Upload
scribd281
View
592
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECIHOTELIJERSKI FAKULTET OPATIJA
S A N E L A D E R V I Š E V I ĆO S I J E K U T U R I S T I Č K O M S M I S L U
S E M I N A R S K I R A D 1.
OPATIJA, 1998.
SVEUČILIŠTE U RIJECIHOTELIJERSKI FAKULTET OPATIJA
O S I J E K U T U R I S T I Č K O M S M I S L US E M I N A R S K I R A D 1.
NAZIV KOLEGIJA: STUDENT:Uvod u znanstveni rad Sanela DerviševićMENTOR: MATIČNI BR.INDEKSA:Prof.dr.sc. Zoran Ivanović 12089/97
SMJER: Menadžment u turizmu
OPATIJA, TRAVANJ 1998.
SADRŽAJ
UVOD
1. PRIRODNO-GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE OSIJEKA
2. FAZE U RAZVOJU GRADA2.1. Srednjevjekovni Osijek2.2. Turski Osijek2.3. Austrijski Osijek
3. ULOGA I ZNAČENJE TURIZMA U OSIJEKU3.1. Turističke agencije3.2. Osječki hoteli3.3. Mogući oblici turizma u Osijeku i okolici3.4. Mogućnosti izleta u okolici Osijeka
3.4.1. Bizovačke toplice3.4.2. Jankovac3.4.3. Kopački rit
4. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA I TURISTIČKE ZANIMLJIVOSTI OSIJEKA
4.1. Tvrđa4.2. Spomenici u gornjem gradu4.3. Neki spomenici u donjem gradu4.4. Osječki parkovi i zoološki vrt4.5. Osječki mostovi i rijeka drava4.6. Dobar provod u osijeku
ZAKLJUČAK
LITERATURA
UVOD
Hrvatska temelji svoju turističku ponudu na priobalnim prirodnim resursima. Poznata je kao destinacija koju turisti odabiru pretežno zbog tople klime s dosta sunčanih sati, zbog čistog mora i bogatim životinjskim i biljnim svijetom… No, da bi neka zemlja mogla konkurirati na turističkom tržištu, mora imati i zanimljive društvene atrakcije. Stoga, u cilju ostvarivanja prihoda od turizma tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme ljetne sezone, u turističku ponudu Hrvatske sve se više uvrštavaju gradovi u unutrašnjosti zemlje.
Većina gradova računa s turizmom, pa ga u razvojnim strategijama smatraju nezaobilaznim čimbenikom valorizacije cjelokupnog kulturno-povijesnog naslijeđa. Turizam bi mogao postati pokretač života i način razmišljanja kontinentalnih gradova jer i ovdje turist ima što vidjeti.
U ovom radu nastojat ću prikazati sve ono što Osijek čini mogućom turističkom destinacijom1. On nije samo centar jedne velike regije, već je privredni, kulturni, znanstveni i sveučilišni grad; ili kako s ponosom kažemo, glavni grad Slavonije. Svakom turistu, ali i slučajnom prolazniku uvijek je zanimljivo za vidjeti raskošne barokne ili secesijske građevine, Tvrđu, neogotičku crkvu Sv. Petra i Pavla, zgradu Hrvatskog Narodnog Kazališta, te brojne druge kulturno-povijesne spomenike od predpovijesti da danas. I sama šetnja svježim zelenim ulicama i mnogobrojnim parkovima zasigurno će ostati u lijepom i nezaboravnom sjećanju na ovaj čudesni grad koji se pospano proteže uz rijeku Dravu.
1 Sandra Weber, Osnove turizma, Naprijed, Zagreb, 1994., str. 25., “Prostorna jedinica pod kojom podrazumijevamo odredište turističkog putovanja, a svojom opremljenošću omogućuje prihvat i boravak turista, naziva se turističkom destinacijom.”
1. UVOD
Hrvatska temelji svoju turističku ponudu na priobalnim prirodnim
resursima. Poznata je kao destinacija koju turisti odabiru pretežno zbog
tople klime s dosta sunčanih sati, zbog čistog mora sa bogatim biljnim i
životinjskim svijetom u sebi, lijepih plaža i otoka. No, da bi neka zemlja
mogla konkurirati na turističkom tržištu, mora imati i zanimljive
društvene atrakcije. Stoga, u cilju ostvarivanja prihoda od turizma
tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme ljetne sezone, u turističku
ponudu Hrvatske sve se više uvrštavaju i gradovi u unutrašnjosti.
Većina gradova računa s turizmom, pa ga u razvojnim strategijama
smatraju nezaobilaznim čimbenikom valorizacije cjelokupnog kulturno-
povijesnog naslijeđa. Turizam bi mogao postati pokretač života i način
razmišljanja kontinentalnih gradova jer i ovdje turist ima što vidjeti.
U ovom radu nastojat ću prikazati sve ono što Osijek čini mogućom
turističkom destinacijom.1On nije samo centar jedne velike regije, već je
privredni, kulturni, znanstveni i sveučilišni grad; ili kako s ponosom
kažemo, glavni grad Slavonije. Svakom turistu, ali i slučajnom
prolazniku uvijek je zanimljivo za vidjeti raskošne barokne ili secesijske
građevine, Tvrđu, neogotičku crkvu sv. Petra i Pavla, zgradu Hrvatskog
Narodnog Kazališta, te brojne druge kulturno-povijesne spomenike od
predpovijesti do danas. I sama šetnja svježim zelenim ulicama i
mnogobrojnim parkovima zasigurno će ostati u lijepom i nezaboravnom
1 Sanda Weber, “Osnove turizma“, školska knjiga, Zagreb, 1994, str.7: „Prostorna jedinica pod kojom podrazumijevamo odredište turističkog putovanja, a svojom opremljenošću omogućuje prihvat i boravak turista, naziva se turističkom destinacijom.“
sjećanju na ovaj čudesni grad koji se pospano proteže uz rijeku Dravu
vidi fotografiju 1
2. OSIJEK U ISTOčNOHRVATSKOM PROSTORU
Istočnohrvatski prostor, poznatiji pod imenom Slavonija s Baranjom,
zauzima savsko-dravsko međurječje. Hrvatski dio Panonije, koji je
prvorazredne prometne i agrarne važnosti, karakterizira tzv. mrežasti
reljef. Tu se smjenjuju ravničarski krajevi a poplavnim područjima,
ocjedite praporne zaravni i niske gore različitog smjera pružanja.
Apsolutnu dominaciju kultiviranog agrarnog pejzaža prekidaju
mjestimice očuvane hrastove šume. Na važnost ovoga prostora
upozoravaju tragovi rimske vladavine, koridor turskih prodora prema
Budimpešti i Beču, te brojni srednjevjekovni utvrđeni dvorci i crkve.
Istočnohrvatska ravnica zauzima izrazito ravničarski dio slavonsko-
baranjskih općina sa složenom etničkom strukturom koja je posljedica
višekratne kolonizacije od 18. st. U istočnohrvatskoj ravnici nalaze se
osnovne prirodno-geografske zone praporne zaravni, ocjeđene praporne
terase i vlažne aluvijalne ravnice Drave i Save. Prevladava humusna
crnica koja je samo u manjoj mjeri isprana. Proizvodnja žitarica i
industrijskog bilja, osobito šećerne repe, ima glavno značenje. Na
prapornim zonama razvijeno je voćarstvo i vinogradarstvo. Velike
površine pod kukuruzom u vlažnim aluvijalnim ravnicama i bogati
pašnjaci pogoduju razvoju stočarstva.
Osijek antička Mursa je danas uz Zagreb, Split i Rijeku najveći i
najvažniji gradski centar u Hrvatskoj. On je makroregionalno središte s
jako naglašenim kulturnim i gospodarskim funkcijama. Razvio se na
povišenoj terasi, na mjestu gdje se ona najviše približila desnoj obali
rijeke Drave, 22 km od njenog ušća u Dunav. Smjestio se na 4533
sjeverne geografske širine i 1841 istočne geografske dužine od
Greenwicha. S geografsko-topografskog gledišta zauzima regionalni
položaj koji je u dugom i složenom razvoju bio i ostao važan činilac ne
samo prosperiteta daljnjeg razvoja grada nego i njegove šire okolice. Kao
značajnom prometnom i strateškom središtu na križištu kopnenih i
vodenih puteva, svaka povijesna epoha određivala je Osijeku posebne
funkcije, pa je u toku gotovo tisućugodišnje prošlosti nekoliko puta rušen
i obnavljan.
Klima ovog područja je umjereno kontinentalna, što znači suha i vruća
ljeta i hladne zime. U hladnom se dijelu godine tu akumulira hladni zrak,
a u toplom dijelu godine to je područje jačeg zagrijavanja.Srednje
siječanjske temperature su između -2C i 0C, a najviše srpanjske
temperature su između 22C i 26C.
Područje grada Osijeka prima prosječno manje od 700 mm padalina
godišnje i to više u toplijem dijelu godine u obliku pljuskova.
Godišnji raspored padalina i temperatura pogoduje razvoju šumske i
travne vegetacije.
Prema statističkim podacima od 1991. godine grad ima 104.553
stanovnika; nalazi se na 90 m nadmorske visine, a površine je 171 km2.
Ulica ima 370, trgova 15, a parkova 17 vidi sliku 1. Udaljen je od
Zagreba 280 km, Budimpešte 260 km, Beča 556 km i Trsta 529 km.
3. FAZE U RAZVOJU GRADA
3.1. ANTIčKI OSIJEK
U zapisima o povijesti Osijeka stoji da je ovaj kraj bio nastanjen već u
mlađem kamenom dobu. Na području današnjeg Donjeg grada još u
3.st.p.n.e. nastalo je ilirsko-keltsko naselje Mursa. Početkom naše ere,
Rimljani su u sklopu osvajanja Panonije zauzeli Mursu. Ubrzo potom to
je naselje izraslo u značajan prometni i trgovački centar. Najveći pak
procvat Mursa doživljava u 2. st., u vrijeme vladavine cara Hadrijana,
koji ju je 133. godine proglasio rimskom kolonijom. Amfiteatar, terme,
hramovi, vile i druge monumentalne građevine očituju se u sačuvanim
spomenicima. Nakon pobjede kršćanstva, Mursa je bila središte biskupije.
Upravo uz Mursu vezani su značajniji događaji bogate rimske prošlosti.
Posljednji put u povijesnim izvorima, Mursa se spominje 369. godine.
Krajem 4. st. Mursu su opustošili Goti, a 441. godine zauzeli i porušili
Huni.
3.2. SREDNJEVJEKOVNI OSIJEK
Istočno od ruševina rimske Murse, krajem 6. st., naseljavaju se Avari i
Slaveni. Nakon propasti avarske države 796. godine Slavoniju osvajaju
Franci, a 827. godine ovi krajevi dolaze pod vlast Bugara. U ratovima
između Bugara i Franaka i nešto kasnije, za vrijeme doseljavanja Mađara,
nastalo je avarsko-slavensko naselje. Na prostoru današnje Tvrđe u 10. st.
nastaje novo slavensko naselje. U povijesnim izvorima ono se prvi puta
pojavljuje pod mađarskim nazivom Eszek, 1196. godine.
3.3. TURSKI OSIJEK
Svakako vrlo značajno razdoblje za grad na Dravi je vrijeme turske
vladavine gradom koje počinje tridesetih godina 16. st. Turci su Osijek
zauzeli 1526. godine jer su ocijenili da bi bio od izuzetnog strateškog
značaja. Sulejman Drugi Veličanstveni doslovce preko noći gradi most
preko Drave da bi prebacio tursku vojsku. Nakon prelaska most su
porušili, a Osijek zapalili. Poslije mohačke bitke Turci uviđaju
dugoročniji značaj Osijeka za svoje osvajačke pohode, te o Osijeku
razmišljaju kao stalnoj utvrdi. Obnavljaju most i utvrđuju Osijek. Ubrzo
središte sandžaka se prenosi u Ilok, a u Osijeku ostaje sjedište kadiluka i
nahije. Svoj posljednji ratnički pohod Sulejman Drugi Veličanstveni
poduzeo je 1566. godine. Tada je sagrađen čuveni most od Osijeka
preko Drave i baranjskih močvara do Darde u dužini od 8 km. Osijek
dobiva izrazito orijentalni izgled. Tada je, krajem 16. st., u Osijeku bilo
345 kuća i 7 mahala. Turci su “svoj” nikad do kraja osvojen grad
napustili 26. rujna 1687. godine.
3.4. AUSTRIJSKI OSIJEK
Vrijeme koje je Osijek proveo pod austrijskim vlastima, zasigurno je
ostavilo najviše traga i kulturnih promicanja. Nakon zauzimanja Osijeka
od 1712. do 1719. godine austrijske vlasti grade snažnu tvrđavu po uzoru
na nizozemske ravničarske tvrđave. Nastaju i dvije nove gradske jezgre.
Iz nekadašnjeg turskog predgrađa, stanovništvo se seli prema sadašnjem
Gornjem gradu, a istočno od tvrđave niče Donji grad. Gradska uprava
osniva se u Osijeku 1690. godine, a 1698. godine Osijek dobiva prvi
statut.
Sagrađena je osječka tvrđava, a nasuprot njoj, na lijevoj obali Drave,
sagrađen je 1719. godine polukružni mostobran – utvrda Krunska.
1786. godine Osijek dobiva svoj prvi grb.2
Upravo u 18. st. Osijek se najintenzivnije razvijao i dobivao obilježja
europskog grada. Razvija se niz obrtničkih i trgovačkih tvrtki, a grad
postaje i privredno i industrijsko sjedište Slavonije. Privredni razvoj
iniciran je prometnim povezivanjem sa Srednjom Europom, prije svega
gradnjom tvrde ceste preko baranjskih močvara. Status slobodnog
kraljevskog grada Osijek dobiva 1809. godine. Pravi industrijski procvat
Osijek doživljava u drugoj polovici 19. st. i početkom 20. st.
4. OSNOVNE ZNAčAJKE STANOVNIšTVA I PRIVREDE OSIJEKA
Prema popisu stanovništva od 1991. godine Republika Hrvatska ima
4 784 265 stanovnika, odnosno 84,6 stanovnika na km2. Razmještaj
stanovništva posljedica je geogrfskog položaja, oblika teritorija, prirodno-
geografskih karakteristika pojedinih regija te gospodarskog i povijesno-
političkog razvoja.
2 Osim lat. natpisa „SIGILLUM – MAGNUM – CIVITATIS – OSSEGGINI“ utisnut je i gradski grb s mostom od tri otvora na kojemu se nalazi kula sa šiljastim krovom i štitom u kojemu je ruka s isukanom sabljom, a nad štitom dvoglavi carski orao. Grb se s vremenom mijenjao, ali stalne su rijeka, kameni most s tri luka i štit s rukom koja drži sablju.
Istočna Hrvatska ima 892 035 stanovnika, a gustoća napučenosti je 80,4
stanovnika na km2. U gradu Osijeku i njegovoj bližoj okolici zabilježeno
je 1991. godine 104 553 stanovnika. Uz to, osječka makroregija ima
najmanji udio gradskog stanovništva, svega 45,2%, što je u skladu s
njezinom gospodarskom strukturom. Većina stanovništva je hrvatske
nacionalnosti, iako se na ovom prostoru susreće i dosta nacionalnih
manjina, kao što su Srbi, Mađari, Muslimani i dr. Većina pučanstva
pripada rimokatoličkom kulturnom krugu.
Područje oko Osijeka je poljoprivredno važan dio naše zemlje. Posebno
je razvijena zemljoradnja. Uzgajaju se žitarice i industrijsko bilje, kao što
su kukuruz, pšenica, šećerna repa, uljarice i dr. Dobro je razvijeno i
voćarstvo i vinogradarstvo. Najrazvijenije je svinjogojstvo, a važno je i
slatkovodno ribarstvo i šumarstvo u očuvanim slavonskim šumama hrasta
lužnjaka. Dobro je razvijena i industrija, posebice prehrambena.
Razvijene su i drvna, kemijska i tekstilna industrija te industrija kovina.
Struktura stanovništva je ovdje važna jer svaki narod i etnička grupa
njeguje svoj folklor običaje, nošnju, glazbu koji je postao sastavni dio
turističke ponude.
5. ULOGA I ZNAčENJE TURIZMA U OSIJEKU
Grad Osijek nije do kraja iskoristio sve svoje prednosti i
povijesna nasljeđa, ali je odlučeno da poslije demokratske
pobjede, netom izvojevane, krene intenzivnije naprijed.
Nekada poznati sajamski grad, Osijek ponovno uvodi
sajmove kao način života i razmišljanja. @alosno je katkad
padao na samo dno republičke ljestvice po nizu pokazatelja
privređivanja. Dio puta ka boljem sutra je i kopanje po
prošlosti koja je u Osijeku uistinu bogata i zanimljiva. Ako
idemo logikom nasljeđa, onda imamo zašto nadati se da će
na bedemima tih starih zdanja kulturne i bogate baštine,
Osijek ponovno procvasti.
Ako ovog trenutka pogledamo što mi sve u Osijeku i najbližoj okolici
imamo, bit će svima jasno da bi turizam mogao postati sastavni dio života
grada. U svojim njedrima grad krije mnoge kulturno-povijesne
spomenike od predpovijesti do naših dana: ostaci fortifikacija nekadašnje
tvrđave; barokne, eklektičke, neogotičke i secesijske urbane cjeline i
pojedine građevine; skulpture i spomen-obilježja. Njegovo golemo
kulturno-povijesno nasljeđe od neprocjenjive vrijednosti posjetitelji mogu
vidjeti u Muzeju Slavonije, Galeriji likovnih umjetnosti, Povijesnom
arhivu i Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici.
5.1. OSJEčKI HOTELI
U Osijeku postoji 5 hotela vidi fotografiju 2 koji posjeduju malo više od
880 kreveta, ali dio kapaciteta nije potpuno u uporabi.
Hotel Osijek je hotel sa četiri zvjezdice, odnosno B kategorije. Turistima
nudi smještaj u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. Gostima stoje na
raspolaganju i garaža, aperitiv-bar, salon za odmor i praćenje TV
programa, caffe-bar, frizerski salon, pedikerski salon, praonica rublja,
turistička agencija, te dvije ugodne ljetne terase.
Hotel Central je također hotel sa četiri zvjezdice. Gosti na raspolaganju
imaju kavanu, slastičarnicu, cassino, banku, fitness centar, pivnicu,
praonicu rublja, frizerski salon te lijepi ljetni vrt i terasu koja je okrenuta
direktno na glavni gradski trg.
U hotelima Dom željezničara, Turist i Royal su većinom smješteni
prognanici, te oni imaju znatno oslabljenu kvalitetu u pružanju
uslugaturistima. Osječki hoteli općenito moraju podići razinu kvalitete
svojih usluga na europski nivo jer su današnji turisti sve zahtjevniji.
5.2. MOGUčNOSTI IZLETA U OKOLICI OSIJEKA
Pošto se obiđu sve tajne grada, treba otići u Turističku zajednicu ili neku
od turističkih agencija3 i dogovoriti obilazak ostalih čari nadomak
Osijeka.
3 Agencijskim poslovima se bavi 15-ak turističkih agencija; Generalturist, Panturist, Kompas, Europatours, Jolly Tours…Spremne su organizirati razne izlete, ljetovanja, zimovanja, kružna putovanja, tečajeve stranih jezika i dr. U njima se može dogovoriti o iznajmljivanju automobila, o rezervaciji ulaznica za koncerte i priredbe, o kupnji avio-karata, a stoje gostima na raspolaganju i sa svim turističkim informacijama.
5.2.1. BIZOVAčKE TOPLICE„Termalna riviera“
Bizovačke toplice se jedina slana hiperterma u Europi, a nalaze se na 18
km od Osijeka. U novoizgrađenom zdanju gostima i pacijentima na
raspolaganju je izuzetna termalna voda, bogata mineralima, a pomaže kod
liječenja niza oboljenja. U suvremenom dijagnostičko-terapeutskom
centru liječnici specijalisti i stručno terapeutsko osoblje obavljaju
elektroterapije, kiroterapije, podvodne i suhe masaže. Uz kupališne
kapacitete u starom dijelu toplica, te u novoizgrađenim zatvorenim
bazenima u novom dijelu, zdravstvene tegobe riješilo je već puno
posjetilaca. Novi hotel „Termia“ organizira: kulturno-zabavne aktivnosti,
savjetovanja, stručne seminare, športske aktivnosti tenis, kuglanje, male
športove, vježbe u trim kabinetu i sl..
5.2.2. JANKOVAC„Raj za ljubitelje prirode“
Ljubitelji zimskih športova, ili pak ugodne šetnje i boravka u prirodi u
ostalim godišnjim dobima, na Jankovcu će biti ugodno iznenađeni.
Romantična gorska dolina smještena među slavonskim obroncima pruža
svu ugodu prirode. Jankovačka jezera umjetne su tvorevine, uređene za
ribnjak, u kojima se uzgaja pastrva. Zbog izuzetne ljepote prirode i
okolnih stoljetnih slavonskih šuma Jankovac je pod zaštitom države. U
okolici planinarskog doma je niz terena za športske igre, kampiranje i
skijaški tereni.
5.2.3. KOPAčKI RIT„Oaza mira“
Biti u Osijeku, a ne obići Kopački rit uistinu bi bila šteta. O tom spletu
prirodnog bogatstva zna se u cijelom svijetu. Smješten je između rijeka
Dunava i Drave, u Baranji, a sačuvao je autentičnost iskonskog
nastajanja. U blago ustalasanom reljefu stvoren je zanimljiv prirodni
pejzaž, zajednica različitih biljnih i životinjskih vrsta. On je zaista oaza
mira; nedirnuti raj u prirodi. U središtu rita nalazi se Kopačevsko jezero,
smješteno u najnižem dijelu rezervata što osigurava stalnu vodu, a što nije
slučaj s drugim jezerima. Kopački rit je velika ornitološka stanica u kojoj
obitava preko270 vrsta evidentiranih ptica. Ornitolozi cijelog svijeta s
izuzetnim zanimanjem su dolazili u rit, otkrivajući uvijek iznova sve
neobičnosti sačuvanih bioloških vrsta. Tu žive i vrlo rijetke vrste ptica
koje su u ostalim dijelovima svijeta u izumiranju, npr. crna roda i orao
bjelorepan. Tu živi i oko 51 vrsta sisavaca među kojima su zbog trofejne
vrijednosti rogova atraktivni bili „beljski jeleni“. Rit je bio poznat kao
prirodno mrijestilište i rastilište za oko 40 autohtonih vrsta riba, od kojih
su najpoznatije štuka, jaz, linjak, šaran, som, smuđ i dr. Osobit doživljaj
bio je u jesen kada se na jezerskim površinama sjati i do 30.000 divljih
gusaka, a bude i divljih pataka i drugih močvarnih ptica. Spektakularne su
bile i seobe jelena. Tu je živjelo i oko 1.500 divljih svinja, veći broj srna,
divlje mačke, vidre, kune zlatice i lasice.
Ovakav je Kopački rit bio nekada i sve te ljepote su sada izbljedile jer je
u domovinskom ratu cijeli taj kraj razoren i zapušten. Ako se prirodi u
Kopačkom ritu pomogne da vrati svoju priješnju raskoš i bogatstvo on
opet može postati izazov kojem suvremeni čovjek teško da će moći
odoljeti.
5.3. MOGUćI OBLICI TURIZMA U OSIJEKU I OKOLICI
Turizam je definiran kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja
i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva
stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva
njihova privredna djelatnost.4
Grad Osijek mogao bi jače razviti svoju turističku ponudu, a neki od
mogućih oblika turizma koje bi on i njegova okolica mogli ponuditi su:
gradski turizam
mali ili izletnički turizam
lovni i ribolovni turizam
zdravstveni turizam
vjerski turizam.
Osijek je tranzitni grad jer su tu kao prvo turisti u prolazu, koji se u toku
putovanja zaustavljaju kraće ili dulje vrijeme. Razlozi zaustavljanja mogu
biti vrlo različiti, npr. odmor, noćenje, obrok, prirodne ljepote. Osijek ima
vrlo pogodan položaj za takav turizam.
Gradski turizam u cjelini ima oblik kulturnih kretanja. U većini
slučajeva povoljan prometni položaj gradova određuje njihovu turističku
posječenost. Obilježja su mu masovnost, kratki boravci i kulturna potreba
turista koja se zadovoljava razgledavanjem, upoznavanjem i
doživljavanjem što ne angažira puno vremena. Aktiviranjem spomenika i
ambijenata u gradskim naseljima i organizacijama raznih kulturno-
umjetničkih priredbi produžava se boravak turista. Na dužinu turističkog
4 Zora Marković,“Osnove turizma“, školska knjiga, Zagreb, 1994.g., str.5
boravka u gradovima više utječe broj, a manje atraktivnost motiva
pojedinačno. Ravnomjerna je raspodjela turističkog prometa po
mjesecima, a to se povoljno odražava na iskorištavanje uslužnih
kapaciteta. Osijek razvija gradski turizam na osnovi svoje bogate
kulturno-povijesne baštine.
Mali izletnički turizam se odvija na užem području turističkog mjesta
u koje je turist došao radi odmora, a želi razgledati i njegovu okolicu.
Preljepa priroda u okolici Osijeka mami posjetitelje grada da je posjete, a
agencije su uvijek spremne ponuditi zanimljiv izlet. Kao npr. posjet
Bizovačkim toplicama, Orahovačkom jezeru, Jankovcu…
Lovni i ribolovni turizam danas uživa posebnu pažnju. Slavonija sa
rijekom Dravom i još puno manjih riječica i jezeraca, kao i sa prekrasnim
stoljetnim šumama puno obećaje lovcima i ribolovcima.
Vjerski turizam temelji se na nekoj religijskoj atrakciji, a Aljmaš, selo
nedaleko Osijeka, središte je hodočasnika, vjernika ili pak samo
znatiželjnika koji od 1704. godine odlaze tamo naći mir i osjetiti Gospu.
U ratu selo je razrušeno, ali bi uz obnovu moglo postati turistička meta.
Zdravstveni turizam može biti vezan kao prvo za klimu, pa se govori o
klimatskom turizmu; ili za ljekovite izvore, termalizam. Nedaleko od
Osijeka, u Bizovačkim toplicama, zadovoljeni su svi potrebni uvjeti za
razvoj te vrste turizma.
Prema podacima iz tablice 1 zaključujemo kako se broj
turista i broj noćenja povećavao sve do domovinskog rata.
Za vrijeme agresije na grad logično je da turizma nije bilo.
Od 1993. godine do danas ponovno je zabilježeno
povećanje broja turista, kao i broja noćenja . No, još uvijek
su domaći turisti u puno većem broju od stranih vidi
tablicu 1.
Iz tablice 2 vidimo kako su najbrojniji turisti u Osijeku
prošle godine bili iz okolnih država. Najviše je bilo gostiju
iz Njemačke, Italije i Slovenije, a zatim iz Bosne i
Hercegovine, Austrije te Mađarske vidi tablicu 2.
6. KULTURNO-POVIJESNA BAšTINA ITURISTIčKE ZANIMLJIVOSTI OSIJEKA
6.1. TVRđA
Osječka je Tvrđa u punom smislu srce grada. Kao jedinstven urbano-
vojni kompleks izgrađen do prve polovice 18. st. ona predstavlja rijetkost
i u širim razmjerima. U današnjem svojem izgledu ona vjerno ocrtava sve
bitne elemente iz vremena nastanka. Ono što je određivalo njezin vanjski
izgled, a to su gradske zidine, uklonjeno je prije sedamdesetak godina.
Nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine Osijek je potpuno opustošen.
Pod turskom vlašću bio je vrlo razvijen i sastojao se od gradske jezgre
utvrđene zidovima i opkopima koja je zapremala površinu današnje
Tvrđe. Južno i zapadno od grada bilo je podgrađe utvrđeno palisadama i
opkopima. U samom gradu bilo je više velikih građevina; među njima
džamije Sulejmanova i Kasimpašina, beg-saraj, turbe, medresa, škole,
sudnica, sahat-kula. Austrijske vlasti zidaju između 1712. i 1721. godine
novu utvrdu, današnju Tvrđu. Arhitekt M. de Gosseau unutar jakih zidina
raspoređuje vojne i civilne sadržaje oblikujući trgove i ulice iz
novosagrađenih, ali i sačuvanih turskih građevina, kojima, dakako
mijenja namjenu. Središnji prostrani trg zatvara sa sjeverne strane
monumentalna zgrada Glavne komande, a sa zapadne zgrada Magistrata
današnji Muzej Slavonije. Središtem trga dominira lijepi zavjetni
spomenik protiv kuge što ga je 1729/30. dala podići udovica generala
Petraša. Isusovački i franjevački samostani s crkvama davali su glavni
duhovni sadržaj gradu. U Tvrđi je osim stambenih zgrada bilo još mnogo
trgovina i nekoliko gostionica, gimnazija, tiskara, ljekarna i knjižnica. Pa
ipak, prava povijest Osijeka nije locirana samo na području današnje
Tvrđe, a još manje počinje s Turcima i njihovim izgonom. Kuhačeva
ulica najizravnije otkriva duh Tvrđe; tu se vojne zgrade smjenjuju s
ljupkim obiteljskim kućama iz vremena baroka i biedermaiera. Vodena
vrata su sjeverni izlaz iz Tvrđe kojim se stiže na samu obalu Drave.
Tvrđa je Osijeku, Osječanima i posjetiteljima ovoga grada vrijedna,
između ostaloga, i zato što na najizravniji način poziva na putovanje u
povijest. šetnjom kroz slikovite prostore zapravo šećemo kroz njegovo
vrijeme vidi fotografiju 3.
6.2. KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI U GORNJEM GRADU
U novom gradskom središtu nastale su šire ulice s lijepim i
reprezentativnim kućama na kojima se prepoznaju sve stilske značajke
vremena gradnje. To osobito vrijedi za glavnu gradsku ulicu, danas
Europsku aveniju, koja nastaje početkom 20. st. S južne strane te ulice niz
je velikih samostalnih građevina javnog karaktera, od trgovačke komore
do suda i pošte. Nasuprot njima izgrađene su lijepe obiteljske palače s
razvijenim obilježjima historicizma i secesije.5 U međuratnom razdoblju
nastaju novi dijelovi grada, a funkcionalistički stil u osječkoj arhitekturi
također pokazuje visoke domete.
Kapucinski samostan i crkva Sv. Jakova na početku Kapucinske ulice,
prekrasne su barokne građevine. U sakristiji crkve naslikan je ciklus slika
iz života Sv. Franje. Glavni je plastički element ove crkve ljupki drveni
toranj pokriven šindrom koji je urastao u visoko krovište i daje građevini
i njezinu okruženju poseban ugođaj. Vrlo kvalitetni barokni kipovi na
ulazu u Kapucinsku crkvu daju njenoj suzdržanoj fasadi dojam svečane
otmjenosti.
5 Većinu ovih zgrada su projektirali domaći arhitekti koji se školuju u Beču, Budimpešti i Njemačkoj i tako svoj grad najizravnije povezali sa Srednjom Europom.
Jednostavna i skladna Evangelička crkva sagrađena je na mjestu
negdašnjeg Generalskog parka iz 18. st. na koga podsjeća još jedino
veliki hrast.
Kapela sv. Roka u Strossmayerovoj ulici lijepa je kasno-barokna građevina.
Crkva reformiranih u Retfali, sagrađena 1823.godine, ima vrijedno pjevalište koje je oslikao Janoš Batoš u duhu mađarske pučke ornamentike.
Palača županije sagrađena je 1846. godine u klasicističkom stilu.
Dvorac Pejačević u Strossmayerovoj ulici građen je od 1796. do 1801. godine u stilu baroka s vidljivim elementima klasicizma.
Hrvatsko Narodno Kazalište u Osijeku počelo je djelovati 1907.
godine, premda su razne kazališne skupine nastupale u gradu još u 18. st.
Sama zgrada potječe iz prošlog stoljeća, a sagrađena je 1866. godine po
nacrtima arhitekta Karla Klausera u historicističkom stilu u kojem
prevladavaju dekorativni elementi maurskog tipa. Dugo je vremena HNK
bilo najvažnija kulturna i umjetnička institucija u gradu s bogtim
glazbenim i dramskim programom. Danas ono ima dramski i operni
ansambl. U studenom 1881. godine za jednog srpskog bombardiranja
uništeno je krovište, a i cijela zgrada je zatim teško oštećena u požaru
vidi fotografiju 4.
Najveću svoju crkvu posvećenu Sv. Petru i Pavlu Osječani nazivaju
katedralom, iako ona to nije. To je župna crkva u Gornjem gradu koju su
na samom kraju 19. st. gradili bečki poduzetnici J. Schmalzhofer i E.
Hauser po nacrtima njemačkog graditelja F. Langenbergera. Za gradnju
ove reprezentativne crkve osobito se zalagao biskup Strossmayer, inače
rođeni Osječanin. Crkva je izvedena u neogotičkom stilu s tornjem
visokim 90 m i tri broda. Kiparski su radovi djelo Ivana Novotnyja, a
glavni oltar, oltar majke Božje i sv. Terezije, propovjedaonicu u druge
klesarske radove izveo je Bečanin E. Hauser. Unutrašnjost crkve odiše
vedrinom. Tome je doprinjeo slikar Mirko Rački koji ju je oslikao baš
kao i bečki majstori koji su radili vitraže na velikim prozorima.
Monumentalna građevina @upne crkve Sv. Petra i Pavla dominira svojim
skladom prostorima Gornjeg grada vidi fotografije 5 i 6.
Kipar Radauš izveo je spomenike slavnim Osječanima 19-og stoljeća:
Pajo Kolarić, Franjo Kuhač, Hugo Hotzendorf, Adolf Waldinger, Franjo
Krežma, Jagoda i ]iro Truhelka.
U Osijeku imamo spomenik i Pablu Picassu.
Na Gajevom trgu podignut je Spomenik žrtvama fašističkog terora.
U samom centru grada nalazi se kompozicija „Ljudi“ koja je rad
akademskog kipara Branka Ružića.
6.3. OSJEčKI PARKOVI
Tko jednom prošeće Osijekom u lipnju kada procvjetaju lipe njegovih
dugih drvoreda, taj nikad neće zaboraviti ovaj grad. Osijek s pravom
smatraju zelenim gradom i on svoju parkovnu i vrtnu kulturu njeguje
stoljećima.
Prvi vrtni sadržaj bio je Weinplatz u središtu Tvrđe. Gradski vrt podignut
je 1750. godine i nalazio se južno od Tvrđe, tadašnjeg središta grada.
Oblikovan je po francuskoj modi, a po uzoru na bečki Schonbrunn.
Tijekom drugog svjetskog rata vrt je stradao, tako da je danas sačuvan
samo njegov ulaz, a lijepi granitni secesijski bunar premješten je u park
na desnoj obali Drave. Generalski park nastao je također u 18. st., ali je
kasnije u cjelosti isparceliran i izgrađen. Iz godina nastanka ovog parka
ostao je sačuvan samo jedan veliki hrast na uglu školske i Jagerove ulice.
1811. godine nastao je Pukovnijski vrt koji je još uvijek lijep ukras grada.
Uređen je u engleskom i francuskom stilu, a danas nosi naziv Perivoj
kralja Tomislava. Nasuprot tome parku izgrađen je 1935. godine iznimno
lijepi Park kralja Krešimira četvrtog. Park kralja Držislava smješten je
nasuprot Tvrđe i najmlađi je osječki park. Za razliku od prethodnih gdje u
oblikovanju prevladava drveće, ovdje je težište postavljeno na cvijeće,
osobito ruže.
Za Osijek se zaista može reći da je urastao u zelenilo kojega ima u svim
gradskim dijelovima i svih vrsta: od travnjaka, do drvoreda. I to je njegov
najljepši ukras na koga su građani silno ponosni.
6.4. OSJEčKI MOSTOVI I RIJEKA DRAVA
Uz Osijek su se oduvijek vezivali mostovi, kao što se vezuje prošlost na
sadašnjost. Kroničari su zapisali da je prvi most u Osijeku izgrađen 236.
godine, a da su ga izgradili Rimljani za svoje ratne pohode. I poslije toga
puno je mostova građeno i rušeno, a neke su odnjele nepovratne mutne
dravske vode.
Za Osijek se s punim pravom može reći kako je grad na rijeci. Iako je u
cjelosti smješten samo na njezinu desnu obalu, druga je strana itekako
mamila. Upravo ovdje u Osijeku podigao je Sulejman Drugi svoj čuveni
most preko Drave koji je bio dug oko 8 km i smatran remek djelom
svjetskih razmjera. Uz tri današnja mosta i kompa povezuje obale Drave
jer su uvijek zanimljivi Zoološki vrt6 i gradsko kupalište „Copacabana“ s
brojnim rekreacijskim sadržajima. Drava ne daje Osijeku samo vitalnu
snagu, već mu svojom zelenkastom bojom i mirnim tokom pruža čudesnu
mjeru melankolije.
6 Na lijevoj obali Drave uz rekreacijski centar nalazi se osječki Zoološki vrt, koji je bio poznat i van granica države. Nakon domovinskog rata uloženi su napori da se vrt vrati u prijašnje stanje jer je zahvaljujući mnoštvu životinja iz svih krajeva svijeta uvijek bio dobro posjećen.
7. ZAKLJUčAK
U ovom radu nadam se da sam uspješno prikazala grad Osijek kao
turističku destinaciju i obuhvatila sve njegove prirodno-geografske
karakteristike, ali i kulturno-povijesne sadržaje.
Grad bi, u cilju uspostavljanja definiranijeg turističkog proizvoda, trebao
nositi određeni „kod“ koji bi Osijek identificirao na tržištu i doprinosio
njegovoj prepoznatljivosti, ali i stvoriti zaštitni znak, boju i/ili slogan koji
bi upućivao potencijalne turiste na grad. Također je neophodno izraditi
niz promotivnih materijala koji bi jasno određivali prioritete grada. U tom
pogledu Turistička zajednica grada postigala je vrlo dobre rezultate
stvorivši vodiče i brošure o gradu. Kada u planiranju osječkog turističkog
proizvoda7 bude više marketinga plus još više ulaganja u obnovu
cjelokupne infrastrukture moći ćemo očekivati stvarni profit od turizma, i
u gradu, ali i okolici.
Prema rječima Vladimira ]irića „… Osijek se ponovo našao u središtu
mreže regionalnih i nadregionalnih prometnica. čine je osuvremenjene
cestovne prometnice, plovni tok Drave, 5 željezničkih pruga i zračna
luka, što mu sveukupno daje veću prometnu važnost. Te će prometnice
biti važan čimbenik … mnogo bolje povezanosti s državama Srednje i
Jugoistočne Europe“8 lako je zaključiti da Osijek zahvaljujući svojoj
burnoj povijesti i bogatoj kulturno-povijesnoj baštini, te povoljnom
7 Boris Vukonić, „Marketing u turizmu“, str.12: „Turistički proizvod obuhvaća robu i usluge različitih djelatnosti. Osnovna obilježja su kvaliteta i raznovrsnost sadržaja ili aktivnosti koje se nude.“8 Vladimir ]irić, „Osijek“,„Geografski horizont“, Zagreb, 1996.godina, br.2, str.6-7
prometno-geografskom položaju, ima sve predispozicije postati i
turističkim središtem Slavonije.
PRILOG S TABLICAMA, SLIKAMA I
FOTOGRAFIJAMA
Tablica 1
BROJ TURISTA I NOćENJA U OSIJEKU
BR.TURISTA BR. NOćENJAGODINA UKUPNO DOMAćI STRANI UKUPNO DOMAćI STRANI 1970 36 328 30 423 5 905 70 904 59 107 11 797
1975 39 959 33 142 6 817 71 993 59 285 12 708
1980 58 698 50 886 7 812 114 856 99 742 15 114
1985 61 631 55 727 5 904 118 943 106 925 12 018
1993 32 549 28 305 4 244 90 367 80 163 10 204
1994 40 945 34 575 6 370 97 292 83 670 13 622
1995 33 112 18 845 4 267 77 462 67 452 10 010
1996 35 917 27 791 8 126 88 248 71 248 17 000
1997 52 269 40 959 11 310 146 701 118 089 28 612
19989 9 425 7 494 1 931 21 281 17 385 3 896
Izvori podataka:Statistički godišnjaci općine Osijek 1987, 1988, 1996.g., str. 149, 120-121, 135; i Priopćenje ureda za statistiku, Osijek, 1998.g.
9 za 1998. godinu podaci su prikazani do mjeseca travnja
Tablica 2
TURISTI PO ZEMLJAMA IZ KOJIH DOLAZE
ZEMLJA BR. TURISTA BR. NOćENJANjemačka 713 1 537
Italija 470 1 071
Slovenija 402 579
BIH 395 502
Austrija 328 540
Mađarska 287 482
Belgija 279 622
Velika Britanija 165 395
Slovačka 154 302
švicarska 154 282
češka 145 463
Francuska 141 283 GODINA 1997
Izvori podataka: kao kod tablice 1
Fotografija 1
Fotografija 2 - Osječki hoteli
Fotografija 5 - Crkva Sv. Petra i Pavla
POPIS LITERATURE I IZVORA
1 Bilen, Miljenko „Osnove turističke geografije“,Zagreb, Ekonomski fakultet, 1996.
2 Blažević – Pepeonik „Turistička geografija: svijet i Hrvatska“, Zagreb, školska knjiga, 1993. 3 Kozina, Ines „Zemljopis 2“, Zagreb, školska knjiga, 1994.4 Marković, Zora „Osnove turizma“, Zagreb, školska knjiga, 1994.5 Mažuran, Ivan „Osijek“, Osijek, Izdavački centar Revija, 1996.6 Topić, Marin „Uvijek Osijek“, Osijek, Izdavački centar Revija, 1992. 7 Vukonić, Boris „Marketing u turizmu“, Zagreb, školska knjiga, 1993.8 Weber, Sanda „Osnove turizma“, Zagreb, školska knjiga, 1994.9 „Geografski horizont“, V. ]irić, „Osijek“, Zagreb, 1996., br.2, 10 „Grad Osijek u slici i riječi“, Turistička zajednica grada Osijeka, 1996.11 „Statistički godišnjaci općine Osijek 1987, 1988, 1996.“, Zavod za statistiku, Osijek 12 „Vodič“, Turistička zajednica grada Osijeka, 1998.
POPIS TABLICA, SLIKA I FOTOGRAFIJA
TABLICE:
1 Broj turista i noćenja u Osijeku2 Turisti po zemljama iz kojih dolaze
SLIKE:
1 Plan grada Osijeka
FOTOGRAFIJE:
1 Panorama Osijeka2 Osječki hoteli3 Detalj Tvrđe4 Hrvatsko Narodno Kazalište5 Crkva Sv.Petra i Pavla6 Unutrašnjost katedrale
3.3. MOGUĆI OBLICI TURIZMA U OSIJEKU I OKOLICI
“Turizam je definiran kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.”2
Grad Osijek mogao bi jače razviti svoju turističku ponudu, a neki od mogućih oblika turizma koje bi on i njegova okolica mogli ponuditi su:
-tranzitni turizam-gradski turizam-mali ili izletnički turizam-lovni i ribolovni turizam-zdravstveni turizam-vjerski turizam
Tranzitni turizam čine kao prvo turisti u prolazu koji se u toku putovanja zaustavljaju kraće ili dulje vrijeme. Razlozi zaustavljanja mogu biti vrlo različiti, npr. odmor, noćenje, obrok, razgledavanje prirodnih ljepota kraja. Osijek ima vrlo pogodan geografski položaj za takvu vrstu turizma.
Gradski turizam u cjelini ima oblik kulturnih kretanja. U većini slučajeva povoljan prometni položaj gradova određujue njihovu turističku posječenost. Obilježja su mu masovnost, kratki boravci i kulturana potreba turista koja se zadovoljava razgledavanjem, upoznavanjem i
2 B. Vukonić, Marketing u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 12.
doživljavanjem što ne angažira puno vremena. Osijek razvija takav turizam na osnovi svoje bogate kulturno-povijesne baštine3.
Mali (izletnički) turizam se odvija na užem području turističkog mjesta u koje je turist došao radi odmora, a želi razgledati i njegovu okolicu. Preljepa priroda u okolici Osijeka mami posjetitelje grada da je posjete, a agencije su uvijek spremne ponuditi zanimljiv izlet.
Lovni i ribolovni turizam danas uživa posebnu pažnju. Slavonija sa rijekom Dravom i još puno manjih rječica i jezeraca, kao i sa prekrasnim stoljetnim šumama puno obećaje lovcima i ribolovcima.
Zdravstveni turizam može biti vezan kao prvo za klimu, pa se govori o klimatskom turizmu; ili za ljekovite izvore, pa je to termalizam. Nedaleko od Osijeka, u Bizovačkim toplicama, zadovoljeni su svi potrebni uvjeti za razvoj te vrste turizma.
Vjerski turizam temelji se na nekoj religijskoj atrakciji, a Aljmaš, selo nedaleko od Osijeka, odredište je hodočasnika, vjernika ili pak samo znatiželjnika koji od 1704.godine odlaze tamo naći mir i osjetiti Gospu4. U ratu je selo razrušeno, ali bi uz obnovu moglo postati turistička meka.
3 Većinu zgrada u gradu projektirali su domaći arhitekti koji su se školovali u Beču, Budimpešti i Njemačkoj i tako svoj grad najizravnije povezali sa Srednjom Europom.4 S. Fičko, “Osijek i okolica”, Geografski horizont, br.6., Zagreb, 1989., str.7-10.
ZAKLJUČAK
U ovom radu nadam se da sam uspješno prikazala grad Osijek kao turističku destinaciju i obuhvatila sve njegove prirodno-geografske karakteristike, ali i kulturno-povijesne sadržaje.
Grad bi u cilju uspostavljanja definiranijeg turističkog proizvoda trebao nositi određeni “kod” koji bi Osijek identificirao na tržištu i doprinosio njegovoj prepoznatljivosti, ali i stvoriti zaštitni znak, boju i/ili slogan koji bi upućivao potencijalne turiste na grad. Također je neophodno izraditi niz promotivnih materijala koji bi jasno određivali prioritete grada. Kada u planiranju osječkog turističkog proizvoda bude više marketinga plus još više ulaganja u obnovu cjelokupne infrastrukture moći ćemo očekivati stvarni profit od turizma, i u gradu, ali i okolici.
LITERATURA
1. Bilen, M., Osnove turističke geografije, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
2. Fičko, S., “Osijek i okolica”, Geografski horizont, br.6, Zagreb
3. Kozina, Ivana, Zemljopis II, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
4. Vukonić, B., Marketing u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
5. Weber, Sandra, Osnove turizma, Naprijed, Zagreb, 1994.