Upload
instrukcije-iz-matematike-zg
View
630
Download
27
Embed Size (px)
DESCRIPTION
osnove komunikologije hrvatski studiji skripta labaš
Citation preview
1
OSNOVE KOMUNIKOLOGIJE
AK. GOD. 2013./2014.
PRVI DIO
V E RB A L N A K O M UNI K A C IJA
AD USUM PRIVATUM
PROF.DR.SC.DANIJELLABA
ZAGREB, 2013.
Danijel Laba
2
Skripta je namijenjena studentima Hrvatskih studija za pripremu
kolokvija i ispita iz kolegija Osnove komunikologije. Njezino
koritenjeudrugesvrhenijedoputenobezodobrenjaautora.
U prvome dijeluskriptenaietepopisliteraturezaprvikolokvij,kao
iskraenetekstovepreuzeteizPowerPointprezentacijaspredavanja,
a u drugome dijelu razraeni tekst koji se temelji na obveznoj i
preporuenoj literaturi. Ova skripta upotpunite svojim biljekama s
predavanja i obveznom literaturom.
Danijel Laba
3
L I T E R A T UR A Z A PR V I K O L O K V IJ
1) KUNCZIK, M. ZIPFEL, A., Uvod u publicistiku znanost i
komunikologiju, Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb 1998, str. Zagreb
2006, str. 5-16 i 19-31;
2) REARDON, K. K., Interpersonalna komunikacija. Gdje se misli
susreu, Alinea, Zagreb 1998, str. 13-51, 72-142;
3) LABA, D., ovjek, meuljudska komunikacija i drutveni
dijalog. Nadilazi li dijalog zapreke ideologije?, u: VULETA, B.
VUKOVI,A. MILANOVILITRE,I.(ur.), Dijalogom do mira.
Zbornik radova u ast dr. eljkuMardeiu, Franjevaki institut za
kulturu mira, Split 2005, str. 122-138;
4) LABA, D.,Meuljudska komunikacija, novi mediji i etika, u:
LABA,D.(ur.),Novi mediji, nove tehnologije, novi moral, Hrvatski
studiji, Zagreb 2009, str. 13-40;
5) MATAUI, J. M., Komunikacijske znanosti. Definicija i
podruja istraivanja, u: MATAUI, J. M. (ur.), Komunikacijske
znanosti. Znanstvene grane i nazivlje, Hrvatski studiji, Zagreb 2007,
str. 9-34;
6) Biljekespredavanja.
Danijel Laba
4
Definici ja komunikologije
Komunikologija ili teorija komunikacije djelomice se prikazuje
kao disciplina susjedna kognicijskim znanostima, a djelomice kao
neka vrst znanosti o medijima, djelomice pak i kao znanstvo koje je u
vrlo uskoj vezi sa semiotikom.
Umeuvremenuseprimarnomislinapodrujeistraivanjakoje
sepoklapasaznanouomedijima(W.Nth)ikomunikacijiuirem
smislu(Laba).
Pritomesenemoezanemaritidasekomunikologijajavljakao
nova primijenjena znanost usred brzoga razvoja informacijskih
znanostiimesepodrujeistraivanjauvelikeproiruje.
Definici ja i cil j predmeta
Danas se komunikologija smatra interdisciplinarnom i
integrativnom znanou koja nastoji rijeiti i poboljati
komunikacijske prilike, pa je cilj kolegija Osnove komunikologije
pruanje uvida u povijesne i suvremene informacijske i
komunikacijske dinamike, teorije i modele komuniciranja.
Predmet komunikologije
Komunikologija se u irem smislu bavi svim aspektima
komunikacije, s time da je drutvena komunikacija putem masovnih
medija potaknula njezin razvoj i nametnula veinu njezinih sadraja
(M.Mataui,D.Laba).
Danijel Laba
5
Polazei od samoga naziva, predmetom komunikologije moe
biti svaki kulturni fenomen, koji moemo shvatiti kao oblik
komunikacije.
Iako svoj poetak u suvremenom smislu ima u prouavanju
tiska, a kasnije i drugih medija te masovne komunikacije koja se
putemnjihodvija,oitojemasovnakomunikacijaitekakopovezana
s osobnom (intrapersonalnom i interpersonalnom) komunikacijom i s
drugim vrstama drutvene komunikacije kojima se bave druge
znanosti.
Komunikologijamediologija
Kakosekomunikologijakaodrutvenaznanostbaviviesamim
procesom masovne komunikacije s jakim naglaskom na njezinoj
djelotvornosti, pa medije promatra samo kao tehnika sredstva, u
posljednje vrijeme svoje obrise dobiva posebna grana koja istrauje
masovnemedije vie s gledita humanistikih i drutvenih znanosti,
od estetike preko prava do ekonomije, usvajajui pritom i rezultate
publicistike znanosti. Neki zbog toga uvode termin mediologija,
kojega treba razlikovati od komunikologije.
Communicatio + logos
Pojam komunikologija stvoren je u hrvatskom jeziku
uobiajenim nainom tvorbe naziva za znanosti (prema lat.
communicatio igr.logos), pa stoga i naziv komunikologija.
Danijel Laba
6
Komunikologija = komunikaci jska znanost?
Opainacionalnaenciklopedijau20knjigaupotrebljavapojam
komunikologija kao sinonim za komunikacijsku znanost tepiedajeto
znanstvena disciplina koja istrauje naine, mehanizme i medije
ukljueneurazmjenuinformacijameuljudima....
Komunikologijaprouavakomunikacijukaotemeljnisocio-psiholoki
proces kroz njezine funkcije (stvaranje promjena u prolazu kroz
kanal),uzronike(znakove,simbole)ismetnje(gustoakomunikacije,
zastoji, smetnje i slino) vei dio istraivanja okrenut je
istraivanjima sredstava javnog priopavanja, to jest (masovnih)
medija.
Odmeuljudskedodrutvenekomunikacije
U naoj bi podjeli komunikologija stoga obuhvaala vie
teorijske aspekte cijeloga fenomena i posebno se bavila
komunikacijskim procesom koji se odvija putem javnih medija
(Mataui), ne gubei pritom iz vida meuljudsku verbalnu i
neverbalnu komunikaciju.
Komunikologija i interdisciplinarnost
Premda veina predstavnika komunikologiju danas smjeta na
podrujeempirijsko-drutvenihznanostiiutomsekontekstunjomei
bavi,onaimasvojehumanistikekorijenei takvejouvijekprisutne
elemente.Uistraivanjuiteorijskom pristupuzatoseuvijeknaglaava
interdisciplinarnost, te se komunikologija neprestanosluispoznajama
Danijel Laba
7
drugih znanosti, koje se opet sa svoje strane slue spoznajama
komunikologije. To osobito vrijedi za sociologiju, psihologiju,
politologiju, pedagogiju i informatiku (Mataui), ali i za
antropologiju i filozofiju(Laba).
Zato se danas pod imenom komunikologija mogu nai
istraivanja i uenje o jeziku i sustavu simbola komuniciranja, o
meuosobnom komuniciranju (Schulz von Thun), o javnoj
komunikacijiputemmasovnihmedija,otrinimkomunikacijamateo
komunikacijama u organizacijama.
Nekima od tih podruja intenzivno se i puno bave i druge
znanosti: lingvistika, semiotika, retorika, psihologija, sociologija,
politologija, pedagogija, ekonomija, ...
Opakomunikologija interpersonalna komunikologija
Zato bismomogli rei da postoji opa komunikologija koja se
bavi masovno-medijskom, novinarskom, organizacijskom, javnom,
masovnom sekundarnom i neizravnom komunikacijom, te
interpersonalna komunikologija koja se bavi izravnom, primarnom,
neposrednom, komunikacijom meu ljudima licem u lice (tj.
razgovorom)(Braja).
Interpersonalna komunikologija
Interpersonalna komunikologija suvremena je znanstvena
disciplina koja se bavi problematikom interpersonalnog
komuniciranja.
Danijel Laba
8
Njezin je predmet prouavanjakomunikacija licem u lice unutar
manjih primarnih skupina, tj. izravna i neposredna komunikacija.
Ona je relativno mlada znanstvena disciplina, koja ima svoje
porijeklou istraivanjimai radovimatakozvaneSkupinePaloAlto
(Palo Alto Group) u kojoj su bili Gregory Bateson, Paul Watzlawick,
VirginiaSafir idrugi.Znaajnosredite tediscipline jeuHamburgu
(Schulz von Thun, Fittkau i dr.), ali i u Landsbergu (Vera Birkenbihl),
teuMnchenu(Mandel).
Interpersonalna komunikologija interdisciplinarna je znanost i
struka. U njoj se koristimo spoznajama i istraivanjima razliitih
autora iz drugih disciplina i znanosti. Ona se bavi interpersonalnom
komunikacijom u obitelji, koli, poduzeu, manjim i veim
drutvenim zajednicama, tj. u svim ivotno vanim ljudskim
sustavima.
Treba je razlikovati od masovne, medijske, javne, novinarske i
politike komunikologije, koja se bavi sekundarnom i indirektnom
komunikacijom (Dini, Plenkovi). Kod nas je ta znanost jo u
zaetku(Braja).
Naakomunikologija
Osnove komunikologijeuvodnisupredmetuirokopodruje
informacijskih i komunikacijskih znanosti usredotoen na razvoj
komunikacije odmeuljudskedojavnekomunikacijeputemmedija,
a rezultate, dosege i razmiljanja ostalih znanosti koristi kako bi
Danijel Laba
9
objasnili procese koji se dogaaju s tom komunikacijom ili ih ona
sama prouzrokuje.
Istraivanja na komunikolokom podruju koristi se i drugim
znanostima pri emu jo jednom istiemo interdisciplinarni odnos
meunjima.
Nota bene!
Komunikologijaprouavaljudsku komunikaciju, kao i masovne
medije i novinarstvo, ali se istodobno od njih distancira tako to
njihovodjelovanjepromatrakritiki(Mataui,Prer2003,52).
Predavanja
Pruajuuviduosnovekomunikologijeikomuniciranja,poevi
od meuljudske komunikacije do komunikacije drutva, s posebnim
osvrtomnarazliiteznanostidrutvenekomunikacije.
U tijeku predavanja predvienajeinterakcija sa studentima kao
svojevrsna praktina potvrda nauenoga i steenoga znanja i
komunikacijskih vjetina tijekom godine, posebno na podruju
neverbalne komunikacije.
Obaveze studenata
Redovito pohaanje predavanja (1 ECTS), itanje literature,
priprema i polaganje kolokvija i ispita (4 ECTS).
Danijel Laba
10
Misao vodil ja
Najrazumljivije u jeziku nije sama rije, ve ton, jaina,
modulacija,tempokojimseizgovaranizrijei ukratko, glazba koja
je iza rijei, osoba iza te strasti: dakle, sve ono to se ne moe
napisati.
Friedrich Nietzsche
Uvodnarazmiljanja
Mediji su svudaokonas i nenamjeravaju se povui.Prosjeni
ovjek na zapadu danas pravi je ovisnik omedijima. Tako, recimo,
prosjeniAmerikanacdnevnoprovededevetsatigledajui televiziju,
sluei se internetom i razgovarajuimobilnim telefonom.Hrvati su
treiporedu ...
O tome govore razna istraivanja. Ona se uobiajeno bave
pitanjemkakotehnologijadjelujenadrutvo,ujednoipitanjem:kako
nova komunikacijska tehnologija djeluje na ovjeka, na njegove
nainekomunikacijesdrugima?
Odmedijanestignemorazmiljati?
Svijet je danas doista pun suvremenih medija. Pogledajte oko
sebe reklame; pogledajte u tramvaj reklame (pokretne i
nepokretne); pogledajte u svoje domove raunala,televizori,DVD-
playeri, CD-playeri, iPhone, iPod, digitalni fotografski aparati, razni
posebnopametni - mobilni telefoni ... do kojekakvih drugih uda
komunikacijske tehnologije.
Danijel Laba
11
Stignemo li od tolikih podraaja uoperazmiljati?
Dananjedrutvo- informacijskoikomunikacijskodrutvo
Kakvonam je uopedananje drutvo i na to se na koje se
vrijednosti ono oslanja?
toznaizadrutvotosmostalnookruenimedijima?"(Bob
Papper, Sveuilite Ball State, Indiana, koautor studije o koritenju
masovnih medija meu Amerikancima (izvor: IskonInternet 04.
listopada 2005; Bankamagazin, 19. listopada 2009).
T rendovi i problemi
Nabrojimo samo tri trenda i s njima povezane probleme koje su
namotkrilarazliitaistraivanja:
1) Slabijepamenje mobiteliunitavajunaepamenje Pokazalo je to istraivanje provedeno u Irskoj: zbog este
upotrebe mobitela ljudski rod sve slabije pamti ... (Objava: 19. 10.
2009.)
Istraivanje je obuhvatilo 3000 osoba ak etvrtina se nije
mogla sjetiti broja svoje fiksne telefonske linije dvije treine nije
znalokadjeroendanvieodtrojiceprijateljaililanovaobitelji ...
Mladi:pokazaliloijerezultateodstarijegnarataja ...Zato?Jer
seoslanjajunamemorijumobitela.
Psiholog Ian Robertson, Trinity College, Institute of
Neuroscience, Dublin
Danijel Laba
12
- Psiholokotumaenje opravdanje:Ljudidanasmorajuvie
togapamtitiivieseoslanjajunatehnologiju...
Top-listapiljenjauekran
Novijaistraivanja:prosjeanHrvattijekomivotaprovedevie
vremenapredmalimekranimanegoradei...
2) HrvatigledajuTVkosumanuti
Rekorderi? Amerikanci, pa Grci, pa Hrvati ...
Izvjetaj Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak
(OECD):
Amerikanci 8 sati dnevno;
Grci vieod6ipolsati
Hrvati, Danci i Poljaci ak etiri sata dnevno ispred malih
ekrana ...
Rezultati su zabrinjavajui jer je dokazano da se gledanjem
TV-asmanjujeosjeajsreeizadovoljstvapojedincaigledanjeTV-a
loeutjeenazdravlje,aizagljupljuje.
(Izvor: Bankamagazin, 19. listopada 2009.)
3) Televizijatetikognitivnom razvoju i razvoju govora Postavite malo dijete ispred televizora i na miru obavite poslove
pokuiilibarmaloodmorite...Ekspres-rjeenjeimesvojunegativnu
stranu oslabitetedjetetovkognitivnirazvoj.
Znamo da je izlaganje TV-programu tijekom djetinjstva povezano
s kasnijim razvojem govora i problemimanedostatkapanje,nozato
Danijel Laba
13
je to tono tako nismo shvatili ... (iz istraivanja to ga je proveo
SeattleChildrensResearchInstitute).
Istraivanje je obuhvatilo 329 djece u dobi od dva mjeseca do
etirigodine+roditelji.
Dimitri Christakis, direktor, Center for Child Health, Behavior and
Development: tijekom svakog sata gledanja televizije roditelji su
djetetuuputili770rijeimanje(7posto). Smanjioseibrojrijeikoje
je dijete izgovorilo, kao i ukupna komunikacija s odraslima. Meutim,
upravojeinterakcijakljunazarazvojdjetetovamozga.
Traginajeistina:uSAD-u i u mnogim drugim zemljama 30 posto
domainstavaimaneprestanoukljuen televizor ...
D. Christakis:Moja preporuka je prije svega ne poticati gledanje
TV-a kod djecemlaeoddvijegodine.
American Academy of Pediatrics: proporua zabranu gledanja
televizijedjecimlaojoddvijegodine. Zato? Jer se u tom razdoblju
razvijajezik,adjetetovsemozakutrostruujeuveliini.
Izvor: NewScientist, 02. lipnja 2009.
Posl jedice takvih trendova
Jedna teori ja: ljudikojisesveviepovezujuelektroniki,uisto
vrijemepostajusvemanjemeusobnopovezani.
Nekistrunjaci:smatraju da kad god ljudi zaglibe u preobilju
informacija, gube svoju zdravorazumsku sposobnost razluivanja
injenicaodglasina ilipaknalazedaimjetekorazumjetionotosu
uli.
Danijel Laba
14
Recimo to drukije: brkaju se informaci je i znanje (Philippe
Breton).
M i kao Amer ikanci?
IstraivanjeSveuilitaBall State:
- zavretak tipinog dana za 70 milijuna Amerikanaca 2004.
godine: spajanje na internet - provjera e-maila, informiranje
onovostimauzemljiisvijetu,traenjeinformacijaozdravlju,
rezervacija putovanja, ili surfanje u potrazi za bezbrojnim
drugim sadrajima (porast od 37 posto u odnosu na
istraivanjeiz2000).
Hrvatska danas:nijelitodioinaesvakodnevice?
Danijel Laba
15
tojekomunikacijadanas?
Dakle,opravdanosepitati:tonamsetodogaa?Jesmolidoista
pod tolikim pritiskom i utjecajem medija? Kako se komuniciranje
danas uope razumijeva? to je to komunikacija? Zato ljudi
komuniciraju? to komuniciramo? Poruke? Informaciju i znaenje?
tojetodenotacija,tokonotacijaporuke?Kakooblikujemoporuke?
emugramatika,emuznanjeodrugojosobiskojomkomuniciramo?
Poznajemolinjezineprilike?Kakoprouavamokomunikaciju?
K. K. Reardon
Antropoloko-filozofsko utemel jenje komunikaci je
Komuniciranje je sjajna stvar!Ali to je to komunikacija?Tko
su njezini subjekti: ja - ti - mi? Ili su subjekti komunikacije sprava,
sredstvo i glas?
Postajeliseovjekkomunikacijom?
KadaBognainiprvimodelljudskogbiaucrtamuoi,usnei
spol. Potom svakom ucrta njegovo ime kako ga osoba nikada ne bi
zaboravila. Ako je Bog zadovoljan svojim djelom, udahne mu ivot
zovuiganjegovim imenom. (FilmThePillowBook - Tijelo kao
knjiga, 1996.)
Seneca tijelojeproduetakdue
Facere docet philosophia, non dicere, [...];
Danijel Laba
16
Non potest alius esse ingenio, alius animo color. (Epistulae
114, 3);
Qualis animo est, talisincessu.
Komunikaci ja
Komunikacija nam se predstavlja kao unutarnja stvarnost
ovjeka. ovjeknemoenekomuniciratikaotonemoenedisati.
Komuniciramosvimeonimetojesmo.
Komunikaci ja = verbalna + neverbalna
Ne postoji ista govorna komunikacija bez neverbalnih
komunikacijskih elemenata kao to ne postoji niti neverbalna
komunikacija koja nije u suodnosu s vrijednostima i drutvenim
ustrojimaukojimaivimoidjelujemo.
Prouavanjeljudskekomunikacije
Prouavati komunikaciju znai zanimati se za cjelovito
ovjekovodjelovanjespreciznogstajalita:Svakiljudskiinjeznak,
to jest govori nam o ovjeku koji ga je uinio (semiotika ili
semiologija).
ovjek di jalog - komunikaci ja
ovjek, da bi spoznao samog sebe i prihvatio se osobom
(intrapersonalna komunikaci ja), mora se susresti i ui u odnos s
drugim,sjednimti (interpersonalna komunikaci ja).
Danijel Laba
17
Samo komunicirajui ljudi ulaze u istinski odnos, autentini
kontakt jedni s drugima, jesu i ostaju drutveni, razumiju se i
meu(sobno) djeluju.
Razvoj komunikaci jskih sredstava
C ristina Carnicella: Pismo je rijei dalo vjeno trajanje i
omoguilo da komunikacija uspije nadvladati granice postavljene
vremenomiprostorom.
Zahvaljujui tehnolokom napretku od intrapersonalne i
interpersonalne (meuljudske) komunikacije prelo se na drutvenu
komunikaciju.
ovjekiusvajanjemasovnihmedija
Nezaustavljivi razvoj znanosti i tehnologija u prolom stoljeu,
nije omoguio tek laki prijenos poruka i modifikaciju naina
komuniciranja.
Usvajanje masovnih medija, u vrlo kratkom vremenu, imalo je
velik utjecaj na ovjeka koji se morao prilagoditi i razmiljanjem i
jezikom na nove komunikacijske strukture i na organizaciju
meuljudskihodnosakojajeosjetnoizmijenjena.
ovjekikomunikaci ja
ovjek komunicira onime to on zapravo jest. Biti na jednom
mjestu a ne na drugom, utjeti a ne priati, odijevati se na odreeni
nain, vie voljeti jedne oblike zabave od drugih, ... sve to je dio
Danijel Laba
18
komunikacijskog ljudskog procesa. (Watzlawick, P. Beavin, J. H.
Jackson, D. D.)
Nota bene!
Mens concordet voci!
Sv. Benedikt
Excursus:BoanstvoThotikraljAmon
Thot (Thoth), staroegipatsko lunarno boanstvo, prenosi kralju
staroegipatskih boanstava Amonu svoje otkrie koje e promijeniti
tijek povijesti: izum pisma ... Amonseusplahirio:pismoeomoguiti
ljudima masovan pristup znanjima i informacijama (kao da je
anticipiraointernet)bezikakvepouke,naporaiautoriteta,toekod
njih stvoriti opasnu iluziju da neto stvarno znaju, razumiju. I, na
kraju,buduidaeseljudiokrenutipisanomtekstuutraenjuistine,
nestaterazgovora,pokidatesevezemeuljudima,meusobnoe
seotuiti.
Amonjepostaviodvakljuna,antropolokapitanjanakojakod
svake tehnike novotarije treba paziti: to je pitanje memorije (ili
zaborava, svejedno) i pitanje otuenja pa i nestanka ovjeka ...
(Ivicaola).
A ristotel
Politika: ovjek je drutvenobie (zoon politikon) biekoja
komunicira (logon ekhon) - misao i govor.
Danijel Laba
19
ovjek, jedini meu biima, posjeduje rije samo on
posjedujerazum(1253a101332b6).
Homo communicans.
Sokrat
ovjek mora ponajprije spoznati sebe samog. Potom tu
unutarnju istinu mora suoiti s unutarnjim istinama drugih ljudi -
preko dijaloga ili komunikacije kojaomoguavazajednikidolazakdo
opeistine.
Istinu ne proizvodi dijalog (kao to sunametali sofisti), ve se
ona otkriva u dijalogu majeutika (Sokratova majka Fenarete bila je
primalja).
Zatouopegovorimooistini?Zatotoljudi,kadakomuniciraju
ne prenose jedni drugima samo istine, ve ih prenose u istini, koja
pretjeeiutemeljujekomunikaciju.
Istina je temeljmeuljudskekomunikacije,agrkogovornitvo
(retorika) ui nas da dobar govornik nuno mora biti moralan,
istinoljubivovjek.
Martin Heidegger
Rijenekomunicira,vealudira,jerjegovoru ovjeku,alinije
od ovjekaonjedarbitka.
Vie od govora vrijedi mistina utnja koja je preputanje
(Gelassenheit)rijeiBitka.
Danijel Laba
20
GovorgovoriGovorgovorijerjezvuktiine.Tiinasmiruje
dovodeisvijetistvaridonjihovebiti.
Ludwig Wittgenstein
Subjekt i svijet jedna su stvar u govoru. Granice govora svakoga,
ujedno su i granice svijeta svakoga.
O onome, o emu se ne moe govoriti, (o tome se) mora
utjeti.
Tractatus logicus-philosophicus, 7
K arl Jaspers
Zafilofozijskuistinusvasuljudskabiamoguidrugiskojima
nam je zadano komunicirati. Jaspers smatra kako smo duni, kao
ljudska/humanabia,komuniciratisasvimdrugimljudima.
Kritizira negativne pojave znanosti i njezinog razvitka, uvia
pojavuotuenjaipokuavaobranitidostojanstvoovjeka.
UpravoJaspersprvipokreepitanjeosmisluljudskogopstanka
kaoishoditeraznovrsnihfilozofijaegzistencije.
ZaJaspersajefilozofijabriga za nas same,pasestogaobraa
pojedincu.
Jaspersova filozofija egzistencije odnosi se na ovjeka u
besmislenoj stvarnosti, koja ga prisiljava na donoenje odluka o
svojimpostupcimaupriliciukojojzatonemasigurnihuporita.
Danijel Laba
21
Temelj Jaspersove filozofije zasniva se na pet osnovnih pitanja:
to je komunikacija? to je ovjek? to je znanost? to je istina?
tojetranscendencija?
Ukolikoovjekelispoznatisamogsebe,potrebanmujefilozofski
nainivota.
Filozofskiivjetimoesenadvanaina:
a) u usamljenosti (meditacija) i u
b) komunikaciji s drugim ljudima u svim oblicima uzajamnog
sporazumijevanja(zajednikirad,razgovor,utnja).
Filozofijazahtijevastalno traitikomunikaciju,usuditisenanju
bez ustruavanja, napustiti prkosno samopotvrivanje sebe, koje se,
uvijek drukije prerueno, silom namee, ivjeti u nadi da u,
zahvaljujui predanosti, sebe opet pokloniti sebi na nain koji se ne
moepredvidjeti.
Filozofiranje nije hladno umovanje nego angairano egzistiranje
koje svjesno traiizvornukomunikacijusdrugima.
Onseobraapojedincuitraiizvornukomunikacijumeuljudima.
Glavnesuznaajkeegzistencije:
a)komunikacija(dijalog),b)sloboda,ic)graninesituacije.
a) Komunikaci ja
Egzistencije nema bez komunikacije, ona predstavlja potpunu
otvorenostpremadrugimaipremasvijetu.Komunikacija jenainna
kojiljudskobieuopepostoji.
Danijel Laba
22
Komunikacija je veza ovjeka sa svijetom u cjelini, ona je
izvorniijedinimoguinainljudskogopstanka.
Egzistencija postoji jedino kao samo-izvjesna komunikacija.
Jaspers razlikuje vie vrsta komunikacije u kojima ovjek
egzistirakaobie.Sveimajusvojegranice,asonustranunjihnalazi
se egzistencijalna komunikacija. To je proces otkrivanja i ostvarivanja
svojegaja.
Komunikacija je borba u ljubavi, samo to se ovdje ne ide za
nadmonouipobjedom:svakidrugomstavljasvenaraspolaganje.
elimo nauiti razgovarati jedni s drugima. To znai da ne
elimo samo ponavljati svojamiljenja, ve uti to drugimisli.Ne
elimo samo tvrditi, ve razmiljati u kontekstu, oslukivati razloge,
biti spremni da doemo do novog uvida. elimo pokuati zauzeti
drugo stajalite. tovie, mi jednostavno elimo traiti ono to nam
proturjei.
Istinska komunikacija znailabiprevladavanje stajalita u kojem
svatkoelisuditidrugomeiukojojsvatkoimasluhasamozavlastitu
nevolju.
Lako je prekidati komunikaciju prkosnim tvrdnjama teko je
napredovatikorakpokorakinikadseneopiratidaljnjimpitanjima.
aa) Dijalog
Potrebno jemirnopredoiti vlastito razmiljanjeumjesto svae
odnosnoafektivneprosudbelakojeposegnutizanekimmiljenjemi
drati ga se kako bi se izbjeglo daljnje razmiljanje, ali potrebno je
upravo suprotno - bitispremannarazmiljanje.
Danijel Laba
23
Cilj komunikacijeupravojeutomedasmozaistaumogunosti
razgovarati jedni s drugima da bi se dolo do istine. Pri tome, ne
postoji niti jedno pitanje koje ne bi smjelo biti postavljeno, a u
ravnopravnom govoru nitko nije sudac drugome, svatko je ujedno i
optuenik i sudac.
Komunikacija kao iskon ovjekove vlastitosti nije u osami
pojedinca, nego upravo u zajednitvu s drugima (skupa-bitku s
drugima), i to ne jednostavno u zajednitvu opstanka, nego u
egzistencijalnoj komunikaciji koja se postie u ljubavi, tonije
ljubeomborbom.
b) Sloboda
Za Jaspersa je komunikacija bitan kriterij za ja (jastvo,
subjekt) upravomsmislurijei,aliizaslobodu.
Samopodrugomudolaziovjekdo jasnoeosamomesebi ...
Jasamsamosdrugim,samnisamnita.
Izvjesnost istinskogbia leisamouonojkomunikacijiukojoj
sloboda prema slobodi stoji u otvorenoj suprotstavljenosti, ali
posredstvom slaganja, u kojoj je ophoenje prema drugome samo
priprema,aliuonometojeodluujue,uzajamnosezahtijevasve -
do krajnje istine.
c) Graninesituacije su:
smrt, patnja, borba i krivnja.
Patnjazbognedostatkakomunikacijeijedinstvenozadovoljenje
kojesmonaliupravojkomunikacijifilozofskinasnebitolikodirali
Danijel Laba
24
da sam ja sam, u apsolutnoj usamljenosti, siguran u postojanje istine.
Alijapostojimsamokadsamsdrugima,samnisamnita.
Komunikaci ja danas
Masa oznaava ljude koji su doli pod neposredan utjecaj
modernih komunikacija. Oni ive i rade u uvjetima koji trae
prilagodbu na osnovi vlastitoga izbora.
To je podruje reklame i propagande, koje se oslanja na nie
slojeve ljudske svijesti i na podsvijest, koristei se postupkom
formiranja masovnih refleksa pomou mnogobrojnih ponavljanja i
eliminiranjadiskusijeirazmiljanja.
I svijest ljudi u doba tehnike postajemasovna svijest. Ona se
uspostavljatehnikimsvladavanjemvremenaiprostorauprvomredu
modernim prometnim sredstvima, kao i tehnikim posredovanjem
svegazbivanjanaZemlji,dodiromsvegasasvime,svakogaisvaega
putem masovnih medija radija, filma, novinstva (tada jo nije bilo
televizije).
ovjekov opstanak potisnut je do samih granica, ugroen je
njegovitjelesniiduevnibitak,odnosnosamaegzistencija.Masovni
opstanak neminovno dovodi do brisanja pojedinca.
Komunikacija zakazuje gotovo uvijek, a sasvim izvjesno kod
mase ljudi.
Biti u Jaspersovom smislu - moguejesamoukomunikacijis
drugimljudima,uzajednitvusdrugimovjekom.Midanastrebamo
shvatiti komunikaciju kao osnovni zahtjev i cilj koji je postavljen pred
Danijel Laba
25
nama. ovjek mora ostati slobodan, otvoren za bezgraninu
komunikaciju.
Feuerbach, Buber , Levinas, Scheler , Berdiaev
ovjekjedijalokokomunikativnobie,nijejaveti.
ovjeknunoiviumreikomunikacija,moeihodbacitialine
ignorirati.
tojetokomunikacija?
Komunikacija je Ja i Ti koje prerasta u Mi.
Communicatio communio; amor amititia.
Komunikaci jska paradigma
Onotomislimoodrugome,bitekljunozanaukomunikaciju
s njime.
Paradigma Sartre Heidegger Levinas
Jean Paul Sartre
Sprijeenakomunikacija.
Osim tjelesnosti, ovjek ima jo jedno bitno obiljeje kojega
shvaa neposredno preko svojega iskustva stida, srama i nadasve
pogleda: to je iskustvo da je s drugima biti-s-drugima. Upravo
stoga to svijest eli biti sredite svijeta, svaki puta kada percipira
prisutnostdrugesvijestinemoesepremanjojodnositidrukijenego
kroz sukob.
Danijel Laba
26
Martin Heidegger
S drugima ivim u ravnodunosti nepersonalnosti (man Zur-
Hande-Sein), kao u velikoj bolnici gdje se svi niti ne poznaju, kao u
masovnomdrutvu.
ovjekjeizvornousituaciji,imasvijet,ivinizodnosa.Dakle,
nije vie subjekt koji stoji nasuprot objektu. Postoji jedan Da-sein.
KakoseodreujetajDa-sein s drugima i prema svijetu?
Postoje dva naina: prvi je nain onaj autentinoga postojanja
drugi jenainneautentinogapostojanjaukojemuse ovjekviene
nalazi.
Emmanuel Levinas
Kao kod Sartrea,alinadrukijinain,ja-subjektshvaadaje
tu s drugim: biti-s-drugim. U prvome trenutku drugi ostaje
on, a potom uzima lice jednoga ti, kojega ne treba drati na
distanci,vemuseotvoritispovjerenjemiotvorenou.
Drugi je bogatstvo, obogaenje, kojemu se treba otvoriti u
komunikaciji. Biti ovdje i sada je mjesto nae komunikacije,
mjesto susreta s drugim, mjesto u kojemu mu dajemo do znanja da za
nasnijebroj,nitibezlinilik.
Danijel Laba
27
tojetokomunikacija?
Milijarde ljudi diljem svijeta svakodnevno komuniciraju.
Razgovaraju s drugim osobama lice u lice, telefoniraju, alju
tekstualneporukeputemsvojihmobilnihureaja,komentirajulanke
internetskih izdanja tiskovina, ostvaruju komunikaciju i putem
drutvenihmrea,objavljujuisvojemisli,fotografijeisl.No, moeli
se jamiti da e svaki pojedinac koji komunicira uistinu znati i
definirati to je to doista komunikacija? Jer, kao to pie Dario
Edoardo Vigan amerikiautoriF.Dance iC.Larsonprikupili su
ak 126 razliitih definicija pojma komunikacija za kojega Yves
Winkinpie:Komunikacija.Iritantanpojam(Vigan: 2003, 15).
Sam se pojam komunikacija, kako piu Kunczik i Zipfel, u
literaturikoristiuzbunjujuojraznolikostidefinicijakojesedijelom
preklapaju sostalim terminimakao to sunpr. 'reakcija', 'interakcija'
ili 'ponaanje' (Kunczik i Zipfel: 2006, 10). Isti autori navode kako
definicije pojedinih autora ograniavaju komunikaciju na transfer
informacija (Kunczik i Zipfel: 2006, 11), odnosno komunikaciju
shvaajukaoprocesukojemsenekainformacijailiobavijestprenosi
odpoiljateljadoprimatelja(Coenenberg:1966,36premaKuncziki
Zipfel: 2006, 11),simeseslae iVigan (2003, 26-31). Drugi pak
smatraju da je konstitutivan element komunikacije (korektan) prijem
nekeporuke(Larsen:1964,349prema Kunczik i Zipfel: 2006, 11).
Kathleen K. Reardon komunikaciju definira uz pomo est
osnovnihznaajki.Prvaodnjihjedaljudikomunicirajuizmnotva
razliitih razloga (Reardon: 1998, 13). Meu njima su svakako
Danijel Laba
28
zabava, ostavljanje dojma na druge, stvaranje prijateljstva, ali i
dobivanje informacija. ovjek se svakodnevno nalazimi u razliitim
prilikama i okolnostima u kojima komunicira iz razliitih razloga.
Primjerice,neugodna tiinauekaonici lijenikeordinacije,gdje se
nalazite u drutvu samo jedne osobe, moda e vas natjerati da
zaponete s procesom komunikacije. Prije svega kako biste skratili
vrijeme ekanja prije nego vas lijenik pozove u ordinaciju, da
pokaetesocijabilnost(Reardon:1998,13)ilijednostavnodoznateod
egabolujedrugaosoba.Razgovorbisteprijezapoeliukolikobisteu
ekaonicisusrelidobrogprijatelja,iliakiznanca,noutombisluaju
komunikacijabilausmjerenakaodravanjuodnosastomosobom.
Drugajeznaajkakomunikacijedarezultiranamjeravanim,alii
nenamjeravanim uincima (Reardon: 1998, 14). Drugim rijeima:
ono to pojedinac vjeruje da je izrekao (nakon to je informaciju
formirao u svojim mislima), ne znai da e druga osoba u
komunikacijishvatitinanainkakojezamiljeno.
Reardon pie i o tome kako je komunikacija obostrana
(Reardon: 1998, 14). Iako se najee podrazumijeva da u
komunikaciji sudjeluju dvije (ili vie) osoba koje razmjenjuju
informacije, komunikacija je ostvarena i kada govori samo jedna
osoba. I to zahvaljujui neverbalnom dijelu komunikacije (mimici
lica, gestama i sl.),koji takoermogupruitipovratnuinformacijuo
tome koliko nam je zanimljiv na sugovornik, a da to nismo nuno
morali i izrei.Dakako,kodmasovnekomunikacije,kojoj jenaneki
nainciljporukuodaslatiutokraemroku,toveembrojuljudiu
Danijel Laba
29
razliitimdijelovimasvijeta,nemoemouvijekgovoritioobostranoj
komunikaciji. To vrijedi i za odreene aspekte interpersonalne
komunikacije, kao to su primjerice pisma ili telefonski razgovori,
koji esto nisu tako obostrane kao to je interakcija licem u lice
(Reardon: 1998, 14).
Jo je jedna znaajka komunikacije ta da komuniciranje
ukljuuje najmanje dvije osobe, koje jedna na drugu utjeu u
nejednakoj mjeri (Reardon: 1998, 14). To konkretno upuuje na
injenicu da znaenje odreene poruke stvaraju iskljuivo osobe
ukljueneukomunikaciju,dok se na komunikaciju danas gleda kao na
aktivnost u kojoj svaki in i izjava imaju znaenje u skladu s
interpretacijom osoba koje komuniciraju. Bez obzira kako mi
formulirali nau misao ili informaciju koju elimo prenijeti ili
priopiti drugoj osobi i bez obzira na smetnje u komunikaciji
(takozvana buka u priopajnom kanalu), znaenje koje se stvara
ovisiiskljuivookomunikatorimainjihovimverbalnim i neverbalnim
ponaanjima, pri emu treba voditi rauna da pravi protagonist
komunikacijenijenikadagovornik,veprimatelj(MartinHeidegger).
Reardonnavodiidasekomunikacija dogodila i onda kada nije
bilauspjena(Reardon:1998,14)misleipritomdasekomunikacija
odvila ak i ako komunikatori nisu postigli svoje ciljeve.
Komunciranjeje,premaReardon,jednostavnonetotoradimokada
drugim osobama iskazujemo misliiosjeajeverbalnimineverbalnim
putem,bezobzirakolikosmoutomeuspjeni.
Danijel Laba
30
Posljednja je znaajka komunikacije ta da ukljuuje uporabu
simbola(Reardon:1998,14),kojisusadraniurijeima,aliinaim
gestama.Jediniproblemkodkoritenjasimbolajesttorazliitinarodi
ikultureistimsimbolimanerijetkopridajurazliitaznaenja,tomoe
dovesti do nesporazuma (Reardon: 1998, 13-14), pa se stoga mora
voditi rauna i o razliitim kulturama, ali i nauiti interpretirati
neverbalnu komunikaciju.
Valja jo napomenuti kako ljudi prenose ili komuniciraju
odreene poruke, navodi Reardon, koje mogu biti smislene i
informativne,aukolikojesu,mogudobitiiodreenoznaenje.Poruke
sesastojeodnizasimbola,kaotosurijei,geste,pokreti,zvukovii
slike.Komunikacija ebiti uspjenija ukoliko se komunikatori slau
glede predmeta, osjeaja i dogaaja na koje se simboli odnose.
Komunikatori se, prema novijim modelima komunikacije, nalaze u
aktivnosti predvianja (Kelly: 1955prema Reardon: 1998, 15-16),
odnosno oni su ti koji stvaraju znaenje i koji zapravo provode
selekciju informacija zasnovanu na svojim eljama i potrebama
(Reardon: 1998, 15-16).
Znaajke komunikacije istraivali su i ve spomenuti Michael
Kunczik i Astrid Zipfel, koji komunikacijski proces definiraju kao
proces naizmjeninog prijenosa znaenja izmeu partnera u
komunikaciji (Kunczik i Zipfel: 2006, 12). Oni na komunikaciju
gledaju kao na ponaanje kojem je krajnja svrha prijenos poruke
pojedincu ili vie osoba, pri emu se poruka sastavlja pomou
simbola, to upuuje i na spomenuta razmiljanja Kathleen K.
Danijel Laba
31
Reardon.Uzimajuiuobzirtakvudefinicijukomunikacije,Kuncziki
Zipfel tvrde kako ju obiljeavaju sljedei elementi: da barem jedna
osoba pokuava komunicirati s drugom, pa e onda navesti da
intrapersonalna komunikacija (ukoliko se pri tom misli na razgovor
pojedinca samog sa sobom, na meditaciju) nije komunikacija zbog
nedostatka socijalnog djelovanja, te da injenica je li primatelj
korektno primioodaslanuporukunijenuan imbenik zaodreivanje
je li komunikacija uspostavljena ili ne (Kunczik i Zipfel: 2006, 12).
Joseph R. Dominick takoer tvrdi kako su ljudska bia
konstantno ukljuena u komunikacijski proces koji je ponekad
uspjean i uinkovit, a ponekad dovodi do posve neoekivanih
posljedica (Dominick: 1990, 2). Prema Dominicku, za komunikaciju
supotrebni sljedei elementi: izvor, proces kodiranja, poruka,kanal,
proces dekodiranja, primatelj, mogunost povratne informacije i
mogunost smetnje koja ometa komunikaciju (usp. Dominick: 1990,
5).
Izvor poruke je pojedinackojisvojuidejuilimisaoelipodijeliti
sadrugimbiem,okojemmoe, ali inemora imati saznanja.Osim
to izvori poruke mogu biti pojedinci, to mogu biti i grupe, ali i
razliiteorganizacije.
Kodiranje oznaavaproceseukojimapojedinacsvojezamisli i
ideje formulira u oblik koji drugi pojedinci mogu smisleno shvatiti.
Primjerice, kada pojedinac svoju ideju eli izgovoriti, poruku koju
izgovarastvarazajednikimradommozgaigovornihorgana.Zato su
ljudi,premaspoznajamagrkefilozofijeiposebnoAristotelanesamo
Danijel Laba
32
drutvenabia, negoibiakojaposjeduju razum i govor. Ukoliko
porukuelinapisati,zatoemubitipotrebnasuradnjamozgairuku.
Poruka se shvaa kao fiziki proizvod procesa kodiranja od
strane izvora poruke. Ovisno o tome ostvaruje li kodiranje poruke
pojedinac, grupa ili organizacija, ona moe biti usmjerena drugom
pojedincu ili pak masama ljudi. U interpersonalnoj komunikaciji
poruka moe biti namijenjena iskljuivo sugovorniku, dok je kod
masovne komunikacije, putem masovnih medija, namijenjena irokoj,
heterogenoj i disperziranoj publici.Stogaisamoblikporukemoe
biti razliit:od izgovorenedopisane rijei.Porukamoebitipismo,
knjiga, radijska emisija, televizijska reklama, blog na internetu.
Kanali zapravopredstavljajunainenakojeporukapronalazi
svoj put do primatelja. Poruka do primatelja moe stii na razliite
naine: zvunim valovima (izgovorene rijei), svjetlosnim valovima
(vizualne poruke), strujanjem zraka (mirisi), dodirom itd.
Dekodiranje je proces suprotan od kodiranja primatelj poruke
njezin fiziki oblik (primjerice pismo) prevodi u oblik koji za njega
imaodreenoznaenje.
Primatelj poruke je pojedinac, grupa ljudi, ustanova ili
organizacija kojoj je namijenjena odreena poruka. Primatelj poruke
moe biti unaprijed odreen (primjerice ako pojedinac pie pismo
tono odreenoj osobi), a osoba moe na neki nain i sama sebe
uiniti primateljem (ukoliko odlui pogledati seriju koju prikazuje
odreena televizijska postaja).Udananjemsvijetuinstantne, to jest
istovremene masovne komunikacije (dogaaj odmah dolazi do
Danijel Laba
33
primatelja), a koju s druge strane odlikuju reklame, televizijski i
radijski oglasi, ogromni reklamni panoi i plakati, pametni mobilni
telefoni koji vlasnika upozoravaju na svaku zaprimljenu e-potu ili
poruku na drutvenoj mrei, primatelji su nerijetko bombardirani
veimbrojemporukanotosueljni,voljni,pamodaakisposobni
dekodirati. Stignemo li od tolikih podraaja uope jo razmiljati,
pitali su se brojni istraivai, upozoravajui da sve ee brkamo
informacije koje posjedujemo sa znanjem (Philippe Breton) kojega
zapravo imamo sve manje.
Povratna informacija jeporukakojuprvotniprimateljsadaalje
prvotnom izvoru poruke, ime se cijeli proces zapravo okree,
odnosno ponavlja. Primjerice, osoba koja je primila pismo od
prijatelja, na tu poruku odgovara svojim pismom, ime sada postaje
izvorom poruke, a prijatelj koji je prvi poslao pismo, primateljem.
Veina komunikologa smatra da postoje pozitivna i negativna
povratna informacija. Prva uobiajeno pokazuje znak za daljnji tijek
ilinastavakkomunikacije,dokpotonjadajeznakzapromjenuiliak
prekid komunikacije.
Joseph R. Dominick u elemente komunikacije ubraja i smetnje
poznatije kao komunikacijskeumove (ilikakoseuiufoneticibuku
u priopajnom kanalu). Komunikolozi komunikacijskim umom
smatraju sve to ometa dostavu ili primitak poruke. Postoje
najmanje tri vrste komunikacijskih umova: semantiki,mehaniki i
umoviizokruenja.Semantikimseumovimasmatraju smetnje do
kojih dolazi kada osobe u komunikaciji imaju razliita shvaanja
Danijel Laba
34
znaenja rijei ili fraza. Mehanike umove ili smetnje najee
uzrokuju sredstva ili aparati, odnosno tehnika pomagala pomou
kojih se komunikacija ostvaruje. Primjer mehanikog uma bila bi
pokvarenatipkovnicanaosobnomraunalu,zbogkojepojedinacnee
moi napisati elektroniku potu koju je elio. Na kraju, postoje i
umovikoji dolaze izokruenjakomunikatora. Izvori tih umova su
eksterni procesu komunikacije, ali na njega znatno utjeu. Takvi
umovimoguutjecati nakomunikaciju ako, primjerice, dvije osobe
razgovarajuubunomrestoranu (Dominick: 1990, 5 -10).
Interpersonalna komunikaci ja
Interpersonalnukomunikaciju veina ljudi koristi svaki dan, ne
znajuinunonjezinpravinaziv.Svakodnevnirazgovorsroditeljima,
sustanarima, branimiliivotnimpartnerimaiprijateljima,prikojem
senekoristinikakvamehanikanaprava,vesugovornicirazgovaraju
jedni s drugima direktno, lice u lice iskonski je primjer
interpersonalnekomunikacije.Kadakomunicirajunaovajnain,izvor
i primateljporukefizikisenalazeuneposrednojblizini.Kaotosmo
ve spominjali, kod komunikacije postoji nekoliko kanala kojima se
poruka moe odaslati, odnosno, primiti, a isto vrijedi i za
interpersonalnukomunikaciju.Poiljateljiprimateljporukemoebiti
pojedinac ili grupa ljudi, koji poruku mogu uti, vidjeti, pa ak i
namirisati. Pri tom se dekodiranje odvija u jednom koraku, a povratna
informacijamoeseodmahodaslatiitoputemauditivnog i vizualnog
kanala (Dominick: 1990, 10-11).
Danijel Laba
35
Jednoodznaajnijihobiljejainterpersonalnekomunikacijejest
upravo to to prua mogunost trenutanog (za razliku od
odgoenog)dobivanjapovratnihinformacija(Reardon:1998,20).Za
razliku od komuniciranja putem pisma, tekstualnih poruka na
mobilnim ureajima ili elektronike pote, pri emu sudionik zbog
razliitihrazlogamoeodbitipruititrenutanupovratnuinformaciju
(bezobzira je li sprijeenzbog tehnikih ilinekihdrugih razloga),u
interpersonalnoj komunikaciji sugovornik u svakom sluaju odailje
trenutnu povratnu informaciju. I to bezobziraodgovaralirijeima ili
sereakcijanaporukuiitavaizkomunikatorovaizrazalica,poloaja
tijela ili nekog drugog oblika neverbalne komunikacije.
To to interpersonalna komunikacija neposredno ukljuuje i
neverbalnu komunikaciju, upravo je jedna od njezinih kljunih
znaajki o kojimaprogovaraKathleenK. Reardon koja istie da (1)
intepresonalna komunikacija ukljuuje kako verbalno, tako i
neverbalno ponaanje; (2) ukljuuje spontano, uvjebano i planirano
ponaanje, ilinjihovukombinaciju; (3) interpersonalna komunikacija
je razvojna; (4) ova vrsta komunikacije ukljuuje izravnu povratnu
vezu, interakciju i suvislost ili koherentnost; (5) ona se odvija u skladu
s unutarnjim i vanjskim pravilima; (6) interpersonalna komunikacija je
aktivnost; (7) moe ukljuivati uvjeravanje ili persuaziju (Reardon:
1998, 20).
Vesmospominjali da se komunikacija nemoranunosastojati
od govora, odnosno od verbalnog ponaanja. Neverbalno ponaanje
Danijel Laba
36
takoerpruapojedincumogunostotkrivanjatonjegovsugovornik
misli oporucikojujeupravoprimio(unekimsluajevimaidokjujo
uvijek prima). Verbalna i neverbalna komponenta komunikacije ne
moraju se uvijek nadopunjavati, nego se mogu i kositi, a neverbalna
komunikacija moe ak i poricati onu verbalnu, recimo u sluaju
kada nam pokreti tijela ili izrazi lica pomau otkriti govori li osoba
istinu ilnamlae.Verbalnopojedinacmoeizricatijednutvrdnju,no
njegovoetijelootkritijeliisamuvjerenutotoizgovara.
Da je neverbalna komunikacija vana kao i verbalna
komunikacija,akoneivanija,govoriistavGeorgaHerbertaMeada
koji pretpostavlja da je neverbalna komunikacija ('primitivna
socijalna interakcija') pretpostavka za uenje (i nastanak) ljudskog
jezika(Mead:1975prema Kunczik i Zipfel: 2006, 17).
Takoer, kod interpersonalne komunikacije je znaajno to to
ponekad planiramo to emo rei, drugi put spontano izgovaramo
misli,dokzanekeprilike iuvjebavamotoemo ikako izgovoriti.
Kako navodi Kathleen K. Reardon to ovisi o tome koliko nam je
interakcija vana, te koliko dobro poznajemo sugovornike, ali isto
tako i o prilici u kojoj smo se zatekli inaemraspoloenju.Spontanu
komunikaciju obiljeavajuponaanjakojasuuvjetovanaosjeajimai
koja nemaju spoznajnu kontrolu. Uvjebana ili skriptirana
ponaanja,okojimapieReardon(1998: 21-23) inetipinereakcije
kojeprimjenjujemouodreenimsituacijama,odnosnoponaanja koja
sudobronauenaikojasemoguizvestibezdaihplaniramo,paaki
da o njima ni ne razmiljamo. Planirana ponaanja su promiljena i
Danijel Laba
37
ukljuuju vei spoznajni napor, to bi znailo i da ih koristimo u
situacijama koje nam se ine primjerenima. Ta se vrsta ponaanja
najeekoristiunepoznatimilinovonastalimsituacijama.
No,interpersonalnusekomunikacijunemoranunoodijelitipo
prethodnonabrojenimponaanjima, jer su esteprigode u kojima se
koristi kombinacija svih triju vrsta.
Interpersonalnajekomunikacijaspecifinaiposvojojrazvojnoj
naravi. Odnosno, interpersonalni susreti osoba, komunikatora,
mijenjaju se ovisno o prirodi njihova odnosa. Prema Milleru i
Steinbergu (prema Reardon: 1998, 23), ljudi pri prvim susretima jedni
o drugima imaju samo povrna tj. deskriptivna znanja, no s
upoznavanjem uvjerenja i sklonosti te druge osobe interpersonalnie
se susreti svevie temeljiti naprediktivnom znanju. Daljnji razvitak
odnosa sugovornicima donosi shvaanje razloga zbog kojih druga
osoba neto vjeruje ili zbog kojih djeluje na odreeni nain, to je
poznato i kao eksplanacija ili tumaenje. Bolje upoznavanje
sugovornika, odnosno poveanje interpersonalnog znanja o njemu,
omoguitenampreciznijepredvianjenjegovihreakcija,kaoilake
postizanje komunikacijskog cilja.
Da bi se interpersonalna komunikacija smatrala uspjenom,
sudionicima mora biti pruena mogunost da reagiraju jedan na
drugog,adapritomkoristeiverbalnaineverbalnaponaanja,kojasu
logikipovezanasdosadanjimdogaajimauinterakciji,aliistotako
iopomsvrhominterakcije.Kadagovorimooizravnojpovratnojvezi
ili personalnom feedbacku, u njega ubrajamo sugovornikove verbalne
Danijel Laba
38
i neverbalne akcije. Pri tom treba imati na umu da je on usmjeren
premakonkretnojosobiilivienjih,aneskupininepoznatihljudikao
tojesluajsmasovnomkomunikacijom.
Interpersonalna komunikacija ukljuuje i interakciju sudionika,
to znai da akcije jednog sugovornika utjeu na akcije drugog.
Razgovor se razlikuje upravo po koliini interakcije, odnosno
interakcija je ostvarena ako su komentari jedne osobe povezani s
komentarima druge osobe (Reardon: 1998, 23).
Koherencija je jo jedna bitna odrednica interpersonalne
komunikacije, koja zahtijeva primjerenost izjava cjelini razgovora,
dakle, svim dotadanjim izjavama sudionika (McLaughlin: 1984
prema Reardon: 1998, 24). Jednostavnije reeno, sve to sudionici
razgovorapojedinanoizjave,trebalobibitilogikipovezanosciljem
samog razgovora.
Interpersonalna komunikacija podlona je pravilima, i to
unutarnjim i vanjskim. Unutarnja pravila podrazumijevaju dogovor
partnera u komunikaciji, odnosno odreenestandardeponaanjakoje
su sami odredili. Vanjska su pravila nametnuta od strane drugih ljudi
ili situacija, i najee je rije o odreenim drutvenim normama
(Reardon: 1998: 25-26)
Jo je jedna znaajka interpersonalne komunikacije ta da se na
nju gleda kao na aktivnost,odnosnokomunikacija jenetoto ljudi
rade jedni s drugima, a ne jedni drugima (Reardon: 1998, 26).
Vezano uz ranije spomenutu znaajku da kod interpersonalne
komunikacije akcija jednog sugovornika utjee na akciju drugog,
Danijel Laba
39
dodajmo samo da ova znaajka interpersonalne komunikacije
potvrujestavdakodkomuniciranjasugovorniciradezajedniki,ane
rade neto jedan drugome. Kada o komunikaciji govorimo kao o
aktivnosti, to znai da je razmatramo u sklopu relacijskog pristupa
interpersonalnoj komunikaciji. Reardon kae kako je u toj
perspektivi jedinica analizeodnos,anepoiljateljiliprimateljporuke.
Sutinajeutometoljudiutijekuinterakcijeradejednisdrugima,a
nejednidrugima(Reardon:1998,26).
Na kraju, interpersonalna komunikacijaukljuujejojedanoblik
komunikacije persuaziju (Reardon: 1998, 27). S tim se oblikom
interpersonalnog komuniciranja susreemo kada sudionik rasprave
pokuavapromijenitimiljenje,osjeaje iliponaanjedrugih,vezano
uz odreenu temu o kojoj se raspravlja. S obzirom da pri
interpersonalnoj komunikaciji primatelj poruke lako moe postati
poiljateljem,slianjesluajisuvjeravateljemiuvjeravanim.Osoba
koju se u neto pokua uvjeriti (uvjeravani), vrlo lako i samamoe
postati uvjeravateljem, ukoliko recimo, njezina reakcija na izjave
uvjeravatelja bude takva da i sama pokua promijeniti stav ili
miljenjetedrugeosobe.
Jednako je tako potrebno nadodati da postoji oblik
interpersonalne komunikacije koji se ostvaruje putem mehanikih
naprava. Ovaj oblik komunikacije kombinacija je interpersonalne i
masovne komunikacije. Interpersonalno je u tom obliku
komunikacijetotojedanovjekilivieljudikomunicirasaistotako
jednom ili vie osoba, no pri tom koristi jednu ili vie mehanikih
Danijel Laba
40
naprava.No,zarazlikuoduobiajeneinterpersonalnekomunikacije
kod ovakve vrste komuniciranja izvor (poiljatelj) poruke i njezin
primatelj ne moraju biti u neposrednojfizikojblizinijedandrugoga.
tovie,koritenjemehanikihnapravaomoguuje im da ih razdvaja,
kako prostor, tako i vrijeme. Primjeri takve vrste komunikacije bili bi
telefonski razgovori, ili pak video-konferencije, kao i razne vrste
komunikacije koje nam omoguuju osobna raunala (programi za
dopisivanje i izmjenjivanje poruka, drutvenemreesopcijomslanja
privatnih poruka i sl.). U tu se vrstu komunikacije ubrajaju i govori
pojedinaca (npr. politiara) za govornicom na nekom skupu, ili,
primjerice, prijevozno sredstvo sa sistemom razglasa, koji se na
ulicamauobiajenomogu susresti u vrijeme predizbornih kampanja za
lokalne ili parlamentarne izbore.
Proces kodiranja se kod ove vrste komuniciranja odvija u dvije
faze. Prva faza ukljuuje proces prevoenja misli ili ideja
komunikatora u rijei ili prikladne simbole, dok druga ukljuuje
proces koji mehanika naprava vri kada kodira poruku kako bi je
pripremila za daljnje slanje ili pak pohranu.Kodiranje semoe u
nekim sluajevima odvijati i u vie faza, a slino se dogaa i s
procesomdekodiranja.Sluanjepjesmenaradijuukljuujeprvufazu,
ukojojnapravadekodiraelektrinuenergijuuzvunevalove,dokjeu
drugufazudekodiranjaukljuenoinaeuho,kojezvunevalovemora
dekodiratiurijeiilisimbolekojiimajuznaenje.
Poruke koje se odailju mogu biti privatne ili javne, odnosno
namijenjene odreenoj osobi, ili pak skupini ljudi. Telefonski poziv
Danijel Laba
41
moebitinamijenjenpoznanikuismatratiseprivatnomporukom,no
dijeljenje letaka u svrhu promicanja stranke, politiara, organizacije
itd. ulazi u kategoriju javneporuke.Otomeovisinakojiesenain
prekinuti primanje poruke. Poklapanje slualice, posebice ako se
razgovara s bliskom osobom, moe se shvatiti kao iskazivanje
nepotovanja i nepristojnosti, no taj nain prekida komunikacije
smatra se lakim. Isto je tako lako baciti letak koji nam je netko
dodijelio, ili zatvoriti prozor kako bismo ignorirali poruke koje
politiari odailju putem vozila s razglasom.Neto je tee prekinuti
komunikaciju na nain da se napusti dvorana u kojoj profesor dri
predavanje, ili politiar govori u sklopu predizbornog skupa (Ivana
Stepani: 2012).
Povratna se informacija, u ovom sluaju,moe odaslati odmah
(primjerice ako profesorovo zanimljivo predavanje studenti nagrade
pljeskom), ili moe biti odgoena. Primjeri odgoene povratne
informacije su kada pojedinac primi pismo, no ne odgovara odmah na
njega,ilikadaosobapokuarazgovaratitelefonskimputemsdrugom
osobom, no umjesto da se to ostvari, prisiljena je snimiti poruku na
telefonskoj sekretarici.U tomsluaju,ovisikolikoevremenaproi
prijenegoosobazamijetiporukuiodluiodgovoritinanju.
Kao i kod interpersonalne komunikacije, i kod ove vrste
komuniciranja poruku moe omesti semantiki ili mehaniki
komunikacijskium,ilipakonajkojidolaziizneposrednogokruenja
(Dominick: 1990, 11-15).
Danijel Laba
42
Masovna komunikaci ja
Veseizsamognazivaovogoblikakomunikacijedajenaslutiti
jedna od njezinih bitnih odrednica namijenjenajeiliupuenamasi.
Za razliku od interpersonalne komunikacije u kojoj u proces
komuniciranjamoe biti ukljueno nekoliko, do omanje grupe ljudi,
masovna komunikacija ima poveane apetite i krajnje odredite
odaslane poruke je to vei broj ljudi. Samu definiciju masovna
komunikacija osmislio je Gerhard Maletzke, koji pod masovnom
komunikacijom podrazumijeva onaj oblik komunikacije koji se
posreduje disperzivnoj publici putem javnih izjava (dakle primatelji
nisu ogranieni brojem niti su personalno definirani), tehnikim
sredstvima (medij), indirektno (dakle meu komunikacijskim
partnerima postoji prostorna, vremenska ili prostorno vremenska
distanca) i jednostrano (dakle, bez zamjene uloga izmeu onoga tko
odailje i onoga tko prima poruku) (Maletzke: 1963, 31 prema
Kunczik i Zipfel: 2006, 24).
Pri tom treba naglasiti da kod koritenja izraza disperzivna
publikaMaletzkemislinaveibrojkorisnikamedijskih sadraja,
koji ih ne konzumiraju zajedno, ve u razliitim uvjetima, i na
razliitimlokacijama (usp. Kunczik i Zipfel: 2006, 24).
Slina definicijamasovne komunikacijemoe se pronai i kod
drugih autora. Joseph Dominick navodi kako se masovna
komunikacija odnosi na proces u kojem kompleksne organizacije uz
pomo jedne ili vie naprava proizvode i odailju poruke koje su
usmjerene velikoj,heterogenojirasprenojpublici.Pritomnapominje
Danijel Laba
43
kako nije tono definirano koliko velika, heterogena i koliko
rasprena mora biti publika da bi se komunikacija mogla
okarakterizirati kao masovna (usp. Dominick: 1990, 15-16).
Masovna se komunikacija odvija kanalima koji su poznati i kao
masovni mediji. Neki autori pod masovne medije ubrajaju
mehanike naprave koje odailju i pohranjuju poruke (kao to su
televizijske kamere, radijski mikrofoni i sl.), ali i institucije koje se
tim napravama koriste iskljuivo kako bi odaslale svoje poruke
(sadraje) (Dominick: 1990, 27). Klasini primjeri takovih
masovnih medija su televizija, radio, novine, magazini, film itd.
Glavne su karakteristike masovnih medija (kaoto su tisak, radio
i televizija) sljedee: sadraji koje nude namijenjeni su kratkoronoj
uporabi,prijesvegasutovijestiizabavnisadraji.Istitiproizvodese
u formalnim organizacijama, uz sudjelovanje veeg broja ljudi, uz
pomo visoko razvijenih tehnologija i razliitih tehnika (odnosno
razliitih medija). Publika koja sadraje dobiva anonimna je za
komunikatora,aporuka(sadraj)bidovelikogbrojaljuditrebalastii
barem priblino istodobno, pri emu ne bi smjelo biti ogranienja
pristupasadraju.Komunikacijajejednostrana,odnosnokomunikator
i recipijent ne mogu zamijeniti pozicije, a kod slanja i primanja
sadrajameunjimanemadirektnepovratnepovezanosti.Sadrajkoji
se alje proizvodi se periodino i kontinuirano (Kunczik i Zipfel:
2006, 24).
Danijel Laba
44
Iakouveinisluajevakomunikacijaukojojsekoristemasovni
medijijestjednostrana,trebanapomenutidaipakpostojenaini,koje
dio publike i koristi, za slanje povratne informacije (a koja ipak ne
dovodi do toga da komunikator i recipijent zamijene mjesta).
Slinostiirazlikeinterpersonalneimasovnekomunikacije
Elementi koji su zajedniki interpersonalnoj i masovnoj
komunikaciji svakako su poiljatelj, poruka i primatelj (recipijent).
Meutim,osimtoseipoiljateljirecipijentrazlikuju(poiljateljvie
nije jednaosoba,veorganizacija,arecipijenteiniznatnoveibroj
ljudi nego kod interpersonalne komunikacije), velika je razlika i u
samom procesu odailjanja i primanja poruke, kao i razmatranja
njezinoguinka.
Vejereenodapoiljateljvienijejednaosoba,pojedinac,ve
sadraj odailje cijela organizacija. Komunikator ili odailjatelj,
jednako tako, poruku u masovnoj komunikaciji alje znatno veem
brojuljudinotojesluajsinterpersonalnomkomunikacijom.Tose
moe smatrati svojevrsnom prednou. No treba uzeti u obzir da
poiljatelj esto nema detaljne informacije o publici, koji su njihovi
interesi, ukus, preferencije i sl., ve poruku alje anonimnoj skupini
ljudi, tone znai da eoniuistinu i konzumirati sadraj koji im se
nudi.
Jednako tako, i sam proces kodiranja i dekodiranja poruke u
masovnoj komunikaciji uvijek ima nekoliko faza. Poruka se moe
odaslati kroz nekoliko razliitih kanala, a u tom procesu sudjeluje
Danijel Laba
45
jedna ili nekoliko mehanikih naprava koje prevode poruke iz
jednogkanalaudrugi.Porukesujavne,imoeihkonzumiratisvatko
tko posjeduje televizor, radio i kupi ili posudi novine. Prekid
komunikacijeselakoostvaruje,potrebnojesamoiskljuititelevizori
radio,iliodloitinovine.
Najvearazlika kod ove dvije vrste komunikacije jest upravo u
publici(primateljuporuke),nesamounjezinombroju,veinainuna
koji se prati uinak poruke, kao imogunost feedbacka.Ve smo
napomenuli da se umasovnoj komunikaciji poruka alje anonimnoj,
rasprenoj,heterogenojpublicikojuinimnotvoljudi,tozasobom
povlai i nemogunost trenutnog praenja reakcije publike, odnosno
trenutnog feedbacka, iskazanog verbalnom ili neverbalnom
komunikacijom.Kunzick iZipfel piu i da osim toga zbogvelikog
broja informacija koje se tako prenose, recipijenti snanije
selekcioniraju sadraj masovne komunikacije (Kunczik i Zipfel:
2006, 25). Drugim rijeima, sama publika bira koju e poruku ili
sadraj primiti, odnosno konzumirati. Koju tiskovinu kupiti, koji
televizijski program gledati itd. Koliko god mediji ulagali u svoje
resurseisadraj,tekodaemoiudovoljitisvimlanovimapublike,
koju ponekad mogu initi i milijuni ljudi, s obzirom na razlike u
njihovompodrijetlu,ivotnimsituacijama,navikama i preferencijama.
Komunikacijski umovi koji mogu omesti proces masovne
komunikacije su semantiki, mehaniki, kao i oni koji dolaze iz
okruenja (Dominick: 1990, 15-18).
Danijel Laba
46
Ipak, neki autori smatraju da su i masovna i interpersonalna
komunikacija identini procesi. Wilbur Schramm smatra kako
masovna komunikacija jest sloenija od interpersonalne, ali da su u
naelu iste. Henk Prakke takoer izjednaava masovnu i
interpersonalnu komunikaciju, kao i odnos novinara i publike, na koji
gleda kao na dijalog ravnopravnih partnera (Schramm: 1963, 299;
Prakke: 1968, 58id prema Kunczik i Zipfel: 2006, 25-26), a koliko
je to tono danas je vrlo lako provjeriti u svakodnevnom ivotu s
masovnim medijima.
Masovni medij i, internet i McLuhan
Masovni su semediji, tonije nain njihova koritenja, uvelike
promijenili pojavom interneta.Polazna ideja internetakakavdanas
poznajemo i koristimo rodila se 1969. godine, kada su za potrebe
jednostavnijerazmjeneinformacijaovojnimistraivanjimaumreena
raunala istraivakih instituta u Los Angelesu, Santa Barbari, Salt
Lake Cityju i Stanfordu. Jedna od najkoritenijih aplikacija danas,
World Wide Web, ili skraeno WWW, nastala je u enevskom
Centruzaatomskaistraivanja1989.,takoerusvrhujednostavnije
izmjeneinformacijaizmeuistraivaafizike.Softveruzpomokojeg
su semogle dobiti informacije koje su bile pohranjene na razliitim
mjestima, CERN je prvi put upotrijebio dvije godine kasnije, 1991.
JednaodnajznaajnijihaplikacijaWWW-asulinkovi,tj.poveznice
koje dovode do sadraja koji se mogu nalaziti u bilo kojem dijelu
interneta (Kunczik i Zipfel: 2006, 29).
Danijel Laba
47
Zanimljivo je da je sustav funkcioniranja interneta, odnosno
koritenjalinkova,godinamaprijenego je internetuope i zaivio
predvidio ovjek zasluan za jednu od najpoznatijih fraza u svijetu
znanosti o komunikacijama, one da je svijet globalno selo
Marshall McLuhan (Stepani:2012). TomjereenicomMcLuhanjo
1960. objanjavao kako svijet zapravo postaje selom, jer praktiki
veina njegovih stanovnika informaciju o nekom dogaaju moe
dobitiu razmjernokratkomrokuod trenutkakadasedogaajodvio.
Brzina prijenosa odreene informacije ili vijesti dodatno se ubrzala
pojavljivanjeminterneta,jersesvijetputemraunalnemreejobolje
povezao.
Svojevienjemedijapojavominterneta,McLuhanjeprezentirao
1962. u djelu Gutenbergova galaksija. Autor knjige Digitalni
McLuhanPaulLevinsonpojanjavada e McLuhanove natuknice i
teme u njegovoj Gutenbergovoj galaksiji sluiti kao gotova
putovnica za gotovo bilo koji drugi dio knjige (Levinson: 2001, 43),
odnosno da je oitokako je McLuhan cijelo svoje djelo napisao kao
svojevrsno online priopenje, te da je zapravo u svom radu tekst
oblikovao da funkcionira kao linkovi na internetskim stranicama.
Levinson tvrdi kako ne treba uditi to to jeMcLuhan predvidio ili
unaprijed oblikovao online rasprave, jer i komunikacija online
sadri govorni razgovor. Nadalje, smatra i kako je veza online
komunikacijeigovornekomunikacijeoita ...Lakoaulaenjautekst
Danijel Laba
48
i njegovog mijenjanja na zaslonu raunala, i gotovo trenutnost
njegovog prijenosa tojesveprotivnotekoamaisporostistakvim
zadaamanapapiru jedjelovalatakodanainionlinekomunikaciju
medijemnalikgovoruod samognjegovogpoetka,mjeavinom kod
kojeprstinesamodaeuveigovore(Levinson:2001,45).
Zahvaljujui internetu svijet jeuistinupostaoglobalno selo,no
teinformacijekojesusvakodnevnodostupnesveveemiveembroju
ljudinebisetakobrzoirileda,ponovnozahvaljujuiiinternetu,nisu
nastali novi mediji.
Pojmovi kao to su multimediji ili novi mediji uestalo se
koriste od poetka osamdesetih godina prolog stoljea, meutim
najee se ne moe pronai njihova definicija. Sam pojam
multimedijnajeesekoristizaopisnovihmedijskih tehnologija,
meutim i dalje ga se dri nespecifinim. Kunczik i Zipfel navode
kakoovisnoopotrebipojamrazumijemokaomultimedijskeureaje,
aplikacije i tehnikemedije prijenosa (Kunczik iZipfel: 2006, 29).
Multimediji bi zapravo bio pojam koji na neki nain podrazumijeva
nove proizvode i usluge s podruja raunarstva, medija i
telekomunikacija, a istiu se prema sljedeim osobinama: a)
mogunost interaktivnog koritenja, tj. korisnik nije iskljuivo
primateljnegosammoekoritenjemodgovarajuihpovratnihkanala
mijenjati sadraje odnosno inicirati akcije, b) kombinira se
interaktivnokoritenjerazliitihmedijskihtipova,tj.dinamiki(video
i audio sekvence) sa statikim medijima (npr. tekst i podaci), c)
digitalna tehnika slui kao baza aplikacija koja znatno
Danijel Laba
49
pojednostavljuje i uope omoguuje pohranu i kasniju obradu
podataka, dijelom zahvaljujui i postupcima kompresije (Kunczik i
Zipfel: 2006, 29).
Mnogieautoriisticati kako je tekopronaigranicuizmeustarih
i novih medija. Ono to se naoko ini oitim, jest da su spajanjem
tradicionalnih masovnih medija (tiska, televizije i radija) s raunalima,
odnosno internetom, nastali tzv. novi mediji koji imaju svoja
obiljeja. Osim digitalizirane forme, dio autora navodi i sljedee:
novimedijiomoguujusvi-prema-svima komuniciranje; omoguuju
istodobno primanje, izmjenu i redistribuciju kulturnih objekata;
dislokaciju komunikativnih aktivnosti od mjesta njihova nastanka, te
od teritorijalno prostornih relacija modernosti; pruaju trenutaan
globalni kontakt; dodaju modernog/postmodernog subjekta stroju koji
jeumreen(McQuail:2005,138 premaiak:2009,87).
McQuail navodi da najvea razlika izmeu starih i novih
medija lei upravo u injenici da su novi interaktivni (Laba,
Praprotnik).Posljedica toga je tzv.komunikoloka revolucijakoja je
izjednailasnaguimopublikeimedija (iak:2009,86).
Interaktivnost, kaovanuodlikunovihmedijanaglaavaju i drugi
autori,tvrdeikakoseupravouztoobiljejeveepromjenapoimanja
masovnih medija. S jedne strane imamo tisak, radio i televiziju koji
imajuodreenritamauriranja(tisak)ilisuvremenskiusko povezani
s korisnicima (radio i tv). Ali jo uvijek odreena naklada dnevnih
novina, kao i veernji dnevnik, dolaze do korisnika u identinu
obliku(KunczikiZipfel:2006,29).PojavainternetaiWorldWide
Danijel Laba
50
Webadonijela je ionline izdanjastarih medija. Korisnicima su
se na raspolaganje poeli stavljati tzv. portali, odnosno online
izdanjapojedinihtiskovina(iakodanaspostojeportalisamizasebe,
odnosnonjihovamedijskakuaneizdajeitiskovnoizdanje).
U obiljeja novih medija i drugi autori ubrajaju digitalnost,
multimedijalnost, interaktivnost i hipertekstualnost. Obiljeje
digitalnosti odnosi se na to da se informacije u novim medijima
predstavljaju u digitaliziranomobliku, tonije preko niza brojki, a u
informatici i informatikom svijetu se pod time podrazumijevaju
binarni brojevi odnosno bitovi. Tako digitalizirane informacije lako
je izmijeniti, pohraniti, ali i prenijeti raznim prijenosnicima (npr. USB
stick).
Iako se esto pojam novih medija izjednaava s
multimedijima, ispravnije bi bilo rei da je multimedijalnost
zapravoobiljejenovihmedija.Novimedijinudemultimedijalan
sadraj,touprincipuznaidaseonmoekonzumiratiprekoraznih
ulnihiizraajnihkanala:zvukova,grafika,nepokretnihilipokretnih
slika, pisanih tekstova (Laba: 2009, 16). Iako je multimedijalnost
obiljeje i tiskovina i televizije, treba imatinaumudadanaspostoji
manjetehnikihogranienjapristvaranjumultimedijalnogsadrajaza
novemedije,toestonijebiosluajsastarimmedijima.
Kada je rije o obiljeju interaktivnosti novih medija, Jensen
istiedajeda ona zapravomjeramoguesposobnostinekog medija
da korisniku dopusti utjecaj na sadraj i/ili formu prenesene
komunikacije (1999, 183 prema Laba: 2009, 17). Paccagnella
Danijel Laba
51
navodi da postoje tri razine interaktivnosti (2004, 168 premaLaba:
2009, 17). Prva se razina postie ve pri samom odabiru, odnosno
selekciji informacijakojekorisniknovihmedija eliprimiti, no tu
se jo uvijek ne javlja mogunost povratne informacije. Kanal za
povratnu informaciju trebala bi osigurati upravo druga razina
interaktivnosti, kanal koji informaciju prenosi od korisnika do medija.
Tu vrstu interaktivnosti omoguuje World Wide Web, s time da
njegov korisnik prvo informaciju alje serveru (npr. koji portal eli
posjetititi),natoserverodgovara.Krajnjajerazinainteraktivnostida
publika tj. korisnik stvarainformacijekojesestavljajuusadraj,koji
sepak,popotrebi,moeimijenjati.
Hipertekstualnostjeposljednjakarakteristikanovihmedija. Pri
pojmu hipertekst misli se zapravo na skup informacija koje su
nelinearno povezane, a koje se mogu koristiti na razliite naine.
Dakle, o korisniku ovisi na koji e nain itati odreeni hipertekst.
Kao imultimedijalnost i hipertekst se javljaouprolosti, odnosno
nije karakteristika koju se iskljuivo vee uz nove medije.
Hipertekst pak (ako je dobro programiran) reproducira mreu
loginihvezaizmeukoncepataiblokovainformacijatakodapotuje
naravnu nesekvencijalnost ljudske misli. Tako koncipiran, hipertekst
se moe smatrati multidimenzionalnom konstrukcijom koja se dugo
vremena suoavala s ogranienjem same tehnologije (Laba: 2009,
18). A ta su ogranienjaspojavomnovihmedija oitonestala.
Iako postoje odreene razlike pri koritenju starih i novih
medija,tesukladnotomeirazliitepreferencijekodljudi, nepobitna je
Danijel Laba
52
injenica da jedni ne zamjenjuju druge. Televizija nije istisnula
radio, on se i danas slua. Tiskovine se nisu prestale objavljivati
pojavom online izdanja novina, ve se i dalje prodaju. No, kako
bilo, novih je medijskih sadraja sve vie, a ak i tradicionalni
masovni mediji poprimaju svojstva novih. Sve popularnijoj
komunikaciji putem interneta pridonosi i pojava diskusijskih foruma,
priaonica, ali u posljednje vrijeme posebice i drutvenih mrea
kojima se danas pristupa ne samo putem raunala nego i mobilnih
telefona.
ovjekinjegovdrutveniivotonline
Pojavom masovnih, a posebice novih medija, ljudska se
komunikacija sve vie mijenjala. Svakodnevnu intepersonalnu
komunikaciju postupno zamjenjuje komunikacija putem interneta,
zahvaljujui raznim servisima koje nudi internet. Pojavom novih
medija dio ljudi zasigurno je promijenio velik broj svojih navika,
posebno onih komunikacijskih: novine se nerijetko itaju online,
bilo za raunalom, bilo na mobilnom telefonu pisane estitke i
njihovo slanje zamijenile su sms poruke,elektronikapota iliestitka
putem drutvenihmreapoputFacebooka.Istotovrijediizaslubena
pisma koja se esto alju elektronikim putem, a sa svojim
prijateljima, partnerima i klijentima moemorazgovaratiigledatise
zahvaljujuiinternetu - putemkamerenaraunalu.
Internet, ali i razvitak tehnologije, doveli su do promjene
komunikacije meu ljudima. Jedna od prednosti drutvene
Danijel Laba
53
komunikacije putem novih masovnih medija jest to se odreena
poruka ili sadraj istodobno moe poslati velikom broju ljudi. Ona
postaje raunalno posredovana, a zapravo nosi obiljeja i
interpersonalne, kao i masovne komunikacije. Jer, kao to je ve
spomenuto,elektronskapotamoebitinamijenjenajednojosobi,itu
je rije o interpersonalnoj jedan-na-jedan komunikaciji. S druge
strane, diskusijski forumi nude opciju viesmjerne komunikacije, pri
emu se jedna osoba obraa vie njih, odnosno imamo primjer
komunikacijemnogi-prema-mnogima.
Pojavainternetairaunalnoposredovanekomunikacijedovelaje
i do stvaranja takozvanihvirtualnihzajednica.Rije jeodrutvenim
zajednicama koje se ostvaruju online, imaju posebne modele
interakcijekojisupakpovezanisrazliitimimbenicima.lanovitih
zajednica mogu biti razliite dobi, porijekla, statusa i dolaziti iz
razliitihdrutvenihslojeva.Komunikacijaunutartihzajednicamoe
bitiusmjerenapremajednojosobi,ilivienjih,vremenskiograniena
ili pakmoe trajati neodreeno vrijeme, kontinuirano (Laba: 2009,
20-23).
U prvom desetljeu 21. stoljea raunalno posredovanu
komunikaciju obiljeio je snaanporast koritenja drutvenihmrea.
Drutvenesumreesvojevrsni internetskiservisizakoje jepotrebno
stvoritikorisniki raun,odnosno registrirati se kao korisnik. Pristup
drutvenim mreama lako se ostvaruje, registracija iziskuje tek
upisivanjeosnovnihpodatakakaotosuimeiprezime(stimedanije
potrebnoilinunokoristitivlastitoimeiprezime,vemoeposluitii
Danijel Laba
54
pseudonim), datum i godina, kao i mjesto roenja i boravka, te
unoenje adrese elektronike pote putem koje vas servisna sluba
drutvene mree moe kontaktirati. Nakon to odaberete korisniko
ime i lozinku, vaa pustolovina u svijetu drutvenih mrea moe
zapoeti.
Razliite drutvene mree funkcioniraju po slinom principu,
svojim korisnicima omoguuju objavljivanje poruka, fotografija,
raznih linkova na tekstove s portala ili video spotove sa servisa kojima
je glavno podruje zanimacije glazba. Sve te objave mogu
komentirati i drugi korisnici. Ovisnoonainimaipravilimakoritenja
drutvene mree ovisi hoe li objave pojedinca biti dostupne
apsolutnosvimkorisnicimatedrutvenemree,ilisamoonimakojima
sam korisnik dopusti.
Komunikacija takoermoebitiusmjerenaprema jednojosobi,
ili prema vie njih. Drutvene mree omoguuju korisnicima
povezivanje i komuniciranje s ljudima sa svih krajeva svijeta.
Koritenjedrutvenihmreananekinainprisiljavakorisnikada
stvara svoj identitet online. Poruke, komentari, pjesme i drugi
sadraji koje objavljuje, mnogo govore o pojedincu, no pitanje je
objavljujeliihonzatojerelistvoritiposvedrugaijuslikuosebi(i
jer jeonline) ilizatotouistinupredstavljajunjegovepreferencije.
Stoga se moe slobodno raspravljati o identitetu ovjeka online i
offline, jer kako navodiMcQuail, ako u svakidanjem, fizikom
ivotupostojimo te i zadruge ljude imamobaremdonekledefiniran
identitet, to nikako ne vrijedi kada smo online, primjerice u relativno
Danijel Laba
55
anonimnimpriaonicamailidiskusijskimforumima(McQuail:2001,
125 prema Laba: 2009, 28). Stoga je komunikacija u raunalno
posredovanoj komunikaciji bitan faktor za ostvarivanje online
identiteta, posebice zbog nedostatka neverbalnog komuniciranja. S
druge strane, moda je upravo to, kao i injenica da je raunalno
posredovanukomunikaciju lakedratipodkontrolom, razlogto joj
neki ljudi pribjegavaju. Iako postoje naini kako izraziti svoje
raspoloenje,takozvanimsmjecima (emoticons),tekodasenataj
nainmoeizrazitionotoseuspijevaspojemverbalne ineverbalne
komunikacije.
Pri koritenju drutvenih mrea i ostalih internetskih servisa
pojedinac se dakako moe sluiti pseudonimom. Upravo ta
'pseudonimnost' u sebi nosi proces konstrukcije identiteta i
njegovoga drutvenoga prepoznavanja, a svaki pseudonim govori
netoo tome tko ga nosi te tijekom vremena dobiva na vrijednosti i
teini,aistotakogadrugisudionicionline komunikacijepotujuiuz
njega se emocionalno veu zahvaljujui prethodnom iskustvu u
komuniciranju s njme (Laba: 2009, 32). Pseudonim je, drugim
rijeima, izvrstan izbor za predstavljanje javnosti online svijeta,
prijesvegajerpojedinacmoekontroliratikojeinformacijeosebieli
otkriti, a koje zadrati za sebe, ali i moe izgraditi identitet posve
opreanonomekoji ga obiljeavau offline svijetu(Laba: 2009,
28-32).
No i pseudonimnost ima svoje negativne strane. Primjerice,
korisnikraunalnoposredovanekomunikacijenikadasasigurnoune
Danijel Laba
56
moeznatiskimekonkretnokomunicira,itkosenalazisdrugestrane
zaslona raunala. Netko se moe predstavljati kao odrasla osoba,
mukarac,ena,ili dijete, a da to zapravonije,tojejedanodizazova,
pa i opasnosti raunalnoposredovane komunikacije u kojoj nedostaje
susret licem u lice izmeudva(ilivie)sugovornika.
Zato je potrebno voditi rauna o prednostima i nedostacima
masovnih medija jer su oni, bez obzira bili tradicionalniilinovi,
jako privlani. Od njihove se pojave razliitim istraivanjima
pokuavalo (i uspijevalo) dokazati koji su negativni, ali i pozitivni
utjecaji masovnih medija na ljude, njihovo razmiljanje, ali i
ponaanje.
Za masovne medije, prije svega televiziju, vjeruje se da
pripadaju tzv. agentima socijalizacije. Masovni mediji imaju takoer
vanu ulogu i kod formiranja ponaanja, percepcije i vjerovanja ili
stavova. Jedan od utjecaja masovnih medija je i efekt agenda-
setting. Jednostavnije reeno, mediji utjeu na ljudsko shvaanje
neega kao bitnog dogaaja. Mediji imaju mogunost odabira koje
temeenaglasiti,inakojinaineimpristupiti,imeseautomatskii
kodpublikestvaradojamotomekojijedogaajtogdananajvaniji,
ili barem vanijiodnekog drugog (Dominick: 1990, 503 - 537).
Negativne i pozitivne uinke na ljude ima i raunalno
posredovana komunikacija. I dok se prednou drutvenih mrea i
drugih virtualnih zajednica moe smatrati stvaranje novih
prijateljstava, istodobno treba imati na umu da se ista mogu stvarati i
offline,odnosnourealnomsvijetuirealnojdrutvenojzajednici.
Danijel Laba
57
Za raunalno posredovanu komunikaciju velik je nedostatak
izostanak neverbalnih znakova. Pri dopisivanju putem chata ili na
forumu ili pak na drutvenimmreama, sugovornici nemogu jedan
drugome vidjeti poloaj tijela, uti intonaciju glasa, promotriti izraz
lica i tome slino (ukoliko, naravno, sugovornici ne komuniciraju
putem web kamere). McQuail tvrdi da je ta komunikacija
siromanainformacijamakojesetiudrutvenogakontekstaukojemu
se komunikacija odvija na drugome mjestu, u njoj se osjea
nedostataknormakoje suopenitoprihvaene iu stanjuusmjeravati
razvoj same komunikacije (McQuail: 2001, 136-137 prema Laba:
2009, 23). Iako se karakter pojedinca moe ocrtavati u pseudonimu
kojeg koristi, est je sluaj da anonimnost koja je tipina za
raunalno posredovanu komunikaciju pojaava procese de-
individualizacije i polarizacije skupine, dovodei u konanici do
protudrutvenihponaanja(Laba:2009,23).
S druge strane, ne treba zaboraviti ni prednosti takve
komunikacije, kojih ima puno. Kada je Marshall McLuhan napisao
svoju slavnu reenicu: Medij je poruka (McLuhan: 1960 prema
Levinson: 2001, 48), dao je do znanja kako je od samog sadraja
medijapunobitnije to togamiuopekoristimo, tj. dainjenicada
koristimoodreenemedijeimaznatnoveiuinaknanaivot,nego
li sadraj. Pri tom nije namjeravao umanjiti znaenje sadraja, ve
istaknutikakoljudinerazmiljajuvieotomedaitaju,veotome
to su proitali. McLuhan je osim toga smatrao i da je korisnik
sadraj (usp. Levinson: 2001, 52). Odnosno, da osoba koja govori
Danijel Laba
58
putem radija ili televizije, ili pakputemtelefona,postajebestjelesni
sadrajmedija glasbez lica ili tijela, ili,usluaju televizije,glass
licemitijelom,alibezsvojebiti(Levinson:2001,52).Atonasvraa
na naa poetna razmiljanja i poetno pitanje: Tko sam ja tko je
ovjek u procesu komumikacije?
Sretnosuenjem!
Danijel Laba