KRITERIJI OCJENJIVANJA U 3.

RAZREDU-HRVATSKI JEZIK

NASTAVNO PODRUČJE: JEZIK

TEME:

1. IMENICE ODLIČAN-razumije da je imenica vrsta riječi, razlikuje imenicu među drugim riječima u govornoj i pismenoj komunikaciji, razlikuje i točno i brzo smišlja opće i vlastite imenice, razlikuje jedninu i množinu imenica i točno i pravilno preoblikuje jedninu imenice u množinu i obrnuto, sigurno i točno rješava različite tipove zadataka

DODATNO- sastavlja rečenice koje sadrže opće i vlastite imenice te jedninu i množinuprocjenjuje i argumentira jedninu i množinu; prepoznaje iznimke od pravila jednine i množine (hlače, škare, naočale, grablje …), razlikuje množinu imenica i zbirne imenice (listovi – lišće), preoblikuje imenice u glagole i pridjeve, preoblikuje imenice iz zavičajnog govora u standardni jezik

VRLO DOBAR-razumije da je imenica vrsta riječi, razlikuje imenicu među drugim riječima u govornoj i pismenoj komunikaciji, ali pri tom nesiguran; razlikuje opće i vlastite imenice, ali smišlja ih i nabraja u manjoj mjeri i s ponekim odstupanjima, razlikuje jedninu i množinu, ali može pogriješiti pri preoblikovanju; nesiguran u rješavanju različitih tipova zadataka

DODATNO- analizira imenice kao vrstu riječi, objašnjava razlike između općih i vlastitih imenica, analizira jedninu i množinu i daje samostalno primjere imenica za jedninu i množinu; preoblikuje broj imenica (iz jednine u množinu i obrnuto)

DOBAR-djelomično razumije pojam imenice kao vrste riječi, razlikuje imenicu među drugim riječima, razlikuje opće i vlastite imenice, ali pritom i griješi, slabije i sporije smišlja imenice, uglavnom razlikuje jedninu i množinu, griješi pri preoblikovanju

DODATNO- izdvaja imenice kao vrstu riječi, razlikuje opće i vlastite imenice, razlikuje jedninu i množinu imenica

DOVOLJAN-razlikuje imenicu među drugim riječima, razlikuje opće i vlastite, jedninu i množinu uz pomoć i navođenje, griješi u rješavanju različitih tipova zadataka imenuje predmete oko sebe

NEDOVOLJAN-uopće ne razlikuje i ne prepoznaje opće i vlastite imenice, jedninu i množinu

2. VELIKO POČETNO SLOVO ODLIČAN-analizira i objašnjava i u potpunosti, sa sigurnošću primjenjuje pravilo pisanja velikog početnog slova na starim (vlastita imena, imena gradova, ulica i trgova) i novim primjerima (imena voda i gora, država, nebeskih tijela, nazivi ustanova i poduzeća, škola i kazališta) i pritom ne griješi, samostalno smišlja primjere i u njima primjenjuje usvojena pravila

VRLO DOBAR-analizira pravilo pisanja velikog početnog slova na starim (ne griješi) i novim primjerima (rijetko griješi), sigurno objašnjava, smišlja primjere, ali u njima može pogriješiti prilikom primjene usvojenih pravila

DOBAR-objašnjava i primjenjuje pravila pri pisanju velikog početnog slova, ali u češćim primjerima; u novijim i rjeđe korištenim primjerima griješi

DOVOLJAN-piše veliko početno slovo uz manja odstupanja na starim primjerima, ali više griješi na novim primjerima

NEDOVOLJAN-velika odstupanja u pisanju velikog početnog slova, puno griješi i ne primjenjuje pravila

3. UMANJENICE I UVEĆANICE ODLIČAN-prepoznaje i razlikuje umanjenice i uvećanice kao vrstu imenica, sigurno i bez greške preoblikuje imenice u umanjenice ili u uvećanice

VRLO DOBAR- prepoznaje i razlikuje umanjenice i uvećanice kao vrstu imenica, povremeno nesiguran u preoblikovanju imenice u umanjenice ili u uvećanice

DOBAR-nesiguran u prepoznavanju i razlikovanju umanjenica i uvećanica (općenito imenica); slabije se snalazi i griješi u preoblikovanju imenice u umanjenice ili u uvećanice

DOVOLJAN-griješi u prepoznavanju i razlikovanju umanjenica i uvećanica (općenito imenica); potrebna pomoć i dodatne upute u preoblikovanju

NEDOVOLJAN-ne razlikuje umanjenice od uvećanica i ne uspijeva pravilno samostalno preoblikovati imenicu u uvećanicu ili umanjenicu

4. IZGOVOR I PISANJE Č I Ć U UMANJENICAMA I UVEĆANICAMA ODLIČAN-učenik pravilno izgovara i piše č i ć u umanjenicama na -ić, čić, čica i u uvećanicama na -čina, pritom siguran, ne griješi; rješava različite tipove zadataka

VRLO DOBAR- učenik pravilno izgovara i piše č i ć u umanjenicama na -ić, čić, čica i u uvećanicama na -čina; posve siguran i točan kod češćih i naučenih riječi, ali griješi i nesiguran u rjeđe korištenim riječima; rješava različite tipove zadataka uz uputu

DOBAR-učenik uglavnom pravilno izgovara i piše č i ć u umanjenicama na -ić, čić, čica i u uvećanicama na -čina čineći pri tom greške i uz povremenu pomoć učitelja; prilikom rješavanja različitih tipova zadataka potrebna uputa, a povremeno i potpora

DOVOLJAN-učenik djelomično pravilno izgovara i piše č i ć u umanjenicama na -ić, čić, čica i u uvećanicama na -čina, ali pritom je potrebna stalna kontrola učitelja i dodatne upute

NEDOVOLJAN-učenik izgovara i piše č i ć u umanjenicama na -ić, čić, čica i u uvećanicama na -čina bez promišljanja, „napamet“ i puno griješi

5. SKUPOVI IJE / JE / E / I U UMANJENICAMA I UVEĆANICAMA ODLIČAN-u potpunosti sigurno i pravilno izgovara i piše ije/je/e/i bilo u češćim ili rjeđe korištenim umanjenicama i uvećanicama; razumije i objašnjava pravila i primjenjuje ih u zadacima

VRLO DOBAR-učenik pravilno izgovara i upotrebljava skupove ije/je/e/i u pisanoj komunikaciji, posve siguran i točan kod češćih umanjenica i uvećanica, ali griješi i nesiguran u rjeđe korištenim riječima

DOBAR- učenik djelomično uspješno izgovara i piše skupove ije/je/e/i u češće rabljenim umanjenicama i uvećanicama (iako može i tu pogriješiti), ali griješi ili je nesiguran u rjeđe korištenim riječima, ne razumije pravila i najčešće ih ne primijenjuje

DOVOLJAN-učenik većinom griješi kod izgovora i pisanja skupova ije/je/e/i u češće rabljenim umanjenicama i uvećanicama

NEDOVOLJAN-učenik ne piše pravilno skupove ije/je/e/i u umanjenicama i uvećanicama ni uz učiteljevu pomoć

6. GLAGOLI

ODLIČAN-učenik u potpunosti i bez greške prepoznaje glagole kao riječi kojima izričemo što tko radi ili što se događa; razlikuje glagole od ostalih vrsta riječi, osmišljava smislenurečenicu koristeći se zadanim glagolom, preoblikuje glagole u imenice i obrnuto; sigurno i točno rješava sve tipove zadataka

VRLO DOBAR-učenik uspješno prepoznaje glagole i razlikuje ih od ostalih vrsta riječi, ali to ovisi o složenosti i češćem ili rjeđem korištenju tog primjera, nesiguran u osmišljavanju smislene rečenice prema zadanim glagolima; uglavnom sigurno i točno rješava sve tipove zadataka uz manju uputu

DOBAR-učenik uglavnom prepoznaje i razlikuje glagole između ostalih vrsta riječi u rečenici, ali pritom i griješi (ne podcrta sve glagole, podcrta i glagol, ali i ostale vrste riječi), uglavnom rješava različite tipove zadataka bez razumijevanja

DOVOLJAN- učenik djelomično prepoznaje glagole, ali pritom puno griješi i potrebna mu je stalna uputa (postavljanje pitanja: što tko radi, što se događa), ne povezuje jezične sadržaje s razumijevanjem

NEDOVOLJAN-učenik ne prepoznaje i ne razlikuje glagole od ostalih vrsta riječi

7. PRIDJEVI

ODLIČAN-učenik u potpunosti i bez greške prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje-kakvo je što, čije je što; objašnjava ulogu pridjeva kao riječi koje opisuju imenicu, razlikuje pridjeve od ostalih vrsta riječi, utvrđuje sličnosti i razlike, osmišljava smislenu rečenicu koristeći se zadanim pridjevima, oblikuje pridjeve od zadanih imenica i obrnuto; sigurno i točno rješava sve tipove zadataka

VRLO DOBAR-učenik uspješno prepoznaje pridjeve i razlikuje ih od ostalih vrsta riječi, ali to ovisi o složenosti i češćem ili rjeđem korištenju tog primjera, objašnjava ulogu pridjeva kao riječi koje opisuju imenicu uz potpitanja; nesiguran u osmišljavanju smislene rečenice prema zadanim pridjevima; uglavnom sigurno i točno rješava sve tipove zadataka uz manju uputu

DOBAR-učenik uglavnom prepoznaje i razlikuje pridjeve između ostalih vrsta riječi u rečenici, ali pritom i griješi (ne podcrta sve pridjeve, podcrta i pridjev, ali i ostale vrste riječi),

uglavnom rješava različite tipove zadataka bez razumijevanja

DOVOLJAN- učenik djelomično prepoznaje pridjeve, ali pritom puno griješi i potrebna mu je stalna uputa (pronađi imenicu, kakva je imenica, čije je što), ne povezuje jezične sadržaje s razumijevanjem

NEDOVOLJAN-učenik ne prepoznaje i ne razlikuje pridjeve od ostalih vrsta riječi

8. DVOTOČJE I ZAREZ U NABRAJANJU

ODLIČAN- prepoznaje i imenuje dvotočje i zarez kao interpunkcijske znakove, sigurno i točno zna objasniti pravila kod nabrajanja i korištenja dvotočja; u potpunosti primjenjuje nabrajanje u pisanju rečenica i sastavaka

VRLO DOBAR- prepoznaje i imenuje dvotočje i zarez kao interpunkcijske znakove, zna objasniti pravila kod nabrajanja, ali uz dodatna potpitanja; primjenjuje dvotočje i zarez u nabrajanju u pisanju rečenica i sastavaka uz povremenu nesigurnost

DOBAR- prepoznaje i imenuje dvotočje i zarez kao interpunkcijske znakove, ne objašnjava samostalno pravila kod nabrajanja, primjenjuje dvotočje i zarez u nabrajanju uz manja (ili veća) odstupanja

DOVOLJAN- daje primjere nabrajanja u pisanju uz dodatnu uputu

NEDOVOLJAN-učenik nije usvojio jezično pravilo, ne primjenjuje pravilno dvotočje i zarez

9. KRATICE

ODLIČAN- u potpunosti objašnjava i bez greške primjenjuje uporabu kratica u rečenicama i tekstuVRLO DOBAR- vrlo je uspješan u uporabi kratica u rečenicama i tekstu, ali griješi na nekim primjerima

DOBAR-primjenjuje kratice u rečenicama i tekstu uz manja ili veća odstupanja DOVOLJAN- primjenjuje kratice u rečenicama i tekstu uz pomoć učitelja

NEDOVOLJAN-učenik nije zapamtio većinu usvojenih kratica i ne primjenjuje ih u rečenicama i sastavcima

NASTAVNO PODRUČJE-JEZIČNO IZRAŽAVANJE

TEME:

1. SLUŠANJE I GOVORENJE

ODLIČAN-učenik u potpunosti razlikuje samostalni govorni nastup (monolog) od razgovora (dijaloga) i verbalnu od neverbalne komunikacije; uljudno i primjereno razgovara i sluša sugovornika; zna postaviti pitanje i odgovoriti na pitanja potpunom rečenicom; ostvaruje kraći samostalni govorni nastup; pri tom siguran, logičan; rječnik izuzetno bogat

VRLO DOBAR- učenik razlikuje samostalni govorni nastup (monolog) od razgovora (dijaloga) i verbalnu od neverbalne komunikacije; uljudno razgovara i sluša sugovornika, ali pomalo nestrpljiv ili nedorečen; rijetko pogriješi u postavljanju pitanja; u potpunosti zna odgovarati na pitanja potpunom rečenicom; ostvaruje kraći samostalni govorni nastup uz poticaj; pritom logičan, rječnik malo iznad prosjeka

DOBAR-učenik zamjenjuje monolog s dijalogom i nesiguran u određivanju verbalne i neverbalne komunikacije; pristojno razgovara i sluša sugovornika u razgovoru, ali nesiguran i često bez ideje kako nastaviti razgovor; ima poteškoća u postavljanju pitanja; djelomično točno zna odgovarati na pitanja potpunom rečenicom; zapinje u ostvarivanju samostalnog govornog nastupa, prosječan rječnik

DOVOLJAN- učenik često zamjenjuje monolog s dijalogom i nesiguran u određivanju verbalne i neverbalne komunikacije; sudjeluje u razgovoru, ali pritom koristi poštapalice i neknjiževne izraze, nastavlja razgovor uz učiteljevu pomoć i poticaj; uspijeva postaviti pitanje uz učiteljevu pomoć; kao i odgovarati na pitanja potpunom rečenicom; izuzetno slab samostalan govorni nastup

NEDOVOLJAN-ne pokazuje interes za sudjelovanje u razgovoru i nije savladao predviđeno gradivo: ne zna pravilno postaviti pitanje ni odgovoriti na pitanje potpunom rečenicom

2. SPORAZUMIJEVANJE HRVATSKIM KNJIŽEVNIM JEZIKOM

ODLIČAN- učenik s lakoćom i bez greške razlikuje pojmove govornik, sugovornik, slušatelj i poruka

VRLO DOBAR- učenik bez većih poteškoća razlikuje pojmove govornik, sugovornik, slušatelj i poruka, ali pritom može pogriješiti

DOBAR- učenik djelomično uz pomoć ili dodatni poticaj razlikuje pojmove govornik, sugovornik, slušatelj i poruka; u svoje znanje nesiguran

DOVOLJAN- učenik ne prepoznaje i samostalno ne imenuje pojmove govornik, sugovornik, slušatelj i poruka, već ih samo vizualno razlikuje

NEDOVOLJAN-učenik uopće ne razlikuje pojmove govornik, sugovornik, slušatelj i poruka

3. PRIPOVIJEDANJE

ODLIČAN-učenik s lakoćom razlikuje zamišljeni događaj od stvarnog, samostalno pripovijeda o stvarnome i zamišljenom događaju; kreativan u prepričavanju stvarnog događaja i maštovit u smišljanju zamišljenog događaja

VRLO DOBAR-učenik razlikuje zamišljeni događaj od stvarnog, ali mora o tome nekoliko trenutaka razmisliti; pripovijeda o stvarnome i zamišljenom događaju; pritom potreban dodatni poticaj DOBAR-učenik otežano razlikuje zamišljeni događaj od stvarnoga; pripovijeda o stvarnom i zamišljenom događaju uz učiteljevu pomoć i dodatna potpitanja

DOVOLJAN- i uz pomoć, učenik griješi u razlikovanju zamišljenog od stvarnog događaja, ne uspijeva ni uz učiteljevu pomoć pripovijedati o stvarnom i zamišljenom događaju bez zastajkivanja

NEDOVOLJAN-uopće ne razlikuje stvaran od zamišljenog događaja; ne pripovijeda o stvarnom i zamišljenom događaju ni uz pomoć

4. STVARANJE ZAJEDNIČKE PRIČE PREMA POTICAJU

ODLIČAN-učenik rado sudjeluje u stvaranju zajedničke priče prema zadanom poticaju; usmeno izražavanje logično, jezgrovito, emocionalno izražajno i slikovito; rečenice smisleno povezuje u priču bez ponavljanja istih rečeničnih dijelova; poštuje i razumije uzročno-posljedične veze; rječnik izuzetno bogat; visok stupanj informiranosti, kritičnosti

VRLO DOBAR-učenik sudjeluje u stvaranju zajedničke priče prema zadanom poticaju; usmeno izražavanje logično i jezgrovito bez velike slikovitosti; dobro povezuje riječi, sliku i pokrete; ali ga treba poticati i usmjeravati da poštuje uzročno-posljedične veze; rječnik prosječan, ali aktivan

DOBAR-učenik uz poseban poticaj sudjeluje u stvaranju zajedničke priče prema zadanome poticaju; usmeni izraz nije uvijek jezgrovit i izražajan; ima problema u smislenom povezivanju rečenica u priču; rječnik prosječan i pasivan, koristi poštapalice i lokalne neknjiževne izraze

DOVOLJAN-učenik otežano sudjeluje u stvaranju zajedničke priče prema zadanome poticaju; otežano povezuje dvije rečenice pravilnim slijedom; ne uočava uzročno-posljedične veze; koristi neknjiževne izraze; posjeduje siromašan i pasivan rječnik

NEDOVOLJAN-ne uspijeva bez pomoći smisliti rečenicu prema zadanoj slici ili pojmu; izuzetno se teško usmeno izražava; ne može niti uz pomoć učitelja postići poželjan stupanj stvaranja zajedničke, pa i vlastite priče

5. OBAVIJEST

ODLIČAN-učenik sa sigurnošću razlikuje obavijest kao vrstu teksta; u potpunosti ovladao pojmom obavijesti, zna oblikovati kraću obavijest; pritom posve samostalno poštuje pravopisnu normu

VRLO DOBAR- učenik razlikuje obavijest kao vrstu teksta; djelomično ovladao pojmom obavijesti; uspješno oblikuje obavijest; poštuje pravopisnu normu, ali pod nadzorom učitelja

DOBAR-učenik otežano razlikuje obavijest kao vrstu teksta; pojmom obavijest vlada uz pomoć; oblikuje obavijest; ali mu je pritom potrebna učiteljeva pomoć; trudi se poštovati pravopisnu normu, ali pritom griješi

DOVOLJAN- učenik otežano razlikuje obavijest kao vrstu teksta i uz dodatni poticaj; pojmom obavijest vlada uz pomoć, teško oblikuje obavijest čak i uz pomoć učitelja; radi velike pogreške u pravopisnom izražavanju

NEDOVOLJAN-nezainteresiran za oblikovanje obavijesti, nije ovladao tim postupcima

6. IZVJEŠĆIVANJE O OBAVLJENOME ZADATKU

ODLIČAN-prilikom izvješćivanja o obavljenome zadatku u potpunosti se drži pravila izvještavanja i drži se kronološkog slijeda događaja, u izvješćivanju siguran i točan

VRLO DOBAR-prilikom izvješćivanja o obavljenome zadatku uspješno se drži pravila izvještavanja i nastoji kronološki slijediti događaj; pritom potrebno malo usmjeravati

DOBAR-prilikom izvješćivanja o o obavljenome zadatku ili onom koji će se tek obaviti djelomično se drži pravila izvještavanja i griješi u kronološkom slijedu događaja

DOVOLJAN-prilikom izvješćivanja o obavljenome zadatku ili onom koji će se tek obaviti učenik se ne pridržava pravila izvještavanja i radi velike pogreške u kronološkom slijedu događaja

NEDOVOLJAN-učenik ne zna izvijestiti o obavljenom zadatku ili onom koji će se tek obaviti; ne razumije pojam kronološki slijed događaja

7. STVARALAČKO PISANJE-OBLIKOVANJE KRAĆEG SASTAVKA

ODLIČAN-u potpunosti samostalno i maštovito piše sastavke prema zadanome poticaju i bez njega; pritom pokazuje razumijevanje i povezivanje ostalih nastavnih sadržaja, sadržajno se točno i izrazito lijepo izražava; u sastavku se jasno razlikuju uvod, središnji dio i zaključak; pokazuje visoku ovladanost književno jezičnim normama

VRLO DOBAR-nakon upute, samostalno piše sastavke; pritom mu je potreban dodatan poticaj; u sastavku se razlikuju uvod, središnji dio i zaključak, ali nedovoljno razrađeno; u pisanju primjenjuje pravopisne i gramatičke norme; pokazuje visoku ovladanost književno jezičnim normama

DOBAR- piše sastavke uz dodatni poticaj i upute; propušta pojedinosti u promatranju; ne poštuje u potpunosti plan opisivanja ili kronološki slijed događaja (miješa rečenice ili ih ponavlja); slabije primjećuje detalje; rečenice jednostavne, kratke; griješi u pravopisnom i gramatičkom području; pismeni izričaj manje maštovit i slikovit

DOVOLJAN-piše sastavke uz pomoć učitelja; ne primjećuje pojedinosti u promatranju; ne poštuje plan opisivanja ili kronološki slijed; slabije se pismeno izražava, ponavlja se i služi neodgovarajućim izrazima s čestim pravopisnim i gramatičkim pogreškama, stil je često nejasan, a pismeni izraz nemaštovit, neslikovit

NEDOVOLJAN-pismeni izraz skroman i neprimjeren dobi; niti uz pomoć učitelja ne uspijeva primijeniti pravopisne i gramatičke norme; ne može pisati kraće sastavke niti pravilno oblikovati rečenice

8. ČITANJE PO ULOGAMA

ODLIČAN-učenik čita ulomke obrađenih književno-umjetničkih tekstova točno, tečno te intonacijski oblikuje izgovorenu cjelinu; u potpunosti obraća pozornost na govorne vrjednote jezika, kreativno i s voljom sudjeluje u dramskim improvizacijama

VRLO DOBAR-učenik čita ulomke obrađenih književno-umjetničkih tekstova tečno s rijetkim pogreškama; manje pazi na izražajnost; trudi se obratiti pozornost na govorne vrjednote jezika, sudjeluje u dramskim improvizacijama

DOBAR-učenik čita ulomke obrađenih književno-umjetničkih tekstova prosječnom brzinom i sporo, ali izgovara točno većinu riječi; zastajkuje u iščitavanju duljih riječi, netočno pročitane riječi ne ispravlja; ima poteškoća u pravilnom oblikovanju izgovorne cjeline (ne osjeća početak i kraj rečenice nego ih povezuje), potreban poticaj za sudjelovanje u dramskim improvizacijama

DOVOLJAN- učenik čita ulomke obrađenih književno-umjetničkih tekstova veoma sporo, teško ili pogrešno iščitava većinu riječi, ne poštuje interpunkcijske znakove; djelomično obraća pozornost na govorne vrjednote jezika, ali ne oblikuje izgovorne cjeline, nerado sudjeluje u dramskim improvizacijama

NEDOVOLJAN-učenik ne čita ili čita izuzetno sporo kraće riječi, a duže pogrešno ili napamet; uopće ne poštuje interpunkcijske znakove

9. RASPRAVA

ODLIČAN-učenik rado sudjeluje u raspravi, kvalitetno sastavlja plan rasprave te argumentira stajalište poštujući uljudbena pravila, pridržavajući se teme i poštujući tuđe mišljenje

VRLO DOBAR-sudjeluje u raspravi i oblikuje plan rasprave te potkrjepljuje stajalište, ali uz slabiju argumentaciju; djelomično poštuje uljudbena pravila i djelomično se pridržava teme; poštuje tuđe mišljenje

DOBAR- sudjeluje u raspravi, poštuje plan rasprave, ali neuspješan u dokazivanju i argumentiranju svog mišljenja i stavova; uglavnom poštuje uljudbena pravila, uglavnom poštuje tuđe mišljenje, ali ga ponekad i ne prihvaća

DOVOLJAN-učenika treba poticati da sudjeluje u raspravi i da zauzima vlastita stajališta; uglavnom ne uspijeva obraniti niti dokazati svoje stajalište; lako odustaje i priklanja se većini

NEDOVOLJAN-nezainteresiran za sudjelovanje u raspravi

10. PISANJE-POŠTIVANJE PRAVOPISNE NORME

ODLIČAN-neprestano osvješćuje i sa sigurnošću primjenjuje prethodna znanja i vještine; pravilno piše višečlana vlastita imena, imena voda, gora i naseljenih mjesta, ulica i trgova, niječnicu u skladu s pravopisnom normom; ne griješi u pisanju i izgovoru najčešćih i rjeđih riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije, je prema popisu riječi

VRLO DOBAR-uglavnom uspješan u osvješćivanju i primjeni prethodnih znanja i vještina; piše višečlana vlastita imena, imena voda, gora i naseljenih mjesta, ulica i trgova uz malobrojne pogreške, piše niječnicu u skladu s pravopisnom normom uz rijetke pogreške; u pisanju i izgovoru najčešćih i rjeđih riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije, je prema popisu riječi rijetko griješi

DOBAR-djelomično uspješan u osvješćivanju i primjeni prethodnih znanja i vještina; piše višečlana vlastita imena, imena voda, gora i naseljenih mjesta, ulica i trgova uz veće pogreške, niječnicu u skladu s pravopisnom normom uz veće pogreške; u pisanju i izgovoru najčešćih riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije, je prema popisu riječi griješi češće

DOVOLJAN-slabo uspješan u osvješćivanju i primjeni prethodnih znanja i vještina; piše višečlana vlastita imena, imena voda, gora i naseljenih mjesta, ulica i trgova uz velike pogreške, niječnicu u skladu s pravopisnom normom uz velike pogreške; uvježbava pisanje i izgovor najčešćih riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije, je prema popisu riječi uz učiteljevu pomoć

NEDOVOLJAN-neuspješan u osvješćivanju i primjeni prethodnih znanja i vještina; ne zna pravilno napisati višečlana vlastita imena, imena voda, gora i naseljenih mjesta, ulica i trgova, niječnicu u skladu s pravopisnom normom; neprestano griješi u pisanju i izgovoru najčešćih riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije, je prema popisu riječi

NASTAVNO PODRUČJE-KNJIŽEVNOST

TEME:

1. TEMA U POEZIJI I PROZI

ODLIČAN-učenik lako, točno i precizno zamjećuje, izdvaja i artikulira temu u proznome i poetskom tekstu

VRLO DOBAR- učenik točno i uglavnom precizno zamjećuje, izdvaja i uz poticaj artikulira temu u proznome i poetskom tekstu

DOBAR-učenik zamjećuje i izdvaja temu uz poticaj i dodatna potpitanja, otežano artikulira temu u proznome i poetskom tekstu

DOVOLJAN-učenik izdvaja temu uz učiteljevu pomoć i navođenje, otežano artikulira temu u proznome i poetskom tekstu uz učiteljevu pomoć

NEDOVOLJAN- učenik ne zamjećuje, ne izdvaja i ne artikulira temu u proznome i poetskom tekstu ni uz učiteljevu pomoć

2. PONAVLJANJA U STIHU, KITICI I PJESMI

ODLIČAN-u potpunosti zamjećuje ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi; s lakoćom objašnjava razloge ponavljanja (radi isticanja i naglašavanja neke ideje ili zvučnog doživljaja pjesme); samostalno i točno slušno i vidno zamjećuje srok (rimu)

VRLO DOBAR- uspješno, ali uz poticaj zamjećuje ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi; uz poticaj objašnjava razloge ponavljanja (radi isticanja i naglašavanja neke ideje ili zvučnog doživljaja pjesme); slušno i vidno zamjećuje srok (rimu) uz rijetke greške

DOBAR-učenik djelomično zamjećuje ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi; uz poticaj i dodatna potpitanja objašnjava razloge ponavljanja (radi isticanja i naglašavanja neke ideje ili zvučnog doživljaja pjesme); slušno i vidno zamjećuje srok (rimu) uz češće greške

DOVOLJAN-bez pomoći učitelja ne uspijeva zamijetiti ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi; otežano ili netočno objašnjava razloge ponavljanja; slušno i vidno zamjećuje srok (rimu) samo uz učiteljevu pomoć

NEDOVOLJAN-ne sudjeluje u interpretaciji pjesama; ne zamjećuje ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi; ne razumije pročitano

3. ŠALJIVA PJESMA

ODLIČAN-u potpunosti razlikuje šaljivu pjesmu među drugim pjesmama; samostalno i točno određuje vrstu pjesme

VRLO DOBAR-razlikuje šaljivu pjesmu među drugim pjesmama te uz malo navođenje učitelja određuje vrstu pjesme

DOBAR-učenik djelomično razlikuje šaljivu pjesmu među drugim pjesmama (nije siguran pa i za neku drugu vrstu pjesme može reći da je šaljiva); slabiji je i nesiguran u određivanju vrste pjesme

DOVOLJAN-učenik razlikuje šaljivu pjesmu među drugim pjesmama uz učiteljevu pomoć, samostalno ne uspijeva odrediti vrstu pjesme

NEDOVOLJAN-učenik ne razlikuje šaljivu pjesmu među drugim pjesmama i ne zna odrediti vrstu pjesme ni uz dodatna potpitanja

4. POVEZANOST DOGAĐAJA S VREMENOM, MJESTOM I LIKOM

ODLIČAN-samostalno i točno izdvaja temu teksta, likove, mjesto i vrijeme radnje; u potpunosti povezuje događaje i likove proznog teksta s vremenom radnje i mjestom, razumije pročitanu priču, sigurno i točno odgovara na pitanja u interpretaciji; konkretno i jasno prosuđuje, prima, raščlanjuje i interpretira književni tekst/djelo

VRLO DOBAR- uspješno, ali uz poticaj povezuje događaje i likove proznog teksta s vremenom radnje i mjestom, razumije pročitanu priču, točno odgovara na pitanja u interpretaciji; konkretno i jasno analizira književne tekstove, ali nije uvijek siguran u zaključak; točno izdvaja temu u tekstu, likove, mjesto i vrijeme radnje

DOBAR-djelomično točno povezuje događaje i likove proznog teksta s vremenom radnje i mjestom; uz pomoć učitelja primjenjuje stečena znanja iz književno teoretskog nazivlja; nakon čitanja teksta učenik sporije i uz pomoć učitelja odgovara na postavljena pitanja; temu u tekstu, likove, mjesto i vrijeme radnje izdvaja također uz pomoć učitelja

DOVOLJAN-bez pomoći učitelja ne uspijeva povezati događaje i likove proznog teksta s vremenom radnje i mjestom; znanje na početnoj razini; povremeno sudjeluje u analizi književnog djela; potrebna stalna učiteljeva pomoć; nesiguran u razumijevanju pročitanog teksta; uz učiteljevu pomoć odgovara na pitanja, ali uglavnom koristeći kratke odgovore; teško navodi temu u tekstu, likove, mjesto i vrijeme radnje

NEDOVOLJAN-ne može usvojiti književno nazivlje, niti uz pomoć učitelja analizirati književni tekst/djelo; znanje i odnos prema književnosti nedovoljno razvijene; ne sudjeluje u interpretaciji književnog djela; ne razumije pročitano, ne navodi temu u tekstu, likove, mjesto i vrijeme radnje

5. IZGLED I PONAŠANJE LIKA

ODLIČAN-u potpunosti razlikuje glavne i sporedne likove te samostalno, točno i pravilno određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru; procjenjuje i argumentiraodluke i postupke likova.

VRLO DOBAR-razlikuje glavne i sporedne likove te uz malo navođenje učitelja točno i pravilno određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru; uz potpitanja objašnjava i uspoređuje odluke i postupke likova.

DOBAR-učenik djelomično razlikuje glavne i sporedne likove (nije siguran pa ih može pogrešno „razvrstati“); slabiji je i nesiguran u pravilnom i točnom određivanju osnovnih obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru, slabiji u uspoređivanju odluka i postupka likova

DOVOLJAN-učenik razlikuje glavne i sporedne likove uz poticaj, otežano i uz pomoć određuje osnovna obilježja lika prema izgledu, ponašanju i govoru, ne uspoređuje odluke i postupke likova

NEDOVOLJAN-učenik ne razlikuje glavne i sporedne likove i ne navodi njihove važne etičke osobine

6. USPOREDBA

ODLIČAN-učenik sigurno, točno i lako zamjećuje uspoređivanje dvaju pojmova po sličnosti u poeziji i prozi; samostalno i kreativno osmišljava usporedbe

VRLO DOBAR-učenik prepoznaje usporedbu u poeziji i prozi, upotrebljava usporedbe u pismenom i usmenom izražavanju, ali ih samostalno ne smišlja

DOBAR- otežano zamjećuje usporedbu u poeziji i prozi, rijetko upotrebljava usporedbu u pismenom i usmenom izražavanju

DOVOLJAN- učenik prepoznaje usporedbu u poeziji i prozi uz učiteljevu pomoć, ne koristi je u pismenom i usmenom izražavanju

NEDOVOLJAN-učenik ne prepoznaje usporedbu u poeziji i prozi ni uz učiteljevu pomoć, ne koristi je u pismenom i usmenom izražavanju

7. PRIPOVIJETKA

ODLIČAN-samostalno, točno, sigurno razlikuje pripovijetku od bajke, prosuđuje, samostalno zaključuje i objašnjava razlike u stvarnim događajima i likovima nasuprot nestvarnima

VRLO DOBAR-samostalno i točno, ali nesigurno razlikuje pripovijetku od bajke, također nesiguran u objašnjavanju razlika između pripovijetke i bajke

DOBAR-uz učiteljev poticaj i pomoć točno razlikuje pripovijetku od bajke, slabiji u objašnjavanju razlika između pripovijetke i bajke

DOVOLJAN-često griješi u prepoznavanju pripovijetke od bajke, unatoč učiteljevoj pomoći, ne uspijeva objasniti očite razlike između pripovijetke i bajke

NEDOVOLJAN-ne prepoznaje pripovijetku ni bajku i ne izdvaja ih od ostalih djela

8. BASNA

ODLIČAN-učenik pravilno, sigurno i točno zamjećuje osobine likova, samostalno izvodi zaključak basne u obliku pouke, zamjećuje pripisivanje ljudskih osobina drugim živim bićima i stvarima, stvara mišljenje i raspravlja o pouci i osobinama, s lakoćom razlikuje basnu od ostalih vrsta

VRLO DOBAR- učenik pravilno i točno zamjećuje osobine likova uz mali poticaj; nesigurno, ali uglavnom točno izvodi zaključak basne u obliku pouke, zamjećuje pripisivanje ljudskih osobina drugim živim bićima i stvarima, rjeđe stvara mišljenje i raspravlja o pouci i osobinama, razlikuje basnu od ostalih vrsta

DOBAR- učenik zamjećuje osobine likova uz učiteljeva potpitanja; nesigurno i povremeno netočno izvodi zaključak basne u obliku pouke, uglavnom zamjećuje pripisivanje ljudskih osobina drugim živim bićima i stvarima, rijetko stvara mišljenje i raspravlja o pouci i osobinama, uz pomoć razlikuje basnu od ostalih vrsta

DOVOLJAN- učenik otežano zamjećuje osobine likova uz učiteljeva potpitanja; nesigurno i često netočno izvodi zaključak basne u obliku pouke, uglavnom zamjećuje pripisivanje ljudskih osobina drugim živim bićima i stvarima, ne stvara mišljenje i ne raspravlja o pouci i osobinama, uz dodatnu pomoć razlikuje basnu od ostalih vrsta

NEDOVOLJAN-učenik ni uz učiteljevu pomoć ne uspijeva zamijetiti osobine likova; najčešće ne razumije pouku basne i otežano je razlikuje od ostalih vrsta

9. DJEČJI ROMAN

ODLIČAN-u potpunosti samostalno i sigurno prepoznaje dječji roman kao opširniji prozni tekst o djeci i njihovim pustolovinama

VRLO DOBAR-nesiguran u samostalnom prepoznavanju dječjeg romana kao opširnijeg proznog teksta o djeci i njihovim pustolovinama; potrebno postaviti potpitanje

DOBAR-učenik djelomično prepoznaje dječji roman kao opširniji prozni tekst o djeci i njihovim pustolovinama, potrebno više poticaja i potpitanja, a i tada učenik može pogriješiti

DOVOLJAN-učenik prepoznaje dječji roman kao opširniji prozni tekst o djeci i njihovim pustolovinama samo i isključivo uz učiteljevu pomoć

NEDOVOLJAN-učenik ne prepoznaje dječji roman kao opširniji prozni tekst o djeci i njihovim pustolovinama ni uz dodatna potpitanja i pomoć

NASTAVNO PODRUČJE-MEDIJSKA KULTURA

TEME:

1. DJEČJI FILM 2. RADIJSKA EMISIJA 3. KNJIŽNICA-KORIŠTENJE ENCIKLOPEDIJE

ODLIČAN-učenik ima iznimno razvijeno zanimanje za medije; aktivno sudjeluje u raščlambi dječjeg filma; sigurno i točno razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma; u potpunosti zna odrediti slijed događaja u dječjem filmu te ispričati filmsku priču; zainteresiran i znatiželjan u primanju radijske emisije, aktivno raspravlja o njoj i zamjećuje zvučna izražajna sredstva; zna pronaći traženu obavijest u dječjoj enciklopediji služeći se kazalom i abecednim redom

VRLO DOBAR-učenik ima razvijeno zanimanje za medij, a znanja o medijskoj kulturi usvojena su na očekivanoj razini; pokazuje veći interes, ali sposobnosti na prosječnoj razini: razlikuje igrani dječji film od animiranog, uspješno određuje slijed događaja u dječjem filmu i uz mali poticaj priča filmsku priču; zainteresiran u primanju radijske emisije, uz poticaj raspravlja o njoj i zamjećuje zvučna izražajna sredstva; uz uputu zna pronaći traženu obavijest u dječjoj enciklopediji služeći se kazalom i abecednim redom-ALI U SVEMU NAVEDENOM MOŽE POGRIJEŠITI, NESIGURAN

DOBAR-učenik ima djelomično razvijeno zanimanje za medij; znanje i poznavanje medija na nivou reprodukcije; razlikuje dječji igrani film od animiranog; djelomično zna odrediti slijed događaja u dječjem filmu i uz dodatna potpitanja i vođenje uspijeva ispričati filmsku priču; ne iskazuje velik interes za primanje radijske emisije, slabiji u raspravi o njoj i u zamjećivanju zvučnih izražajnih sredstava; potrebna mu je dodatna uputa i potpitanja da bi uspio u pronalaženju obavijesti u dječjoj enciklopediji; nije samostalan u služenju kazalom i abecednim redom

DOVOLJAN-interes i odnos prema medijskoj kulturi je slabije izražen; znanje na početnoj razini; učenikove sposobnosti za komunikaciju samo djelomično razvijene; teško uočava i objašnjava razlike i sličnosti između igranog dječjeg filma i animiranog filma; neuspješan u određivanju slijeda događaja bez pomoći; ne iskazuje interes za primanje radijske emisije, slab u raspravi o njoj i u zamjećivanju zvučnih izražajnih sredstava; potrebna mu je dodatna uputa i potpitanja da bi uspio u pronalaženju obavijesti u dječjoj enciklopediji; uopće se ne snalazi u služenju kazalom i abecednim redom

NEDOVOLJAN-znanje jako površno; nije usvojeno u dovoljnoj mjeri; ne pokazuje interes, a niti uz učiteljevu pomoć ne može uspješno interpretirati dječji film ili radijsku emisiju; uopće se ne snalazi u traženju obavijesti ili pojma u enciklopediji

LEKTIRA

ODLIČAN-učenik redovito i s razumijevanjem čita lektirna djela; vrlo aktivan u obradi lektirnog djela, s lakoćom uočava i određuje temu književnog djela; sigurno obrazlaže svoje mišljenje, sigurno i precizno određuje osnovne osobine likova prema izgledu, ponašanju i govoru povezujući ih s vremenom i mjestom radnje; sažima priču te svojim riječima izražava poruku djela,

VRLO DOBAR-učenik čita lektirna djela u zadanim rokovima; sudjeluje u obradi lektirnog djela, temu književnog djela uočava i određuje bez većih poteškoća, ali ponekad neprecizan; uspješno određuje osnovne osobine likova prema izgledu, ponašanju i govoru povezujući ih s vremenom i mjestom radnje, ali mu je potreban poticaj; sažima priču te uz manju pomoć izražava poruku djela DOBAR- učenika treba poticati na čitanje lektirnog djela; sudjeluje u interpretaciji lektirnog djela na poticaj, uz učiteljevu pomoć određuje temu, likove i njihove osobine, vrijeme i mjesto radnje, ali ne uočava i ne objašnjava njihovu povezanost; određuje redoslijeddogađaja nabrajajući ih bez jasnog razlikovanja uzroka i posljedice, nedovoljno precizno zaključuje o poruci književnog djela

DOVOLJAN-učenika je potrebno stalno poticati na čitanje lektirnog djela; ne razumije u potpunosti pročitano djelo, uglavnom ne sudjeluje u interpretaciji lektirnog djela, određuje samo najizražajniju ili najopćenitiju osobinu glavnoga lika; sporedne likove nabraja uzpotpitanja, s teškoćama, uz potpitanja određuje redoslijed događaja.

NEDOVOLJAN-rijetko čita ili uopće ne pročita lektirno djelo; ni uz pomoć ne uočava i ne obrazlaže povezanost događaja s mjestom, vremenom i likovima

PISMENO ISPITIVANJE

0-50% - NEDOVOLJAN (1)51-60% - DOVOLJAN (2)61-80% - DOBAR (3)81-90% - VRLO DOBAR (4)91-100% - ODLIČAN (5)

DIKTATU trećem razredu diktat obuhvaća na početku školske godine 45 riječi, postupno se povećava na 50 do 55 riječi (prvo polugodište) i 60 do 65 riječi (drugo polugodište); prijedlozi, veznici i uzvici uzimaju se kao samostalne riječi. Tekst diktata treba sadržavati dovoljan broj pravopisno-gramatičkih primjera – najmanje 60% od ukupnog broja riječi u tekstu. U svakoj rečenici diktata na kraju školske godine u 3. razredu ne smije biti više od 8 do 10 riječi. Tekst diktata može biti sadržajno i kompozicijski cjelovit, a može se sastojati od posebnih rečenica koje nisu sadržajno povezane. Sadržaj teksta, konstrukcija rečenice i svaka riječ u tekstu mora biti poznata učenicima.

U ocjenjivanju diktata treba uvažiti sljedeće norme:

Ocjenu odličan dobit će učenik s jednom pravopisno-gramatičkom pogreškom.Ocjenu vrlo dobar dobit će učenik koji je učinio dvije do tri pravopisno-gramatičke pogreške.Ocjenu dobar dobit će učenik koji je učinio četiri do sedam pravopisno-gramatičkih pogrešaka.Ocjenu dovoljan dobit će učenik koji je učinio osam do devet pravopisno-gramatičkih pogrešaka.Ocjenu nedovoljan dobivaju učenici koji su načinili veći broj pogrešaka nego što se predviđa za ocjenu dovoljan.

PREPISIVANJEOcjenu odličan dobit će učenik bez pogrešaka.Ocjenu vrlo dobar dobit će učenik koji je učinio jednu pravopisno-gramatičku pogrešku.Ocjenu dobar dobit će učenik koji je učinio dvije do tri pravopisno-gramatičkih pogreške.Ocjenu dovoljan dobit će učenik koji je učinio četiri do pet pravopisno-gramatičkih grešaka.Ocjenu nedovoljan dobivaju učenici koji su načinili veći broj pogrešaka nego što se predviđa za ocjenu dovoljan.

Domaći uradak pregledava se svakodnevno, a ocjenjuje povremeno (jednom u polugodištu nakon vođenja evidencije o pisanju zadaća na kraju svakog mjeseca).

OCJENA OPIS

ODLIČANUvijek točno i redovito rješava domaće zadaće kreativno primjenjujući stečena znanja iz književnosti, jezika i medijske kulture. Zadaće su vrlo uredne i često uradi više od zadanog.

VRLO DOBARRedovito i uredno piše zadaću primjenjujući stečena znanja iz književnosti, jezika i medijske kulture. Zadatke uglavnom izvršava točno i na vrijeme.

DOBARDomaći uradak neredovito urađen s manjim pogrješkama.

DOVOLJANPovremeno motiviran/motivirana da izradi zadatke koji su površno i djelomično riješeni.Često zaboravlja napisati zadaću.

NEDOVOLJAN Ne piše domaće zadaće.

KRITERIJI OCJENJIVANJA U 3.

RAZREDU-MATEMATIKA

MATEMATIKA

TEME:

1. BROJEVI DO 1000

ODLIČAN (5)-samostalno, točno, precizno zapisuje, čita i izgovara brojeve do 1000, točno broji do 1000 i određuje mjesto svakog broja na brojevnoj crti; sigurno i točno rastavlja broj i upisuje u tablicu mjesnih vrijednosti

VRLO DOBAR (4)-učenik zapisuje, čita i izgovara brojeve do 1000; pritom nesiguran (može pogriješiti); broji do 1000 i određuje mjesto svakog broja na brojevnoj crti, pritom nesiguran; rastavlja broj i upisuje u tablicu (točno rješava zadatak, ali ne zna objasniti niti obrazložiti zašto je to tako)

DOBAR (3)-učenik uz pomoć zapisuje, čita i izgovara brojeve do 1000; potrebno navođenje prilikom određivanja svakog broja na brojevnoj crti; otežano (uz uputu i navođenje) rastavlja broj i upisuje u tablicu mjesnih vrijednosti (točno rješava pojedine jednostavnije zadatke, ne zna objasniti niti obrazložiti)

DOVOLJAN (2)-učenik dosta griješi u zapisivanju, čitanju i izgovaranju brojeva do 1000; ne snalazi se na brojevnoj crti bez pomoći i usmjeravanja (Pokaži broj 637-taj broj ti je iza broja 600 između 630 i 640; na desnoj polovici brojevne crte…); ima velikih poteškoća u brojenju do 1000, posebice u prijelazu stotice i desetice; uz pomoć će rastaviti broj i upisati u tablicu mjesnih vrijednosti, ali to čini „napamet“, bez razumijevanja

NEDOVOLJAN (1)-učenik ne zna brojati do 1000, ne zna zapisati ni pročitati broj; uopće se ne snalazi na brojevnoj crti

2. SLOVO KAO ZNAK ZA BROJ

ODLIČAN (5)-razumije uporabu slova kao znaka za broj, pravilno uvrštava broj umjesto znaka, razumije i sigurno i točno rješava pripadajuće zadatke

VRLO DOBAR (4)-razumije uporabu slova kao znaka za broj, ali griješi prilikom uvrštavanja broja umjesto znaka; pripadajuće zadatke rješava uglavnom točno nakon upute

DOBAR (3)-djelomično razumije uporabu slova kao znaka za broj; griješi prilikom uvrštavanja broja umjesto znaka, zbunjuje ga uporaba različitih znakova i pojam uvrštavanja; pripadajuće zadatke rješava, ali je potrebna pomoć i dodatna uputa

DOVOLJAN (2)-ne razumije uporabu slova kao znaka za broj, ali neujednačen prilikom uvrštavanja broja umjesto znaka (rjeđe pravilno, češće pogrešno); pripadajuće zadatke rješava isključivo uz pomoć

NEDOVOLJAN (1)-ne razumije uporabu slova kao znaka za broj, pripadajuće zadatke ne rješava točno ni uz pomoć

3. USPOREĐIVANJE BROJEVA DO 1000

ODLIČAN (5)-određuje vrijednost položaja bilo koje znamenke u broju do 1000; sigurno i točno uspoređuje i matematičkim zapisom izražava odnos među brojevima do 1000; pronalazi mjesto broja u nizu, određuje prethodnik i sljedbenik; povezuje odnose među brojevima s primjerima iz svakodnevnog života

VRLO DOBAR (4)-bez većih teškoća uspoređuje brojeve do 1000; ali se ponekad zbuni i pogriješi; određuje odnose među brojevima do 1000 (zna čitati matematički zapis); matematičkim zapisom izražava odnos među brojevima, nesiguran u određivanju prethodnika i sljedbenika, slabije povezuje odnose među brojevima s primjerima iz svakodnevnog života

DOBAR (3)-uz manje teškoće uspoređuje brojeve do 1000; potrebna mu je dodatna uputa, pritom sporiji i nesiguran; uz pomoć čita matematički zapis, sljedbenik i prethodnik određuje uz pomoć

DOVOLJAN (2)-puno griješi u uspoređivanju brojeva do 1000; potrebna mu je pomoć; samostalno ne zna pročitati matematički zapis, nesiguran i često netočan u određivanju prethodnika i sljedbenika

NEDOVOLJAN (1)-učenik ne razlikuje odnose: manji, veći, jednak, ne snalazi se i ne uspoređuje brojeve čak ni na brojevnoj crti, ne razumije pojmove prethodnik i sljedbenik; nije u potpunosti usvojio matematički zapis (miješa veći i manji)

4. PISANJE DVOZNAMENKASTIH I TROZNAMENKASTIH BROJEVA

ODLIČAN (5)-sigurno i točno piše dvoznamenkaste i troznamenkaste brojeve u obliku 205=2x100+0x10+5; u potpunosti razumije, objašnjava i argumentira strukturu brojeva do 1000 kao zbroj stotica, desetica i jedinica

VRLO DOBAR (4)-učenik uglavnom točno piše dvoznamenkaste i troznamenkaste brojeve u obliku 205=2x100+0x10+5; djelomično razumije strukturu brojeva do 1000 kao zbroj stotica, desetica i jedinica, ali ne zna objasniti niti argumentirati bez dodatnih potpitanja

DOBAR(3)-učenik piše dvoznamenkaste i troznamenkaste brojeve u obliku 205=2x100+0x10+5 uz dodatnu uputu i pomoć; otežano razumije strukturu brojeva do 1000 kao zbroj stotica, desetica i jedinica

DOVOLJAN (2)-učenik bez učiteljeve pomoći i usmjeravanja ne uspijeva napisati dvoznamenkaste i troznamenkaste brojeve u obliku 205=2x100+0x10+5; ne razumije strukturu brojeva do 1000 kao zbroj stotica, desetica i jedinica (zadatak rješava automatizirano, bez razmišljanja)

NEDOVOLJAN (1)-učenik ne zna napisati dvoznamenkaste i troznamenkaste brojeve u obliku 205=2x100+0x10+5; ne razumije strukturu brojeva do 1000 kao zbroj stotica, desetica i jedinica

5. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE VIŠEKRATNIKA BROJA 100 6. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE TROZNAMENKASTOGA BROJA I

JEDNOZNAMENKASTOGA BROJA7. PISANO ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO 100 8. PISANO ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO 1000

ODLIČAN (5)

-zbraja i oduzima višekratnike broja 100 točno, samostalno i s razumijevanjem; primjenjuje zbrajanje i oduzimanje stotica u rješavanju zadataka riječima i u svakodnevnom životu

-zbraja i oduzima troznamenkasti i jednoznamenkasti broj točno, samostalno, sigurno i s razumijevanjem, navodi primjere iz svakodnevnog života u kojima je potrebno zbrajati i oduzimati troznamenkaste i jednoznamenkaste brojeve; primjenjuje zbrajanje i oduzimanje u svakodnevnom životu

-u potpunosti ovladao postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 100; pisano zbraja i oduzima samostalno, točno, sigurno i s potpunim razumijevanjem

-u potpunosti ovladao postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja brojeva do 1000; pisano zbraja i oduzima do 1000 samostalno, točno, sigurno i s potpunim razumijevanjem

VRLO DOBAR (4)

-zbraja i oduzima višekratnike broja 100 točno, samostalno, ali nesiguran i može pogriješiti; primjenjuje zbrajanje i oduzimanje stotica u rješavanju zadataka riječima i u svakodnevnom životu, ali povremeno griješi

-zbraja i oduzima troznamenkasti i jednoznamenkasti broj uglavnom točno, uglavnom samostalno, ponekad nesigurno, uz poticaj navodi primjere iz svakodnevnog života u kojima je potrebno zbrajati i oduzimati troznamenkaste i jednoznamenkaste brojeve; primjenjuje zbrajanje i oduzimanje u svakodnevnom životu, ali može pogriješiti

-ovladao postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 100; pisano zbraja i oduzima brojeve uglavnom samostalno, uglavnom točno i uglavnom sigurno

-ovladao postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja troznamenkastih brojeva do 1000; pisano zbraja i oduzima brojeve uglavnom samostalno, uglavnom točno i uglavnom sigurno

DOBAR (3)

-zbraja i oduzima višekratnike broja 100 uglavnom točno, ponekad samostalno, ponekad uz pomoć, primjenjuje zbrajanje i oduzimanje stotica u rješavanju zadataka riječima i u svakodnevnom životu, ali vrlo lako i često pogriješi

-zbraja i oduzima troznamenkasti i jednoznamenkasti broj djelomično točno i uz pomoć i dodatne upute, često nesiguran, uz poticaj navodi primjere iz svakodnevnog života u kojima je potrebno zbrajati i oduzimati troznamenkaste i jednoznamenkaste brojeve; slaba primjena zbrajanja i oduzimanja u svakodnevnom životu

-djelomično ovladao postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 100 (potrebna mu je pomoć, dodatne upute i poticaj); zbraja i oduzima dvoznamenkaste brojeve djelomično točno; vrlo nesiguran, lako griješi; potreban nadzor

-djelomično ovladao postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja troznamenkastih brojeva do 1000 (potrebna mu je pomoć, dodatne upute i poticaj); zbraja i oduzima brojeve djelomično točno; vrlo nesiguran, lako griješi; potreban nadzor

DOVOLJAN (2)

-zbraja i oduzima višekratnike broja 100 uz pomoć i dodatno pojednostavljivanje zadatka, primjenjuje zbrajanje i oduzimanje stotica u rješavanju zadataka riječima i u svakodnevnom životu isključivo uz pomoć

-zbraja i oduzima troznamenkasti i jednoznamenkasti broj isključivo uz pomoć učitelja i dodatnog materijala; bez primjene zbrajanja i oduzimanja u svakodnevnom životu

-otežano vlada postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 100 (potrebna mu je pomoć, dodatne upute i poticaj); zbraja i oduzima dvoznamenkaste brojeve isključivo uz pomoć; bez primjene zbrajanja i oduzimanja u svakodnevnom životu

-otežano vlada postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 1000 (potrebna mu je pomoć, dodatne upute i poticaj); zbraja i oduzima brojeve isključivo uz pomoć; bez primjene zbrajanja i oduzimanja u svakodnevnom životu

NEDOVOLJAN (1)

-učenik ne zbraja i ne oduzima višekratnike broja 100 bez dodatne pomoći, ne zna zbrojiti ni oduzeti troznamenkasti i jednoznamenkasti broj čak ni uz pomoć (jer nije u potpunosti savladano gradivo zbrajanja i oduzimanja do 20 ni do 100); nije ovladao postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do 100 ni brojeva do 1000

9. RAVNINA, LIKOVI U RAVNINI

ODLIČAN (5)-razumije i opisuje ravninu kao neograničenu ravnu plohu (zna to objasniti i navesti primjer iz okoline) i predočava likove kao dijelove ravnine, sigurno i točno razlikuje geometrijske likove

VRLO DOBAR (4)-opisuje ravninu i likove kao dijelove ravnine (kod objašnjavanja nesiguran; potrebno mu je potpitanje), razlikuje geometrijske likove

DOBAR (3)-prepoznaje i imenuje ravninu i likove kao dijelove ravnine, ali pritom lako pogriješi; slabiji u objašnjavanju, nesiguran u prepoznavanju likova

DOVOLJAN (2)-imenuje ravninu i likove kao dijelove ravnine uz pomoć učitelja; griješi u prepoznavanju likova

NEDOVOLJAN (1)-ne razumije pojam ravnine, ne prepoznaje geometrijske likove

10. PRAVAC, POLUPRAVAC I DUŽINA KAO DIJELOVI PRAVCA

ODLIČAN (5)-raspravlja o sličnostima i razlikama pravca i polupravca te o tome samostalno izvodi zaključke, sigurno i točno crta i označuje pravac i polupravac; pravilno crta dužinu kao dio pravca i ističe njezine krajnje točke; provjerava točnost svojega i tuđeg uratka pri crtanju i označavanju pravca i polupravca

VRLO DOBAR (4)-kratko objašnjava sličnosti i razlike pravca i polupravca, razvrstava pravce i polupravce, crta i označuje pravac i polupravac; crta dužinu kao dio pravca i ističe njezine krajnje točke; ali griješi pri njihovu imenovanju

DOBAR (3)-uz pomoć objašnjava pojmove: pravac i polupravac; otežano crta i označuje pravac i polupravac (potrebna uputa i dodatno usmjeravanje); uz pomoć crta dužinu kao dio pravca i ističe njezine krajnje točke

DOVOLJAN (2)-nesiguran u prepoznavanju i razlikovanju pravca i polupravca; uz pomoć i dodatan poticaj crta pravac i polupravac i dužinu kao dio pravca, ali griješi u njihovu imenovanju

NEDOVOLJAN (1)-ne prepoznaje i ne razlikuje nove geometrijske pojmove, nije savladao crtanje pravca, polupravca ni dužine kao dijela pravca

11. MJERENJE DUŽINE

ODLIČAN (5)-razumije i s lakoćom razlikuje jedinice za mjerenje dužine-siguran i uspješan u procjeni i mjerenju zadane duljine jediničnom dužinom-precizno i točno prenosi zadanu dužinu-samostalno, precizno i s razumijevanjem preračunava mjerne jedinice za duljinu; zaključuje o odnosu mjernog broja i jedinične duljine.

VRLO DOBAR (4)-razlikuje jedinice za mjerenje dužine-mjeri duljinu neke dužine koristeći se jediničnim dužinama, ali ponekad neprecizan-prenosi i crta zadanu dužinu bez većih poteškoća-preračunava i uspoređuje mjerne jedinice za duljinu, ali pritom može pogriješiti

DOBAR (3)-uz pomoć razlikuje jedinice za mjerenje dužine-mjeri duljinu neke dužine koristeći se jediničnim dužinama, ali često neprecizan-uz pomoć prenosi i crta zadanu dužinu-uz pomoć preračunava i uspoređuje mjerne jedinice za duljinu, pritom nesiguran

DOVOLJAN (2)-uz pomoć razlikuje jedinice za mjerenje dužine, ne zna ih nabrojati bez pomoći-mjeri duljinu neke dužine, ali griješi u primjeni jediničnih dužina-uz pomoć prenosi i crta zadanu dužinu; pritom neprecizan i neuredan-uspoređuje iste mjerne jedinice, ali nije usvojio preračunavanje

NEDOVOLJAN (1)-ne razlikuje jedinice za mjerenje dužine-neprecizan u mjerenju neke dužine; ne zna izraziti jediničnu dužinu-i uz pomoć prenosi i crta dužinu vrlo neuredno i neprecizno, grbavo-nije usvojio ni uspoređivanje ni preračunavanje mjernih jedinica

12. MNOŽENJE ZBROJA BROJEM 13. MNOŽENJE I DIJELJENJE BROJEVA S 10 I 100 14. MNOŽENJE DVOZNAMENKASTOGA BROJA JEDNOZNAMENKASTIM 15. PISANO MNOŽENJE DVOZNAMENKASTOGA BROJA

JEDNOZNAMENKASTIM

ODLIČAN (5) -u potpunosti ovladao postupkom množenja zbroja brojem; objašnjava vezu množenja i dijeljenja i koristi se njome u samostalnoj provjeri rješenja-primjenjuje svojstvo distributivnosti množenja i zamjećuje nepromijenjen rezultat-u potpunosti ovladao postupkom množenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem; primjenjuje i koristi se postupkom množenja u svakodnevnom životu.-smišlja vlastite zadatke u kojima koristi pisano množenje dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim.-postavlja matematički problem brojevnim izrazom; siguran i precizan u rješavanju zadataka riječima

VRLO DOBAR (4)-ovladao postupkom množenja zbroja brojem; ponekad nesiguran; primjenjuje vezu množenja i dijeljenja, ali je ne zna objasniti svojim riječima-pokazuje način množenja i dijeljenja brojem 10 i 100.-primjenjuje i koristi postupke množenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem, ali rijetko i pogriješi-izdvaja poznato i nepoznato u problemskom zadatku, ali potrebno usmjeravati prilikom postavljanja brojevnog izraza

DOBAR (3)-samo uz pomoć ovladao postupkom množenja zbroja brojem; prepoznaje i imenuje članove množenja-uz poticaj objašnjava množenje i dijeljenje brojem 10 i 100, ali nesiguran-daje primjer množenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem i, uz pomoć, rješava jednostavnije zadatke množenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem-djelomično rješava (zapne i pogriješi) jednostavnije problemske zadatke množenja do 1000; uz navođenje zamjećuje poznato i nepoznato

DOVOLJAN (2)-samo uz uputu i navođenje uspijeva pomnožiti zbroj brojem; prepoznaje i imenuje članove množenja uz učiteljevu pomoć.-nesiguran i griješi prilikom množenja i dijeljenja brojevima 10 i 100.-isključivo uz pomoć (potrebno navoditi u postupku množenja) rješava jednostavnije primjere množenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem (najveća teškoća je u neusvojenosti tablice množenja)-uz dodatna potpitanja zamjećuje poznato i nepoznato u problemskom zadatku te ga rješava uz vodstvo i pomoć

NEDOVOLJAN (1)-ne razumije postupak množenja zbroja brojem-nije usvojena tablica množenja pa stoga učenik nije savladao ni zadatke množenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem-ne zamjećuje poznato i nepoznato u problemskome zadatku; rješava ga napamet

16. DIJELJENJE ZBROJA BROJEM 17. DIJELJENJE DVOZNAMENKASTOGA BROJA JEDNOZNAMENKASTIM

BROJEM18. PISANO DIJELJENJE DVOZNAMENKASTOGA I TROZNAMENKASTOGA

BROJA JEDNOZNAMENKASTIM BROJEM

ODLIČAN (5)-u potpunosti ovladao postupkom dijeljenja zbroja brojem: analizira postupak dijeljenja zbroja brojem i samostalno ga primjenjuje na zahtjevnijim zadatcima-u potpunosti ovladao postupkom dijeljenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem bez ostatka i s ostatkom; primjenjuje i koristi se postupkom dijeljenja u svakodnevnom životu.-zaključuje u kojim slučajevima dijeljenja nastaje ostatak.-u potpunosti ovladao postupkom dijeljenja troznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem bez ostatka i s ostatkom-stvara problemske zadatke u kojima primjenjuje znanje o pisanom dijeljenju.-dovodi u vezu množenje i dijeljenje te zaključuje o točnosti rezultata.-postavlja matematički problem brojevnim izrazom; siguran i precizan u rješavanju zadataka riječima

VRLO DOBAR (4)-ovladao postupkom dijeljenja zbroja brojem; ponekad nesiguran; primjenjuje vezu množenja i dijeljenja, ali je ne zna objasniti svojim riječima-pokazuje i objašnjava način množenja i dijeljenja brojem 10 i 100 uz rijetke greške-primjenjuje i koristi postupke dijeljenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem, ali rijetko i pogriješi-primjenjuje dijeljenje troznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem uz rijetke pogreške-izdvaja poznato i nepoznato u problemskom zadatku, ali potrebno usmjeravati prilikom postavljanja brojevnog izraza

DOBAR (3)-prepoznaje dijeljenje zbroja brojem i, uz dodatna potpitanja, ovladao postupkom dijeljenja zbroja brojem-uz poticaj objašnjava dijeljenje brojem 10 i 100, ali nesiguran i lako pogriješi-daje primjer dijeljenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem i, uz pomoć, rješava jednostavnije zadatke množenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem-djelomično rješava (zapne i pogriješi) jednostavnije problemske zadatke dijeljenja do 1000; uz navođenje zamjećuje poznato i nepoznato

DOVOLJAN (2)-samo uz uputu i navođenje uspijeva podijeliti zbroj brojem; prepoznaje i imenuje članove dijeljenja uz učiteljevu pomoć.-nesiguran i griješi prilikom dijeljenja brojevima 10 i 100.-isključivo uz pomoć (potrebno navoditi u postupku dijeljenja) rješava jednostavnije primjere množenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem (najveća teškoća je u neusvojenosti tablice dijeljenja)-uz dodatna potpitanja zamjećuje poznato i nepoznato u problemskom zadatku te ga rješava uz vodstvo i pomoć

NEDOVOLJAN (1)-ne razumije postupak dijeljenja zbroja brojem-nije usvojena tablica dijeljenja pa stoga učenik nije savladao ni zadatke dijeljenja dvoznamenkastog broja jednoznamenkastim brojem-ne zamjećuje poznato i nepoznato u problemskome zadatku; rješava ga napamet

19. PRAVCI KOJI SE SIJEKU I USPOREDNI PRAVCI 20. OKOMITI PRAVCI

ODLIČAN (5)-prepoznaje, razlikuje i imenuje usporedne i okomite pravce-sigurno, točno i precizno konstruira okomite i usporedne pravce-u potpunosti usvojio označavanje sjecište pravaca koji se sijeku.-raspravlja i izvodi zaključke o mogućem sjecištu nekih pravaca iz neposredne okoline-povezuje nastavne sadržaje sa svakodnevnim životom

VRLO DOBAR (4)-prepoznaje, razlikuje i imenuje usporedne i okomite pravce uz malu nesigurnost-bez većih poteškoća crta okomite i usporedne pravce-prepoznaje i označava sjecište pravaca koji se sijeku

-potrebno poticati i postavljati dodatna potpitanja u zaključivanju i povezivanju gradiva sa svakodnevnim životom

DOBAR (3)-djelomično prepoznaje, razlikuje i imenuje usporedne i okomite pravce (uspije riješiti zadatak bez pogreške, ali drugi puta u istom zadatku pogriješi)-crta okomite i usporedne pravce, ali ponekad potrebna pomoć-uglavnom prepoznaje i označava sjecište pravaca koji se sijeku; ponekad previdi i ne označi sjecište-gradivo ne povezuje sa svakodnevnim životom

DOVOLJAN (2)-prepoznaje, razlikuje i imenuje usporedne i okomite pravce samo uz pomoć i dodatna potpitanja-okomite i usporedne pravce crta uz pomoć, ali i tada prilično neprecizan i neuredan-uz pomoć otežano prepoznaje i označava sjecište pravaca koji se sijeku

NEDOVOLJAN (1)-ne razlikuje i ne imenuje usporedne i okomite pravce-nije usvojio postupak crtanja usporednih i okomitih pravaca -ne određuje sjecište

21. KRUG, KRUŽNICA

ODLIČAN (5)-sigurno i točno razlikuje i imenuje krug od kružnice-u potpunosti razumije i koristi se pojmovima polumjer i promjer-oblikuje šestarom nove ravninske likove koristeći se znanjem o kružnici, krugu, promjeru i polumjeru.-raspravlja i zaključuje o odnosu duljine promjera i polumjera neke kružnice i kruga

VRLO DOBAR (4)-bez teškoća razlikuje i imenuje krug od kružnice-uglavnom razumije i koristi se pojmovima polumjer i promjer (rijetko pogriješi)-bez uputa oblikuje šestarom nove ravninske likove koristeći se znanjem o kružnici, krugu, promjeru i polumjeru, ali pritom nesiguran, a ponekad i neprecizan-zaključuje o odnosu duljine promjera i polumjera neke kružnice i kruga (ponekad netočno)

DOBAR (3)-djelomično razlikuje i imenuje krug od kružnice (ponekad mijenja pojmove)-uz pomoć prepoznaje i imenuje pojmove polumjer i promjer, ali ih ne zna objasniti niti ih koristi u izražavanju-uz pomoć i upute crta kružnicu; kružnica neprecizna i neuredna -nerealno i uglavnom netočno zaključuje o odnosu duljine promjera i polumjera neke kružnice i kruga

DOVOLJAN (2)-razlikuje i imenuje krug od kružnice samo uz učiteljevu pomoć-miješa pojmove polumjer i promjer, a ne zna ih objasniti niti ih koristi u izražavanju

-uz pomoć i upute otežano crta kružnicu; ne vlada vještinom držanja šestara ni radom s njim

NEDOVOLJAN (1)-učenik nije ovladao pojmovima krug i kružnica, promjer i polumjer ni vještinama crtanja kružnice šestarom

22. MJERENJE OBUJMA TEKUĆINE

ODLIČAN (5)-u potpunosti usvojio jedinice za mjerenje obujma tekućine; zna ih zapisati i čitati-mjeri i preračunava jedinice za mjerenje volumena tekućine -prognozira, s manjim odstupanjem, volumen tekućine

VRLO DOBAR (4)-usvojio jedinice za mjerenje obujma tekućine; zna ih zapisati i čitati, ali ponekad pogriješi-mjeri i preračunava jedinice za mjerenje volumena tekućine uz poneku grešku-prognozira, s većim odstupanjem, volumen tekućine

DOBAR (3) -djelomično usvojio jedinice za mjerenje obujma tekućine; griješi u zapisivanju i čitanju-preračunava jedinice za mjerenje volumena tekućine uz pomoć-razvrstava jedinice za mjerenje volumena i mase prema zadanom kriteriju u tablicu

DOVOLJAN (2)-prepoznaje jedinice za mjerenje obujma tekućine; griješi u zapisivanju i čitanju-otežano preračunava jedinice za mjerenje volumena tekućine čak i uz pomoć-razvrstava jedinice za mjerenje volumena i mase prema zadanom kriteriju u tablicu uz uputu

NEDOVOLJAN (1)-učenik nije usvojio jedinice za mjerenje obujma tekućine, ne razlikuje ih od jedinica za mjerenje mase-ne preračunava jedinice za mjerenje volumena

23. MJERENJE MASE

ODLIČAN (5)-usvojio jedinice za mjerenje mase; zna ih zapisati i čitati, ali ponekad pogriješi-mjeri i preračunava jedinice za mjerenje mase uz poneku grešku-prognozira, s većim odstupanjem, masu nekog tijela

VRLO DOBAR (4)-u potpunosti usvojio jedinice za mjerenje mase; zna ih zapisati i čitati-mjeri i preračunava jedinice za mjerenje mase-prognozira, s manjim odstupanjem, masu nekog tijela

DOBAR (3)-djelomično usvojio jedinice za mjerenje mase; griješi u zapisivanju i čitanju-preračunava jedinice za mjerenje mase uz pomoć-razvrstava jedinice za mjerenje volumena i mase prema zadanom kriteriju u tablicu

DOVOLJAN (2) -prepoznaje jedinice za mjerenje mase; griješi u zapisivanju i čitanju-otežano preračunava jedinice za mjerenje mase čak i uz pomoć-razvrstava jedinice za mjerenje volumena i mase prema zadanom kriteriju u tablicu uz uputu

NEDOVOLJAN (1)-učenik nije usvojio jedinice za mjerenje mase, ne razlikuje ih od jedinica za mjerenje obujma tekućine-ne preračunava jedinice za mjerenje mase

ZALAGANJE I ODNOS PREMA RADU

ODLIČAN (5)-Učenik je izrazito temeljit i stalno brine o kvaliteti svog uratka. S lakoćom odvaja bitno od nebitnoga. Aktivan u svim dijelovima sata. Vješto prelazi s jedne aktivnosti na drugu. Traži dodatne zadatke. Pomaže drugima u radu. Odlično se snalazi u radu u skupini. Bilješke su mu potpune i uredne. Na sat dolazi pripremljen te nosi potreban pribor.

VRLO DOBAR (4)-Učenik izvršava svoje obveze, ali povremeno potrebni poticaji u radu. Uz poticaj zaključuje, ali ne uočava uvijek bit zakonitosti i ne snalazi se u obrazlaganju riješenih zadataka. Aktivan u pojedinim dijelovima sata. Djelomično uspješan u radu u skupini. Bilješke uglavnom potpune i uredne. Na sat uglavnom dolazi pripremljen te rijetko zaboravi pribor.

DOBAR (3)-Učenik povremeno zanemaruje izvršavanje zadataka pa ga je potrebno poticati na rad. U rješavanju problema zanemaruje bitne činjenice, slabo zaključuje i često ne uočava bit. Povremeno nezainteresiran i neuredan, ne brine o kvaliteti rada i izgledu uratka. Pasivan u pojedinim dijelovima sata. Prihvaća rad u skupini, ali se više oslanja na rad kolega. Bilješke uglavnom potpune, ali često neuredne. Pribor uglavnom donosi.

DOVOLJAN (2)

-Najčešće nezainteresiran, neuredan, površan, ne brine o kvaliteti rada ni o izgledu uratka. Teško se koncentrira na rad. Pri poteškoćama odustaje od rada. Ne želi raditi kad treba uložiti trud da bi postigao rezultate koji odgovaraju njegovim sposobnostima. Pri radu nepažljiv i često ometa druge. Na sat dolazi nepripremljen i bez potrebnog pribora. Mogao bi postići bolje rezultate uz temeljiti rad i u školi i kod kuće.

PISMENO ISPITIVANJE

0-50% - NEDOVOLJAN (1) 0-49 51-60% - DOVOLJAN (2) 50-6361-80% - DOBAR (3) 64-7981-90% - VRLO DOBAR (4) 80-8991-100% - ODLIČAN (5) 90-100

DOMAĆI URADAK

Domaći uradak pregledava se svakodnevno, a ocjenjuje povremeno (jednom u polugodištu nakon vođenja evidencije o pisanju zadaća na kraju svakog mjeseca).

OCJENA OPISODLIČAN Zadaće su redovite, izrazito uredno i točno napisane.

Sve zadatke je sam/sama sposoban obrazložiti s razumijevanjem.Često rješava neobvezne dodatne zadatke.

VRLO DOBAR Zadaće su redovite, točne i uredne.Ponekad netočno obrazlaže i točno riješeni zadatak.Ponekad rješava dodatne zadatke.

DOBAR U radu kod kuće je redovit, ali ne posvećuje veću pozornost točnosti i urednosti.Povremeno potrebna pomoć u obrazlaganju riješenih zadataka.

DOVOLJAN Zadaće su neredovite, povremeno neuredne, često i netočne.Nije u stanju obrazložiti riješeni zadatak i treba pomoć učitelja.

NEDOVOLJAN Ne piše domaće zadaće.

KRITERIJI OCJENJIVANJA U 3.

RAZREDU-PRIRODA I DRUŠTVO

NASTAVNE TEME:

1. STRANE SVIJETA

KLJUČNI POJMOVI: glavne i sporedne strane svijeta

ODLIČAN (5)

U potpunosti određuje glavne i sporedne strane svijeta i zna ih zapisati kraticama. U potpunosti imenuje strane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi i prema tome se snalazi u prostoru. Shvaća i objašnjava pojam orijentacije. Navodi primjere iz vlastitog okruženja i života vezane uz izlazak i zalazak Sunca te na osnovu toga zaključuje o stranama svijeta.

VRLO DOBAR (4)

Određuje glavne i sporedne strane svijeta i zapisuje ih kraticama. Imenuje strane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi, no povremeno se vidi nesigurnost u snalaženju u prostoru prema tome. Opisuje pojam orijentacije.

DOBAR (3)

Nabraja i razlikuje glavne i sporedne strane svijeta i zapisuje ih kraticama. Imenuje strane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi, ali je u snalaženju u prostoru potrebna pomoć. Pojam orijentacije tumači uz pomoć.

DOVOLJAN (2)

Nabraja strane svijeta, ali griješi u razvrstavanju na glavne i sporedne. U zapisivanju strana svijeta griješiili je potrebna pomoć. Teško se samostalno snalazi u prostoru prema stranama svijeta. Pojam orijentacije iznosi na razini reprodukcije, ali nerazumije u potpunosti.

NEDOVOLJAN (1)

Nabraja strane svijeta, ali griješi u razvrstavanju na glavne i sporedne. U manjoj mjeri ili nikako se ne služi kraticama za strane svijeta. Uočava izlazak i zalazak Sunca, ali griješi u imenovanju strana svijeta vezanih uz izlazak i zalazak Sunca. Tumačenje pojma orijentacije je na razini reprodukcije, nema razumijevanja.

2. STAJALIŠTE I OBZOR

KLJUČNI POJMOVI: stajalište, obzor (vidokrug, horizont)

ODLIČAN (5)

Shvaća pojam stajališta i samostalno navodi i tumači razlikovne primjere. Razumije i samostalno objašnjava pojam obzor. Razumije i opisuje vezu između stajališta i obzora. Samostalno određuje strane svijeta sa stajališta. Navodi i tumači primjere pojava u prirodi koje pomažu u snalaženju u prostoru. Istražuje, komentira i objašnjava primjere snalaženja u prostoru iz vlastitog života. Samostalno i točno opisuje što je kompas, razumije princip rada kompasa te određuje strane svijeta pomoću kompasa.

VRLO DOBAR (4)

Razumije i tumači pojam stajalište. Uz manji poticaj tumači pojam obzor. U opisivanju veze između stajališta i obzora prisutna je nesigurnost i/ili treba manja pomoć. Nesiguran, ali uglavnom točan u određivanju strana svijeta sa stajališta. Navodi primjere pojava u prirodi

koje olakšavaju snalaženje u prostoru, ali povremeno griješi u objašnjavanju. Zna što je kompas, orijentira se pomoću kompasa bez većih teškoća.

DOBAR (3)

Određuje stajalište, djelomično određuje obzor. Ne razumije u potpunosti vezu između stajališta i obzora. Navodi primjere pojava u prirodi koje pomažu u orijentaciji, ali ih teško objašnjava, treba dosta pomoći. Zna štoje kompas no u orijentaciji s kompasom treba pomoć.

DOVOLJAN (2)

Poznaje pojam stajalište, obzor teško određuje. Tumačenje veze između stajališta i obzora je na razini reprodukcije. Navodi manji broj primjera pojava u prirodi koje olakšavaju orijentaciju, u opisivanju treba veća pomoć. Razlikuje kompas od ostalih sprava, zna čemu služi, ali ga bez pomoći vrlo teško rabi.

NEDOVOLJAN (1)

Ne navodi i/ili ne razumije pojmove vezane uz nastavnu temu. Usvojenost pojmova na razini reprodukcije.

3. PLAN MJESTA

KLJUČNI POJMOVI: plan

ODLIČAN (5) Shvaća i samostalno objašnjava pojam plana. Uspješno se snalazi prema planu mjesta. Uspoređuje i komentira planove različitih prostora/mjesta. Objašnjava dogovorene znakove u tumaču znakova.

VRLO DOBAR (4)

Opisuje pojam plana. Uz manje pogreške se snalazi na planu mjesta. Uglavnom razlikuje i tumači dogovorene znakove.

DOBAR (3)

U objašnjavanju i snalaženju pomoću plana, kao i u tumačenju dogovorenih znakova potrebna je pomoć.

DOVOLJAN (2)

Prisjeća se pojma plan. Teško se snalazi prema planu i uz pomoć. Griješi u razlikovanju dogovorenih znakova.

NEDOVOLJAN (1)

Nedostatna usvojenost pojmova plan i dogovoreni znakovi.

4. ZEMLJOVID

KLJUČNI POJMOVI: reljef, geografska (zemljopisna) karta – zemljovid

ODLIČAN (5)

Samostalno i točno objašnjava pojam reljef. Istražuje, analizira i komentira izgled i posebnosti zavičaja na modelu reljefa. Razlikuje značenje tonova boja na zemljopisnoj karti. Primjenjuje znanja u snalaženju na zemljovidu – određuje strane svijeta, pokazuje, imenuje i komentira reljef i objekte na zemljovidu (planinu, nizinu, vodu, naselje, prometnicu).

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom točno objašnjava pojam reljef. Opisuje izgled i posebnosti zavičaja na modelu reljefa uz manja odstupanja. Uglavnom razlikuje značenje tonova boja na zemljovidu, ponekad nesiguran. Na zemljovidu određuje strane svijeta, djelomično pokazuje reljef i objekte.

DOBAR (3)

Griješi u tumačenju pojma reljef. Otežano uočava izgled i posebnosti zavičaja na modelu reljefa. Uz pomoć se snalazi na zemljovidu i određuje strane svijeta. Djelomično i/ili uz pomoć razlikuje značenje tonova boja i pokazuje reljef i objekte.

DOVOLJAN (2)

Prisjeća se pojma reljef. Tumači samo uz veću pomoć, bez većeg razumijevanja. Uočavanje izgleda i posebnosti zavičaja na modelu na razini prepoznavanja. Samo uz pomoć razlikuje značenje tonova boja na zemljovidu. Vrlo teško pokazuje reljef i objekte na zemljovidu.

NEDOVOLJAN (1)

Ne razumije pojam reljef. Reproducira uz pomoć. Ne snalazi se na modelu reljefa i zemljovidu u dovoljnoj mjeri.

5. IZGLED ZAVIČAJA – NIZINSKI ZAVIČAJ

KLJUČNI POJMOVI: nizinski zavičaj

ODLIČAN (5)

Imenuje i razlikuje zavičaje u RH i izdvaja nizinski zavičaj kao svoj zavičaj. Samostalno navodi primjere posebnosti nizinskog zavičaja. Uspoređuje različite izglede različitih

zavičaja te zaključuje o posebnostima vlastite zavičajne regije. Istražuje i uspoređuje izgled zavičaja u svom životnom okruženju. Samostalno pokazuje zavičajnu regiju na zemljovidu.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom bez većih teškoća uočava izgled i posebnost zavičajne regije. Uz manji poticaj navodi primjere. Pokazuje zavičajnu regiju na zemljovidu. Istražuje izgled svog zavičaja u svom okruženju, u sistematizaciji potrebna manja pomoć.

DOBAR (3)

Otežano uočava izgled i posebnosti svoje zavičajne regije. Uz pomoć navodi manji broj primjera posebnosti svog zavičaja. Potreban je poticaj na istraživanje zavičaja u svom okruženju. Uz pomoć pokazuje zavičajnu regiju na zemljovidu.

DOVOLJAN (2)

Prisjeća se i ponavlja posebnosti zavičajne regije bez većeg razumijevanja. Nabraja primjere na razini reprodukcije. Teško ili uz veću pomoć uspijeva pokazati zavičajnu regiju na zemljovidu.

NEDOVOLJAN (1)

Pojmove vezane uz temu nabraja bez razumijevanja. Ne snalazi se na zemljovidu kako bi izdvojio svoju zavičajnu regiju. Nema inicijative u istraživanju zavičaja.

6. VODE ZAVIČAJA

KLJUČNI POJMOVI: vode tekućice, vode stajaćice, živi svijet

ODLIČAN (5)

Uspoređuje i razlikuje vode tekućice od voda stajaćica. Uočava, razlikuje i imenuje vode u zavičajnom području. Imenuje, razlikuje i razvrstava najpoznatije biljke i životinje u različitim vrstama voda. Istražuje i zaključuje o živom svijetu uz vode u svom okruženju.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom razlikuje vode tekućice od voda stajaćica. S manjom nesigurnošću uočava, razlikuje i imenuje vode zavičaja te djelomično prepoznaje biljke i životinje u vodama. Istražuje živi svijet vezan uz vode u zavičaju, u sistematizaciji potreban poticaj.

DOBAR (3)

Otežano razlikuje vode tekućice od voda stajaćica. Uz pomoć uočava i imenuje vode u zavičaju te prepoznaje biljke i životinje u vodama. Smanjen interes za istraživanjem voda u svojoj okolini.

DOVOLJAN (2)

Prisjeća se i ponavlja što su vode tekućice i vode stajaćice. Uz pomoć nabraja vode u zavičaju, ali ih ne razvrstava bez pomoći. Dosta griješi u prepoznavanju živog svijeta voda.

NEDOVOLJAN (1)

Nabraja pojmove vezane uz temu, ali nema razumijevanja, tumačenja, razlikovanja.

7. ZNAČENJE VODE ZA ŽIVOT LJUDI

KLJUČNI POJMOVI: čovjek, voda

ODLIČAN (5)

Sa sigurnošću shvaća i objašnjava važnost vode za život ljudi, biljaka i životinja. Samostalno navodi primjere korištenja vode. Razlikuje i objašnjava razliku između čiste i pitke vode. Samostalno navodi i komentira različite načine vodoopskrbe. Uočava, analizira i komentira utjecaj čovjeka na onačišćenje i potrošnju vode. Predlaže načine očuvanja voda u zavičaju.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom razumije važnost vode za život ljudi, biljaka i životinja. Na poticaj navodi primjere korištenja vode. Razlikuje pitku vodu od čiste. Djelomično navodi različite vodoopskrbe kao i utjecaj čovjeka na onečišćenje i potrošnju vode.

DOBAR (3)

Djelomično razumije važnost vode za život ljudi, biljaka i životinja. Nesiguran u razlikovanju pitke i čiste vode. Uz pomoć navodi različite vodoopskrbe. Uz pomoć uočava utjecaj čovjeka na onečišćenje i potrošnju vode.

DOVOLJAN (2)

Prisjeća se važnosti vode za život ljudi, biljaka i životinja. Ponavlja razliku između pitke i čiste vode bez razumijevanja. Uz veću pomoć nabraja neke načine vodoopskrbe. U manjoj mjeri razumije kako čovjek utječe na onečišćenje i potrošnju vode.

NEDOVOLJAN (1)

Pojmove vezane uz temu ne razumije. Imenuje uz veliku pomoć.

8. POKUS

KLJUČNI POJMOVI: pokus, promjena stanja vode: tekućina, led, para

ODLIČAN (5)

Razumije i objašnjava što je pokus. Aktivno sudjeluje u izvođenju jednostavnih pokusa s vodom te na osnovu njih izvodi zaključke o pojavnim oblicima vode. Samostalno navodi primjere vezane uz promjenu stanja vode iz vlastitog okruženja. U izvođenju jednostavnih pokusa samostalan, precizan, usredotočen.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom razumije i objašnjava pojam pokus. Sudjeluje u izvođenju jednostavnih pokusa. U izvođenju zaključaka nedostaje sigurnosti. Uz poticaj navodi primjere vezane uz promjenu stanja vode. Djelomično izvodi jednostavne pokuse.

DOBAR (3)

Pojam pokus ne razumije u potpunosti, ali opisuje. Uz poticaj sudjeluje u izvođenju pokusa. Do zaključaka dolazi uz pomoć učitelja. Navodi i djelomično opisuje stanja vode.

DOVOLJAN (2)

Reproducira značenje pojma pokus, nemavećeg razumijevanja. Promatra izvođenje pokusa, ne sudjeluje aktivno. Zaključke vezane uz pokus ne donosi samostalno. Nabraja stanja vode, griješi u opisivanju i razlikovanju. Nema baš interesa za samostalno izvođenje pokusa.

NEDOVOLJAN (1)

Bez pomoći ne zna objasniti pojam pokus. Ne sudjeluje u izvođenju pokusa. Teško dolazi do jednostavnih zaključaka i uz pomoć. Stanja vode nesigurno nabraja, bez razlikovanja.

9. JADRANSKO MORE

KLJUČNI POJMOVI: more, obala, otok, poluotok

ODLIČAN (5)

Uspoređuje, razlikuje i objašnjava pojmove obala, otok i poluotok te ih pronalazi i komentira na zemljovidu. Razlikuje i objašnjava po čemu se more razlikuje od ostalih voda (izgled, okus, veličina, različit biljni i životinjski svijet). Na zemljovidu samostalno izdvaja more od ostalog reljefa.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom razlikuje i opisuje pojmove obala,otok, poluotok uz manju nesigurnost. Na poticaj ih pronalazi na zemljovidu. Djelomično razlikuje more od ostalih voda prema izgledu, okusu, veličini te biljnome i životinjskome svijetu. Na zemljovidu izdvaja more od ostalog reljefa.

DOBAR (3)

Djelomično razlikuje pojmove obala, otok, poluotok te ih uz pomoć pronalazi na zemljovidu. U razlikovanju mora od ostalih voda prema osobitostima potrebna je pomoć. Teže se snalazi na zemljovidu.

DOVOLJAN (2)

Navodi pojmove obala, otok, poluotok, griješi dosta u tumačenju. Pojmove na zemljovidu pronalazi uz veću pomoć. Teško i uz pomoć navodi osobitost mora.

NEDOVOLJAN (1)

Nabraja pojmove vezane uz temu, ali nema razumijevanja. Bez pomoći učitelja ne uspijeva tumačiti niti se snalaziti na zemljovidu.

10. PODNEBLJE, VREMENSKA OBILJEŽJA ZAVIČAJNE REGIJE

KLJUČNI POJMOVI: podneblje

ODLIČAN (5)

Razumije i objašnjava pojam podneblje. Samoinicijativno uočava, prati, bilježi, uspoređuje i razlikuje vremenske pojave pojedinih godišnjih doba. Uočava i tumači međusobnu ovisnost podneblja i životne zajednice u zavičajnom području. Istražuje i samostalno navodi primjere tipičnih biljaka i životinja zavičaja.

VRLO DOBAR (4)

Objašnjava pojam podneblje. Na uputu uočava, prati i bilježi vremenske pojave. Uočava i uz manju pomoć tumači međusobnu ovisnost podneblja i životne zajednice. Djelomično nabraja tipične biljke i životinje zavičaja.

DOBAR (3)

Uz pomoć objašnjava pojam podneblje. Uz poticaj prati i bilježi vremenske pojave, griješi u usporedbi. U uočavanju međusobne ovisnosti podneblja i životne zajednice potrebna je pomoć. U smanjenoj mjeri nabraja tipične biljke i životinje zavičaja.

DOVOLJAN (2)

Reproducira pojam podneblje, nema razumijevanja. Površno prati i bilježi vremenske pojave. Vrlo teško uočava međusobnu ovisnost podneblja i životne zajednice. Tipične biljke i životinje zavičaja nabraja u malom broju i uz pomoć.

NEDOVOLJAN (1)

Nema dostatnog razumijevanja pojmova vezanih uz temu. Ne prati i ne bilježi vremenske pojave pojedinih godišnjih doba ili puno griješi. Ne uspijeva nabrojati tipične biljke i životinje ni uz pomoć.

11. GOSPODARSTVENE DJELATNOSTI ZAVIČAJNE REGIJE – NIZINSKI ZAVIČAJ

KLJUČNI POJMOVI: gospodarstvo, gospodarske djelatnosti

ODLIČAN (5)

Samostalno i sigurno nabraja i objašnjava značajnije gospodarske djelatnosti zavičaja. Uspoređuje gospodarske djelatnosti zavičaja s drugim gospodarskim djelatnostima. Uočava, razumije i tumači vezu djelatnosti ljudi s izgledom zavičaja i prirodnim uvjetima.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom poznaje i tumači značajnije gospodarske djelatnosti zavičaja uz manja odstupanja i/ili nesigurnost u prezentaciji. Bez većih poteškoća povezuje djelatnost ljudi s izgledom i prirodnim uvjetima zavičaja.

DOBAR (3)

Djelomično nabraja i opisuje značajnije gospodarske djelatnosti zavičaja. Teže uočava i razumije vezu djelatnosti ljudi s izgledom i posebnostima zavičaja, potrebna je pomoć i poticaj.

DOVOLJAN (2)

Nabraja značajnije djelatnosti u zavičaju. Objašnjava uz veću pomoć. Ne uspoređuje zavičajne djelatnost s ostalim. Uz veliku pomoć uviđa povezanost djelatnosti ljudi s izgledom i posebnostima zavičaja..

NEDOVOLJAN (1)

Nabraja mali broj djelatnosti ljudi u zavičaju. U nabrajanju i opisivanju potrebna veća pomoć. Ne uspoređuje. Ne uviđa povezanost djelaznosti i posebnosti zavičaja čak ni uz pomoć.

12. GOSPODARSTVO I KVALITETA OKOLIŠA

KLJUČNI POJMOVI: zaštita i čuvanje okoliša

ODLIČAN (5)

Razumije i samostalno objašnjava vezu između djelatnosti ljudi i onečišćenja okoliša. Samostalno navodi primjere iz zavičaja. Samostalno predlaže mjere zaštite okoliša. Istražujući upoznaje jednu zakonom zaštićenu biljku i životinju i iznosi spoznaje.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom razumije vezu između djelatnosti ljudi i onečišćenja okoliša. Uz poticaj navodi primjere iz zavičaja. Djelomično predlaže mjere zaštite okoliša. Uz manje pogreške navodi primjer zakonom zaštićene biljke i životinje.

DOBAR (3)

Djelomično razumije vezu između djelatnosti ljudi i onečišćenja okoliša. Uz pomoć učitelja navodi neke primjere iz zavičaja. Mjere zaštite predlaže uz pomoć. Teže se prisjeća primjera zakonom zaštićene biljke/životinje.

DOVOLJAN (2)

Vrlo teško uviđa vezu između djelatnosti ljudi i onečišćenja okoliša, ali uspijeva djelomično uz pomoć učitelja. Navodi manji broj primjera iz zavičaja uz pogreške i/ili pomoć. Teško se prisjeća primjera zakonom zaštićene biljke i životinje.

NEDOVOLJAN (1)

Ni uz pomoć učitelja ne uspijeva uočiti vezu između djelatnosti ljudi i onečišćenja okoliša. Tek uz veliku pomoć uspijeva navesti mali broj primjera iz zavičaja. Ne navodi primjere zakonom zaštićene biljke/životinje.

13. MOJA ŽUPANIJA

KLJUČNI POJMOVI: županija

ODLIČAN (5)

Samostalno imenuje i pronalazi na zemljovidu svoju županiju i županijsko središte. Analizira i zaključuje o razlikama života u ruralnoj sredini i središtu županije. Razumije i objašnjava značaj središta županije za život ljudi. Objašnjava pojmove vezane uz središte županije (kulturno središte, prosvjetno središte, zdravstveno središte, sportsko središte, gospodarsko središte, prometno središte).

VRLO DOBAR (4)

Samostalno imenuje i uz poticaj pronalazi na zemljovidu svoju županiju i njeno središte. Uviđa razlike života u ruralnoj sredini i središtu županije, u tumačenju potrebna manja pomoć. Navodi primjere važnosti središta županije za život ljudi. Uglavnom uspješno tumači

pojmove vezane uz središte županije (kulturno središte, prosvjetno središte, zdravstveno središte, sportsko središte, gospodarsko središte, prometno središte) uz manja odstupanja.

DOBAR (3)

Uz poticaj imenuje i uz pomoć učitelja pronalazi na zemljovidu županiju i njeno središte. U navođenju primjera važnosti središta županije na život ljudi potrebna je pomoć. Imenuje pojmove vezane uz središte županije (kulturno središte, prosvjetno središte, zdravstveno središte, sportsko središte, gospodarsko središte, prometno središte), u manjoj mjeri ih razlikuje.

DOVOLJAN (2)

Imenuje svoju županiju i središte županije. Na zemljovidu se vrlo teško snalazi, tek uz veliku pomoć nalazi, ali znanje nije dugoročno. Nabraja manji broj pojmova vezanih uz središte županije (kulturno središte, prosvjetno središte, zdravstveno središte, sportsko središte, gospodarsko središte, prometno središte).

NEDOVOLJAN (1)

Griješi u imenovanju i tumačenju svih pojmova vezanih uz temu.

14. SADAŠNJOST, PROŠLOST I BUDUĆNOST – PREDCI I POTOMCI

KLJUČNI POJMOVI: sadašnjost, prošlost, budućnost, predci, potomci

ODLIČAN (5)

Shvaća, razlikuje i samostalno objašnjava pojmove prošlost, sadašnjost i budućnost. Istražuje događaje iz vlastite prošlosti i prošlosti svojih predaka i na osnovu njih donosi zaključke. Razlikuje i razumije pretke i potomke. Sigurno i točno navodi primjere predaka i potomaka u svojoj obitelji. Argumentira i izrađuje plakat o obiteljskom stablu.

VRLO DOBAR (4)

Razlikuje i uglavnom točno objašnjava pojmove prošlost, sadašnjost i budućnost. Uz poticaj istražuje događaje iz vlastite prošlosti i prošlost svojih predaka, u zaključivanju potrebna manja pomoć. Bez većih teškoća razlikuje pretke i potomke. U navođenju primjera predaka i potomaka u obitelji ima nesigurnosti ili manjih odstupanja. Izrađuje plakat o obiteljskom stablu, u objašnjavanju moguće manje greške.

DOBAR (3)

Uglavnom razlikuje pojmove prošlost, sadašnjost i budućnost, djelomično ih objašnjava. U manjoj mjeri i uz pomoć istražuje događaje iz vlastite prošlosti i prošlosti svojih predaka, u manjoj mjeri razumije, izvodi zaključke uz pomoć. Djelomično razlikuje pretke i potomke.

Griješi u navođenju i razlikovanju predaka i potomaka u vlastitoj obitelji, ali uz pomoć uspijeva dati primjere. Izrađuje plakat o obiteljskom stablu, ali su podaci nepotpuni, manjkavi ili pojmovi pogrešno raspoređeni.

DOVOLJAN (2)

Pojmove prošlost, sadašnjost i budućnost iznosi na razini reprodukcije. Griješi u razlikovanju predaka i potomaka, uspijeva uz dosta pomoći. Nabraja manji broj primjera predaka i potomaka iz svoje obitelji. Uz veću pomoć uspijeva izraditi obiteljsko stablo s osnovnim pojmovima.

NEDOVOLJAN (1)

Ne razumije pojmove prošlost, sadašnjost i budućnost. Ne razlikuje pojmove preci i potomci. Ne navodi dovoljan broj razlikovnih primjera.

15. VREMENSKA CRTA

KLJUČNI POJMOVI: lenta ili crta vremena

ODLIČAN (5)

Shvaća i samostalno objašnjava pojmove desetljeće, stoljeće, tisućljeće. Samostalno i uspješno se snalazi na vremenskoj crti i određuje stoljeće. Osmišljava i izrađuje vremensku crtu prema važnim događajima i godinama u svojoj obitelji ili zavičaju.

VRLO DOBAR (4)

Razumije pojmove desetljeće, stoljeće, tisućljeće, uz poticaj ih objašnjava. Uglavnom uspješno, uz manja odstupanja, snalazi se na vremenskoj crti. Uz poticaj izrađuje vremensku crtu s važnijim događajima u obitelji ili zavičaju, moguće manje greške.

DOBAR (3)

Otežano razumije pojmove desetljeće, stoljeće, tisućljeće, griješi u objašnjavanju, potrebna je pomoć učitelja. Uz pomoć se uspijeva snalaziti na vremenskoj crti te izraditi vremensku crtu s manjim brojem događaja iz obiteljske ili zavičajne prošlosti.

DOVOLJAN (2)

Navodi pojmove desetljeće, stoljeće, tisućljeće, djelomično objašnjava samo uz pomoć. Vrlo teško se snalazi na vremenskoj crti, uz veću pomoć uspijeva odrediti stoljeće. Uz veliku pomoć izrađuje vremensku crtu s malim brojem događaja.

NEDOVOLJAN (1)

Pojmove vezane uz temu ne navodi niti objašnjava bez velike pomoći. Ne razumije i ne razlikuje pojmove. Ne snalazi se na vrmenskoj crti.

16. MOJ ZAVIČAJ U PROŠLOSTI

KLJUČNI POJMOVI: kulturno-povijesni spomenici zavičaja

ODLIČAN (5)

Poznaje, razlikuje i samostalno komentira važne kulturno-povijesne spomenike zavičaja. Istražuje, povezuje i zaključuje temeljem povijesnih izvora (predmeti, fotografije...) o svom zavičaju u prošlosti.

VRLO DOBAR (4)

Uz poticaj istražuje prošlost zavičaja i navodi i razlikuje važne kulturno-povijesne spomenike. Uglavnom samostalno zaključuje o prošlosti zavičaja na temelju povijesnih izvora, uz manja odstupanja ili uz poticaj.

DOBAR (3)

Uz pomoć i upute istražuje prošlost zavičaja. Nabraja važne kulturno –povijesne spomenike zavičaja, uz pomoć ih opisuje. Do zaljučaka dolazi uz pomoć učitelja.

DOVOLJAN (2)

Nema inicijative za istraživanjem prošlosti zavičaja, ali nabraja važnije kulturno-povijesne spomenike, griješi u njihovom razlikovanju i/ili opisivanju.

NEDOVOLJAN (1)

Ni uz pomoć i poticaj ne istražuje o prošlosti zavičaja. Nabraja nedovoljan broj kulturno-povijesnih spomenika. Nema razumijevanja i razlikovanja pojmova.

17. PROMET

KLJUČNI POJMOVI: kopneni, zračni i vodeni promet

ODLIČAN (5)

Razlikuje, uspoređuje i samostalno s lakoćom objašnjava različite vrste prometa navodeći primjere. Razlikuje, navodi i opisuje vrste prometnica koje povezuju zavičaj s drugim mjestima. Uspješno se snalazi na zemljovidu pokazujući prometnice u zavičaju. Upoznat/a je s prometnim pravilima vezanim uz kretanje prometnicama u okruženju i pridržava ih se, sigurno se kreće prometnicom.

VRLO DOBAR (4)

Razlikuje i uglavnom točno tumači različite vrste prometa uz primjere. Navodi i opisuje vrste prometnica koje povezuju zavičaj s drugim mjestima uz povremena manja odstupanja. Uz

poticaj pronalazi prometnice na zemljovidu. Pridržava se prometnih pravila i kreće se prometnicom bez većih teškoća.

DOBAR (3)

Razlikuje vrste prometa i prometnica. U objašnjavanju potrebna pomoć kao i na snalaženju na zemljovidu. Djelomično se pridržava prometnih pravila.

DOVOLJAN (2)

Nabraja vrste prometa, u manjoj mjeri objašnjava. Teže nabraja vrste prometnica kojepovezuju zavičajs drugim mjestima, nedostaje razumijevanja. Pronalazi neke prometnice na zemljovidu uz veću pomoć učitelja. Pridržava se najosnovnijih prometnih pravila.

NEDOVOLJAN (1)

Ne razlikuje vrste prometa i prometnica. Ne tumači bez pomoći učitelja. Nema razumijevanja pojmova.

18. ZDRAVLJE

KLJUČNI POJMOVI: briga za osobno zdravlje, zarazne bolesti, liječenje

ODLIČAN (5)

Razumije i samostalno objašnjava što podrazumijeva briga za zdravlje. Razumije i objašnjava što je liječenje i kada je potrebno. Shvaća što su zarazne bolesti i kako se prenose. Raspravlja i analizira o važnosti sprječavanja prijenosa bolesti. Prepoznaje važnost pridržavanja liječničkih uputa. Zna prepoznati zlostavljanje i kako potražiti pomoć. Predlaže postupke zaštite zdravlja i/ili prevencije zlostavljanja.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom razumije što podrazumijeva briga za zdravlje. Razumije što je liječenje i uz poticaj navodi primjere kada je potrebno. Djelomično shvaća što su zarazne bolesti i kako se prenose. Uglavnom razumije važnost sprečavanja prijenosa bolesti, uz manju pomoć objašnjava. Prepoznaje zlostavljanje i uz poticaj navodi kome se obratiti za pomoć.

DOBAR (3)

Otežano razumije što znači briga za zdravlje, u objašnjavanju je potrebna pomoć. Uz pomoć učitelja opisuje što je liječenje i kada je potrebno. Otežano shvaća što su zarazne bolesti i kako se prenose. U manjoj mjeri razumije važnost sprečevanja bolesti. Prepoznaje zlostavljanje, uz pomoć zna kome se obratiti za pomoć.

DOVOLJAN (2)

Ne razumije u potpunosti što podrazumijeva briga za zdravlje, opisuje uz dosta pomoći. Zna što je liječenje, ali primjere navodi u manjem broju i uz pomoć. Nabraja zarazne bolesti, ne

razumije u potpunosti način prenošenja. Uglavnom prepoznaje zlostavljanje, uz veću pomoć navodi kome se obratiti.

NEDOVOLJAN (1)

Ne razumije pojmove vezane uz temu. Ni uz veću pomoć ne uspijeva opisati ili objasniti. Znanje je manjkavo. Ne prepoznaje zlostavljanje niti zna kome se obratiti u pojedinom slučaju.

ZALAGANJE I ODNOS PREMA RADU

Ocjena ovisi o razini sljedećih kriterija:

- Samostalnost u radu i istraživanju- Samoinicijativa- Aktivnost i poduzetnost- Briga o kvaliteti svog rada- Služenje s različitim izvorima znanja- Originalnost u ponudi rješenja- Redovitost i točnost u pisanju zadaća- Samostalnost u prosudbi svog rada- Aktivnost i interes za sve oblike rada- Savjesnost u radu- Suradnički odnosi i poticaj drugih učenika na rad

KRITERIJI OCJENJIVANJA-GLAZBENA KULTURA

Program nastave glazbene kulture, u prva tri razreda osnovne škole, temelji se na glazbenim područjima pjevanja, sviranja, slušanja glazbe i glazbene kreativnosti.

Nastavno područje pjevanja razvija osjećaj točne intonacije i ritma, glazbeno pamćenje i samopouzdanje. Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvođenje pjesama bez obvezatnoga zapamćivanja teksta.

Nastavno područje sviranja razvija osjećaj ritma, metra, precizne koordinacije i suradnje.

Nastavno područje slušanja glazbe razvija sposobnost slušne koncentracije, specifikacije sluha (mogućnost prepoznavanja zvukova i boja različitih glasova i glazbala), analize odslušanog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije vrjednovanja glazbe.

Nastavno područje glazbene kreativnosti izoštrava pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija senzibilitet za glazbu, potiče maštovitost glazbenoga izrazai samopouzdanje pri iznošenju novih ideja.

Sve ključne pojmove potrebno je rabiti na razini prepoznavanja, a ne njihovoga definiranja i teorijskoga obrazlaganja.

Praćenje i vrjednovanje nužno je prilagoditi individualnom razvoju glazbenih sposobnosti, nakon utvrđenoga inicijalnog stanja na početku te završnoga, na kraju školske godine.

Učenici tijekom prva tri razreda trebaju:-uočiti i slušno razlikovati visinu tona / viši i niži ton/ i trajanje tona /duži i kraći ton-slušno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe /tiho, glasno/ i odrediti tempo skladbe / polagano, umjereno, brzo-razvijati intonativne i ritamske sposobnosti-razvijati glazbeno pamćenje-prepoznati i slušno razlikovati vokalnu, instrumentalnu i vokalnoinstrumentalnu glazbu-prepoznati i slušno razlikovati izvodilački sastav skladbe / zvuk pojedinačnih glazbala na razini prepoznavanja-razvijati glazbeni izričaj-razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu kreativnost-obogaćivati emocionalni svijet i izoštravati umjetnički senzibilitet-razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe(Nastavni plan i program, 2006.)

PJEVANJE

KLJUČNI POJMOVI: domoljubna pjesma

Obrazovna postignuća: izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst obrađenih pjesama, percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, slušno razlikovati pjesme različitog tempa i dinamike, percipirati visine i trajanja tonova-obraditi najmanje 15 pjesama

ODLIČAN (5)

-pjeva izražajno i jasno izgovara tekst svih ili većine obrađenih pjesama, melodijski čisto i ritamski točno; samostalno, sigurno i točno interpretira-izvodi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, -slušno razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike, samostalno i točno tumači razlike i sličnosti-uočava i slušno razlikuje visinu tona / viši i niži ton te daje primjer-uočava i slušno razlikuje trajanje tona /duži i kraći ton te daje primjer- primjenjuje zadani tempo, dinamiku i mjeru u pjevanju

VRLO DOBAR (4)

-Pjeva izražajno i jasno izgovara tekst većeg broja obrađenih pjesama, melodijski i ritamski relativno točno; u interpretaciji nedostaje sigurnosti; ponegdje griješi-Slušno razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike, uz poticaj i pokoju pogrešku tumači razlike-Izvodi pjesme glasno/tiho polagano/brzo uz manju nesigurnost ili poticaj-Nešto teže uočava i slušno razlikuje visinu i/ili trajanje tonova-Ponekad u izvođenju griješi u primjeni zadanog tempa, dinamike ili mjere u pjevanju (ne održava)

DOBAR (3)

-Pjeva nerazgovjetno, nedostaje izražajnosti, teško prati tekst, usvojen manji broj obrađenih pjesama; u interpretaciji nesiguran; potreban je poticaj ili pomoć u izvođenju-Teže uočava različitosti u tempu ili dinamici;-Teže i uz pomoć uočava i slušno razlikuje visinu i/ili trajanje tonova-Pri izvođenju je potrebna pomoć kako bi se primijenio i/ili održao zadani tempo, dinamika, ritam

SVIRANJE-sviranje ritma - ritamska pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama-sviranje doba - sviranje doba kao pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama

Ključni pojmovi: ritam, dobe

Obrazovna postignuća: izvoditi ritam i dobe naučenih pjesama; razlikovati ritam i dobe

ODLIČAN (5)

-razlikuje mjeru od ritma u praktičnoj izvedbi jednostavnih pjesama i brojalica-svira ritam obrađenih brojalica i pjesama samostalno i točno-svira dobe obrađenih brojalica i pjesama samostalno i točno-samostalno i točno navodi nazive ritamskih udaraljki kojima se služimo i kojima sviramo, opisuje njihove razlike, sličnosti, zvuk

VRLO DOBAR (4)

-prepoznaje ritam i svira uz poticaj, pri izvođenju dolazi do manjih pogrešaka-dobe obrađenih brojalica i pjesama svira uz poticaj-uz manja odstupanja navodi nazive ritamskih udaraljki kojima se služimo

DOBAR (3)

-slabije određuje ritam, potrebna je pomoć učitelja-ritam i dobe svira uz gledanje drugoga-u imenovanju i razlikovanju ritamskih udaraljki potrebna je pomoć

SLUŠANJE

Ključni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna pjesma, solo pjesma strofnog oblika).

Obrazovna postignuća: slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvodilački sastav, tempo, dinamika, ugođaj i glazbeni oblik).

NAPOMENAUpoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi /na razini prepoznavanja, prema individualnim sposobnostima učenika, te po izboru učitelja. Prema raspoloživom vremenu slušati i upoznati još pokoju skladbu

ODLIČAN (5)

-uočava i razlikuje oblik skladbe-razlikuje i samostalno određuje tempo skladbe: polagano, umjereno, brzo-uočava i svojim riječima objašnjava razlike između vokalne i instrumentalne skladbe-prepoznaje i slušno razlikuje izvodilački sastav skladbe / zvuk pojedinačnih glazbala – na razini prepoznavanja-sluša pažljivo, prepoznaje i samostalno navodi izvođače i oblik skladbe-razgovara o odslušanoj skladbi-pamti i prepoznaje skladbe za slušanje i točno analizira- razlikuje glazbalo kojim je djelo izvedeno, prepoznaje skladbu i izriče naslov -Samostalno prepoznaje, osjeća i opisuje izražajni karakter skladbe (ugođaj)

VRLO DOBAR (4)

-uz poticaj uočava oblik skladbe-Razlikuje i uz poticaj određuje tempo skladbe-Pri prepoznavanju izvodilačkog sastava skladbe ponekad griješi ili je potrebna pomoć-Pažljivo sluša skladbu, oblik navodi uz poticaj-Griješi u imenovanju skladbe, prisjeća se naziva smanjenog broja skladbi-Na poticaj opisuje ugođaj skladbe, pri tome nesiguran

DOBAR (3)

-uz veću pomoć uspijeva odrediti oblik skladbe-Pri slušanju skladbi nedostaje koncentracije potrebne za primanje i razlikovanje različitih elemenata (ugođaj, tempo, vrsta, izvođači)-U određivanju tempa/ugođaja/izvodilačkog sastava/vrste griješi (ponekad i uz pomoć)-Dosjeća se (često uz pogreške) naziva malog broja skladbi

ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI

Improvizacija ritma -izmišljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom, govorom, spontano izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama...-slobodna zvukovna improvizacija rukama, nogama, instrumentima kojima učenici raspolažu,-slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i glasom

Improvizacija melodije-slobodni improvizirani dijalozi glasom

Improvizacija meloritamskih cjelina-slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predlošku

Improvizacija pokretom-male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret

Tonsko slikanje-obilježavanje pojedinih riječi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru učenika-oponašanje zvukova neposrednog okoliša spontanom ili dogovorenom improvizacijom

Ključni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk

Obrazovna postignuća: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom, udaraljkama i pokretom; obilježavati pojedine riječi i fraze zvukom nekih glazbala prema izboru učenika; oponašati zvukove slobodnom improvizacijom

ODLIČAN (5)

-vrlo sklon improvizaciji ( stvaranju) malih ritamskih ili melodijskih cjelina, realizira ih glasom, instrumentima, pokretom…-samostalno smišlja i izvodi male glazbene igre uz pokret-u tonskom slikanju maštovit, samostalan i siguran-potiče kod ostalih zvukovnu radoznalost, senzibilitet i glazbenu kreativnost

VRLO DOBAR (4)

-posjeduje sklonost improvizaciji, ali pri izvođenju nedostaje sigurnosti ili je potreban poticaj-na poticaj smišlja manje glazbene igre uz pokret

DOBAR (3)

-slaba sklonost improvizaciji ritamskih ili melodijskih cjelina, potrebno je dosta poticaja i pomoći-glazbene igre uz pokret ne stvara samostalno, na poticaj reproducira tuđe cjeline-ne razumije dovoljno pojmove ritam i melodija što otežava samostalnu improvizaciju

ZALAGANJE I ODNOS PREMA RADU

ODLIČAN (5)

- na satu aktivan, velikog interesa za rad; rado sudjeluje u glazbenim igrama i sličnim aktivnostima; redovit u radu kod kuće, usvajanju novih napjeva i novih pojmova; zalaže se i trudi postići što bolji rezultat; u radu je samostalan i temeljit

VRLO DOBAR (4)

- Povremeno smanjenog interesa; na satu uglavnom aktivan; povremeno potreban poticaj; pažljiv na satu, ali ima oscilacija u radu; uglavnom redovit u radu i trudu za postizanjem dobrih rezultata

DOBAR (3)

- Pokazuje samo osrednji interes za glazbene aktivnosti; na satu ga je potrebno često poticati na rad; nedostaje koncentracije; u manjoj mjeri ulaže trud u postizanje boljih rezultata; nedostaje redovitog rada kod kuće

DOVOLJAN (2)

- Slabog interesa za predmet; ne radi bez poticaja; nema radnih navika potrebnih za postizanje boljih rezultata; vrlo malo brine o svom uspjehu

KRITERIJI OCJENJIVANJA U 3. RAZREDU-

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

CJELINA: HODANJA I TRČANJA

TEME:

1. Ciklična kretanja različitim tempom do 3 minute2. Brzo trčanje do 40 m iz visokog starta3. Ritmično pretrčavanje prepreka do 30 cm visine4. Hodanje u usponu po niskoj gredi

OCJENJUJEMO: Ritmično pretrčavanje prepreka do 30 cm visine

ODLIČAN-učenik bez pogreške i sa sigurnošću pretrčava prepreke do 30 cm visine (kružni rad ruku i nogu, suprotna ruka nasuprot nozi, ramena opuštena; u trenutku odraza noga je potpuno opružena, zamašna noga savija se u koljenu, bedro se podiže prema gore)

VRLO DOBAR- učenik pretrčava prepreke uz manje pogreške u držanju tijela

DOBAR-učenik pretrčava prepreke uz veće pogreške u izvođenju-nepravilno držanje tijela pri izvođenju i uz manji gubitak ritma

DOVOLJAN-učenik poznaje strukturu izvedbe ritmičnog pretrčavanja prepreka, ali ima velike pogreške u držanju tijela, glave i ruku, pogreške u postavljanju stopala, veći gubitak ritma; nije u stanju pretrčati tri prepreke uzastopno

CJELINA: SKAKANJA

TEME:

5. Skok uvis iz ravnog zaleta odrazom lijevom i desnom nogom6. Preskakivanje duge vijače 7. Naskok u upor čučeći na povišenje do 60 cm, pruženi skok

OCJENJUJEMO: Skok uvis iz ravnog zaleta odrazom lijevom i desnom nogom

ODLIČAN-učenik bez pogrešaka i sa sigurnošću izvodi skok uvis iz ravnog zaleta odrazom lijeve (desne) noge i doskokom desnom (lijevom) nogom (kratkim zaletom jednonožni odraz, zamahom rukama iz zaručenja prema predručenju, zamah desnom nogom prema naprijed iznad prepreke; zamašnom nogom preskok preko vrpce; doskok u polučučanj)

VRLO DOBAR-učenik izvodi skok uvis iz ravnog zaleta odrazom lijeve (desne) noge i doskokom desnom (lijevom) s manjim grčenjima zamašne noge i nepravilnim doskokom

DOBAR-učenik izvodi skok uvis iz ravnog zaleta odrazom lijeve (desne) noge i doskokom desnom (lijevom) s većim pogreškama u početnom položaju, zastajkivanjem pred vrpcom i zapinjanjem o nju

DOVOLJAN-učenik poznaje strukturu izvedbe gibanja, ali ih izvodi uz velike pogreške u početnom položaju, u zamahu rukama i nogama; vidljive su velike pogreške u doskoku i /ili pad i / ili zapinjanje

CJELINA: BACANJA, HVATANJA I GAĐANJA

TEME:

8. Bacanje loptice udalj iz zaleta9. Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama-suvanjem

OCJENJUJEMO: Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama-suvanjem

ODLIČAN-učenik pravilno i sigurno izvodi bacanje medicinke od 1 kg objema rukama-suvanjem: snažno pružajući ruke prema naprijed, izbacuje medicinku pružanjem prstiju ruku; pritom prenaša težinu sa stražnje na prednju nogu

VRLO DOBAR-učenik izvodi bacanje s manjim pogreškama u početnom i završnom položaju

DOBAR-učenik izvodi bacanje s manjim greškama u početnom i završnom položaju, bez pravilnog prijenosa težine tijela na prednju nogu, ne ispruži ruke do kraja

DOVOLJAN-učenik pri bacanju medicinke ne zauzima pravilan početni položaj, ne prenaša težinu tijela na prednju nogu, medicinku baca izvan smjera gibanja

CJELINA: KOLUTANJA

TEME:

10. Kolut natrag 11. Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (lopte, medicinke…)

OCJENJUJEMO: Kolut natrag

ODLIČAN-učenik bez pogreške, brzo i sigurno izvodi kolut natrag: spušta se u čučanj s dlanovima okrenutim prema gore, iznad ramena; izvodi pretklon glavom prema koljenima; u zgrčenom položaju tijelo se kreće prema natrag preko zaobljenih leđa i vrata uz odraz nogama; slijedi brzi upor rukama o podlogu te pružanje i potisak rukama pri prelasku nogu i tijela preko glave, završni uspravan položaj

VRLO DOBAR-učenik izvodi kolut natrag uz manje pogreške - nedovoljno naglašenim početnim i završnim položajem, slabijim odguravanjem dlanovima, manjim odstupanjem u dinamičnosti kolutanja

DOBAR-učenik izvodi zadatak uz veće pogreške - pogrešnim početnim i završnim položajem, minimalnim odguravanjem dlanovima, kolutanje završava na koljenima, vidljivo je veće odstupanje u dinamičnosti kolutanjaDOVOLJAN – učenik poznaje strukturu izvedbe koluta natrag, a prilikom izvedbe griješi u početnom i završnom položaju, istovremeno se ne odgurava dlanovima, nema dinamike izvedbe, kolutanje završava u krivom smjeru, na koljenima, podiže se pomoću ruku

CJELINA: PENJANJA I PUZANJA

TEME:

12. Povlačenje po kosini13. Penjanje po kvadratnim ljestvama

CJELINA: VIŠENJA I UPIRANJA

TEME:

14. Naskok na nisku pritku u prednji upor, smak15. Premet strance

OCJENJUJEMO-Premet strance

OPIS GIBANJA: odnoži u stranu u koju će izvoditi premet strance, iskorači, slijedi otklon trupom u istu stranu s prijenosom težine na iskoračenu nogu; postavlja ruke bliže strunjači, zamah daljom nogom i odraz iskoračenom, a zatim druga ruka; tijelo prelazi vertikalni položaj s nogama u raznoženju; izvodi odriv jednom pa drugom rukom od tla, nakon čega na tlo spušta zamašnu pa iskoračnu nogu; gibanje završava u raskoračnom stavu s rukama u bočnom odručenju prema strunjačama

ODLIČAN-učenik bez pogrešaka, aktivno i samostalno izvodi premet strance prema opisu gibanja

VRLO DOBAR-učenik premet strance izvodi uz manju opuštenost muskulature trupa i nogu i manjom nesigurnošću pri doskoku

DOBAR-učenik premet strance izvodi s većim pogreškama u početnom i završnom položaju, većoj opuštenosti muskulature trupa, nogu i ruku, većoj nesigurnosti pri doskoku, doskoku izvan linije kretanja

DOVOLJAN-učenik poznaje strukturu premeta strance, izvodi ga uz pomoć s velikim greškama u početnom i završnom položaju, istovremenom postavljanju ruku u oslonac, grčenju ruku i nogu, bez naizmjeničnog odraza rukama pri podizanju trupa uz veliku nesigurnost pri doskoku u čučanj

CJELINA: VUČENJE I POTISKIVANJE

TEMA:

16. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine bez pomagala

CJELINA: RITMIČKE I PLESNE STRUKTURE

TEMA:

17. Dječji poskoci18. Kretanje parova uz glazbu u različitim smjerovima sučelice, postrance, otvoreno,

zatvoreno, okretom i sl. 19. Dječji ples po izboru

OCJENJUJEMO: Dječji ples po izboru

ODLIČAN-učenik izvodi zadatak bez pogreške, uz skladne i ritmički povezane pokreteVRLO DOBAR-učenik izvodi zadatak uz manje pogreške praćenja ritma u izvedbiDOBAR-učenik izvodi zadatak uz veće pogreške (ritam kretanja uglavnom ne prati glazbu, ukočenost tijela, manje zastajkivanje u izvedbi)DOVOLJAN -učenik izvodi zadatak uz velike pogreške (nepostojanje ritma i usklađenosti sa glazbom, često zastajkivanje u izvedbi, ukočenost tijela, nepovezanost plesnih koraka, pogled u pod)

CJELINA: IGRE

TEME:

20. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R)21. Slobodna igra (R)22. Vođenje lopte desnom i lijevom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju (K)23. Osnovno dodavanje i kretanje lopte s dvije ruke u mjestu (K)24. Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju – košarkaški dvokorak (K)25. Vođenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N)26. Dodavanje lopte u kretanju (N)27. Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon odbijanja od podloge (N)28. Elementarne igre s pomagalima

OCJENJUJEMO-Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R)

OPIS ZADATKA: Učenici se u parovima međusobno dodaju i hvataju rukometnu loptu. Učenik koji hvata loptu stoji u paralelnom stavu, obje ruke pruža prema lopti, hvata loptu, grčenjem laktova privlači loptu prema prsima; lopta se odvodi u desnu stranu iza,a dlan šake u kojem leži lopta usmjeren je prema gore. Izbačaj lopte počinje opružanjem nogu i aktivno se prenosi preko muskulature trupa, nadlaktice, podlaktice i šake.

ODLIČAN-učenik izvodi zadatak samostalno i bez pogreške uz veći broj ponavljanja

VRLO DOBAR- učenik izvodi zadatak samostalno uz manje pogreške u tehnici izvedbe

DOBAR-učenik izvodi zadatak uz veće pogreške (nepravilan početni i završni položaj , prejako upućivanje lopte suigraču, prebrzo izvođenje, veća nesigurnost pri hvatanju lopte)

DOVOLJAN-učenik poznaje strukturu izvedbe dodavanja i hvatanja lopte u mjestu, ali izvodi zadatak uz velike pogreške (nepravilan početni i završni položaj, loš hvat lopte, nepostojanje amortizacije lopte prilikom hvatanja, lošija koordinacija pokreta)

OCJENJUJEMO: Vođenje lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju (K)

OPIS ZADATKA: dijagonalni stav, mali pretklon trupom prema ruci kojom vodi loptu, držeći loptu objema rukama; lopta se lagano iz zgloba šake, dlanom i prstima jedne ruke potiskuje prema tlu. Nakon odbijanja lopte od tla, amortizacija dlanom i prstima s istodobnim podizanjem podlaktice. Polubočno kretanje naprijed ponavljajući kretnju. Loptu voditi jednom pa drugom rukom naizmjenice. Završni položaj kao i početni.

ODLIČAN-učenik samostalno i spretno, bez pogreške izvodi vođenje lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju različitom brzinom

VRLO DOBAR-učenik samostalno, uz manje tehničke pogreške izvodi zadatke vođenja lopte lijevom i desnom u mjestu i pravocrtnom kretanju uz manji gubitak kontrole nad loptom i uz manji gubitak brzine

DOBAR-učenik izvodi motorički zadatak uz veće pogreške pri vođenju lopte (česti pogled u pod umjesto u smjeru kretanja, često lošija kontrola nad loptom i loš ritam potiskivanja lopte, veći gubitak brzine izvođenja)

DOVOLJAN-učenik izvodi zadatke vođenja lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju uz velike pogreške s velikim gubitkom kontrole nad loptom, velikim gubitkom brzine izvođenja, izvođenje samo jednom rukom

OCJENJUJEMO: Dodavanje lopte u kretanju (N)

OPIS: u paru, okrenuti polubočno jedan prema drugom, razmak 3 do 5 m, lopta u rukama jednog učenika, spuštanje lopte na tlo ispred noge kojom će se voditi. Usklađenom brzinom trčanja međusobno dodavanje lopte

ODLIČAN-učenik bez pogreške izvodi zadatak dodavanja i zaustavljanja lopte unutarnjom stranom stopala lijevom i desnom nogom

VRLO DOBAR-učenik izvodi zadatak dodavanja i zaustavljanja lopte uz manje pogreške ( manji gubitak kontrole nad loptom)

DOBAR-učenik izvodi zadatak dodavanja i zaustavljanja lopte uz veće pogreške (neusklađen ritam kretanja s loptom, šutiranje lopte umjesto kontroliranog vođenja, loše podbačena lopta i veći gubitak kontrole nad loptom)

DOVOLJAN-učenik izvodi zadatak dodavanja i zaustavljanja lopte samo boljom nogom uz velike pogreške (nekontrolirano vođenje lopte, ukočenost tijela, nepostojanje ritma kretanja s loptom, nepostojanje kontrole nad loptom, napucavanje i nabijanje lopte pri dodavanju, „bježanje“ lopte zbog lošeg postavljanja stopala)

MOTORIČKE SPOSOBNOSTIDefiniraju se kao latentne motoričke strukture koje su odgovorne za beskonačan broj manifestiranih motoričkih reakcija i mogu se izmjeriti i opisati. Praćenje i provjeravanje motoričkih sposobnosti obavljamo uz pomoć ovih testova :Svojstvo – test:1. brzine – taping rukom2. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta3. koordinacije – poligon natraške4. repetitivne snage – podizanje trupa iz ležanja pogrčenim nogama5. fleksibilnosti – pretklon raznožno6. statičke snage – izdržaj u visu zgibom

UČENICI-3.RAZREDIZVRSNO IZNAD

PROSJEČNO

PROSJEČNO ISPODPROSJEČNO

LOŠE

Poligon natraške (MNP)

20,4 i niže 20,5 – 22,4 22,5 – 24,4 24,5 – 28,0 28,1 i više

Taping rukom (MTR)

24 i više 23 – 22 21 – 20 19 - 16 15 i niže

Pretklon raznožno (MPR)

49 i više 48 – 44 43 – 39 38 – 34 33 i niže

Podizanje trupa (MPT)

37 i više 36 - 32 31 - 27 26 - 23 22 i niže

Skok u dalj s mjesta (MSD)

175 i više 174 – 160 159 – 145 144 – 130 129 i niže

Izdržaj u visu zgibom (MIV)

52 i više 51 – 40 39 – 28 27 – 17 16 i niže

UČENICE-3.RAZREDIZVRSNO IZNAD

PROSJEČNO

PROSJEČNO ISPODPROSJEČNO

LOŠE

Poligon natraške (MNP)

22,4 i niže 22,5 - 24,4 24,5 – 26,4 26,5 – 30,0 30,1 i više

Taping rukom (MTR)

24 i više 23 – 22 21 – 20 19 – 16 15 i niže

Pretklon raznožno (MPR)

59 i više 58 – 54 53 – 49 48 – 44 43 i niže

Podizanje trupa (MPT)

33 i više 32 – 28 27 – 23 22 – 19 18 i niže

Skok u dalj s mjesta (MSD)

160 i više 159 – 150 149 – 140 139 - 130 129 i niže

Izdržaj u visu zgibom (MIV)

39 i više 38 – 29 28 – 19 18 – 10 9 i niže

ODGOJNI UČINCI RADAODLIČAN

-učenik na vrijeme ulazi u sportsku dvoranu primjerene sportske odjeće i obuće -učenik je izuzetno pedantan, savjestan i precizan, stalno brine o kvaliteti svog rada -zadatke izvršava s oduševljenjem i napreduje u osobnom razvoju-učenik prihvaća odgovornosti za sigurno provođenje rada na satu bez ugrožavanja sigurnosti, svojim ponašanjem ne iziskuje intervenciju odrasle osobe -njeguje higijenske navike, usvaja zdrave prehrambene navike i zdrav životni stil -poznaje i poštuje pravila igre-posjeduje izvrsnu koordinaciju i fleksibilnost -okretan, spretan

VRLO DOBAR-ponekad ne donosi svu potrebnu opremu na sat TZK-učenik izvršava zadatke u skladu sa svojim mogućnostima-učenik povremeno ugrožava svoju sigurnost-traži pomoć kad mu je potrebna-uglavnom njeguje higijenske navike (ne pere uvijek ruke nakon TZK, ne donosi ručnik ili maramice); uglavnom usvaja zdrave prehrambene navike-rado ispunjava zadatke i sluša pažljivo-uglavnom poznaje i poštuje pravila igre-uglavnom okretan i spretan

DOBAR-učeniku češće nedostaje pojedini dio opreme za TZK (bijele čarape, tenisice, bijela majica)-učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima-učenik povremeno ugrožava svoju sigurnost i svojih prijatelja-kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu-rijetko brine o svojim higijenskim navikama (ne pere ruke)-zaostaje za drugima-neozbiljan u izvođenju opće pripremnih vježbi-treba ga poticati da poštuje pravila igre

DOVOLJAN-učenik je površan, nezainteresiran, ne brine o kvaliteti svog rada

KRITERIJI OCJENJIVANJA U 3.

RAZREDU-LIKOVNA KULTURA

NASTAVNO PODRUČJE: OBLIKOVANJE NA PLOHI – CRTANJE

TEME:

1. TOČKA I CRTA – ornament, narodni ukras, simetrija; KLJUČNI POJMOVI: niz, smjer, ritam, preplet, ornament (narodni ukras)

2. TOČKA I CRTA - crtačka tekstura; KLJUČNI POJMOVI: crtačka tekstura, skupljeno- raspršeno

ODLIČAN (5)

U potpunosti uočava, prepoznaje i komentira ornament kao likovni pojam. Razumije i objašnjava ritam. Prepoznaje ritam na likovnim djelima i uspoređuje ga s primjerima iz okruženja. Uočava simetriju u oblikovanju ornamentalnih oblika. Crtajući ili slikajući uspješno interpretira narodni ukras svoga kraja. Stečena znanja koristi na vlastitim djelima na nov način.

Uočava jedno od osnovnih načela po kojima se crte i točke međusobno grupiraju i grade kompoziciju crteža – načelo okupljanja skupljeno-raspršeno.

Primjereno koristi sve predviđene likovne tehnike i likovno tehnička sredstva.

Izražavanje crtom je vrlo sigurno; odlično vlada prostorom i formatom; crteži su uredni i bogati detaljima; unosi originalnost i osobnost u likovno izražavanje; stvara nove ideje i rješenja.

Izražena je kreativnost (originalnost) rada – izbjegava šablone i precrtavanje; visoka estetska kvaliteta rada.

Procjenjuje kakvoću svog i tuđeg rada.

VRLO DOBAR (4)

Uz manju pomoć uočava i razlikuje ornament. Uočava ritam na likovnim radovima i u svom okruženju. U tumačenju ritma potrebna je manja pomoć učitelja. U uočavanju i izdvajanju simetrije povremeno griješi ili je nesiguran. U crtanju ili slikanju ornamentalnog ukrasa uglavnom uspješan no nedostaje maštovitosti i detalja.

Uglavnom uočava načelo grupiranja crta i točaka – skupljeno-raspršeno.

Primjereno koristi neke likovne tehnike i likovno tehnička sredstva.

Uočava se manja nesigurnost u izražavanju crtom; ne snalazi se uvijek u rasporedu i organizaciji prostora.

Crteži su uredni, ali s nešto manje detalja; nove ideje i rješenja nudi uz pomoć učitelja.

Uz potpitanja uspije procijeniti kakvoću svog i tuđeg uratka.

DOBAR (3)

Teško uočava ornament čak i uz pomoć učitelja. Pri uočavanju ritma u prirodi i na likovnim radovima potrebna je veća pomoć. Uočava simetrij, ali ju vrlo teško ili

nikako prikazuje na radovima. Prikaz ornamentalnog ukrasa je vrlo jednostavan, bez maštovitosti i detalja.

Na predlošku uočava skupljeno-raspršeno uz navođenje učitelja, u vlastitom prikazu griješi.

Trudi se ostvariti zadani likovni problem i motiv, ali je uradak često nedovršen ili nepotpun, a prostor neorganiziran.

Teže usvaja rad predviđenim likovnim tehnikama, potrebne su česte upute o pravilnom načinu rada; vidljiva je nesigurnost u radu.

Crteži su često neuredni i siromašni detaljima; prisutna je šablona i precrtavanje, nedostaje kreativnosti.

DOVOLJAN

-u iznimnim slučajevima ako učenik nije svladao minimum likovnog jezika – potrebna mu je velika pomoć učitelja; vrlo teško usvaja rad likovnim tehnikama i likovno tehničkim sredstvima; ne snalazi se na prostoru; crteži su neuredni i bez detalja; ne zna procijeniti kakvoću uratka

NASTAVNO PODRUČJE: OBLIKOVANJE NA PLOHI – SLIKANJE

TEME:

1. BOJA – Kontrast kromatsko-akromatsko; KLJUČNI POJMOVI: kontrast kromatskih i akromatskih boja, šarene i nešarene boje

2. BOJA – Komplementarni kontrast; KLJUČNI POJMOVI: komplementarni kontrasti3. PLOHA – Modelacija i modulacija; KLJUČNI POJMOVI: ploha, tonsko i

kolorističko slikanje4. POVRŠINA – Slikarska tekstura; KLJUČNI POJMOVI: slikarska tekstura

ODLIČAN (5)

U potpunosti uočava, prepoznaje i izražava kontraste boja i neboja (šarenih i nešarenih boja).

U potpunosti uočava, prepoznaje i izražava komplementarne odnose i kontraste boja.

Uspješno i samostalno vizualno opaža različitost boja i kontraste u okružju i na umjetničkim djelima.

U potpunosti vizualno opaža i izražava plohu; uočava, razlikuje i izražava se tonskim i kolorističkim slikanjem. Razumije i objašnjava pojmove ton, kolorizam.

U potpunosti uočava i izražava slikarske teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim dijelovima površine.

Lako i uspješno se izražava različitim bojama.

Brzo, lako i uspješno svladava rad zadanim likovnim tehnikama.

Maštovito i izražajno koristi likovno tehnička sredstva i slikarske tehnike poštujući likovni problem i zadane motive, ključne pojmove i elemente likovnog jezika. Radovi bogati detaljima i uredni, izražena kreativnost i osobnost u radu, odlično vlada prostorom i formatom.

Analizira i prosuđuje kvalitetu svog i tuđeg uratka.

VRLO DOBAR (4)

Uglavnom uočava i razlikuje kontraste boja i neboja. Imenuje boje i neboje. Uglavnom uočava i prepoznaje komplementarne odnose i kontraste boja uz eventualna

manja odstupanja.

Uz manju pomoć vizualno opaža različitost boja i kontraste u okružju i na umjetničkim djelima.

Uočava razlike u tonskom i kolorističkom slikanju, ali teže tumači pojmove. Djelomično uočava i izražava slikarske teksture bojom.

Uz povremenu pomoć uspijeva svladati rad zadanim likovnim tehnikama.

Radovi uglavnom uredni, detalje osvješćuje i prikazuje uz povremenu pomoć učitelja, ne snalazi se uvijek u organizaciji prostora i rasporedu na formatu.

Uz potpitanja uspije prosuditi kvalitetu svog i tuđeg uratka.

DOBAR (3)

Vizualno uočava razliku između boja i neboja, ali je u opisivanju potrebna veća pomoć.

Teško prepoznaje komplementarni kontrast. Komplementarne odnose ne tumači bez pomoći učitelja.

Opaža, ali teško tumači različitost boja i kontraste u prirodi i na djelima.

Uočava različitosti tonskog i kolorističkog slikanja no pojmove ne tumači ili samo uz veću pomoć učitelja.

Teže raspoznaje različitost slikarskih tekstura. Potrebna je pomoć u rješavanju likovnog problema.

Teže usvaja rad predviđenim likovnim tehnikama, potrebne su česte upute o pravilnom načinu rada; vidljiva je nesigurnost u radu.

Trudi se ostvariti zadatak, ali radovi su često nedovršeni ili nedorečeni te neuredni.

Radi uz povremeni nadzor i dodatno poticanje.

Nedostaje kreativnosti i osobnosti u radu.

Vrlo teško analizira i prosuđuje kvalitetu rada.

DOVOLJAN

U iznimnim slučajevima – ukoliko učenik nije svladao minimum likovnog jezika, radi uz stalni nadzor i dodatno poticanje te povremeno ispunjava zadatke nastavne jedinice, a u radu su često prisutne greške, a radovi su neuredni, nedovršeni zbog odustajanja ili neusmjerenosti na rad, teško usvaja rad zadanim likovnim tehnikama, ne snalazi se na formatu, ne zna procijeniti kvalitetu uratka.

NASTAVNO PODRUČJE: OBLIKOVANJE NA PLOHI – GRAFIKA

TEME:

1. PLOHA – Ritam, omjeri veličina likova; KLJUČNI POJMOVI: grafika, monotipija

ODLIČAN (5)

Opažava i izražava ritam kao ponavljanje i izmjenjivanje elemenata; Osvješćuje i istražuje ritam u sebi i svom okruženju – povezuje doživljaj ritma u različitim osjetilnim područjima; Uočava i komentira ritam na umjetničkom djelu; Izražava se ritmom boja i likova.

Razumije i objašnjava osnovne pojmove vezane uz grafiku: matrica, otisak. Vrlo uspješno usvojen postupak izrade karton-tiska. Promišlja o mogućnostima karton-tiska i koristi ih u vlastitom likovnom izražavanju.

Primjenjuje zadanu tehniku rada.U rad unosi originalnost i osobnost; stvara nove ideje i rješenja. Ostvaruje visoku razinu izvedbe; radovi su detaljni i uredni.Uspješno i samostalno procjenjuje kvalitetu svog i tuđeg uratka.

VRLO DOBAR (4)

Opaža ritam u svom okruženju i na umjetničkim djelima. U tumačenju ritma povremeno griješi, nije siguran. Uglavnom uspješno prikazuje ritam na vlastitom uratku.

Imenuje osnovne pojmove vezane uz grafiku – matrica i otisak, razlikuje ih, ali ih povremeno teže tumači. U postupku izrade karton-tiska potrebna je manja pomoć.

Uglavnom primjenjuje zadanu tehniku rada. U radovima je nešto manje detalja i/ili urednosti.Uz manju pomoć procjenjuje kvalitetu radova.

DOBAR (3)

U uočavanju ritma u prirodi i na umjetničkim djelima potrebna je veća pomoć. Ne barata dovoljno likovnim rječnikom te vrlo teško uspijeva tumačiti zadane pojmove. U prikazu ritma često griješi ili je potrebna veća pomoć učitelja.

Vizualno razlikuje, ali bez pomoći teško imenuje pojmove vezane uz grafiku – matrica i otisak. U postupku izrade karton-tiska potrebna je veća pomoć.

Teško primjenjuje zadanu tehniku rada. Radovi s malo detalja. Nedostaje urednosti.

DOVOLJAN (2)

U iznimnim slučajevima – ako učenik ne uočava ritam u svom okružju i na djelima bez stalne pomoći i navođenja, ne uspijeva prikazati ritam na svom radu u dovoljnoj mjeri bez veće pomoći, vizualno razlikuje, ali ne imenuje pojmove matrica i otisak, samostalno ne provodi ni jednu etapu izrade karton-tiska, radovi bez detalja i/ili neuredni.

NASTAVNO PODRUČJE: PROSTORNO OBLIKOVANJE – MODELIRANJE I GRAĐENJE

TEME:

1. POVRŠINA – Plastička tekstura; KLJUČNI POJMOVI: plastična tekstura, površina

2. POVRŠINA – Visoki, niski i udubljeni reljef; KLJUČNI POJMOVI: niski, visoki, udubljeni reljef, udubljeno/ispupčeno

3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – Kontrast punoga i praznoga prostora; KLJUČNI POJMOVI: kiparstvo, prošupljena masa, udubljeno-ispupčena masa u prostoru

4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – Plošno istanjena masa, ravnoteža; KLJUČNI POJMOVI: puna plastika, mobil, ravnoteža

ODLIČAN (5)

Uočava, uspoređuje i razlikuje različite vrste tekstura; uočava kontrast površine; uočava i izražava odnose različitih veličina masa.

U potpunosti uočava i izražava plastične teksture kao sastavne dijelove površine.

Samoinicijativno dodirom istražuje i opisuje površine u svom okruženju. Uspoređuje karakteristike različitih materijala. Istražuje mogućnosti koje u oblikovanju pruža neki materijal. Uočava, uspoređuje i opisuje različite teksture na skulpturama.

Uočava, razlikuje i opisuje visoki, niski i udubljeni reljef. U potpunosti uočava i izražava doživljaj mase i prostora u niskom, visokom i udubljenom reljefu.

Samostalno uočava, uspoređuje i komentira različite stupnjeve udubljenosti i ispupčenosti na površinama u prirodi.

Opaža, razlikuje i rječito opisuje različite vrste reljefa na skulpturi.

U samostalnom oblikovanju reljefa koristi i argumentira različite stupnjeve udubljenosti i ispupčenosti.

Primjenjuje zadanu tehniku rada.U rad unosi originalnost i osobnost; stvara nove ideje i rješenja. Ostvaruje visoku razinu izvedbe; radovi su detaljni i uredni.Uspješno i samostalno procjenjuje kvalitetu svog i tuđeg uratka.

U potpunosti uočava, razlikuje i izražava suprotnost punoga i praznog prostora.

Samostalno opaža i precizno opisuje karakteristike trodimenzionalnih oblika. Uočava i komentira različit odnos mase i prostora na oblicima u neposrednom okruženju i na kiparskom djelima. U samostalnom oblikovanju koristi stečene spoznaje i izražava se različitim odnosima mase i prostora.

U rad unosi originalnost, stvara nova rješenja. Radovi su uredni i detaljni.

Uočava, tumači i komentira ravnotežu u prostoru. Samostalno istražuje dinamiku ravnoteže vlastitog tijela. U potpunosti razumije i objašnjava pojam mobil.

U izradi mobila koristi stečena znanja, nudi nova rješenja, donosi nove ideje, promišlja o svom radu.

VRLO DOBAR (4)

Uočava i razlikuje različite vrste tekstura; uočava kontrast površine; uočava i uz poticaj opisuje odnose različitih veličina masa.

Uočava i uz pomoć opisuje plastične teksture kao sastavne dijelove površina. Na poticaj istražuje i opisuje površine u svom okruženju. Uspoređuje materijale i uz poticaj i manju pomoć učitelja opisuje karakteristike. Uočava teksture na skulpturama i uz poticaj ih opisuje.

Uočava, razlikuje i uz manju pomoć opisuje visoki, niski i udubljeni reljef. Na poticaj uočava i izražava doživljaj mase i prostora u niskom, visokom i udubljenom reljefu.

Uočava i u manjoj mjeri tumači različite stupnjeve udubljenosti i ispupčenosti na površinama u prirodi. Opaža i uz poticaj opisuje različite vrste reljefa na skulpturi. U samostalnom oblikovanju reljefa potreban je poticaj kako bi se koristili različiti stupnjevi udubljenosti i ispupčenosti.

Uglavnom primjenjuje zadanu tehniku rada, povremeno potreban poticaj. Nedostaje detalja i kreativnosti, urednost na nešto manjoj razini. U analizi i procjeni kvalitete uratka nedostaje sigurnosti i vokabulara

Uglavnom uočava i razlikuje suprotnost punoga i praznog prostora, u objašnjavanju povremeno potrebna manja pomoć.

Uz poticaj opisuje karakteristike trodimenzionalnih oblika. Uočava različit odnos mase i prostora na oblicima u neposrednom okruženju i na kiparskom djelima, ali nesamostalan u tumačenju. U samostalnom oblikovanju povremeno je potrebna pomoć ili poticaj.

Radi sa zanimanjem, trudi se u prikazu zadanoga, ali ponekad nedostaje kreativnosti, urednosti, detalja.

Uočava i uglavnom uspješno objašnjava objašnjava ravnotežu u prostoru. Na poticaj istražuje dinamiku ravnoteže vlastitog tijela. Nesiguran u tumačenju pojma mobil.

U izradi mobila se trudi, no potrebna je manja pomoć u postizanju ravnoteže mobila.

DOBAR (3)

Uočava različite teksture, ali ne izražava; u opisivanju odnosa različitih veličina masa potrebno je dosta poticaja i pomoći; površine u svom okruženju istražuje samo uz poticaj; karakteristike materijala opisuje uz pomoć učitelja;

Uočava i razlikuje, ali teže opisuje visoki, niski i udubljeni reljef; teže izražava doživljaj mase i prostora u reljefu; stupnjeve udubljenosti i ispupčenosti na površinama u prirodi uočava na poticaj, a opisuje uz pomoć; u samostalnom radu nedostaje poleta, potrebna je pomoć učitelja; nedostaje urednosti u radu.

Suprotnost punog i praznog prostora uočava i izražava tek uz poticaj i pomoć. U samostalnom oblikovanju treba pomoć.

Uočava, ali teško izražava ravnotežu u prostoru. U samostalnom radu nedostaje motivacije, potrebna je pomoć za postizanje ravnoteže mobila.

DOVOLJAN (2)

U iznimnim slučajevima ukoliko učenik nije svladao minimum likovnog jezika zadanih tema, ne uspijeva u dovoljnoj mjeri riješiti likovni problem, u radu nema ustrajnosti, lako odustaje, nema dovoljnog interesa, radovi nedovršeni i/ili neuredni.

IZBORNE TEME:

NASTAVNO PODRUČJE: PRIMIJENJENO OBLIKOVANJE – DIZAJN

1. TOČKA I CRTA – Kadar, odnos slike i teksta; KLJUČNI POJMOVI: kadar, strip2. PLOHA – Ritam i niz likova; KLJUČNI POJMOVI: lik u pokretu3. BOJA – Kadar, simbolika boja; KLJUČNI POJMOVI: film, animirani film

ODLIČAN (5)

Prepoznaje i objašnjava kadar kao isječak iz cjeline. Uočava i objašnjava povezanost nizanja kadrova u stripu s vremenskim slijedom. Zamjećuje i izražava posebnu povezanost slike i teksta u stripu. Uspoređuje strip s filmom prema nizanju slika i govoru likova. Samostalno i vrlo uspješno crta kratak strip, posvećuje pažnju detaljima i urednosti.

U potpunosti razlikuje, razumije i tumači pojmove ritam i niz. Analizira i komentira kako je pokret zabilježen na fotografiji i crtežu. Istražuje pokrete svog tijela i njihovu dinamiku. Usvaja nove spoznaje i samostalno ih primjenjuje u vlastitom prikazivanju pokreta na likovnom radu.

Razlikuje animirani film od ostalih filmskih vrsta i samostalno i točno tumači. Uočava, razumije i objašnjava kako nastaje pokret u animiranom filmu (kontinuiranom promjenom oblika unutar kadrova). Percipira i izražava bogatstvo boja i likova u animiranom filmu. Primjenjuje stečene spoznaje i samostalno animira crtež jednostavnim postupkom (listanjem bloka).

VRLO DOBAR (4)

Imenuje kadar kao isječak iz cjeline, nesiguran u izdvajanju kadra na primjeru. Razlikuje strip od ostalih vrsta. Uspješno crta kraći strip, nedostaje malo više detalja.

Djelomično razlikuje i tumači pojmove ritam i niz. Uočava prikaz pokreta na fotografiji i crtežu, tumačenje nedostatno ili je potrebna manja pomoć. S manjim odstupanjima izražava ritam likova i lik u pokretu. U radu nedostaje ustrajnosti i/ili urednosti.

Razlikuje animirani film od ostalih vrsta, u tumačenju nesiguran ili treba manju pomoć. Djelomično prepoznaje simboliku boja u kadru kao element komunikacije. Uz manju pomoć ili naputke uglavnom uspješno izražava pokret.

Radi s interesom, ali u radu povremeno potrebna manja pomoć ili poticaj.

DOBAR (3)

Razlikuje strip kao poseban vizualni medij, ali ne tumači bez veće pomoći. Na pojednostavljen način, bez detalja, izražava kadar kao dio manjeg stripa. Nedostaje urednosti u radu.

Uz pomoć razlikuje pojmove ritam i niz. U realizaciji potrebna pomoć kako bi se prikazao ritam i lik u pokretu.

Razlikuje animirani film od ostalih vrsta. U manjoj mjeri uočava simboliku boja u kadru kao element vizualne komunikacije. Teže izražava pokret na vlastitom uratku.

U radu nedostaje ustrajnosti. Potreban je stalan poticaj. Radovi siromašni detaljima.

DOVOLJAN (2)

Iznimno ako učenik nema dovoljnog ineresa da riješi zadani likovni problem ili ga i nakon pomoći teško uspijeva prikazati, prisutna samo reprodukcija u tumačenjima pojmova bez razumijevanja, treba veću pomoć u realizaciji.

ZALAGANJE I ODNOS PREMA RADU

Uz svaku nastavnu temu već su navedene neke odrednice koje se odnose na zalaganje i odnos prema radu. Ostali kriteriji su:

- Razina motivacije za rad- Usmjerenost na likovno opažanje- Primjena likovnih tehnika i sredstava- Samostalnost u radu- Suradnički odnosi- Marljivost, strpljivost i ozbiljnost pristupa- Savjesnost u radu i želja za kvalitetom- Aktivnost pri usvajanju novih spoznaja- Zaintersiranost za upoznavanje novih likovnih tehnika- Poštivanje dogovorenih smjernica u radu- Razina urednosti i uloženog truda- Razina temeljitosti i preciznosti u radu- Redovito donošenje pribora i briga za pribor