OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić

7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić

http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 1/136

11

UVOD U TURIZAM I TURISTIUVOD U TURIZAM I TURISTIČČKOKO

POSLOVANJEPOSLOVANJE TeTeččaj za voditelje poslovnicaaj za voditelje poslovnicai turistii turističčke vodike vodiččee

Prof. dr. Lidija

Petrić

Ekonomski fakultet Split



22

PovijesniPovijesni razvojrazvoj turizmaturizma

Svako putovanje nije turizam, ali zato svakiSvako putovanje nije turizam, ali zato svaki “ “turizamturizam” ” pretpostavlja i putovanje!pretpostavlja i putovanje! Povijest razvoja turizma jest povijest razvojaPovijest razvoja turizma jest povijest razvoja

putovanja!putovanja! Ipak, turizam je relativno mlada pojava (sredina 19.Ipak, turizam je relativno mlada pojava (sredina 19.

st.); nastao je kad su se stekli uvjeti za njegovust.); nastao je kad su se stekli uvjeti za njegovu

afirmaciju u pravom smislu rijeafirmaciju u pravom smislu riječč

i.i.

Razvojne faze turizmaRazvojne faze turizma

“Pravi”

turizamPojave analogne

turizmu



33

Pojave analogne turizmuPojave analogne turizmu--

predturistipredturističčkaka

epohaepoha

Stari vijek Stari vijek

Organizirane ljudske zajednice oko 4000 g. p. n. e. Pojava novca i trgovine Prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem novih

znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenim razlozima

U trećem tisućljeću p.n.e. ljudi iz dotad poznatogsvijeta posjećivali su Egipat u želji da vide piramide idruge spomenike

Pisani tragovi o putovanjima u tom razdoblju vezanisu uz Babilon, Asiriju



44

UU Kini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, aKini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, ali seli seččesto spominju i ona vezana uz trgovinu.esto spominju i ona vezana uz trgovinu.

RazvojRazvoj trgovintrgovinee -- prometniprometni puteviputevi poput "puta svile" od Kine dopoput "puta svile" od Kine doCrnog mora, "Jantarskog putaCrnog mora, "Jantarskog puta”” od Baltika do Sredozemlja te "Putaod Baltika do Sredozemlja te "Putasoli" odsoli" od HadramautaHadramauta do Arabije i Male Azije.do Arabije i Male Azije.

Osim trgovaca putovali su i putopisci,Osim trgovaca putovali su i putopisci, ččinovnici, lijeinovnici, liječčnici i zabavljanici i zabavljačči.i.

http://www.http://www.silkroadprojectsilkroadproject..orgorg / /tabidtabid /177/ /177/defaultdefault..aspxaspx Va Važžni svjetski trgovani svjetski trgovaččki putovi uki putovi u 1. st. (podebljane linije pokazuju tok1. st. (podebljane linije pokazuju tok

puta svile)puta svile)

http://www.silkroadproject.org/tabid/177/default.aspx
































55

Anti Antiččko dobako doba Putovanja iz zadovoljstva javljaju

se već u antičkom doba.

Sportska događanja; najpoznatijeOlimpijske igre koje su se počeleodržavati 776.g. p. n. e., ali ibrojne druge igre regionalnogkaraktera kao npr. Istamske,Nemejske i Pitijske.

Religijski motivi putovanja:poznato proročište Delfi

Rimljani su također organizirali iredovito održavali priredbe radirazonode i zabave u rimskomamfiteatru- Circus Maximus-u,koji je mogao primiti i do 180 000

posjetitelja, ali i izvan Rima (npr.arena u Puli)

Delfi

stadion u Olimpiji

Circus

Maximus

http://bs.wikipedia.org/wiki/Slika:Circus_Maximus.02.JPG



http://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Olympia-stadion.jpg

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bd/Pythia1.jpg

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Delfi_panorama.jpg



Rimsko kupaliRimsko kupališšte u gradute u gradu BathBath

u Engleskoju Engleskoj

Zbog odmora, zabave izdravlja putovali su u tada

već poznata mjesta za odmor(Rodos, Malu Aziju, Egipatkao i neka poznatalječilišta/terme kod nas,

Varaždinske toplice, Rimsketoplice) ili u Saint Moriceu, Vichiju, Weisbadenu itd.

Pored odlaska u terme,Rimljani su tijekom ljetnihvrućina odlazili i u svoje

ladanjske kuće (tzv. villa-e rustica-e) u čemu semože nazrijeti tragove

odlaska na putovanja zbogrekreacijskih motiva.Model rimske Villae Rusticae

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Roman_Villa_Rustica_Model_.jpg

http://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Roman_bath_at_bath_england.jpg



77

Rimljani imaju vrlo razgranatu mrežucesta (90 000 km cesta prvog reda ioko 200 000 km cesta drugog reda),

dobru organizaciju prijevoza.

Ceste su bile pod državnom upravom, aza sigurnost putovanja brinula je

vojska. U tzv. Cursus Publicus-ima, (javnim

uredima) mogle su se dobiti informacijevezane uz putovanje, unaprijedrezervirati mjesta u kočijama uzizdavanje potvrde o izvršenojrezervaciji ili kupiti karta za prijevoz,uplatiti smještaj i prehranu napostajama.

Posebno je zanimljivo da su postojali inapisani itinerari i vodiči za raznepravce kretanja.

cesta u Pompejima

http://sl.wikipedia.org/wiki/Slika:PompeiiStreet.jpg





99

Prva masovnija putovanja usrednjem vijeku potiče Crkva;

Hodočašća vjernika u svetištaod kojih je prvo i najpoznatijeSantiago de Compostella u

Španjolskoj (u Svetu Zemlju, akasnije i u ostala svetišta kaošto su Loreto, Benares itd).

Uz ceste se sve više dižu"prateći objekti"; svratišta,gostionice, prodavaonicepotrepština itd.,

Ponovno se nakon rimskihvremena javljaju i

"organizatori" hodočasni

čkihputovanja.

Santiago

de Compostella-

Unesco-v spomenik kulture

http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Catedral_santiago_compostela.jpg



1010

HHumanizaumanizamm ii renesansrenesansaa

Razdoblje humanizma i renesanse u Europi -razdoblje procvata kulturnog i duhovnogstvaralaštva.

M. Montaigne 1580. kreće na putovanje Europom -"Journal de Voyages en Italie“.

“Povratak prirodi”, u 18. st.-poznata ideja J. J.Rousseaua pokreće tadašnju intelektualnu elitu na

putovanja Europom.

Slična putovanja kroz 18. i 19. stoljeće poduzimacijeli niz uglednih intelektualaca onoga doba(Stendahl, Goethe, Byron, Heine i dr.)



1111

OdOd sredinsredinee 16.16. stoljestoljeććaa papa svesve dodo sredinesredine 19.19.

stoljestoljeććaa uu veveććemem brojubroju putujuputuju ii mladimladi pripadnicipripadniciplemstvaplemstva,, aristokracijearistokracije ii bogatihbogatih trgovacatrgovaca --Grand Tour of Europe Grand Tour of Europe

TrajalaTrajala susu 22--44 godinegodine, a, a obuhvaobuhvaććalaala susuuglavnomuglavnom zemljezemlje MediteranaMediterana--kolijevkekolijevke civilizacijecivilizacije

ii kulturekulture..

Grand Tours - preteča pravih turističkih

putovanja, a neki ih teoretičari nazivaju čak imeđufazom između predturističke i turističkeepohe.



1212



1313



1414

Specifičnosti faze pojava analognih turizmu:

putovanja su pojedinačna i neorganizirana,

nema aktivnog odnosa putnika i ambijenta

nema osnovnih faktora turizma (nema dovoljnoslobodnih sredstava i slobodnog vremena,

komunikacijski, tj. prometni i receptivni faktori nisudovoljno razvijeni, urbanizacija je na početku razvoja iuglavnom ne djeluje kao faktor turizma, nema medijakoji bi promovirali atraktivne faktore itd.),

učesnici putovanja su uglavnom predstavnici bogatih,aristokratskih slojeva,

uloga države je u cijelom razdoblju uglavnompasivna.



1515

TuristiTurističčka epohaka epoha

TuristiTurističčkaka epohaepoha -- razdobljerazdoblje kojekoje popoččinjeinje sredinomsredinom 19.19. stst.,.,aa momožžee gaga sese uvjetnouvjetno podijelitipodijeliti ii nana 44 razdobljarazdoblja::

1.1.

OdOd 18451845--1875.1875. godinegodine

(u(u turistiturističčkimkim

putovanjimaputovanjima

prevladavaprevladava aristokracijaaristokracija;; posjetiposjeti banjamabanjama,, ljelječčiliilišštimatima iikulturnimkulturnim

centrimacentrima))

2.2.

odod

18751875 --1910. g. u1910. g. u turistiturističčkimkim

putovanjimaputovanjima

sudjelujesudjeluje

ii

burburžžoazijaoazija

(( javljaju javljaju

sese prvaprva

turistiturističčkaka

mjestamjesta

ii kapitalkapital

sese

popoččinjeinje interesiratiinteresirati zaza rasturastuććii fenomenfenomen turizmaturizma))

3.3.

nakonnakon

1910. g.1910. g. ja jaččanjemanjem

borbeborbe

zaza

pravaprava

radnikaradnika

((skraskraććenjeenje

radnogradnog

vremenavremena,, godigodiššnjinji

odmoriodmori,, veveććee

plaplaććee

itd.) uitd.) u turistiturističčkaka putovanjaputovanja sese ukljuuključčujuuju ii obiobiččnini slojevislojevigrađanagrađana,,

4.4.

nakonnakon

drugogdrugog

svjetskogsvjetskog

ratarata dolazidolazi

dodo naglenagle

ii burneburne

ekspanzijeekspanzije turistiturističčkihkih putovanjaputovanja ii turizamturizam postajepostajepredmetompredmetom interesainteresa brojnihbrojnih znanstvenihznanstvenih disciplinadisciplina, a, a

nadasvenadasve ekonomskeekonomske teorijeteorije ii prakseprakse..



1616

Karakteristike turističke epohe:

putovanja dobivaju na masovnosti; putuju sve višei predstavnici ostalih slojeva društva, a ne samoaristokrati,

između turista i ambijenta sve više dolazi doaktivnog međuodnosa,

svi se osnovni faktori turizma snažno razvijaju i

djeluju stvarajući masovnu, društvenu potrebu zaturističkom rekreacijom,

sezona postaje pretežito ljetna, kupališna, uloga države je aktivna turizam postaje snažan ekonomski faktor i djeluje

kao posljedica i faktor privrednog razvoja



1717

Počeci organiziranog turizma

Turizam, bez obzira na njegovu bliskuvezu s putovanjem, je pojava čijinastanak vezujemo uz napredak znanostii tehnologije (naročito u oblasti prometa)

uz porast životnog standarda i slobodnogvremena.

Thomas Cook Thomas Cook -- 18411841.. prvoprvo

organizirano putovanjeorganizirano putovanje OsnivaOsniva prvuprvu putniputniččkuku agencijuagenciju (1845.(1845.

g.)g.) tete uu narednimnarednim godinamagodinama organiziraorganiziranizniz putovanjaputovanja ii posjetaposjeta ((posjetposjet SvjetskojSvjetskoj

izloizložžbibi uu LondonuLondonu 1851.g., 1869. g.1851.g., 1869. g.putovanjeputovanje uu EgipatEgipat, a 1871. g., a 1871. g. putovanjeputovanjeokooko svijetasvijeta).).

1879.1879. godinegodine osnovaoosnovao je je prvuprvu poslovnuposlovnubankubanku kaokao novnovččarskuarsku institucijuinstituciju kojakoja radiradiss CookovimCookovim putniputniččkimkim ččekomekom (voucher(voucher--omom) i) i kreditnimkreditnim pismimapismima..

http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Thomas_cook.jpg



1818

DDominacijaominacija žželjezniceeljeznice kaokao prijevoznogprijevoznog

sredstvasredstva

ŽŽeljeznieljezniččkaka mremrežžaa sese popoččinjeinje postavljatipostavljatinajprijenajprije uu EngleskojEngleskoj, 1825., 1825. godinegodine..

1876.1876. uu BelgijiBelgiji sese osnivaosniva “ “CompagnieCompagnieInternationaleInternationale des wagonsdes wagons--LitsLits et des Grandet des GrandExpressExpress EuropeensEuropeens” ”

OsimOsim žželjeznieljezniččkogkog,, vavažžnunu uloguulogu uu

omasovljenjuomasovljenju putovanjaputovanja je je odigraoodigrao ii brodskibrodskiprijevozprijevoz,, naronaroččitoito nakonnakon izumaizuma parnogparnog strojastroja.. PrviPrvi parobrodparobrod je 1837. je 1837. godinegodine preploviopreplovio

Atlantik Atlantik ,, 1841. Samuel1841. Samuel CunnardCunnard osnivaosniva parobrodarskuparobrodarsku

kompanijukompaniju “ “CunnardCunnard LineLine” ” ii uvodiuvodi prvuprvu

redovituredovitu linijuliniju izmeđ

uizmeđ

u Europe iEurope i Amerike Amerike..



1919

GodineGodine 1844.1844. engleskaengleska kompanijakompanija “ “PeninsularPeninsularand Oriental Co.and Oriental Co.” ” organiziraorganizira prvoprvo krukružžnono

krstarenjekrstarenje MediteranomMediteranom..

PPosebniosebni turistiturističčkiki vodivodiččii zaza pojedinepojedine zemljezemlje;;

njihovonjihovo tiskanjetiskanje je je pokrenuopokrenuo NjemacNjemac KarlKarlBeadeckerBeadecker..

OO njihovojnjihovoj popularnostipopularnosti dovoljnodovoljno govorigovori podatak podatak dada je " je "bedekerbedeker" i" i danasdanas sinonimsinonim zaza dobrodobro pisanipisanituristiturističčkiki vodivodičč..



2020

Sredinom 19. stoljeSredinom 19. stoljećća raste interes za odmaranjem ua raste interes za odmaranjem u

primorskim mjestimaprimorskim mjestima koja svoju popularnostkoja svoju popularnostzasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode.zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode.

Povod za odlazak na more u to vrijeme nije biloPovod za odlazak na more u to vrijeme nije bilokupanje u moru, ve kupanje u moru, ve ćć kupke morske vode koje su sekupke morske vode koje su se

pripremale u javnim kupali pripremale u javnim kupali š š tima ili hotelima.tima ili hotelima.

Polovicom 19. st. ovakva putovanja postaju tolikoPolovicom 19. st. ovakva putovanja postaju tolikoomiljena da se u juomiljena da se u južžnoj Francuskoj ponoj Francuskoj poččinju graditiinju graditibrojni hoteli, parkovi i drugi za turiste omiljenibrojni hoteli, parkovi i drugi za turiste omiljeni

sadrsadr

žžaji,aji,

ššto je dovelo do razvoja francuske, a ubrzo ito je dovelo do razvoja francuske, a ubrzo i

talijanske rivijere.talijanske rivijere.

č



2121

PoPoččeci turizma u Hrvatskojeci turizma u Hrvatskoj

Počeci intenzivnijeg razvoja turizma uHrvatskoj vezuju se uz Opatiju, gdje je1844. godine, izgrađena villa Angiolina.

Sve je zapo č elo 1844. godine kada je trgovaciz Rijeke, Iginio Scarpa , kupio ovaj poluotok

po vrlo povoljnoj cijeni, i skromnu ku ć u

pretvorio u prekrasnu vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi. Nakon toga su po č eli pristizati prijatelji i gosti. To je rezultiralo sa sve više posjeta istaknutih

li č nosti Opatiji, poput austrijske carice Marije Anne koja je u Villi Angiolini boravila 1860.

Godine 1911. prodao je zemljište Povjerenstvu

za zdravstvo za 2,5 milijuna guldena.

http://moja.opatija.net/galerija.asp

http://moja.opatija.net/galerija.asp



2222

Opatija je 1889. proglašena lječilištem te postalapopularno zimovalište bogatih gostiju iz Austro-Ugarske i

drugih dijelova Europe.

U to vrijeme počinju se osnivati i različita društva zauređenje i poljepšavanje mjesta, za izgradnju kupališta,za promet stranaca i sl.

Jedna od prvih takvih organizacija je bilo Društvo za poljepšavanje mjesta osnovano 1864. u Krku , a kaonajstarije društvo za razvoj turizma u Hrvatskoj izdvaja

se Higijeni č ko društvo , osnovano 1868. godine u Hvaru.

Nelukrativni karakter - temelj društvene organizacije

turizma



2323

Aktivnije Aktivnije ukljuuključčivanjeivanje HrvatskeHrvatske uu međunarodnimeđunarodnituristiturističčkiki prometpromet popoččinjeinje vevećć uu prvojprvoj polovicipolovici 20.20.stoljestoljeććaa..

NaNa jve jveććii turistiturističčkiki prometpromet ostvarenostvaren je 1 je 19938.38. godinegodine --500500 tisutisuććaa turistaturista kojikoji susu ostvariliostvarili okooko 33 milijunamilijunanonoććenjaenja,, odod ččegaega se 61 %se 61 % odnosiloodnosilo nana inozemniinozemni

turistiturističčkiki prometpromet

NajposjeNajposjeććenijaenija turistiturističčkaka mjestamjesta susu bilabila:: OpatijaOpatija,,

Dubrovnik,Dubrovnik, CrikvenicaCrikvenica,, RabRab, a u, a u unutraunutraššnjostinjosti ljelječčiliiliššteteTopuskoTopusko



2424

Suvremeni turizamSuvremeni turizam

IndustrijskaIndustrijska revolucijarevolucija -- revolucionarnerevolucionarne promjenepromjene uutehnitehniččkoko tehnolotehnološškimkim dostignudostignuććimaima ((prometnaprometnasredstvasredstva))

FordovaFordova pokretnapokretna ((tekutekuććaa)) vrpcavrpca -- masovnmasovnaa proizvodnjproizvodnjaaautomobilaautomobila,, ninižžii trotrošškovkovii proizvodnjeproizvodnje, a time i, a time i cijenucijenu,, A Autobusutobus -- pprvirvi putput uupotrebljenpotrebljen zaza razgledrazgled gradagrada 1900.1900. godinegodine u Newu New

Yorku Yorku GodineGodine 1919.1919. ostvarenaostvarena je je prvaprva komercijalnakomercijalna zrazraččnana linijalinija izmeđuizmeđu

ParizaPariza ii LondonaLondona..

Masovnijem razvoju turizma svakako je doprinijela isindikalna radnička borba početkom 20. stoljeća,zahvaljujući kojoj su radnici stekli pravo na plaćenigodišnji odmor, ali i veće plaće, što je bio neposredan

preduvjet većem zamahu turisti

čkih putovanja.



2525

Definiranje turizmaDefiniranje turizma--osnovni pojmoviosnovni pojmovi

NajstarijaNajstarija konceptualnakonceptualna definicija (definicija (HunzikerHunziker ii Krapf Krapf ,,1942):1942): "Turizam je skup odnosa i pojava koje"Turizam je skup odnosa i pojava kojeproizlaze iz putovanja pojedinaca i promjeneproizlaze iz putovanja pojedinaca i promjenemjesta boravka, ukoliko dotimjesta boravka, ukoliko dotiččni neni ne--rezidenti timerezidenti timene zasnivaju stalno prebivaline zasnivaju stalno prebivališšte u konkretnomte u konkretnommjestu i ne obavljaju nikakvumjestu i ne obavljaju nikakvugospodarsku/lukrativnu djelatnostgospodarsku/lukrativnu djelatnost..

NaNa svjetskojsvjetskoj konferencijikonferenciji statististatističčaraara 2001. g. u2001. g. u Vancouveru Vancouveru,, prihvaprihvaććenaena je nova je nova statististatističčkaka definicijadefinicija kojakojakakažžee dada::

"Turizam obuhva"Turizam obuhvaćća sve aktivnosti osoba kojea sve aktivnosti osoba kojeputuju i borave u mjestima izvan svogaputuju i borave u mjestima izvan svogauobiuobiččajenog okruajenog okružženjaenja u vremenu do maksimalnou vremenu do maksimalnogodine dana u svrhu odmora, poslovnih razlogagodine dana u svrhu odmora, poslovnih razloga

te drugih razloga za koje nisu plate drugih razloga za koje nisu plaććeni u mjestueni u mjestukoje posjekoje posjeććujuuju” ” ..



2626

PojamPojam "uobi"uobiččajeno okruajeno okružženje"enje" je klju je ključčan u definiciji jeran u definiciji jer

podrazumijeva geografsku cjelinu unutar koje se pojedinacpodrazumijeva geografsku cjelinu unutar koje se pojedinackrekrećće u svojoj svakodnevnoje u svojoj svakodnevnoj žživotnoj rutini, i ima nekolikoivotnoj rutini, i ima nekolikodimenzija:dimenzija: uuččestalostestalost: mjesta koja osoba posje: mjesta koja osoba posjeććuje u svakodnevnojuje u svakodnevnoj

rutini mogu biti locirana i na znarutini mogu biti locirana i na značčajnim udaljenostimaajnim udaljenostima(npr. osoba iz Splita, koja radi u Omi(npr. osoba iz Splita, koja radi u Omiššu ili Makarskoj);u ili Makarskoj);

udaljenost:udaljenost: mjesta u blizini mjesta boravkamjesta u blizini mjesta boravka ččak iako ihak iako ihosoba ne posjeosoba ne posjeććujeuje ččesto; razliesto; različčito poimanjeito poimanje"udaljenosti" u ovisnosti o geografskim faktorima"udaljenosti" u ovisnosti o geografskim faktorima

vrijeme putovanjavrijeme putovanja do nekog mjesta i natragdo nekog mjesta i natrag definicija mjestadefinicija mjesta na kojima pojedinca obavljana kojima pojedinca obavlja

svakodnevne poslove vezane uz radsvakodnevne poslove vezane uz rad,, kupovinu,kupovinu,studiranje i sl.studiranje i sl.

U di i t iUvodi se novi termin ““ j tit ljposjetitelj”” k ji d ijkoji podrazumijeva



2727

Uvodi se novi termin,Uvodi se novi termin, “ “posjetiteljposjetitelj” ” koji podrazumijevakoji podrazumijevadnevne posjetitelje (dnevne posjetitelje (ekskurzisteekskurziste) i turiste) i turiste

Klasifikacija putnika prema WTO-u

Termin Međunarodni turizam Domaći turizam

Rezident Osoba koja obitava u određenojdržavi u razdoblju ne kraćem

od12 uzastopnih mjeseci prijeposjeta drugoj državi, gdje se nezadržava dulje od godine dana.

Osoba koja boravi u konkretnojdržavi najmanje 6 mjeseci prije

odlaska u drugo mjesto u granicamaiste države.

Posjetitelj Osoba koja putuje u drugudržavu, van svoga uobičajenogokruženja i zadržava se urazdoblju ne duljem od godinedana sa svrhom posjeta koja

nema za cilj ostvarenje bilokakve plaćene aktivnosti.

Osoba, rezident konkretne države,koja putuje u drugo mjesto unutargranica svoje države, ali van svogauobičajenog okruženja u razdobljune duljem od 6 mjeseci sa svrhom

posjeta koja nema za cilj ostvarenjebilo kakve plaćene aktivnosti.

Turist Posjetitelj koji putuje u drugudržavu, van svoga uobičajenogokruženja u razdoblju odnajmanje 1 noćenja do najviše 12mjeseci, sa svrhom posjeta kojanema za cilj ostvarenje bilo

kakve plaćene aktivnosti.

Posjetitelj, rezident konkretnedržave, koji putuje u drugo mjestounutar granica svoje države, ali vansvoga uobičajenog okruženja urazdoblju od najmanje 1 noćenja donajviše 6 mjeseci sa svrhom posjeta

koja nema za cilj ostvarenje bilokakve plaćene aktivnosti.

Dnevniposjetitelj/ekskurzist

Posjetitelj koji putuje u drugudržavu, van svoga uobičajenogokruženja u razdoblju kraćem od24 h i bez ostvarenja noćenja uzemlji koju je posjetio, a čijasvrha posjeta nema za cilj

ostvarenje bilo kakve plaćeneaktivnosti.

Posjetitelj, rezident konkretnedržave koji putuje u drugo mjestounutar granica svoje države, ali vansvoga uobičajenog okruženja urazdoblju kraćem od 24 h i neostvaruje noćenje u konkretnom

mjestu, a čija svrha posjeta nemaza cilj ostvarenje bilo kakve plaćeneaktivnosti.



2828

PUTNICI

POSJETITELJI OSTALI PUTNICI

TURISTI

DNEVNI

POSJETITELJI

TRANZITNI PUTNICI

PREDSTAVNICIKONZULATA

POGRANIČ NI RADNICI

BJEGUNCI I NOMADI

ČLANOVI ORUŽANIHSNAGA

EMIGRANTI

motivi

posjeta:

zdravlje,

edukacija,

rekreacija,

poslovniposjeti,

posjetikongresima,sajmovima

ostalinelukrativni

motivi

Klasifikacija putnika i posjetiteljaKlasifikacija putnika i posjetitelja

VRSTE I OBLICI TURIZMA



2929

V V aažžnono je je razlikovatirazlikovati pojavnepojavne oblikeoblike turizmaturizma ododnjegovenjegove bitibiti iliili susušštinetine..

SuSušštinatina (bit)(bit) turizmaturizma proizlaziproizlazi iziz raznolikihraznolikih vezaveza unutarunutardrudrušštvenihtvenih ii ekonomskihekonomskih odnosaodnosa kojekoje ččovjek ovjek uspostavljauspostavlja radiradizadovoljenjazadovoljenja turistiturističčkihkih potrebapotreba..

PojavniPojavni susu oblicioblici turizmaturizma veomaveoma brojnibrojni i ui u stalnomstalnom susu procesuprocesupromjenapromjena.. NjihNjih sese definiradefinira premaprema izabranomizabranom kriterijukriteriju, a, a najnaj

ččeešš

ććii

kriterij je statistikriterij je statističčkiki..

DRŽAVA I NJENEINSTITUCIJE

TURISTI

/POTROŠAČI

PROIZVOĐ AČI

/PODUZEĆ A U TURIZMUI PRATEĆIMDJELATNOSTIMA

VRSTE I OBLICI TURIZMA



3030

PremaPrema sstatistitatističčk k omom kriterijkriterijuu izvrizvrššenaena je je klasifikacijaklasifikacijapojavnihpojavnih oblikaoblika ((vrstavrsta)) turizmaturizma i toi to ovisnoovisno oo porijekluporijekluturistaturista ((posjetiteljaposjetitelja) i) i zemljizemlji kojukoju sese posjeposjeććujeuje::

DOMADOMAĆĆI TURIZAMI TURIZAM -- stanovnicistanovnici zemljezemlje A A putujuputuju popo zemljizemlji A A (npr.(npr. stanovnicistanovnici HrvatskeHrvatske putujuputuju ii boraveborave unutarunutarHrvatskeHrvatske))

ULAZNI TURIZAMULAZNI TURIZAM --inboundinbound -- stanovnicistanovnici zemljezemlje BBputujuputuju popo zemljizemlji A ( A (primjerprimjer stanovnicistanovnici NjemaNjemaččkeke boraveborave uuHrvatskojHrvatskoj))

IZLAZNI TURIZAMIZLAZNI TURIZAM -- outboundoutbound -- stanovnicistanovnici zemljezemlje A A

putujuputuju popo zemljizemlji B (B (HrvatiHrvati odlazeodlaze nana odmorodmor uu nekuneku drugudruguzemljuzemlju).).



3131

Turizam s aspekta tokova kretanja turista::

turizamturizam uu granicamagranicama nekeneke zemljezemlje je je njennjenUNUTARNJI TURIZAMUNUTARNJI TURIZAM

NACIONALNI TURIZAMNACIONALNI TURIZAM obuhvaobuhvaććaa turistiturističčkakakretanjakretanja stanovnikastanovnika pojedinepojedine nacijenacije,, unutarunutarzemljezemlje iliili izvanizvan njenje,, dakledakle domadomaććii ii izlazniizlazni

turizamturizam MEĐUNARODNI TURIZAMMEĐUNARODNI TURIZAM odvijaodvija sese međumeđu

pojedinimpojedinim zemljamazemljama,, šštoto znaznaččii dada obuhvaobuhvaććaa iiulazniulazni ii izlazniizlazni turizamturizam ((stanovnicistanovnici zemljezemlje A u A uzemljuzemlju B iB i obratnoobratno).).



3232

Klasifikacija turizmaKlasifikacija turizma

TURIZAM

UNUTARNJI

NACIONALNI

MEĐUNARODNI

DOMAĆI

ULAZNI

DOMAĆI

IZLAZNI

ULAZNI

IZLAZNI



3333

K K riterijiriteriji zaza razvrstavanjerazvrstavanje posebnihposebnih/pojavnih/pojavnih oblikaoblikaturizmaturizma

premaprema

mobilnosti (boravišni - stacionarni, tranzitni, kružnaputovanja)

obiljež jima turističkog prostora (primorski, otočki,planinski, jezerski, gradski, seoski)

načinu organizacije putovanja (individualni, grupni) sadržaju boravka (zdravstveni, lovni, ribolovni, športski,

kongresni, kulturni, naturizam, incentive-poticajna,nautički, vjerski) dobi i obiteljskom statusu (dječ ji, turizam za mladež,

obiteljski, turizam treće dobi duljini boravka (glavni odmor, 2. ili 3. odmor u godini,izletnički-vikend).



3434

TuristiTurističčko mjesto i destinacijako mjesto i destinacija

MM jest jestoo kojkojee imaima privlaprivlaččnnuu snagsnaguu -- atrakcijeatrakcije,, te ostvaruje određenite ostvaruje određeniintenzitetintenzitet posjetaposjeta ii određeneodređene potropotroššnjenje tete popo tojtoj osnoviosnovi egzistencijeegzistencijelokalnoglokalnog stanovnistanovnišštvatva,, dobidobivava nazivnaziv ” ” turistiturističčk k oo mjestmjestoo” ” ..

1992.1992. godinegodine Pravilnik Pravilnik oo proglaproglaššenjuenju ii razvrstavanjurazvrstavanju turistiturističčkihkih mjestamjesta uurazrederazrede;; A, B, A, B, C, DC, D

NovijiNoviji Pravilnik Pravilnik oo proglaproglaššenjuenju ii razvrstavanjurazvrstavanju turistiturističčkihkih mjestamjesta uurazrederazrede,, NNNN 75/92; 127/07; NN 88/08:75/92; 127/07; NN 88/08: http://www.http://www.mintmint.hr/.hr/UserDocsImagesUserDocsImages /nn /nn--9292--0909--prpr--turistturist--razredirazredi--n.htmln.html

DDestinacijaestinacija ((odod latinskoglatinskog pojmapojma destinatiodestinatio,, onisonis, f.), f.) -- odrediodredišštete,, ciljcilj.. U turizmu destinacija označava lokalitet, mjesto, regiju, zemlju, skupinu

zemalja, pa čak i kontinent kao odredište turističkog putovanja. Njeno ishodište je turističko mjesto.

Turistička destinacija je sustav koji sadržiraznovrsne elemente.

Destinacija predstavlja fleksibilan, dinamičanprostor čije granice određuje samo tr ž ište (turisti č ka

potra ž nja ) , neovisno o administrativnim granicama.

http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-92-09-pr-turist-razredi-n.html





















































3535

TTipologijaipologija destinacijadestinacija obuhvaobuhvaććaa petpet prostornihprostornih modelamodela::

putovanjaputovanja uu jednu jednudestinacijudestinaciju (A1)(A1)

“ “lanlanččanoano putovanjeputovanje” ” ;;

tipitipiččnini itinereritinerer ss posjetomposjetomnizunizu destinacijadestinacija bezbezžžariariššnognog odrediodredišštata (A2)(A2)

osnovnaosnovna destinacija (udestinacija (u

kojojkojoj sese boraviboravi)) tete sluslužžii zazaposjetposjet drugimadrugima uu radijusuradijusuosnovneosnovne destinacijedestinacije (A3)(A3)

krukružžnono putovanjeputovanje ss

jednom jednom

žžariari

ššnomnom

destinacijomdestinacijom (A4)(A4) regionalnoregionalno krukružžnono

putovanjeputovanje;; posjetposjet nizunizudestinacijadestinacija uu regijiregiji (A5)(A5)

ŽŽivotniivotni ciklusciklus destinacijedestinacije



3636

Ž Ž ivotni ivotni ciklus ciklus destinacije destinacije 1.

Istraživanje

–

upoznavanje

destinacije

2.

Angažiranjem

započinju

inicijative

da

se osigura

ponuda za

posjetitelja, a kasnije i za promociju

destinacije

3.

Razvojna

faza

podrazumijeva

dolazak velikog broja turista; javljaju

se i prvi

problemi

vezani

uz

pretjerano

korištenje

i

smanjenje kvalitete usluga;

4.

Faza

konsolidacije

podrazumijeva

smanjenje

broja

posjetitelja, iako je njihov broj jošuvijek

veći

od

broja

lokalnog stanovništva.

OTKRIĆE LOKALNA

KONTROLA INSTITUCIONALIZAM

Vrijeme

Istraživanje

Angažiranje

Razvijanje

Stagnacija

pomlađivanje

propadanje

Broj posjetitelja



3737

5.

Stagnacijom

je postignuta

maksimalna

aglomeracija.Destinacija više nije u modi i imaozbiljne

ekološke, ekonomske

i

socijalne

probleme.

6.

Propadanje

je faza

kada

su

posjetitelji

zauvijek

izgubljeni

idestinacija postaje

ovisna

o manjim

lokalitetima, dnevnim izletima ivikend

posjetiteljima.

7.

Pomlađivanje

uključuje

nove

aktivnosti, novu kvalitetu, novatržišta

i nove

distribucijske

kanale.

Najčešće se pomlađivanje

vrši uvođenjem

novih, alternativnih

oblika turizma i sl.

OTKRIĆE LOKALNAKONTROLA INSTITUCIONALIZAM

Vrijeme

Istraživanje

Angažiranje

Razvijanje

Stagnacija

pomlađivanje

propadanje

Broj posjetitelja



3838

TuristiTurističčkeke

potrebepotrebe

– –

pojampojam

ii sadrsadržžajaj

CChreiologijahreiologija ((grgrččkiki,, chreiachreia--potrebapotreba, logos, logos--znanostznanost),), naukanauka oo potrebamapotrebama

ŠŠtoto susu potrebepotrebe?? PPotrebeotrebe susu temeljtemelj motiviranogmotiviranog ponaponaššanjaanja ččovjekaovjeka..

OneOne predstavljajupredstavljaju zahtjevzahtjev pojedinacapojedinaca iliiliddrurušštvenihtvenih grupagrupa zaza materijalnimmaterijalnim dobrimadobrima iiuslugamauslugama radiradi olak olak ššanjaanja osjeosjeććajaajanezadovoljenostinezadovoljenosti ii postizanjapostizanja odgovarajuodgovarajuććihih razinarazina

blagostanjablagostanja



3939

K K lasifikacijlasifikacijaa

potrebapotreba

premaprema

Abraham Abrahamuu

MaslowMaslow--uu

FizioloFiziološškeke potrebepotrebe;;

PotrebePotrebe zaza sigurnosigurnoššććuu;; PotrebePotrebe zaza pripadanjempripadanjem ii ljubavljuljubavlju;; PotrebePotrebe zaza samoposamopošštovanjemtovanjem;;

PotrebePotrebe zaza samouvasamouvažžavanjemavanjem ii samoaktualizacijomsamoaktualizacijom SpoznajneSpoznajne potrebepotrebe,,

U realnomU realnom žživotu sve suivotu sve su ččovjekove potrebe trajno prisutne,ovjekove potrebe trajno prisutne,pa tako i dok putuje kao turistpa tako i dok putuje kao turist..



4040



4141



4242

MotivacijaMotivacija

TuristiTurističčki motivi suki motivi su unutraunutraššnji poticajinji poticaji ččovjeku da se ukljuovjeku da se uključčiiu turistiu turističčke tokoveke tokove.. TTuristiurističčka motivacijaka motivacija--ponaponaššanjeanje ččovjeka koji je potaknutovjeka koji je potaknut

tim unutratim unutraššnjim pobudama za ukljunjim pobudama za uključč

enjem u turistienjem u turističč

kukuaktivnost s konaaktivnost s konaččnim ciljem, da se zadovolji neka turistinim ciljem, da se zadovolji neka turističčkakapotreba.potreba.

Suvremena psihologija dijeli motive na bioloSuvremena psihologija dijeli motive na biolo

šške,ke,

drudrušštvene i osobne.tvene i osobne.

BioloBiološškiki proizlaze iz temeljnih ljudskih potreba (ukljuproizlaze iz temeljnih ljudskih potreba (uključč

ujuujugastronomiju (lokalni specijaliteti), nautiku (spavanje nagastronomiju (lokalni specijaliteti), nautiku (spavanje nabrodu), psihibrodu), psihiččku i fiziku i fiziččku relaksaciju, ali sku relaksaciju, ali s “ “turistiturističčkimkim” ” predznakom).predznakom).



4343

DruDrušštveni motivitveni motivi su za turizam najznasu za turizam najznaččajniji jer uajniji jer uprvi plan gurajuprvi plan guraju ččovjekovu neprestanuovjekovu neprestanu žželju zaelju zakontaktima s drugim ljudima i unapređivanjemkontaktima s drugim ljudima i unapređivanjem

međ

uljudskih odnosameđuljudskih odnosa

.

.

Osobni motiviOsobni motivi su zapravo okrenuti prema samomsu zapravo okrenuti prema samomturistu, a istituristu, a ističču zadovoljenje njegove potrebe zau zadovoljenje njegove potrebe zasamodokazivanjem (vlastita organizacija putovanja),samodokazivanjem (vlastita organizacija putovanja),samopotvrđivanjenmsamopotvrđivanjenm (stjecanje ugleda boravkom u(stjecanje ugleda boravkom umondenom ljetovalimondenom ljetovališštu), upoznavanjem novih prostora itu), upoznavanjem novih prostora i

kultura, stjecanjem novih saznanja i dr.kultura, stjecanjem novih saznanja i dr.



4444

USPOREDBA MOTIVA 2007 I 2010.USPOREDBA MOTIVA 2007 I 2010.



4545

Proces donoProces donoššenja odluke o kupnjienja odluke o kupnji

PonaPonaššanjeanje turistiturističčkogkog potropotroššaaččaa sese bitnobitno razlikujerazlikuje ododostalihostalih potropotroššaaččaa i toi to zbogzbog sljedesljedeććihih znaznaččajkiajki neopipljiva i nemjerljiva kupnja neimpulsivna kupnja obuhvatno planiranje kupnje kupovanje unaprijed.

Prepoznavanjeproblema

Potraga zainformacijama

Procjenaalternativa Odluka o

kupnji

Ponašanje nakon kupnje



4646

TuristiTurističčka potraka potražžnja i njeninja i njeni ččiniteljiinitelji

Ekonomija:Ekonomija: potrapotražžnja se definira kao ukupna kolinja se definira kao ukupna količčinainaroba i usluga koje su kupci spremni kupiti na trroba i usluga koje su kupci spremni kupiti na tržžiišštutuu određenom vremenu i po određenim cijenamau određenom vremenu i po određenim cijenama;;gleda se njena elastigleda se njena elastiččnost tj. ovisnost o promjeninost tj. ovisnost o promjenicijena i dohotkacijena i dohotka

Psihologija:Psihologija: potrapotražžnja se promatra s aspektanja se promatra s aspektapotreba, motivacije i ponapotreba, motivacije i ponaššanja kupaca.anja kupaca. Geografija:Geografija: ukupan broj osoba koje putuju, iliukupan broj osoba koje putuju, ili žželeele

putovati radi koriputovati radi korišštenja turistitenja turističčkih sadrkih sadržžaja i uslugaaja i uslugana mjestima udaljenim od njihova mjesta boravka ina mjestima udaljenim od njihova mjesta boravka irada.rada.



4747

Razmatranje potražnje s ekonomskog

aspekta

KoliKoličč

inaina potrapotražžnjenje sese izraizražžavaava uu naturalnimnaturalnim jedinicama jedinicamaUU turizmuturizmu potrapotražžnjunju,, osimosim popo brojubroju

realiziranihrealiziranih nonoććenjaenja sagledavamosagledavamo ii krozkrozbrojbroj turistaturista,, budubuduććii dada uu samojsamoj definicijidefiniciji

pojmapojma turistaturista stojistoji ii njegovanjegova povezanostpovezanost ssnonoććenjemenjem kaokao uslugomuslugom,, odnosnoodnosno dobromdobromkojekoje se use u turizmuturizmu prodajeprodaje ii kupujekupuje..



4848

SubjektivniSubjektivni susu faktorifaktori potrapotražžnjenje uvjetovaniuvjetovani subjektivnimsubjektivnimstavovimastavovima ii potrebamapotrebama potropotroššaačča/turistaa/turista, a, a mogumogu bitibiti RacionalnRacionalnii subjektivnsubjektivnii faktorfaktori (zdravstvene potrebe ii (zdravstvene potrebe i

sl..)sl..) IracionalnIracionalnii faktorfaktorii ((modamoda,, ugledanjeugledanje,, snobizamsnobizam,, ljubavljubav,,

religijareligija i sl.i sl.))

UU objektivneobjektivne faktorefaktore potrapotražžnjenje ubrajamoubrajamo svesve oneoneobjektivneobjektivne okolnostiokolnosti kojekoje povepoveććavajuavaju iliili smanjujusmanjuju kupkupččevuevuspremnostspremnost nana potropotroššnjunju kaokao npr.npr. sstandardtandard, i s, i s timtim uu vezivezidohodak dohodak ,, slobodnoslobodno vrijemevrijeme,, sigurnosnisigurnosni uvjetiuvjeti....

Na turističku potražnju utječu subjektivni i

objektivni faktori:

jR j žž j k fijj k fij



4949

Razmatranje potraRazmatranje potražžnje s aspekta geografijenje s aspekta geografije

a)a) Efektivna ili aktualna potraEfektivna ili aktualna potražžnjanja; aktualni broj; aktualni brojsudionika u turizmu, odnosno broj stvarnih (desudionika u turizmu, odnosno broj stvarnih (defactofacto) turista) turista

b)b) Potisnuta potraPotisnuta potražžnja;nja; dio ukupne populacije kojidio ukupne populacije kojizbog razlizbog različčitih razloga ne putuje. Sastoji se oditih razloga ne putuje. Sastoji se oddva elementa:dva elementa:

a)a)

potencijalna potrapotencijalna potražžnjanja

(dio populacije koji namjerava putovati(dio populacije koji namjerava putovati

s promjenom osobnih uvjeta, npr. plas promjenom osobnih uvjeta, npr. plaćće, odnosno kupovnee, odnosno kupovnemomoćći)i)

b)b)

odgođena potraodgođena potražžnjanja

(dio potra(dio potražžnje koji ne putuje radinje koji ne putuje radi

nezadovoljavajunezadovoljavajuććih objektivnih okolnosti kaoih objektivnih okolnosti kao ššto je klima, loto je klima, lošš

smjesmješštaj, teroristitaj, terorističčke aktivnosti i sl.ke aktivnosti i sl.c)c)

NepostojeNepostojećća potraa potražžnja;nja; dio populacije koji ili nedio populacije koji ili nežželi ili ne moeli ili ne možže putovatie putovati



5050

Svjetska turistička potražnjaTablica Kretanje broja turista u međ unarodnim turisti č kim tokovima i ostvareni

prihodi u izabranim godinama

Godina Dolasci umln Prosječ na stopa promjena (%) Prihodi umln US $ Prosječ na stopa promjena (%)

kol 1 kol 2 kol 3 kol 4 kol 5

1950-1960 25,2-69,3 10,6 2,1-6,9 12,6

1960-1965 69,3-112,9 10,2 6,9-11,6 10,1

1965-1970 112,9-165,8 8,0 11,6-17,9 9,1

1970-1975 165,8-222,3 6,0 17,9-40,7 17,9

1975-1980 222,3-284,3 5,0 40,7-103,1 20,4

1981 286,7 0,8 105,2 2,01982 286,7 1,0 98,5 -6,4

1983 289,9 1,1 101,0 2,5

1984 317,1 9,4 111,0 9,9

1985 327,6 3,3 116,1 4,6

1986 338,6 3,4 140,6 21,1

1987 364,9 7,8 172,5 22,7

1988 399,7 9,5 199,5 15,7

1989 429,2 7,4 215,6 8,1

1990 455,8 6,2 261,0 21,11991 463,1 1,6 267,5 24,1

1992 502,9 8,6 305,0 14,0

1993 512,5 1,9 307,4 0,8

1994 531,4 3,7 335,8 9,2

1995 561,0 5,6 380,7 13,9

1996 594,8 5,5 433,9 8,1

1997 612,8 3,0 443,8 2,3

1998 626,5 3,8 - -

1999 650,4 3,8 456,3 -2000 698,8 7,4 474,4 4,0

2001 684,0 2,8 463,0 -2,4

2002 703,0 2,8 480,0 3,7

2003 689,0 -1,9 523,0 8,9

2004 763,0 10,7 600,0 14,7

2005 806,0 5,4 680,0 7,4

2006 846,0 4,9 733,0 7,8

2007. 903,0 6,7 856,0 15,3

2008. 922,0 2,1 944,0 10,32009. 880,0 -4,6 852,0 -9,75

Izvor: UNWTO, Yearbook of Tourism Statistics, vol. I i II, ed. 43, 1990, 1996, 2002, ; Tourismhighlights 2010., preuzeto s:http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_LR.pdf



5151

Distribucija potražnje po svjetskim regijamaTablica Distribucija međ unarodnog turisti č kog prometa

po pojedinim regijama

Regija 1980 1990 2000 2007. 2009

Dolasci(000)

Udio(%)

Dolasci(000)

Udio(%)

Dolasci(000)

Udio(%)

Dolasci(000)

Udio(%)

Dolasci(000)

Udio(%)

Svijet 284,282 100,00 455,812 100,00 698,8 100,0 903,0 100,0 880,0 100,0

Afrika 7,337 2,58 15,090 3,31 27,6 4,0 44,4 4,9 45,6 5,2

Amerika 61,356 21,58 93,722 20,56 129,0 18,5 142,5 15,8 140,7 15,9

Karibi 6,757 2,37 11,417 2,50 17,3 2,5 19,5 2,2 19,5 2,2

Centralna Amerika 1,469 0,51 1,748 0,38 4,3 0,6 7,7 0,9 7,6 0,9

Sjeverna Amerika 47,321 16,64 71,922 15,78 92,0 13,2 95,3 10,6 21,4 2,3

Južna Amerika 5,809 2,04 8,635 1,89 15,4 2,2 19,9 2,2 21,4 2,3

Istočna Azija i Pacifik 20,955 7,37 53,087 11,64 111,9 16,0 174,5 19,3 181,2 20,6

Europa 186,362 65,55 283,157 62,12 403,3 57,7 484,4 53,6 459,7 52,2

Centralna i istočnaEuropa

36,001 12,66 46,723 10,24 76,7 11,0 95,6 10,6 89,5 10,2

Sjeverna Europa 17,921 6,30 26,648 5,84 44,1 6,3 57,6 6,4 53,1 6,0Južna Europa 60,624 21,32 90,509 19,85 126,1 18,1 176,2 19,5 171,1 19,4

Zapadna Europa 69,426 24,45 111,854 24,53 141,7 20,3 154,9 17,1 146,0 16,6

Istočni Mediteran 2,390 0,84 7,423 1,62 14,7 2,1 - - - -

Srednji Istok 5,992 2,10 7,577 1,66 20,6 2,9 47,6 5,3 52,9 6,0

Južna Azija 2,280 0,80 3,179 0,69 6,4 0,9 9,8 1,1 10,1 1,1

Izvor: Yearbook of Tourism Statistics, WTO Madrid 1982.; http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights08_en_LR.pdf http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_LR.pdf



5252



5353



5454



5555

Prognoze turistiPrognoze turističčke potrake potražžnjenje



5656



5757

Promet turista u Republici HrvatskojPromet turista u Republici Hrvatskoj

Dolasci turista u razdoblju od 1975-2009 .g. (u 000)

UKUPNO DOMAĆ I STRANI

1975. 6.454 3.009 3.445

1980. 7.929 3.922 4.007

1985. 10.125 4.569 5.556

1990. 8.497 3.477 5.020

1995. 2.348 1.113 1.324

2000. 7.136 1.305 5.831

2005. 9.995 1.528 8.467

2007. 11.162 1.855 9.307

2009. 10.935 1.000 9.935

Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf

Noć enja turista u razdoblju od 1975-2005. g.

UKUPNO DOMAĆ I STRANI

1975. 42.411 17.761 24.650

1980. 53.600 23.475 30.125

1985. 67.665 26.619 41.046

1990. 52.52 18.474 31.049

1995. 12.885 4.370 8.515

2000. 39.183 5.138 34.045

2005. 51.421 5.434 45.987

2007. 56.006 6.431 49.575

2009 56.300 5.799 50.501

Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf



5858



5959



6060



6161



6262



6363



6464



6565

FFaktoraktorii

((ččiniteljiniteljii)) ponudeponude

U najširem smislu - turistička ponuda podrazumijeva svegospodarske i društvene sudionike jedne

zemlje/destinacije koji na direktan ili indirektan nač

inpridonose zadovoljavanju potreba turista

U uobičajenoj podjeli ponuda podrazumijeva sljedećeskupine elemenata:1. privlačni

ili

atraktivni,

2. saobraćajni

ili

komunikacijski,

3. prihvatni ili receptivni faktori



6666

Atraktivni faktori/elementi ponude

a.a.

prirodnaprirodna ((biotropnabiotropna) dobra, tj.) dobra, tj. faktorifaktori

b.b.

drudrušštvenitveni ((antropiantropiččnini)) faktorifaktori

PPrirodnarirodna dobradobra ((odnosnoodnosno resurseresurse)) momožžemoemostrukturiratistrukturirati nana sljedesljedeććii nanaččinin::1)1) turistiturističčkiki prostorprostor,, ukljuuključčujuujuććii kopnenekopnene ii vodenevodene povrpovrššineine2)2) prirodnaprirodna turistiturističčkaka bogatstvabogatstva ii rijetkostirijetkosti,, ukljuuključčujuujuććii onoono šštoto je je radomradom prirodeprirode nana povrpovrššiniini zemljezemlje formiranoformirano, a, a imaima svojstvosvojstvo turistiturističčkeke atrakcijeatrakcije,, tete

3)3) klimatskiklimatski uvjetiuvjeti DruDrušštveni faktoritveni faktori --sve naslijeđene i izgrađenesve naslijeđene i izgrađene

atrakcijeatrakcije

Klasifikacija atrakcija u Republici Hrvatskoj



6767

Klasifikacija atrakcija u Republici Hrvatskoj

1.1.

PRIRODNE ZNAMENITOSTIPRIRODNE ZNAMENITOSTI:: nacionalninacionalni park, parkpark, parkprirodeprirode,, strogistrogi rezervatrezervat,, posebniposebni rezervatrezervat, park, park ššumauma,,zazašštitiććenieni krajolik krajolik ,, spomenik spomenik prirodeprirode,, spomenik spomenik parkovneparkovnearhitekturearhitekture

ii drugodrugo..

2.2.

KULTURNE ZNAMENITOSTIKULTURNE ZNAMENITOSTI:: staristari grad,grad, dvoracdvorac,,rudnik rudnik ,, samostansamostan,, rodnirodni domdom,, ekoseloekoselo,, muzejmuzej,, galerijagalerija iispomenik spomenik

kulturekulture,,

3.3.

VJERSKO SREDI VJERSKO SREDIŠŠTETE

4.4.

MANIFESTACIJEMANIFESTACIJE:: koncertikoncerti,, festivalifestivali,, ljetneljetne igreigre,,kazalikazališšnene

predstavepredstave,, sportskesportske

manifestacijemanifestacije

ii ostaleostale

manifestacijemanifestacije..5.5.

IGRAIGRAČČNICE (CASINO)NICE (CASINO)

6.6.

KUPALIKUPALIŠŠTATA:: termalnatermalna

kupalikupališštata,, kupalikupališštata

nana

obaliobali

JadranaJadrana ii ostalaostala kupalikupališštata,,7.7. SAJMOVISAJMOVI



6868



6969

Tematski parkovi s više od 6 milijuna posjetitelja u 2003



7070

.Tematski parkovi s više od 6 milijuna posjetitelja u 2003.

Tematski park Posjetitelji (u mil)Magic Kingdom, Florida 15,4

Disneyland, Tokyo 13,2

Disneyland Anaheim, California 12,7

DisneySea, Tokyo 12,2

Disneyland, Paris 10,2

Universal Studios JP 8,8

Everland (KR) 8,8

Epcot Center, Walt Disney World 8,6

Lotte World, Seoul 7,2

Disney MGM Studios, Walt Disney World 7,9Disney's Animal Kingdom 7,3

Universal Studios Orlando 6,8

Blackpool Pleasure Beach 6,2

Islands of Adventure at Universal Orlando 6,1

Izvor: Vanhove, N., op. cit. 2005., str. 104.



7171



7272

KomunikaKomunikacijskicijski elementielementi turistiturističčkeke ponudeponude



7373

o u ac jsj e e e t tu st č e po udep

UU ovuovu skupinuskupinu elemenataelemenata turistiturističčkeke ponudeponude ubrajajuubrajaju sese:: raznerazne vrstevrste prijevoznihprijevoznih sredstavasredstava,, svasva prometnaprometna infrastrukturainfrastruktura kojakoja sluslužžii boljemboljem

povezivanjupovezivanju destinacije sdestinacije s potencijalnimpotencijalnim trtržžiišštimatima..

ZraZraččni prometni promet-- najzastupljeniji (svjetska flota odnajzastupljeniji (svjetska flota od ccacca 2020--ak tisuak tisućća zrakoplova i preko 15 000 zraa zrakoplova i preko 15 000 zraččnih luka)nih luka)

Rastu avio prometa doprinio je:Rastu avio prometa doprinio je: proces deregulacije i ukidanja ograniproces deregulacije i ukidanja ograniččavajuavajuććih propisa zraih propisa zraččnognog

prijevoza u SADprijevoza u SAD--u i EU,u i EU,

Pojava tzv.Pojava tzv. „ „lowlow--cost carrieracost carriera” ” , tj. niskotarifnih zrakoplovnih, tj. niskotarifnih zrakoplovnihkompanija (kaokompanija (kao ššto su Ryan Air, JetAir itd.) koje nude reduciranuto su Ryan Air, JetAir itd.) koje nude reduciranuuslugu prijevoza bez dodatnih usluga, ali zato po iznimno niskiuslugu prijevoza bez dodatnih usluga, ali zato po iznimno niskimmcijenama.cijenama.

proces okrupnjavanja tj. integriranja avio kompanija, uslijedproces okrupnjavanja tj. integriranja avio kompanija, uslijed ččegaegadolazi do reduciranja trodolazi do reduciranja trošškova te snikova te snižžavanja cijena karata.avanja cijena karata.

2005 t2005 t žžiiššt d i i j t i likt d i i j t i lik čč



7474

2005. g. tr2005. g. tržžiišštem dominiraju tri velika zratem dominiraju tri velika zraččna savezana saveza TheThe StarStar Alliance Alliance; Lufthansa,; Lufthansa, UnitedUnited Airlines Airlines,,

CanadaCanada Air Air,, Air Air NewNew ZealandZealand,, All All NipponNippon Airlines Airlines,, Australian Australian Airlines Airlines GroupGroup,, BritishBritish MidlandsMidlands,, MexicanaMexicana Airlines Airlines,, ScandinavianScandinavian Airlines Airlines,, SingaporeSingapore Airlines Airlines,,

ThaiThai andand Varig Varig,, CroatianCroatian Airlines Airlines,, OneworldOneworld;; American American Airlines Airlines,, BritishBritish Airlines Airlines,, Aer Aer

LingusLingus,, CathayCathay PacificPacific,, FinnairFinnair,, IberiaIberia, Lan, Lan--ChileChile,,QuantasQuantas,,

TheThe SkySky TeamTeam:: Air Air FranceFrance, Delta,, Delta, AeroMexico AeroMexico,, Alitalia Alitalia,, CzechCzech Airlines Airlines,, KoreanKorean Air Air LinesLines, KLM,, KLM,NortwestNortwest ii ContinentalContinental..

Cestovni prometCestovni promet-- rasturastućće znae značčenjeenje;; u razdoblju od 1970. do 1990. g. u svijetu je broju razdoblju od 1970. do 1990. g. u svijetu je broj

automobila porastao sa cca 190 mil. na cca 450automobila porastao sa cca 190 mil. na cca 450mil., odmil., od ččega samo u Europi sa 68 mil na 185 milega samo u Europi sa 68 mil na 185 mil

B d ki ijB d ki ij t i t j kt i ij i i it i t j kt i ij i i i



7575

••Brodski prijevozBrodski prijevoz u turizmu: trajektni prijevoz i cruisingu turizmu: trajektni prijevoz i cruisingturizamturizam

broj putnika na velikim brodovimabroj putnika na velikim brodovimaza kruza kružžna krstarenja porastao je sna krstarenja porastao je s4,02 milijuna u 1989. g. na 9,614,02 milijuna u 1989. g. na 9,61milijuna putnika u 2000. g.milijuna putnika u 2000. g. s times timeda se do 20da se do 2010. p10. predviđa okoredviđa oko

13,05 milijuna putnika na13,05 milijuna putnika nacruiserima.cruiserima. Putnici naPutnici na cruiserima cruiserima ostvarujuostvaruju

1,4%1,4% ukupnih međunarodnihukupnih međunarodnihturistiturističčkih dolazaka.kih dolazaka.

UU cruising cruising uu je danas uklju je danas uključčenoenooko 300 brodova; 2001oko 300 brodova; 2001--2004.2004.broj lebroj ležžajeva porastao je zaajeva porastao je zaoko 77% i danasoko 77% i danas ččini okoini oko

0,6% ukupnih hotelskih0,6% ukupnih hotelskihkapaciteta.kapaciteta.



7676



7777

Način dolaska u Hrvatsku



7878

Receptivni elementi ponude



7979

Receptivni elementi ponude

UU receptivnereceptivne ((prijamneprijamne)) elementeelemente ubrajamoubrajamo svesve objekteobjektekojikoji sluslužžee zaza prihvatprihvat ii prehranuprehranu gostijugostiju ii kojikoji njihovomnjihovom

boravkuboravku prupružžajuaju određ

eniodređ

eni rekreacijskirekreacijski sadrsadržžajaj..

ReceptivnReceptivnii elementelementii uu šširemirem smislusmislu;;

servisiservisi,, radnjeradnje,, trgovinetrgovine,, parkoviparkovi,, komunalnakomunalnainfrastrukturainfrastruktura itd.itd.-- svesve ššto posredno sluto posredno služži turistimai turistima

Receptivni elementiReceptivni elementi uu uužžemem smislusmislu;;••

ugostiteljsk ugostiteljsk ii objektobjektii zaza prupružžanjeanje uslugausluga smjesmješštajataja

•• zaza prupružžanjeanje uslugausluga prehraneprehrane ii totoččenjaenja pipiććaa..

VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA



8080

VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

OBJEKTI ZASMJEŠTAJ

OSNOVNI

DOPUNSKI(KOMPLEMENTARNI)

Hoteli

Turističkanaselja

Pansioni

Tur. apartmani...

Kampovi

Odmarališta

Privatni smještaj

Luke nautičkogturizma

OBJEKTI ZAPREHRANU I

PIĆE

Restorani, konobe, zdravljaci, caffe

barovi i ostali slični objekti



8181

Klasifikacija smjeKlasifikacija smješštajnih objekata u RHtajnih objekata u RH OsnovniOsnovni kapacitetikapaciteti (skupina HOTELI)(skupina HOTELI) susu premaprema

PravilnikuPravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnimo razvrstavanju, kategorizaciji i posebnimstandardimastandardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NNNN

88/0788/07;; NN 88/07NN 88/07 ;; NN 58/08NN 58/08 ;; NN 62/09NN 62/09 )) 1.1. Hotel baHotel bašština (tina (heritageheritage),), 2. Hotel,2. Hotel,

3.3. Aparthotel Aparthotel,, 4. Turisti4. Turističčko naselje,ko naselje, 5. Turisti5. Turističčki apartmani,ki apartmani, 6. Pansion.6. Pansion.

http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mht




http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnik-kategorizac-hoteli.mht


http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-58-08-Pravilnik-izmjdop-kateg-hoteli.mht


http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-62-09-pravilnik-izmj-hotel.htm









8282

Vrste posebnih standarda za HOTELE su: Vrste posebnih standarda za HOTELE su:

1.1.

BUSINESS (Poslovni),BUSINESS (Poslovni),

2.2.

MEETINGS (Za sastanke),MEETINGS (Za sastanke),

3.3.

CONGRESS (Kongresni),CONGRESS (Kongresni),

4.4.

CLUB (Klub),CLUB (Klub),

5.5.

CASINO (Kasino),CASINO (Kasino),

6.6.

HOLIDAY RESORTHOLIDAY RESORT

(Odmori(Odmoriššni),ni),7.7.

COASTLINE HOLIDAY RESORTCOASTLINE HOLIDAY RESORT(Priobalni odmori(Priobalni odmoriššni),ni),

8.8.

ZA OSOBE S INVALIDITETOMZA OSOBE S INVALIDITETOM

9.9.

FAMILY (Obiteljski),FAMILY (Obiteljski),

10.10.

SMALL & FRIENDLY (Mali iSMALL & FRIENDLY (Mali i

prijateljski),prijateljski),11.11.

SENIOR CITIZENS (Za starijeSENIOR CITIZENS (Za starijeosobe),osobe),

12.12.

HEALTH & FITNESS (ZdravljeHEALTH & FITNESS (Zdravlje

ii fitnessfitness),),13.13.

SPA (Toplice),SPA (Toplice),

14.14.

WELLNESS,WELLNESS,

15.15. DIVING CLUB (RonilaDIVING CLUB (Ronilaččkikiklub),klub),16.16.

MOTEL (Motel),MOTEL (Motel),

17.17.

SKI (SKI (SkiSki),),

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima ikategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "kampovi i

druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" (interno pročišćeni tekst

http://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf










8383

druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj

(interno pročišćeni tekst

Pravilnika iz NN 75/08 i 45/09

;

Vrste kamp: kamp , kamp naselje, Vrste kamp: kamp , kamp naselje, kampiralikampirališštete, kamp, kampodmoriodmorišštete

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskihobjekata za smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskihobjekata za sm ještaj“ (interno pročišćeni tekst Pravilnika iz NN49/08 i 45/09) (NN 49/08) ; (NN 45/09) 1.1. Soba za iznajmljivanjeSoba za iznajmljivanje 2. Apartman2. Apartman 3. Studio apartman3. Studio apartman 4. Ku4. Kućća za odmora za odmor 5. Preno5. Prenoććiišštete

6. Odmarali6. Odmarališštete 7. Hostel7. Hostel 8. Planinarski dom8. Planinarski dom 9. Lova9. Lovaččki domki dom 10. U10. Uččenieniččki dom ili studentski domki dom ili studentski dom 11. Objekt za robinzonski smje11. Objekt za robinzonski smješštaj.taj.

Ostali vaOstali važžni pravilnici o razvrstavanjuni pravilnici o razvrstavanjuugostiteljskih objekataugostiteljskih objekata











http://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdf

http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn49-08-kateg-drugikamp.mht




http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mht

















8484

ugostiteljskih objekataugostiteljskih objekata

PravilnikPravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata uo razvrstavanju i kategorizaciji objekata ukojima se prukojima se pružžaju ugostiteljske usluge u domaaju ugostiteljske usluge u domaććinstvuinstvu

88/07, 58/08 i 45/0988/07, 58/08 i 45/09)) PravilnikPravilnik o pruo pružžanju ugostiteljskih usluga u seljaanju ugostiteljskih usluga u seljaččkomkom

domadomaććinstvu (instvu (NN 5/08NN 5/08))

Pravilnik Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetimao razvrstavanju i minimalnim uvjetimaugostiteljskih objekata iz skupina "restorani", "barovi",ugostiteljskih objekata iz skupina "restorani", "barovi",""cateringcatering objekti" i "objekti jednostavnih usluga" (objekti" i "objekti jednostavnih usluga" (NNNN

82/0782/07) () (NN 82/09NN 82/09)) ((NN 82/07NN 82/07))

http://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-domacinst.pdf


http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-5-08-Pravilnik-ugost-seljackodom.htm


http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mht













8585



8686



8787



8888



8989http://www.mint.hr/UserDocsImages/ulaganja.pdf

Aktualni trendovi u turistiAktualni trendovi u turističčkoj ponudikoj ponudi

http://www.mint.hr/UserDocsImages/ulaganja.pdf

http://www.mint.hr/UserDocsImages/ulaganja.pdf



9090

Aktualni trendovi u turisti Aktualni trendovi u turističčkoj ponudikoj ponudi

Rast broja destinacijaRast broja destinacija TehnoloTehnološške inovacije ike inovacije i brandingbranding Novi oblici smjeNovi oblici smješštajnih kapaciteta i atrakcijatajnih kapaciteta i atrakcija

TimesharingTimesharing -- vremenski ogranivremenski ograniččen zakup jedinice smjeen zakup jedinice smješštajataja allall--inclusiveinclusive resortsresorts-- predstavlja hotel ili turistipredstavlja hotel ili turističčko naselje uko naselje u

kojemu se gostima po jedinstvenoj cijeni nudi integralnakojemu se gostima po jedinstvenoj cijeni nudi integralna

usluga ,usluga ,

cruisingcruising,, tematski parkovi i sl.tematski parkovi i sl.

Procesi "usitnjavanja" kapitala (mala i srednjaProcesi "usitnjavanja" kapitala (mala i srednja

poduzepoduzećća)a) Procesi koncentracije (nastanak velikihProcesi koncentracije (nastanak velikih

multinacionalnih kompanija)multinacionalnih kompanija)

Hoteli u Hrvatskoj u stranom vlasništvu prema državama

porijekla



9191

Država

porijeklahotela

Broj

hotelau

Hrvatskoj

Austrija 40Italija 14 Nizozemska 11Mađarska 10Luksemburg 9SAD 5Rusija 4Slovačka 4 Njemačka 3Belgija 1Bosna i

Hercegovina

1

Francuska 1Kanada 1Poljska 1Slovenija 1

Ukrajina 1UKUPNO 107

Hotelski brandovi u Hrvatskoj 2008. godine HOTELSKI BRAND Hotel Broj

hotela

Oblik Država

porijekla

Turkish Rixos Rixos Libertas, Dubrovnik 1 FDI, mngm TurskaStarwood Le Meridien Lav, Split

Four Points by Sheraton Zagreb4 franšiza, mngm SAD



9292

Four Points by Sheraton, ZagrebSheraton, ZagrebWestin, Zagreb

Radisson SAS Radisson Hotel Split (2009)Radisson Dubrovnik (2009)

2 franšiza, mngm Danska

Regent Regent Esplanade, ZagrebRegent Dubrovnik (2010)

2 franšiza, mngm SAD

Sol Melía Sol Stella Maris, IstraSol Umag, Istra, Sol Polynesia, IstraSol Coral, Istra, Sol Garden IstraSol Aurora, Istra, Sol Šipar, IstraMoj mir bungalows, IstraKangera, Istra, Savudrija, IstraIstrian villas, Istra

11 mngm Španjolska

Kempinski Hotel Adriatic Savudrija (2009) 1 franšiza, mngm Švicarska Hilton Hilton Imperial Dubrovnik 1 franšiza, mngm SAD

Iberostar Iberostar Epidaurus, CavtatIberostar Albatros, CavtatIberostar Cavtat

3 mngm Španjolska

Lifeclass Hotels Grand Hotel Adriatic, Opatija 1 franšiza, mngm Slovenija Arcotel Arcotel Alegra, Zagreb 1 franšiza, mngm Austrija

Best Western Astoria, Zagreb 1 konzorcij AustrijaGolden Tulip Hotel Holiday, Zagreb 1 konzorcij Nizozemska

Leading Hotels of the

World

Adriana, Hvar 1 konzorcij SAD

Small Luxury Hotels Riva, Hvar 1 konzorcij Velika Britanija Azalea Mina, Hvar

Fontana, JelsaTN Jadran, JelsaZora, PrimoštenLabineca, GradacFaraon, Trpanj

6 mngm Austrija

Falkensteiner Donat, ZadarFunimation Club Dalmacija, ZadarDiadora, ZadarIadera, Zadar

4 FDI, mngm Austrija

Vienna International Bristol, OpatijaAstoria, OpatijaOpatija, OpatijaMiramare, CrikvenicaApoksiomen, Mali Lošinj

5 mngm Austrija

SRS Millennium, Opatija 1 konzorcij NjemačkaUtell Excelsior, Dubrovnik

Dubrovnik Palace, DubrovnikGrand Villa Argentina, DubrovnikBellevue, DubrovnikKompas, DubrovnikBonavia, Rijeka

6 konzorcij SAD

Izvor: mr. sc. Novak, M., magistarska radnja, 2009.

Uloga poduzeUloga poduzeććaa ţţuristiurističčkogkog posredovanjaposredovanja --ij i i k išš



9393

agencija na turistiagencija na turističčkom trkom tržžiišštutu

PoduzePoduzeććaa turistiturističčkogkog posredovanjaposredovanja,, posredujuposreduju izmeđuizmeđu turistiturističčkekeponudeponude ii turistiturističčkeke potrapotražžnjenje tj.tj. povezujupovezuju dislociranedislocirane sudionikesudionikesuprotnihsuprotnih polovapolova turistiturističčkogkog trtržžiišštata..

PodPod pojmompojmom turistiturističčkiki posredniciposrednici najnajččeeššććee podrazumijevamopodrazumijevamoputniputniččkeke ((turistiturističčkeke)) agencijeagencije, tj., tj. privredneprivredne subjektesubjekte kojikojipotencijalnimpotencijalnim klijentimaklijentima dajudaju razlirazliččiteite vrstevrste uslugausluga, a, a najvanajvažžnijenijemeđumeđu njimanjima susu prodajaprodaja vlastitogvlastitog proizvodaproizvoda--turistiturističčkogkog

aranaranžžmanamana.. PutniPutniččkeke agencijeagencije momožžemoemo dijelitidijeliti ss obziromobzirom nana razlirazliččiteite kriterijekriterije ii

to;to; premaprema sjedisjedišštutu organizacijeorganizacije,, premaprema predmetupredmetu poslovanjaposlovanja,, premaprema organizacijiorganizaciji ii podrupodručč ju ju djelovanjadjelovanja..



9494

Prema sjedištuorganizacije

Prema predmetuposlovanja

Prema organizaciji

Prema područ ju

djelovanja

emitivne

receptivne

detaljističke

grosističke

kombinirane

•Pojedinačne

•S mrežom poslovnica

•Međunarodne

•Nacionalne

•Regionalne•lokalne

PutniPutniččkeke agencijeagencije vrvrššee sljedesljedeććee funkcijefunkcije::



9595

posredniposredniččkaka ((posredujeposreduje izmeđuizmeđu potropotroššaaččaa ii davateljadavatelja razlirazliččitihitih

uslugausluga,, kaokao ii izmeđuizmeđu razlirazliččitihitih davateljadavatelja uslugausluga, npr., npr. prijevoznikaprijevoznikaii hotelijerahotelijera,, iliili hotelijerahotelijera ii kulturnihkulturnih institucijainstitucija))

informativnoinformativno -- savjetodavnasavjetodavna ((davanjedavanje raznihraznih informacijainformacija iisavjetasavjeta uu vezivezi putovanjaputovanja,, boravkaboravka u destinaciji itd.);u destinaciji itd.);

organizacijskaorganizacijska ((stvaranjestvaranje paketpaket aranaranžžmanamana););

promotivnapromotivna;;

razlirazliččiteite drugedruge uslugeusluge -- pribavljanjepribavljanje putnihputnih ispravaisprava,, prodajaprodajakaratakarata zaza utakmiceutakmice,, priredbepriredbe,, pribavljanjepribavljanje osiguranjaosiguranja uu slusluččajuajunesrenesreććee iliili gubitkagubitka prtljageprtljage,, prodajaprodaja prospekataprospekata ii suvenirasuvenira,,mjenjamjenjaččkiki posloviposlovi iliili iznajmljivanjeiznajmljivanje vlastitihvlastitih prijevoznihprijevoznih sredstavasredstava,,

osiguravanjeosiguravanje vodivodiččkihkih uslugausluga itd.itd.

DjelatnostDjelatnost turistiturističčkihkih agencijaagencija – – retaileraretailera



9696

jj g jg j(maloprodajnih agencija )(maloprodajnih agencija ) temeljitemelji sesenajvenajveććimim dijelomdijelom nana posredniposredniččkojkoj uloziulozinana temeljutemelju ččegaega dobivadobiva provizijuproviziju..

OsnovniOsnovni razlozirazlozi korikorišštenjatenja posrednikaposrednika:: povoljnijapovoljnija cijenacijena cjelokupnogcjelokupnog putovanjaputovanja mogumoguććee tetešškokoććee pripri stupanjustupanju uu vezuvezu ss

ponuđaponuđaččimaima turistiturističčkihkih uslugausluga smanjenjesmanjenje rizikarizika pripri organizacijiorganizaciji putovanjaputovanja..

Tour operator je agencija grosist koja, objedinjujući usluge različitihponuđača kreira i organizira tzv. paušalna putovanja (paket aranžmane)na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce te na toj



9797

na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce te na tojosnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda.

. Osnovne razlike izmeđ u agencije i tour operatora

TOUROPERATOR PUTNI Č KA AGENCIJA

• trgovac na veliko • trgovac na malo

• poduzetnik i posrednik • posrednik

• kupuje u vlastito ime, i za vlastiti račun • prodaje usluge u svoje ime, ali za tuđiračun

• kreira vlastiti proizvod • plasira na tržištu tuđe proizvode

• osnovni izvor prihoda; prodaja

vlastitih proizvoda

• osnovni izvor prihoda: provizija

• snosi rizik za neprodane kapacitete • ne snosi rizik neprodanih

kapaciteta

• u pravilu nema izravan kontakt s klijentima • ima izravan kontakt s klijentima

• prodaju svojih proizvoda vrši

najčešće koristeći posrednike

• vrši izravnu prodaju klijentima

• lokacija nije presudna za uspješno poslovanje • lokacija vrlo bitna za uspjeh poslovanja

• glavna funkcija: organizatorska • glavna funkcija:posrednička

• ima na tržištu specifičnu

informatovno-savjetodavnu funkciju

• prevladava opća infoermativno-

savjetodavna funkcija

• promocijska funkcija vrlo značajna • vrlo izražena komercijalno- propagandna funkcija

Paket aranžman možemo definirati kao "unaprijedaranžiranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedećih



9898

aranžiranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedećih

elemenata, prodanu ili ponuđ

enu na tržištu po jedinstvenoj cijeni, kad usluge traju dulje od sata iuključuju jedno noćenje: prijevoz, smještaj i prehrana teostale turističke usluge nevezane s transportom i

smještajem koje čine značajan dio paket aranžmana((oviseovise oo mamašštovitostitovitosti agencijeagencije ii zainteresiranostizainteresiranostipotencijalnihpotencijalnih putnikaputnika

Touroperator uTouroperator u svomesvome poslovanjuposlovanju sklapasklapa brojnebrojne ugovoreugovoresasa tretreććimim partnerimapartnerima, a, a posebnoposebno istiističčemoemo ugovorugovor ooalotmanualotmanu..

TTo jeo je ugovorugovor ss hotelijerimahotelijerima premaprema kojemukojemu se hotelse hotelobavezujeobavezuje stavitistaviti touroperatorutouroperatoru nana raspolaganjeraspolaganje određeniodređenidiodio svojihsvojih kapacitetakapaciteta uu određenomodređenom vremenskomvremenskom

razdobljurazdoblju, a, a touroperator setouroperator se obavezujobavezujee dada ćć

ee ihih prodaprodavavatiti,,tj. sukcesivno puniti...tj. sukcesivno puniti...

Izraziti procesi koncentracije u poslovanjuIzraziti procesi koncentracije u poslovanju



9999

Izraziti procesi koncentracije u poslovanjuIzraziti procesi koncentracije u poslovanjutouroperatoratouroperatora::

Primjer TUI:Primjer TUI: u vlasniu vlasnišštvu ili suvlasnitvu ili suvlasnišštvu imatvu ima::

preko 100 hotela u raznim destinacijama, s prekopreko 100 hotela u raznim destinacijama, s preko150150.000 le.000 ležžajeva, od toga samo na Kanarimaajeva, od toga samo na Kanarima18.00018.000 (2003. godine 290 hotela i 76 000 soba)(2003. godine 290 hotela i 76 000 soba)

44 ččarter zrakoplovne kompanije s ukupno 90arter zrakoplovne kompanije s ukupno 90

aviona (20.000 sjediaviona (20.000 sjediššta),ta), 8181 touroperatoratouroperatora, kontrolira preko 3.200 turisti, kontrolira preko 3.200 turističčkihkihagencija koje prodaju njegove aranagencija koje prodaju njegove aranžžmane te 21mane te 21receptivnu turistireceptivnu turističčku agenciju,ku agenciju,

zapozapoššljava preko 46.000 osoba,ljava preko 46.000 osoba, kontrolira preko 70% europskog trkontrolira preko 70% europskog tržžiišštata

organiziranih putovanja.organiziranih putovanja.

Vodeći turoperatori na Njemačkom tržištu (2000



100100

8929

7070

5325

1698 1680

0

1000200030004000

5000600070008000

9000Prihod u mil.

Eura

TUI ThomasCook

Rewe FTI Alltours

Vodeći turoperatori na Njemačkom tržištu (2000.-

2001.)

UUččinciinci turizmaturizma



101101

POZITIVNI UPOZITIVNI UČČINCIINCI

EEkonomsk konomsk ee ii neekonomskeneekonomske funkcijefunkcije iliili uuččinciinci turizmaturizma

UU neekonomskeneekonomske funkcijefunkcije , tj. , tj. uuččinkeinke turizmaturizma ubrajamoubrajamooneone kojimakojima turizamturizam uu prvomprvom reduredu djelujedjeluje nana turistaturista, a to, a tosusu:: zdravstvenazdravstvena,, socijalnasocijalna,, obrazovnaobrazovna,, kulturnakulturna itd.itd.

UU ekonomskomekonomskom smislusmislu turizamturizam djelujedjeluje nana nanaččinin dada pretvarapretvara brojnabrojna neprivrednaneprivredna dobra idobra i resurseresurse ((kaokao

npr.npr. suncesunce, more,, more, klimuklimu,, ljekoviteljekovite izvoreizvore,, povijesnepovijesnespomenikespomenike itd.) uitd.) u privrednaprivredna dobradobra kojakoja ostvarujuostvarujudohodak dohodak (konverzijski učinak turizma)



102102

dada sese turistiturističč

kaka potropotroššnjanja prelijevaprelijeva iziz turistiturističč

kihkih djelatnostidjelatnostiuu mnogemnoge drugedruge umnoumnožžavajuavajuććii svojesvoje popoččetnoetno djelovanjedjelovanje..TakoTako prelivenaprelivena turistiturističčkaka potropotroššnjanja izazivaizaziva ččestoesto znatneznatnepozitivnepozitivne promjenepromjene,, kojekoje proizlazeproizlaze iziz povepoveććaneane ii usavrusavrššeneeneproizvodnjeproizvodnje ii kojekoje mogumogu povepoveććatiati dohodak dohodak , a to, a to veveććpredstavljapredstavlja multiplikativni učinak turizma.

OsimOsim togatoga turizamturizam utjeutječčee nana:: povećanje zaposlenosti

poboljšanje platne bilance razvoj nedovoljno razvijenih regija

Ekonomski uEkonomski uččinci turizma u svijetuinci turizma u svijetu



103103

j

Globalni fenomen (ukljuGlobalni fenomen (uključčuje sve zemlje svijeta);uje sve zemlje svijeta); 900900 mlrdmlrd US$ prihodaUS$ prihoda 9,9% u9,9% uččeeššćća u formiranju svjetskog BDPa u formiranju svjetskog BDP--aa

Sudjelovanje turizma u zapoSudjelovanje turizma u zapoššljavanju (direktnom iljavanju (direktnom iindirektnom u svijetu) procjenjuje se na oko 8,4% odindirektnom u svijetu) procjenjuje se na oko 8,4% odukupno zaposlenihukupno zaposlenih

Ukupan turistiUkupan turističčki izvoz (u terminima prihoda od turista iki izvoz (u terminima prihoda od turista ituristiturističčkih roba) procjenjuje se na 11 % od ukupnogkih roba) procjenjuje se na 11 % od ukupnogsvjetskog izvoza (roba i usluga)svjetskog izvoza (roba i usluga)

Preko 30 % svjetskog izvoza uslugaPreko 30 % svjetskog izvoza usluga

Pokazatelji turističkih rezultata u RH



104104



105105



106106



107107

TTurizamurizam generiragenerira tzv.tzv. direktnudirektnu,, indirektnuindirektnu ii induciranuinduciranu

zaposlenostzaposlenost..

DirektnaDirektna zaposlenostzaposlenost sese odnosiodnosi nana zaposlenostzaposlenost uuhotelimahotelima,, restoranimarestoranima,, turistiturističčkimkim agencijamaagencijama ii nonoććnimnimklubovimaklubovima i sl.i sl.

IndirektnaIndirektna zaposlenostzaposlenost sese odnosiodnosi nana nana osobeosobe kojekoje

raderade uu onimonim djelatnostimadjelatnostima kojekoje susu ovisneovisne oo turizmuturizmu uuodređenimodređenim razdobljimarazdobljima poslovanjaposlovanja, (npr., (npr. građevinarstvograđevinarstvo,,lijeliječčnicinici kojikoji pomapomažžuu turistimaturistima,, trgovcitrgovci i sl.).i sl.).

InduciranaInducirana zaposlenostzaposlenost sese odnosiodnosi nana dodatnododatnozapozapoššljavanjeljavanje kojekoje rezultirarezultira iziz multiplikativnihmultiplikativnih efekataefekataturistiturističčkeke potropotroššnjenje..

TTurizamurizam -- radnoradno intenzivnaintenzivna djelatnostdjelatnost tete kaokao takavtakav predstavljapredstavlja jedanjedan



108108

TTurizamurizam radnoradno intenzivnaintenzivna djelatnostdjelatnost tete kaokao takavtakav predstavljapredstavlja jedan jedanodod glavnihglavnih izvoraizvora zapozapoššljavanjaljavanja uu velikomvelikom brojubroju ((naposenapose receptivnihreceptivnih

turistiturističčkihkih)) zemaljazemalja.. WTTC procjenjuje da 2006. g. turistiWTTC procjenjuje da 2006. g. turističčka industrija (direktneka industrija (direktne

turistiturističčke djelatnosti) u svijetu generira oko 76,7ke djelatnosti) u svijetu generira oko 76,7 milmil. radnih mjesta,. radnih mjesta,dok turistidok turističčka ekonomija (djelatnosti direktno i indirektno povezane ska ekonomija (djelatnosti direktno i indirektno povezane sturizmom) generira ukupno oko 234,3turizmom) generira ukupno oko 234,3 milmil. radnih mjesta.. radnih mjesta.

Do 2016. broj radnih mjesta u turistiDo 2016. broj radnih mjesta u turističčkoj industrijikoj industriji ćće narasti na 89,5e narasti na 89,5milmil., dok., dok ćće u turistie u turističčkoj ekonomiji narasti na 279,3koj ekonomiji narasti na 279,3 milmil..

U RH turistiU RH turističčka ekonomija generira 262,000 radnih mjesta (23,1% odka ekonomija generira 262,000 radnih mjesta (23,1% odukupnog broja), tj. 1 na svaka 4,3 radna mjesta, a turistiukupnog broja), tj. 1 na svaka 4,3 radna mjesta, a turističčkakaindustrija 121,000 (10,6% od ukupne zaposlenosti).industrija 121,000 (10,6% od ukupne zaposlenosti).

Do 2016. prognoze su daDo 2016. prognoze su da ćće turistie turističčka ekonomija generirati 414,000ka ekonomija generirati 414,000

radnih mjesta, a turistiradnih mjesta, a turističč

ka industrija 188,000 (14,2 % od ukupnogka industrija 188,000 (14,2 % od ukupnogbroja)broja)

Zaposleni u hotelima i restoranima HrvatskeZaposleni u hotelima i restoranima Hrvatske



109109

NEGATIVNI UNEGATIVNI UČČINCI / KONFLIKTIINCI / KONFLIKTI



110110

EkoprostorniEkoprostornikonfliktikonflikti oneoneččiiššććenjeenje

moramora ii kopnakopna vizualnavizualna

devastacijadevastacijaturistiturističčkihkih

podrupodručč

ja ja neadekvatnaneadekvatna

upotrebaupotrebazemljizemljišštata itd.,itd.,

SSociodemografsk ociodemografsk ii konfliktikonfliktid l ijd l ij l đl đ



111111

depopulacijadepopulacija zaleđazaleđa,, prevelikaprevelika orijentacijaorijentacija lokalnoglokalnog stanovnistanovnišštvatva nana turizamturizam iizanemarivanjezanemarivanje tradicionalnihtradicionalnih aktivnostiaktivnosti kaokao šštoto je npr. je npr.

poljoprivredapoljoprivreda,, velik velik aa sezonsk sezonsk aa koncentracijkoncentracijaa radneradne snagesnage vvisok isok udioudio žženskeenske ii relativnorelativno mlademlade radneradne snagesnage kaokao ii

radneradne snagesnage niskogniskog stupnjastupnja obrazovanjaobrazovanja rrelativnoelativno visok visok aa pokretljivostpokretljivost

EEkonomsk konomsk ii konflitikonfliti

napunapušštanjtanjee tradicionalnihtradicionalnih djelatnostidjelatnosti,, cijenecijene nekretninanekretnina pretjeranopretjerano rasturastu upravoupravo zahvaljujuzahvaljujuććiiturizmuturizmu,,

turizamturizam generiragenerira ii opopććii rastrast cijenacijena uu sezonisezoni pa jepa je stogastoga

ččestoesto ii jedan jedan odod uzrouzroččnikanika inflacijeinflacije itd.itd.

SSociokulturnociokulturni konfliktii konflikti uniunišštavanje identiteta destinacijetavanje identiteta destinacije



112112

uniu šštavanje identiteta destinacijeta a je de t teta dest ac je

devastacija (namjerna i nenamjerna)devastacija (namjerna i nenamjerna)spomenispomeniččkog nasljeđakog nasljeđa pretjerana komercijalizacija kulturepretjerana komercijalizacija kulture

porasta devijantnih oblika ponaporasta devijantnih oblika ponaššanja i kriminalaanja i kriminala konflikti turista i domakonflikti turista i domaććina...ina...

Masovni turizam dovodi do prelaska tzv.Masovni turizam dovodi do prelaska tzv.pragpragaa saturacijesaturacije ((odnosnoodnosno zasizasiććenostienosti)) nakonnakonččegaega daljnjidaljnji razvojrazvoj turistiturističčkeke djelatnostidjelatnosti biljebilježžiimnogomnogo viviššee negativnihnegativnih negonego pozitivnihpozitivnih efekataefekata..

ŠŠto uto uččiniti?initi?

Upravljati/planirati razvojem turizma!Upravljati/planirati razvojem turizma!

Planiranje razvoja turizma u destinaciji



113113

Planiranje razvoja nuPlaniranje razvoja nužžnostnost -- sprjesprječč

ava anarhiju i entropijuava anarhiju i entropijusustavasustava Metoda određivanja nosivihMetoda određivanja nosivih /prihvatnih kapaciteta /prihvatnih kapaciteta

destinacije (destinacije (carryingcarrying capacitycapacity assessmentassessment)) -- metodametodaplaniranjaplaniranja

Nosivi kapacitetiNosivi kapaciteti --sposobnost destinacije da prihvatisposobnost destinacije da prihvatiodređeni broj turista i turistiodređeni broj turista i turističčkih aktivnosti, a da tokih aktivnosti, a da toistovremeno ne ugrozi njen opstanak i buduistovremeno ne ugrozi njen opstanak i budućći razvoj (ui razvoj (uprostornom, sociokulturnom i ekonomskom smislu)prostornom, sociokulturnom i ekonomskom smislu)

Vrste nosivih kapaciteta prostora: Vrste nosivih kapaciteta prostora: prostornoprostorno--ekoloekološški/fiziki/fiziččkiki ekonomski iekonomski i

sociosocio-- kulturolokulturološškiki

PoPoččetak istraetak istražživanja na temuivanja na temu fizifiziččkih ilikih ili



114114

PoPoččetak istraetak istražživanja na temuivanja na temu fizifiziččkih ilikih ili

ekoloekološških kapacitetakih kapaciteta prostora poprostora poččinje 50inje 50--tihtihgodina 20.st. (godina 20.st. (SundtSundt);); Intenzivira se 80Intenzivira se 80--tih godina utih godina u ŠŠpanjolskoj kojapanjolskoj koja

je trpjela ozbiljne posljedice masovnog razvoja je trpjela ozbiljne posljedice masovnog razvojaturizma na njenim prostorima;turizma na njenim prostorima; BaudBaud--BovyBovy ii LawsonLawson -- tablice indikatora pritablice indikatora pri

planiranju turistiplaniranju turističč

ke izgradnje na Mediteranu.ke izgradnje na Mediteranu. MeđuMeđu ččesto citirane pokuesto citirane pokuššaje utvrđivanja kapacitetaaje utvrđivanja kapacitetanosivosti turistinosivosti turističčkih prostora spominju se i prorakih prostora spominju se i proraččuniunirađeni za turistirađeni za turističčki prostorni plan Jadrana (1967),ki prostorni plan Jadrana (1967),

kao i kasnije za izradu Plana Jukao i kasnije za izradu Plana Južžnog Jadrana (1969).nog Jadrana (1969). Za razliZa različčite tipove obale su izraite tipove obale su izraččunati koeficijentiunati koeficijenti

gustogustoćće (8 me (8 m22 i 6 mi 6 m22 kupalikupališšnog pojasa ponog pojasa po

korisniku)korisniku)

Ek ki k it t i tiEk ki k it t i ti



115115

Ekonomski kapacitet nosivostiEkonomski kapacitet nosivosti

MoMožže se definirati kao mjerilo kojim se utvrđujee se definirati kao mjerilo kojim se utvrđuje

razina mogurazina mogućć

e zasie zasićć

enosti nekog prostoraenosti nekog prostoraturistiturističčkom izgradnjom nakonkom izgradnjom nakon ččega dolazi u pitanjeega dolazi u pitanjeekonomska isplativost te izgradnje odnosnoekonomska isplativost te izgradnje odnosnoposlovanja objekta turistiposlovanja objekta turističčke ponude.ke ponude. Primjer: zbog politikePrimjer: zbog politike apartmanizacije apartmanizacije ii

nekontrolirane gradnje raznih (komplementarnih)nekontrolirane gradnje raznih (komplementarnih)objekata za smje objekata za smje š š taj na hrvatskom Jadranu,taj na hrvatskom Jadranu,

dolazi do prezasi dolazi do prezasi ć ć enosti prostora brojem turista ienosti prostora brojem turista ituristi turisti č č kih objekata; istodobno prostor gubi nakih objekata; istodobno prostor gubi nakvaliteti i postaje ekonomski neodr kvaliteti i postaje ekonomski neodr ž ž ivo investiratiivo investirati

na njemu.na njemu.

S i lS i l šški k i i iki k it t i ti



116116

SocioloSociološški kapacitet nosivostiki kapacitet nosivosti utvrđuje najveutvrđuje najvećću gustou gustoćću u određenoju u određenojzoni turistizoni turističčkog pojasa koju tolerirajukog pojasa koju toleriraju

sami turisti.sami turisti. Utvr đ uje se putem anketnih istra Utvr đ uje se putem anketnih istra ž ž ivanja.ivanja.

KulturoloKulturološški kapacitet nosivostiki kapacitet nosivosti sesedefinira kao kulturolodefinira kao kulturološška tolerancijaka tolerancijaodnosno snoodnosno snoššljivost između lokalnogljivost između lokalnogstanovnistanovnišštva i turistitva i turističčkih posjetitelja ukih posjetitelja udestinaciji.destinaciji.

Utvr đ uje se putem anketnih istra

Utvr đ uje se putem anketnih istra ž ž ivanja.ivanja.

I dik t iI dik t i



117117

Indikatori :Indikatori :

Indikatori se izrađuju radi praIndikatori se izrađuju radi praććenja procesaenja procesaturistiturističčkog razvoja i koordinacije aktivnosti u ciljukog razvoja i koordinacije aktivnosti u cilju

postizanja odrpostizanja održživosti.ivosti. Izrađuju se za sve aspekte razvojaIzrađuju se za sve aspekte razvoja, prostorno, prostorno--

ekoloekološške,ke, sociosocio--kulturne i ekonomske.kulturne i ekonomske. Indikatori pokazuju stvarne uIndikatori pokazuju stvarne uččinke turizma uinke turizma u

destinaciji i pomadestinaciji i pomažžu usporedbu s ostalim srodnimu usporedbu s ostalim srodnimdestinacijama.destinacijama. Uspoređuju se s poUspoređuju se s požželjnim standardimaeljnim standardima

(parametrima) i prate odstupanja.(parametrima) i prate odstupanja.

Indicators selected for lake Balaton Hungary

W t lit F l lif t t b h hl h ll A l t t i t l i t b t t



118118

Water quality:Faecal coliform count at beaches; chlorophyll-A algae count; tourist complaints about water

at beaches

Environmental education: Number of environmental modules offered by schools in the region in

conjunction with a count of the number of students who receive the modules

Preservation of nature: Number of rare/endangered species

Overcrowding and congestion in the beach area: Persons per square metre in the peak period

Social impact: Ratio of tourists to locals in peak period

Image of the region: Level of satisfaction by locals

Seasonality: Tourist numbers in peak month

Variety of attractions: Percentage of service establishments open year round

Solid waste management: Percentage of households using official garbage removal (voucher

purchase)

Consumer satisfaction: Based on exit questionnaire

Cleanliness of water and bushes: Number of toilets per tourist on beach in peak times

Cleanliness of restaurants: Number of tourists with reported salmonella poisoning from local

restaurants and eating outlets

Crime: Number of crimes reported by non-residents/residents

Pricing: Monthly average price of rooms

Public access to beaches: Percentage of usable beach open to public

Protection of biological resources: Category of site protection using IUCN index; number of

rare/endangered species; existence of an organized plan for region

Black market accommodation: Based on survey of visitors

Funding for protection: percentage of hot spot revenues that are dedicated to protectionOverall attitudes towards the destination: Based on visitor questionnaire

Temeljem procijenjenih nosivih kapacitetaTemeljem procijenjenih nosivih kapacitetaii ššitiiti i ji j dd ččj i t ditij i t diti



119119

izvrizvrššiti ziti zononiranjeiranje podrupodručč ja i utvrditi ja i utvrditirazvojnrazvojni scenariji scenarij

44 osnovnosnovna modela/scenarija razvoja:a modela/scenarija razvoja: potpunopotpuno slobodanslobodan razvojrazvoj,, bezbez ikakvihikakvih

zabranazabrana ii ograniograniččenjaenja intenzivniintenzivni turistiturističčkiki razvojrazvoj,, sasa nekimnekim

elementimaelementima kontrolekontrole ograniograniččenieni razvojrazvoj, tj., tj. alternativnialternativni iliili ekoeko--

turizamturizam uravnoteuravnotežženieni,, odrodržživiivi turistiturističčkiki razvojrazvoj

Odnos alternativnih scenarija i prihvatnog kapaciteta



120120

puno zasićenje- -slobodni razvoj

maksimum- -intenzivni razvoj

optimum- - -održivi razvoj

-umjerena varijanta

alternativnog turizma

minimum - -ekstremna varijanta

alternativnog turizma

Eko certifikatiEko certifikatik l b l / f k



121121

EkoEko labelelabele /certifikati /certifikatidodjeljuju se onimdodjeljuju se onimdestinacijama, hotelskimdestinacijama, hotelskimpoduzepoduzeććima, marinama iima, marinama i

plaplažžama, ali i drugimama, ali i drugimturistiturističčkim subjektima kojikim subjektima kojirazvijaju odrrazvijaju održživi turizamivi turizam

odnosno pridrodnosno pridržžavaju seavaju senanaččela ekoloela ekološškogkogupravljanja.upravljanja.

Mogu biti lokalne,Mogu biti lokalne,nacionalne, mnacionalne, međunarodneeđunarodne;;svaka ima svoje kriterije isvaka ima svoje kriterije ipravila.pravila.

TuristiTurističčkiki sustavsustav ii organizacijaorganizacija

Turizam moTurizam možžemoemo i i i i ič



122122

Turizam moTurizam možžemoemo

promatrati kao slopromatrati kao složženienisustavsustav--skup podsustava:skup podsustava: Podsustav organa iPodsustav organa i

organizacija koji vrorganizacija koji vrššee

upravlja upravlja č č ke uloge ke uloge uusustavu;sustavu;

Podsustav elemenata kojiPodsustav elemenata kojiimaju uloguimaju ulogu izvr izvr š š iteljaiteljaosnovnih osnovnih zadataka zadataka sustava sastoji se odsustava sastoji se odpoduzetnika, strukovnihpoduzetnika, strukovnihudruga, komora...udruga, komora...

PodsustavPodsustav tr tr ž ž i i š š nihnihelemenata elemenata turistiturističčkogkogsustavasustava formirajuformiraju

mnogobrojni domamnogobrojni domaćći ii iinozemni turisti, ali i saminozemni turisti, ali i sam

turisti turisti č č ki roizvodki proizvod

Elementi i odnosi u turističkom sustavu

Upravljački podsustav Izvršni podsustav Tržišni podsustav

Organi i

organizacije

državne

uprave

Prirodna i

infrastrukturna javna dobra

Turistička

oprema

Radni

resursi

Domaći turisti

Inozemni turisti

Potrošači

Dobra

Usluga A

Usluga B

OrganizacijaOrganizacija turizmaturizma -- upravljaupravljaččki podsustav:ki podsustav: SvakaSvaka zemljazemlja imaima specifispecifiččnunu organizacijuorganizaciju,, prilagođenuprilagođenu svojimsvojim

drudrušštvenotveno--politipolitiččkimkim uvjetimauvjetima, tete ciljevimaciljevima opopććee ii turistiturističčkeke politikepolitike



123123

drudrušštvenotveno politipolitiččkimkim uvjetimauvjetima,, tete ciljevimaciljevima opopććee ii turistiturističčkeke politikepolitike

Organizacija u RH:Organizacija u RH: Odbor za turizam pri Saboru RH, Uredi drOdbor za turizam pri Saboru RH, Uredi držžavne uprave za turizam naavne uprave za turizam na

žžupanijskoj razini (inspekcijski poslovi)upanijskoj razini (inspekcijski poslovi)

Ministarstvo turizma (mjere turistiMinistarstvo turizma (mjere turističčke politike,ke politike, suradnja na međunarodnomsuradnja na međunarodnomplanu)planu) TuristiTurističčka zajednica Hrvatske (hijerarhijska struktura; TZka zajednica Hrvatske (hijerarhijska struktura; TZ ŽŽupanija, gradovaupanija, gradova

i opi opććina); zaduina); zadužžene za statistiku i informacije, marketinene za statistiku i informacije, marketinšške aktivnosti, prijeke aktivnosti, prijesvega promidsvega promidžžbaba

Upravni odjeli za turizam naUpravni odjeli za turizam na žžupanijskoj, gradskoj i opupanijskoj, gradskoj i opććinskoj raziniinskoj razini

Osim sluOsim služžbene organizacije postoji i sustav raznih strukovnih udruga ibene organizacije postoji i sustav raznih strukovnih udruga iorganizacija na nacionalnoj i međunarodnoj raziniorganizacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini (AIEST, UNWTO,(AIEST, UNWTO,

WTTC itd.)WTTC itd.) Bilo bi poBilo bi požželjno da turistieljno da turističčkom destinacijom upravlja tzv.kom destinacijom upravlja tzv.

DMODMO-- destinacijska menagement organizacijadestinacijska menagement organizacija , koja bi po , koja bi poččivalaivalana privatnona privatno-- javnom partnerstvu svih zainteresiranih dionika javnom partnerstvu svih zainteresiranih dionika..

““MarketingMarketing jeje filozofijafilozofija upravljanjaupravljanja kojakoja uu svjetlusvjetlu

MARKETING



124124

MarketingMarketing je je filozofijafilozofija upravljanjaupravljanja kojakoja, u, u svjetlusvjetlu

turistiturističčkeke potrapotražžnjenje,, omoguomoguććavaava,, posredstvomposredstvom istraistražživanjaivanja,,predviđanjapredviđanja ii pozicioniranjapozicioniranja,, plasiranjeplasiranje turistiturističčkihkihproizvodaproizvoda nana trtržžiišštete nana nanaččinin dada poduzepoduzeććee /destinacija /destinacijarealizirarealizira najvenajveććii mogumoguććii prihodprihod,, odnosnoodnosno dobitdobit..” ”

SpecifiSpecifiččnosti marketinga u turizmunosti marketinga u turizmu::

nene prodajeprodaje sese klasiklasiččanan fizifiziččkiki proizvodproizvod,, negonego specifispecifiččnonodobrodobro sastavljenosastavljeno odod mnomnošštvatva dobaradobara ii uslugausluga, a, aponajviponajviššee odod “ “neopipljivogneopipljivog dodožživljajaivljaja ii iskustvaiskustva” ”

uu turizmuturizmu proizvodnjaproizvodnja ii potropotroššnjanja turistiturističčkihkih uslugausluga sesevrvrššee uu istoisto vrijemevrijeme ii nana istomistom mjestumjestu;;

nemanema skladiskladišštenjatenja turistiturističč

kihkih uslugausluga,,

kapacitetikapaciteti nunužžnini zaza prupružžanjeanje određenihodređenih turistiturističčkihkih uslugauslugamorajumoraju bitibiti pripremljenipripremljeni unaprijedunaprijed, tj. ne, tj. ne mogumogu sese



125125

o ajuj b t p p e jep p j u ap jedp j , tj e, j ogug se

prilagođavatiprilagođavati potrapotražžnjinji,, vevećć susu fiksnifiksni,,

zzbogbog slosložženostienosti turistiturističčkogkog “ “proizvodaproizvoda” ” ,, oteotežžanaana je je

mogumogućć

nostnost jedinstvene jedinstvene kontrolekontrole pojedinihpojedinih dobaradobara ii uslugauslugakojikoji ulazeulaze uu njegovnjegov sastavsastav,, ppotraotražžnjnjaa je je veomaveoma elastielastiččnana (tj.(tj. osjetljivaosjetljiva nana promjenepromjene uu

dohotkudohotku ii cijenamacijenama),), sezonskogsezonskog je je karakterakaraktera

nana njunju utjeutječčuu u velikoj mjeriu velikoj mjeri iracionalniiracionalni faktorifaktori kaokao šštoto je jemodamoda,, ugledanjeugledanje ii slisliččnono..

PROCES MARKETINPROCES MARKETINŠŠKOG UPRAVLJANJAKOG UPRAVLJANJA/PLANIRANJA/PLANIRANJA

1) Marketin1) Marketinšško istrako istražživanjeivanje (prikupljanje podataka i analiza);(prikupljanje podataka i analiza); ovajovajd k l ččk h f čč l O



126126

) j

(p p j j p )

jse proces izvodi kroz niz analitise proces izvodi kroz niz analitiččkih fazakih faza ččiji je rezultat tzv. SWOTiji je rezultat tzv. SWOT

analiza. (Sanaliza. (S--strengths, jake strane, prednosti, Wstrengths, jake strane, prednosti, W--weaknessessweaknessess--slabosti,slabosti,OO--opportunities, moguopportunities, moguććnosti, Tnosti, T--threats, prijetnje). Ova analiza ima zathreats, prijetnje). Ova analiza ima zacilj upoznati se;cilj upoznati se; a) s ekonomskim, politia) s ekonomskim, političčkim, sociokim, socio--kulturnim okrukulturnim okružženjem u kojemenjem u kojem

poduzepoduzećć

e djeluje,e djeluje,

b) s konkurencijom, njihovom reputacijom, marketinb) s konkurencijom, njihovom reputacijom, marketinšškimkimmetodama koje koriste itd. imetodama koje koriste itd. i

c) s pozicijom kompanije na trc) s pozicijom kompanije na tržžiišštu, njenom prodajom, partnerimatu, njenom prodajom, partnerimaitd.itd.

2) Segmentacija potra2) Segmentacija potražžnje i odabir ciljnih trnje i odabir ciljnih tržžiiššta (segmenata);ta (segmenata); Segmentacija trSegmentacija tržžiiššta je zapravo diota je zapravo dio ššireg strateireg stratešškog koncepta ukog koncepta u

suvremenom marketingu koji se ostvaruje tzv.suvremenom marketingu koji se ostvaruje tzv. marketinmarketinšškimkim

STPSTP--om (Som (Segmentingegmenting -- segmentacijasegmentacija , T , Targetingargeting -- određivanje ciljevaodređivanje ciljeva , tj. ciljnih skupina potro , tj. ciljnih skupina potroššaačča,a,PositioningPositioning -- pozicioniranje proizvoda).pozicioniranje proizvoda).



127127

3.3. Planiranje marketinPlaniranje marketinšških instrumenatakih instrumenata --MarketingMarketing mixmix



128128

MarketingMarketing mixmix

ProizvodProizvod-- prilagođavamo određenim trprilagođavamo određenim tržžiiššnim segmentimanim segmentima(skupinama turisti(skupinama turističčkih potrokih potroššaačča koje se razlikuju s obzirom naa koje se razlikuju s obzirom nanacionalnost, dob, spol, interese i hobije itd.)nacionalnost, dob, spol, interese i hobije itd.)

Cjenovna politikaCjenovna politika mora voditi ramora voditi raččuna o vrsti proizvoda, faziuna o vrsti proizvoda, fazinjegovognjegovog žživotnog ciklusa (ako ga tek uvodimo na trivotnog ciklusa (ako ga tek uvodimo na tržžiiššte cijena jete cijena jeninižža), konkurenciji, i naravno troa), konkurenciji, i naravno trošškovima.kovima.

DistribucijaDistribucija u turizmu se odnosi na informacijskou turizmu se odnosi na informacijsko--distribucijskedistribucijskekanale/tehnologije uz pomokanale/tehnologije uz pomoćć kojih se proizvod priblikojih se proizvod približžava kupcuava kupcu

PromocijaPromocija -- sustav aktivnosti uz pomosustav aktivnosti uz pomoćć kojih se proizvodkojih se proizvodpredstavlja kupcu (predstavlja kupcu (oglaoglaššavanjeavanje,, osobnaosobna prodajaprodaja nana sajmovimasajmovima,,unapređenjeunapređenje prodajeprodaje raznimraznim plaplaććenimenim ii neplaneplaććenimenim oblicimaoblicima

propagandepropagande,, odnosiodnosi sasa javno javnoššććuu))

http://press.croatia.hr/video_arhiva/http://press.croatia.hr/video_arhiva/

http://press.croatia.hr/video_arhiva/





129129



130130

Poslovanje ugostitelja i putniPoslovanje ugostitelja i putniččkih agencijakih agencija



131131



132132

Tablica 19. Putničke agencije i njihove poslovnice od siječnja do rujna 2007.

Broj agencija i njihovih poslovnica u zemlji 875

Zaposleni – ukupno (stanje 31. VIII.) 4 564

od toga stalno 3 129



133133

od toga stalno 3 129

Broj poslovnica u inozemstvu 4

Zaposleni – ukupno (stanje 31. VIII.) 31

od toga stalno 30

Izvor: Državni zavod za stattsiku ; Pripćenja



134134



135135

HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJI!NJI!



HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJI!NJI!

Vidimo se na ispituVidimo se na ispitu

(po potrebi i ranije)(po potrebi i ranije)

tel. 430tel. 430--670670ee--mail: lipe@mail: [email protected] .hr

Documents

OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić