je da se klub prestane fi nancirati teško zarađenim novcem osječkog radništva, već da proizvede jedan dobar proizvod. Pri tome mislim na kvalitetu igre koja će imati uspjeha u europskim lig-ama. Na taj način valja zaraditi novac za klupsku blagajnu ili proizvesti igrače koji se mogu prodati. To je jedan od putova prema samofi nanciranju, da-kako uza sponzore. Krajnji je cilj pokrenuti postu-pak pretvorbe i privatizacije kluba te dobiti vlasnika kluba. Na tom putu postoji velika blokada, a to je više od sto milijuna kuna duga zbog čega će biti sve otežano i usporeno.

¶ Ove je godine posebno teško zatvoriti fi nancijsku konstrukciju i nabaviti novac. Proračun kluba od 20 milijuna kuna na godinu nije postavljen realno, stoga su

potrebne uštede i određeni rezovi, a što je najvažnije - to sve mora pratiti i sportski uspjeh. Sadašnji položaj na prvenstvenoj tablici i naše igre pokazuju da taj skupi pogon ne opravdava uložena sredstva

Gordan Matković računa na pojačanja izvan kluba

SPORT


25. studenoga 2010.

* Travnjak na stadionu Gradski vrt u očajnu je stanju, a prije utakmice između Hrvatske i Wale-sa govorilo se da će započeti pokrivanje istočne tribine?- Prije utakmice s Dinamom promijenili smo 350 četvornih metara travnjaka, a za sljedeću godinu osigur-ali smo obnovu cjelokupnog igrališta iz gradskog proračuna i nešto iz fondova HNS-a. Plan nam je poslije završetka sezone, na proljeće, promijeniti drenažu i travnjak. Drenaža je uništena kada se obnavljala at-letska staza i malo je čudno da nitko nije to reklamirao i tražio popravak. Što se tiče natkrivanja istoka, to je bio projekt Grada koji je za sada još u fazi idejnih rješenja. Nismo odustali od toga, ali...

* Nenad Bjelica je nedavno izjavio u našem dvotjedniku da bi rado sjeo na klupu NK Osijek. Što mislite o tome?- Potpuno ga podupirem. Nenad Bjelica je brend ovoga kluba i grada Osijeka, ostavio je dubok trag u našem nogometu. Bio sam u mogućnosti razgovarati s njim i reći da su mu vrata kluba uvijek otvorena kada bude imao priliku, volje i mogućnosti vratiti se u Osijek.

namo i na igrače koji izlaze iz naše škole nogometa poput An-tona Maglice i Dine Špehara. I sam igrački kadar je pregolem, 33 su igrača na plaći i to mo-ramo smanjiti na razuman broj. Samo na plaće osoblja, trenera i igrača ode više od milijun kuna mjesečno.* Ne bi li bilo dobro surađivati s većim hrvatskim klubovima, Dinamom i Hajdukom, te po-kušati od njih dobiti koje igrač-

ko pojačanje?- Skloniji sam suradnji s eu-ropskim klubovima što ćemo, nadam se, i ostvariti. Naš pred-sjednik Robert Špehar interna-cionalac je i legendarni vatreni, koji je igrao u velikim klubo-vima. To bi trebalo iskoristiti i povezati se s tim klubovima. Razgovarali smo o suradnji s Bruggeom kada su gostovali u Zagrebu da, primjerice, dobije-mo na posudbu igrača na pozi-

ciji koja nam je kritična, kao što je centarfor. Zašto to ne bi bio i Bayer Leverkusen, kada je već kupio nekoliko naših igrača? * Aktualan je izbor predsjed-nika Hrvatskoga nogometnog saveza. Kome je naklonjenija nogometna Slavonija i Baranja, Igoru Štimcu ili Vlatku Marko-viću?- Nisam siguran jesam li dobra osoba za odgovor na to pitanje.

Mogu reći jedino da je na skup-štini Županijskoga nogometnog saveza potporu dobio Vlatko Marković. Svakako očekujem od novog predsjednika da za svog mandata napravi više za hrvatsku nogometnu ligu. Ne može biti odgovor da je za to zadužena Udruga prvoligaša, a da HNS brine samo o reprezen-taciji.

Željko Kubatka

Loša realizacija vidljiva je u igri NK Osijek

SPORT


25. studenoga 2010.

U Vukovaru sve kao da je po-dijeljeno na ‘naše’ i ‘njihovo’. Škole, kafi ći, tvornice pa čak i sportski klubovi, iako sve muči isti problem - kako preživjeti? Jedan sportski klub kao da je pao s Marsa ravno u sivilo vu-kovarske svakodnevice. Ženski odbojkaški klub Vukovar po svemu može biti primjer kako do bolje budućnosti grada.

Rad i entuzijazamTaj klub ima proračun kao se-oski nogometni klub, ali je na čelu odbojkaške ženske Su-perlige, i to bez poraza. Takav entuzijazam i ljubav prema od-bojci kakav imaju trener Tonko Sabljić, njegovi pomoćnici i

odbojkašice ne mogu se kupiti novcem. Tome se uveliko može i zahvaliti uspjeh vukovarskih odbojkašica. - Prije svega imamo kontinuitet u radu. U Vukovaru sam šest sezona tijekom kojih smo ušli u najjače odbojkaško natjecanje u Hrvatskoj i osvojili naslov vice-prvakinja Hrvatske. Ove godine još nismo poraženi u ligi, a u Kupu smo se plasirali u završni-cu. Sve smo to postigli stalnim radom, ne samo treniranjem odbojke već i drugim važnim stvarima koje treneri u drugim sredinama i ne pomišljaju radi-ti. No to je formula za uspjeh u ovakvim uvjetima i okolnosti-ma, rekao je Tonko Sabljić, prvi

Želimo da Želimo da se preko se preko nas za nas za Vukovar Vukovar čuje i u čuje i u Europi!Europi!

ŽOK VUKOVAR – ODBOJKAŠKO ČUDO

Ne prebrojavamo krvna zrncaOvo je klub u kojem igraju odbojkašice različitih nacionalnos-ti. Mi se ne prebrojavamo po krvnim zrncima. Ponosan sam što među mojim odbojkašicama nije bilo nijednog ekscesa. Da nije tako, sigurno ne bih proveo šest godina u Vukovaru. Drže me izazov i ljubav prema ovom gradu u kojem sam doživio i najljepše trenutke kao igrač. Vukovar je za mene broj jedan i to će uvijek ostati, zaključio je trener Sabljić.

Odlučna OsječankaMeđu vukovarskim odbojkašicama mjesto je našla i jedna Osječanka. Riječ je o Dunji Novalić kojoj nije problem svaki dan prevaliti šezdesetak kilometara na treninge i tako već godinu dana.- Jako sam zadovoljna, ekipa je odlična, kao i atmosfera u njoj. Zadovoljna sam i kvalitetom treninga zbog čega sam i došla iz Osijeka. Odlično smo krenuli u prvenstvu i Kupu, bez ijednog poraza i bez svoje najbolje igračice Ane Starčević. Ana će nam se uskoro pridružiti i bit ćemo još jače. Tek ćemo tada pokazati svoju pravu snagu i mislim da možemo osvojiti prvenstvo!, odlučno je rekla Dunja.

Mlada nadaU vukovarskom klubu veliku važnost daju i radu s mlađim skupinama. Petnaestogodišnju Aleksandru Bijelić, prema trenerovim riječima, čeka velika odbojkaška budućnost nastavi li predano trenirati. - Presretna sam što mi je trener omogućio trenirati i igrati za prvu ekipu. Malo tko može dobiti takvu priliku u mojim godinama, iako je dosta teško uskladiti školske obveze i treninge. Često moram zbog utakmica izostajati s nastave i učiti na putovanjima.

Složna ekipa ŽOK-a Vukovar

trener sjajnih vukovarskih od-bojkašica.

Idu i u Europu?Vukovarci redovito prate od-bojkaške utakmice i u velikom broju dolaze u neprimjerenu dvoranu OŠ Dragutina Tadija-novića dati potporu tom izvr-snom klubu. Trener Sabljić mi-sli da će gledatelja biti još više, a priželjkuje i europske izazove.- Cilj nam je da se u ovome

gradu događa nešto pozitiv-no. Četiri smo godine najbolji sportski kolektiv u gradu, a dvije godine zaredom najbo-lji smo u županiji. Budemo li ovako nastavili, sve će više gledatelja dolaziti na naše uta-kmice. Među rijetkim smo od-bojkaškim klubovima koji ima redovita primanja, ali svojim smo uspjesima naveli čelništvo Grada i ljude koji nas prate da nam pruže i logistiku kakvu zaslužujemo. Želimo igrati i na europskim natjecanjima, jer će se na taj način za Vukovar čuti i u Europi, naglasio je Sabljić i dodao da vjeruje kako je razlog dijela uspjeha vukovarskih od-bojkašica u velikoj ljubavi pre-ma Vukovaru.

Željko Kubatka

SPORT


25. studenoga 2010.

SA STILOM


25. studenoga 2010.

Postoje mnogi priručnici koji vam govore kako se pravilno odjenuti u svakoj prilici. No i bez pisanih savjeta možemo zaključiti da nas prigodno iza-brana odjeća može ne samo uljepšati i pomoći nam da se dobro osjećamo nego nam i pomoći sagraditi most povje-renja i komunikacije.

Profesionalnoodijevanje Primjerice, kaže se da ako ćete se susresti s poljoprivredni-kom, ne trebate nositi klasično odijelo, jer ćete mu biti sum-njivi i osjećat će nepovjere-nje. To baš i ne mora biti tako.Ljudi vole poslovati s oni-ma koje poznaju i koji im se sviđaju. Da biste promovirali svoj posao trebate se pove-zati s ljudima tako da vas do-življavaju kao nekoga koga razumiju. Budite skromni, budite iskreni i nosite odijelo koje predstavlja vašu struku.Tog poljoprivrednika koji go-dinama radi na zemlji sigurno neće zavarati netko tko će na-baciti traperice i fl anelsku ko-šulju. Možete li zamisliti da će poljoprivrednik sići s traktora i reći: ‘’Ajme, nosite traperice? I ja isto. Jel’ to fl anelska košu-lja? Imamo toliko toga zajed-ničkog – gdje da potpišem?’’ Profesionalno odijevanje u bilo kojoj struci znači odijevati se prikladno i u skladu s njom,

čak i ako to znači odijevati se iznad svog standarda. Ako ra-dite s dionicama, u fi nancija-ma, s nekretninama, prikladno je nositi klasično odijelo.

Prilagodite odijelo prigodiU redu je da vas se doživljava kao uspješnu osobu upućenu u ono što radi. No trebate se po-truditi da vas se percipira i kao skromnu i iskrenu osobu. U pregovorima se radi o stvara-nju poveznice. U redu je malo prilagoditi odijelo prigodi. Pri-mjerice, kad predsjednik go-vori radnicima, ne mora nužno imati sako, ali će biti u košulji kojoj čak može lagano zavrnuti rukave. On je još uvijek u odi-jelu, ali prilagođenom prilici.Kad razmišljate o svom pro-fesionalnom odijevanju, sje-tite se da odijelo pokazuje kako vrednujete sebe. Budite uredni i čisti, ali ne ušminka-ni. Žvakaća guma ili smrad nikotina loši su i govore o vama kao o osobi kojoj nije bitno kakav dojam odaje.Bez obzira na to kakvo odijelo nosite, nosite ga s ponosom, jer i ono je odraz vaše osob-nosti! Zato - smiješak na lice i kre-nite u nove pobjede, jer samo pozitivnim stavom i dobrim izgledom možete postići nešto više od prosječnog!

Ivana Šuster

Odjećom možemo graditi povjerenje

¶ Kad razmišljate o svom profesionalnom odijevanju, sjetite se da odijelo pokazu-je kako vrednujete sebe. Budite uredni i čisti, ali ne ušminkani. Žvakaća guma ili

smrad nikotina loši su i govore o vama kao o osobi kojoj nije bitno kakav dojam odaje.

ČINI LI ODIJELO ČOVJEKA?

OGLASI


25. studenoga 2010.

GOVOR ZVIJEZDA


25. studenoga 2010.

HOROSKOP – od 25. studenoga do 9. prosinca

Zvjezdani savjeti za Zvjezdani savjeti za prvi dio prosincaprvi dio prosincaOVAN (21.3.-20.4.)Posao: Vaše se ras-položenje popravlja, a i ljudi oko vas pozdravit će pro-mjene. Pozitivna energija uvest će u vaš život i nove osobe koje će svojim savjetima utjecati na vašu poslovno-fi nancijsku situaciju.Ljubav: Istina je da ste umorni od oscilacija u ljubavnom životu i da je u posljednje vrijeme bilo dosta kušnji, ali dajte si drugu priliku. Partner bi vas mogao iznenaditi.Zdravlje: Imate dosta energije, katkad i previše, pa bi posjet te-retani ili neka tjelesna aktivnost bili dobar ispušni ventil.

BIK (21.4.-20.5.)Posao: Ulazak sunca u znak Strijelca olakšava vaše pozicije i pomaže u rješavanju nekih poslovnih (ne)prilika. Iskoristite ove dane i pripremite se na još bolje vijesti. Računajte na potporu prijatelja.Ljubav: I na ovom području života stiže poboljšanje koje bi moglo zasjeniti donedavne rasprave koje su negativno utje-cale na vaš i partnerov odnos.Zdravlje: Osjećate se bolje, ali to ne znači da trebate zapostaviti

započete pretrage ili odustati od novog režima prehrane.

BLIZANCI(21.5.-21.6.)

Posao: Iako se poput virtuoza snalazite u poslovnim vodama, mogli bi se pojaviti neki repovi iz prošlosti koji će zahtijevati hitnu sanaciju! Ostanite hladne glave i pouzdajte se u svoje znanje.Ljubav: Bit ćete zavodljivi, zanimljivi, a možda i prevrtljivi. Usporite i uživajte u svakom trenutku odnosa koji vas ispu-njava. Partneru će se to također svidjeti.Zdravlje: Uro-genitalni organi zahtijevat će pozornost, a vaša bi brzopletost mogla uzrokovati nepotrebnu štetu.

RAK (22.6.-22.7.)Posao: Ako ste u proteklom razdoblju povukli prave poteze, moći ćete s olakšanjem okončati ono što vas je opterećivalo, a uz to vam se smiješe i novčani dobici. Uživaj-te u plodovima svoga rada.Ljubav: Za sve postoji vrijeme, a sada je vrijeme za ljubav pa ga nastojte kvalitetno ispuniti.

Moguća su ugodna iznenađenja i obrati u vašoj ljubavnoj vezi.Zdravlje: Ono što vas dulje vrijeme muči i ograničava jest kronični umor. Ozbiljno shva-tite signale koje vam šalje vaše tijelo.

LAV (23.7.-23.8.)Posao: Nastavlja se pozitivni trend u poslov-nim vodama, ali sada bi sve moglo doći do usijanja koje iscrpljuje i baca sjenu na ostala životna područja. Odmak od užurbanog ritma dat će bolji uvid u situaciju.Ljubav: Ovo su dani kada ćete uživati u zajedničkim aktivnosti-ma s partnerom, bez obzira na to o kojoj je aktivnosti riječ. Bit ćete sigurni u budućnost svoga odnosa.Zdravlje: Unatoč ubrzanom ritmu, imate dovoljno energije i ne osjećate negativne posljedice užurbanosti.

DJEVICA (24.8.-22.9.)Posao: Svoju preda-nost poslu i zbivanji-ma na radnome mjestu mogli biste zamijeniti onima kod kuće jer su u proteklom razdoblju bili u sjeni. Istodobno

mogle bi stići pohvale te povišica ili promaknuće.Ljubav: Umjesto stalnog predbacivanja i detaljne analize odnosa, prepustite se partneru, njegovoj maštovitosti i volji da vam ugodi. Opustite se i uživajte.Zdravlje: Opuštanje i jasnija percepcija vlastitog ponašanja utjecat će na vašu zdravstvenu sliku i otkloniti crne misli.

VAGA(23.9.-22.10.) Posao: Promjene koje poduzimate daju pozitivne rezultate i podupiru vaš entuzijazam. Nastavite tako dan po dan bez dalekosežnih očekivanja, jer dugotrajni projekti za sada nisu poduprti planetarnim utjecajima.Ljubav: Pozitivne vibracije uzdrmat će vaše srce. Zaigrani i zaljubljivi bit ćete privlačni, ali zbog vlastitih visokih kriterija ne i zadovoljni.Zdravlje: Osjećat ćete se mnogo bolje, nećete imati zdravstvenih teškoća, a popravlja vam se i raspoloženje.

ŠKORPION (23.10.-22.11.) Posao: Bit će mnogo događaja i akcije u

GOVOR ZVIJEZDA


25. studenoga 2010.

Kako odmiče studeni, povećava se broj planeta u Strijelcu i oblikuje situacije koje su u duhu tog vatrenog znaka. Istina, Venera - pokroviteljica ljubavi i ljepše strane života, na neko je vrijeme zastala, vratila se završiti neke priče i utisnuti im ozbiljniji pečat. No nakon 18. studenoga i ona se pridružuje ovoj ubrzanoj nebeskoj predstavi koja će dodatno zagrijati ove dane, klimatski atipične za ovaj dio godine. Povećavat će se broj obveza, protok informacija bit će ubrzan, a često će brzina uzrokovati krive interpretacije i sukobe. Mnogi će biti nespretni, a od silne želje da rade više stvari istodobno mogli bi sve raditi polovično ili pogrešno. Teško je držati jednu nogu na gasu, a drugu na kočnici, no u ovom je razdoblju to potrebno da ne biste prouzročili štetu sebi i drugima. Želim vam sigurnu i ugodnu vožnju!

vašim poslovnim prilikama. Postoji mogućnost napretka, ali povećava se i broj obveza. Na svu sreću s ovom planetarnom konfi guracijom vi to možete.Ljubav: Partner bi vas mogao zbunjivati svojim promjenama raspoloženja. Kad vidite da ne zna što želi, vi preuzmite vodstvo.Zdravlje: Zbog trbušnih viroza i osjetljivije probave mogli biste promijeniti dosadašnji način prehrane.

JARAC (22.12. -20.1.)Posao: Sigurni u sebe nastavljate ispunjavati obveze, a svaka vas pohvala dodatno motivira. No očekujete više od toga. Nezadovoljstvo zbog stagniranja na fi nancijskom području mogla bi potaknuti nečija zlobna primjedba.Ljubav: S partnerom se sve bolje slažete, a počinjete pokazivati i neke osobine koje će ga ugodno iznenaditi. Uživajte u ovom pozitivnom razdoblju.Zdravlje: Često ćete osjećati umor i iscrpljenost, s čime će dolaziti glavobolja i razdražljivost.

VODENJAK (21.1.-19.2.)Posao: Promjene koje želite uvesti u svoj život pripremate već dulje vrijeme, a sada biste mogli dobiti poticaj da ih realizirate te ubrzo osjetiti rezultate. Godit će vam razgovori i poznanstva s novim ljudima.Ljubav: Ako ste sami, mogli biste upoznati osobu koja će vam nametati svoj ritam, a oni u stabilnim vezama neka očekuju prolazne turbulencije.Zdravlje: Mogli biste imati problema sa zglobovima pa bi bilo dobro da posjetite liječnika.

RIBE (20.2.-20.3.) Posao: Inicijativa, originalnost, ali i nedovoljno sigurnosti mogli bi okarakterizirati vaša poslovna nastojanja. Uz pomoć prijatelja mogli biste se pokrenuti s mrtve točke. Odustanite od nerealnih projekata.Ljubav: Osjećaj da vas netko gleda s obožavanjem daje krila, ali vaši su interesi trenutačno usmjereni na posao.Zdravlje: Tjelesna aktivnost mogla bi se pozitivno odraziti i na vaše psihičko zdravlje, kao i na raspoloženje.

STRIJELAC (22.11.-21.12.) Posao: Nebo je granica za odapinjanje vaše strijele, ali ipak pazite da pri ubrzanju koje donose planeti ne pošaljete strijelu u pogrešnom smjeru. Razmislite prije no što djelujete. Izbjegavajte pretjerivanja i uspjeh je zajamčen.

Ljubav: Vašem partneru ne preostaje ništa drugo nego da vas slijedi. Ako ima do-bru kondiciju prigovora neće biti, a u suprotnom bi moglo biti sukoba.

Zdravlje: Bilo bi dobro kada biste ove priljeve energije mogli zadržati, ali vi se neštedimice trošite. Pripazite u prometu.

Po obuću na osječku tržnicu i karticom!

* Stella Decoro d.o.o. u sklopu svoja tri prodajna lokala na osječkoj tržnici otvara novu poslovnicu u kojoj će te osim tinti i tonera moći kvalitetno kopirati, te kupti sitni asortiman papirnate konfekcije *

* U cilju zadovoljenja naših kupaca Stella Decoro d.o.o. uvodi naplatu svih svojih usluga karticama, stoga više ne morate brinuti da li kod sebe imate dovoljno gotovine za lijepi par obuće u našoj trgovini *

* U našoj novo otvorenoj poslovnici “Maxela” na osječkoj tržnici, uz Radićevu ulicu - sve usluge kopiranja možete platiti kartcom *

KULINARSKE ČAROLIJE


25. studenoga 2010.

Osvježite si jelovnik španjolskim jelima

KUHAJMO S VJEKOSLAVOM KRAMEROM, HRVATSKIM GOLIM KUHAROM

¶ Kuhar Vjeko pravi je svjetski putnik jer, kako kaže, ne propušta prigodu otputovati na neko svjetsko odredi-

šte kad god mu se pruži mogućnost za to. Naravno, pu-tovanja se često pretvore u gastropustolovine pa naš ku-har sa svakog putovanja donese i nove recepte. Ovaj je put odlučio u naše kuhinje unijeti dašak Španjolske. - Želite li zadiviti goste tipičnim španjolskim jelom, n a j b o -lje je pripremiti paellu. Postoji više recepata za to ukusno tradicijsko jelo, a ja sam odabrao dva, meni najdraža. Sangrija će upotpuniti španjolski ugođaj vašeg jelovnika jer s njom dobivate ujedno piće i desert pa si time olakšavate posao, a pohva-le zasigurno neće izostati, istaknuo je Vjeko

Španjolska seljačka juhaSastojci: Pola kilograma bije-loga graha, kost od šunke, sol i papar, 2 svježe paprike, pola glavice cvjetače, 5 krumpira, 50 g maslaca, 1 i pol žlica braš-na, 1 litra goveđeg temeljca, 2 žlice peršinova lišća, 2 rajčice; Priprema: Grah preko noći na-močite u vodi. Procijedite ga, posolite pa kuhajte oko jedan sat s kosti od šunke. Zatim do-dajte cvjetaču, kriške krumpira i goveđi temeljac. Juhu dobro promiješajte i kuhajte oko pola sata. Na maslacu napravite zapr-žak pa njime zgusnite juhu. Na kraju dodajte kosani peršinov list i narezane rajčice te začini-

te paprom i solju. Ako nemate vremena namakati grah preko noći, možete ga i prokuhati pa tu vodu baciti i nastaviti kuha-ti prema receptu. Ako je šunka jako slana, budite pažljivi s na-knadnim dosoljavanjem.

Paella sa škampima i li-gnjama Sastojci: pola dl maslinova ulja, pola kg piletine, 10 ve-likih škampa i 250 g koluti-ća lignji, sol i papar, 2 češnja češnjaka, 1 velika rajčica bez kožice, narezana na kockice, 2 šalice riže, malo šafrana, pola litre pilećeg ili ribljeg temelj-ca, 1dl bijelog vina, 1 limunPriprema: na malo maslinova ulja prepržite piletinu. Dodajte češnjak i rajčicu, a zatim rižu i promiješajte. Dodajte šafran i još jednom dobro promiješajte. U to ulijte juhu i vino pa dodajte škampe i lignje. Začinite solju i paprom pa pustite neka proku-ha. Neka kuha 10 minuta bez miješanja. Uklonite s vatre, po-krijte tankim platnom i pustite neka odstoji 10 minuta. Ukrasite limunom i prelijte maslinovim uljem. Imajte na umu da riža u paelji ne treba biti ljepljiva kao u klasičnom rižotu, ali ne treba biti ni potpuno prhka. Zato valja

pažljivo dodavati tekućinu – na šalicu riže stavljajte oko šalicu i pol tekućine.

Paella s mesom i mor-skim plodovimaSastojci: 2 šalice riže, pola dl maslinova ulja, 2 šalice usit-njenoga crvenog luka, 4 češnja bijelog luka, 2 rajčice, četvrt kilograma kuhane piletine, če-tvrt kilograma pečene teletine i četvrt kilograma pečene svi-njetine. Potom 10-ak neočišće-nih škampa, pola kilograma školjki vongola, po pola žličice soli, papra, mljevene paprike, majčine dušice, 2 žlice perši-na, 1 žlica limunova soka, 1 šalica narezane svježe crvene, žute i zelene paprike. Priprema: na maslinovu ulju popržite luk i češnjak, dodaj-te piletinu, svinjetinu i teletinu izrezane na komade i propirjajte dok malo ne omekšaju. Dodajte rižu i vodu, a na kraju škampe i vongole. Začinite solju, sitnom paprikom, paprom, majčinom dušicom, peršinom i limunovim sokom. Paella se pri kuhanju ne bi trebala previše miješati da riža ne postane ljepljiva. Paella se poslužuje u posudi u kojoj se kuhala, na vrh se stave škampi i školjke koje prethodno odvo-

jite te masline, svježa paprika i rajčice.

Jednostavna sangria s breskvamaSastojci: litra crvenog vina, sok od pola limuna, 6 svježih bresaka oguljenih i izrezanih na kriške, kocke leda i čašica vinjaka.Priprema: pomiješajte vino, li-munov sok, breskve i vinjak te ohladite u hladnjaku. Prije po-služivanja dodajte kocke leda.

Osvježavajuća sangriaSastojci: 4 breskve, 2 mareli-ce, 2 naranče, štapić cimeta, 3 klinčića, 100 g šećera, 6 ploški limuna ili limete, 0,3 dl konja-ka, 1 l crnog vina, list bosiljka, 3 dl schweppes bitter lemona.Priprema: voće ogulite i nareži-te na kockice pa prelijte vinom. U lončiću odvojite 2 dl vina pa u njemu skuhajte šećer, cimet i klinčiće. Kada prokuha, proci-jedite i pomiješajte s ostatkom voća i vina. Ohladite u hladnja-ku i prije posluživanja dodajte bitter lemon te ukrasite kriška-ma limuna ili limete i listovima bosiljka. Sangria se poslužuje hladna.

M. B.

jer, kako kaže, ne o svjetsko odredi-to. Naravno, pu-

ovine pa naš ku-ve recepte. Ovaj dašak Španjolske.

p jp

m jelom, p

n a j b o -ata za o dva, njolski ujedno

pohva-

KULINARSKE ČAROLIJE


25. studenoga 2010.

Pretvorite stari kruh u ukusna jelaUKUSNO I PRAKTIČNO

Sigurno vam se događalo da ne pojedete sav kruh koji ste kupili, a nakon što stoji nekoliko dana,

više nije mekan i ukusan kao što je bio. Tada se nameće pitanje što napraviti s njim, jer ga ni vi ni vaši ukućani nećete jesti, a znate da je šteta bacati hranu. Srećom, posto-je ideje za ukusna jela od kruha koji-ma ćete osvojiti ne samo svoju obitelj nego i goste. Na-ravno, na prvom je mjestu vrlo jedno-

stavno i omiljeno jelo - pohani

kruh, koji gotovo svi znaju na-praviti. Dovoljno je izraditi jaja i u njih dodati malo mlijeka ili vrhnja te smjesu začiniti solju i paprom. Kruh narezan na kriške umačite u jaja i pržite na ulju dok ne poprimi zlatnožutu boju. Kako biste dobili pikantnije zalogaje, u jaja možete dodati ribani parmezan ili neki dru-gi aromatični sir. Kruh možete ispohati i tako da svaku krišku prvo umočite u mlijeko, a zatim u umućena jaja pa ih onda ispr-žite i vruće posipate naribanim tvrdim sirom koji će se odmah otopiti. Drugo rješenje za stariji

kruh jest priprema krušnih mr-vica. Napravit ćete ih tako da narežete kriške kruha na kocki-ce i stavite u pećnicu koju ste zagrijali na 180 stupnjeva. Kruh ostavite u pećnici dvadesetak minuta dok se ne osuši do kra-ja. Izvadite ga, ostavite neka se malo ohladi i zatim kuhinjskim valjkom usitnite u mrvice. Do-bivene mrvice spremite u lime-nu ili plastičnu posudu i koristite pri kuhanju. Korisne su i kocki-ce kruha ispečene u pećnici ili u tavi, kao dodatak krem-juhama.

M. B.

Zdrav doručak

SINIŠA LEVAKOVIĆ, EKONOMIST

- Redovito doručkujem i najče-šće su to kukuruzne pahuljice s mlijekom ili jogurtom ili mje-šavina pahuljica s lješnjacima i grožđicama u koju narežem bananu ili naribam jabuku i zali-jem mlijekom. Ponekad dodam žličicu meda pa ostavim da pa-huljice malo omekšaju, a okusi se prožmu.

Ukusan ručak

DANICA MIJAILOVIĆ, UMIROVLJENICA

- Često pripremam pastrvu peče-nu u foliji. Ribe očistim, dobro posolim, popaprim i natrljam limunovim sokom. Svaku ribu zasebno stavim na aluminijsku foliju, prelijem s malo maslino-va ulja i dobro zamotane ispe-čem u pećnici. Pečene pastrve poslužim uz špinat i okruglice od svježeg sira.

Slastica

KLAUDIJA SCAGGS, INOKORESPONDENTICA

- Izvrsnu slasticu pripremam bez pečenja i kuhanja, od čajnih kolutića. Kolutiće kratko umo-čim u mješavinu mlijeka i ruma te spajam dva po dva, mažući ih marmeladom od marelice. Tako dobivene kolačiće uvaljam u kokos. Umjesto marmeladom, kolutiće možete nadjenuti kla-sičnim bijelim fi lom.

Večerica

HELENA BRKIĆ, NJEGOVATELJICA

- Volim za večeru pripremiti sa-latu, jer pruža mnogo mogućno-sti kombiniranja raznih namirni-ca. Najčešće pripremam salatu s integralnom tjesteninom, u koju dodam sjeckanu pureću šun-ku, sjeckane kisele krastavce i svježu rajčicu pa sve prelijem gustim jogurtom u koji dodam majonezu i kopar. M. B.

Napravite okruglice od kruhaOkruglice od kruha izvrstan su prilog mesnim jelima s umakom ili uz kiseli kupus. Za 4 osobe potrebno je 8 kriški kruha, 3 dl mlijeka, malo peršinova lišća, 3 jaja, sol i papar. Kruh narežite na kockice i prelijte vrućim mlijekom. Ostavite neka stoji dvadesetak minuta. Za to vrijeme nasjeckajte peršinov list pa ga s jajima dodajte kruhu i dobro promiješajte. Smjesu umijesite vlažnim rukama, dodajte sol i papar te obli-kujte kuglice (otprilike 12 komada). Zakuhajte slanu vodu i u njoj 15 minuta kuhajte okruglice na laganoj vatri. Nakon toga izvadite ih i ocijedite.

NA JELOVNIKU OSJEČANA: PAHULJICE, PEČENA PASTRVA, KOLAČIĆI OD ČAJNIH KOLUTIĆA I SALATA

ZABAVNIK


25. studenoga 2010.

GEROSKOP

Vicevi

IMPRESSUMGlavna urednica: Melita BerečićNovinari: Vilma Baban, Melita Berečić, Igor Gajin, Zvonko Horvat, Davorka Novokmet, Maša Plevnik–Cvitanušić, Bojan PopovićSuradnici: Berislav Crnković, Miroslav Gerenčer, Željko Kubatka, Ivana Marić, Ivona Marić, Srđan Marov, Vjekoslav

Rosandić, Ivana ŠusterFotografi: Krešimir Rešetar, Dino Tijardović, Robert FerencLektorica: Katarina VidosavljevićUrednik web izdanja: Mihael Šilac

Priprema i tisak: Gradska tiskara Osijek, d.d.

Marketing i pretplata: Agen-cija Media 031 320 152 tel./fax095 556 - 8989098 837 - 443, [email protected] i prodaja: Tisak d.d., Distri press d.o.o., Agencija MediaNakladnik: Media ortak, obrt za marketing I reklamu

Adresa: Vinkovačka 66b, 31000 Osijek

Nijedan dio časopisa ne smije se kopirati ili na bilo koji način koristiti bez nak-ladnikova dopuštenja. Reda-kcija ne odgo-vara za sadržaj oglasnih stranica.

OSMOSMJERKA

*** Pričaju dvojica prijatelja:- Ej, vidiš li onoga tamo? Kad je započeo biznis, nije imao ni prebi-jene kune.- A danas?- Danas ima 20.000 eura duga!

***Dođe čovjek u slastičarnicu i pita:- Koliko stoji ova torta?- Pa oko dva mjeseca...

***Dolazi muž kući i ljutito pita ženu:- Je li istina da me varaš s cijelim selom?Nato će žena:- Ih, kakvo mi je to selo, trideset kuća...

***Došao čovjek k liječniku, a ruke mu se jako tresu. Liječnik to odmah uoči i kaže:- Vi, gospodine, očigledno pijete puno alkohola!A pacijent mu zbunjeno odgovori:- Ne, doktore, ja puno prolijevam, zato sam i došao.

***Razgovaraju dvojica znanaca:- Čini mi se da sam te vidio sinoć kako trčiš ulicom.- Da, pokušavao sam spriječiti tučnjavu!- Zaista, a tko se to tukao?- Moj susjed i ja!

*** Kaže muž ženi u petak:- Draga, mogli bismo si priuštiti jedan lijepi vikend.- Odlična ideja!, kaže žena.- Dobro, vidimo se u ponedjeljak!, veselo će muž.

***Leži pijanac nasred parkirališta. Prilazi mu policajac i pita:- Što to radiš, čovječe?- Ne vidiš li da sam se parkir’o!- Pa nisi ti auto!- Ma briga te, nisi ni ti pauk.

*** Pijanac se u busu zagledava u dekolte jedne dame pokraj sebe.- Kako vas nije sram, sad bih vam najradije prilijepila jednu!, ljutito će dama.- Možeš i obje, što se mene tiče!, spremno odgovori pijanac.

***Kad je profesor shvatio da student kojega je ispitivao ne zna baš ništa, na rubu živaca zatražio je njegov indeks. Zapisao je nešto u njega i vratio ga studentu. Kada je student izišao iz kabineta, otvorio je indeks i vidio da u njemu piše “Kreten”. Odmah se vratio u kabinet i rekao profesoru:- Oprostite, zaboravili ste mi upisati ocjenu, a vidim da ste se potpisali!

facebook.com/algebra.hr

twitter.com/algebra_hr

Put do boljeg radnog mjestaUpis zvanja u radnu knjižicu

Međunarodnicertifi kati

Postani:

ECDL Operater / Specijalist Samostalni knjigovođa Web dizajner Grafi čki dizajner Specijalist za digitalnu fotografi ju i obradu Specijalist za digitalni video i montažu Specijalist za računalne mreže - CISCO Sistemski i mrežni administrator CAD specijalist Serviser osobnih računala

Gotovinsko plaćanje do

12 rataBeskamatno obročno plaćanje

Rok otplate do 60 rata

Upišite programe obrazovanja u Algebri i postanite vlasnikom vodećih svjetskih informatičkih certifi kata: ECDL, Microsoft, Cisco, Adobe, Autodesk, Linux, Apple...

www.algebra.hrAlgebra Osijek / 031 373 400 / Reisnerova 74 / [email protected]

Documents

os DANAS 5 web